Sebastian Kurz EU kompletna kada sve zemlje Regiona budu njene · Digitalna ekonomija: sad ili odmah? Veselin Vukićević, predsjednik opštine Žabljak Podsticaj razvoju turizma

Christian WehrschützORF

Veselin VukićevićOpština Žabljak

Jovan KaluđerovićZrnožit

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LIV

B

roj 1

0 O

ktob

ar 2

018.

Sebastian Kurz

EU kompletna kada sve zemlje Regiona

budu njenečlanice

Balkan ne smije biti slabi trbuh Evropske unije

Podsticaj razvojuturizma

Proizvodi spremni zaevropsko tržište

IMPR

ESU

M

6 Konferencija o ekonomiji Montenegro 2018Balkan i Evropska unija - petogodišnji ciklus Berlinskog procesa

Broj 10Oktobar 2018.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Christian Wehrschütz, ORF journalistThe Balkans must not be the weak point of the EU

Veselin Vukićević, Major of the Municipality of ŽabljakStimulus to the tourism development

Gazmend Abrashi, President of the Kosovo Exclusive GroupThe construction of infrastructure leads to stronger economic ties

Jovan Kaluđerović, owner of Zrnožit, CetinjeProducts ready for the European market

Maja Golović Vojinović, Secretary of the Arbitration Court at the CEMArbitration Court at the Chamber of Economy of Montenegro

16

41

66

76

86

4

Broj 10 Oktobar 2018.

Infofest 2018 Digitalna

ekonomija: sad iliodmah?

Veselin Vukićević, predsjednik opštine ŽabljakPodsticaj razvoju turizma

Jovan Kaluđerović, vlasnik Zrnožit doo, CetinjeProizvodi spremni zaevropsko tržište

Gazmend Abrashi, predsjednik uprave Exclusive GroupIzgradnjom infrastrukture do snažnijih ekonomskih veza

Ivana Vojinović, generalna direktorica Direktorata za životnu sredinuOčekuje se otvaranjepoglavlja 27 do kraja ovegodine

Christian Wehrschütz, novinar ORFBalkan ne smije biti slabi trbuh Evropske unije

38

46

74

64

5214

5


Listajući Glasnik...

1991.Domaći gosti napunili hotele

Ovogodišnja turistička sezona se po broju turista i vremenu trajanja razlikovala od ranijih. Inostrani gosti na crnogorsko primorje pristigli su u veoma malom broju zbog poznate situacije u zemlji, koju je karakterisala nestabilnost. Za razliku od stranih, crno-gorske hotele su popunili domaći posjetioci, pa je turistička privreda postigla više nego se očekivalo. Turistički poslenici su saop-

štili da nema razloga za nezadovoljstvo sezonom. Ovo je istina preliminarna ocjena glavne turističke sezone jer se, tek nakon sumiranja kompletnih rezultata, dakle ostvarenih i u podsezoni, može govoriti o konačnim učuncima. Činjenica da je najavljena dobra popunjenost hotela u septembru i oktobru ohrabruje jer će to, svakako, pobojšati konačni bilans. Na precizne podatke o broju posjetilaca tokom jula i avgusta u turističkim naseljima od Ulcinja do Herceg Novog se još uvijek čeka.

2006.Flora Crne Gore veliko bogatstvo

Privredna komora Crne Gora organzovala je u Bijelom Polju savjetovanje o flori Crne Gore, mogućnostima korišćenja ljekovitog bilja, pečurki i drugih šumskih plodova. U radu su učestovali predstvanici preduzeća koja se bave njihovim sakupljanjem, otku-pom, skladištenjem i plasmanom. Zaključeno je da bi intenzivnije iskorišćavanje ovih resursa povećalo prihode, zapošljavanje i

poboljšalo kvalitet života. Riječ je o djelatnosti koja našoj zemlji može, uz relativno mala ulaganja, da donese veliku ekonomsku korist i značajno doprinese podizanju njenog ekonomskog imidža u svijetu. Ovo bogatstvom, rečeno je, proteklih godina nije valorizovano na zadovoljavajući način. Nedostaje organizovan i racionalan pristup njegovom očuvanju i unapređenju, a posebno ekonomskom korišće-nju, primjerenom savremenim tehnološkim i stručnim normama, visokim ekološkim standardima i potrebama našeg društva. Zato je neophodno uraditi strategiju zaštite i ekonomskog korišćenja ljekovitog bilja, pečurki i drugih šumskih plodova zasnovanu na savreme-nim saznanjima i iskustvima. Umjesto izvoza sirovine treba na tržište plasirati proizvode većeg stepena prerade i raditi na pospješiva-nju veza ove privredne grane sa turističkom industrijom. Takođe je potrebno obezbijediti sve stručno-tehnološke i druge standarde kod sakupljanja, skadištenja, transporta i obrade ovih resursa, zabilježio je Glasnik 2006. godine.

6


Konferencija i ove godine opravdala očekivanja. Regionalno okupljanje donosilaca odluka, međunarodnih aktera, akademske zajednice i uspješnih privrednika, pružilo uvid u ostvarene rezultate u procesu evropskih integracija, ali i perspektivu regionalne saradnje i snaženja ekonomskih veza unutar Regiona u duhu Berlinskog procesa.

7


OPŠIRNIJE O KONFERENCIJI U SPECIJALNOM BROJU GLASNIKA

8


Rekli su...Vlastimir Golubović, predsjednik Privredne komore Crne Gore:

Za zemlje Zapadnog Balkana bi bilo od izuzetne važnosti da prije zvaničnog prijema budu u mogućnosti da više koriste evropske mehanizme koji podrazumijevaju snažniju finansijsku podršku. Izdašniji finansijski podsticaji bi doprinijeli da Balkan postepeno ujednači svoj ekonomski i socijalni razvoj s prosjekom Evropske unije. Regionu su potrebne investicije u obrazovanje i nauku, jer konkurentska prednost više nije jeftina, nego kvalifikovana radna snaga.

Sebastian Kurz, savezni kancelar Austrije:

Evropska unija biće kompletna kada sve zemlje Regiona budu nje-ne članice. Zapadni Balkan je odlučujući za stabilnost EU. Interes je Evropske unije da ovaj prostor bude njen dio. Evropska perspek-tiva zemalja Zapadnog Balkana sada je mnogo bolja, a Crna Gora i Srbija prednjače po broju otvorenih poglavlja u pregovorima sa EU. Evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana sada je mnogo bolja a Crna Gora i Srbija prednjače po broju otvorenih poglavlja u pregovorima sa EU.

Konferencija o ekonomiji Montenegro 2018 u organizaciji Privredne komore Crne Gore održana je osmi put 25. i 26. oktobra 2018. godine u Budvi. Riječ je o jednom od najzna-

čajnijih ekonomskih skupova u Regionu koji je ove godine imao više od 850 učesnika, među kojima su donosioci odluka, predstav-nici poslovne i akademske zajednice Zapadnog Balkana, kao i međunarodnih institucija.

Tema Konferencije bila je "Balkan i Evropska unija - petogodišnji ciklus Berlinskog procesa" i njome su organizatori željeli da daju doprinos snaženju regionalne saradnje i daljem procesu evropskih integracija ovog područja.

Do sada ostvareni rezultati Berlinskog procesa, vizija budućno-sti Balkana i napredak u reformama koje će Region integrisati u Evropsku uniju predmet su šest panela tokom kojih su govorili predsjednici i visoki članovi vlada Regiona, resorni ministri, pred-stavnici Evropske komisije, asocijacija privrednih komora Evrope i Balkana, međunarodnih finansijskih organizacija i investitora, vodeći pregovarači u integracionom procesu, te čelnici kompanija koje ostvaruju izuzetne poslovne rezultate.

Konferenciju su otvorili Vlastimir Golubović, predsjednik Privre-dne komore, Sebastian Kurz, savezni kancelar Austrije - države koja predsjedava Savjetom Evropske unije i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Balkan i Evropska unija- petogodišnji ciklus Berlinskog procesa

Konferencija o ekonomiji Montenegro 2018

9


Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore:

Crna Gora ostaje potpuno posvećena regionalnoj saradnji i eko-nomskoj integraciji i nastavlja proces uvođenja evropskih stan-darda čvrsto vjerujući u zajedničke interese i afirmisanje zaje-dničkih vrijednosti. Na tom putu nastojaćemo da se uspjesima branimo od onih koji bi Crnu Goru i Zapadni Balkan htjeli da vrate vjekovima unazad. U tome računamo na nedvosmislenu i konti-nuiranu podršku EU. Pomoć infrastrukturnom razvoju Zapadnog Balkana najvažniji doprinos koji EU može dati bržem izlasku iz zaostalosti svake od zemalja regiona.

Duško Marković, predsjednik Vlade Crne Gore:

Nije cilj Crne Gore da što prije uđe u EU da bi se zvala članicom, već želi da preuzme i implementira evropske vrijednosti. Bićemo u Evropskoj uniji prije 2025. ili možda baš te godine. Sve države Regiona su imale benefite od Berlinskog procesa koji je ojačao pov-jerenje među državama, ali da je potrebno otkloniti barijere koje usporavaju integracione procese. Moramo jačati infrastrukturu ali i administrativne kapacitete kako bi se iskoristili razvojni poten-cijali.

Ramush Haradinaj, predsjednik Vlade Kosova:

Nijesmo pesimisti što se tiče evropskog puta Kosova. Nije nam cilj da zakasnimo u EU ali ni da zbog nas druge države u Regionu čekaju. Srbija treba da promijeni svoj stav o Kosovu i time riješi posljednje otvoreno pitanje svog napretka u EU. Politika Srbije nas još nije priznala ali jeste ekonomija, pošto kompanije iz te zemlje na Kosovo izvoze robu u vrijednosti od 500 miliona dolara.

Kocho Angjushev, zamjenik predsjednika Vlade Makedonije:

Balkan treba da prestane da produkuje više istorije nego što može da je konzumira. Naš zadatak je da produkujemo međusobnu sa-radnju kako bismo doprinijeli ekonomskom razvoju i prosperitetu građana. Zapadni Balkan je dio Evrope, a sav pesimizam prema integracijama će nestati ako razvijamo saradnju. Zapadni Balkan je dio Evrope, a sav pesimizam prema integracijama će nestati ako razvijamo saradnju.

Rasim Ljajić, potpredsjednik Vlade Srbije:

Region još pati od hroničnih problema: neriješenih političkih pita-nja, tehnološke zaostalosti i odliva stučne radne snage. Nemamo objektivno puno razloga da budemo optimisti u evropskom proce-su naročito ako uzmemo u obzir migrantsku krizu, Bregzit i druge izazove na koje ne možemo da utičemo. Kao što je kazao predsje-dnik Francuske Emanuel Makron, Evropa ne može biti veća prije nego što postane jača.

10


Mirjana Čagalj, predsjednica Foruma jadransko - jonskih komora:

Ulazak u Evropsku uniju je važan jer ona daje stabilnost i mir, a to su preduslovi privrednog razvoja naročito u državama u kojima turizam daje značajan doprinos BDP-u. Komore su te koje olakša-vaju ulazak zemalja u Evropsku uniju, prema vladama identifikuju barijere i učestvuju u njihovom otklanjanju.

Marko Čadež, predsjedavajući KIF-a i predsjednik Privredne komore Srbije:

Napredak u zemljama Regiona je vidan. Važna je regionalna eko-nomska saradnja koja podstiče konkurentnost, produktivnost i kvalitet. Rješenje za problem radne snage nećemo naći dok ne olakšamo njenu mobilnost među našim zemljama i napravimo sistem obrazovanja prema potrebama privrede.

Isabelle Stoffel, vodeća predstavnica Evropske investicione banke za Zapadni Balkan:

Ima sredstava za dodatna ulaganja u Zapadni Balkan. Potrebni su nam dobri projekti koji su finansijski i tehnički izvodljivi i u skladu su sa EU regulativom. Pozivamo vas da aplicirate za ta sredstva.

Arnaldo Abruzzini, generalni direktor Eurochambresa:

Samo kroz dijalog, saradnju i razumijevanje se može doći do boljeg života građana. To su postulati na kojima se temelji Evropska unija i Eurochambres. Ne znam za bolju strategiju koja vodi prosperitetu građana od ove koju nudi ovom Regionu Evropska unija, a u čijoj osnovi je dijalog.

Tamer Kiran, potpredsjednik TOBB:

Turska je 1959. godine aplicirala za članstvo u EU i još čeka na pri-jem, pa je poruka zemljama Zapadnog Balkana da budu strpljive u tom procesu. Turska ima carinsku uniju sa EU i robnu razmjenu vrijednu 150 milijardi eura godišnje. Kao i većina aspiranata vidi-mo svoju budućnost u Evropskoj uniji jer dijelimo njene vrijedno-sti.

11


Zoran Martinovski, direktor za Crnu Goru i Makedoniju, IFC:

Veliki je skepticizam vezan za javno privatno partnerstvo. Ono je poput braka koji može biti dobar ili loš, sve zavisi od partnera. U Beogradu je na ovaj način realizovan projekat pretvaranja otpada u energiju koji je privukao kvalitetne partnere.

Nadeem Ilahi, direktor MMF-a za centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu:

Zapadni Balkan traži više kapitala i radne snage. Investicije mora-ju da budu iz eksternih izvora da se ne bi narušila fiskalna stabil-nost. Ubrzanje integracija u EU kroz veće učešće u globalnim lan-cima vrijednosti ključno je za rast ekonomija Zapadnog Balkana.

Hans-Joachim Heusler, direktor Bayern Internationala:

Kompanije iz Bavarske su zainteresovane za korišćenje resursa iz agrara, šumarstva, rudarstva i ribarstva. One procjenjuju u ko-joj mjeri zemlje potencijalni partneri finalizuju proizvode u ovim oblastima i nude se da budu karika koja nedostaje tom procesu.

Antonis Semelides, izvršni direktor Jugopetrol AD, EKO benzinske stanice:

Svaki investitor prije ulaganja u neku zemlju traži ispunjenje od-ređenih parametara. Najvažniji parametar je ljudski kapital. Ako kadar nije dobro obrazovan, mi na tom području ne možemo mno-go da uradimo. Stručan kadar je potreban kako u kompanijama, tako i u administraciji. Zato je edukacija esencijalna.

Aleksandar Drljević, glavni pregovarač Crne Gore za pristupanje EU:

2018. je evropska godina kada su Crna Gora i Region u pitanju. Ovo je prekretnica što se tiče procesa integracija, naročito kada se uzmu u obzir izazovi pred kojima je EU, poput Bregzita. Potrebno je da iskoristimo pozitivne poruke iz Brisela o zacrtanoj evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i da nastavimo reformske aktivno-sti u partnerstvu sa Evropskom komisijom.

12


Valdrin Lluka, ministar za ekonomski razvoj u Vladi Kosova:

Kosovo radi na politikama oživljavanja rudarskog sektora koji ima veliki izvozni potencijal. Rudnik u Trepči bi mogao da postane ključni pokretač naše ekonomije. Mnogo polažemo u razvoj ICT sektora i uložićemo značajna sredstva u optičku infrastrukturu i obuku kadrova.

Kreshnik Bekteshi, ministar ekonomije u Vladi Makedonije:

Rast treba temeljiti na realnom sektoru, a ne na javnim investicija-ma. Makedonija se fokusira na otvaranje domaćih biznisa u okvi-ru poslovnih zona, a Vlada podstiče strane investitore da ulaze u partnerstva sa makedonskim kompanijama. U regionu moramo snažiti uzajamno povjerenje i dati prioritet ekonomskim vezama.

Dragan Bokan, predsjednik Odbora direktora Voli Trade:

Moramo se prilagoditi trendovima i raditi na sebi. Ne može se po-slovati kao prije deset godina. Moramo investirati u razvoj kadrova i sistemski voditi poslove. Problematično je što regionalni brendo-vi koji ovdje posluju samo žele da prodaju robu, ne ulažući u razvoj proizvodnih djelatnosti. Moramo da lobiramo i dovedemo krupne "igrače" koji će pomoći razvoju crnogorske privrede.

Ivana Glišević - Đurović, nacionalna IPA koordinatorka:

Naša država je iskoristila 96 odsto od 235 miliona eura koje je EU opredijelila od 2007. do 2013. godine. Bilo je 353 projekta u vrjedno-sti 54 miliona eura. Nova perspektiva za period 2014-2020. godine opredjeljuje 270,5 miliona eura i to za demokratizaciju upravljanja, zaštitu životne sredine, unapređenje saobraćaja, obrazovanja, po-spješivanje zapošljavanja, razvoj poljoprivrede.

Dragica Sekulić, ministarka ekonomije u Vladi Crne Gore:

Bez političke stabilnosti nema ekonomskog razvoja kako Crne Gore tako i Regiona. Ulaskom u NATO promijenio se profil investi-tora koji ulažu u Crnu Goru, jer se ujedno smanjio i rizik ulaganja. investicionom ambijentu pogoduje to što je naša zemlja odmakla u procesu EU integracija. Moramo dobro raditi ono što zavisi od nas i strukturnim reformama u privatnom i javnom sektoru doći do održivog ekonomskog rasta.

13


Suad Ećo, direktor Ećo Company:

Potrebno je razvijati saradnju i konkurentnost u Regionu. Nužno je da međusobno priznamo ateste i sertifikate da se roba ne bi dugo zadržavala na granicama. Moramo imati proizvode koji su inova-tivni, originalni i sa dodatnom vrijednošću. Tek kada to postigne-mo, možemo izaći na tržište EU.

Gazmend Abrashi, predsjednik Uprave Exclusive Group:

Veliki sam optimista zbog investicija koje će se realizovati u Re-gionu u naredne četiri godine jer će nam pomoći da se razvojem približimo EU. Svi veći centri Zapadnog Balkana trebalo bi da se tješnje povežu novim saobraćajnicama do 2022. godine.

Miodrag Kostić, predsjednik MK Grupe:

Danas za biznis nije dovoljno imati znanje, hrabrost i energičnost. Potrebno je znanje pretvoriti u vještinu, a nju u uspjeh koji će tra-jati. Ne može se mnogo toga napraviti bez regionalnog širenja i povezivanja. Moramo da budemo najbolji u zemlji, pa u regiji i tek onda da se dokažemo na trećem tržištu.

Anton Papež, predsjednik Uprave Interenergo:

Informacione tehnologije su vrijedne onoliko koliko se pomoću njih može poslova završiti. To su moćni alati koji pružaju velike mogućnosti, ali nije dovoljno imati ih za uspješno poslovanje, već su potrebni znanje i kvalitetni projekti. Potrebno najprije uspješno poslovati u svom okruženju, misliti globalno ali raditi lokalno.

Svetozar Janevski, predsjednik Upravnog odbora Tikveša:

Samo investicije otvaraju budućnost za mlade ljude na našim pro-storima. U suprotnom, postoji opasnost da odliv kadrova bude još mnogo veći kada se Region integriše u EU. Digitalizacija poslova-nja može dijelom da supstituiše manjak stručnog kadra.

14


Ulazak zemalja Balkana mnogo zavisi od raspoloženja članica EU, na koje će uticati rezultati evropskih izbora u maju.

Balkan ne smije biti slabi trbuh Evropske unije

Christian Wehrschütz, novinar ORF

Christian Wehrschütz, novinar ORF iz Austrije i pravnik, slovi za vrsnog poznavaoca prilika na Balkanu i o ovom regionu piše za štampane medije. Nekad je bio aktivni član desni-

čarske Slobodarske partije Austrije. Govori 10 stranih jezika, među kojima zemalja Balkana, bivšeg SSSR, Francuski i Engleski. Najbo-ljim novinarom Austrije proglašen je 2014. godine. Trenutno vodi predstavništvo ORF u Kijevu.

On je na Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2018 bio moderator panela na temu ekonomske i evropske perspektive Balkana, čiji su učesnici bili premijeri i visoki predstavnici vlada zemalja Regiona.

Glasnik: Kakvi su Vaši utisci o Konferenciji Montenegro 2018?

C. Wehrschütz: Smatram da je konferencija vrlo dobra i sadržajna, u odnosu na neke druge slične skupove. Konferencija je okupila brojne privrednike i ostale relevantne aktere koji su razgovarali o konkretnim temama, te očekujem da rezultira konkretnim predlo-zima i sugestijama.

Glasnik: Jedan ste od poznavalaca prilka na Balkanu. Slušajući učesnike konferencije, koji su različito vidjeli brzinu ulaska zema-lja Regiona u EU, pitamo koje Vam je razmišljanje bliže: da li ste eurooptimista ili europesimista što se Balkana tiče?

C. Wehrschütz: To je vrlo teško da kažem. Suštinski je pitanje vre-mena. Ako pričamo o tome da li Crna Gora i Srbija mogu ući u EU do 2025. godine ja mislim da to nije moguće. Zato što, ako računa-te, da samo ratifikacija traje dvije godine, onda bi sve moralo biti gotovo 2023, to znači još četiri godine, a to je vrlo kratak period. Drugo, treba reći da ulazak zemalja Balkana puno zavisi od raspo-loženja članica EU, na koje će uticati rezultati evropskih izbora u maju. Balkan ima notorno loš imidž, i problem je što su zemlje EU suštinski protiv, ili su, pak, skeptične prema proširenju EU, jer je-

dnostavno mogu da gaje ovo raspoloženje da im ne trebaju zemlje organizovanog kriminala i korupcije. Najveća opasnost po uspjeh kandidata za članstvo jesu države koje su suštinski protiv ili skep-tične prema proširenju Unije. Jer zemlje Balkana mogu ovdje da završe posao što se pregovora tiče, riješe sve probleme, a onda da neko kaže "ne” na referendumu u EU. U Francuskoj, na primjer, po-stoji ustavna klauzula da se prije svakog proširenja održi referen-dum o tome. Neizvjesnost je stvarno jaka i mene zaista brine što niko iz ove regije nije razumio da je medijska politika isto važna kao uspjeh u pregovorima. Još od 1885. godine za ovo područje se gaje predrasude o javašluku i kriminalu. Ako se ovdje ne napra-vi ozbiljna medijska politika koja bi se trudila da promijeni takav imidž, onda možete imati talas protivljenja prema Balkanu i to je velika prijetnja i to se ne radi.

Glasnik: Ipak, morate priznati da se Crna Gora razlikuje od ostalih država Balkana, aspiranata na članstvo u EU. Prisjetimo se ranijih nestablinih vremena kad je Crna Gora bila faktor stabilnosti u Re-gionu, te da naša zemlja puno radi na usaglašavanju standarda i politika sa EU. Znači li to da bi zemlja mogla pojedinačno ući u ovu zajednicu? Smatrate li da je realna takva vizija? Podsjećam Vas da smo ušli u NATO...

C. Wehrschütz: Najbolje što možete da radite je razvijate turizam. Dobar turizam je najvažniji za promociju Crne Gore na putu u EU, i to treba da radite. Ako hoćete da budete na mapi svijeta turizam je najbolji promoter. Vi ste ušli u NATO, ali, vjerovatno, do prošire-nja alijanse ne bi došlo da nije bilo velikog zaoštravanja odnosa između SAD i Rusije. Političari priznaju vaše zasluge, ali, medijski gledano, ako potraju sve predrasude i optužbe, to nije dobro. I na kraju šta stvarno ljudi iz EU znaju o Crnoj Gori? Austrijanci nešto više, ali šta znaju ljudi iz Portugala, Holandije, koji su daleko od vaše zemlje? Ili, šta vi znate o prilikama u Švedskoj? Znači, mora

15


postojati postojana medijska politika i tako pozitivno uticati na javno mnjenje. To je dugoročni posao koji je morao još prekjuče da se počne.

Glasnik: Šta, po Vašem mišljenju, Balkan treba prvo da uradi da bi se približio EU? I kako ocjenjujete ulogu privrednih komora u tom procesu?

C. Wehrschütz: Uloga privrednih komora je vrlo važna i to iz dva razloga. S jedne strane, poželjno je da pomenute poslovne asocija-cije rade poput Austrijske privredne komore koja ima više od 120 predstavništva širom svijeta. To je veoma važno, ne za velika pre-duzeća, već za srednja. Jer velika mogu sama preko svojih poslov-nih sistema da rade, ali za srednja i mala je to vrlo važno. Drugo, Austrija ima dobar sistem dualnog obrazovanja gdje se potencira stručno obrazovanje, odnosno zanati. Vama ne treba još 200.000 ekonomista ili pravnika, već visokokvalifikovana radna snaga. Ali vi imate dobru turističku reklamu: Crna Gora "Wild beauty” i u tom kontekstu morate da promovišete ovu regiju. Ako to ne bude stalna i zajednička aktivnost ipak će biti još problema.

Glasnik: Kako ocjenjujete napredak Crne Gore u evropskim inte-gracijama u poređenju sa drugim zemljama Regiona?

C. Wehrschütz: Vi ste znatno brži, naravno. Ali, vi ste imali tu sreću da kada je srpski brod tonuo, vi ste se odmakli od njega. Moram da kažem da Crna Gora ima mudre i vrlo sposobne političke lidere Mila Đukanovića, Duška Markovića i druge. Pitanje je samo da li ovo rukovodstvo može da završi posao evropskih integracija. Iza-zov može biti vladavina prava. Ukazaću na dvije stvari. Prvo, Crna Gora je vrlo mala zemlja. Dugo, imate staru tradiciju koja je potpu-no drugačija nego naša. I na kraju imate jedan sistem gdje jedno uspješno rukovodstvo vlada ovom zemljom od 1991. Dugo imate isto rukovodstvo, to može biti problem onda kada nijeste ispred

vrata EU. Istorija je pokazala da Tito nije uspješan državnik jer nije uspio da preda štafetu i riješi problem nasljedstva. Mudrost i sposobnost Mila Đukanovića će da se pokaže na kraju, kada on mora da preda ovu štafetu nekom drugom. Da se ovdje stvara nova politička generacija koja će biti sposobna da vodi Crnu Goru dalje, sljedećih 20-30 godina to je taj izazov.

Glasnik: Austrijsko viđenje prilika na Balkanu?

C. Wehrschütz: Mi smo uvijek bili za proširenje i to je naša strate-gija. Mi tako jačamo privredu i Balkan ne smije da ostane slabi tr-buh EU. Od Beča do Beograda ili Skoplja je manje kilometara nego do austrijskog Bregenca. U tom kontekstu to je važno. Mi smo isto-rijski i ljudski povezani. Beč je veliki grad u ulozi dobrog maklera koji se trudi da ova Regija napreduje na putu ka EU.

Glasnik: Recite nešto o Vašoj profesionanoj orijentaciji. Zašto Vas prosebno interesuje prostor Jugoistočne Evrope.

C. Wehrschütz: Jugoistočna Evropa me suštinski interesuje, a imam i kancelariju u Ukrajini. Jugoistočna Evropa je slaba tačka EU, ali je duboko povezana sa nama. Mi smo ovdje važni kao pri-vrednici i imamo dobre veze sa vama. Bivša Jugoslavija i Albanija su male teritorije ali vrlo složene. Sa Balkanom sam povezan još odavno, preko knjiga Karla Maja, koje su me inspirisale da zainte-resujem za ove prostore.

Glasnik: Imate li neku poruku za kraj, želite li da kažete još nešto?

C. Wehrschütz: Reći ću da je moje mjerilo za dobre političare ako su oni, kada odlaze sa vlasti, učinili da građani bolje žive nego kad su ti političari došli na vlast. To je njihova obaveza. Moja je misija da objasnim situaciju ovdje, da širim znanje da ovdje žive normal-ni ljudi, i ako to uspješno radim, ja sam završio svoj posao.

16


The EU accession of the Balkan countries depends greatly on the mood of the member states, which will be affected by the results of the European elections in May.

The Balkans must not be the weak point of the EU

Christian Wehrschütz, ORF journalist

Christian Wehrschütz, the ORF journalist from Austria and a lawyer, is considered to be an excellent connoisseur of circumstances in the Balkans, writing about this region for

the printed media. He used to be an active member of the right--wing Freedom Party of Austria. He speaks ten foreign languages, including the languages of the Balkan countries, the former Soviet Union, French and English language. He was awarded best journa-list of Austria in 2014. He is running the ORF representative office in Kiev.

At the Economic Conference Montenegro 2018 he moderated the panel on "Economic and European Perspectives of the Balkans”, which was attended by the prime ministers and senior represen-tatives of the governments in the region.

Glasnik: What are your impressions about the Economic Confe-

rence Montenegro 2018?

C. Wehrschütz: I believe that the Conference was very good and comprehensive especially when compared to some other similar events. The Conference brought together many businessmen and other relevant stakeholders, who discussed concrete topics, so I expect it will result in specific proposals and suggestions.

Glasnik: You have substantial knowledge of circumstances in the Balkans. Listening to the conference participants, who have diffe-rent opinions about the speed of the EU accession of the countries in the region, which opinion regarding the Balkans is closer to yo-urs of Euro-optimists or Euro-pessimists?

C. Wehrschütz: It is very difficult to say. Essentially it is the matter of time. If we are talking about whether Montenegro and Serbia can join the EU by 2025, I think this is not possible. If you take

17


medium-sized enterprises.

On the other hand, Austria has a good system of dual education which emphasizes vocational education or crafts. You do not need another 200,000 economists or lawyers, but highly-qualified labo-ur force. But, you do have good tourism advertising: Montenegro "Wild Beauty" and you need to promote this region in this context. If this is not permanent and joint activity, there will be more pro-blems.

Glasnik: What is your opinion about Montenegro's progress in EU integrations compared with other countries in the region?

C. Wehrschütz: You are much faster, of course. However, you were lucky, because when the Serbian boat was sinking, you stepped away from it. I have to say that Montenegro has wise politicians such as Milo Đukanović, Duško Marković and others. Now, the que-stion is whether this state management is capable to complete the task regarding the European integrations. Rule of law may pose a challenge. I would like to emphasise two facts. First of all, Monte-negro is a small country. You have an old tradition which differs completely from ours, and finally you have had a system with a su-ccessful leadership of one government in this country since 1991. You have the same leaders for a long period of time. This can pose a problem when you are not at the doorstep of the EU. History has shown that Tito was not successful statesman, because he failed to hand over the baton and solve the issue of succession. Wisdom and ability of Mr. Milo Đukanović will be seen at the end, when he must hand over this baton to someone else. Creating new politi-cal generation, which will be capable of leading Montenegro in the next 20-30 years, represents a challenge.

Glasnik: What is the Austrian point of view regarding the situation in the Balkans?

C. Wehrschütz: We have always voted for enlargement and this is our strategy. In this manner we are strengthening the economy and the Balkans must not be a weak point of the EU. There are fewer kilometres from Vienna to Belgrade or Skopje than to Austri-an Bregenz. This is important in this context. We have historical and personal connections. Vienna is a large city and has a role of a good intermediary, which assists this Region in making progress on its road to the EU.

Glasnik: Can you tell our readers about your professional orienta-tion. Why are you particularly interested in the Southeast Europe?

C. Wehrschütz: I am essentially interested in the Southeast Eu-rope, while I have an office in Ukraine. The Southeast Europe is a weak point of the EU, but we have deep connections. We are present in the region as businessmen and have good connections with Montenegro. The former Yugoslavia and Albania are small, but very complex territories. I got an interest in the Balkans a long time ago, through the books of Karl May, which inspired my curi-osity in this Region.

Glasnik: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions?

C. Wehrschütz: My criterion for good politicians is whether they have provided citizens with a better life than they used to have at the time when they came to power. It is their obligation. My missi-on is to explain about the situation here, to share information that normal people live here, and if I do this successfully, my mission is completed.

into consideration that only the ratification process lasts for two years, it implies that you need to complete everything by 2023 i.e. another four years, which is a very short period. In addition, the EU accession of the Balkan countries depends greatly on the mood of the member states, which will be affected by the results of the European elections in May.

It is generally known that the Balkans has a bad image, making the EU countries essentially against or sceptical about the EU en-largement, given that they can simply feel that they do not need countries of organized crime and corruption. The greatest threat to the success of the candidates for membership are states which are against or sceptical towards the EU enlargement. In terms of negotiations, the Balkan countries can finish all work here, resolve all problems and then someone at the EU referendum may vote against.

For example in France there is a constitutional clause, according to which enlargement should be decided on the referendum. Un-certainty is really great and I am really worried that no one in this region understood that the media policy is as important as the su-ccess in the negotiations. Since 1885, this region has been facing prejudices about negligence and crime. Unless a serious media po-licy, which would strive to change that image, is created, you can have a wave of opposition to the Balkans, which would be a great threat and something undesirable.

Glasnik: However, you have to admit that Montenegro differs from the other Balkan countries, which are aspiring to the EU member-ship. Let’s recall the past times of instability, when Montenegro was a factor of stability in the Region. Our country has been wor-king hard to harmonize standards and policies with the EU. Is it possible for a country to join individually the EU community? Do you think that such a vision is realistic? Let me remind you that we joined NATO…

C. Wehrschütz: The best you can do is to develop tourism. Well developed tourism is of the utmost importance for Montenegro’s promotion on the EU path, and this is what you should do. If you want to be on the world map, tourism is the best promoter. You joined NATO, but probably, the enlargement of the Alliance would not have occurred, if relations between the US and Russia hadn’t been intensified. The politicians recognize your credits, but from the media’s point of view, it is not good if all the prejudices and accusations continue. And eventually, what do people from the EU really know about Montenegro? Austrians know little bit more, but what do people from Portugal, the Netherlands, who are far from your country, know about Montenegro? Or, what do you know about the circumstances in Sweden? So, there must be a constant media policy in order to have a positive impact on public opinion. It is a long-term job that should have already started.

Glasnik: In your opinion, what should the Balkans do first in order to be closer to the EU? What do you think about the chambers’ role in this process?

C. Wehrschütz: The role of chambers of commerce is very impor-tant for two reasons. On the one hand, it is desirable that the said business associations work as the Austrian Federal Economic Chamber, which has more than 120 representative offices around the world. This is very important, not for large companies, but for the medium ones. The large companies can operate through their business systems, so this is especially important for small and

18


O turističkim organizacijama, buci i PAM-u

Turizam i ugostiteljstvo

Odbor udruženja turizma Privredne komore Crne Gore, na sjednici 11. oktobra 2018, razmotrio je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim organizaci-

jama. Pred privrednicima je bio i Nacrt pravilnika o graničnim vrijednostima buke, načinu njenog mjerenja unutar i van ugosti-teljskih objekata te načinu upotrebe i uslovima koje moraju da is-punjavaju limitatori nivoa zvuka. Razgovarano je takođe o Nacrtu zajedničkog sporazuma o tarifi naknada za korišćenje muzičkih djela u ugostiteljskim objektima (sa ili bez smještajnih kapacite-ta), kao i drugim objektima turističko-ugostiteljskog tipa.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dragan Pur-ko Ivančević, a u radu su pored privrednika

učestvovali Ljiljana Filipović, potpreds-jednica Privredne komo-

19


organizacije da bi bile u mogućnosti da obezbijede moderan de-stinacijski menadžment i podstiču razvoj kadrova neophodan za razvoj turizma i ugostiteljstva.

- Godinama smo upućivali primjedbu da ograničeni budžet ne daje Nacionalnoj turističkoj organizaciji mogućnost da kvalite-tno promoviše našu destinaciju, pogotovo na tržištima koja tek treba da osvojimo. Želimo osposobljenu i finansijski potentnu Nacionalnu turističku organizaciju da bismo osvajali nova trži-šta i ostvarivali zasluženi rast u turističkom prometu - rekao je Ivančević.

Zaključio je da privreda želi da izmjene i dopune pomenutog za-kona osnaže autoritet i nadležnosti Nacionalne turističke orga-nizacije i rezultira boljom osposobljenošću lokalnih turističkih organizacija za destinacijski menadžment.

Državni sekretar Damir Davidović je potencirao značaj uloge tu-rističkih organizacija za uspjeh crnogorskog turizma i doprinos promocije destinacije za uspješne turističke sezone. Smatra da je neophodno snažnije povezivanje svih aktera u turizmu.

Te veze i razmjena informacija među akterima moraju biti kon-stanta ako želimo da ostvarimo razvoj turizma kojem svi težimo – rekao je on.

Prema njegovim riječima, izmjene i dopune pomenutog zakona su prvi korak u cilju unapređenja turističkog sistema i poveziva-nja svih njegovih aktera.

- Turizam generiše milijardu eura prihoda. Samo većom efikasnošću i boljom povezanošću aktera, a posebno Na-cionalne i lokalnih turističkih organizacija možemo da

Privreda insistira da se ojačaju Nacionalna i lokalne turističke organizacije da bi bile u mogućnosti da obezbijede moderan destinacijski menadžment.

re Crne Gore, Damir Davidović, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma, Željka Radak Kukavičić, direktorica Nacionalne turisticke organizacije i predstavnici: Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva ekonomije, Zavoda za intelektualnu svojinu, Uprave za inspekcijske poslove, Fakulteta za biznis i turizam, lokalne samouprave Budve, Herceg Novog i Kolašina.

Predsjednik Odbora Dragan Ivančević je kazao da se očekuje da će ove godine ljetnja turistička sezona trajati do 1. novembra, u prilog čemu govore pokazatelji o još uvijek dobroj popunjenosti turističkih kapaciteta na primorju. Već sljedećeg dana, 2. novem-bra, Odbor udruženja turizma će na narednoj sjednici raspravljati

o protekloj ljetnjoj sezoni i predstojećoj zimskoj sezoni.

Turističke organizacije

Govoreći o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim or-ganizacijama, Ivančević je podsjetio da Odbor duži niz

godina iznosi primjedbe na odredbe ovog akta. Privreda insistira da se ojačaju Naci-onalna i lokalne turističke

20


obezbijedimo dalji rast. Kada vidimo šta su naši potencijali, onda smatram da je tih milijardu eura tek početak – rekao je Davidović.

Upoređujući pomenute prihode u turizmu sa doprinosima koji se uplaćuju turističkim organizacijama od oko 1,7 miliona eura, Davi-dović konstatuje veliku neravnotežu.

Zaključio je da će sugestije privrednika na predloženi akt dopri-nijeti da se njegove odredbe prilagode realnom stanju na tržištu, potrebama privrede i kvalitetnijoj promociji destinacije u cilju još uspješnijih turističkih sezona.

Tomo Knežević, direktor Lipske pećine smatra da su predložene izmjene zakona korak naprijed naročito u smislu ojačavanja pozi-cije turističkih organizacija.

- Potrebno je da NTO posebno vodi računa pri davanju saglasnosti na programe rada lokalnih turističkih organizacija i njihove finan-sijske planove. Smatram da je NTO ovim predlogom trebalo dati veću slobodu u izradi strateških dokumenata – smatra Knežević.

Smatra da su finansijska sredstva predviđena za NTO ovim aktom još uvijek nedovoljna.

- Slovenačka NTO ima 20 puta veći budžet od crnogorske, a mi smo turistička zemlja koja postiže dobre rezultate. Nacionalna turistič-ka organizacija radi dobro svoj posao sa nedovoljnim finansijama – ocjenjuje Knežević.

Dodaje da treba više da radimo na digitalnom marketingu naše destinacije, jer na tom polju zaostajemo za konkurentnim desti-nacijama.

Prvi potpredsjednik Opštine Budva Vladimir Bulatović takođe je afirmativno govorio o predlogu zakona ali smatra da treba bolje urediti pitanje izletničkih taksi, te izraditi operativno uputstvu za njegovu primjenu. Takođe je naveo da NTO treba da izradi smjerni-ce po kojima bi djelovale lokalne turističke organizacije.

Prema riječima dr Iva Županovića sa Fakulteta za biznis i turizam, konekcija predloženog akta i strateških dokumenata je dobra, te da predlog zakona predstavlja iskorak kada je u pitanju regulisanje ove značajne oblasti. Insistirao je da se aktom precizno definišu situacije u kojima lokalne turističke organizacije prenose nadle-žnost na druge organe, te da strateške i razvojne planova turizma na lokalnom nivou prate akcioni planovi.

Radovan Radoman iz Montenegrostars grupe, ocjenjuje da je po-trebno posebno regulisati odnose između Nacionalne i lokalnih tu-rističkih organizacija. Posebno je potencirao da predlogom zakona nije definisano pitanje šta ako NTO ne da saglasnost na program rada i finansijske iskaze lokalnih turističkih organizacija. Na to mu je Davidović odgovorio da u tom slučaju slijedi njihovo usa-glašavanje.

Potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović dala je osvrt na ovu oblast sa stanovišta privrede.

- Analizirajući ovaj dokument uočavamo predloge kako da se za-kon unaprijedi da bi odgovarao potrebama privrede. Privrednici su svjesni da se sredstva za turističke organizacije moraju obezbjedi-ti jer turizam mnogo znači i drugim granama. Međutim, što se tiče plaćanja doprinosa nema saglasnosti kada je u pitanju osnovica za obračun. Naš je predlog da se za osnovicu uzme razlika između poslovnog prihoda i rashoda saopštena u finansijskom iskazu pre-duzeća. Druga primjedba se odnosi na grupe u koje se svrstavaju

pojedina preduzeća. Privredni subjekti koji posluju u ICT sektoru, drvopreradi, ili trgovini smatraju da pripadaju grupi koja nema ve-liki uticaj na turizam, ali su spremni da plaćaju određena sredstva svjesni značaja ove strateške grane za njihovo poslovanje – rekla je Filipović.

Ona je dodala da je raspon plaćanja po opštinama po ocjeni privre-dnika nelogičan, što posebno pokazuje primjer jednakog izdvaja-nja za turističke organizacije u opštinama Budva i Rožaje.

Koautor predloga ovog dokumenta Božo Vučeković, iz Ministar-stva održivog razvoja i turizma, između ostalog je najavio da će se raditi novi zakon koji će imati veću razvojnu funkciju od pre-dloženog akta.

Govoreći o mogućnosti prenošenja nadležnosti turističkih organi-zacija na druga pravna lica, on je naveo da o tome odlučuju lokalne samouprave.

Željka Radak Kukavičić, pojasnila je da će novi zakon o turističkim organizacijama biti donijet nakon usvajanja novih strateških do-kumenata, prije svega Strateškog marketing plana, koji će redefi-nisati postojeću turističku strukturu.

- Ono što je suštinska izmjena u ovom predlogu jeste mogućnost opština da povjere poslove turističkih organizacija drugom prav-nom licu, kao što je učinjeno u Plužinama gdje su ingerencije LTO prenijete na Nacionalni park Piva – rekla je Radak Kukavičić.

Prema njenim riječima, sa željom da se napravi jača veza između NTO i lokalnih turističkih organizacija napravljena je najznačajni-ja izmjena akta. Riječ je o tome da NTO daje saglasnost na progra-me rada i finansijske izvještaje LTO, čime vodi računa o ostvariva-nju strateških pravaca turizma.

- Ovim dokumentom je predviđeno da NTO ima predstavnike u skupštinama lokalnih turističkih organizacija – navela je ona.

Direktorica NTO dodaje da se plaćanje članskog doprinosa po gru-pama i opštinama može redefinisati podzakonkim aktom.

Ona je kazala da ukoliko NTO ne da saglasnost u roku od 90 dana na program lokalnih turističkih organizacija, smatraće se da je to učinila. Na što je predsjednik Odbora Ivančević ukazao da je to pi-tanje potrebno detaljnije urediti, dok je Radovan Radoman tražio da NTO precizira uslove koje LTO treba da ispune da bi dobile sa-glasnost na pomenuta dokumenta.

Predstavnik optine Budva Bulatović je predložio da se lokalnim tu-rističkim organizacijama ne odobre sredstva bez saglasnosti NTO.

Željko Cicović, Uniprom hoteli, kroz svoju diskusiju je govorio o mehanizmu naplate turističke takse u okruženju.

Buka

Govoreći o Nacrtu pravilnika o graničnim vrijednostima buke Ivančević je rekao da je riječ o jednom od najvećih zagađivača koji ometaju kvalitet turističkog proizvoda i stanovanja naročito u pri-obalnom području.

- Buka na otvorenom u blizini smještajnih kapaciteta je konstan-tan problem, velike su primjedbe gostiju. Ovaj akt je dobra najava ozbiljnijeg rješavanja problema buke i uz regulativu koja će da se odnosi na privremene objekte doprinijeće kvalitetnijoj turističkoj destinaciji – rekao je Ivančevič.

21


Naglasio je da privreda ne traži da se ugasi muzika u ugostitelj-skim objektima jer bez zabave nema turizma.

- Želimo da svako u svom objektu napravi najbolju zabavu, ali da to ne remeti one koji to nijesu tražili –rekao je on.

Dodao je da očekuje da će Pravilnik biti dopunjen sugestijama pri-vrednika.

Božo Vučeković je obrazložio Pravilnik, navodeći da je pitanje buke regulisano Zakonom o zaštiti od buke, Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, Zakonom o planiranju prostora i izdradnji objekata i Zakonom o komunalnoj djelatnosti. On je naglasio da je ovo nacrt koji se prvi put prezentuje Privrednoj komori imajući u vidu značaj mišljenja privrednika, te da je jedna og glavnih novina uvođenje limitatora u ugostiteljske objekte koji će jačinu muzike ograniča-vati na 60 decibela.

Željko Cicović, Uniprom hoteli, je predložio rješenje sa Ibice i iz okruženja da nakon ponoći nema muzike na otvorenom. On sma-tra da Pravilniku nema šta da se doda te da ga treba striktno spro-voditi.

Ganija Resulbegovića je interesovalo koliko ima akreditovanih pravnih lica koja mogu da mjere buku i koliko privreda treba da izdvoji novca za nabavku limitatora.

Toma Kneževića je zanimalo gdje će se baždariti limitatori.

Predstavnik opštine Budva, smatra da ovaj podzakonski akt tre-ba otpočeti sa primjenom najkasije od 1. maja 2019. godine. On se založio za rigorozno kažnjavanje onih koji u više navrata prekrše ovu regulativu.

Jelena Kovačević iz Direktorata za životnu sredinu kazala je da je prag od 60 decibela jačine zvuka donijet prema smjernicama Sv-jetske zdravstvene organizacije koje su uzele u obzir uticaj zvuka na zdravlje ljudi. Ona smatra da je pri izdavanju dozvola za ugosti-teljske i privremene objekte veoma važno voditi računa o tome u kojoj se akustičnoj zoni opštine nalaze.

Rajko Malović je rekao da će Morsko dobro dati kvalitetan dopri-nos rješavanju problema buke u skladu sa novom regulativiom.

Božo Vučeković je kazao da postoji velika ponuda limitatora u okruženju i preko interneta, ali da je jedan od uslova, koji će morati da ispoštuju privrednici da nabavljaju uređaje koji imaju CE znak te da ih servisiraju svake tri godine.

Predloženo je da se od 1. aprila 2019. godine, kada počinje ljetnja turistička sezona, otpočne sa primjenom navedenog Pravilnika.

PAM

Privrednici su razmotrili i Nacrt zajedničkog sporazuma o tarifi naknada za korišćenje muzičkih djela u ugostiteljskim objektima (sa ili bez smještajnih kapaciteta), kao i drugim objektima turistič-ko-ugostiteljskog tipa.

Dragan Ivančević je naveo da na sjednicama Odbora u Komori turistička privreda kontinuirano ukazuje na probleme u imple-mentaciji Zakona o autorskim i srodnim pravima u dijelu kojim se propisuje nadležnost organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava. Turistički privrednici imaju brojne pri-mjedbe i navode loše iskustvo u saradnji sa PAM-om, ističući da je njihov rad nedovoljno transparentan, da se naknade za korišćenje

autorskih muzičkih djela ne obračunavaju pod jednakim uslovima za sve obveznike, kao i da kriterijumi u Privremenoj tarifi nijesu do kraja jasni i precizni. Privrednici uočavaju ovaj problem kao biznis barijeru i navode da ova organizacija netransparentno i paušalno određuje naknade za korišćenje autorskih prava ispostavljajući samo fakture bez rješenja ili obračuna naknade, te da neki hoteli ovu naknadu plaćaju u istim iznosima tokom cijele godine, bez ob-zira na sezonalnost i popunjenost kapaciteta.

Sagledavanjem primjedbi turističke privrede zaključuje se da Or-ganizacija za zaštitu prava autora muzike PAM u kontinuitetu ne primjenjuje član 165 stav 1 Zakona o autorskim i srodnim pravi-ma na osnovu kojeg zaključuje ugovore sa korisnicima i fakturiše naknade za korišćenje autorskih muzičkih djela pod nejasnim i nejednakim uslovima dovodeći većinu privrednika u krajnje ne-povoljan i nejednak položaj.

Imajući u vidu postojanje problema u vezi sa nejasnim kriterijumi-ma prilikom određivanja visine tarifa za događaje od nacionalnog i opštedruštvenog značaja, kao postojećeg monopolističkog polo-žaja PAM-a, a sa ciljem da se na zadovoljstvo svih strana trajno i efikasno riješi problem autorskih naknada na ovakvim događaj-ima Privredna komora priprema nacrt tarifnika koji će biti usa-glašen sa udruženjima hotelijera, ugostitelja i organizatorima fe-stivala u potpunosti podržavajući prava svih autora u Crnoj Gori i inostranstvu, uz poštovanje zakonskog okvira namijenjenog za-štiti autorskog prava sa jasnom namjerom da se počne rješavanje evidentnih problema u pogledu tarifa i kriterijuma po kojima se određuje.

- Ne želimo da se konfrontiramo sa PAM-om ali želimo da dođemo do održivog rješenja za ovo pitanje – rekao je Ivančević.

Radovan Radoman smatra da hotelijeri ne treba da plaćaju PAM-u naknade za autorska prava zbog muzike koja se emituje na televi-zorima u njihovim objektima, jer već plaćaju pretplatu kablovskim operaterima. Nebojša Mugoša iz Ministarstva ekonomije je rekao da pretplata nije vezana sa autorskim pravima jer nije riječ o istim korisnicima prava. On je naveo da je privremenu tarifu donio Za-vod za zaštitu intelektualne svojine, te da sporazum Komore treba da je polazna osnova za njenu izmjenu.

Nikola Kasalo iz hotela Avala smatra da je potrebno provjeriti re-prezentativnost PAM-a.

Glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin navela je da ova inspekcija kontroliše da li privredni subjekti imaju zaključe-ne ugovore sa PAM-om. Ocijenila je da se kolektivne organizacije moraju poštovati ali da njihov rad ne smije postati biznis barijera.

Predstavnica Zavoda za zaštitu intelektualne svojine Lidija Martić dijeli mišljenje da je Zakon koji uređuje autorska i srodna prava potrebno unaprijediti. Ona je ocijenila da je svrsishodnije uraditi potpuno novi akt nego ga mijenjati i dopunjavati.

Predsjednik Ivančević je zatražio dopunu odgovora Zavoda za in-telektualnu svojinu na inicijativu Privredne komore u vezi vršenja kontrole obračuna fakturisanih nadoknada i ugovora zaključenih između PAM-a i hotelijera koji posluju na teritoriji opštine Budva, najavio izradu Nacrta zajedničkog sporazuma o tarifi naknada za korišćenje muzičkih djela u ugostiteljskim objektima (sa ili bez smještajnih kapaciteta), kao i drugim objektima turističko-ugosti-teljskog tipa, te da će ovo pitanje biti predmet posebne sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva.

22


Zaključci:

1. Zakon o turističkim organizacijama, uređuje osnivanje, načela organizacije i rada turističkih organizacija, način njihovog finan-siranja, kao i kriterijumi za kategorisanje turističkih mjesta. Sho-dno Zakonu takođe je utvrđeno osnivanje i obaveza finansiranja turističkih organizacija na nacionalnom i lokalnom nivou. S tim u vezi, privrednici su više puta ukazivali da su doprinosi koji se plaćaju turističkim organizacijama visoki i da iste treba smanji-ti, posebno u slučaju obavljanja djelatnosti u više opština. U cilju smanjenja doprinosa koji predstavljaju barijeru za poslovanje pri-vrednih subjekata koji primarno ne obavljaju turističke djelatnosti, predloženo je da se u Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim organizacijama, visina članskog doprinosa određuje u zavisnosti od grupe djelatnosti i obima prihoda koji član ostvari u godini prije godine za koju se utvrđuje članski dopri-nos, umanjen za troškove poslovanja (poslovne rashode).

2. Doprinos turističkim organizacijama plaćaju pravna i fizička lica i preduzetnici koji na teritoriji opštine u kojoj je osnovana lo-kalna turistička organizacija imaju svoje sjedište ili organizacionu jedinicu, odnosno društvo koje obavlja turističku, ugostiteljsku i/ili sa turizmom neposredno povezanu djelatnost. Razvrstavanje dje-latnosti po pojedinim grupama (u zavisnosti od nivoa povezanosti ostvarenog prihoda sa turizmom) vrši se prema Pravilnikom o raz-vrstavanju djelatnosti za koje se plaća članski doprinos turistič-kim organizacijama. Polazeći od tako utvrđenih grupa djelatnosti, kao i od godišnjeg obima prihoda koji ostvari obveznik, visina članskog doprinosa kreće se u okviru Zakonom utvrđenih limita, različito po jedinicama lokalne samouprave, jer način obračuna-vanja i plaćanja članskog doprinosa uređuje opština svojim pro-pisom. Potrebno je podzakonskim aktom dodatno urediti plaćanje članskog doprinosa po grupama i opštinama, jer je primjećeno da se doprinosi turističkoj organizaciji kreću u velikim rasponima u različitim lokalnim samoupravama.

3. Pravilnikom o razvrstavanju djelatnosti za koje se plaća članski doprinos turističkim organizacijama obuhvaćene su i neke od dje-latanosti koje ne ostvaruju prihod obavljanjem turističkih, ugosti-teljskih i s turizmom neposredno povezanih djelatnosti. Stoga je predmetni Pravilnik potrebno izmijeniti u cilju adekvatnijeg raz-vrstavanja djelatnosti koje ostvaruju prihode obavljanjem turistič-kih, ugostiteljskih i s turizmom neposredno povezanih djelatnosti.

4. Buka na otvorenom u blizini smještajnih kapaciteta je konstan-tan problem i njeno suzbijanje je jedan od prioriteta djelovanja, kako u ovoj, tako i u pripremi sljedećih sezona. Iako je postojećim zakonodavnim okvirom definisana oblast buke, ostaje otvoreno pitanje potpune primjene relevantnih propisa, kao i uskladjiva-nje nadležnosti nad njihovom primjenom. Predloženi Pravilnik o graničnim vrijednostima buke, propisuje način mjerenja buke unutar i van ugostiteljskih objekata i načinu upotrebe i uslovima koje moraju da ispunjavaju limitatori nivoa zvuka, kojim utvrđuju granične vrijednosti nivoa buke za sve vrste ugostiteljskih obje-kata, način mjerenja buke unutar i van ugostiteljskih objekata, način upotrebe i uslovi koje mora da ispunjava limitator nivoa zvuka i limitator nivoa zvuka za mrežno napajanje Lokalne samo-uprave, prije izdavanja dozvola za rad ugostiteljskim objekatima, posebno objektima privremenog karaktera, treba da vode računa o obavezama koje proističu iz Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, kao i podzakonskih akata koji bliže definišu ovu oblast. Lokalne samouprave treba da organizovano pristupe praćenju stanja nivoa

buke (monitoringu buke) na svojoj teritoriji, posebno tokom odvi-janja turističkih sezona i obezbjede nesmetano funkcionisanje i nadzor nad radom komunalne policije u skladu sa zakonskim pro-pisima iz oblasti buke. Predloženo je da se od 1. aprila 2019. godine, otpočne sa primjenom navedenog Pravilnika, vodeći pritom raču-na o punoj implementaciji propisa, obezbjeđivanjem većeg broja akreditovanih pravnih lica i omogućavanje nabavke baždarenih limitatora iz više izvora kako bi tržišnom utakmicom uticali na smanjenje troškova.

5. Na sjednicama Odbora udruženja turizma Privredne komore Crne Gore, turistička privreda kontinuirano ukazuje na probleme u implementaciji Zakona o autorskim i srodnim pravima u dijelu kojim se propisuje nadležnost organizacije za kolektivno ostvari-vanje autorskog i srodnih prava. Turistički privrednici imaju broj-ne primjedbe i navode loše iskustvo kroz saradnju sa Organizaci-jom za zaštitu prava autora muzike (PAM), ističući da je njihov rad nedovoljno transparentan, da se naknade za korišćenje autorskih muzičkih djela ne obračunavaju pod jednakim uslovima za sve ob-veznike, kao i da kriterijumi u Privremenoj tarifi nisu do kraja jasni i precizni. Privrednici uočavaju ovaj problem kao biznis barijeru u njihovom poslovanju i navode da ova organizacija netransparen-tno i paušalno određuje naknade za korišćenje autorskih prava, ispostavljajući samo fakture bez rješenja ili obračuna naknade, te da neki hoteli plaćaju ovu naknadu u istim iznosima tokom cijele godine, bez obzira na sezonalnost i popunjenost kapaciteta hotela. Sagledavanjem iznesenih primjedbi turističke privrede, zaključuje se da Organizacija za zaštitu prava autora muzike (PAM) u kon-tinuitetu ne primjenjuje član 165 stav 1 Zakona o autorskim i sro-dnim pravima, na osnovu koga zaključuje ugovore sa korisnicima i fakturiše naknade za koriščenje autorskih muzičkih djela, pod nejasnim i nejednakim uslovima, dovodeći većinu privrednika u krajnje nepovoljan i nejednak položaj.

6. Kako Zavod za intelektualnu svojinu vrši nadzor nad zakoni-tošću i cjelishodnošću rada Organizacije za zaštitu prava autora muzike (PAM), obratili smo se 12. aprila 2018. godine Zavodu sa ini-cijativom da izvrše kontrolu obračuna fakturisanih nadoknada i ugovora zaključenih između Organizacije za zaštitu prava autora muzike (PAM) i hotelijera koji posluju na teritoriji opštine Budva u dijelu obračuna iznosa naknada za korišćenje autorskih muzičkih djela sa repertoara PAM CG, za 2017. i 2018. godinu. Konstatovano je da Zavod za intelektualnu svojinu nije u potpunosti odgovorio na inicijativu Privredna komora Crne Gore i predloženo Zavodu da izvrši dopunu odgovora.

7. Imajući u vidu postojanje objektivnih problema u vezi sa neja-snim kriterijumima prilikom određivanja visine tarifa, kao i trenu-tno postojećeg monopolističkog položaja kolektivne organizacije za zaštitu prava autora, a sa ciljem da se trajno i na efikasan način riješi problem autorskih naknada, Privredna komora Crne Gore, kao institucija koja zastupa interese svih crnogorskih privrednika, pripremiće Nacrt Tarifnika koji će biti usaglasen sa udruženjima hotelijera, ugostitelja i organizatorima festivala, u potpunosti po-državajući prava svih autora u Crnoj Gori i inostranstvu, uz pošto-vanje zakonskog okvira namenjenog zaštiti autorskog prava sa jasnom namjerom da se počne rješavanje evidentnih problema u pogledu tarifa i kriterijuma po kojima se tarifa određuje. Ova tema će biti predmet posebne sjednice Odbora udruženja turizma i ugo-stiteljstva.

23


Potrebna veća briga države za mikro preduzeća, smatraju privrednici.

Razmotrena Strategija razvoja MSP 2018-2022

Mala i srednja preduzeća

Na sjednici Odbora udruženja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, održanoj 16. oktobra 2018. godine,

prezentovani su Strategija razvoja MSP 2018-2022 i Akcioni plan za njeno spro-vođenje kao i Programi podsticaja razvoja biznisa.

Sjednicu je vodio dr Rajko Bujković, preds-jednik Odbora, a u radu skupa su, pored članova, učestvovale predstavnice Mini-starstva ekonomije Ivana Zečević i Irena Obradović.

Ivana Zečević, načelnica Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća u Direktoratu za investicije, razvoj MSP i upravljanje EU fondovima, kazala je da su ciljevi Strate-gije razvoja MMSP u Crnoj Gori 2018-2022, unapređenje poslovnog ambijenta pristupa izvorima finansiranja, usklađivanje predu-zetničkih kompetencija, znanja i vještina sa potrebama tržišta rada, jačanje konku-rentnosti i inovativnosti, promocija socijal-nog te preduzetništva mladih i žena. Ona je predstavila programe podrške biznisu koji se odnose na unapređenje inovativnosti u malim i srednjim preduzećima, uvođe-nje međunarodnih standarda u poslova-nje (novina je podrška implementaciji ISO 27000 u turizmu), podsticanje razvoja kla-stera i prerađivačke industrije, mentoring, te razvoj zanatstva. Ona je kazala da su

budžeti ovih programa uvećani za 2019. go-dinu, biće formiran fond za podršku predu-zetništvu u okviru Ministarstva, da će javni poziv po ovim programima biti otvoren sre-dinom februara i pozvala je privrednike da se pripreme za njihovo korišćenje.

Predstavnik kompanije Simtex Stojan Kralj smatra da je potrebna veća briga države za mikro preduzeća, te da je neohodno una-prijediti međusobnu komunikaciju. Prema njegovim riječima, mikro preduzeća treba da se udružuju u klastere da bi bila konku-rentnija naročito za učešće na tenderima koje raspisuje država. I Petar Ćalić iz Dress Pressa smatra da tekstilna industrija ne može biti konkurentna zbog svoje usitnje-nosti, te navodi da su nužne subvencije države da bi se stimulisala proizvodnja. Se-kretar odbora Veselin Dragićević je kazao da će privreda nastojati da utiče na bolju implementaciju navedenih programa, da se poveća iznos sredstava koji se opredje-ljuju, konkretizuje podrška, i da se nedosta-ci otklanjaju u hodu. Naveo je da projekat biznis zona nije na nivou koji privreda oče-kuje. Predstavnici Privredne komore, rekao je on, obilaze preduzeća u svim opštinama sa ciljem da se identifikuju nedostaci po-slovnog ambijenta, na osnovu čega će biti urađeno istraživanje koje će biti prezento-vano na posebnom sastanku u Komori sa premijerom i ministrima. Predsjednik od-

bora Bujković kazao je da Ministarstvo eko-nomije treba da raspiše pozive po progra-mima za 2019. do kraja ove godine, kako bi se privrednici blagovremeno za njih pripre-mili. On se saglasio da je potrebna podrška države za razvoj konkurentnosti MMSP, te da u okruženju postoje primjeri za to. Rado-man Burić, Ralex RRB, pitao je u kojoj mjeri je država spremna da pomogne domaćim preduzećima, naročito imajući u vidu da se preko javnih nabavki značajna sredstva odlivaju u inostranstvo. Predstavnica Mi-nistarstva Zečević kazala je da podrška po klasteru iz navedenog programa iznosi do 10.000 eura za materijalna i nematerijalna ulaganja.

Sekretar Dragićević je predstavio Informa-ciju o poslovnom ambijentu u sektoru MSP u kojoj je detaljno analizano devet pome-nutih programa podsticaja razvoja biznisa. Naveo je da je finansijska podrška obezbje-đena kroz direktne subvencije, refundaciju uloženih sredstava u realizaciju projekata i poreska oslobađanja, a tehnička kroz iz-radu projektne dokumentacije, pripremu biznis planova, konsultantske usluge i ek-spertsku podršku za pripremu aplikacija za pojedinačne programe. Podrška je usmje-rena na djelatnosti u sektoru prerađivačke industrije, kao glavnog razvojnog sektora privrede, ali nije izostavljen ni sektor turiz-ma i usluga.

24


Otkloniti ograničenja za rast agrara

Poljoprivreda

Odbor udruženja poljoprivrede i pre-hrambene industrije Privredne ko-more Crne Gore, na sjednici 8. okto-

bra 2018, razmotrio je privredna kretanja u agraru zabilježena od januara do septem-bra, ovogodišnje investicije iz Agrobudžeta, Ipard i Ipard Like 2 programa, te realizaciju projekta "Kupujmo domaće".

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Mi-lutin Đuranović, a u radu su, pored člano-va, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnici re-sornog ministarstva – generalni direktor Direktorata za ruralni razvoj Darko Konje-vić, generalni direktor Direktorata za IPARD plaćanja Blagota Radulović i načelnica Odjeljenja za ekonomske analize Kristina Lapčević, te izvršni direktor IPSOS Strate-gic Marketinga Crne Gore Vladimir Raiče-vić.

Privredna kretanja

Sekretarka Odbora Lidija Rmuš, predsta-vljajući Informaciju o privrednim kretanji-ma u agraru, kazala je da se u 2018. godini bilježi rast otkupa proizvoda, površina pod ratarskim kuturama, klanja stoke, proizvo-dnje prehrambenih proizvoda i grožđa, iz-voza voća i povrća, a pad uvoza jaja i pro-

izvodnje pića. Tokom prvih devet mjeseci nastavljen je otkup tržišnih viškova jagnja-di uz pomoć Vlade i IRF-a. Još dva proizvo-da su dobila oznaku porijekla - Crnogorski goveđi pršut i Crnogorska stelja. Raspisana su dva javna poziva iz IPARD sredstava (za proizvodnju i preradu), te potpisan je ugo-vor sa Svjetskom Bankom za finansiranje projekta MIDAS 2 u vrijednosti od 30 milio-na eura. Rmuš je kazala i da su u Mesopro-metu, fabrici koja je pretrpjela veliku štetu u požaru, u toku značajne investicije, da je krajem septembra počeo rad Novi duvan-ski kombinat, a da se u novembru očekuje start proizvodnje gazirane vode u bivšoj Bjelasici Radi. Pokrenuta je akcija "Kupuj-mo domaće" koja, kaže Rmuš, daje veoma dobre rezultate.

I dalje je izražen veliki deficit u hrani. Po-krivenost uvoza izvozom je ispod 10 odsto. Izvoz je na nivou iz prošle godine (oko 30 miliona eura), a uvoz povećan za 3,7 odsto ( 367,2 miliona eura). U uvozu naviše uče-stvuje meso, mlijeko i mlječni proizvodi, a u izvozu piće, dimljeni i sušeni proizvodi. Robna razmjena najveća sa CEFTA zemlja-ma.

Veća potražnja domaćih proizvoda koja je rezultat uspješne kampanje "Kupujmo do-maće", imaće direktan uticaj na povećanje proizvodnje. Za to postoje realne pretpo-

stavke jer se posljednjih godina značajno investiralo u povećanje kapaciteta i dosti-zanja standarda u proizvodnjI hrane.

Ohrabrujuće je da se u narednom četvo-rogodišnjem periodu očekuju ukupna ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju od oko 250 miliona eura iz sred-stava Agrobuždeta, međunarodne podrška i proizvođača. Zato je posebno značajno jačati konkuretnost sektora, jer će to imati direktan uticaj na bolji plasman domaćih proizvoda. To je imperativ za domaće kom-panije, ali ograničenja sa kojima su suoča-vaju u svom poslovanju otežavaju ostvare-nje tog cilja.

Ograničenja su, između ostalog: komerci-jalno-finansijski pritisak moćnih regional-nih proizvodjača hrane koji utiče na nea-dekvatno tržišno pozicioniranje domaćih proizvoda, siva ekonomija - naročito tokom ljetnje sezone, otežana naplata potraži-vanja i dugi rokovi plaćanja koji direktno utiču na likvidnost proizvođača. Privre-dnici ukazuju na nedostatak subvencija u živinarstvu i svinjogojstvu, slabu prodaju i plasman pojedinih poljoprivrednih pro-izvoda zbog nepostojanja organizovanog otkupa. Barijere su visoki porezi i doprinosi na zarade kao i takse na državnom i lokal-nom nivou, te bankarske provizije i kamate na kredite za agrar, različite stope PDV-a za

25


Među predlozima za otklanjanje ograničenja privrednici vide nastavak projekta "Kupujmo domaće" u cilju stvaranja ambijenta za bolje pozicioniranje crnogorskih proizvoda.

sirovine i prerađene proizvode za pojedina preduzeća iz oblasti mlinske i mesne indu-strije. Ukazuju na nedostatak stručnog ka-dra, visoke troškove energije, veoma skupe i česte analize pošiljki hrane i nepriznava-nje sertifikata na granicama, duge proce-dure odobravanja IPARD sredstava.

Među predlozima za otklanjanje ograniče-nja privrednici vide nastavak projekta "Ku-pujmo domaće", sa ciljem jačanja svijesti potrošača o korisnosti kupovine domaćih proizvoda i stvaranje ambijenta za bolje pozicioniranje domaćih proizvoda. To bi imalo veoma značajne efekte kako na ja-čanje konkuretnosti, tako i na povećanje obima proizvodnje i povećanja asortimana proizvoda. Smatraju da bi donošenje odgo-varajućih pravilnika doprinijelo efikasni-joj primjeni Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, a traže smanjenje taksi na državnom i lokalnom nivou. Ocjenjuju da su za što bolje korišćenje bespovratnih sredstva EU, usmjerena ka Crnoj Gori kroz IPARD program, neophodne stalne eduka-cije potencijalnih korisnika. Smatraju da je potrebno dodatno razvijati svijest proi-zvođača o prednostima proizvodnje organ-skih i proizvoda sa geografskom i oznakom porijekla, zatim uzgoja ranog voća i povrća, kao i proizvodnje u plastenicima, jer su to specifični proizvodi, višeg nivoa kvaliteta i

vrijednosti, primamljiviji za tržište. Prizna-vanje rezultata analiza urađenih u akredi-tovanim laboratorijama prilikom uvoza i izvoza, imaće direktan uticaj na smanjenje troškova domaćih kompanija. Treba takođe sagledati mogućnost uvođenja besplatnih analiza prilikom izvoza sa ciljem njego-vog povećanja i smanjenja deficita, zatim subvencija za živinarstvo i svinjogojstvo kroz Agrobudžet u periodu od tri godine uz sukcesivno smanjivanje, poreskih ola-ksica za firme koje uredno izmiruju svoje poreske obaveze, te jedinstvene niže stope PDV-a za veći broj proizvoda namijenjenih ishrani. Privrednici traže da se obračun po-vraćaja akciza na gorivo kvalitetnije uredi izmjenom zakona.

Predsjednik Odbora Milutin Đuranović je ocijenio da porez na proizvodne objekte treba da bude niži u odnosu na stambene. Prema njegovim riječima, poreske olakšice treba uvesti za preduzeća koja reinvesti-raju svoju dobit, jer bi se na taj način sti-mulisao razvoj realnog sektora. Sekretarka Rmuš je dodala da zakon daje mogućnost lokalnim samoupravama da pruže privredi ovakve povoljnosti.

Branko Pejović iz Zrnožita je ukazao da se privrednici, koji su izgradili pogone na nekad neurbanizovanim parcelama, sada terete visokim troškovima njihove legali-zacije, te da ih time opštine izjednačavaju sa nelegalnim graditeljima. On smatra da je neophodno da troškovi legalizacije za privredu budu simbolični. Takođe se zalaže da ulazni PDV (za meso) i izlazni (za mesne prerađevine) budu jednaki, u visini sedam odsto. Ulazni sada iznosi toliko, dok je izla-zni 21 odsto, zbog čega su, smatra Pejović, domaći proizvođači u nepovoljnijem polo-žaju u odnosu na inostrane. Ujednačavanje poreza bi doprinijelo boljoj konkurentnosti domaćih proizvođača mesa.

Investicije

Generalni direktori u Ministarstvu poljopri-vrede i ruralno g razvoja Darko Konjević i Blagota Radulović govorili su o investicija-ma u ovom sektoru od početka godine.

Agrobudžet za 2018. godinu iznos 39.955.000 eura i u odnosu na 2017. godinu veći je za 26,8%.

Formiran je iz sredstava nacionalnog bu-džeta, evropskih fondova i veoma povolj-nih kreditnih aranžmana, koji su ugovo-reni tokom prošle sa Svjetskom bankom i Međunarodnim fondom za razvoj poljopri-

vrede – IFAD.

U ovoj godini za korišćenje IPARD sred-stava opredijeljeno je 39 miliona iz EU i 12 miliona iz nacionalnog budžeta. Objavljena su dva javna poziva za podršku primarnoj proizvodnji i za podršku preradi i pristigle su 434 aplikacije u vrijednosti od oko 55 miliona eura. Očekivana bespovratna po-drška iznosi oko 27 miliona eura.

Predstavnici Ministarstva su poručili pri-vrednicima da se dobro pripreme za na-stavak IPARD-a u 2019. godini. Ocijenili su da agraru potrebni diversifikacija, čime će se valorizovati potencijali, zatim usvajanje EU standarda u preradi, bolja saradnja sa lokalnim samoupravama i otvorenost ba-naka za finansiranje.

Milko Beljkaš iz Inpeka smatra da sektor prerade žita, odnosno pekarska industrija treba da budu obuhvaćeni instrumentima pomoći. Odgovoreno mu je da IPARD ima striktnu listu proizvoda koji mogu biti ko-risnici povoljnosti ovog programa, ali da se možda one mogu ostvariti preko MIDAS-a.

Kupujmo domaće

Sedamnaest odsto potrošača sada pokazu-je značajniju naklonost prema domaćim proizvodima nego prije godinu, a njih još 16 odsto procjenjuje da će u narednih 12 mje-seci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla, pokazuje istraživanje IPSOS-a o efektima intenzivne kampanje realizova-ne u okviru programa "Kupujmo domaće". Program je sredinom 2017. pokrenula Pri-vredna komora, u saradnji sa resornim ministarstvima i trgovinskim lancima, kao najširi okvir za uključivanje svih potencija-la domaće privrede, čija će prepoznatljivost doprinijeti rastu privredne aktivnosti, in-tenzivnijem zapošljavanju, novim investi-cijama. Sve realizovane aktivnosti su kao rezultat dale kontinuiran rast prometa do-maćih proizvoda, a najveci u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina, te voća i povrća.

- Najveći problem je što nemamo domaću proizvodnju onih proizvoda koji se najviše konzumiraju u Crnoj Gori. Na tome se mora raditi – kazao je direktor IPSOS-a Vladimir Raičević.

On je izrazio očekivanje da će pred Novu godinu biti realizovana još jedna intenziv-na kampanja u okviru programa "Kupujmo domaće".

26


Strategija razvoja šuma

Šumarstvo i drvna industrija

Na sjednici Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore, održanoj 18. oktobra 2018. godine, razmatrani su In-

formacija o tekućim privrednim kretanjima u periodu januar-av-gust 2018. Godine, kao i revidirana Strategija razvoja šuma i šu-marstva.

Predsjedavao je Milovan Gojković, predsjednik Odbora, a u radu su, pored članova, učestvovali predstavnici Ministarstva poljoprivre-de i ruralnog razvoja Milosav Anđelić, državni sekretar za oblast šumarstva, lovstva i drvne industrije i Goran Đalović, načelnik Di-rekcije za drvnu industriju.

Predstavljajući informaciju o kretanjima u ovoj oblasti Goran Po-pović, sekretar Odbora, je rekao da je, na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna proizvodnja bruto drvne mase za osam mjeseci 2018. godine iznosila 175.201m3, od čega četinara 115.931 m3 i lišća-ra 59.270m3. Proizvodnja je manja za 6,28% u odnosu na osam mje-seci 2017. godine, kada je proizvedeno 186.924 m3, od čega četinara 130.286 m3 i lišćara 56.638 m3.

Uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 104 milona eura, što predstavlja 6,17 % ukupnog uvoza. U ovim katego-rijama najviše se uvozi namještaj u iznosu 55,9 miliona eura.

Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosi 20,94 miliona eura. Drveta je ukupno izvezeno 17,85 miliona eura, a uvezeno 20,76 miliona eura. Najviše je izvezeno rezane građe, u vrijednosti od 12,77 miliona.

Uprava za šume i ove godine će realizovati Pilot projekat prodaje

drvnih sortimenata na šumskom lageru u količini do 20.000 m3 če-tinara i lišćara.

Programima gazdovanja šumama za gazdinske jedinice i planove gazdovanja za privatne šume, ukupna drvna masa koja može biti predmet korišćenja šuma u 2018. godini iznosi 804.821 m3 bruto drvne mase, u državnim šumama 618.907 m3, a u privatnim šuma-ma 185.914 m3.

Popović je inforimisao i o tome da je, u okviru projekta koji reali-zuje Komora o obilasku domaćih kompanija radi izrade baze poda-taka o preduzećima, posjetio brojene kompanije iz ove djelatnosti uz konstataciju da su značajno napredovale u tehničko - tehnolo-škom smislu. Sve peletare, dodao je on, iskazuju mogućnost otku-pa cjelokupne sirovine sa područja naše zemlje.

Članovima Odbora je predstavljena revidirana Strategija razvoja šuma i šumarstva koja je usvojena na sjednici Vlade Crne Gore 11. oktobra 2018. godine.

O reviziji Strategije šuma i šumarstva ili, kako je rekao, o budućem načinu organizacije šumarskog i drvoprerađivačkog sektora, go-vorio je državni sekretar Milosav Anđelić. On je kazao da je Vlada Crne Gore od prošle godine intenzivno krenula u proces reforme ovog sektora. Urađena je studija o tome na koji bi način šumarski sektor trebao da se reformiše.

- Predloženo je da se od postojećeg koncesinog sistema napravi otklon u odnosu na što veću komercijalizaciju aktivnosti u šuma-ma pogotovu dijela koji se odnosi na prodaju drvnih sortimenata, odnosno izvlačenje što većeg kvaliteta iz sječivih etata u odnosu

27


U planu formiranje berze drveta sa centralnim elektronskim licitacionim sistemom.

na potrebe privrede, s jedne strane, a sa druge i uslužne potrebe lokalnog stanovništva koje živi u ruralnim područjima - rekao je Anđelić.

Uporedo sa izradom pomenute studije, dodao je on, rađena je Stra-tegija. Naveo je da, pošto već imamo koncesione ugovore, odnos između koncesionara i uprave neće se remetiti ukoliko se budu poštovali potpisani ugovori.

Što se tiče ostalih količina šuma koje se godišnje planiraju za sje-ču, najveća količina će biti data specijalizovanim preduzećima koja će se baviti izvođenjem radova na sječi i izvozu drvnih sor-timenata koji će se prodavati na šumskim kamionskim putevima, putem javnih tendera u skladu sa standardima.

- U tom pravcu smo planirali da formiramo berzu drveta sa cen-tralnim elektronskim licitacionim sistemom gdje će svi privredni subjekti koji ispune materijalno-tehničke i kadrovske potencijale, u skladu sa Zakonom, moći da učestvuju. Osnovni način koji će važiti po tom pravilu, a zasnovan je na tržišnim osnovama, biće najviša ponuđena cijena za određene drvne sortimente - kazao je Anđelić.

Preduzeća koja redovno izmiruju poreske obaveza prema državi, moći će da učestvuju u dobijanju sirovine.

Iskazao je uvjerenje da ćemo postići znatno veće rezultate u šu-marstvu od dosadašnjih pogotovu kad je riječ o prihodima od šuma.

Dodao je da država neće da administrira u tržišnim odnosima, već

da se opredjeljuje za berzanski dio. Snažiće monitoring, odnosno kontolu prometa drvnih sortimenata.

U diskusiji su učestvovali Aleksandar Stijović, Institut za šumar-stvo, Ljubiša Kuburović, "Kuburapromet" Kolašin, Jasmin Bralić preduzeće TMB King, Rožaje, Vesko Miajlović, Biotel, Andrijevica, Vukoman Marić, Javor, Pljevlja, Miloš Vojinović, Lim Bijelo Polje i Milovan Gojković, Polimlje, Berane. Oni su naveli da je Strategija na pravi način definisala osnovne pravce razvoja ove djelatnosti, ali su izrazili bojazan da pri njenoj realizaciji i praktičnoj primjeni može doći do brojnih problema. U tom smislu su pomenuli nedo-statak stručne i proizvodne radne snage, potom, da može mnogim preduzeća ugroziti razvoj jer ne mogu da planiraju potrebnu siro-vinu kao do sada kroz dugoročne koncesije, već će im licitacije povećati konkurenciju i cijene proizvoda. Bilo je i predloga da se prolongira primjena ovakvog načina gazdovanja šumama na rok od pet godina kako bi se preduzuća pripremila za novi način rada.

Privrednici su takođe inicirali da država što prije otpočne proces sertifikacije šuma. Mnoga preduzeća koja izvoze na inostrano tr-žište imaju problem sa plasmanom proizvoda, jer je osnosni uslov da potiču iz sertifikovanih šuma. Takođe su istaknuti problemi oko izvoza peleta preko Luke Bar, pa su prinuđeni da to čine iz Albanije, što poskupljuje poslovanje i traži dodatnu dokumentaciju koju ne mogu obezbijediti.

Privrednici su zatražili da u izradi novog Zakona o šumama uče-stvuju i predstavnici Odbora udruženja šumarstva drvne industri-je, grafičke i izdavačke djelatnosti, kako bi doprinijeli definisanju rješenja koja će biti adekvatno primjenljiva u praksi.

28


Definisati nedostajuća zanimanja za potrebe privrede

Građevinarstvo

Na sjednici Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala, 19. oktobra 2018. godine, razgo-varano je o podršci privrede u razvoju novih kvalifikacija

potrebnih tržištu rada u ovom sektoru, te o pravilnicima o nači-nima vršenja stručnog nadzora nad građenjem objekata i revizije glavnog projekta.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Mile Gujić, a u radu su, po-red članova, učestvovali potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović i direktorica Sektora za projekte Tanja Radusinović, predstavnici Centra za stručno obrazovanje (CSO) Marina Brale-tić Taljanović i Srđan Obradović, kao i direktorica Direktorata za građevinarstvo u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Tatja-na Vujošević, sa koleginicama Svetlanom Vuksanović i Milicom Abramović.

Predstavnici CSO pozvali su građevinare da definišu ključne po-slove u okviru zanimanja koja su potrebna privredi, da bi se na osnovu toga mogli raditi obrazovni programi. Oni su pojasnili za-konski okvir i dokumente na kojima se bazira razvoj kvalifikacija, proceduru njihove izrade, te standarde zanimanja po sektorima u čijem donošenju glavnu ulogu ima poslovni sektor. Privrednici su ukazali da na tržištu rada nema brojnih zanimanja potrebnih ovoj struci, na što je odgovoreno da je, pored nedefinisanih zanimanja, glavni razlog za to izostanak interesovanja učenika. Dualno obra-zovanje vidi se kao jedan od modela, između ostalog, za revitali-zaciju deficitarnih zanimanja. Praktična nastava koja se organi-zuje kroz formalno obrazovanje treba da bude što sadržajnija, a ne samo da zadovoljava formu, ocijenili su privrednici. Na sjednici je inicirano organizovanje okruglog stola na kojem bi predstavnici vodećih kompanija u ovom sektoru sa Centrom za stručno obrazo-vanje i Privrednom komorom detaljno definisali konkretna rješe-nja za nedostajuća zanimanja.

Predstavnica Ministarstva Svetlana Vuksanović je predstavlila Pravilnik o načinima vršenja stručnog nadzora nad građenjem

objekata. Ona je rekla, da je usljed ukidanja tehničkog pregleda objekata, najveća odgovornost za gradnju povjerena stručnom nadzoru. Da bi se radio ovaj posao potrebna je licenca i ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti u vrijednosti 200.000 eura. Vršilac stručnog nadzora svakodnevno treba da bude na gra-dilištu od pripremnih radova do završetka gradnje. On je obave-zan da definiše obavezne faze gradnje po kojima mora pisati fazne izveštaje koje dostavlja investitoru i nadležnoj inspekciji. Stručni nadzor može da obustavi izvođenje radova ukoliko uoči nedostat-ke. Njegov rad kontroliše inspekcija i može mu oduzeti licencu u slučaju propusta. Privrednici su pitali da li nadzor može da otkloni nedostatke koje uoči na projektu ili je potrebno da se taj dokument iz osnove mijenja, na šta su predstavnici Ministarstva odgovori-li da je to zavisno od veličine propusta i potencijalnih posljedica koje može proizvesti. Za sitnije nedostatke dovoljna je intervenci-ja nadzora. Pitali su takođe, može li projektant da obavlja nadzor, na što je potvrdno odgovoreno, ali i ukazano da je isti posao za-branjen investitoru zbog sukoba interesa. Interesovalo ih je da li, ukoliko dođe do izmjene Detaljnog urbanističkog plana mora da se iznova uradi idejno rješenje projekta koje je već dobilo saglasnost gradskog arhitekte. Na to je potvrdno odgovoreno, te najavljeno da će sve nedoumice po sličnim pitanjima biti razriješene kad počne primjena plana generalne regulacije.

Predstavljajući Pravilnik o načinu vršenja revizije glavnog pro-jekta, Milica Abramović iz Ministarstva je potencirala odgovor-nost revidenta tehničke dokumentacije. Revident je dobio brojna ovlašćenja i obaveze da pribavi neophodne saglasnosti, dokaze, mišljenja nadležnih. On kontroliše sadržinu elaborata koje svaki projekat mora da ima. Istaknuto je da je prilikom pisanja ovog pra-vilnika konsultovana struka čije su sugestije oblikovale njegova rješenja. Takođe, iz Ministarstva je rečeno da se ubrzo očekuje i uspostavljanje elektronskog načina poslovanja. Korišćenjem ovog softevera, revident će biti u prilici da obezbijedi lakši pristup do-kumentaciji, kao što su listovi nepokretnosti, kopija planova i sl.

29


Trend rasta proizvodnje Metalurgija i metaloprerada

Podrška privrede razvoju novih kvalifikacija potrebnih tržištu rada iz sektora metalurgije, zaključci sa završne Konferen-cije S3 - Pametna specijalizacija: inovacije, preduzetništvo i

konkurentnost, te makroekonomska kretanja u industriji proizvo-dnje i prerade metala za osam mjeseci 2018. godine bile su teme koje je razmotrio Odbor udruženja metalurgije i metalske industri-je Privredne komore Crne Gore, na sjednici 19. oktobra.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ranko Nikolić. U radu su učestvovali potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdeno-vić, generalni direktor Direktorata za naučnoistraživačku djela-tnost u Ministarstvu nauke dr Darko Petrušić, direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković sa saradnicima Jadrankom Radunović i Srđanom Obradovićem.

Odbor je na početku rada minutom ćutanja odao poštu svom ne-davno preminulom sekretaru Milenku Peroviću.

Predstavnici Centra za stručno obrazovanje prezentovali su za-konski okvir i dokumente na kojima se bazira razvoj kvalifikacija, proceduru njihove izrade, te standarde zanimanja po sektorima, sa posebnim osvrtom na inženjerstvo i proizvodne tehnologije. Jadranka Radunović je posebno istakla ulogu privrede u dono-šenju standarda zanimanja koji definišu poslove potrebne tržištu rada. Ona je pozvala privrednike da aktivno učestvuju u radnim grupama za izradu ovih dokumenata. Naglasila je da stručno obra-zovanje ne može da se odvija bez saradnje sa privredom koja treba da prepozna značaj razvoja stručnih kvalifikacija. Potpredsjednik Komore Gvozdenović je naveo da je doprinos razvoju stučnog obrazovanja u fokusu aktivnosti ove asocijacije koje se, između ostalog, odvijaju kroz rad odbora udruženja. On, međutim, navodi da će rezultati izostati ukoliko privreda ne iskaže značajno intere-sovanje i istakne potrebu za zanimanjima koje joj nedostaju. Zato je pozvao članove Odbora da, u roku od mjesec, u pisanoj formi dostave Komori šta su identifikovali kao zanimanja potrebna za njihovo poslovanje tokom narednih godina a kojih sada nema na

tržištu rada. Duško Rajković, CZO, objasnio je da je potrebno pet go-dina da privreda dobije školovani kadar za deficitarno zanimanje. On je govorio o sistemu dualnog obrazovanja koje u našoj državi ima trend rasta, gledano po interesovanju učenika i poslodavaca. Ljubišu Đurkovića iz Toš čelika interesovali su mehanizmi doško-lovanja i usavršavanja radnika u inostranstvu, te aktivnosti CZO na ovom području.

Dr Darko Petrušić je predstavio zaključke sa završne Konferencije S3 - Pametna specijalizacija: inovacije, preduzetništvo i konkuren-tnost. On je naglasio da je pametna specijalizacija put za privlače-nje sredstava iz strukturnih fondova EU. Kazao je da su metalurgi-ja i metalska industrija dio Strategije pametne specijalizacije i to sektora Novi materijali i održive tehnologije koji će biti u fokusu u narednom periodu.

Osnovna makroekonomska kretanja sa osvrtom na sektor indu-strije metala prezentovala je sekretarka Odbora Marija Milačić. Ona je, između ostalog, navela da je u prvih osam mjeseci 2018. godine, u oblasti proizvodnje metala zabilježen rast od 7,2%, dok se kod metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja, bilježi pad od 5,7%.

Razmjena osnovnih metala i metalnih proizvoda bilježi rast u sko-ro svim kategorijama. Ukupan izvoz metala i metalnih proizvoda je iznosio 83,5 miliona eura (32% ukupnog crnogorskog izvoza), što je povećanje od 13,1%, dok je uvoz ovih proizvoda porastao 24,8%. Dominantan je izvoz aluminijuma i proizvoda od ovog metala, u vrijednosti od 54,7 miliona eura, koji je porastao 12,3%.

Izvoz gvožđa i čelika za osam mjeseci 2018. godine je iznosio 20,4 miliona eura i bilježi rast od 25,9%, dok je izvoz proizvoda od ovih metala iznosio 4,9 miliona eura i veći je 11,4%. U periodu januar-av-gust 2018. godine najviše su se uvozili proizvodi od gvožđa i čelika 67,8 miliona eura (rast 17,5% u odnosu na uporedni period), zatim gvožđe i čelik 48,6 miliona eura (rast 41,3%), te aluminijum i proi-zvodi od aluminijuma 19,8 miliona eura (rast 15,8%).

30


Privrednici se nadaju da će inicijativa doprinijeti dijalogu sa socijalnim partnerima o predlogu Zakona o radu.

Podrška uvođenju neradne nedjelje

Odbor udruženja trgovine

Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore na sjednici od-ržanoj 9. oktobra 2018. je podržao

predlog jednog broja trgovaca o uvođenju neradne nedjelje. Time bi u znatnoj mjeri bila povećana produktivnost rada, radnici bi bili zadovoljniji i odgovorniji prema ra-dnim zadacima, provodili bi i planirali više vremena sa porodicom, poslodavci bi raz-vili mnogo veću društvenu odgovornost, smanjili bi se troškovi angažovanja doda-tne radne snage, kao i tekući troškovi odr-žavanja i redovna izdvajanja za usluge (ele-ktrična energija, grijanje, komunalije i sl...).

Odbor je razmotrio poslovanje u Sektoru trgovine tokom prvih osam mjeseci ove godine i realizaciju programa "Kupujmo domaće".

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ste-van Karadaglić, a u radu su pored članova učestvovali potpredsjednica Privredne ko-more Ljiljana Filipović i izvršni direktor

IPSOS Strategic Marketing za Crnu Goru Vladimir Raičević.

Neradna nedjelja

Sekretarka odbora udruženja trgovine Mi-lica Tomašević pojasnila je da je inicijativa za uvođenje neradne nedjelje potekla od jednog broja trgovaca, predstavnika trgo-vačkih lanaca, sa kojima je Komora razgo-varala tokom obilaska preduzeća sjeverne i centralne regije.

Uz to, predlozi su da se shodno određenim neradnim danima u Crnoj Gori, odrede i dani radnih nedjelja, odnosno shodno do-govoru trgovaca proporcionalno odredi dežurstvo nedjeljom, kao i radne nedjelje pred državne i vjerske praznike. Takođe, u mjesecima sezone kada je povećan obim posla (jun, jul i avgust) trebalo bi uvesti ra-dne nedjelje kako bi svi spremno odgovorili potrebama sezone.

- Zatvorene prodavnice ne bi oštetile po-slodavce. Promet ne bi opao, već bi se pre-nio na ostale dane, pa bi se u tim danima angažovao veći broj radnika, što znači da uvođenje neradne nedjelje ne bi dovelo do smanjenja radnika – navela je Tomašević.

Zoran Kojičić iz kompanije "Voli" afirmativ-no je govorio o ovom predlogu, riječima da neradna nedjelja može pozitivno uticati na profitabilnost, produktivnost i rješavanje pitanja slobodnih dana. Biljana Petrušić, Kalgo, Tihomir Kandić, Megapromet, Be-kim Hadžalić Franca marketi i Jovan Le-kić, Nall International, govorili su na istom fonu.

- Dobro je što je ova inicijativa potekla od poslodavaca. Nadam se da će ona dopri-nijeti dijalogu sa socijalnim partnerima o predlogu Zakona o radu – rekao je Lekić.

Ocijenjeno je da pitanje rada nedjeljom zahtijeva sveobuhvatnu analizu mogućih posljedica ukidanja ovog rada, jer su u sek-

31


toru trgovine time obuhvaćeni, uz trgovine robom široke potrošnje, i trgovački centri, kiosci, pumpe. Ne bi bilo praktično uvesti zabrane za tržne centre koji su postali mje-sto ne samo kupovine, i bilo bi nerealno zatvoriti ih nedjeljom, kada imaju najvi-še posjetilaca i kupaca. Da li se fokusirati samo na trgovačke lance, u ovom dijelu, pitanje je kom treba posvetiti posebnu pa-žnju.

Poslovanje

Informaciju o poslovanju u sektoru trgovi-ne za period januar-avgust predstavila je sekretarka Odbora Milica Tomašević.

Prema preliminarnim podacima Monstata, promet u trgovini na malo u tekućim cije-nama za pomenuti period je iznosio 929,6 miliona eura i veći je za 4,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine u tekućim cijenama, dok je u stalnim cijenama veći za 3,1 odsto. Najveći promet ostvaren je u avgustu 161 milion eura i u julu 143 mili-ona eura. Najveći rast je u trgovinama na malo prehranom 5,8% dok prodavnice ne-prehrambenih proizvoda biželje pad četiri odsto. U sektoru trgovine je najviše zapo-slenih u poređenju sa drugim sektorima. U pomenutom periodu u trgovini je bilo 36.853 zaposlenih, što je ipak pad od 1,2 od-sto u odnosu na 2017. godinu.

Ukupna robna razmjena Crne Gore u ovom periodu, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1.945,2 miliona eura i veća je za 12,4 odsto, u odnosu na isti pe-riod 2017. Izvezeno je robe u vrijednosti od 260,9 miliona eura, što je više za 7,3 odsto, a uvezeno za 1.684,3 mil. eura što je 13,2 odsto više. Najveći obim robne razmjene je ostva-ren sa zemljama EU (810,9 miliona eura) i 19,1 odsto je veći nego prošle godine. Uče-šće EU zemalja u ukupnoj robnoj razmjeni godine bilo je 48,1 odsto, CEFTA 29,9 odsto i ostalih 22 odsto. Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su: Srbija (56,1 milion eura), Mađarska (33,5 miliona eura) i BiH (20,4 miliona eura), dok su u uvozu to bili Srbija: (329,2 miliona eura), Kina (185,2 mi-liona eura) i Njemačka (145,2 miliona eura). Glavni izvozni proizvodi su obojeni metali sa učešćem od 20,2% u ukupnom izvozu, električna energija 13,6%, mineralne rude i otpaci metala 13,0%, pluta i drvo 6,3%, nafta i naftni derivati 5,6%. Ukupan izvoz hrane i životinja je iznosio 14 miliona eura i 22 puta je manji od ukupnog uvoza ovih proizvoda. U uvozu najviše su zastupljene mašine i transportni uređaji u iznosu od 424,1 milion

eura (koji čine: drumska vozila u iznosu od 123,8 miliona eura, električne mašine, apa-rati i uređaji u iznosu od 85,4 miliona eura, industrijske mašine za opštu upotrebu u iz-nosu 63,6 miliona eura), a što je 20 puta više od vrijednosti izvoza ove grupe proizvoda.

Predsjednik Odbora Karadaglić istakao je da je trgovina zabilježila rast što dijelom duguje i dobroj turističkoj sezoni. Zabri-njava ga što je plata u sektoru mnogo niža od prosjeka u državi, naročito jer u trgovini radi četvrtina ukupnog broja zaposlenih.

Potpredsjednica Ljiljana Filipović je kaza-la da Komora od maja intenzivno obilazi privredne subjekte sa namjerom da im pri-bliži svoje usluge i upozna se sa njihovim poslovanjem te ograničenjima koje prepo-znaju u radu. Do sada je posjećeno više od 800 preduzeća sjeverne i centralne regije. Najčešća ograničenja koja su njihovi pred-stavnici istakli odnose se na sivu ekonomi-ju, likvidnost, nelojalnu konkurenciju, viso-ke poreze i doprinose, nedostatak stručnog kadra i finansijskih sredstava. Prikupljeni podaci biće dio godišnje analize koja će u decembru biti prezentirana najvišim pred-stavnicima Vlade Crne Gore na sastanku u Komori.

Kupujmo domaće

Rezultate kampanje u okviru programa "Kupujmo domaće" predstavio je izvršni direktor IPSOS Strategic Marketing za Crnu Goru Vladimir Raičević. Program je sredi-nom 2017. pokrenula Privredna komora, u saradnji sa resornim ministarstvima i trgovinskim lancima, kao najširi okvir za uključivanje svih potencijala domaće pri-vrede, čija će prepoznatljivost doprinijeti rastu privredne aktivnosti, intenzivnijem zapošljavanju, novim investicijama. Sve realizovane aktivnosti su kao rezultat dale kontinuiran rast prometa domaćih proi-zvoda, a najveci u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina, te voća i povrća. Sedamnaest odsto potrošača sada pokazuje značajniju naklonost prema domaćim proizvodima nego prije godinu, a njih još 16 odsto pro-cjenjuje da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla, po-kazuje istraživanje IPSOS-a.

- Kod domaćih proizvođača koji ulažu u svoje pozicioniranje na tržištu i promociju veći je i rezultat u smislu prometa – kazao je Raičević.

Prema njegovim riječima, ukoliko se želi

ojačati ekonomija, mora da se radi na većoj prisutnosti domaćih proizvođača na trži-štu.

- Proizvođači moraju ulagati u prisutnost i promociju svojih proizvoda – rekao je on.

Milovan Bulatović, Neregelia, smatra da država treba da pruži podršku proizvođa-čima stimulisanjem marketing aktivnosti kojima treba da se ističu benefiti kupovine domaćih proizvoda. Sekretarka Milica To-mašević je na to odgovorila da "Kupujmo domaće" jeste državni projekat pošto ga uz Komoru realizuju ministarstva ekonomije i poljoprivrede.

Miloš Golubović, Veletex, takođe smatra da domaći proizvođači treba više da rade na pozicioniranju svojih proizvoda. On je uka-zao na značajnu podršku domaćim proi-zvođačima kroz IPARD programe, navodeći da će to doprinijeti da domaći proizvodi u određenoj mjeri vrlo brzo supstituišu uvo-zne.

Stevan Karadaglić ocjenjuje da zahvalju-jući programu "Kupujmo domaće" jača eko-nomski patriotizam jer se sve više potroša-ča opredijeljuje za domaće proizvode zbog njihovog kvaliteta. On je pozvao na još bolju saradnju proizvođača i trgovaca. Izrazio je zadovoljstvo što se program "Kupujmo do-maće" naslanja na projekat "Dobro iz Crne Gore" koji Komora realizuje već 10 godina.

Potpredsjednica Filipović je kazala da je "Kupujmo domaće" kvalitet više i nova dimenzija Komorinog zalaganja za jača-nje konkurentnosti domaće privrede. Ona je kazala da je najviše sredstava iz ovog programa opredijeljeno za promociju u medijima.U ovoj godini, navodi ona, ostalo je nekoliko aktivnosti da se realizuju kroz institucionalnu podršku za unapređenje poslovanja, programe podrške Ministar-stva ekonomije i edukaciju proizvođača.

- Ključ uspjeha je u pozicioniranju u svijesti potrošača. Zato proizvođači moraju uložiti mnogo u marketing – rekla je Filipović.

Pod tekućim pitanjima bilo je riječi o aktiv-nostima Komore koje se odnose na zakone o turističkim organizacijama, fiskalizaciji i javnim nabavkama. O ovome su govori-le potpredsjednica Filipović i direktorica Sektora za analize i istraživanja dr Nina Drakić.

Jovan Lekić je istakao potrebu liberaliza-cije radnih dozvola za strance i smanjenja troškova doprinosa na zarade, odnosno uvođenje neoporezivog dijela dohotka.

32


Poslovanje u Slobodnoj zoni Bar, mogućnosti i ograničenja

Špediteri

Na sjednici Odbora udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore, održanoj 17. oktobra 2018. godine, razmotrena je Informacija o spoljnoj trgovini za period januar-avgust

2018. godine i aktivnosti u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Sjednicu je vodio Saša Simonović, zamjenik predsednika Odbora, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnici Uprave carina Tatjana Vu-jisić, Dragan Lučić i Rabija Smajić, Lučke uprave Crne Gore Tanja Ivanišević i Ana Drakulović, Luke Bar Deda Đelović i Dragan Šće-kić, Port of Adria Velizar Perunović i Aleksandra Pešić.

Informaciju o spoljnoj trgovini predstavio je Filip Vujović, savje-tnik u Privrednoj komori. Robna razmjena Crne Gore za period ja-nuar-avgust 2018. godine, prema podacima Monstata, iznosila je 1.945,2 miliona eura i veća je za 12,4%, u odnosu na isti period 2017. godine. Izvezeno je robe u vrijednosti od 260,9 miliona eura, što je više za 7,3%, a uvezeno 1.684,3 milliona što je porast od 13,2%. Stepen pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 15,5% i manji je u od-nosu na isti period prethodne godine, kada je iznosio 16,3%. Najveći obim robne razmjene Crna Gora je ostvarila sa zemljama EU u iz-nosu od 810,9 miliona eura i u poređenju sa istim periodom prošle godine to je rast od 19,1%. Zemlje EU su u ukupnoj robnoj razmjeni u periodu januar-avgust 2018. učestvovale sa 48,1%, CEFTA države sa 29,9 % i ostale 22 %. Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su: Srbija, Mađarska i BiH, a u uvozu Srbija, Kina i Njemačka.

Potpredsjednica Filipović je kazala da, u cilju snaženja neposre-dnih kontakata i širenja baze privrednih subjekata kojima će pru-žati usluge, Stručna služba Komore obilazi preduzeća u svim op-štinama, i tom prilikom radi istraživanje o poslovnom ambijentu i okolnostima koje opredjeljuju njihovo poslovanje. Podaci dobijeni tokom dosadašnjih posjeta pokazuju da se najčešća ograničenja poslovanja odnose na: dugo čekanje na graničnim prelazima, če-ste i skupe analize robe, sivu ekonomiju, likvidnost, nelojalnu kon-

kurenciju, visoke poreze i doprinose, nedostatak stručnog kadra i finansijskih sredstava.

Rezultati istraživanja, sa argumentovanim predlozima za una-pređenje poslovnog ambijenta će biti prezentovani u godišnjoj analizi koja se krajem kalendarske godine razmatra sa najvišim predstavnicima Vlade Crne Gore. Najavila je da će tokom novem-bra biti organizovana još jedna sjednica Odbora udruženja špedi-tera na kojoj će tema biti poslovnje u oblasti logistike i špedicije, za koju će na temelju rezultata istraživanja i pribavljenih argu-mentovanih zahtjeva I analize uporedne prakse, biti pripremljena informacija o poslovnom ambijentu i ograničenjima za realizaciju ovih poslova.

Odbor udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore je u pre-thodnom periodu, u više navrata, razmatrao ograničenja u poslo-vanju sa kojima su se privredni subjekti susretali u Slobodnoj zoni Luka Bar, a u cilju unapređenja njihovog poslovanja, kao i konku-rentnosti logističkog pravca preko Bara.

Špediteri su i na ovoj sjednici potencirali probleme u poslovanju u okviru Slobodne zone. Ocjenjuju da bi Slobodna zona trebalo da predstavlja primjer dobre prakse i uspješan model privlačenja investicija, omogući efikasno poslovanje i značajne uštede obje-dinjavajući sve pogodnosti za ulaganje i poslovanje na jednom mjestu.

Smatraju da je atraktivnost slobodne zone smanjena usljed usklađivanja sa propisima Evropske unije. Naime, izmjenama Za-kona u 2016. godini, carinsko i poresko oslobođenje primjenjuje se samo na robu koja se u zoni ili skladištu upotrebljava u cilju njene prerade, obrade, aktivnog oplemenjivanja ili se podvrgava uobičajenim oblicima rukovanja u skladu sa Carinskim zakonom. Ranijim Zakonom o slobodnim zonama bilo je propisano da se za robu unesenu u zonu ne plaćaju carina, carinske dažbine i PDV, bez obzira na vrstu unešene robe i njenu namjenu u zoni, uključujući

33


Potrebno ojačati poziciju Slobodne zone da bi privlačila investitore.

i robu koju operator i korisnici unose radi izgradnje i održavanja objekata, infrastrukture i opreme u zoni i uopšte stvaranja uslova za rad i razvoj zone i skladišta.

Darko Globarević iz Zetatransa je podržao inicijativu špeditera iz Bara da poslovanju u Slobodnoj zoni ponovo bude tema sastanka budući da od ranije saopštavana ograničenja nisu otklonjena. Sa-opštio je da u Slobodnoj zoni nema dovoljno kadrova Uprave cari-na. On ocjenjuje da špediteri ne mogu odgovarati za robu uskladi-štenu u Slobodnoj zoni, jer nemaju dodirnih tačaka sa njom, već to treba bude obaveza korisnika zone i operatora.

Dragan Lučić iz Uprave carina tvrdi da Luka Bar treba da riješi pita-nje bezbjednosti jer je to prepreka sigurnijem kretanju roba. Poten-cirao je nedostatak kvalitetnih kadrova, zbog čega se radi preko-vremeno da bi se izašlo u susret privredi. Ograničene mogućnosti novog zapošljavanja predstavljaju prepreku svaranju boljih uslova za rad.

Hasan Kolar, Jadroagent, smatra da je u Zakonu potrebno pre-formulisati obaveze špeditera u Slobodnoj zoni Luke Bar. Prema njegovim riječima, špediteri samo javljaju Carini i daju nalog Luci za manipulaciju robom, te ne mogu biti odgovorni za eventualne štete ili nestanak robe. Smatra i da Uprava carina ne bi trebalo da traži od špeditera Ugovor o posredovanju kada je riječ o skladište-nju robe za poznatog kupca. Zaključuje da su kapaciteti Luke Bar danas mnogo manje iskorišćeni nego prije 20 godina.

Rabija Smajić iz Uprave Carine je saopštila da će se roba koja dola-zi morskim putem za kupca iz Crne Gore cariniti u Slobodnoj zoni. Slobodna zona, navodi Smajić, nije carinsko skladište, već smje-stište za robu korisnika Zone i za njeno aktivno oplemenjivanje.

Branislav Zenović, Zenšped, ocjenjuje da se Carinski zakon koji, smatra, dobro tretira Slobodnu zonu Luke Bar, na terenu "kreativno tumači". Najveći problem odnosi se na evidenciju robe u ovom po-

dručju i komunikaciju špeditera sa carinom.

Promet preko Luke Bar opada, navodi Zenović, a jedan kontejner Crnoj Gori donosi više od 2.000 dolara. Svaki kontejner koji ode u konkurentske luke znači gubitak prihoda za našu zemlju. On je pitao da li Port of Adria i Luka Bar imaju informacione sisteme koji zadovoljavaju uslove Uprave carina za vođenje carinske evidenci-je, na što mu je potvrdno odgovoreno, s tim što je Luka Bar u po-stupku obnavljanja rješenja o vođenju carinske evidencije, koje će biti modernizovano.

Predstavnik Luke Deda Đelović smatra da treba ojačati poziciju Slobodne zone da bi privlačila investitore. Međutim, od 2005. godi-ne redukovane su podsticajne mjera koje eventualnim korisnici-ma mogu biti motiv da posluju u Luci Bar. Slobodna zona je trebalo da bude podrška trgovini koja se odvija u Luci. Ona se, međutim, navodi Đelović, sve više udaljava od funkcije generatora proizvo-dnih aktivnosti.

Govoreći o problemu licencne takse koja prema ocjeni špeditera predstavlja značajan trošak od 10.000 eura, Đelović je naveo da je značajno modifikovan model njenog plaćanja. Sada će za obavlja-nje poslova u Slobodnoj zoni biti potrebno plaćanje po 2.000 eura gorišnje za pet godina uz mogućnost da prvo plaćanje bude podi-jeljeno na prve tri godine.

Dalibor Pelević, MSC, naveo je da je tranzitni saobraćaj preko Luke Bar važan za našu državu. On je kazao da je 28 odsto kontejnera robe koji se dopreme u Luku za potrebe crnogorskog tržišta, a osta-lo je uglavnom za Srbiju i druge države. Potencijal za biznis naroči-to vidi u većem privlačenju korisnika zone iz Srbije. Predložio je da se razmotre odredbe Carinskog zakona (člana 47) koje se odnose na prijavljivanje robe gdje se kaze da zapovjednik broda i zapov-jednik vazduhoplova ili njegov zastupnik u Crnoj Gori moraju da potvrde da manifest pruža kompletne, istinite i tačne podatke o svojoj robi koja se prevozi tim brodom ili vazduhoplovom. Kako brodar nema mogucnost kontrole tih podataka, samim tim ni za-povjednik odnosno njegov zastupnik u Crnoj Gori ne mogu tvrditi da li su podaci tačni ili netačni. Takođe, ni u Carinskom Zakonu EU ne postoje odredbe kojim je definisano da zapovjednik broda ili ovlašćeno lice u Crnoj Gori mora da potvrde da manifest pruža kompletne, istinite i tačne podatke za robu koja se provozi.

Tatjana Vujisić, Uprava carina, saopštila je spremnost da u okviru zakonskih mogućnosti ova Uprava preduzme sve aktivnosti kojim će se unaprijediti poslovanje u Slobodnoj zoni Luka Bar. Kada su u pitanju izmjene zakona, Privredna komora je prava adresa ko-joj privrednici treba da dostave inicijative koje bi nakon analize opravdanosti i uporedne prakse bili upućeni nadležnom ministar-stvu. Ona je kazala da je na korisniku Slobodne zone da obezbijedi evidenciju roba, a da li će za to koristiti uslugu operatera za Upravu carina nije važno već samo da se ona može njen tok i procesi koji se sa njom obavljaju.

Darko Globarević je na sjednici ukazao da pojedini špediteri poslu-ju u međugraničnoj zoni gdje su uslovi povoljniji za poslovanje. On je pitao ko je nadležan da pojasni po kom osnovu je tako, te predlo-žio da se organizuje poseban sastanak sa predstavnicima Minista-rastva unutrašnjih poslova i Uprave za imovinu o ovoj temi.

Potpredsjednica Filipović zaključila je da je saradnja Odbora sa na-dležnim organima kvalitetna i podjsetila da se sa Upravom carina godinama organizuje Dan otvorenih vrata, te da njihovi predstav-nici učestvuju u obukama koje organizuje Komora.

34


Proizvođači električne energije će moći na otvorenom tržištu da prodaju svoje garancije porijekla odvojeno od električne energije, i tako dodatno zarade.

Trgovina garancijama porijekla zelene energije

Energetika i rudarstvo

Odbor udruženja energetike i rudar-stva je 15. oktobra 2018. godine raz-matrao podršku privrede u razvoju

novih kvalifikacija potrebnih tržištu rada iz sektora rudarstvo, metalurgija i hemijska industrija. Bilo je riječi i o trgovini garan-cijama porijekla zelene energije, a prezen-tovano je i iskustvo gradnje prve solarne on-grid elektrane Jaha solar.

Sjednicu je vodio Luka Jovanović, preds-jednik, a u njenom radu su, pored članova Odbora učestvovali, Jadranka Radunović i Srđan Obradović iz Centra za stručno obra-zovanje, Darko Krivokapić, Elektroprivreda Crne Gore, Gazmend Haxholu i Trenton Nova iz Jaha Solar, te prof. dr Mladen Pera-zić, direktor Sektora za obrazovanje i kvali-tet Privredne komore.

Predstavnica Centra za stručno obrazova-nje Jadranka Radunović predstavila je rad ove institucije sa akcentom na ulogu u edu-kaciji kadrova potrebnih tržištu rada i fo-kusom na praktičnu nastavu. Istakla je da privrednici moraju da budu aktivno uklju-čeni u izradu standarda zanimanja i daju opis poslova koji oslikavaju potrebe tržišta

rada. U fokusu CZO su sada zanimanja ele-ktrotehničar energetike i elektroinstalater. Boris Spalević, Udruženje naftnih kompa-nija, pitao šta uraditi kada inspekcija traži, zbog EU direktiva, zanimanja kojih u Zavo-du za zapošljavanje nema, kao što je oficir za bezbjednost u prevozu opasnih materi-ja. Predstavnik Komore dr Mladen Perazić je odgovorio da svako preduzeće može da pokrene inicijativu za formiranje nove kva-lifikacije zanimanja bilo preko ove asocija-cije ili Centra za stručno obrazovanje, što će doprinijeti lakšem poslovanju privrede. Dragan Vlahović, Zeta energy ukazao je da sertifikat stručnog obrazovanja još u očima poslodavaca nema snagu diplome iz for-malnog. Miloša Bigovića iz Elektroprivrede interesovalo koliko je interesovanje za upis u nova zanimanja elektrotehničar energe-tike i elektroinstalater u srednjim stručnim školama jer je to kadar potreban ovoj kom-paniji.

Prema riječima Darka Krivokapića, EPCG, cilj uvođenja sistema garancija porijekla je isključivo da se potrošači informišu o energiji koju koriste kao i izbjegavanje dvo-strukog obračuna. Proizvođači električne

energije će moći na otvorenom tržištu da prodaju svoje garancije porijekla odvojeno od električne energije, i tako dodatno zara-de. Cijena industrijskih proizvoda je veća, ako je u njihovoj proizvodnji korišćena energija iz obnovljivih izvora. Snabdijevači mogu da traže garancije porijekla za elek-tričnu energiju koju kupuju od proizvođača i da takvu energiju sa odgovarajućim GP prodaju krajnjim kupcima uz veće cijene ili da GP prodaju na otvorenom tržištu. Po-java Crne Gore na tržištu GP otvara vrata novim potencijalnim partnerima i za druge poslovne oblasti. Privrednici i regulator su afirmativno govorili o ovoj novini na crno-gorskom tržištu.

Gazmend Haxholu i Trenton Nova iz Jaha Solar su pred odborom predstavili poslova-nje kompanije koje datira od 2015. godine. Koristeći njemačku i švajcarsku tehnologi-ju oni proizvode i instaliraju fotonaponske panele. Realizovali su brojne projekte na te-ritoriji Kosova, uskoro će pustiti u rad prvu solarnu elektranu koju su napravili u Crnoj Gori u Opštini Danilovgrad, a planiraju iz-gradnju još jedne u Martinićima.

35


Baza podataka prometovanih nekretnina i onih koje se rentiraju u Crnoj Gori omogućila bi benefite korisnicima.

Visoka likvidnost banaka

Bankarstvo

Odbor udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore, na sjednici 2. okto-bra 2018. godine, razmotrio je informacije o makroekonom-

skim kretanjima, te o stanju na tržištima kapitala i osiguranja za II kvartal ove godine. Podržano je formiranje Grupacije posrednika u osiguranju pri Odboru udruženja. Predstavljena je baza podataka prometovanih nekretnina u Crnoj Gori.

Za novog člana Odbora izabran je Veselin Vuković, izvršni direktor u Komercijalnoj banci AD Podgorica.

Sjednicu je vodila zamjenica predsjednika Odbora Biljana Panto-vić, a u radu su pored članova, učestovovali potpredsjednik Privre-dne komore Ivan Saveljić i REV procjenitelj Predrag Nikolić.

Makroekonomska kretanja

Informaciju o makroekonomskim kretanjima prezentovao je Bra-tislav Vukčević iz CBCG. Najnoviji podaci MONSTAT pokazuju da je u 2017. zabilježen rast BDP od 4,7 odsto. U prvom kvartalu ove godine evidentiran je rast od 4,5 odsto a u drugom od 4,9 odsto, pa ohrabruje ubrzani rast privredne aktivnosti.

U julu su banke bile visokolikvidne. U odnosu na prethodni mje-sec povećani su depoziti, krediti i bilansna suma banaka. Bilansna suma banaka na kraju jula 2018. godine iznosila je 4.352,1 milion eura i veća je nego na kraju prethodnog mjeseca za 1%, dok u odno-

su na jul 2017. godine bilježi rast od 9,1%. Ukupno odobreni krediti banaka na kraju jula 2018. godine iznosili su 2.944,1 milion eura i bilježe rast na mjesečnom nivou od 0,4% i rast od 11,8% godišnje. Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na uku-pno odobrene kredite u julu 2018. godine iznosila je 5,84%.

Rast aktivnosti je registrovan u industrijskoj proizvodnji i turiz-mu, a pad u šumarstvu. Industrijska proizvodnja je u prvih sedam mjeseci 2018. godine, u odnosu na isti period 2017. zabilježila rast od 27,7%. Rast proizvodnje je ostvaren u sektorima prerađivačka industrija (3,7%) i snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom (97,8%). Broj dolazaka turista, u kolektivnom smještaju, u prvih sedam mjeseci 2018. godine iznosio je 584.944 što je za 13,4% više u odnosu na isti period prethodne godine. U porastu je broj zaposlenih. U julu 2018. godine, prema evidenciji MONSTAT-a, bilo je zaposleno 198.987 lica, što je za 1,2% više u odnosu na prethodni mjesec, i za 3,8% više u odnosu na jul 2017. godine.

Dražen Stanković iz CKB je ukazao da je veliko učeće depozita po viđenju u ukupnim što opterećuje poslovanje banaka. Smatra da je potrebno promijeniti obračun koeficijenta likvidnosti kako bi se struktura depozita promijenila u korist oročenih. Veselin Vuković iz Komercijalne banke je kazao da je pravi trenutak da se razmišlja u tom smjeru, jer je u pripremi novi zakon o bankama koji će biti usaglašen sa standardom Bazel III. Predstavnik CBCG Vukčević smatra da će ovo pitanje biti regulisano novim zakonom.

36


Tržište kapitala

Aleksandar Đuričković iz Komisije za tr-žište kapitala predstavio je Informaciju o stanju na tržištu kapitala Crne Gore za II kvartal 2018. godine. Statistički izvještaj ove komisije za prva dva kvartala 2018. godine bilježi pozitivne trendove na trži-štu kapitala u pogledu ukupno ostvarenog prometa, vrijednosti tržišne kapitalizacije, emisija novog kapitala, dok je zabilježen pad broja transakcija i vrijednosti berzan-skih indeksa.

U prvoj polovini godine zabilježeni su pozi-tivni trendovi na tržištu kapitala u pogledu vrijednosti prometa i tržišne kapitalizacije koja je na nivou 3,02 milijarde eura, što je rast od 5,8 odsto u odnosu na početak go-dine.

Na Montenegroberzi promet je iznosio 82 miliona eura, što je povećanje od 180% u odnosu na uporedni period prethodne, dok berzanski indeksi MNSE10 i MONEX bilje-že pad od 0,83% i 2,67%. Broj transakcija je u padu i iznosi 1742, što je 49 odsto manje nego u uporednom periodu 2017.

Vrijednost transakcija ostvarenih posred-stvom kastodi banaka iznosi 101 milion eura. Ukupna nominalna vrijednost netrži-šnih transakcija je 972 miliona eura. Ulaga-nja novog kapitala, realizovana putem kor-porativnih aktivnosti su 18 miliona eura.

Govoreći o regulatornoj aktivnosti Komisi-je za tržište kapitala, na javnoj su raspravi tri seta podzakonskih akata koji se odnose na: uvođenje specijalizovanih fondova, in-vesticiona društva i emisije hartija od vri-jednosti.

Dražen Stanković iz CKB je pitao kada se mogu očekivati pravila o kastodi poslo-vima, na što je rečeno da je to sljedeći set podsticajnih pravila na kojem će se raditi. Trenutno se utvrđuje najbolji model po ko-jem će se regulisati ovo pitanje.

Tržište osiguranja

Društva za osiguranje su u drugom kvar-talu 2018. godine fakturisala ukupnu bruto premiju u iznosu od 41,3 miliona eura, što je 3,2% više u odnosu na isti period 2017. godi-ne. Bruto fakturisana premija u neživotnim osiguranjima iznosila je 34,5 miliona eura, 3,4% više u odnosu na uporedni period. Bru-to fakturisana premija životnih osiguranja je ostvarila rast od 2,2% i iznosila je 6,7 miliona eura. U ukupno ostvarenoj bruto

premiji na nivou tržišta na kraju II kvartala 2018. godine, i dalje je dominantno učešće neživotnih osiguranja (83,7%). Učešće bruto premije životnih osiguranja u ukupnoj bru-to premiji iznosi 16,3%, navodi se, između ostalog, u preliminarnom izvještaju o sta-nju na tržištu osiguranja u drugom kvarta-lu 2018. koji je predstavila Nerma Nurković, Agencija za nadzor osiguranja.

Baza podataka

Inicijator formiranja baze podataka prome-tovanih nekretnina i onih koje se rentiraju u Crnoj Gori Predrag Nikolić naveo je da bi ona omogućila benefite korisnicima.

Uvezivanjem sa državnim strukturama, dobila bi se baza koja temeljno obezbje-đuje mogućnost sigurne trenutne tržišne vrijednosti nekretnine, njene hipotekarne vrijednosti (bez primjene diskutabilnog haircut-ovanja) i sa svim podacima koji potpuno obezbjeđuju prikaz realne tržišne vrijednosti kolaterala, kao i znatno lakšu mogućnost provjere.

Formiranjem baze podataka i interaktiv-nim učešćem banaka, otvara se prostor za realtivno brzu automatizaciju procesa reprocjena kako porodičnih stambenih zgrada po svim katastarskim opštinama, tako i poslovnih nekretnina koje nijesu specifične namjene, čime se dobija pregled i uporedna kontrola primijenjenih poda-taka u inicijalnim procjenama vrijednosti nekretnina. Centralnoj banci se definišu mehanizmi čvršće kontrole vrijednosti kolaterala, što je i preporuka i očekivanje Evropske banke.

Uvezivanjem sa državnim strukturama, na jednom mjestu, postoji mogućnost korišće-nja podataka ne samo o vrijednostima ne-kretnina ili kretanju tržišta, već i o planskoj namjeni, zagađenosti vazduha i drugom.

Bazom se otvara put i definisanju nove platforme za naplatu poreza koji je vezan za nekretnine, te olakšava izrada inicijal-nih procjena.

Bratislav Vukčević iz CBCG je kazao da je posao izrade baze dodijeljen Upravi za ne-kretnine u saradnji sa Poreskom upravom. On savjetuje Nikolića da u neposredoj ko-munikaciji sa nosiocima posla ustanovi mogućnost njegove realizacije kroz priva-tno javno partnerstvo.

Novi saziv KO za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine

Konstitutivna sjednica novog saziva Koordinacionog odbora za energet-sku efikasnosti i zaštitu životne sre-

dine održana je 12. oktobra 2018. godine.

Nakon verifikacije mandata članova, među kojima su istaknuti privrednici iz ove dvije oblasti, predstavnici resornih ministarsta-va i akademske zajednice, za predsjednika Koordinacionog odbora izabran je Mladen Bajković, osnivač i izvršni direktor ETG grupe, a za potpredsjednika prof. dr Darko Vuksanović sa Metalurško-tehnološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Odbor je usvojio Poslovnik o radu.

Sjednicu je do izbora rukovodstva vodio resorni potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović, koji je istakao da ovo tijelo treba značajno da pomogne nadle-žnima u oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti, naročito jer se oče-kuje skoro otvaranje poglavlja 27, jednog od najzahtjevnijih u pregovorima sa EU. On je upoznao Odbor da je sa novim zakonom Komora postala institucionalni partner do-nosiocima odluka, tako da ova asocijacija sada učestvuje u donošenju svih propisa koji se odnose na privredu. Gvozdenović je predložio da se članovi odbora podijele u dvije specijalizovane grupe koje će pokri-vati životnu sredinu, odnosno, energetsku efikasnost.

Na istom fonu je govorio i novoizabrani predsjednik Bajković, koji je istakao da će se sa takvom organizacijom efikasnije raditi u sinergiji sa donosiocima odluka. Potpredsjednik Vuksanović je kazao da Koordinacioni odbor može da doprinese dajući smjernice državnim organima koje se odnose na djelovanje u oblastima zaštite životne sredine i energetske efikasnosti.

U nastavku sjednice razgovarano je o ak-tuelnim problemima u pomenute dvije oblasti i načinima kako rad Koordinacio-nog odbora može da pomogne njihovom rješavanju.

37


Nacrti zakona o upravljanju otpadom i finansiranju lokalnih samouprava

Komunalna privreda

Odbor udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, na sjednici 1. oktobra 2018, razmotrio je Nacrt za-kona o upravljanju otpadom i Nacrt zakona o finansiranju

lokalnih samouprava, u dijelu koji se odnosi na prihode po osnovu naknade za korišćenje morskog dobra.

Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora Mladen Lučić, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednik Privredne ko-more Danilo Gvozdenović, generalni direktor Direktorata za upra-vljanje otpadom i komunalni razvoj Ministarstva održivog razvoja i turizma Dragan Asanović i direktor Javnog preduzeća za upra-vljanje morskim dobrom Predrag Jelušić.

Novi zakon o upravljanju otpadom se donosi u cilju harmonizacije sa legislativom EU, kako bi se ispunili prioriteti u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja i ova djelatnost približila standardima koji se primjenjuju u Uniji.

U raspravi su učestvovali Vojin Katnić, Čistoća Podgorica, Filip Makrid, Vodovod i kanalizacija Podgorica, Safet Luković, Vodovod i kanalizacija Kotor, Gojko Obradović, Vodovod Budva.

Privrednici su ocijenili Nacrt zakona kvalitetnim, da pruža jasne smjernice komunalnim preduzećima po pitanju upravljanja otpa-dom. Smatraju da je u ovoj oblasti neophodno riješiti pitanje treti-ranja komunalnog mulja, a kao načine vide formiranje regionalne spalionice ili njegov izvoz.

Odbor komunalne privrede je jednoglasno podržao Nacrt zakona o finansiranju lokalnih samouprava, u dijelu koji se odnosi na priho-de po osnovu naknade za korišćenje morskog dobra. Ovim aktom se predviđa direktno angažovanje lokalnih komunalnih službi od strane JP Morsko dobro i plaćanje po izvršenom poslu. Privrednici smatraju da će ovo rješenje doprinijeti boljoj komunalnoj uređeno-sti u zoni morskog dobra, te da je potrebno da se primorske opštine pripreme za njegovu primjenu.

U Odbor komunalane privrede, iz preduzeća Vodacom, imenovan je direktor Dragan Roganović, dok je Marijana Zenović, u ime Regi-onalnog vodovoda Budva, nova predstavnica ovog Odbora u Skup-štini Komore.

38


Podsticaj razvoju turizma

Veselin Vukićević, predsjednik opštine Žabljak

39


Smatram da Žabljaku, negdje, i pripada da bude lider, kada je u pitanju oču-vanje životne sredine i sprovođenje

politika zasnovanih na održivom razvoju. Svako od nas i pojedinačno ima obavezu da se odgovorno odnosi prema okruženju. Samo takvim stavom sačuvaćemo životnu sredinu. Na koncu, na putu ka članstvu u EU, čeka nas Poglavlje 27, koje se tiče živo-tne sredine i klimatskih promjena, a koje je izuzetno zahtjevno i kompleksno, rekao je, predstavljajući projekat "Razvoj niskokar-bonskog turizma u Crnoj Gori" kao i druge aktivnosti koje doprinose snaženju zelenog turizma, Veselin Vukićević, predsjednik ža-bljačke opštine u intervjuju za naš časopis.

Glasnik: UNDP, Ministarstvo održivog ra-zvoja i turizma, Privredna komora Crne Gore, uz donatstvo Globalnog fonda zaštite životne sredine, realizuju Projekat "Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori" pre-ko kojeg dobijaju finansijsku podršku ino-vativne investicione ideje, koje doprinose ublažavanju efekta klimatskih promjena u turizmu. Kroz drugi i treći javni poziv Op-ština Žabljak je dobila finansijsku podršku za tri inovativna projekta koji smanju emi-sije CO2 u sektoru turizma. Saopštite više detalja o tim projektima, koji će, zasigurno, doprinijeti razvoju ove značajne privredne grane na području Žabljaka.

V. Vukićević: Opština Žabljak, kao ekološka prijestonica Crne Gore, ima dodatnu obave-zu da svoj ukupni razvoj bazira na princi-pima održivosti, cijeneći posebno izdašne prirodne resurse kojima raspolaže. Projekat "Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori" omogućio nam je da određene inova-tivne ideje, koje smo već neko vrijeme pla-nirali, sprovedemo u djelo. U pitanju su tri projekta: "Zamjena postojećih sijalica LED rasvjetom", "Valorizacija potencijala za ra-zvoj ruralnog turizma", i "Nabavka turističk-og autobusa na električni pogon".

Glasnik: Saopštite više detalja o ovim pro-jektima. "Zamjenom postojećih sijalica LED rasvjetom" postižu se velike uštede elek-trične energije, smanjuju se emisije CO2, a troškovi održavanja su manji. Navedite koji su još benefiti od ovog projekta za opštinu Žabljak, a naročito za njene građane.

V. Vukićević: Projekat zamjene ulične ra-svjete LED rasvjetom od izuzetnog je zna-čaja za Žabljak. Radi se o investiciji od cca 195.000 eura. Projekat je u potpunosti rea-lizovan tokom prošle jeseni. Sklopili smo izuzetno dobarar anžman sa izvođačem radova, jer je izvođaču odmah uplaćeno cca

40


49. 600 eura, a preostali iznos plaćamo u ra-tama u trajanju od šest godina, i to iz ušte-da u potrošnji električne energije, po ovom osnovu. Prema projektu, smanjenje emisije CO2 iznosi do 74%. Globalni fond zaštite ži-votne sredine nas je podržao sa 49.600 eura.

Pored, kao što ste i sami istakli, smanjenja u potrošnji električne energije i emisije CO2, projekat je imao i određeni vizuelni i estet-ski efekat, što nije beznačajno, kada govo-rimo o Žabljaku kao turističkoj destinaciji. Ulice su postale osvjetljenije, a, prije toga, u nekim rasvjeta nije uopšte radila. Danas imamo savremenu uličnu rasvjetu, po uzo-ru na turističke centre širom svijeta. Brojni pozitivni komentari mještana, ali i turista, govore nam da je ovaj projekat u potpunosti opravdao očekivanja.

Glasnik: Opština Žabljak, slijedeći primjer dobre prakse Plužina, nabavila je solarne panele i obezbijedila električnu energiju za 10 domaćinstava u katunima. Kakvi su efekti ovog projekta? Da li su domaćinstava bila zainteresovana za ovaj vid obezbjeđe-nja električne energije?

V. Vukićević: Drugi projekat koji smo za-jednički realizovali tiče se valorizacije po-tencijala za razvoj ruralnog turizma, i to u durmitorskim katunima. Vrijednost projekt iznosila je oko 15.000 eura, a realizovan je u avgustu ove godine. Opština je finansirala projekat sa 50% sredstava, a Privredna ko-mora i domaćinstva sa po 25%. Na taj način deset domaćinstava na katunima dobilo je električnu energiju, što će im unekoliko olakšati život na katunu, i učiniti ih atrak-tivnijim za posjetioce, kojih je izgodine u godinu sve više. Nabavkom 10 solarnih pa-nela za domaćinstva na katunima, u zna-čajnoj mjeri smo olakšali život ljudima, koji tokom proljeća i ljeta tamo borave. Projekat je predvidio obuku o montaži/demontaži panela, tako da će oni panele moći koristi-tii po povratku u sela. Na taj način, stvorili smo uslove da njihova domaćinstva budu privlačnija turistima.

Glasnik: Imajući u vidu da se Crno jezero nalazi u zoni Nacionalnog parka, zaštićnog područja, i da se svake godine povećava broj posjetilaca, projekat nabavke električnog autobusa će svakako uticati na smanjenje saobraćajne gužve, eliminaciju negativnih pratećih efekata saobraćaja na ovoj relaci-

ji, kao i na pozitivan imidž i jačanje brenda nacionalnih parkova kao destinacija koja se zalaže za razvoj turizma sa niskim emi-sijama gasova sa efektom staklene bašte. Koje su sve aktivnosti koje Opština Žabljak realizuje na unapređenju infrastrukture i zaštiti životne sredine?

V. Vukićević: Projekat nabavke električnog autobusa jeste, u stvari, donacija NLB ban-ke, Privredne komore i UNDP-ija Žabljaku. NLB je donirala 46.425 eura, a Privredna komora i UNDP 5.000 eura. Autobus, prvi te vrste u Crnoj Gori, saobraćaće do Crnog je-zera, kao i do skijališta Javorovača i Savin kuk. Očekujemo da ćemo značajno smanjiti frekventnost saobraćaja ka ovim destina-cijama, i samim tim, smanjiti u značajnoj mjeri emisiju CO2. Kao što sam rekao, Ža-bljak je prva opština u Crnoj Gori koja ima autobus na električni pogon. Nabavka ova-kvog vozila je od izuzetnog značaja za nas, upravo imajući u vidu da je najveći dio op-štine Žabljak u zoni Nacionalnog parka. Već sad mogu reći da je autobus pobudio veliko interesovanje kako mještana, tako i brojnih turista.

Glasnik: Za respekt je i to što ste, doprino-seći razvoju turističkog proizvoda na sje-veru naše države, realizovali i druge veoma značajne projekte.

V. Vukićević: Brojni su projekti koje smo re-alizovali u prethodnom periodu. U saradnji sa Vladom Crne Gore i Centrom za među-narodnu saradnju i razvoj Republike Slove-nije, otvoren je savremeni reciklažni centar i sanirana postojeća gradska deponija. U saradnji sa istim partnerima, napravljeno je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, i nabavljeno multifunkcionalno vozi-lo za odlaganje mulja, čišćenje kanalizacija i pranje ulica. Imajući u vidu sve ove projek-te, mogu reći da je Žabljak jedna od rijetkih opština u Crnoj Gori koja je na kvalitetan način riješila problem upravljanja čvrstim otpadom i otpadnim vodama. Na taj način doprinosimo poboljšanju imidža Žabljaka kao regionalnog turističkog centra.

Glasnik: Koji su sadržaji iz domena aktiv-nog turizma posebno atraktivni na Žablja-ku?

V. Vukićević: Popularnost aktivnog turizma, kao globalnog fenomena, dovela je do toga

da neki novi sadržaji na Žabljaku postanu veoma popularni. Tu prije svega mislim na naše seosko područje, ali i na katune, koji su pretežno na planinama. Sve više bajkera, hajkera, planinara posjećuje te krajeve, tako da ta domaćinstva postaju svojevrsna turi-stička ponuda, jer pružaju direktan uvid u tradicionalan način života Durmitoraca.

Glasnik: Koliko je projekat Razvoj niskokar-bonskog turizma pomogao opštini Žabljak da se afirmiše razvoj zelenog turizma i šta biste poručili ostalim opštinama kada je u pitanju realizacija projekata/aktivnosti koje vode ka ovom cilju?

V. Vukićević: Ne bih da zvučim pretencio-zno, ali mislim da Žabljaku negdje i pripa-da da bude lider, kada je u pitanju očuvanje životne sredine i sprovođenje politika za-snovanih na održivom razvoju. Mislim da je svako od nas i pojedinačno ima obavezu da se odgovorno odnosi prema okruženju. Samo takvim stavom sačuvaćemo životnu sredinu. Na koncu, na putu ka članstvu u EU, čeka nas Poglavlje 27, koje se tiče živo-tne sredine i klimatskih promjena, a koje je izuzetno zahtjevno i kompleksno. Stoga, smatram da bi i opštine trebale aktivnije da se uključe u ovaj proces, jer ćemo svi zaje-dno morati implementirati zahtjevne stan-darde koji se tiču životne sredine. Smatram da bi realizacijom projekata sličnih onim koji je opština Žabljak sprovela kroz proje-kat "Razvoj niskokarbonskog turizma u Cr-nojGori", napravili značajne iskorake u cilju afirmacije zelenog turizma.

Glasnik: Kako bi ocijenili saradnju sa akteri-ma koji realizuju ovaj projekat: Privrednom komorom Crne Gore, UNDP, Ministarstvom održivog razvoja i turizma?

V. Vukićević: Mislim da se dosadašnja sa-radnja odvijala na izuzetnom nivou, uz obo-strano zadovoljstvo. Tome svjedoče uspje-šno realizovani projekti. Moram naglasiti da smo tokom realizacije projekata imali veliko razumijevanje i podršku naših par-tnera. S druge strane, i Opština Žabljak se, kroz realizaciju svojih obaveza, profilisala kao ozbiljan i pouzdan partner.

Poučeni dosadašnjim iskustvom, nema su-mnje da će Opština Žabljak iskoristiti mo-gućnost i opet kandidovati neke nove pro-jekte kroz ovaj poziv.

Projekat "Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori" omogućio je realizaciju inovativnih ideja koje se odnose na razvoj ruralnog turizma.

41


The Project "Development of Law-Carbon Tourism in Montenegro" enabled the implementation of innovative ideas related to the development of rural tourism.

Stimulus to the tourism development

Veselin Vukićević, Major of the Municipality of Žabljak

I believe that the Municipality of Žabljak deserves to be a leader when it comes to preserving the environment and implemen-ting policies based on sustainable development. Each of us

individually has an obligation to act responsibly towards the en-vironment. Only with such an attitude will we preserve the enviro-nment. Finally, on the road to the EU membership, demanding and complex Chapter 27 is expecting us, referring to the environment and climate changes. Presenting the project "Development of Low--Carbon Tourism in Montenegro” as well as other activities that contribute to strengthening of green tourism, Veselin Vukićević, Major of the Municipality of Žabljak, explained all this in an inter-view for our magazine.

Glasnik: UNDP, the Ministry of Sustainable Development and Tou-rism, the Chamber of Economy of Montenegro, together with the donation of the Global Fund for Environmental Protection, are im-plementing the Project "Development of Low Carbon Tourism in Montenegro” through which financial support is provided for in-novative investment ideas, which contribute to mitigating the ef-fects of climate change in tourism. Through the second and third public call, the Municipality of Žabljak received financial support for three innovative projects aimed at reduction of CO2 emissions in the tourism sector. Could you share with us more information about these projects which will certainly contribute to the deve-lopment of this important branch of economy in the territory of Žabljak Municipality?

V. Vukićević: The Municipality of Žabljak, as an ecological capi-tal of Montenegro, has an additional obligation to base its overall development on the principles of sustainability, appreciating the extraordinary natural resources it has at its disposal. The project "Development of Low-Carbon Tourism in Montenegro” has enabled us to implement certain innovative ideas, which we have planned for some time. There are three projects: "Replacement of existing light bulbs with LED lighting”, "Valorisation of potentials for rural tourism development”, and "Procurement of a tourist electric bus”.

Glasnik: Please provide us with more details about these projects. The project "Replacement of existing light bulbs with LED lighting” ensures great electricity savings, and the reduction of CO2 emis-sions and the maintenance costs. What are other benefits from this project for the Municipality of Žabljak, and particularly for its citizens?

V. Vukićević: The project of replacement the existing street light bulbs by LED lighting is of great importance for Žabljak. It is an investment of approximately EUR 195000. The project was fully realized during the last autumn. We made a very good deal with the contractor, because the contractor was immediately paid approximately EUR 49600, while the remaining amount is being paid in instalments over the period of six years, from the savings in electricity consumption. According to the project, the reduction of CO2 emissions is up to 74%. The Global Environmental Fund has supported us with EUR 49600.

42


As you have already pointed out, in addition to reducing the con-sumption of electricity and CO2 emissions, the project had certain visual and aesthetic effect, which is not insignificant when we talk about Žabljak as a tourist destination. The streets became illumi-nated, while before that, in some of them lighting did not work at all. Today we have modern street lighting, as other tourist centres around the world. Numerous positive comments from the local po-pulation, as well as tourists, indicate that this project fully justified the expectations.

Glasnik: The Municipality of Žabljak, following good practice of the municipality of Plužine, acquired solar panels and ensured electri-city for 10 households in summer pastures (katuns). What are the effects of this project? Have the households been interested in this type of power supply?

V. Vukićević: The second project that we have jointly implemen-ted relates to the valorisation of potentials for the development of rural tourism in the katuns located in Durmitor. The value of the project was around EUR 15000, and it was implemented in August this year. The municipality financed this project with 50% of fun-ds, while the Chamber of Economy of Montenegro and the house-holds with 25% each. In this way, ten households in the katuns got electricity, which will make their lives in the katuns easier, and the katun more attractive to visitors, whose number is growing each year. Having purchased 10 solar panels for households in the ka-tuns, we have significantly facilitated the lives of people who stay there during the spring and summer. The project provided training on the panel assembly/disassembly, so that they will be able to use these panels after returning to villages. In this way, we have created the conditions for their households to be more attractive to tourists.

Glasnik: Bearing in mind that the Black Lake is located in the zone of the National Park, a protected area, and that the number of visi-tors is increasing each year, the project of an electric bus purchase will definitely influence the reduction of traffic congestion, the eli-mination of the negative side effects of the traffic on this route as well as to a positive image and strengthening the brand of national parks as a destination that advocates the development of tourism with low gas emissions and a greenhouse effect. What are the acti-vities that the Municipality of Žabljak is implementing to improve infrastructure and protect the environment?

V. Vukićević: The project of electric bus purchasing is, in fact, a donation of NLB Bank, Chamber of Economy and UNDP to the Mu-nicipality of Žabljak. NLB donated EUR 46425, and the Chamber of Economy and UNDP EUR 5000. The first bus of this kind in Mon-tenegro will operate to the Black Lake, as well as to the ski resorts of Javorovača and Savin Kuk. We expect that we will significantly reduce the frequency of traffic towards these destinations, and thus, significantly reduce CO2 emissions. As I have said, Žabljak is the first municipality in Montenegro that has an electric bus. Pro-curement of such a vehicle is of great importance for us, precisely due to the fact that the largest part of the Municipality of Žabljak is in the zone of the National Park. I can already say that this bus has attracted great interest of both locals and numerous tourists.

Glasnik: It is also respectable that contributing to the development of a tourist product in the north of our country, you have also rea-lized other very important projects.

V. Vukićević: The projects that we have implemented in the pre-

vious period are numerous. In cooperation with the Government of Montenegro and the Centre for International Cooperation and Development of the Republic of Slovenia, a modern recycling cen-tre has been opened and the existing urban landfill has been re-habilitated. In cooperation with the same partners, a wastewater treatment plant was constructed, and a multifunctional vehicle for sludge disposal, sewage and street cleaning was purchased.

Taking into consideration all these projects, I can say that Žabljak is one of few municipalities in Montenegro that has resolved the problem of solid waste management and wastewater in a quality way. In this way, we contribute to improving the image of Žabljak as a regional tourist centre.

Glasnik: In the domain of active tourism what is particularly at-tractive in Žabljak?

V. Vukićević: The popularity of active tourism, as a global pheno-menon, has led to the fact that some new amenities in Žabljak be-come very popular. First of all, I am referring to our rural area, but also to the katuns, which are predominantly located higher in the mountains. An increasing number of bikers, hikers, mountaineers visit these parts, so that these households become a kind of a to-urist offer, as they provide a direct insight into the traditional way of life in Durmitor.

Glasnik: To what extent the project "Development of Law-Carbon Tourism in Montenegro" helped the Municipality of Žabljak to pro-mote the development of green tourism and what is your advice to the other municipalities when it comes to the implementation of projects/activities that lead to this goal?

V. Vukićević: I would not like to sound pretentious, but I believe that Municipality of Žabljak deserves to be a leader when it co-mes to preserving the environment and implementing policies based on sustainable development. Each of us individually has an obligation to act responsibly towards the environment. Only with such an attitude will we preserve the environment. Finally, on the road to the EU membership, Chapter 27 is expecting us, referring to the environment and climate changes, and being extremely de-manding and complex. Therefore, I consider that municipalities should also actively participate in this process, since we will all to-gether have to implement the challenging standards regarding the environment. I think that through the implementation of projects similar to those implemented by the Municipality of Žabljak the "Development of Low-Carbon Tourism in Montenegro” we would make significant steps on the promotion of the green tourism.

Glasnik: How would you assess cooperation with the actors on the implementation of this project: the Chamber of Economy of Mon-tenegro, UNDP, and the Ministry of Sustainable Development and Tourism?

V. Vukićević: I think that the cooperation so far has been at an exceptional level and to the mutual satisfaction. Successfully rea-lized projects prove this. I must emphasize that during the imple-mentation of the projects we had great understanding and support from our partners. On the other hand, the Municipality of Žabljak, through the realization of its obligations, profiled itself as a serious and reliable partner.

Based on our previous experience, there is no doubt that the Mu-nicipality of Žabljak will use the opportunity to apply for new pro-jects through this call.

43


Prevoznici da predlože izmjene podzakonskih akata

Prevoz putnika i tereta

Grupaciji za prevoz putnika i tereta u drumskom saobraćaju Privredne komore Crne Gore, na sjednici 15. oktobra 2018. godine, predstavljen je rad Centra za edukaciju u drum-

skom saobraćaju. Raspravljano je o izradi podzakonskih akata iz oblasti drumskog saobraćaja. Grupacija je informisana o nedavno održanoj Mješovitoj komisiji sa Bosnom i Hercegovinom te razmo-trila Nacrt zakona o ugovorima o prevozu u drumskom prevozu.

Sjednicu je vodio Veselin Salamadija, predsjednik Grupacije, a u radu su učestvovali Dalibor Milošević, generalni direktor Direkto-rata za drumski saobraćaj u resornom ministarstvu, Zoran Nikolić, direktor Sektora saobraćaja i Centra za edukaciju u drumskom sa-obraćaju u Privrednoj komori, Ervin Adrović, pomoćnik direktora Direkcije za saobraćaj i Bojan Radoman, samostalni savjetnik za drumski saobraćaj u istoj direkciji.

Zoran Nikolić je predstavio uspješan rad Centra za edukaciju u drumskom saobraćaju i pozvao sve prevoznike da do početka no-vembra iskoriste mogućnost dobijanja sertifikata o skraćenoj po-četnoj stručnoj osposobljenosti. Zakonom o prevozu u drumskom saobraćaju predviđeno je da su vozači koji su obavljali prevoz putnika i tereta u javnom prevozu kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje, a posjeduju vozačku dozvolu za kategorije C1, C1+E, C, C+E, D1, D1+E, D ili D+E, dužni da pribave licencu profesio-nalnog vozača u roku od godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Nikolić je posebno naglasio da vozači koji imaju sertifi-kate drugih država ne mogu obavljati djelatnost po tom osnovu u Crnoj Gori, dok ne budu potpisani sporazumi sa tim zemljama o međusobnom priznavanju licenci. Tokom rasprave čuli su se sta-vovi da ovo nije povoljno rješenje za crnogorske prevoznike koji se srijeću sa deficitom vozača, te da bi radna snaga iz okruženja i inostranstva doprinijela da se ovaj problem riješi. Takođe su izre-

čene ocijene da je potrebno produžiti rok za mogućnost dobijanja sertifikata o skraćenoj početnoj stručnoj osposobljenosti, jer je pre-voznicima usljed pomanjkanja radne snage teško da nauštrb posla pošalju vozače na obuku. Predstavnik Ministarstva Dalibor Miloše-vić kazao da zakon ne dozvoljava prolongiranje pomenutih rokova, pa je pozvao prevoznike da dostave neophodnu dokumentaciju o vozačima do početka novembra.

Milošević je apelovao na privrednike da dostave sugestije na pod-zakonska akta koja uređuju ovu oblast, jer je u četvrtom kvartalu predviđeno njihovo usvajanje.

Grupacija je formirala radnu grupu sačinjenu od prevoznika, pred-stavnika autobuskih stanica, resornog ministarstva i Komore koja će sačiniti predlog cjenovnika usluga autobuskih stanica u Crnoj Gori.

Dalibor Milošević je govoreći o Mješovitoj komisiji sa BiH koja je održana 26. i 27. septembra u Banjoj Luci kazao je da je u fokusu bio zahtjev za liberalizaciju prevoza tereta iz trećih zemalja, što nije prihvaćeno jer je ocijenjeno nepovoljnim za Crnu Goru.

Što se Nacrta zakona o ugovorima o prevozu u drumskom prevo-zu Milošević je kazao da ovaj akt proizilazi iz pristupnih obaveza Crne Gore EU.

Privrednici su komentarisali visoke iznose naknada za štetu na-stalu u prevozu putnika u međunarodnom drumskom saobraća-ju. Ona iznosi do 220.000€ za smrt putnika, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja, odnosno 1.200 eura zbog potpunog ili djelimič-nog gubitka ili oštećenja prtljaga.

Privrednici su pozvani da što prije upute sugestije na ovaj tekst kako bi tokom četvrtog kvartala bio proslijeđen Evropskoj komisiji.

Grupacija je formirala radnu grupu sačinjenu od prevoznika, predstavnika autobuskih stanica, resornog ministarstva i Komore koja će sačiniti predlog cjenovnika usluga autobuskih stanica u Crnoj Gori.

44


Hotel Mogren će imati pet zvjezdica

Ministarstvo održivog razvoja dostavilo je budvanskom Sekretarijatu za urbanizam zahtjev Hotelske grupe "Budvanska rivi-jera" za izdavanje urbanističko tehničkih uslova za rekonstrukciju i dogradnju hotela Mogren naspram Staroga grada.

Hotelska grupa sredinom septembra do-stavila je zahtjev resornom ministartsvu, koje je prije nekoliko dana uputilo Opštini Budva na razmatranje, prenoseći joj u na-dležnost odlučivanje, prenosi CdM.

Kako je Primorskim novinama rečeno rekonstrukcija će biti u postojećim ga-baritima, a Hotelska grupa namjerava da Mogren, koji trenutno ima tri zvjezdice po-digne na nivo od pet zvjezdica.

Inače, tokom prethodne decenije Hotelska grupa u rekonstrukciju hotela uložila preko 40 miliona eura, pa su gotovo svi njeni ka-paciteti dostigli nivo od četiri i više zvjez-dica.

Jedini hotel koji ima tri zvjezdicve ostao je Mogren, koji se ujedno nalazi na najatrktiv-nijoj lokaciji.

Hotelska grupa je proljetos započela obno-vu Mogrena, kada je u u adaptiranje Grad-ske kafane, enterijerske radova na prostoru recepcije, lobija i atrijuma, uložila milion i po eura.

Potpunom rekonstrukcijom Mogrena, po-rasla bi i vrijendost ukupne kompanije, čija je vrijednost imovine procjenja je na 209 miliona eura.

Većinski vlasnik Budvanske rivijere sada je država (Vlada, Fond PIO i Zavod za zapo-šljavanje imaju oko 58 odsto akcija).

Od boravišne takse 1,5 milion

Ovu godinu ćemo pamtiti po rekordima u predsezoni i postsezoni, kazala je direk-torica Nacionalne turističke organizacije (NTO) Željka Radak Kukavičić.

– Tokom septembra imali smo odličnu po-punjenost i prosječna stopa rasta bila je od 12 do 14 odsto. Da su dobri trendovi nasta-vljeni i u oktobru, pokazuje prošli petak – kazala je Radak Kukavičić.

U Crnoj Gori, prema njenim riječima, trenu-tno boravi više od 24 hiljade registrovanih gostiju, što predstavlja rast od 24 odsto.

Prema podacima lokalnih turističkih orga-nizacija, dobru popunjenost, u prosjeku 40 odsto, imaju Herceg Novi, Bar, Ulcinj.

– Kada govorimo o Žabljaku, broj gostiju je skoro udvostručen u odnosu na prethodni petak i oktobar prošle godine – kazala je Radak Kukavičić.

U Crnoj Gori, kako je navela, boravi veliki broj gostiju iz Njemačke, Velike Britanije, Austrije i to su uglavnom izletnički progra-mi.

– Tokom oktobra zabilježili smo posjetu ve-likog broja novinara koji su boravili u Crnoj Gori, a naredne sedmice imamo i dvije stu-dijske posjete, dva workshop-a turopera-tora i organizaciju sastanaka turoperatora njemačkih i poljskih sa turističkom privre-dom Crne Gore, što vjerujemo da će odmah rezultirati boljom narednom turističkom sezonom – navela je Radak Kukavičić.

Kako je kazala, jedan od najvećih prihoda koji se generišu su prihodi od boravišne ta-kse i oni su premašili cifru od 1,5 miliona eura, Bankar.me.

Nova fabrika za proizvodnju mesa

U Bijelom Polju u planu je izgradnja nove fabrike za proizvodnju mesa. Iz kompanije Mesopromet Franca, čiji pogoni su izgorjeli u požaru krajem aprila, kažu i da se privode kraju radovi na rekonstrukciji nekoliko po-gona, javlja RTCG.

Vlasnik kompanije Hilmija Franca kazao je za Dnevnik da radnici ne bi trebalo da brinu za svoja radna mjesta.

Nekoliko pogona koji su mogli da se ospo-sobe uskoro će ponovo biti u funkciji, što će radnicima u proizvodnji omogućiti bolje uslove za rad.

"One koju su usko vezani za proizvodnju najvećim dijelom smo osposobili. Mislimo da ćemo za dvije do tri sedmice imati ade-kvatne uslove za posao kojim se bavimo", kazao je Franca.

Zahvaljujući vanrednim naporima svih zaposlenih i menadžmenta, proces proi-

zvodnje je očuvan. Sačuvano je i tržište. Problemi se rešavaju u hodu, tako da se ni-jesu odrazili na poslovanje, ističe direktor kompanije Hilmo Franca.

"Mi smo tu nekako na pozitivnoj nuli u od-nosu na prošlu godinu i mogu vam reći da smo zadovoljni. Radimo po svim osnova-ma, kao što smo radili. Gledamo da ne izgu-bimo kvalitet i standard", rekao je Franca.

Kao što je i obećao, niko od radnika nije ostao bez posla, a za uzvrat radnici su se posvetili bezuslovno fabrici kad je to bilo najteže.

Zajedno su, kaže Franca, prošli najgori pe-riod.

"Radnike smo gledali na razne načine da stimulišemo, da ne osjete da su ugroženi i mogu vam reći da smo gledali za radnici-ma, platu na odnosu stanje kada smo bili u punoj funkciji, isplaćujemo pet do 10 dana prije, tako da oni osjete da smo mi uz njih", kaže Franca.

Projekat za izgradnju nove fabrike koja će bez sumnje biti i bolja i savremenija privodi se kraju.

Kreditni rejting Crne Gore pozitivan

Kreditna rejting agencija Moody’s nedav-no je povećala kreditni rejting Crne Gore, pa je u novom izvještaju potvrđena ocjena rejtinga B1 za našu zemlju, uz značajnu iz-mjenu izgleda sa pozicije "stabilan" u "pozi-tivan", prenio je RTCG.

Iz te agencije su na sastanku sa delegaci-jom crnogorskog Ministarstva finansija, održanom u okviru redovnog jesenjeg za-sijedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda na Baliju u Indoneziji, pozdravili spremnost Vlade Crne Gore da obezbijedi punu primjenu mjera fiskalne konsolidacije u srednjem roku kao važne za obezbjeđenje održivosti javnih finansija i stabilan ekonomski rast.

Ministar finansija Darko Radunović izra-zio, kako je saopšteno iz ministarstva, izra-zio je zadovoljstvo unapređenjem izgleda kreditnog rejtinga Crne Gore i istakao da je Vlada Crne Gore posvećena punoj primjeni

Crna Goravijesti

45


mjera fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi. On je sagovornike informisao i o rezultatima fiskalne konsolidacije u ovoj godini.

"Ministar je naveo da trenutno radimo na sprovođenju mjera za dobijanje druge ga-rancije Svjetske banke za razvojnu politiku, koja bi nam obezbijedila dodatna sredstva za dalje sprovođenje Strategije upravljanja javnim dugom Crne Gore i njegovim sma-njenjem", navodi se u saopštenju.

Delegacija Ministarstva finasija Crne Gore koju čine Darko Radunović, ministar, i Nina Vujošević, državna sekretarka, razgovara-li su i sa predstavnicima Deutsche Bank i Banca IMI - Intesa Sanpaolo Group.

Teme sastanka bile su najnoviji ekonomski trendovi u Crnoj Gori, očekivani rezultatim u oblasti fiskalne politike do kraja ove godi-ne, kao i projekcije za 2019. godinu.

"Radunović je tokom odvojenih sastanaka sa predstavnicima dvije bankarske grupa-cije, izrazio zahvalnost na dosadašnjoj sa-radnji i istakao značaj nastavka uspješne saradnje u budućnosti. On je na sastanku sagovornike informisao o namjerama Mi-nistarstva finansija da obezbijedi hedžing aranžman za smanjenje valutnog rizika kada je riječ o kreditu za izgradnju priori-tetne dionice autoputa, što se planira go-dišnjim zakonom o budžetu", navodi se u saopštenju.

Crna Gora može biti Davos na Balkanu

Program ekonomskog državljanstva obu-hvatiće dvije hiljade investitora i u naredne tri godine donijeće Crnoj Gori više od mili-jardu eura, kazao je u razgovoru za TVCG predsjednik Arton Kapitala Armand Arton, koji već 15 godina izrađuje programe eko-nomskog državljanstva.

Arton kaže da Crna Gora može da postane Davos na Balkanu i objašnjava da što je ma-nja zemlja, uticaj programa ekonomskog državljanstva na ekonomiju je pozitivniji.

"Program je postavljen za 2000 investitora koji će u naredne tri godine da donesu više od milijardu eura Crnoj Gori. Udvostručiće se strane investicije i u tom periodu izno-siće 20 odsto prošlogodišnjeg BDP-a. Crna Gora je zemlja sa velikim potencijalom za biznis", kazao je Arton.

Crnogorska Vlada priprema normativne i proceduralne pretpostavke za početak programa ekonomskog državljanstva. Za-

interesovani investitori moći će da ulože 250.000 eura u neki od razvojnih projeka-ta u nerazvijenom području ili 450.000 u razvijenom regionu, koje prethodno odo-bri Vlada. Biće naplaćivana i naknada do 100.000 eura po zahtjevu i usmjerena u poseban fond za nerazvijena područja, sa-opšteno je ranije iz Vlade.

Ta ulaganja predstavljaće šansu za razvoj sjevera. Arton ocjenjuje da će to biti prilika za zapošljavanje mladih.

"Razvoj ski-rizorta je ključan projekat za sjever. Takođe kongresni i korporativni turizam. Zašto kompanije i Vladine institu-cije ne bi održavale sastanke i seminare u hotelima na sjeveru, u predivnom okruže-nju, na primjer u Kolašinu", kaže Arton.

Ističe i da je za nove investicije neophodno poboljšati infrastrukturu na sjeveru zemlje.

"Vjerujem da će auto put biti odlična osno-va i da ćete imati sezonu na sjeveru tokom cijele godine, a ne samo 5-6 mjeseci kao na obali. Znamo da i Crnogorci i stranci vole da idu na planinu i zimi i ljeti", rekao je Ar-ton.

On savjetuje da Crna Gora treba da osta-ne otvorena za investitiore, jer je veoma privlačna za ulganje. Dokaz za to su Porto Novi, Luštica Bej i Porto Montenegro, koji su pozicionirali Crnu Goru na mapi presti-žnih svjetskih turističkih destinacija.

U sanaciju I bloka TE uložiće 60 miliona

Termoelektrana Pljevlja 36 godina uspje-šnog rada i poslovanja obilježava u znaku početka ekološke sanacije prvog bloka uz rekultivaciju postojeće deponije šljake i pe-pela, saopšteno je iz Elektroprivrede Crne Gore, prenosi Mina Business.

- U ova dva vezana projekta, čija realizacija će omogućiti nastavak valorizacije termo-energetskog kompleksa u Pljevljima, do 2022. godine biće uloženo oko 60 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Iz EPCG su naveli da su, kao uvod u eko-lošku sanaciju prvog bloka, prvi u regionu uveli sistem onlajn monitoringa položaja vatre u kotlu, kao preduslova za svođenje azotnih oksida u dimnom gasu na dozvo-ljeni nivo.

- Onlajn monitoringom se smanjuje i koli-čina štetnih čestica koje odlaze u vazduh, jer je sagorijevanje potpunije - objasnili su iz kompanije.

Iz EPCG su dodali da je u prvoj polovini ove godine TE Pljevlja proizvela 620,35 hiljada megavat sati električne energije, što je šest odsto više od plana.

- Za posljednjih 36 godina rada TE je od-radila oko 190 hiljada radnih sati. To je za ovu vrstu oprme i rekonstrukcije koje su rađene dovoljan osnov da ovaj blok ima svu pažnju koja je potrebna i bude u narednim decenijama glavni oslonac elektroenerget-skog sistema Crne Gore - dodali su iz EPCG.

Kontinuirana ulaganja u taj objekat, koja su dostigla 60 miliona za prethodnih deset godina, rezultirala su pozitivnim efektima u pogledu povećanja snage i pouzdanosti rada TE.

- Na osnovu tih ulaganja, kroz dimenziju pouzdanosti, iskorišćenosti kapaciteta i tehnoloških unaprijeđenja, dostignut je ta-kav nivo da u narednih 100 hiljada sati rada TE nema potrebe za kapaitalnim ulaganji-ma i složenijim rekonstrukcijama, osim u ekološku sanaciju prvog bloka, koja je pla-nirana u naredne tri godine - objašnjeno je u saopštenju.

Na efikasnije poslovanje TE Pljevlja svaka-ko će, kako su kazali, uticati i preuzimanje Rudnika uglja Pljevalja od EPCG.

- Odgovoran i posvećen odnos prema poslu zaposlenih u TE garancija su pouzdanog rada tog objekta, koji predstavlja važnu ka-ritku stabilnosti elektroenergetskog siste-ma - zaključili su iz Elektroprivrede.

46


Digitalna ekonomija: sad ili odmah?

Infofest 2018 - Panel

Ovogodišnji Infofest okupio je 1.182 učesnika iz 24 države. Kao i prethodnih godina održane su brojne stručne raspra-ve, prezentacije novih dostignuća i održani bilateralni su-

sreti.

U okviru ovog Festvala u Budvi su Privredna komora Crne Gore i Asocijacija menadžera (AMM), 5. oktobra 2018. godine oragnizovali panel: "Digitalna ekonomija: sad ili odmah?"

Svaki start-up za Crnu Goru koja ima 600 hiljada stanovnika je potencijalna tehnološka revolucija, rečeno je panelu kojim je mo-derirao, u ime Odbora udruženja ICT Privredne komore, direktor

kompanije Čikom Vladan Tabaš, a panelisti su bili prof. dr Vujica Lazović, ambasador u Ljubljani, zatim državni sekretar u Ministar-stvu javne uprave Dejan Abazović, te psiholog i poslovni konsul-tant Radoje Cerović.

Podršku ovom događaju svojim prisustvom dali su predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović i predsjednik Foruma top menadžera u AMM Slavoljub Popadić.

Moderator Vladan Tabaš je ukazao na značaj digitalne tranforma-cije.

47


- Digitalnu transformaciju živimo. To je dugotrajan proces koji može da doprinese smanjivanju jaza koji imamo sa razvijenim dr-žavama – rekao je Tabaš.

- Da bi digitalna ekonomija zaživjela u našoj zemlji potrebno je razviti okruženje. Moramo izgraditi tehnološku infrastrukturu, normativnu, edukativnu, kao i informacionu bezbjednost. Posebno je bitno da obrazovne programe uskladimo sa zahtjevima tržišta i potrebama digitalne transformacije, naročito zbog toga što su oče-kivanja da će EU 2021. godine biti potrebno 800.000 informatičara – rekao je Lazović.

Istakao je da Crna Gora ima jasno izraženu političku volju da uspo-stavi digitalnu ekonomiju.

- Treba što više ulagati u obrazovanje, koje će davati kadrove koji će dalje razvijati rješenja. Zadatak univerziteta je specijalističko obrazovanje, bez čega nema govora o razvoju biznisa. Rješenja moraju biti zaokružena – rekao je Lazović.

Odgovarajući na pitanje iz publike o kriptovalutama, prof. Lazović je istakao da su, po njegovom mišljenju, block chain tehnologija i kriptovalute budućnost, ali da ne možemo razmišljati o tome ako još nemamo zaokružene baze podataka.

Predstavnik Ministarstva javne uprave, Abazović je ocijenio je da je digitalna transformacija zahtjevan proces pred kojim se Crna Gora nalazi.

- Digitalne ekonomije nema bez digitalne transformacije, a pre-duslov svega je transformacija svijesti. Ako transformišemo sebe to znači da evoluiramo, napredujemo. Tehnologija danas utiče na razvoj čovjeka. Društvo treba da bude spremno na kontinuirane promjene, što podrazumijeva i digitalnu transformaciju – rekao je Abazović.

Digitalna transformacija je proces koji će značajno uticati na dr-žavnu upravu, ali i ostale segmente društva.

Zato, naglašava on, svi moramo biti spremni za promjene da bi se uspostavilo društvo digitalne ekonomije.

- Svijest mora da se mijenja, kako u državnoj strukturi, tako i van nje. Potreban je agilan pristup ovom procesu - smatra on.

Abazović je istakao da je Ministarstvo pripremilo Zakon o elek-tronskoj upravi, Zakon o elektronskoj identifikaciji i potpisu, a da je u proceduri legislativa o elektronskoj fiskalizaciji.

Konstatovao je da za proces digitalizacije nedostaje stručni kadar, kako u ICT sektoru, tako i državnoj upravi.

- Ako pravimo cloud unutar državnog organa, potrebni su nam clo-ud specijalisti – rekao je Abazović.

Radoje Cerović smatra da se u Crnoj Gori ne može očekivati entu-zujastično prihvatanje potrebe tehnološkog napretka, ali i da naša zemlja ima sposobonost kulturne transformacije.

- Digitalna transformacija zahtijeva liderski snažno koordiniran proces koji mora da krene sa više adresa – od javne uprave, obra-zovanja, iz privrede – rekao je Cerović, i naveo primjer Srbije koja pravi pozitivne korake u tom smjeru.

On smatra da postoje brojne dodirne tačke između digitalne i psi-hološke transformacije, te da je digitalna transformacija kontinui-ran proces u kojem se psihologija i tehnologija prepliću.

Učesnici panela su izrazili nadu da ćemo jednog dana o ovim vre-menima govoriti kao o početku novog tehnološkog doba, te najavi-li da će se na temu digitalizacije još mnogo razgovarati na sličnim skupovima.

Na Zajedničkoj sjednici Upravnog i Programskog odbora 25. Festi-vala informatičkih dostignuća INFOFEST 2018, za doprinos razvo-ju i sinergijskom objedinjavanju ICT sektora u Crnoj Gori, dodjelje-no je priznanje – Privrednoj komori Crne Gore. Priznanje je u ime Privredne komore primila sekretarka OU ICT Nada Rakočević.

Svaki start-up za Crnu Goru koja ima 600 hiljada stanovnika je potencijalna tehnološka revolucija.

48


Zaštita ličnih podataka - obaveze preduzeća

Predavanje u Komori

Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Agencijom za za-štitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama or-ganizovala je 10. oktobra 2018. godine predavanje "Zaštita

ličnih podataka - obaveze privrednih subjekata".

Predavanje je organizovano u cilju edukacije predstavnika privre-dnih subjekata o važnosti adekvatne primjene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Akcenat je na obavezama naših preduzeća, koji obrađuju podatke građana EU, da primjenjuju Opštu Uredbu o zaštiti ličnih podataka-GDPR.

Prema riječima direktora Sektora za obrazovanje i kvalitet Pri-vredne komore prof. dr Mladena Perazića prikupljanje, obrada i korišćenje ličnih podataka od strane poslodavaca regulisani su Zakonom o zaštiti podataka ličnosti. Cilj zakona je da se svakom fizičkom licu, bez obzira na državljanstvo, prebivalište, vjeroispo-vijest, pol, političku i nacionalnu pripadnost i druga lična svojstva, obezbijedi ostvarivanje i zaštita prava na privatnost i ostalih prava i sloboda.

- Lični podaci jesu sve informacije koje se odnose na fizičko lice, čiji je identitet određen ličnim imenom, JMBG-om ili nekim dru-gim obilježjem. Pod obradom podataka podrazumijevaju se: priku-pljanje, bilježenje, kopiranje, pretraživanje, čuvanje, stavljanje na uvid, objavljivanje, širenje, snimanje, čuvanje i druge radnje – re-kao je Perazić.

Na seminaru je Mirjana Volkov, rukovoditeljka Odsjeka za pred-

mete i prigovore u oblasti zaštite ličnih podataka Agencije govo-rila o Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, uz osvrt na obaveze privrednih subjekata u primjeni GDPR-a (službenik za zaštitu lič-nih podataka, sertifikacija, pravo na zaborav, Privacy by design & default, novčana upravna mjera, kaznene mjere i dr.). Bilo je riječi o nadležnostima Agencije, kontroli subjekata, aktuelnim kaznenim odredbama, iskustvima iz prakse itd.

- Cilj edukacije je da se privrednim subjektima pruže dodatne in-formacije u vezi sa primjenom Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, a u svijetlu primjene Opšte uredbe o zaštiti ličnih podataka GDPR. To je veoma kompleksan dokument koji je donijela EU i koji se pri-mjenjuje od 25. maja 2018. godine u članicama EU. GDPR ne oba-vezuje samo članice Unije već i subjekte izvan EU koji obrađuju podatke građana EU. Cilj Uredbe je da se građaninu EU obezbijedi adekvatan stepen zaštite ličnih podataka, odnosno unificiran sis-tem zaštite ličnih podataka, bez obzira gdje se nalazio i da li se njegovi podaci obrađuju u EU ili izvan nje, rekla je Mirjana Volkov.

- Naš zadatak je, navela je, dalje, ona, da privrednim subjektima približimo zaštitu ličnih podataka, da napravimo platformu da su-bjekti, odnosno da službenici i lica koji rade u određenim kompa-nijama budu spremni za primjenu Uredbe. Mnogi od njih su već u obavezi da primjenjuju Uredbu, ali da bi se ona na adekvatan način primjenjivala mora postojati dobra osnova koja je već predviđena Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. GDPR je nadgradnja ovog zakonskog okvira i mi, iako nijesmo članica EU, svakako težimo

49


Cilj edukacije bio je da se privrednim subjektima pruže dodatne informacije u vezi sa primjenom Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, a u svijetlu primjene Opšte uredbe o zaštiti ličnih podataka GDPR.

članstvu u EU, pa je zadatak Crne Gore da svoje zakonodavstvo harmonizuje i da transponuje odredbe evropskih akata, i u oblasti zaštite ličnih podataka.

Podsjetila je da MUP predlagač Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i da je obrazovao je radnu grupu kojoj će biti zadatak da transponu-je odredbe Opšte uredbe. Na taj način će i privredni subjekti dobiti adekvatne smjernice tj. zakonske obaveze koji su dužni da primje-njuju, u duhu GDPR.

- Privrednim subjektima smo dali praktična rješenja, upoznali ih što su njihove obaveze prema Agenciji, zatim na koji način se ovoj agenciji dostavlja zbirka ličnih podataka kao i što je to interno pra-vilo koje svaki subjekt treba da ima. Objašnjena je i uloga službeni-ka za zaštitu ličnih podataka, a to je lice koje je unutar privrednog subjekta zaduženo za zaštitu ličnih podataka i koje je po Uredbi prva kontakt tačka - objasnila je Volkov.

Ona je primijetila da je u praksi veoma mali broj subjekata koji su imenovali službenika za zaštitu ličnih podataka.

- Na osnovu iskustva Agencije mogu reći da iz godine u godinu bilježimo veći nivo zaštite ličnih podataka kod privrednih subje-kata. Taj nivo zaštite ličnih podataka iz godine u godinu raste, ali još nije zadovoljavajući. Imamo izuzetno dobru kooperativnost privrednih subjekata kada je u pitanju kontrolna, odnosno nadzor-na uloga Agencije. Dakle, ukoliko privrednim subjektima ukažemo na određenu nepravilnost ili donesemo rješenje kojim nalažemo

otklanjanje nepravilnosti, privredni subjekti to poštuju, otklanjaju nepravilnosti i postupaju po rješenjima Agencije. Iz tog razloga je Agencija u prethodnom periodu podnosila mali broj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka - kazala je Mirjana Volkov.

Potencirala je da je Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka, naišla na veliki odjek zbog rigorozne kaznene politike i kazni koje se kreću do 20 miliona eura odnosno četiri odsto ukupnog globalnog prihoda neke kompanije. To je bio alarm za privredne subjekte jer znaju kakav rizik snose ukoliko dođe do povrede prava na zaštitu ličnih podataka. Izmjenama zakona će se kaznena politika, pred-viđena sadašnjim zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, korigova-ti i te kaznene mjere biti oštrije.

Institucije sistema će, u saradnji sa Agencijom i posredstvom Pri-vredne komore Crne Gore, i ubuduće organizovati edukacije za pri-vrednike o zaštiti ličnih podataka i GDPR.

U radu skupa učestvovala je Branka Bešović iz pomenute agencije koja je govorila o obavezama privrede koje se odnose na evidenci-ju zbirki ličnih podataka, interno pravilo obrade i zaštite pomenu-tih podataka, video nadzor, biometriju i drugom.

Skupu je prisustvovao veliki broj predstavnika preduzeća koji su iskazali zapaženo interesovanje za ovu važnu temu.

50


Najveći identifikovani izazov je neophodnost investiranja u tehnološke procese postojećih postrojenja da bi se prilagodili zahtjevima pomenutih standarda.

Razmotren Predlog zakona o industrijskim emisijama

Okrugli sto

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, organizovala je 4. oktobra 2018. godine okrugli sto o Predlogu zakona o industrijskim emi-

sijama.

Cilj skupa bilo je informisanje privednika o obavezama koje će proisteći primjenom ovog zakona.

Uvodničari su bili potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvoz-denović i generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović.

Predlog zakona je prezentovala samostalna savjetnica u Direkto-ratu Dragana Raonić, a Plan implementacije direktive o industrij-skim emisijama nezavisni ekspert UNDP Nebojša Pokimica.

Zakon o industrijskim emisijama se zasniva na najsavremenijim evropskim standardima i procedurama. Njime se u nacionalno zakonodavstvo prenosi kompleksna Direktiva 2010/75/EU o in-dustrijskim emisijama. Ona predstavlja ključni instrument koji reguliše emisije zagađujućih materija iz industrijskih postrojenja.

Ovim zakonom se uređuju obaveze industrijskih postrojenja kako bi se tokom njihovog rada smanjile ili izbjegle prekomjerne emisi-je zagađujućih materija u vodu, vazduh, zemljište, smanjila količi-na generisanog otpada, efikasnije koristila energija i druga pitanja od značaja za integrisano sprečavanje i kontrolu zagađivanja ži-

votne sredine.

Ovim propisom obuhvaćen je veliki broj industrijskih aktivnosti, između ostalih energetika, proizvodnja i prerada metala, hemijska i industrija minerala, upravljanje otpadom, proizvodnja celuloze i papira, klanice, uzgoj živine i svinja i druge.

Najveći identifikovani izazov je neophodnost investiranja u tehno-loške procese postojećih postrojenja da bi se prilagodili zahtjevi-ma pomenutih standarda. Procjenjuje se da će, u ovom smislu, tri najveća operatera u Crnoj Gori KAP, Željezara i Termoelektrana u Pljevljima investirati oko 110 miliona eura.

U diskusiji su učestvovali Nikola Eraković, Drvomont, Edita Klein, hemijska čistionica "Pingvin", Nada Medenica i Predrag Novosel, CETI i Ilija Radović, Agencija za zaštitu životne sredine.

Predstavnici predlagača su konstatovali da ovaj zakon ne treba posmatrati kao biznis barijeru i nametanje troškova, već kao ne-minovnost ekonomskog i evropskog razvoja naše države.

I pored činjenice da je javna rasprava o ovom zakonu prošla potreb-nu proceduru, predstavnici ministarstva su otvoreni za dodatne konsultacije i sugestije privrednika na ovu temu, pa je dogovoren radni zaključak, da zainteresovani privrednici dostave sugestije u narednih 10 dana, Privrednoj komori ili direktno Ministarstvu odr-živog razvoja i turizma.

51


Riječ je o novom instrumentu podrške KfW-a zemljama Zapadnog Balkana koji se odnosi na razvoj stručnog obrazovanja.

O projektu Regionalni fond za izazove

Sastanak sa predstavnicima KfW

Sastanak sa predstavnicima Njemačke razvojne banke KfW o projektu Regionalni fond za izazove (Regional Challenge Fund) organizovan je u Privrednoj komori Crne Gore 10. ok-

tobra 2018. godine.

U radu sastanka, koji je vodio potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić, učestvovali su, u ime KfW, Hille Henebry, Steffen Holzknecht, dr Gunnar Specht, Željko Uljarević i Matija Tadić, kao i prof. dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvali-tet u Komori, Veljko Tomić, generalni direktor Direktorata za op-šte srednje, srednje stručno i obrazovanje odraslih, Edina Dešić, generalna direktorica Direktorata za tržište rada i zapošljavanje, Senka Vukčević, načelnica Direkcije za stručno obrazovanje odra-slih, Duško Rajković, direktor Centra za stručno obrazovanje, Milo Paunović, v.d. direktora JU. Centar za profesionalnu rehabilitaciju, te Goran Bubanja i Sanja Rabrenović, pomoćnici direktora Zavoda za zapošljavanje i Sanja Varajić iz Ministarstva ekonomije.

Regionalni fond za izazove je novi instrument podrške KfW-a zemljama Zapadnog Balkana koji se odnosi na razvoj stručnog obrazovanja. Glavni cilj je podrška izvođenju obuke sa ciljem sma-njenja nezaposlenosti posebno mladih, odnosno smanjenje disba-lansa između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada. Grantovi će biti dodjeljivani najboljim inovativnim projektima koje će pod-nositi konzorcijumi iz zemalja Regiona. Konzorcijume će činiti srednje stručne škole (ili druge obrazovne institucije koje izdaju sertifikate priznate na tržištu rada) kao lideri projekata, privatna preduzeća i drugi zainteresovani subjekti koji doprinose ostvare-nju cilja ove podrške. Ključne investicije iz grantova će biti u infra-

strukturu radionica postojećih srednjih stručnih škola, odnosno u opremu, obuku nastavnika i instruktora praktične nastave. U bu-dućim projektima je posebno bitno potencirati kako će ulaganja doprinijeti novom zapošljavanju. Selekcijom projekata će se baviti nezavisni eksperti. Njemačka razvojna banka još razrađuje detalje ovog fonda i razmatra mogućnost da čitav projekat realizuje preko Komorskog investicionog foruma. Projekat KfW je sada u fazi pro-cjene. Očekuje se da će prvi pozivi po ovom projektu biti objavljeni krajem 2019. godine. Prilikom opredjeljivanja sredstava vodiće se računa o fer tretmanu svih država Zapadnog Balkana. Predstav-nici KfW su kazali da je ovaj instrument podrške naišao na veliko interesovanje u Njemačkoj, te da je tamošnje resorno ministarstvo projekat proglasio jednim od prioritetnih.

Učesnici sastanka iz Crne Gore su ocijenili da ovaj projekat može pružiti veliki doprinos razvoju stručnog obrazovanja u našoj drža-vi, te da bi se time moglo uticati i na smanjenje deficita pojedinih zanimanja na tržištu rada. Predviđaju da će konzorcijumi kan-didovati brojne ideje prema KfW-u, ali im je potrebna ekspertska pomoć za izradu kvalitetnih projektnih predloga. Iz ove banke je navedeno da će to biti jedan od prioritetnih zadataka konsultanata za implementaciju koji će biti izabrani na tenderu.

Gostima iz Njemačke je predstavljenja reforma crnogorskog obra-zovanja sa naglaskom na realizaciju dualnog sistema.

Nakon inicijalnog sastanka u Komori o Regionalnom fondu za iza-zove, predstavnici KfW obišli su srednje stručne škole u glavnom gradu i poslodavce koji učestvuju u dualnom sistemu obrazovanja.

52


53


Primjena EU zakonodavstva u oblasti životne sredine nije lak, jeftin, a ni brz proces. Otvaranjem ovog poglavlja biće nastavljena realizacija aktivnosti koje se odnose na podizanje standarda u životnoj sredini i unaprijeđenje kvaliteta života građana Crne Gore.

Očekuje se otvaranje poglavlja 27 do kraja ove godine

Ivana Vojinović, generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu

Savjet ministara EU nas je obavijestio da je svih 28 država članica jednogla-sno zaključilo da se Crna Gora smatra

spremnom da počne pregovore u Poglavlju 27 čime smo pozvani da dostavimo Prego-varačku poziciju, na koju države članice daju svoju saglasnost. Posebno je važna spremnost nadležnih organa u Crnoj Gori da otpočnemo proces pregovora u okviru ovog poglavlja i postepeno, shodno priori-tetima, rješavamo otvorena pitanja u ovoj oblasti. Da bismo bili u mogućnosti da rea-lizujemo sve obaveze koje proističu iz ovog pregovaračkog poglavlja, poseban fokus biće obezbjeđivanje finansijskih sredstava potrebnih za dostizanje visokih standarda zaštite životne sredine. Procjena je da je do 2035. godine Crnoj Gori neophodan iznos od 1,429 milijardi za realizaciju obaveza iz ovog Poglavlja, kaže u intervjuu Glasniku Ivana Vojinović.

Glasnik: Očekuje se da će do kraja 2018. godine biti otvoreno poglavlje 27 Životna sredina i klimatske promjene, što bi bilo veoma značajno za našu državu. Na čemu se temelje takva očekivanja?

I. Vojinović: Brojni su razlozi za takva oče-kivanja. Najprije bih podsjetila da je još u

julu 2016. Crna Gora ispunila jedino posta-vljeno mjerilo za otvaranje Poglavlja 27 kroz donošenje sveobuhvatne Nacionalne strategije sa Akcionim planom za Pogla-vlje 27. Nakon toga, u martu 2017. Savjet ministara EU nas je obavijestio da je svih 28 država članica jednoglasno zaključilo da se Crna Gora smatra spremnom da počne pregovore u Poglavlju 27, čime smo pozva-ni da dostavimo Pregovaračku poziciju, na koju države članice daju svoju saglasnost. Nakon usaglašavanja teksta Pregovaračke pozicije sa Evropskom komisijom i njenog usvajanja od strane Vlade, ista je početkom februara 2018. poslata Evropskoj komisiji, koja je na osnovu tog dokumenta izradila Nacrt zajedničke pregovaračke pozicije koji trenutno razmatra 28 država člani-ca EU u okviru COELA-e (Radne grupe za proširenje EK). Po završetku tog procesa, iz nadležnih organa EU bićemo obaviješteni o datumu otvaranja poglavlja. Na osno-vu dinamike dobijanja saglasnosti država članica, kao i intenzivne diplomatske ko-munikacije koju imamo po ovom pitanju, velika su očekivanja da tokom austrijskog predsjedavanja, do kraja 2018. ovo pogla-vlje bude otvoreno. Pored svega navedenog najvažnija je interna spremnost nadležnih

organa u Crnoj Gori da otpočnemo proces pregovora u okviru ovog poglavlja i poste-peno, shodno prioritetima, rješavamo otvo-rena pitanja u ovoj oblasti.

Glasnik: Brojne vam aktivnosti predstoje nakon otvaranja ovog poglavlja. Molim da ih ukratko prezentujete.

I. Vojinović: Iako poglavlje još uvijek nije zvanično otvoreno, gotovo sve aktivnosti sprovodimo na način kao da se to već de-silo. Imamo precizan Akcioni plan na spro-vođenju pravne tekovine u oblasti životne sredine sa aktivnostima, rokovima i nosio-cima, koji je prihvaćen od strane EU, i koji se u kontinutetu sprovodi. Svjesni smo da primjena EU zakonodavstva u oblasti živo-tne sredine nije lak i jeftin, a ni brz proces, ukoliko želimo da ga obavimo adekvatno. Otvaranjem poglavlja samo ćemo nastaviti sa započetom realizacijom aktivnosti i na-stojaćemo da ispregovaramo najpovoljnije uslove za Crnu Goru usmjerene ka podi-zanju standarda u životnoj sredini, a sve sa krajnjim ciljem da novi procesi u ovoj oblasti unaprijede kvalitet života građana Crne Gore.

Da bismo bili u mogućnosti da realizujemo

54


sve obaveze koje proističu iz ovog pregovaračkog poglavlja, pose-ban fokus biće obezbjeđivanje finansijskih sredstava potrebnih za dostizanje visokih standarda zaštite životne sredine. Procjena je da je do 2035. godine Crnoj Gori neophodan iznos od €1,429 mlrd. za realizaciju obaveza iz ovog Poglavlja. Najveći finansijski teret od €841 miliona tiče se izgradnje i održavanja postrojenja za preči-šćavanje komunalnih otpadnih voda i infrastrukture u oblasti pi-jaće vode i zaštite od poplava. Pored do sada izgrađenih postojenja za prečišćavanje otpadnih voda, u toku su aktivnosti za početak radova na izgradnji sličnih sistema u još 8 lokalnih samouprava. Poseban izazov ne samo za građane Glavnog grada, već i čitave države biće izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kolektora i postrojenja za tretman kanalizacionog mulja u Glav-nom gradu, kako zbog ekvivaletnog broja stanovnika, ali i tehno-logije na kojoj će biti zasnovano postrojenje. Nastavićemo i sa iz-gradnjom vodovodne i kanalizacione mreže u svim crnogorskim opštinama.

U oblasti zagađenja vazduha, prije svega u Pljevljima, konstantno će se raditi na rekonstrukciji postojeće i izgradnji nove sekundar-ne mreže, kao i izgradnji nove gradske toplane, za potrebe toplifi-kacije kao jedinog racionalnog i opravdanog rješenja sanacije za-gađenja vazduha u ovoj opštini. Takođe, ekološka rekonstrukcija postojećeg bloka TE Pljevalja biće završena do kraja 2022, i ista će nakon 36 godina rada postrojenja, predstavljati najznačajniji eko-loški poduhvat TE "Pljevlja". Uticaj na životnu sredinu koje će imati rekonstruisano, moderno postrojenje ne može uporediti sa utica-jem koji ima postojeći blok TE. Nakon ekološke rekonstrukcije, već od 2023. godine, TE Pljevlja će raditi u skladu sa EU standardima, prije svega Direktivom o industrijskim emisijama, i biće u skladu sa graničnim vrijednostima emisija za: sumpor dioksid, okside azota, suspendovane čestice.

Da bi sistem upravljanja otpadom funkcionisao kao u državama članicama EU, i obuhvatao selektivno sakupljanje otpada na nivou svih opština, da bi bile ispunjene zahtijevane stope reciklaže poje-dinih frakcija otpada, riješeno pitanje tretmana opasnog otpada i niz drugih zahtijeva, potrebno je ulaganje od €368 miliona. U ovoj oblasti nastaviće se aktivnosti na uspostavljanju sistema koji se bazira na: selekciji, prevenciji, reciklaži i ponovnoj upotrebi otpa-da, kao i razvoju funkcionalnog sistema upravljanja otpadom u sjevernom regionu kroz formiranje regionalnih centara za upra-vljanje otpadom u Bijelom Polju i Nikšiću, shodno najnovijim iz-mjenama Državnog plana upravljanja otpadom koje je Vlada usvo-jila u aprilu ove godine. Takođe, nastaviće se izgradnja: transfer stanica, reciklažnih dvorišta i ostale prateće infrastrukture u svim crnogorskim optinama. Veoma važna aktivnost jeste i sanacija većih neuređenih odlagališta, te očekujemo završetak kompletne sanacije deponije Vasove vode u Beranama, Ćafe u Baru, Zaugline u Šavniku, Komarača u Plavu, itd.

Nastavićemo i sa terenskim istraživanjima Crne Gore u funkciji mapiranja staništa i vrsta koje ćemo kandidovati za NATURA 2000 mrežu, što je jedan od preduslova za zatvaranje Poglavlja 27. Pred-viđa se ulaganje od €33 miliona u zaštitu prirode, u najvećem dijelu za uspostavljanje ove ekološke mreže, ali i za upravljanje zaštiće-nim područjima i uopšte zaštitu biljnih i životinjskih vrsta, poseb-no rijetkih i ugroženih. Čitav predstojeći period obilježiće i ozbiljni napori da sva zaštićena područja imaju imenovanog upravljača, a u cilju obezbjeđenja održivog upravljanja vrijednim ekosistemima, kao i da se započne proces proglašenja prvih morskih zaštićenih područja u našoj državi.

Glasnik: Za 10 godina Crna Gora je u zaštitu životne sredine uložila 200 miliona eura. Da li je to bilo dovoljno da se riješe bar prioritetni problemi i da li ste zadovoljni postignutim u ovoj oblasti?

I. Vojinović: Puno je urađeno u prethodnom periodu u ovoj obla-sti. U posljednih 10 godina, normativni, strateški i institucionalni okvir značajno je promijenjen i usklađen sa evropskim standar-dima. Doneseno je oko 50 zakona harmonizovanih sa EU propi-sima, preko 200 podzakonskih akata, 15 Strategija koje uređuju sektorske politike iz oblasti životne sredine, kao i potvrđeno oko 40 međunarodnih konvencija.

Poseban fokus bio je i ostao na izgradnji modernih postrojenja za upravljanje otpadnim vodama, zajedno sa izgradnjom vodovodne i kanalizacione mreže u svim crnogorskim opštinama. Pored osam funkcionalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u: Bud-vi, Podgorici, Mojkovcu, Žabljaku, Nikšiću, Herceg Novom, Šavniku i zajedničkog postrojenja za Kotor i Tivat, do kraja 2018. očekuje se završetak izgradnje postrojenja u Pljevljima i Beranama.

Mreža izgrađene infrastrukture u oblasti upravljanja otpadom obu-hvata: dvije regionalne deponije neopasnog otpada (u Podgorici i Baru), dva reciklažna centra, četiri postrojenja za obradu otpadnih vozila, dvije transfer stanice, jedno postrojenje za tretman bio--otpada, devet reciklažnih dvorišta, dva postrojenja za obradu me-dicinskog otpada i jedno postrojenje za tretman procjednih voda na deponiji u Podgorici. Donošenjem inoviranog Državnog plana upravljanja otpadom, definisano je uspostavljanje četiri centra za upravljanje otpadom u: Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju. Za-vršena je sanacija i nekih od većih neuređenih odlagališta, poput "Čarkovog polja" na Žabljaku i "Vrtijeljka" u Prijestonici Cetinje.

Nakon uspostavljanja državne mreže za praćenje kvaliteta vazdu-ha sa sedam mjernih stanica, od 2014. godine podaci o kvalitetu vazduha dostupni su u realnom vremenu na web-stranici Agenci-je za zaštitu prirode i životne sredine. Kroz IPA instrument u toku je osavremenjavanje postojeće državne mreže kroz proširenje iste sa sedam na 10 mjernih stanica, nabavku modernerezervne labo-ratorijske opreme, kao i revitalizaciju EMEP stanice za praćenje prekograničnog prenosa zagađenja.

Pored svega navedenog, a kao rezultat uloženih napora da se oču-va raznolikost našeg biodiverziteta, trenutno je zaštićeno oko 13% crnogorske teritorije, uz tendenciju daljeg povećanja zaštite, bu-dući da se do kraja godine očekuje proglašenje novih zaštićenih područja, poput Ulcinjske solane. Kada se uzme u obzir i međuna-rodna zaštita (UNESCO, Ramsar, itd.), gotovo 20% teritorije je pod zaštitom.

Glasnik: Našoj privredi predstoje brojne obaveze u ovoj oblasti pa se s tim u vezi već realizuje projekat vrijednosti 50 miliona eura. U toku je sanacija četiri crne ekološke tačke čiji je cilj rješavanje vi-šedecenijskog problema industrijskog zagađenja. Molim da kažete o kojim lokacijama je riječ i saopštite u kom roku bi one trebalo da budu sanirane?

I. Vojinović: Poučena dobrim primjerom sanacije jalovišta u Moj-kovcu, Vlada Crne Gore potpisala je u oktobru 2014. sa Međunaro-dnom bankom za obnovu i razvoj, tj. Svjetskom bankom Ugovor o kreditu, ukupne vrijednosti €50 miliona, za realizaciju projekta "Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje". Projekat ima dva cilja, i to: 1) Remedijacija 4 lokacije na kojima se nalaze deponije opasnog industrijskog otpada (Kombinat Aluminijuma Podgori-ca-2 bazena crvenog mulja i deponija čvrstogotpada, Brodogradili-

55


šte Bijela-grit i kontaminirano zemljište, TermoelektranaPljevlja--deponija pepela i šljake Maljevac i Rudnik "Šuplja stijena"-jalovište Gradac), i 2) Pružanje podrške za izgradnju sistema za upravljanje budućim opasnim otpadom na nacionalnom nivou.

Od januara 2017. ostvaren je značajan napredak u realizaciji ovog projekta po svim projektnim komponentama.U junu 2018. potpi-san je Ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem na međunarodnom tenderu za izbor izvođača radova na remedijaciji tla lokacije Bro-dogradilišta Bijela, ukupne vrijednosti od oko €18,9 miliona (bez PDV-a), a to je kompanija Valgo iz Francuske. Radovi su započeti i predviđeno je da traju 21 mjesec, tačnije do marta 2020. Pored rje-šavanja pitanja višedecenijske kontaminacije lokacije Brodogra-dilišta Bijela otpadnim gritom, kao i čišćenja kontaminiranog ze-mljišta, višestruki su efekti koje će donijeti aktivnost remedijacije budući jer je riječ o lokaciji na samoj obali mora i to u Bokokotor-skom akvatorijumu. Naime, čišćenjem lokacije stvaraju se uslovi za buduću valorizaciju tog prostora i privlačenje visoko kvalitetnih investicija za koje se očekuje da će, između ostalog, značiti i otva-ranje novih radnih mjesta.

U toku je izrada Glavnog projekta za lokaciju Gradac, kao jednog od osnovnih dokumenata potrebnih za izradu tenderske dokumen-tacije za izbor izvođača radova na lokaciji, kako bi Međunarodni tender za izbor izvođača radova bio raspisan početkom 2019.

Ugovor o korišćenju sredstava za implementaciju projekta "Upra-vljanje industrijskim otpadom i čišćenje" između Vlade i EPCG sa ciljem sanacije odlagališta Maljevac potpisan je u martu 2018. Revizija Glavnog projekta fazne remedijacije deponije "Maljevac" je u toku. Glavni projekat je urađen shodno novom konceptu reme-dijacije koji je pripremila EPCG vezano za nastavak eksploatacije deponije Maljevac tokom preostalog vijeka trajanja bloka I TE Plje-vlja u skladu sa DPP TE Pljevlja koji je Vlada usvojila u maju 2016. i koji podrazumijeva nastavak odlaganja (kasetni sistem) na de-poniji Maljevac uz faznu rekultivaciju kaseta, sve do konačne re-medijacije ove lokacije, uz puno poštovanje ekoloških i standarda bezbjednosti i kvaliteta života. Plan je da početkom 2019. započne fazna remedijacija deponije Maljevac (TE "Pljevlja").

Vezano za lokaciju KAP koja se odnosi na deponiju čvrstog otpada i dva bazena crvenog mulja, u toku je izrada Plana sanacije loka-cije KAP, koji će ponuditi odgovarajuća zakonska rješenja. Zavr-šetkom svih ovih navedenih projekata, u Crnoj Gori biće riješen višedecenijski problem istorijskog industrijskog zagađenja.

Glasnik: I sljedeće pitanje je na sličnom fonu. Pripremljen je Pre-dlog zakona o industrijskim emisijama. Šta je njegova suština i intencija i koje su mu naznačajnije odredbe?

I. Vojinović: Zakonom o industrijskim emisijama definisaće se obaveze industrijskih postrojenja kako bi se izbjegle ili smanjile emisije zagađujućih supstanci u vazduh, vodu i zemljište, kao i smanjila količina proizvedenog otpada. Zakon će prenijeti Direk-tivu o industrijskim emisijama koja je za države članice EU stupila na snagu u januaru 2014. godine. Glavni cilj ove direktive je da se smanje zagađenja koja potiču od različitih industrijskih izvora ši-rom Evropske unije. Prema okvirnim procjenama u pitanju je oko 55.000 postrojenja.

Imajući u vidu specifičnost i obimnost oblasti industrijskog za-gađenja, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je u saradnji sa UNDP-ijem tokom 2017. godine počelo sa pripremama na izradi navedenog zakona. Krajem 2017. urađena je Analiza o prenošenju

Direktive o industrijskim emisijama u crnogorsko zakonodavstvo, koja je dala niz preporuka za potpunu harmonizaciju nacionalnog zakonodavstva. Ubrzo nakon toga urađen je i nacrt strukture zako-na. Upravo u tom trenutku finalizovana je i Pregovaračka pozicija za Poglavlje 27, kojom je veoma detaljno opisan budući plan naše države u ovoj oblasti. Do kraja 2018. biće finalizovan i Specifični plan implementacije Direktive o industrijskom emisijama. Svrha ovog dokumenta jeste priprema operatera u Crnoj Gori za Plan im-plementacije za Direktivu o industrijskim emisijama, definisanje potrebnih finansijskih ulaganja za ispunjenje obaveza i priprema pouzdanih i održivih pregovora sa Evropskom komisijom.

Donošenje Zakona o industrijskim emisijama bazira se na moder-nim evropskim standardima i procedurama i tretira sve uticaje koje pogoni i postrojenja, odnosno aktivnosti privrednih subjekata imaju na pojedine segmente i životnu sredinu u cjelini. U pitanju je tzv. "integrisani pristup" koji podrazumijeva posjedovanje inte-grisane dozvole koja sadrži sve mjere potrebne kako bi se postigao visok nivo zaštite životne sredine u cjelini, s ciljem da se obezbije-di da se postrojenjem upravlja u skladu s opštim načelima prema kojima su utvrđene osnovne obaveze operatera. Dozvola sadrži granične vrijednosti emisija za zagađujuće supstance, ekvivalen-tne parametre ili tehničke mjere, odgovarajuće zahtjeve za zaštitu zemljišta, voda, vazduha i zahtjeve za monitoring emisija. Uslovi u dozvoli moraju biti zasnovani na najboljim dostupnim tehnikama (tzv. BAT-ovima).

Naime, EU je do sada usvojila više od 200 pojedinačnih propisa koji se odnose na zagađenje vazduha, vode i zemljišta, upravljanje otpadom, mjere zaštite u oblasti hemijske industrije i biotehno-logije, standarde proizvoda, procjenu uticaja na životnu sredinu i zaštitu mora. Razvojem tehnologije i činjenice da mnoge emito-vane zagađujuće supstance ne ostaju u jednom segmentu životne sredine, već se prenose iz jednog medijuma u drugi, javila se po-treba za sve većim brojem propisa u oblasti integrisane kontrole zagađenja.

Različiti pristupi odvojenim kontrolama emisija u vazduh, vodu i zemljište mogu dovesti do prebacivanja zagađivanja iz jednog medijuma u drugi, umjesto postizanja zaštite životne sredine kao cjeline. Stoga, bilo je neophodno obezbijediti integrisani pristup u sprječavanju i kontroli emisija u vazduh, vodu i zemljište, i u upra-vljanju otpadom, u energetskoj efikasnosti i sprječavanju udesa. Takav pristup će doprinijeti ostvarenju jednakih pravila igre za sve u Evropskoj uniji.

Zakon o industrijskim emisijama jača ulogu javnosti, posebno u pogledu učešča u procesu donošenja odluka i sistematskog obav-ještavanja. Zakonom je definisano učešće javnosti u odlučivanju, kako bi se omogućilo javnosti da izrazi, a donosiocima odluka da uzmu u obzir mišljenja i zabrinutosti koje mogu biti od značaja za te odluke, čime se povećava transparentnost procesa donošenja odluka i doprinosi svijesti javnosti o pitanjima životne sredine. Za-interesovanoj javnosti se novim zakonskim rješenjem omogućava da učestvuje u postupku izdavanja i ažuriranja dozvola. Učešće javnosti odnosi se na uvid u zahtjeve za izdavanje dozvole, same dozvole (uključujući i reviziju, npr. zbog suštinskih izmjena u radu postrojenja), kao i u rezultate monitoringa. Sve ovo se primjenjuje kako na domaću javnost, tako i zainteresovanu javnost prekogra-ničnih teritorija. Takođe, zainteresovana javnost ima pristup pra-vosuđu kroz pravo na podnošenje žalbi.

Glasnik: Koje obaveze će privednicima donijeti primjena ovog za-

56


kona?

I. Vojinović: Čistija proizvodnja je imperativni cilj Predloga zako-na o industrijskim emisijama. Međutim, preventiva nije jedina komponenta predloženog Zakona. Već postojeće industrijske ak-tivnosti moraju se kontrolisati kako se ne bi prekoračile određene granice štetnih emisija koje se smatraju dozvoljenim. Emisije iz industrijskih postrojenja su zbog toga već duže vrijeme predmet šireg evropskog zakonodavstva i trenutno se u ovoj oblasti prime-njuju najbolje dostupne tehnike (BAT), tj. najefikasnije tehnike za ostvarivanje visokog stepena zaštite životne sredine, uzimajući u obzir troškove i koristi. Donošenjem ovog zakona, obaveza pri-mjene BAT-ova odnosiće se i na crnogorska preduzeća, između ostalog i sa ciljem jačanja njihove konkurentnosti na zajedničkom evropskom tržištu.

Kroz gore pomenuti Specifični plan implementacije Direktive o in-dustrijskom emisijamakoji će biti finalizovan do kraja 2018. biće precizirane obaveze iz Direktive za najveća postrojenja koja podli-ježu obavezama iz Zakona, na osnovu čega će i oni i država sagle-dati eventualna odstupanja u tehnološkim rješenjima koja primje-njuju postrojenja poput KAP-a, Željezare, itd, i njihovog uticaja na emisije zagađenja u vodu, vazduh, zemljište i sl, a sve u odnosu na stroge granične vrijednosti emisija zagađujućih materija koje po-drazumijeva Direktiva o industrijskim emisijama. Pomenuti Plan dosta će nam pomoći da još realnije sagledamo postojeće stanje i identifikujemo sva potencijalna odstupanja od postavljenih gra-ničnih vrijednosti emisija u Direktivi.

Glasnik: Rekli ste da se Zakonom o industrijskim emisijama u nacionalno zakonodavstvo prenose direktive EU odnosno najsa-vremeniji evropski standardii i procedure.Da li su naša preduzeća pripremljena da ovo primijene?

I. Vojinović: Imajući u vidu ozbiljna investiciona ulaganja i una-prijeđenje tehnologija koja moraju da realizuju operateri postroje-nja koji podliježu obavezi pribavljanja integrisane dozvole, Mini-starstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo ekonomije su u konstantnoj komunikaciji sa operaterima. Ono što je u proteklom periodu otežalo situaciju kod pojedinih operatera su i objektivne okolnosti, a koje se tiču promjene vlasničke strukture, uvođenja stečajnog postupka i sl, a što je smanjilo kapacitet planiranja no-vih investicija, modernizaciju tehnologije i sanaciju postojećih problema. Preduzeća koja su obveznici propisa iz oblasti industrij-skog zagađenja predmet su i stalnog inspekcijskog nadzora, prije svega u dijelu preventivnog djelovanja, i ista u kontinuitetu sho-dno prioritetima realizuju aktivnosti koje znače smanjenje uticaja njihovog rada na životnu sredinu. Podsjetila bih da je u posljednjih nekoliko godina došlo do remonta elektrostatičkog filtera u TE "Pljevlja", čime su emisije PM čestica svedene na zakonom dozvo-ljene granične vrijednosti. Kao što je gore navedeno, kroz ekološku rekonstrukciju postojećeg bloka TE Pljevalja, doći će do kompletne modernizacije ovog postrojenja. Planirane aktivnosti od izuzetnog su značaja za poboljšanje kvaliteta vazduha, kvaliteta voda i ekolo-ški prihvatljivije i odgovornije upravljanje industrijskim otpadom.

Takođe, Željezara Toščelik je ugradila novu elektrolučnu peć sa in-staliranim sistemom za otprašivanje gasova, itd. Ulaganje u nove tehnologije je skup, zahtjevan i finansijski izazovan proces. Ali, bi-tno je da u Crnoj Gori iz godine u godinu imamo sve odgovornije kompanije koje više pažnje poklanjaju životnoj sredini i takvim ponašanjem se u velikoj mjeri spriječava stvaranje novog zagađi-vanja, što je finansijski najprihvatljivija i bez sumnje s aspekta uti-

caja na zdravlje i životnu sredinu najpoželjnija opcija.

Do sada je u Crnoj Gori izdato pet integrisanih dozvola, a posebno se ističe dozvola koja je izdata u martu 2018. EPCG kao operateru postrojenja TE "Pljevlja", za cjelokupan rad ovog postrojenja.

Ovdje smatram da je važno istaći i to da u Izvještajima o imple-mentaciji Direktive o industrijskim emisijama koje države članice dostavljaju Evropskoj komisiji, većina država članica ukazuje na ozbiljnost kriterijuma koji se koriste za utvrđivanje uslova u do-zvoli. Sve države članice ukazuju da je primjena zahtjeva takva da uslovi u dozvoli, kao i zahtjevi monitoringa, treba da budu zasno-vani na najbolje dostupnim tehnikama, dok su neke od njih propi-sale i strožije uslove.

Veliki akcenat u EU stavlja se na zajedničkom, koordinisanom inspekcijskom nadzoru i izradi plana rada inspekcije. Ovi planovi su javno dostupni u većini država članica, sa izuzetkom Rumunije i Slovačke. Zajednički inspekcijski nadzor će biti i dalje u fokusu kako bi se postigao veći uvid u praktičnu implementaciju pristupa zasnovanog na riziku, ali i kako bi se informacije iz nadzora uči-nile dostupne javnosti. I mi ćemo u Crnoj Gori insistirati na tome.

Glasnik: Na koje će se industrijske djelatnosti najviše odnositi ovaj propis? Koje će kompanije imati najviše posla? I koliko novca je za to potrebno izdvojiti?

I. Vojinović: Zakon o industrijskim emisijama koji će Vlada usvojiti do kraja 2018. obuhvata industrijske aktivnosti kao što su: proizvo-dnja energije, proizvodnja i obrada metala, minerala, hemikalija, upravljanje otpadom i druge sektore, kao što su proizvodnja ce-luloze i papira, klanice i intenzivni uzgoj živine i svinja. Svaka od aktivnosti biće obuhvaćena uredbom koja će se donijeti na osnovu Zakona i svi oni opereteri koji budu prepoznati, moraju raditi na sprječavanju i smanjivanju zagađenja primjenom najboljih dostu-pnih tehnika (Best Available Techniques-BAT), efikasnim korišće-njem energije, smanjivanjem otpada i mjerama za sprječavanje udesa i ograničenjem njihovih posljedica.

Na osnovu Zakona donijeće se i podzakonska akta kojima će se odrediti granične vrijednosti emisija zagađujućih supstanci, za određene aktivnosti, tj. velika postrojenja za sagorijevanje, postro-jenja za spaljivanje ili suspaljivanje otpada, aktivnosti u kojima se upotrebljavaju rastvarači i proizvodnja titan-dioksida.

Oblast industrijskog zagađenja jedno je od najsloženijih pitanja evropske politike životne sredine. O tome svjedoči činjenica da su u prethodnim talasima proširenja EU, sve nove države članice tražile tzv. tranzicione periode za dobijanje integrisane dozvole. Taj tranzicioni period je ekstra period od dana ulaska u EU tokom kojeg se dozvoljava novoj državi članici da ostvari potpuno usa-glašavanje sa pravnom tekovinom EU. Kada je riječ o integrisanim dozvolama, važno je istaći da čak i neke stare države članice EU za rad čijih postrojenja su neophodne integrisane dozvole, imaju po-teškoće u ispunjavanju uslova, i to prije svega: Italija, Irska, Grčka i Luksemburg.

Glasnik: I slično pitanje. Najveći izazov je neophodnost investira-nja u tehnološke procese postojećih postrojenja da bi se prilagodili zahtjevima pomenutih standarda. KAP, Željezara i Termoelektrana u Pljevljima u ove svrhe treba da investiraju oko 110 miliona eura. Molim Vas za komentar.

I. Vojinović: Projektovano je da industrija i država u cilju dostiza-nja standarda samo u oblasti kvaliteta vazduha u skladu sa propi-

57


sima EU, treba da investiraju iznos od €130 miliona, a vezano za uvođenje nove i efika-snije tehnologije u energetske i industrij-ske sisteme, kao i uvođenje sistema daljin-skog grijanja u kritičnim zonama. Precizna analiza zahtjeva koji su propisani Zako-nom je, kao najveći izazov, identifikovala neophodnost značajnog investiranja u teh-nološki proces postojećih postrojenja, koji prevazilazi projektovanu cifru. Konkretni finansijski iznosi znaće se kada operateri koji podliježu obavezi pribavljanja dozvole, finalizuju Program mjera prilagođavanja rada postojećeg postrojenja ili aktivnosti propisanim uslovima, a što je dokument koji je bilo neophodno predati zajedno sa zahtjevom za dobijanje dozvole. Samo je TE "Pljevlja" dostavila okvirni Program mjera prilagođavanja rada postojećeg postrojenja propisanim uslovima, shodno kojem uku-pni troškovi iznose oko €60 miliona. Ovaj Program treba da sadrži mjere koje treba da budu preduzete, vremenski raspored plani-ranih mjera i godišnje troškove potrebne za preduzimanje mjera, kao i opis očekiva-nih rezultata i načina kontrole planiranih mjera. Primjena načela najbolje dostupnih tehnika je ključni faktor koji određuje tro-škove industrijskog sektora. Referentna dokumenta za najbolje dostupne tehnike obezbijeđuju smjernice u ovoj oblasti, dok će procjena lokalnih okolnosti i uslova ta-kođe imati veliki uticaj.

Glasnik: Svakako ste saglasni sa konsta-tacijom da je ovaj zakon je neminovnost ekonomskog i evropskog razvoja naše dr-žave, bez obzira na finansijske izdatke pre-duzeća radi prilagođavanja savremenim uslovima poslovanja.

I. Vojinović: Ovim zakonom uvodimo od-redbe kojima prvenstveno preventivno dje-lujemo na emisije zagađujućih supstanci, ali i doprinosimo očuvanju zaštite zdra-vlja ljudi i cjelokupnog živog svijeta. Da bi se postojećim postrojenjima obezbijedilo dovoljno vremena da se tehnički prilago-de novim zahtjevima, propisan je rok od 2 godine u kojem privredni subjekti treba da usklade svoje poslovanje sa odredbama Za-kona.

Jedno je sigurno, a to je da je za budući pre-laz na zeleniji industrijski sektor u Crnoj Gori potreban integrisani pristup, kojim se povećava kontrola zagađenja na samom izvoru i kojim se pružaju podsticaji za pro-mjenu poslovnih praksi i uvođenje novih, inovativnih tehnologija. Okvir za to daje predloženi Zakon.

58


Regionvijesti

MHP želi da kupi Perutninu Ptuj

MHP SE, jedna od vodećih međunarodnih poljoprivredno-industrijskih grupacija, po-tvrdila je da želi kupiti Perutninu Ptuj, do-bro poznatu firmu u jugoistočnoj Evropi.

MHP je vertikalno integrisana firma i vo-deći ukrajinski proizvođač peradi sa pre-rađivačkim pogonima u EU (Holandija i Slovačka) i prodajnom i distributivnom centru na Bliskom istoku (UAE). MHP pro-daje oko 60 posto svoje peradi na domaćem tržištu a 40 posto u preko 60 zemalja širom svijeta.

MHP ovim širenjem pravi strateški isko-rak koji će povećati vrijednosti kompaniji i ojačati njenu poziciju na globalnom trži-štu, dok Perutnina Ptuj dobiva strateškog, dugoročnog investitora. Perutnina Ptuj ima snažan brend i stvara značajnu dodatnu vrijednost peradi, koji je MHP spremna da podrži u nadolazećim godinama kroz inve-sticije i dalji razvoj.

Zajedno sa rukovodećim timom, MHP tvr-di da se obavezuje poboljšati kvalitet proi-zvoda Perutnine Ptuj, s ciljem ispunjavanja najviših EU standarda. Kako se tvrdi, sara-dnja će donijeti direktnu korist lokalnim farmerima i zaposlenicima i biti pozitivan uticaj na industriju peradi na Balkanu uop-šte.

Fiat ostaje i Srbiji i poslije isteka ugovora

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić iz-javila je da kragujevačka fabrika Fiat osta-je u Srbiji i poslije isteka desetogodišnjeg ugovora.

Brnabić je rekla za Radio-televiziju Srbije da će tokom naredne sedmice imati sasta-nak sa menadžmentom Fiata.

Ona je navela da je zamolila da se zakaže nadzorni odbor Fiata da bi razgovarali o da-ljim planovima.

"U stalnoj smo komunikaciji i imaćemo

Svjetski ekonomski forum objavio je Izvje-štaj o globalnoj konkurentnosti za 2018, ko-jim se analizira konkurentnost ekonomija u 140 država svijeta, prenosi Mina Busi-ness.

Indeksom je obuhvaćeno 12 oblasti, tzv. stu-bova, koji se smatraju od posebnog značaja i uticaja na konkurentnost jedne zemlje. Posebno su prepoznati rezultati ostvareni u oblasti tržišta rada, koji su uslovili pobolj-šanje ranga ovog indikatora za 49 pozicija u odnosu na prošlogodišnji Izvještaj (sa 74. na 25. mjesto).

"Zemlje regiona na ljestvici globalne kon-kurentnosti zauzele su sljedeće pozicije: Slovenija (35. mjesto), Srbija (65. mjesto), Hrvatska (68. mjesto), Albanija (76. mjesto), Makedonija (84.mjesto) i Bosna i Hercego-vina (91. mjesto)", saopšteno je iz Ministar-stva finansija.

U top 10 zemalja svijeta sa aspekta konku-rentnosti svrstane su: SAD, Singapur, Nje-mačka, Švajcarska, Japan, Holandija, Hong Kong, Velika Britanija, Švedska, i Danska.

"Uz Izvještaj o lakoći poslovanja Svjetske banke, Fraiser izvještaj, kao i objave kre-ditnih rejting agencija "S&P” i "Moody`s” o kreditnom rejtingu Crne Gore, rang u Izvje-štaju o globalnoj konkurentnosti 2018. je još jedna potvrda reformskih napora crno-gorske Vlade u održanju stabilnosti javnih finansija, jačanju konkurentske pozicije i realizaciji mjera predviđenih fiskalnom strategijom", poručuju iz Ministarstva fi-nansija.

Najbolji u Evropi i treći u svijetu

- Dosegli smo sam vrh porodice evropskih slobodnih zona, što je veliko priznanje i obaveza za naš tim kako bi stvorili napre-dno ekonomsko okruženje - izjavio je dr Dragan Kostić, izvršni direktor Slobodne zone Pirot za FDi magazin.

Slobodna zona Pirot, navodi ovaj magazin, koja se nalazi na jugoistoku Srbije, pro-glašena je vodećom slobodnom zonom u Evropi i trećom u svijetu. Zona nudi inve-stitorima niz atraktivnih podsticaja i pod-stiče otvaranje novih radnih mesta. Broj

uskoro dodatne informacije koje ćemo ob-javiti”, rekla je Brnabić.

Kragujevačka fabrika Fiat ima kapacitet veći od 185.000 automobila godišnje, a u prošloj godini proizvedeno je 85.000 vozila.

Kragujevčani su vrh prodaje dostigli 2014., kada je prodato više od 116.000 automobila.

U Orebiću noćenje i do 21.000 eura

Orebić je dobio jedan od najluksuznijih smještajnih objekata u Hrvatskoj. Riječ je o boutique hotelu Villa Katarina, koji je kra-jem ljeta primio prve goste.

Vlasnik Ville Katarina je Amerikanac Ru-ben Lee Anderson, kojem je ovo druga in-vesticija u Orebiću, izvještava Novac.hr.

Prethodno je uredio jednu od najsavreme-nijih vinarija Kortu Katarinu, koja je prva vrhunska vina na tržište izbacila prije de-setak godina.

Villa Katarina ima tri luksuzna apartma-na od kojih će se, navodno, najluksuzniji iznajmljivati po cijeni od 14.000 do 21.000 eura i, tvrde upućeni, neće imati problema s popunjenošću. Ukupno objekat ima na ra-spolaganju dvadesetak kreveta, u tri apart-mana i još pet soba. Tu su i razni prateći sadržaji. Villa Katarina ima kategoriju pet zvjezdica.

Nastala je adaptacijom nekadašnjeg hotela Rivijera koji je sagrađen uoči Drugog svjet-skog rata. Nakon završetka rata korištena je kao odmaralište. Objekt ima pet sprato-va od kojih će četiri biti komercijalna. Na petom spratu smješten je vlasnikov apart-man.

Anderson je objekat preuzeo 2005. godine, a Villa Katarina će, kako se saznaje, imati i specifičnu poslovnu politiku. Naime, u njoj neće moći odsjedati svako nego će biti do-stupna samo biranim gostima. Znači neće se moći rezervisati uobičajenim kanalima prodaje. Postoji mogućnost čak i da čitav objekat zakupi jedna osoba.

Napredak na listi globalne konkurentnosti

Crna Gora na ovogodišnjoj listi Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) zauzela je 71. mjesto, što je za šest pozicija bolje u odno-su na prošlogodišnji izvještaj, odnosno dvi-je pozicije bolje u poređenju sa revidiranim prošlogodišnjim rangom, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

59


proizvodnih investitora u zoni je porastao za 22 posto od 2016. do 2017. godine, dok je broj malih i srednjih preduzeća u Zoni porastao za više od pet posto. Investitori u Zoni uživaju odličnu podršku za izvoz robe.

- Slobodna zona Pirot proglašena je najbo-ljom evropskom zonom za velike korisni-ke. Nudi investitorima dodatne podsticaje za radno intenzivne projekte, finansijske podsticaje po najvišim standardima. Pored toga, kompanije su oslobođene poreza na dobit pravnih lica u trajanju od 10 godina od dobitka izvještaja za prvu godinu, gdje ulaganja iznose 9 miliona eura u osnovna sredstva, i gdje je zaposleno više od 100 do-datnih radnika. Time su stvoreni uslovi za povećanje broja većih proizvodnih korisni-ka - piše magazin.

Slobodna zona Pirot je dobila i nagradu za povezanost sa transportnim koridorima, razvoj novih tehnologija, pogodnosti za ko-risnike, i unapređenje infrastrukture.

- Razvijeni softverski alati u Slobodnoj zoni Pirot 2017. godine koji olakšavaju komu-nikaciju klijenata sa špediterskim i carin-skim procesima, pomogli su da Slobodna zona Pirot dobije nagradu za razvoj tehno-logija - navodi magazin.

Zona je prepoznata i po programu podsti-caja, koji se odnose na oslobađanje poreza na dobit i subvencija za zapošljavanje, do pogodnosti logističkog centra, uključujući i carinske procedure. Takođe je prepoznata i dobra povezanost Slobodne zone Pirot sa panevropskim koridorom 10 koji povezuje Beograd sa Sofijom i Turskom, Italijom i Grčkom. Priključak na ovu putnu mrežu je udaljen samo 300 metara od zone, navodi FDi magazin.

Za osam projekata 40 miliona eura

Zajednički odbor za nadgledanje trilate-ralnog programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru odobrio je danas u Tirani predloge osam tematskih projekata vrijednih više od 40 miliona eura, koji će se počev od naredne godine sprovo-

diti u ove tri države.

"Ovi projekti će odgovoriti na postojeće ekonomske i društvene potrebe, a od po-sebnog značaja za Crnu Goru će biti obno-va objekta starog zatvora u Kotoru i njego-va adaptacija u centar za razvoj kulturnih i kreativnih industrija, izgradnja Luke Virpazar, nabavka opreme za reagovanje u vanrednim situacijama i prevenciju ka-tastrofa, kao i uvođenje novih tehnologija uzgoja i distribucije ostriga", navodi se u saopštenju koje prenosi RTCG.

Tematski projekti, kako navode, baviće se unapređenjem turističke ponude kroz uvođenje novih digitalnih tehnologija, umrežavanjem i jačanjem malih i srednjih preduzeća, unapređenjem telemedicinskih usluga u oblasti kardiologije i poboljšanjem crnogorskog sistema vodosnabdijevanja. Zamjenica glavnog pregovarača i nacional-na IPA koordinatorka Ivana Glišević Đuro-vić istakla je da su očekivanja od rezultata tematskih projekata još veća u odnosnu na standardne, s obzirom na sredstva koja su opredijeljena za njih i veću uključenost krovnih institucija u Crnoj Gori, Albaniji i Italiji.

"Tematski i strateški projekti biće prepo-znati od strane Evropske komisije kao uspješna praksa i biti zastupljeniji u drugim programima prekogranične i transnacio-nalne saradnje u toj i narednoj finansijskoj perspektivi", kazala je Glišević Đurović.

Glišević Đurović je istakla da se objavljiva-nje novog poziva očekuje u februaru 2019. i naglasila da se od organizacija i institucija očekuje da prepoznaju mogućnost spro-vođenja projekata manjeg obima, što je no-vina u odnosu na prethodne pozive.

Dolazak Lidla natjeraće male trgovce da se udruže

Uzbuđenje potrošača i nepregledni redovi ispred 16 otvorenih trgovina Lidla širom Sr-bije obilježili su otvaranje njemačkog trgo-vinskog lanca, a kupce su oduševile cijene.

Hoće li otvaranje još jednog trgovačkog lanca uticati na cijene artikala u drugim trgovinama i je li njemački trgovinski div opasnost po opstanak malih trgovina u Sr-biji, pita TV N1.

Prema ispitivanjima tržišta u Evropi i ze-mljama u regiji, dolazak Lidla rezultirao je spuštanjem cijena u drugim trgovačkim lancima i to za 20 odsto.

Niže cijene na cijelom domaćem tržištu

očekuju i iz Nacionalne organizacije potro-šača Srbije.

"To je pozitivan uticaj u svim zemljama u kojima se pojavio Lidl, tako da očekujemo da će slično biti i kod nas. S tim što vjeruje-mo da će biti i daleko više iz jednostavnog razloga što vidimo da je koncept samog Li-dla borba za potrošačku korpu. Moraće ih pratiti i druge trgovine, ako misle zadržati kupce", kaže Goran Papović, predsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

Drugo je pitanje hoće li otvaranje još je-dnog velikog trgovačkog lanca zatvoriti vrata malih trgovina. Dušan Sinadinović, vlasnik tri maloprodajna objekta Sinko, za N1 kaže da male trgovine nastavljaju svoju borbu i da s tržišta, kao ni do sada, neće biti potisnute. Njegove trgovine rade u sklopu grupe Ilarion trade, koja okuplja pet manjih kompanija s oko 30 trgovina. Takav način poslovanja, u okviru grupe, omogućava im, objašnjava Sinadinović, da kupuju jeftinije.

"U ovom trenutku mala trgovina, kao po-jedinac, nema nikakvu snagu na tržištu da utiče na dobavljača, kako bi dobila nižu cijenu, koja će im kasnije u maloprodaji omogućiti konkurentnost. Cijena je danas ono što privlači kupce, visoke cijene kupce iz malih trgovina vode u velike trgovačke lance i to je ono što male trgovine moraju spriječiti", navodi Sinadinović, vlasnik Sin-ko Plusa.

Prema njegovim riječima u borbi velikih i malih za svoj dio tržišta, mali će se mora-ti reorganizovati i udružiti kako bi došli do jeftinije robe, odnosno do nižih nabavnih cijena.

Dolazak njemačkog diva uticaće na konku-rentnost, ali i na proizvođače koji će morati spustiti proizvođačke cijene. Adut, odno-sno prednost malih trgovina u borbi s ve-likim trgovačkim lancima u tome je što su one blizu, u komšiluku.

"Privlačimo naše kupce ljubaznošću, osmjehom i kvalitetnom uslugom", kaže Sinadinović.

60


Crnogorski privrednici na sajmu u Prištini

AGROKOS 2018

Međunarodni sajam poljoprivrede, hrane, pića i gastrono-mije - AGROKOS 2018, organizovan je 18. put u Prištini, u periodu od 17 do 19. oktobra.

Privredna komora Crne Gore, Investiciono-razvojni fond i Mini-starstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja su organizovali zajednič-ki nastup privrednika u okviru nacionalnog štanda Crne Gore.

Ove godine na AGROKOS-u učestvuje više od 85 kompanija organi-zovanih u zajedničkim ili individualnim paviljonima. Pored crno-gorskih zajednički nastupaju i kompanije iz Bosne i Hercegovine, te kompanije iz grčkog Soluna, dok kompanije iz Njemačke, Švaj-carske, Mađarske, Srbije i Albanije nastupaju pojedinačno.

Na crnogorskom štandu su prisutni: Goranović, Gradina, Crnago-racoop, Pacomonte, Bordid i Jadroagent Bar.

Kompanije iz Crne Gore svoje učešće na sajmu baziraju na prona-laženju novih poslovnih partnera i distributera svojih proizvoda. Kompanije koje to već imaju traže šansu za bolje pozicioniranje na kosovskom tržištu.

Nakon svečanog otvaranja Sajma, crnogorski štand i delegaciju su posjetili ministar poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja Kosova Nenad Rikalo, ministar ekonomije Kosova Valdrin Lluka, gradonačelnik Prištine Shpend Ahmeti i organizator sajma Bekim Xhafa.

61


Brz tehnološki razvoj i spori obrazovni programi

Digitalks konferencija u Prištini

Potreban sporazum o smanjenju tarifa za roming u regionu.

Međunarodna konferencija Digitalks održana je u Prištini 11. i 12.oktobra 2018. godine. U radu skupa, među ostalima, učestvovali su potpredsjednik Privredne komore Crne

Gore Ivan Saveljić i sekretarka Odbora udruženja ICT Privredne komore Crne Gore Nada Rakočević.

Među zvanicama bili su i predsjednik Skupštine Kosova Kadri Ve-seli, zamjenik premijera Enver Hoxhaj, ministar inovacija i predu-zetništva Besim Beqaj i drugi. Važnosti Konferencije doprinijelo je prisustvo generalne komesarke za ekonomiju i digitalno društvo Evropske komisije Mariya Gabriel.

Na ministarskom Panelu "Digitalna ekonomija – nosilac ekonom-skog razvoja", Mariya Gabriel je naglasila da EU i Zapadni Balkan imaju zajedničku budućnost. Digitalna agenda za Zapadni Balkan, usvojena u junu ove godine, u okviru "Digitalne skupštine 2018" u Sofiji, koja se odnosi na cio region, doprineće jačanju Zapadnog Balkana, rekla je ona. Glavne oblasti Digitalne agende za Zapadni Balkan su smanjenje troškova za roming, širokopojasni internet, razvoj e-vlada, e-nabavki, e-zdravstva i digitalnih vještina, kao i bezbjednost. U tom cilju opredjeljeno je devet milijardi eura, koji će biti etapno distribuirani zemljama Zapadnog Balkana. Gospođa Gabriel je rekla, da je pored Kosova, i Crna Gora na listi država ko-jima će sredstva biti najprije distribuirana.

Važnost podsticaja razvoja digitalnih kompetencija kako bi Koso-vo išlo u korak sa savremenin trendovima, podstaklo je osnivanje Ministarstva inovacija i preduzetništva, na čijem je čelu ministar Besim Beqaj, nekadašnji predsjednik Privredne komore Kosova.

Istaknuto je da proces Digitalne transformacije nije nimalo lak. Ekonomija nije proces koji se može izmijeniti zakonodavstvom, vladinim uredbama ili bilo kojim drugim aktima, to je proces u kome je neophodna podrška i saradnja i države i zajednice.

Pored ministarskog Panela "Digitalna ekonomija – nosilac eko-nomskog razvoja", u nastavku su održani paneli na temu "Uloga inovacija na digitalnu budućnost zemalja zapadnog Balkana" i "Uticaj inovacija i tenologija na povećanje konkurentnosti pri-vatnog sektora", na kom je panelista, pored direktorke Centra za razvoj preduzetništva Carol Hamilton, predsjednika Privredne komore Tirane, Nikolin Jaka, predsjednika Privredne komore Za-padne Makedonije, Nebi Hoxha, bio i potpredsjednik Privredne Ko-more Crne Gore Ivan Saveljić. Potpredsjednik Saveljić je istakao da veliki problem u obrazovanju kvalitetnih kadrova koji imaju kom-petencije potrebne tržištu rada predstavlja otežano sinronizovanje obrazovnih programa sa stvarnim potrebama privrede, usljed sve bržeg tehnološkog razvoja.

Jedan od zaključaka konferencije Digitalks je i da je tekuća godina bila izuzetno povoljna za transformaciju digitalne ekonomije ali i da je u cilju većeg napredovanja neophodno da do naredne Digi-talne Skupštine 2019 bude potpisan Sporazum o smanjenju tarifa za roming u regionu, kako je i predviđeno Digitalnom agendom. Zaključak je, takođe, da je saradnja javnog i privatnog sektora od ključnog značaja za sam proces digitalne tranformacije ekonomi-je.

62


Zajedno do konkurentosti i održivosti

Konferencija tri foruma Jadransko-jonske regije

63


Prethodni predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijusković dobio je specijalno priznanje - Nagradu za unapređenje i razvoj Foruma privrednih komora Jadransko - jonske regije.

vorili i Fabio Pigliapoco, viši savjetnik Jadransko-jonske inicijati-ve, te Antonio D'Acunto, župan Ancone.

U okviru Konferencije su održana dva panela. Prvi, pod nazivom "Ljudi u pokretu" potencirao je mobilnost kao jedno od glavnih obilježja globalizovanog svijeta. Naglasak je bio na kretanju ra-dne snage, studenata i turista, te uticaju mobilnosti na strukturu i karakteristike radne populacije, BDP, produktivnost, zaposlenost i ostale aspekte privrednog i društvenog života. Drugi panel pod nazivom "Regija u pokretu" razmotrio je mogućnosti i trendove na ovom prostoru na raznim poljima, poput finansiranja, saobraćaja i turizma. Posebna pažnja je posvećena digitalizaciji, kao prilici i preduslovu za ujednačavanje razvijenosti jadransko-jonskog po-dručja.

Održano je i sedam okruglih stolova tokom kojih su se renomi-rani stručnjaci bavili pitanjima plavog rasta, povezivanja regije, kvaliteta životne sredine i poljoprivrede, održivog turizma, predu-zetništva žena, društvenim izazovima i ekonomskim analizama, kao i Radna grupa za upravljanje EU projektima. U radu Foruma, te okruglog stola za povezivanje regije učestvovao je i Dalibor Mi-lošević, generalni direktor Direktorata za drumski saobraćaj u Mi-nistarstvu saobraćaja i pomorstva.

Prvog dana Konferencije, predsjednik Golubović je bio učesnik sastanka Upravnog odbora Foruma privrednih komora jadransko--jonskog regiona, koji je održan je 16. oktobra 2018. godine u HGK Županijskoj komori Splita.

Tom prilikom su podnijeti izvještaji o aktivnostima između dva sastanka Upravnog odbora, bilo je riječi o MIRABILIA projektu i zainteresovanosti Privredne komore Bazilikata za ulazak u ovaj Forum.

"Mirabilia – evropska mreža UNESKO gradova" je projekat Privre-dne komore Matere i od 2012. godine se realizuje u 12 italijanskih regija u kojima se nalaze gradovi pod zaštitom Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija. Cilj im je da mre-ža obuhvati i druge države u Evropi, a saradnja je već ostvarena sa pojedinim regijama Francuske.

Prethodni predsjednik Privredne komore Crne Gore, Velimir Mi-jusković, dobio je specijalno priznanje - Nagradu za unapređenje i razvoj Foruma privrednih komora Jadransko-jonske regije. Nagra-du mu je uručila Mirjana Čagalj, predsjednica Foruma privrednih komora Jadransko jonske regije.

Završnog dana su prezentovani zaključci okruglih stolova i održa-na Skupština Foruma, koja je donijela odluku da se naredni Uprav-ni odbor i Forum privrednih komora Jadransko-jonske regije sle-deće godine održe u Crnoj Gori.

U Splitu je od 16. do 18. oktobra 2018. godine održana prva za-jednička Konferencija foruma privrednih komora, gradova i univerziteta jadransko-jonske regije pod nazivom "Korije-

ni i putevi - prošlost, sadašnjost i budućnost za Jadransko-jonsku regiju", u čijem radu su učestvovali predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović i generalni sekretar Pavle D. Radovanović sa saradnicima.

Navedeni forumi predstavljaju mrežu više od 120 tijela i institucija iz osam zemalja i prepoznati su kao ključni akteri Strategije Evrop-ske unije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR).

Konferenciju sa više od 400 učesnika organizovali su Forum ja-dransko-jonskih privrednih komora i Hrvatska gospodarska ko-mora, odnosno Županijska komora u saradnji sa gradom Splitom, a pod pokroviteljstvom predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kita-rović i ministarstava, uz podršku AI-NURECC inicijative i Evropske komisije. Cilj NURECC inicijative je podrška sprovođenju EUSAIR te promovisanje efikasnije saradnje između regionalnih i lokalnih vlasti, univerziteta, privrednih komora, udruženja i mreža mladih, preduzetnika i civilnog društva koji osiguravaju širu teritorijalnu pokrivenost, na regionalnom i lokalnom nivou.

- Našu regiju čini 70 miliona ljudi u osam država veoma bogatim prirodnim ljepotama i raznolikošću, istorijom i kulturom. Premda su nam korijeni, a i ekonomski pokazatelji većinom različiti, naš je put do ravnomjerno razvijene, konkurentne i održive regije za-jednički. U suprotnom gubimo svi. Naime, ekonomija je preduslov za razvoj gradova i univerziteta, bez obrazovnog kadra nema eko-nomije, a i jedno i drugo su uslov za postojanje gradova - istakla je potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj, najavivši potpisivanje spora-zuma između komora jadransko-jonske i podunavske regije.

Ona je pojasnila da je namjera konferencije da se otvore vidici i nove teme za moguće zajedničko apliciranje ka fondovima EU.

Izaslanik predsjednice Hrvatske Mate Granić ocijenio je da skup koji spaja pomenute učesnike nije organizovan na području Regije.

- Saradnja na projektima bolje saobraćajne povezanosti, zbrinjava-nja otpada, te turistička, naučna i svaka druga saradnja olakšavaju dobijanje sredstava iz fondova EU. No, to su i izazovi s kojima se suočavaju zemlje Jadransko-jonske inicijative, kao i pitanja ilegal-nih migracija i međunarodnog terorizma – rekao je on.

Prema riječima Gabrijele Žalac, izaslanice hrvatskog premijera Andrea Plenkovića, regionalna saradnja naročito dolazi do izraža-ja kod velikih infrastrukturnih projekata u sektorima saobraćaja, zaštite okoline i energetike.

Danilo Nikolić, predsjednik UniAdriona, mreže koja okuplja 40 univerziteta iz Regije, istakao je da je nužna saradnja između Ja-dransko-jonske inicijative i Evropske unije. Na istom fonu su go-

64


Izgradnjom infrastrukture do snažnijih ekonomskih veza

Gazmend Abrashi, predsjednik Uprave Exclusive Group

65


Glasnik: Kada je bio povoljniji ambijent za poslovanje - sada, ili kada ste Vi otpočeli biznis?

G. Abrashi: Danas su uslovi za poslovanje dvadeset puta bolji nego što su nekad bili. A kad je pak riječ o mojim ondašnjim i sadašnjim ambicijama moram napomenuti da se uveliko razlikuju. Kad sam ulazio u biznis Imao sam ideju samo da kupim "golf 2" i stan u Pri-štini. Međutim, kako sam se vremenom razvijao došao sam do ne-kog nivoa kada sam zaboravio prvobitne ciljeve. Pokretači su mi tada bili novi uspjesi, ambicije, ideje itd. Uspio sam da napravim biznis koji je izrazito diverzifikovan jer proizvodim cigarete u Gnji-lanu, posjedujem treći ili četvrti lanac maloprodaje (ako rangira-mo) i imam 18 supermarketa u Prištini. U Albaniji smo distributeri proizvoda renomiranih firmi čije kozmetičke brendove plasiramo na tržište. Potrebno je da naglasim da biznis ne može da opstane ukoliko se ne širi, razvija, to je preduslov i šansa poslovanja, jer je u današnjem kapitalizmu glavni zakon da veliki jede malog.

Glasnik: Potencirate saradnju među državama Regiona i kažete da nas vezuje mnogo toga, te da ima dosta prostora za jačanje biznis veza. Pojasnite.

G. Abrashi: Nažalost naša realnost je da živimo u državama koje su među najmanjim u Evropi. Navešću činjenicu da je naš BDP po stanovniku, uglavnom, najniži tako da nam preostaje jedino da se širimo, a prirodno je da se širimo prvenstveno u zemljama Zapadnog Balkana. Ovo kažem zato jer nas vezuje mnogo toga, kao što su kultura, istorija, religija, način razmišljanja, mentalitet i na kraju više država ovog područja, izuzev Kosova, govore jezik koji razumiju. Ja govorim taj isti jezik, jer sam imao sreću da se razvijam u takvoj sredini i jer sam održavao kontakte sa ljudima iz Regiona. To treba koristiti kao važnu činjenicu, koja će da nas podstiče. Najvažnije je da mi iz Zapadnog Balkana imamo dosta razloga da budemo poslovni saradnici ali i veliki prijatelji jer, kao što sam rekao, povezuje nas mnogo toga.

Glasnik: Predložili ste da se formira Regionalna Agencija za pro-mociju investicija. Šta pod tim podrazumijevate?

G. Abrashi: Agencija za promociju investicija Zapadnog Balkana bila bi jedna modernizovana organizacja koja bi štitila interese zemalja Regiona u Evropskoj uniji gdje je zapravo najviše tržište za plasman naših roba. U sadašnjim okolnostima naše šanse su da proizvode iz Regiona prodajemo u Evropu su male ili nikakve. Ideja je da ova organizacija u saradnji sa nama, njenim članovi-ma, promoviše fiskalnu politiku. Naveo sam podatak da dnevno iz zemalja Zapadnog Balkada ide 700 praznih kamiona u zemlje EU zbog toga što mi nemamo što da prodajemo njima. Taj podatak će koristiti velikim kompanijama koje imaju ogromne proizvodnje u Kini, Indiji, Brazilu, za robe koje se proizvode tamo za tržište Evro-pe, da presele svoju proizvodnju na Zapadni Balkan. Razlozi su, po-red transporta, i to što je u Ragionu taksa na dobit relativno mala i iznosi 10 odsto, u našim državama nema takse na dividendu, do-prinosi po radniku su relativno manji. Prema podacima Svjetske banke isti proizvod koji se radi danas u Evropi može biti 60 odsto jeftiniji ako se proizvodi u Zapadnom Balkanu. Upravo razlozi koje

Sve zemlje Zapadnog Balkana do 2023. godine će riješiti 90 odsto infrastrukturnih problema u smislu povezivanja autoputevima, željeznicom, gasovodom, što će donijeti velike benefite njihovom ukupnom progresu.

sam pobrojao treba da budu misija Agencije da proda te proizvode. Jer, danas Kina nije ono što je nekad bila jer tamo ne može da se nađe radnik za 100 ili 200 dolara, a tako je Indiji, Brazilu odnosno Bangladešu. Robe koje bi se proizvodile u Regionu mogu biti pre-vezene na bilo koju poziciju evropskih zemalja kao što je npr. Nor-veška ili Island za ne više od dva dana što nije slučaj za robe koje dolaze iz Kine i Brazila kojima treba 35 do 45 dana. Tu Agenciju, koja bi bila zajednička svim zemljama, neophodno je što prije for-mirti, da kažem da je to trebalo učiniti "već juče".

Glasnik: Na čemu bazirate optimizam kad kažete da Region može da uhvati evropski trend.

G. Abrashi: Jesam optimista. A optimizam temeljim, pored svojih iskustava u biznisu, i na tome što sam uključen u sve regionalne projekte i dobro poznajem dešavanja. Želim da potvrdim da će sve zemlje Zapadnog Balkana do 2022. ili 2023. godine riješiti 90 odsto svojih infrastrukturnih problema u smislu povezivanja autopute-vima, željeznicom, gasovodom. Navešću primjer da je Makedoni-ja sa Bugarskom napravila dogovor oko autoputa Skoplje - Sofija. Imaju isti dogovor koji važi za željeznicu za koji su se obavezale da će ga implementi u naredne tri-četiri godine. Sada se gradi put Priština-Skoplje, jedna od najmodernijih saobraćajnica, koja će biti završena za pet-šest mjeseci i mi ćemo umjesto dosadašnjih dva do dva i po sata u Skoplje putovati za 40 minuta. Dobili smo ga-rancije srpske vlade i evropskih banaka, koje žele da investiraju u putni pravac Niš- Priština, da će i ova vitalna saobraćajnica biti izgrađena, a projekat za nju je već završen. To znači da bi iz Prišti-ne u Beograd, nakon tri-četiri godine gradnje ovog puta, putovali ne više od tri sata. Projekat koji je već zokružen i koji unapređuje saobraćajnice prema Albaniji, znači da će Priština imati komuni-kaciju sa Tiranom za ne više od tri sata.

Glasnik: A što možete reći o projektima izgradnje infrastrukture koja bi povezivala Crnu Goru i Kosovo?

G. Abrashi: Osnovna su tri projekta koji se odnose na poboljšanje infrastrukture Kosova sa Crnom Gorom i oni će biti predmet raz-govora dvije vlade koji bi trebalo da se završe ove godine. Aktiviran je stari projekat gradnje tunela koji bi povezao Peć i Rožaje kojim će se za 17 minuta putovati od jednog do drugog grada, a sada se saobraća za sat i 15 minuta. Za željezničko povezivanje Crne Gore i Kosova neophodna je gradnja pruge Bijelo Polje - Berane i Peć. Saobraćajnica kojom bi povezali opštine Dečani i Plav, značila bi gradnju 36 kilometara puta sa crnogorske strane i 28 sa kosovske. Izgradnja ovog dijela puta iz Kosova je počela prije pola godine i sada smo na devetom kilometru prema Plavu. Ideja je da se po-vežemo saobraćajnicama, infrastrukturno sa Crnom Gorom jer za razliku od zemalja Regiona mislim da smo tu posustali. I Kosovo i Crna Gora imaju veliki interes da se mrežom gasovoda povežemo sa Jadransko Jonskim gasovodom koji se povezuje na TAP koji je najveći hab koji je stigao u grad Fjer i ide prema Crnoj Gori, odno-sno Budvi, Trebinju, a glavno odredište je Split. Mi imamo jako ve-liki interes da se povezujemo i da Kosovo i Crna Gora budu zemlje koje će imati pristup gasu i time bi imali najjeftiniji energent što bi svakako uticalo na našu konkurentnost.

66


The construction of infrastructure leads to stronger economic ties

Gazmend Abrashi, President of the Exclusive Group

By 2023 the Western Balkans will resolve 90 percent of the infrastructure problems in terms of connecting by highways, railways, pipeline, which will bring great benefits to the overall progress.

67


Glasnik: When was business environment more favorable - now or when you started the business?

G. Abrashi: The current business conditions are far better than they used to be. When it comes to my then and current ambitions, I have to note that they differ greatly. When I started the business, I had an idea just to buy "golf 2” and a flat in Pristina. However, as I developed over time, I forgot my first objectives. In that pe-riod we were driven by new achievements, ambitions, ideas, etc. I managed to develop a highly diversified business, as I produce cigarettes in Gnjilane, own retail chain, which is ranked third or fourth (if we rank) and 18 supermarkets in Prishtina. In Albania we are distributors for the renowned companies, whose cosmetics brands we place on the market. It is necessary to emphasize that business cannot survive unless it is expanded, developed. This is a precondition and an opportunity for business.

Glasnik: You emphasize cooperation among the countries in the region. You say that our countries have a lot in common and there are plenty of opportunities for strengthening business ties. Could you explain this claim in more details?

G. Abrashi: Unfortunately, we live in the countries which are among the smallest in Europe. I will mention the fact that our GDP per capita is, mainly, the lowest. Therefore, expansion is the only possibility we have left. Therefore, it is natural to expand primarily in the Western Balkans. I say this because our countries have a lot in common, such as culture, history, religion, way of thinking, mentality and at the end several countries of the region, with the exception of Kosovo, speak a language they understand. I speak that language, because I was lucky to grow up in that area and ma-intained contacts with people from the region. It should be an en-couragement for all of us. It is of the utmost importance that we in the Western Balkan countries have a lot of reasons to be business associates, as well as great friends because, as I said, we have a lot in common.

Glasnik: You suggested establishing a Regional Investment Pro-motion Agency. What do you mean by that?

G. Abrashi: The Investment Promotion Agency of the Western Balkans would be a modern organization aimed at protecting the interests of the regional countries in the European Union, which is actually the biggest market for placement of our goods. Under current circumstances, we have few or no opportunities to sell the products from region in Europe. The idea is that this organi-zation, in cooperation with us, its members, promotes fiscal policy. I mentioned the fact that 700 empty trucks per day go from the Western Balkans to the EU countries, because we have nothing to sell to them. This piece of information will be useful for big com-panies, which produce large quantities of goods in China, India, Brazil, to transfer their production for the European market to the Western Balkans instead of producing in these countries. In ad-dition to transport, there are many reasons for that such as the fact that income tax in the region is relatively small, amounting to 10 per cent, our countries have no dividend tax, contributions per employee are relatively smaller. According to the World Bank, the product made in Europe today can be 60 percent cheaper if it is made in the Western Balkans. All these reasons I have mentioned should be the mission of the Agency to sell those products. China today is not what it used to be, because this country cannot find a worker, who is willing to work for 100 or 200 dollars. India, Bra-zil and Bangladesh have the similar problem. Goods, which would

be produced in the region, can be transported throughout Europe for example Norway or Iceland for no more than two days. This is not the case with goods from China and Brazil, which takes 35 to 45 days to be transported. This Agency, which would be common to all countries, needs to be established as soon as possible or in other words this Agency should have already been established.

Glasnik: What do you base optimism on when you say that the Re-gion can follow a European trend?

G. Abrashi: I am an optimist. In addition to my business experi-ence, my optimism is based on the fact that I was involved in all regional projects and I am quite familiar with the developments. I want to confirm that by 2022 or 2023 all the countries of the We-stern Balkans will resolve 90 percent of its infrastructural pro-blems in terms of connecting by highways, railway, pipeline. Let me give an example: Macedonia and Bulgaria made an agreement on the Skopje - Sofia highway. They have the same agreement for the railways for which they have committed to implement it in the next three to four years.

Now the Pristina-Skopje road, which is one of the most modern, is being built and will be completed in five or six months, so we will travel to Skopje for 40 minutes instead of two to two and a half hours. The Serbian government and European banks, which want to invest in Niš-Priština road, provided us with guarantees for the construction of this road and the related project has already been completed.

This means that after three or four years of the road construction we would travel in less than three hours from Pristina to Belgrade. According to this project, which is already completed and impro-ves the highway communications to Albania, it will take less than three hours to travel from Pristina to Tirana.

Glasnik: What can you tell us about the projects related to the con-struction of infrastructure that would connect Montenegro and Kosovo?

G. Abrashi: There are three basic projects related to improving the infrastructure between Kosovo and Montenegro and they will be the subject of discussion by the two governments, which should be completed this year. There is an active project of the construc-tion of a tunnel which would connect Peć and Rožaje. It will take 17 minutes to travel from one city to another, while now it takes an hour and 15 minutes. In order to establish railway connections between Montenegro and Kosovo, it is necessary to build the Bijelo Polje – Berane- Peć railroad. Roads that would connect the muni-cipalities of Dečani and Plav, would involve the construction of 36 and 28 kilometers of road from the Montenegrin and Kosovo side, respectively. The construction of this part of the road from Kosovo began six months ago and up to now we have built nine kilome-ters of the road to Plav. The idea is to be connected by road with Montenegro because, unlike the countries of the region, I think that we are lagging behind in this respect. Both Kosovo and Mon-tenegro have great interest in connecting through the pipeline ne-twork with the Ionian Adriatic Pipeline, which is connected to TAP, the largest hub in the city of Fier and go towards Montenegro i.e. Budva, Trebinje, and a major destination is Split. We have a great interest in the establishing connections so that Kosovo and Mon-tenegro become countries that will have access to gas and thus would have the cheapest energy-generating product, which would certainly impact on our competitiveness.

68


I u oblasti digitalizacije postoji povoljna klima za međusobnu saradnju u čemu su nam dobrodošla slovenačka iskustva.

Prostor za investicije u industriji, posebno drvoprerađivačkoj

Ambasador Slovenije u Komori

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i ambasador Slovenije Mitja Močnik razgovarali su 11. okto-bra 2018. godine o mogućnostima snaženja biznisa i jačanja

investicionih aktivnosti između ove dvije zemlje.

Na sastanku je konstatovano da su politički i ekonomski odnosi Crne Gore i Slovenije izuzetno dobri. Na polju ekonomije uvijek se može mnogo više postići, a to je zajednički interes predstavnika privrede i države. Saopšteno je i da naša Privredna komora, Go-spodarska zbornica i Obrtnička komora Slovenije baštine dobre odnose.

Predsjednik Golubović je prezentovao makroekonomske poka-zatelje naše zemlje, razvojne projekte i potencijale kojima ra-spolažemo. Posebno je istakao podatak da je stopa rasta BDP-a u prethodnoj godini iznosila 4,7 odsto. Predstavio je aktivnosti i organizacju Privredne komore, akcentujući da je to najstarija po-slovna asocijacija čiji je primarni interes zaštita interesa privrede. Sa Vladom, dodao je predsjednik, imamo partnerski odnos jer nam je zajednička misija stvaranje povoljnog privrednog ambijenta.

Konstatovano je da spoljnotrgovinski promet Crne Gore i Slovenije ima trend rasta, jer je isti u odnosu na prethodnu bio veći za 22% i iznosio 75 miliona eura.

- Raduje povećanje broja turista iz Slovenije jer smo 2017. godine imali 100 odsto više turista iz te zemlje u poređenju sa 2016. godi-nom. U našoj zemlji je boravilo 37.538 turista iz Slovenije koji su

ostvarili 179.724 noćenja - rekao je predsjednik Golubović.

Prostor za investicije predsjednik Golubović vidi u sektoru indu-strije, posebno drvoprerađivačke, prvenstveno iz razloga što su va-žećom regulativom omogućene razne vrste podsticajnih mjera u biznis zonama. Posebno je istakao Slobodnu zonu Luke Bar u kojoj investitori imaju mogućnost pokretanja proizvodnje, bez plaćanja carine i poreze na sirovine i repromaterijal. Takođe i u oblasti di-gitalizacije postoji povoljna klima za međusobnu saradnju u čemu su nam dobrodošla slovenačka iskustva. U prilog dobrim biznis odnosima, predsjednik Komore je istakao i veoma zapažen nastup naših kompanija na nedavno održanom sajmu u Celju i podsjetio da će Crna Gora sljedeće godine biti zemlja partner na ovoj značaj-noj privrednoj manifestaciji.

Ambasador Močnik i predsjednik Golubović dijele mišljenje o zna-čaju izgradnje saobraćajne infrastrukture, posebno apostrofirajući auto-put, koji će doprinijeti spoljno trgovinskom rastu, razvoju tu-rističke privrede kao i drugih privrednih grana.

Sagovornici su konstatovali da je sve izraženiji problem nedostat-ka kvalifikovane radne snage. S tim u vezi ambasador je pozitiv-nim ocijenio i model dualnog obrazovanja koji razvija Crna Gora, u kojem Privredna komora ima značajnu ulogu.

U radu sastanka učestvovali su i Petra Gradišek, ministarka sav-jetnica i Miljan Šestović, šef Kabineta predsjednika Privredne ko-more.

69


Opšti cilj projekta je da ojača saradnju svih aktera u oblasti ekoloških inovacija, sa posebnim akcentom na razvoj i praktičnu primjenu tehnoloških inovacija u Dunavskom regionu.

Virtuelna platforma za saradnju u ekoinovacijama

Projekat EcoInn Danube

Virtuelna platforma (Virtual lab), koja je zamišljena kao cen-tralno mjesto za transnacionalnu saradnju u oblasti ekoi-novacija, njihov dalji razvoj i komercijalizaciju, kao i pove-

zivanje različitih učesnika na području Dunavske regije, razvijena je kroz projekat "Ekološki inovativno povezan Dunavski region" (EcoInn Danube). Platforma je dostupna na web adresi: http://eco-innovative.eu/

Privredna komora Crne Gore pridruženi je partner na ovom projek-tu koji je odobren u okviru prvog poziva Dunavskog programa, po prvom programskom prioritetu "Socijalno i inovativno odgovoran Dunavski region"

Specifični cilj projekta je unapređenje okvirnih uslova za uvođe-nje ekološki prihvatljivih tehnologija. Privredna komora Crne Gore kao pridruženi partner na projektu, obavezna je da brojne metodo-logije, strategije, akcione planove, biznis studije slučaja, zajednič-ku izjavu sa preporukama i ostala sredstva za uvođenje i primjenu eko-inovativnih rješenja u praksu preduzeća, koja se budu razvija-la i izrađivala u okviru projektnih aktivnosti prezentuje i promovi-še među domaćim akterima, koje će prethodno selektovati.

Vodeći partner na projektu je Slovački Centar za naučne i tehničke informacije iz Bratisave (SCSTI), dok su ostalih 11 partnera razvoj-ne agencije, univerziteti i tehnološki parkovi iz Njemačke, Mađar-ske, Češke, Slovačke, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Opšti cilj projekta je da ojača saradnju svih aktera u oblasti eko-loških inovacija, sa posebnim akcentom na razvoj i praktičnu pri-mjenu tehnoloških inovacija u Dunavskom regionu. Umrežavanje inovatora u oblasti ekosistema je usmjereno na intenzivnije gene-risanje konkretnih rezultata u oblasti primijenjenog istraživanja i nauke i njihov brži i efikasniji transfer u ekonomski nacionalni kontekst. Rezultat projekta će biti održiva saradnja među akterima ekoloških inovacija zasnovana na poboljšanim uslovima za razvoj i primjenu eko-inovacija čija će se izrada bazirati na realnim eko-nomskim i socijalnim potrebama. Mala i srednja preduzeća će biti direktni korisnici razvijenih proizvoda i rješenja u oblasti eko-teh-nologija, budući da su njihovi kapaciteti za uvođenje eko-inovacija limitirani. Projekat se bavi kreiranjem eko-inovacija, ne samo da bi podstakao prevazilaženje zelenog jaza u ekonomijama uključe-

nih država, već i kako bi na sveobuhvatan način doprinio njihovoj konkurentnosti i održivosti.

Specifični ciljevi projekta su razvoj specijalizovanih rješenja (sred-stava i mehanizama) za poboljšanje transnacionalne saradnje između svih aktera ciklusa eko-inovacija i stvaranje ambijenta za novi razvoj ekoloških tehnologija, te približavanje potražnje proizvodnog sektora i ponude istraživačkih centara. Projekat će kreirati "pametna" sredstva za uvođenje tržišno prilagođenih i primjenljivih eko-inovativnih tehnoloških rješenja kao i eduka-tivni rad na unapređenju znanja i vještina organizacija za podr-šku biznisu, usljed utvrđenog hroničnog nedostatka informacija o konkretnim mogućnostima korišćenja sredstava i metodologija za podršku eko-inovativnim tehnologijama.

Osnovne aktivnosti: dokumentovane edukativne aktivnosti koje obuhvataju organizovanje i održavanje tri trening ciklusa i dva ze-lena inovativna foruma, uključujući i trening koji će pomoći akte-rima inovacija da razviju i koncipiraju svoje inovativne ideje, dva sastanka selektovanih nacionalnih aktera o strategiji i akcionom planu za primjenu eko-inovativnih znanja u praksi, pet lokalnih i dvije međunarodne radionice za povezivanje korisnika i tvoraca tehnoloških inovacija za svaku zemlju učesnicu u projektu. Izrada strategija za unapređenje institucionalnog i infrastrukturnog okvi-ra za razvoj i inovacije se odnosi na kompletiranje jedne zajednič-ke međunarodne strategije i jednog akcionog plana za primjenu rezultata eko-inovativnih istraživanja u praksi na nivou Dunavske regije, jedna zajednička izjava sa preporukama kreatorima politika u zemljama Dunavske regije. Kreiranje sredstava za unaprjeđenje ambijenta za primjenu eko-inovativnih rješenja u praksi predviđa organizovanje tri virtuelne laboratorije, jednu bazu podataka sa se-lektovanim akterima inovacija, jednu metodologiju za izradu na-cionalnog plana, jednu metodologiju za izradu akcionog plana, je-dnu metodologiju za ispitivanje potreba i kapaciteta za primjenom eko-inovacija, jedne šeme i jednog biznis plana za uspostavljanje i operativnost virtuelne laboratorije, jedan vodič za prevođenje eko--inovativnih rješenja na tržište, jedan plan održivosti i pet biznis studija slučaja o uvođenju i primjeni ekoloških tehnologija u proi-zvodni proces preduzeća.

70


Svijetvijesti

Japan podiže PDV

Japan je najavio podizanje stope PDV-a u idućoj godini, te na taj način želi da smanji ogroman javni dug uprkos upozorenjima o mogućem negativnom uticaju tog poteza na ekonomski rast.

Stopa PDV-a biće podignuta s osam na 10 posto iduće godine. Prvobitno je trebalo da bude podignuta u oktobru 2015. ali je vlada dva puta odlagala taj potez iz straha da će narušiti krhki ekonomski oporavak.

Smatra se da je zbog povećanja stope PDV--a u aprilu 2014. ekonomija skliznula u re-cesiju.

Premijer Shinzo Abe smatra da će ovaj put mjerama uspjeti spriječiti nagli pad potro-šnje.

Vlada će "učiniti sve što može i preduzeće sve moguće mjere kako bi se izbjegao ne-gativan uticaj na ekonomiju", kazao je no-vinarima sekretar vladinog kabineta Yo-shihide Suga, prenosi Bankar.

Budžetski deficit EU pada, ali Italija zabrinjava

Budžetski deficit Evropske unije je pao 2017. godine na 1,0 odsto BDP-a sa 1,7 odsto BDP-a iz 2016. godine, prenosi Bankar.

Deficit eurozone je oboren lani na 1,0 odsto sa nivoa od 1,6 odsto prethodne godine.

Javni dug EU je smanjen prošle godine na 81,6 odsto BDP-a sa 83,3 odsto iz 2016. go-dine, dok je javni dug eurozone opao na 86,8 odsto BDP-a sa 89,1 odsto, saopštila je evropska služba za statistiku Eurostat.

Statistička služba je, takođe, revidirala na-više procjenu budžetskog deficita Italije za 2017. godinu, na 2,4 odsto BDP-a sa ranijih 2,3 odsto BDP-a.

Javni dug Italije je, kako je saopšteno, pro-šle godine iznosio 131,2 odsto BDP-a, što je blago niže u odnosu na 131,4 odsto BDP-a iz 2016. godine, ali i u odnosu na preliminarnu

procjenu Eurostata za 2017. godinu od 131,8 odsto BDP-a

Nobel za ekonomiju Williamu Nordhausu i Paulu Romeru

Američki ekonomisti William Nordhaus i Paul Romer dobitnici su ovogodišnje No-belove nagrade za ekonomiju, za svoj rad na "dugoročnom održivom rastu globalne privrede", objavila je Švedska kraljevska akademija nauka.

Nordhaus je stvorio model koji pomaže u razumijevanju interakcije između ekono-mije i klimatskih promjena, prenosi Al Ja-zeera.

"Istraživanja Williama Nordhausa pokazu-ju kako ekonomske aktivnosti utiču na te-meljnu hemiju i fiziku te rezultiraju klimat-skim promjenama", objavila je Akademija.

Romerova istraživanja tehnološkog na-pretka ukazuju na to kako akumulacija ide-ja stvara dugoročni ekonomski rast.

Ovogodišnja Nobelova nagrada za ekono-miju uključuje novčani iznos od devet mili-ona švedskih kruna (860.000 eura).

Toliki iznos se dodjeljuje i nagrađenim za medicinu, fiziku, hemiju i mir.

Njemci predlažu uvođenje minimalnog poreza

Njemački ministar finansija Olaf Scholz predložio je uvođenje minimalne korpora-tivne poreske stope.

Na taj način bi se spriječilo da kompanije okolo kupuju druge kompanije u potrazi za poreskim utočištima, prenosi Bankar.

To piše njemački poslovni list "Handels-blat", koji kao izvor navodi poreskog struč-njaka iz Organizacije za ekonomsku sara-dnju i razvoj (OECD).

Scholz je zatražio od OECD da razmotri taj prijedlog, piše taj list. Takav potez bi zapra-vo bio proširenje projekta "Erozija poreske osnovice i premještanje dobiti" (BEPS), od-

nosno seta OECD-ovih politika koje se ko-riste da bi se spriječile strategije poreskih evazija koje omogućavaju multinacional-nim kompanijama da sele svoju dobit u zemlje s niskom ili nultom stopom poreza na dobit.

Scholz je blisko sarađivao sa Francuskom prilikom pisanja svog prijedloga, a rekao je i da je prijedlog dobro primljen, ali da su razgovori o tome tek u početnoj fazi.

"U kontekstu rasprava o BEPS-u, i Francu-ska i Njemačka predložile su raspravu o minimalnoj stopi poreza koja bi potom po-stala standard", izjavio je OECD-ov glavni poreski stručnjak Paskal Sen-Aman.

Globalno bogatstvo 317 hiljada milijardi dolara

Ukupno globalno bogatstvo dostiglo je 317 hiljada milijardi dolara, što predstavlja rast oko 4,6 odsto, pokazuju podaci istraživačk-og instituta Credy Swiss.

Prema podacima istraživanja, bogatstvo domaćinstava u Sjedinjenim Američkim Državama nastavlja da raste, prenosi B92. Kina je u hijerarhiji globalnog bogatstva na drugoj poziciji, čime je pretekla Japan, pre-nosi Bankar.

Za godinu od objavljivanja poslednjeg izvještaja te banke do sredine godine, uku-pno globalno bogatstvo uvećano je 14 hilja-da milijardi dolara na 317 hiljada milijardi, što predstavlja stopu rasta od oko 4,6 odsto pokazuju najnoviji podaci izvještaja o glo-balnom bogatstvu.

SAD su nastavile da bilježe neprekidan trend rasta bogatstva od globalne finansi-jske krize, uvećavajući globalno bogatstvo za još šest hiljada milijardi dolara. Kako se navodi, ukupno i bogatstvo po odraslom

71


stanovniku u SAD se nagomilavalo od 2008. godine.

Kineska ekonomija porasla 6,5%, najsporije od 2009.

Kineska ekonomija porasla je u trećem tro-mjesečju 6,5 posto u odnosu na isto prošlo-godišnje razdoblje, najsporije od svjetske finansijske krize 2009. godine, što je poslje-dica trgovinskog rata s SAD-om i nastoja-nja vlasti da zauzdaju rizično kreditiranje.

Rast od 6,5 posto nije zabilježen još od pr-vog tromjesečja 2009. godine i manji je od očekivanja analitičara u anketi Reutersa koji su procjenjivali da će bruto domaći proizvod (BDP) porasti za 6,6 posto, prenosi Bankar.

Podaci kineske kancelarije za statistiku, objavljeni u petak, pokazuju i da je na kvar-talnom nivou rast ekonomije u trećem tro-mjesečju usporio na 1,6 posto, s 1,7 posto u prethodnom kvartalu.

Usporavanje rasta posljedica je, među osta-lim, slabljenja domaće potražnje, što je iza-zvalo usporavanje proizvodne aktivnosti, kažu analitičari.

Snažno je usporio rast industrijske proi-zvodnje, ali i rast potrošnje domaćinstava te investicija u infrastrukturu

Posljednji podaci pokazuju da je u septem-bru rast industrijske proizvodnje usporio na 5,8 posto na godišnjem nivou, što je sla-biji podatak nego što su analitičari očeki-vali.

Uz to, usporava se rast potrošnje domaćin-stava, ali i investicija u infrastrukturu.

Tako podaci pokazuju da su investicije u infrastrukturu u prvih devet mjeseci ove godine porasle za 3,3 posto na godišnjem nivou, sporije u odnosu na 4,2 posto u prvih osam mjeseci.

Investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u prvih devet mjeseci za 5,4 posto u odno-su na isto lanjsko razdoblje, znatno sporije nego prethodnih godina.

EU i Bil Gejts osnovali investicioni fond

Evropska unija i američki milijarder Bill Gates pokrenuli su investicioni fond od 100 miliona eura za podršku razvoju tehnologi-ja u oblasti čiste energije.

Suosnivač Microsofta koji je uključen u

borbu protiv klimatskih promjena i preds-jednik kompanije Breakthrough Energy Ventures potpisao je sa Evropskom komi-sijom nacrt ugovora za osnivanje fonda Breakthrough Energy Europe - BEE.

Radi se o zajedničkom investicionom fon-du koji treba da pomaže inovativnim evrop-skim firmama da razvijaju i komercijalizu-ju radikalno nove tehnologije u oblasti čiste energije, saopštila je Evropska komisija.

- Ovaj investicioni fond od 100 miliona eura je prvi ovog tipa i osnovan je u rekordnom vremenu - rekao je Maroš Šefčović, po-tpredsjednik Komisije zadužen za energe-tiku.

Fond "Breakthrough Energy Europe" treba da počne s radom 2019. godine. Pola kapitla je iz Gatesove kompanije, a druga polovina iz EU programa za istraživanje i inovacije, Vijesti.me.

Bovet satovi koštaju pola miliona dolara

Pascal Raffy je trenutni vlasnik kompani-je Bovet, poznate po izradi intrigantnih i složenih satova, piše The Business Insider, nakon što su njihovi novinari imali priliku detaljnije pogledati model Récital 22 Grand Récital ove švajcarske kompanije.

Cijena tog modela izrađenog od crvenog zlata je 460 hiljada dolara, a cijena modela izrađenog od platine je 500 hiljada dolara. No, šta čini ovaj sat vrijednim blizu pola miliona dolara?

Mnogi satovi su skupi jer su nakićeni dra-gim kamenjem, što sa Récital 22 Grand Récital nije slučaj. Sat je skup zbog količine zanatstva koja ide uz njega i dužine vreme-na koje je potrebno da sat stvara različite efekte.

Bovet satovi su ograničeni u proizvodnji je-dnostavno zbog složenosti koja je poveza-na sa njihovim stvaranjem. Ovaj poseban sat je ograničen na 60 komada širom svi-jeta zato što ih je nemoguće brzo napraviti.

Jedinstveni dekorativni element koji je na-jizrazitiji kod Boveta je korištenje ekstre-mno finog minijaturnog slikanja, naročito na brojčanicama njihovih satova. Récital 22 Grand Récital ima izvanredan primjer ovog zanata.

Evropske berze pale najniže u 22 mjeseca

Na evropskim su berzama 23. oktobra 2018. cijene akcija skliznule na najniže nivoe u 22 mjeseca.

STOXX 600 indeks vodećih evropskih di-onica bio je oko 9.45 u minusu 1,1 odsto, skliznuvši na najniži nivo u pomenutom periodu.

Londonski FTSE indeks oslabio je 0,75 od-sto, na 6.997 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,35 odsto, na 11.365 bodova, a pariski CAC 1,10 odsto, na 4.997 bodova prenosi Index.hr.

Ulagače je obeshrabrio pad cijena dionica na Volstritu dok se čekaju kvartalni poslov-ni rezultati nekih od najvećih američkih kompanija.

U fokusu ulagača su i političke napetosti jer rastu pritisci na Saudijsku Arabiju zbog ubistva saudijskog novinara s američkim državljanstvom Jamala Khashoggia.

Nekoliko zemalja, uključujući Njemačku, Britaniju, Francusku i Tursku, traže da se objave sve činjenice u vezi tog ubistva, ali Rijad, koji je priznao da je taj kritičar sau-dijskih vlasti ubijen u njihovom konzulatu u Turskoj, čini sve da bi zaštitio moćnog princa nasljednika i tvrdi da on nije nare-dio atentat.

"Ukratko, čini se da svijet ulazi u haos", kaže Akira Takei, portfolio menadžer u kompaniji Asset Management One.

Nesigurnost na tržištima posljedica je i na-petosti između Evropske komisije i Italije zbog planova njene vlade o povećanju bu-džetskog deficita, prenosi Bankar.me.

72


Recept nordijske saradnje primjenljiv na Zapadni Balkan

Potpredsjednik Komore Ivan Saveljić na Nordijskom poslovnom forumu

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić učestvovao je u radu poslovnog foruma "Mo-

gućnost poslovanja Regiona Zapadnog Balkana i Regiona Nordijskih zemalja", koji je održan u Beogradu od 16. do 18. oktobra 2018. godine.

Skup je u okviru Evropske mreže predu-zetništva organizovala Privredna komora Srbije u saradnji sa Komorskim investi-cionim forumom, Nordijskom poslovnom alijansom u Srbiji, te ambasadama Danske, Finske i Švedske.

Forum je bio je prilika da se oko 160 pred-stavnika privrede zemalja regiona bliže upozna sa nordijskom poslovnom kultu-rom, primjerima i koristima implemetacije njihovog pristupa poslovanju, te da prepo-znaju potencijalne oblasti saradnje sa inve-stitorima iz ovog područja.

Potpredsjednik Saveljić je govorio o mo-gućnostima unapređenja saradnje Crne Gore sa nordijskim zemljama.

- Vjerujem da je recept uspjeha nordijske saradnje primjenjiv na Zapadni Balkan, u cilju unapređenja života i standarda naših naroda. Probleme iz prošlosti treba da pre-vaziđemo ili da fokus na njih smanjimo, a okrenemo se zajedničkoj proevropskoj bu-dućnosti – kazao je Saveljić.

On je pozvao nordijske investitore da više ulažu u našu zemlju koju, kako je istakao, karakterišu monetarna i makroekonomska stabilnost, jednostavna procedura osniva-nja preduzeća, liberalan ekonomski režim spoljne trgovine, kao i povoljna poreska politika.

73


Probleme iz prošlosti treba da prevaziđemo ili da fokus na njih smanjimo, a okrenemo se zajedničkoj proevropskoj budućnosti.

- Pored očiglednih turističkih potencijala, Crna Gora je atraktivna lokacija i za inve-stiranje u druge sektore kao što su poljopri-vreda, energetika, ICT – rekao je Saveljić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da ta država želi manje barijera između privreda Regiona, više puteva, željeznica, manje zadržavanja na granicima.

- Zato je formiranje zajedničkog tržišta je-dino rješenje jer smo svi pojedinačno mali- ocijenio je on.

Vučić je pozvao nordijske zemlje da ulažu u Srbiju i zemlje Zapadnog Balkana.

- Zemlje Regiona, ako se ugledaju na nor-dijske, mogu mijenjati sebe u smjeru naj-uspešnijih i najmirnijih zona na svijetu – smatra on.

Predsjednik Privredne komore Srbije i predsjedavajući KIF-a Marko Čadež kazao je da su tri razloga zbog kojih je Komora jedan od inicijatora ovog događaja - nor-dijsko tržište ima 27 miliona potencijalnih potrošača, privlačenje investicija ozbiljnih nordijskih kompanija odnosno širenje nji-hovog poslovanja u Regionu, te transfer sa-vremenih tehnologija i digitalne industrije.

- Nordijski model saradnje je velika inspi-racija i dragocjeno iskustvo za sve nas iz Komorskog investicionog foruma. Čvršće regionalno ekonomsko povezivanje je ne-ophodno za zemlje Zapadnog Balkana, jer je to jedini uslov za konkurentnost na trži-štu Evropske unije – kazao je Čadež.

Finski ambasador Perti Ikonen rekao je da su postojeći dobri politički odnosi između Finske i zemalja Zapadnog Balkana dobar temelj za razvoj ekonomskih i trgovinskih odnosa.

- Potrebno je prošiti područje robne raz-mjene i uzajamno podsticati finske i regi-onalne kompanije da razvijaju saradnju na obostranu korist – rekao je Ikonen.

U tom smislu organizovanje ovog Foruma je idealna prilika za razvoj novih projekata, izgradnju partnerstva i razmjenu inovativ-nih ideja.

Ambasador Danske Anders Christian Hou-gard kazao je da su kompanije iz različitih sektora privrede te države zainteresovane da unaprijede poslovanje i povećaju ulaga-nja u Region.

Joakim Vaern, zamjenik ambasadora Švedske u Srbiji, smatra da su mnogo bolji uslovi za investiranje o ovo područje nego ranije, ali da još mogu da se unaprijede, na-

ročito u kontekstu poštovanja standarda EU.

Aktivnosti Komorskog investicionog foru-ma predstavio je generalni sekretar Safet Gerxhaliu, navodeći da je cilj ove asocija-cije da, kroz regionalne ekonomske inte-gracije, čvršće infrastrukturno i poslovno povezivanje, otklanjanje prepreka za po-slovanje i investiranje te unapređenje kon-kurentnosti privreda, stvori uslove za više

trgovine, investicija i novih radnih mjesta u regionu.

- U narednom periodu KIF će se fokusira-ti na čvršće povezivanje ekonomija Zapa-dnog Balkana, a posebna pažnja biće po-svećena: jačanju uloge komora u dualnom obrazovanju, promociji preduzetničkog poslovanja, zaštiti životne sredine i drugo - rekao je on.

74


Proizvodi spremni za evropsko tržište

Jovan Kaluđerović, vlasnik Zrnožit doo, Cetinje

Iza "Zrnožita" je skoro tridesetogodišnje uspješno poslovno is-kustvo, čija je najbolja potvrda veoma visok poslovni ugled kod kupaca, dobavljača i bankarskih kuća kako u zemlji tako i u

inostranstvu. Takav ugled i poziciju smo gradili upornim radom i poštovanjem svih dobrih biznis pravila, kaže za Glasnik Jovan Kaluđerović, vlasnik "Zrnožit" doo, Cetinje.

Glasnik: Skoro tri decenije se bavite privatnim biznisom koji obje-dinjava različite djelatnosti: proizvodnju i promet žitarica, saob-raćajnu djelatnost, proizvodnju suvomesnatih proizvoda. Predsta-vite kompaniju i kažite da li je teško raditi na više polja?

J. Kaluđerović: Privatno preduzeće "Zrnožit” doo osnovao sam 1992. godine na Cetinju . Osnovna djelatnost društva tada je bila promet i prerada žitarica, trgovina i transport. Od 2002. godine pre-duzeće se okrenulo proizvodnji trajnih suvomesnatih proizvoda na tardicionalan način čime je nastavljena dugogodišnja tradicija naše porodice Kaludjerović. Takođe, zbog nabavke svinjskog mesa za proizvodnju, iz inostranstava, a zbog veoma velike cijene tran-sporta na relaciji Holandija - Crna Gora nabavili smo 2002. godine i dva kompleta vozila za frigo transport i samim tim počeli biznis u međunarodnom transportu i razvili ga na zavidnom nivou, tako da sada posjedujemo 22 vozila.

Glasnik: Kako ste uspjeli? Da li ste zadovoljni postignutim?

J. Kaluđerović: Veoma sam zadovoljan sa postignutim rezulatati-ma jer sve ove godine firma uspješno posluje i stekla je veoma vi-sok poslovni ugled kod kupaca, dobavljača i bankarskih kuća kako u zemlji tako i u inostranstvu. Za takav ugled i poziciju potreban je bio veoma uporan rad i poštovanje svih dobrih pravila koje važe u biznisu kojim se stiče renome kompanije kakva je naša firma danas.

Glasnik: Da li neka od ovih djelatnosti ima primat u Vašem radu, i ako je odgovor "da" - pitanje - zašto?

J. Kaluđerović: Primat u našoj djelatnosti je proizvodnja suvome-snatih proizvoda na tradicionalan način jer smo kod kupaca pre-poznati po visokom kvalitetu naših proizvoda.

Glasnik: Prije nego saopštite više detalja o proizvodnji hrane mo-lim Vas da kažete kako poslujete u oblasti saobraćaja i prometa žitarica? Koji su Vam tu izazovi? Dugo trajanje u ovoj djelatnosti trebalo bi da znači da u ovoj oblasti imate pozitivne trendove. Da li je to tako?

J. Kaluđerović: Da, u pravu ste i u oblasti saobraćaja bilježimo ta-kođe dobre rezultate. Trenutno raspolažemo sa 22 kompleta vozila za prevoz frigo robe, cistijerne i cerade za druge vrste tereta, kao i

Upornim radom i poštovanjem dobrih pravila koje važe u biznisu izgradili su dobru i uspješnu kompaniju pa najveći dohodak ostvaruju na veoma zahtjevnom inostranom tržištu.

75


dostavna kombi vozila za razvoz naših pro-izvoda. Sva vozila su poslednje generacije, vozila sa EURO 6 motorima i priključnim vozilima opremljenim najsavremenijim uredjajima za kontrolisanu temperaturu za prevoz različitih vrsta tereta.Trenutno smo lideri i u transportu rashlađenih tereta na relaciji Albanija-EU i nazad. Takođe smo i ekskluzivni transpoter robe iz firme "Daido metal" doo iz Kotora za više destinacija u Evropi. Najveći problem je što nema dovolj-no robe iz Crne Gore za Evropu tako da naj-veći dio dohodka ostvarujemo na veoma zahtjevnom evropskom tržištu.

Kao jedan od velikih problema u ovom sektoru istakao bih nedostatak vozača i na Odboru za saobraćaj Privredne komore dao sam inicijativu da se pri srednjim školama otvore smjerovi za vozače kako bi ovaj pro-blem prevazišli .

Što se tiče veleprodaje brašna, nju vršimo kao distributeri poznatih mlinova iz Srbije do 1.000 tona, a svojevremeno smo u našim mlinovima prerađivali i do 7.000 tona pše-nice.

Glasnik: Nedavno je iz Hrvatske stigla lije-pa vijest. Naime, "Klaster crnogorski pršut", u okviru kojeg radi i Vaša kompanija "Zrno-žit", je dobio značajno priznanje u toj susje-dnoj zemlji. "Klaster crnogorski pršut" je, u međunarodnoj konkurenciji, osvojio zlatnu medalju za svoj najpoznatiji proizvod – cr-nogorski pršut. Uz čestitke svim članovima ovog klastera, molim da objasnite šta Vam ova vrijedna nagrada znači?

J. Kaluđerović: Da, ja sam kao predsjednik klastera veoma zadovoljan. Ova nagrada nam mnogo znači jer smo u izuzetno jakoj konkurenciji Hrvatskih i drugih proizvođa-ča osvojili tako značajnu nagradu. Nagrada je rezultat visokog kvaliteta naših proizvo-da koja potvrđuje da su naši proizvodi spre-mni za izvoz na izbirljivo evropsko tržište i da smo spremni za utakmicu sa ostalim evropskim proizvođačima pršuta u osvaja-nju novih tržišta.

Glasnik: Udruživanje u klaster, očito, daje dobre rezultate. Da li bi ostalim poljoprivre-dnicima preporučili ovakav način organi-zovanja kako bi unaprijedili svoje biznise?

J. Kaluđerović: Svakako, jer jedino udru-živanjem u klastere mogu konkurisati ve-likim dobavljačima iz inostranstva. Ovaj olik udruživanja omogućava praćenje pro-izvodnje od strane klastera, a postiže se ujednačeni kvalitet proizvoda, najbolja ci-jena i jedinstven nastup na tržištu.

lokaciji sem prozvodnje biće distributiv-ni centar za robu koja podliježe uslovima kontrolisane atmosfere (hladnjače). Oče-kujemo da će proizvodnja startovati najka-snije do septembra 2019. godine Za proje-kat su obezbijedjena sredstva iz osnovnog kapitala kao i finansijska podrška banaka i IPARD programa. Vrijednost investicije cca 2,5 miliona eura.

Glasnik: Crnogorska poljoprivreda ima pri-rodne potencijale za mnogo veći rast. Šta, po Vašem mišljenju, treba uraditi da bi u ovoj strateškoj privrednoj grani ostvarili još bolje rezultate?

J. Kaluđerović: Veće ulaganje u primarnu proizvodnju sa udruživanjem proizvodjača u klastere. Za nas bi veoma bilo važno da se poveća ulaganje u stočarstvo, posebno uzgoj svinja, kako bi za našu proizvodnju obezbijedili dio sirovine. To se može postici korišćenjem neobrađenog državnog pol-joprivrednog zemljišta koje se ne koristi, a koje bi bilo iskorišćeno za proizvodnju kukuruza koji je osnovna sirovina stočne hrane u svinjogojstvu. Takođe, moje je mi-šljenje da Država treba da dodatno stimu-liše farmere koji su zainteresovani i imaju uslove za uzgoj svinja.

Glasnik: Kako ocjenjujete poslovni ambi-jent u Crnoj Gori za razvoj biznisa?

J. Kaluđerović: Mislim da je dobar uz pri-mjedbu da bi bio još bolji kad bi admini-stracija i na opštinskom i na republičkom nivou bila efikasnija. Da se stvori što manje biznis barijera počevši od donošenja nekih taksi koje opterećuju poslovanje. Takođe treba raditi na smanjenju kamatnih stopa koje su sada veće nego u okruženju.

Glasnik: Što bi rekli za Vašu saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore?

J. Kaluđerović: Što se tiče saradnje mogu reći da je dobra. Mi participiramo u dva od-bora, za poljoprivredu i saobraćaj i svojim komentarima i stavovima doprinosimo uspješnom radu tih odbora. Komora je tu oslonac za sve grane privrede i pomaže u posredovanju i komunikaciji, kako sa na-šom Vladom tako i u međudržavnim kon-taktima.

Glasnik: Da li bi kazali još nešto što nije obuhvaćeno pitanjima?

J. Kaluđerović: Mogu da završim sloganom naše firme: "Zrnožit - Simbol tradicije i kva-liteta " kao i sloganom za naš transport: "Mi vršimo transport brzo tačno i pouzdano”.

Glasnik: Nedavno je rečeno da Cetinje pro-izvodi vrše pršuta nego Hrvatska. Znači li to da je za ovu djelatnost u crnogorskoj prijestonici zainteresovan veliki broj Vaših sugrađana? Ili, možda, da ima manje proi-zvođača, a da oni proizvode velike količine pršuta? Vaš komentar.

J. Kaluđerović: Da, veliki broj manjih pro-izvodjača je zainteresovan za ovu djela-tnost. Cetinje je stavarno veliki centar proi-zvođača pršute i podatak koji ste pomenuli je tačan. Zaista proizvodimo više nego ci-jela Hravtska jer je to rezultat velikih ula-ganja članova klastera u nove kapacitete i novu opremu zahvaljujući i podršci dobi-jenoj preko IPARD programa Ministarstva poljoprivrede .

Glasnik: Kažete da Zrnožit proizvodi viso-kokvalitetne proizvode čemu najviše do-prinosi tradicionalna receptura. Saopštite više detalja o tome. Kakvu poruku time šaljete?

J. Kaluđerović: Naš primarni cilj je proi-zvodnja visoko kvalitetnih proizvoda dobi-jenih na tradicionalan način sušenjem na vazduhu i hladnim dimljenjem na buko-vom drvetu, isključivo začinjenih krupnom morskom solju, bez aditiva i drugih doda-taka. Osnovu za proizvodnju čini i sirovina izuzetnog kvaliteta nabavljena od doba-vljača koji u svojoj proizvodnji sprovode cjelovitu dobru proizvođačku praksu i pro-izvedeno po svim standardima Evropske Unije. Mi takođe imamo od 2007. godine uveden HACCP sistem bezbjednosti hrane tako da pratimo bezbjednost naših poizvo-da kao se kaže od klanice do trpeze. Dokaz kvaliteteta naših proizvoda su i nagrade koje smo dobili više puta na prestižnom Novosadskom sajmu.

Glasnik: Da dobro radite potvrđuje i činje-nica što proizvode plasirate na inostranim tržištima. Već ste rekli da ste spremni za izlazak natržište EU? Gdje sada izvozite proizvode?

J. Kaluđerović: Do registracije naše proi-zvodnje za izvoz u EU, izvozimo na tržišta CEFTE odnosno za sada u Srbiju i BiH.

Glasnik: Kakvi su razvojni planovi Vaše kompanije?

J. Kaluđerović: Ove godine startovali smo sa novom investicijom u pogon za preradu i sušenje mesa na novoj lokaciji u poslov-nom centru Košuta na Cetinju, površine 3200 m2 u kojem će proizvodnja počivati na mješavini tradicionalne proizvodnje i savremenih tokova u preradi mesa. Na toj

76


Products ready for the European market

Jovan Kaluđerović, owner of Zrnožit, Cetinje

Zrnožit has nearly thirty years of successful business expe-rience, which is best confirmed by a high reputation with customers, suppliers and banks in the country and abroad.

Such a reputation and position have been built up through hard work and complying with good business ethics, says in an inter-view for Glasnik Jovan Kaluđerović, the owner of "Zrnožit" doo, Cetinje.

Glasnik: For nearly three decades you have been engaged in priva-te business, which encompasses various activities: the production and sale of cereals, provision of transport services, production of cured and meat products. Can present your company to our rea-ders? Is it difficult to work on various fields?

J. Kaluđerović: I established the private company "Zrnožit" doo in 1992 in Cetinje. In that period the company was mainly engaged in the sale and processing of cereals, trade and transport. Since 2002, the company has turned to the production of durable cured and meat products in traditional way, thus continuing the long traditi-on of the family Kaluđerović. Due to the supply of pork from abroad and very high cost of transport from the Netherlands to Monte-negro, we bought two vehicles for refrigerated transport in 2002. Therefore we expanded our business to international transport and developed it at an enviable level, so we now have 22 vehicles.

Glasnik: How did you manage to accomplish this? Are you satisfi-ed with the results achieved?

J. Kaluđerović: I am very satisfied with the achievements, because over the years the company has been operating successfully and has gained high business reputation with customers, suppliers and banks in the country and abroad. Such repute and position required very hard work and complying with good business ethics, thanks to which our company acquired the reputation.

Glasnik: Does certain activity from your range have a priority?

J. Kaluđerović: The production of cured and meat products in a traditional way is the primary activity of the company, since the customers have recognized high quality of our products.

Glasnik: Before you share more details about the production of food, can you tell our readers about your operations in the field of transport and sale of grain? What challenges are you facing? Doing business in this activity for a long time should understand positive trends in this area.

J. Kaluđerović: That is correct. We achieve good results in the field of transport as well. At the moment we have 22 vehicles for the transport of refrigerated goods, cisterns and covers for other types of goods, as well as delivery vans for the transport of our produc-ts. These are the latest vehicles with Euro 6 engines and towing vehicles equipped with the latest temperature control devices for the transportation of different goods. Currently we are also lea-ders in the transport of refrigerated goods from Albania to the EU and back. We are also an exclusive transporter of goods from the company "Daido metal" doo from Kotor to many destinations in Europe.

Thanks to hard work and complying with good business ethics, they built a good and successful company, so the income is mostly generated in a very demanding international market.

77


The fact that there are not enough goods from Montenegro to Eu-rope represents a major problem. Therefore, we generate most of the income in the very demanding European market. As one of the problems in this sector, I would point out the lack of drivers. At the meeting of the Transport Association Board I proposed introdu-cing the education programs for drivers at secondary schools in order to resolve this problem. Regarding the wholesale of flour, we distribute up to 1,000 tons from well known mills from Serbia. In the past we used to process up to 7,000 tons of wheat in our mills.

Glasnik: Good news has been received from Croatia. "The Monte-negrin Prosciutto Cluster”, within which your company "Zrnožit” operates, has won significant award in the neighbouring country. "Montenegrin Prosciutto Cluster”, competing with international producers, won a gold medal for its flagship product - Montenegrin prosciutto. We would like to extend congratulations to all cluster members. What does this valuable prize mean to you?

J. Kaluđerović: Yes, as president of the cluster I am very satisfied. This award means a lot, because we have won it competing with the Croatian and other manufacturers. The award is a result of our products’ high quality, which confirms that our products are rea-dy for export to the picky European market and we are ready to compete with other European prosciutto producers in order to win new markets.

Glasnik: Clustering, obviously, provides good results. Would you recommend this type of association to other farmers in order to enhance their business?

J. Kaluđerović: Of course I would. Only through this type of associ-ation we can compete with large international suppliers. The clu-ster monitors production, which leads to uniform product quality, best price and unique presence on the market.

Glasnik: It has been said recently that Cetinje produces more pro-sciutto than Croatia. Does this mean that a large number of the Cetinje citizens are interested in this activity? Or, perhaps, there are fewer producers, who produce large quantities of prosciutto?

J. Kaluđerović: A large number of small producers are interested in this business. Cetinje is really a big centre of prosciutto produ-cers and the fact that you mentioned is correct. We really produce more prosciutto than the whole Croatia, as a result of large invest-ments of the cluster members in new capacity and equipment, thanks to the support received through the IPARD program of the Ministry of Agriculture.

Glasnik: You say that Zrnožit makes high quality products, mostly thanks to the traditional recipe. In this regard could you, please, present more details?

J. Kaluđerović: Our primary objective is making high-quality pro-ducts according to the traditional method of air-drying and cold smoking on beech wood, seasoned only with salt and free of ad-ditives. The production basis also includes high-quality raw ma-terials purchased from suppliers, who implement good compre-hensive practice in its production and make products in line with all EU standards. Since 2007 we have also implemented HACCP food safety system, so we monitor the safety of our product from the slaughterhouse to the table. Many awards that we have won on the prestigious Novi Sad Fair represent the confirmation of our product quality.

Glasnik: The fact that you are doing business successfully is con-

firmed by the products exported to foreign markets. You've already said that you are ready to export to the EU market. Where do you export your products now?

J. Kaluđerović: Until we register our production for export to the EU, our products have been exported to the CEFTA market i.e. in Serbia and Bosnia and Herzegovina so far.

Glasnik: What are the development plans of your company?

J. Kaluđerović: This year we have launched an investment in pro-cessing and drying meat plant at a new location in the Košuta bu-siness centre in Cetinje, area of which amounts to 3200 m2. The production in this plant will be based on the mixture of traditional and modern trends in meat processing industry. In addition to the production, the distribution centre for goods subjected to control-led conditions (cold storage) will be in this business centre as well. We expect the production to start no later than September 2019. The funds for the project have been provided from the initial ca-pital and financial support from banks and IPARD programs. The investment is cca 2,5 million EUR worth.

Glasnik: Montenegrin agriculture has natural potentials for much greater growth. In your opinion, what needs to be done in this stra-tegic economic sector to achieve even better results?

J. Kaluđerović: We need more investments in primary produc-tion and clustering of producers. It would be very important for us to increase investments in husbandry, especially pigs, in order to provide part of raw materials for our manufacturing. This can be achieved by using uncultivated state-owned agricultural land, which is not being used, but it would be used for the production of corn, which is the main raw material of animal feed in pig bree-ding. Also, in my opinion, the Government should encourage far-mers, who are interested in and have the conditions for pig bree-ding.

Glasnik: What is your opinion of the business environment in Montenegro for business development?

J. Kaluđerović: I think it is good, but I think it would be even better if the local and state administrations were more efficient. Also it is necessary to reduce the number of business barriers, starting from certain fees which burden business. It is also necessary to reduce the interest rates, which are far higher than in the region.

Glasnik: What would you say about your cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro?

J. Kaluđerović: I would like to emphasize good cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro. We take part in the two Association Boards - for agriculture and transport. We make com-ments and share our opinions, thus contributing to the successful work of these Boards. In this respect the Chamber is support to all economic branches and helps in communication with both our Government and international stakeholders.

Glasnik: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions?

J. Kaluđerović: I can conclude the interview with the slogan of our company: "Zrnožit - symbol of tradition and quality" as well as our slogan for transport: "We provide transport services quickly, accu-rately and reliably".

78


Potrebni čvrsti mostovi saradnje i direktne avio linije

Arapski investicioni forum u Podgorici

Bilo bi sjajno kada bi Crna Gora izvozila meso, voće i povrće u arapske države, ocijenili su inostrani učesnici skupa.

Arapski investitori su zainteresovani da posluju u našoj dr-žavi, a preduslov za to je uspostavljanje čvrstih mostova saradnje i otvaranje direktnih avio linija prema gradovima

ovih zemalja, ocijenjeno je na Arapskom investicionom forumu koji su 18. oktobra 2018. godine, u podgoričkom hotelu "Hilton", organizovale Privredna komora Crne Gore i Ambasada Palestine.

Sastanak je upriličen kao izraz inicijative poslovnih ljudi iz arap-skih zemalja koji investiraju širom svijeta.

Arapsku privrednu delegaciju činilo je četrdesetak biznismena iz Palestine, Jordana, UAE, Behreina, Kanade, Kuvajta, Katara, Turske i Iraka, koji su veoma zainteresovani da ovdje pronađu poslovne partnere i plasiraju kapital.

Govorili su ministarka ekonomije Dragica Sekulić, potpredsjedni-ca Privredne komore Ljiljana Filipović, državni sekretar u Mini-starstvu vanjskih poslova Zoran Janković, ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabii Alhantouli, te šefovi delegacija arapskih zema-lja Osama Amro, Palestina, Mohamed Ali Albqaei, Jordan, Zuhair Khusheim, Ujedinjeni Arapski Emirati i Mohamed Hudaithi, Irak.

Potpredsjednica Ljiljana Filipović je kazala da je Komora, tokom poslednjih godina, organizovala značajan broj bilateralnih skupo-

va sa predstavnicima privreda Turske, Jordana, Ujedinjenih Arap-skih Emirata i Alžira nakon kojih su inicirani brojni konkretni pro-jekti saradnje.

Ona je istakla nastojanja Crne Gore da osim sa evropskim država-ma uspostavlja kvalitetne ekonomske veze i sa drugim visokopla-težnim tržištima koja je prepoznaju kao stabilnu i sigurnu ekono-miju za plasman kapitala.

- Današnja Crna Gora, baštineći tradicionalno prijateljske odnose bivše SFRJ sa arapskim zemljama, ima veoma otvoren i poziti-van odnos prema biznismenima koji dolaze iz ovog dijela svije-ta, o čemu svjedoče i milionske investicije kompanija iz Dubaija, Egipta i Katara, i to u sektoru turizma i industriji duvana – rekla je Filipović.

Ona je govorila o pozitivnim ekonomskim trendovima od obnove nezavisnosti Crne Gore, posebno ističući važnost stranih direktnih investicija iz 110 država za rast koji je jedan od najvećih u Evropi.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić ocijenila je da je Crna Gora bezbjedna, politički stabilna i ekonomski održiva država sa poten-cijalom da brzo raste.

79


- Model se zasniva najvećim dijelom na rastu stranih direktnih in-vesticija, a potencijal za razvoj imaju sektori turizma, energetike, poljoprivrede i industrije koji su identifikovani kao strateški prio-riteti - kazala je Sekulić.

Naglasila je da su u posljednje tri godine uvedeni dodatni podsti-caji za investicije u sektore visokog turizma, prehrambene indu-strije, te kapitalnih investicija, što podrazumijeva oslobađanje od poreza na dodatu vrijednost, carina, komunalija i taksi kako bi po-slovni ambijent bio još atraktivniji za investitore.

- Kontinuirano se unapređuju i administrativni kapaciteti kako bi stranim investitorima pružili odgovarajući servis. Značajno zala-ganje Vlade je izraženo kroz poboljšanje poslovne klime i progre-sivno povećanje direktnih investicija - navela je Sekulić.

Prema riječima državnog sekretara u Ministarstvu vanjskih po-slova Zorana Jankovića, u posljednjem periodu postoji pojačano interesovanje investitora za Crnu Goru.

- Posebno cijenimo njihov doprinos u realizaciji vrijednih infra-strukturnih projekata koji dodatno afirmišu našu državu kao si-gurnu i atraktivnu destinaciju za investiciona ulaganja i otvaraju vrata za eventualne nove investitore - rekao je Janković.

Naglašava veliku važnost organizovanja skupova poput ovog koji će omogućiti razmjenu iskustava između renomiranih privrednih predstavnika i upoznavanje sa mogućnostima za ulaganje.

- Ozbiljni predlozi će imati svu podršku relevantnih institucija Vla-de - dodao je Janković.

Ambasador Palestine Rabii Alhantouli je kazao da je forum nami-jenjen da predstavi Crnu Goru i crnogorske potencijale, nadajući se da će to biti početak mnogobrojnih plodnih godina saradnje iz-među crnogorskih i arapskih privrednika.

- Crnu Goru karakterišu stabilnost i razvoj i ta dva faktora ovu ze-mlju čine privlačnom za poslovne ljude iz cijelog svijeta - naveo je Alhantouli.

Prema njegovim riječima, u svijetu sa rastućim tenzijama, gdje je sve teže pronaći istinite pouzdane informacije, ovakvi događaji koji povezuju ljude iz različitih zemalja i kultura su od suštinske važnosti.

Šef delegacije Palestine Osama Amro kazao je da je za tu zemlju od presudnog značaja uspostavljanje i razvoj ekonomskih odnosa ši-rom svijeta, te da su njihovi privrednici uspješni gdje god posluju.

- U vašoj zemlji prepoznajemo sjajan poslovni ambijent – kazao je Amro.

Mohamed Ali Albqaei iz Jordana smatra da će privrednici iz Crne Gore naći u arapskim investitorima pouzdane partnere za buduće projekte. On je kratko opisao biznis ambijent Jordana, sa nagla-skom na poslovanje u slobodnoj zoni ove države i trgovinske spo-razume koje ima sa drugim zemljama.

Zuhair Khusheim, Ujedinjeni Arapski Emirati, posebno je pohvalio crnogorsku gastronomsku ponudu. Bilo bi sjajno, kaže on, kada bi Crna Gora izvozila meso, voće i povrće u UAE, te je obećao da će se potruditi da dostava naše hrane tom tržištu bude što brža.

Mohameda Hudaithija iz Iraka interesovale su informacije o ga-rancijama za investicije, odnosno legislativi koja uređuje ovu oblast. Irak je prema njegovim riječima fokusiran na sklapanje trgovinskih sporazuma sa drugim zemljama, te privlačenje inve-sticija naročito u infrastrukturu.

Investicione potencijale Crne Gore predstavio je Dražen Vlaović iz MIPA, a projekte iz oblasti energetike i poljoprivrede predstavni-ci resornih ministarstava Maja Pavićević i Rahela Nišević, dok je projekte iz turizma predstavio Vuk Đukić iz NTO.

Privrednike iz arapskih država, između ostalog, interesovali su podsticaji za strane investitore poput olakšica za korišćenje goriva i električne energije, te da li mogu dobiti informacije o područjima Crne Gore gdje je kvalitetno zemljište za ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju. Naglasili su da imaju značajne resurse za investira-nje u informaciono komunikacione tehnologije i izrazili želju da se upoznaju sa potrebama ovog sektora. Interesovalo ih je kako mogu da budu uključeni u planirane projekte u crnogorskoj energetici. Smatraju da su bolje saobraćajne veze neophodan preduslov pri-vlačenja arapskih investicija i zamolili crnogorske sagovornike da doprinesu njihovom unapređenju.

Uslijedili su bilateralni sastanci tokom kojih su privrednici raz-motrili mogućnosti uspostavljanja partnerstava u potencijalnim poslovnim poduhvatima.

80


Dugoročna ekonomska stabilnost i rast u EU

Generalni sekretar Pavle D. Radovanović na Evropskom parlamentu preduzeća

81


Evropska unija bez zemalja Jugoistočne Evrope nije završen projekat.

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović učestvovao je 10. oktobra 2018. godine u radu Evropskog parlamenta preduzeća. Riječ je o najvećem sku-

pu privrednika Evrope, koji je u Briselu okupio više od 700 pred-stavnika kompanija iz 45 država.

Skup su otvorili Antonio Tajani, predsjednik Evropskog parlamen-ta i Andrä Rupprechter, glavni savjetnik austrijskog predsjedava-nja Savjeta Evropske unije.

U radu Evropskog parlamenta preduzeća je među ostalima uče-stvovao i Nenad Novović, vlasnik i direktor crnogorske kompanije Amplitudo.

Cilj manifestacije bio je da se čuje riječ privrednika - aktera eko-nomskog rasta u Evropi, donosiocima odluka predstavi šta poslov-na zajednica očekuje od njih u budućnosti, te poboljša razumije-vanje zakonodavaca EU o potrebama, problemima i izazovima sa kojima se svakodnevno suočava poslovna zajednica.

Privrednici su raspravljali o tri ključna pitanja EU: profesionalnim vještinama (obrazovanju), trgovini i budućnosti EU.

Riječ generalnog sekretara

Generalni sekretar Radovanović je istakao da je izvjesna perspek-tiva članstva u Evropskoj uniji izuzetno važno ekonomsko i ra-zvojno pitanje za Crnu Goru i druge države Jugoistočne Evrope.

- Kao predstavnici interesa privrede ne prepoznajemo nijednu va-lidnu alternativu Evropskoj uniji koja bi naše zemlje uvela u peri-od dugoročne ekonomske stabilnosti i privrednog rasta – rekao je Radovanović.

Prema njegovim riječima, otvaranje 30 poglavlja za Crnu Goru ne predstavlja samo formalni korak naprijed u integracijama, već znači da smo progresivna i stabilna zemlja.

- Vjerujemo da Crna Gora zaslužuje da realizuje svoje potencijale koristeći prednosti zajedničkog evropskog tržišta. Imamo kapaci-tet da budemo kredibilan član Evropske unije – rekao je Radova-nović.

Naglasio je da izazovi s kojima se Evropska unija trenutno suočava nijesu razlog za odlaganje proširenja, jer način na koji su zemlje našeg regiona ponijele teret migrantskog pritiska i finansijske kri-ze dokazuje da možemo dati važan doprinos ostvarivanju evrop-skih ciljeva.

- Proširenje je u interesu svih Evropljana. Evropska unija bez ze-malja Jugoistočne Evrope nije završen projekat – zaključio je ge-neralni sekretar Privredne komore Pavle D. Radovanović.

Poruke

Sa Evropskog parlamenta preduzeća upućena je jasna poruka tre-nutnoj debati o budućnosti Evrope: EU mora biti otvorena za biznis!

Preduzetnici su izrazili zabrinutost u vezi neusaglašenosti vješti-

na sa potrebama tržišta rada, pristupa jedinstvenom tržištu i prav-ca globalne trgovinske agende. Istovremeno, članovi Evropskog parlamenta preduzeća izrazili su podršku snažnoj i jedinstvenoj EU kako bi se efikasno bavila ovim izazovima.

Govoreći o vještinama, predsjednik EUROCHAMBRES-a Christoph Leitl naglasio je problem neusaglašenosti između ponude i potra-žnje.

- Imamo više diplomaca nego ikad u Evropi i nevjerovatno talen-tovane mlade ljude koji ulaze na tržište rada, ali šta je tu dobro ako ne mogu pronaći posao, niti poslodavci kadrove sa adekvatnim vještinama? Moramo više da učinimo da bi osigurali da obrazova-nje priprema mlade ljude za trenutne i nove mogućnosti zapošlja-vanja – rekao je Leitl.

Govoreći o trgovini, on je kazao da se pregovarači Bregzita sa obje strane moraju u potpunosti usredsrediti na izbjegavanje izostanka dogovora u maju.

- Nije riječ o visokoj politici, već o biznisima, zajednicama, radnim mjestima. Sat otkucava, tako da moramo efikasno raditi kako bi-smo osigurali uredno, trgovinsko orijentisano britansko povlače-nje iz Unije – riječi su predsjednika EUROCHAMBRES.

Prema njegovim riječima, Evropski parlament preduzeća je poka-zao da je biznis zajednica otvorena za EU, ali EU mora biti otvorena za biznis.

- Preduzetnici žele čvrsto jedinstveno tržište, vanjsku snagu, sta-bilnu ekonomiju i kvalifikovan kadar. EU je dio rješenja ovih izazo-va, a ne dio problema, ali će u tome uspjeti samo ako njene politike odražavaju potrebe preduzetnika – zaključio je Leitl.

U vezi sa izborima u Evropskom parlamentu 2019. godine, preds-jednik Leitl je naglasio da "moramo ohrabriti Evropljane da vjeruju u budućnost".

Izborni izvještaj Evropskog parlamenta preduzeća za 2018. godinu je pokazao:

- 84% učesnika je izjavilo da je problem neslaganja vještina sa potrebama privrede više akutan nego prije pet godina, što je alar-mantan podatak.

- 93% je glasalo da integritet jedinstvenog tržišta i jedinstva EU ima prednost u odnosu na povoljan ugovor oko Bregzita sa Veli-kom Britanijom.

- 99% smatra da EU mora učiniti više da bi pomogla malim i sre-dnjim preduzećima da ostvare benefite od sporazuma o slobodnoj trgovini

- 69% ne vjeruje da je jedinstveno tržište pogodno za poslovanje

Evropski parlament preduzeća organizuje svake dvije godine EU-ROCHAMBRES, Asocijacija evropskih privrednih komora, u sara-dnji sa mrežom nacionalnih komora.

82


O pravuintelektualnesvojine

Sa delegacijom EKDelegacija Evropske komisije odgovorna za poglavlje 7 – Pravo intelektualne svojine, u okviru petodnevnog boravka u našoj državi, posjetila je 30. oktobra 2018. godine Privre-

dnu komoru Crne Gore. Delegacija Evropske komisije utvrđuje ispunjenost mjerila za zatvaranje pregovora po ovom poglavlju.

U radu sastanka učestvovali su potpredsjednica Privredne komo-re Ljiljana Filipović, direktorica sektora za istraživanja i analize dr Nina Drakić, sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostitelj-stva Sanja Marković i sekretarka organa Komore Lidija Golubović. Delegaciju Evropske komisije predstavljali su Max Philipp i eks-perti iz Zavoda za intelektualnu svojinu Danske Michael Poulsen i Kenny Right.

Predstavnici Evropske komisije su saopštili da je cilj posjete utvrđivanje stanja prava intelektualne svojine, kako sa aspekta sprovođenja, tako i sa aspekta zaštite. Eksperti Evropske komisi-je su održali sastanake sa predstavnicima Ministarstva ekonomi-je, Zavoda za intelektualnu svojinu, Državnog tužilaštva, Tržišne inspekcije, dok su u planu posjete Upravi carina, Upravi policije i organizacijama za kolektivnu zaštitu autorskih i srodnih prava, nakon čega će biti sačinjen izvještaj koji će proslijediti Evropskoj komisiji i državama članicama.

Potpredsjednica Filipović upoznala je sagovornike da su svi regi-strovani privredni subjekti članice Privredne komore, te da je, Iz-među ostalog, ova asocijacija uključena u izradu zakona i drugih propisa, prati njihovu implementaciju i daje predloge za njihove izmjene i/ili dopune.

U Komori se organizuju sastanci na kojima privrednici iznose su-gestije i predloge koje Komora proslijeđuje donosiocima odluka.

Članovi Odbora udruženja špeditera su tokom sjednice na kojoj je jedna od tema bila i intelektualna svojina iznijeli primjedbe koje se tiču Carinskog zakona koji uređuju odgovornost carinskih po-srednika. Primjedbe predstavnika turističke privrede se odnose na velike takse koje izdvajaju za kolektivnu zaštitu autorskih i srodnih prava. Oni prepoznaju značaj zaštite autorskih prava i očekuju da će uskoro ovo pitanje pitanje biti uređeno na adekva-tniji način.

Privredna komora Crne Gore ima prepoznatljivu ulogu u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Zastupa interese privrede u prego-vorima i informiše članice o pravima i obavezama iz integraci-onog procesa. Komora ima predstavnike u 26 poglavlja. Članovi pregovaračkih grupa su predstavnici Stručne službe Komore i pojedini privrednici koji aktivno učestvuju u radu organa i tijela Komore.

Filipović je istakla da Komora ostvaruje sadržajnu i dobru sara-dnju sa Zavodom za intelektualnu svojinu, Ministarstvom eko-nomije, Upravom carina i Upravom za inspekcijske poslove sa kojima organizuje okrugle stolove, seminare i radionice na temu prava intelektuane svojine.

Kao proizvod kontinuirane i dobre saradnje Komora i Zavod za intelektualnu svojinu su prilikom obilježavanja 10 godina posto-janja Zavoda u maju 2018. godine potpisali sporazum o saradnji. Tom prilikom je organizovan i okrugli sto na temu "Jačanje kon-kurentnosti proizvoda kroz primjenu intelektualne svojine i mo-dela šema kvaliteta".

Privredna komora Crne Gore prepoznaje da zaštita intelektual-ne svojine podstiče proizvodnju što potvrđuje registracijim ko-

lektivnog žiga "Dobro iz Crne Gore" kod Zavoda za intelektualnu svojinu. Osnovni cilj registrovanja kolektivnog žiga je prepozna-tljivost, kvalitet i uspješan plasman crnogorskih proizvoda na do-maćem i inostranom tržištu.

Predstavnike Evropske komisije je interesovalo koji su najveći problemi u zaštiti intelektualne svojine. Potpredsjednica Filipo-vić je istakla da je evidentan veliki napredak na polju zaštite in-telektualne svojine te da danas, zahvaljući velikim naporima svih institucija koje djeluju u ovoj oblasti, ima mnogo manje krivotvo-rene robe u odnosu na period prije 10 godina.

Na sastanku je najavljeno da Privredna komora razmatra mo-gućnost osnivanja Centra za inovativnost.

83


Sa delegacijom EK

Sastanak sa direktorom Onesetijem

Saradnja sa ETF

Direktor Evropske trening fondacije (ETF) Cesare Onestini i njegova saradnica Urlike Damjanović su 2. oktobra 2018. godine posjetili Privrednu komoru Crne Gore i sa potpreds-

jednikom Ivanom Saveljićem i direktorom Sektora za obrazovanje i kvalitet prof. dr Mladenom Perazićem razgovarali o jačanju sara-dnje i mogućnostima realizacije budućih zajedničkih aktivnosti.

Evropska trening fondacija je agencija EU koja pomaže državama van nje u reformi sistema obrazovanja i osposobljavanju kadrova za tržište rada. ETF to čini primjenom savremenih metodologija, prateći evropske trendove.

Tokom sastanka je predstavljena uloga Privredne komore u refor-mi crnogorskog sistema obrazovanja. Ona se realizuje kroz aktiv-no partnerstvo ove poslovne asocijacije sa Ministarstvom prosvje-te i međunarodnim organizacijama. U fokusu je bilo unapređenje stručnog obrazovanja i crnogorska iskustva u implementaciji du-alnog sistema obrazovanja kao i glavni izazovi sa kojima se susri-jeću učesnici u tom značajnom procesu.

Predstavnici ETF su pozvali Privrednu komoru da učestvuje u ana-lizi Torino procesa 2019 – politika stručnog obrazovanja bazirana na dokazima, koja se fokusira na reformu nacionalnih sistema stručnog obrazovanja i i njihovu implementaciju.

84


Arbitražni sud pri Privrednoj komori Crne Gore

Maja Golović Vojinović, sekretarka Arbitražnog suda pri PKCG

Arbitraža, kao alternativni način rješavanja sporova, uspješna je priča u svijetu, a u Crnoj Gori dobija na značaju kroz rad Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore.

85


Porijeklo arbitraže je starije od rješa-vanja sporova sudskim putem. Arbi-traža je stara grčka institucija, koja

doživljava procvat u srednjem vijeku i to naročito u privrednim sporovima. Istorijski gledano, poslovna praksa srednjovjekov-nih trgovaca bila je razvijena i napredna, čak i tada su uspostavljeni osnovi i pravi-la privrednog prava. U tom periodu, statuti srednjovjekovnih trgovinskih gradova u Evropi regulišu ova pravila (Venecija, Đe-nova, Firenca, Dubrovnik, Kotor). Elementi arbitraže mogu se pronaći u Opštem imo-vinskom zakoniku Crne Gore Valtazara Bogišića (1888. godine). Poslije Drugog sv-jetskog rata, arbitraža, kao način rješavanja privrednih sporova, u Crnoj Gori je bila pri-sutna kroz rad Spoljnotrgovinske arbitraže u Beogradu, koja je formirana od strane Privredne komore Jugoslavije 1947. godine.

Danas je jedan od značajnijih zadataka Privredne komore Crne Gore rješavanje privrednih sporova putem arbitraže kroz rad Arbitražnog suda. Arbitražni sud pri Privrednoj komori Crne Gore je samostalna i nezavisna institucija pred kojom se rje-šavaju domaći privredni sporovi i sporovi sa međunarodnim elementom u skladu sa Arbitražnim pravilima pred Arbitražnim sudom pri PKCG i drugim pravilima i po-stupcima o kojima se stranke sporazumiju.

Dakle, privredni subjekti prilikom rješa-vanja sporova koji proisteku iz njihovog poslovanja mogu spor riješiti pred Arbitra-žnim sudom. Postupak pred Arbitražnim sudom pri PKCG zasniva se na sporazumu stranaka i karakterišu ga: ekonomičnost, efektivnost, fleksibilnost, tajnost, međuna-rodno priznanje arbitražnih odluka i speci-jalizovano znanje arbitara. Imajući u vidu prednje navedeno, spomenuću samo neke bitne karakteristike i prednosti rješavanja privrednih sporova putem arbitraže.

Arbitraža je tijelo nedržavnog karaktera sastavljeno od (jednog ili više) lica o čijem su se izboru stranke sporazumjele. Stranke sporazumno povjeravaju arbitrima dono-šenje meritorne odluke u sporu, a Zakon o arbitraži tu odluku izjednačava sa pravo-snažnom sudskom odlukom. Dakle, jedna od najvažnijih karakteristika arbitraže je da stranke biraju arbitre, što znači da u sva-kom slučaju imaju važan i odlučujući uticaj na to ko su arbitri. To su sigurno osobe od njihovog povjerenja i izrazito specijalizo-vane za predmet spora koji je nastao. Prije nego što se upuste u spor, stranke biraju arbitre kojima daju ovlašćenja da spor riješi sa istim učinkom redovnih sudova. Crno-

gorski privrednici, kao i inostrani privredni subjekti, mogu izabrati arbitre sa liste arbi-tara ostalih arbitražnih institucija iz okru-ženja i Evrope. Lista arbitara Arbitražnog suda pri PKCG može pomoći privrednicima da lakše odaberu eksperta koji će arbitrirati u njihovom sporu. Ovdje svakako treba na-pomenuti da u postupcima može postupati i arbitar koji se ne nalazi na listi arbitara. Dakle, strankama se omogućuje sloboda i pravo izbora prilikom odabira arbitra koji će postupati u njihovom sporu.

Stranke mogu odrediti i određuju koje će se materijalno pravo primijeniti u njihovom sporu, jer je i to jedan od razloga upućivanja na arbitražu a ne na državni sud. Izuzetno je važno istaknuti da stranke mogu odlučivati i o tome koje će se procesno pravo upotrije-biti u arbitražnom postupku. To znači da su i u tome autonomne, jer je i postupak jedan od razloga za odlučivanje stranaka za arbi-tražu. To mogu biti određeni pravilnici koji su važeći u postupcima pred određenim arbitražama. Privrednici koje ugovore na-dležnost Arbitražnog suda pri PKCG prihva-taju Arbitražna pravila pred Arbitražnim sudom pri PKCG. Arbitražna pravila koja je izradila Radna grupa Privredne komore za-snivaju se na UNCITRAL-ovim arbitražnim pravilima koja su revidirana 2010. godine. Naime, ovo korisniku omogućava da koristi prednosti univerzalno prihvaćenog skupa arbitražnih pravila, uz efikasnosti koje pru-ža institucionalna arbitraža. Činjenica da je devedeset država u većoj ili manjoj mjeri svoje arbitražne sisteme uskladila sa ovim pravilima daje kredibilitet Crnoj Gori i jača je kao područje na kome se sporovi rješa-vaju u skladu sa najvišim međunarodno prihvaćenim standardima, čime se jača vla-davina prava kao i atraktivnost Crne Gore za strane investicije. Takođe, stranke mogu ugovoriti da se na postupak pred Arbitra-žnim sudom pored Arbitražnih pravila pred Arbitražnim sudom pri PKCG mogu primi-jeniti i Arbitražna pravila Komisije Ujedi-njenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL).

Kao što je prije istaknuto, jedan od najvažni-jih razloga za arbitražu je brzina postupa-nja. Naime, sporost u parničnom postupku učinila je da idealno mjesto za brzo rješenje sporova bude arbitraža. U njoj nema puno formalnosti, a odluka se može donijeti i bez održavanja glavne rasprave, samo na osno-vu podnijetih pismena. Arbitražni tribunal pred Arbitražnim sudom pri PKCG donosi arbitražnu odluku u roku od šest mjeseci od predaje predmeta tribunalu. Ovaj rok iz opravdanih razloga može biti produžen na

obrazložen predlog arbitražnog tribunala.

Takođe, vođenje postupka pred Arbitra-žnim sudom predstavlja pogodan način rješavanja privrednih sporova i zbog či-njenice jednostepenosti postupka. Naime, tribunal arbitara ili arbitar pojedinac dono-si konačnu odluku kojom odlučuje o svim zahtjevima stranke i protiv ove odluke nije dozvoljena žalba. Dakle, ovim se garantuje neodugovlačenje postupka i neizlaganje stranaka nepotrebnim sudskim troškovi-ma. Stranke se i odlučuju za arbitražu da bi što prije okončale spor između njih, u pra-vilu prihvatajući prvostepenu arbitražnu odluku.

Značajna prednost ugovaranja rješavanja sporova arbitražom je i održavanje dobrih poslovnih odnosa strana u sporu. Nema arbitraže ako se o tome nisu sporazumjele obje stranke u sporu. Taj sporazum mora biti pisan. Stranke koje žele da rješavaju spor pred Arbitražnim sudom pri PKCG oba-vezne su da u svoj ugovor uključe preporu-čenu arbitražnu klauzulu ili da zaključe poseban ugovor. Uključivanjem arbitražne klauzule u svoj ugovor ili zaključivanjem posebnog ugovora stranke se dogovaraju da će spor rješavati u postupku pred Arbitra-žnim sudom i tako obezbijediti brzo, efika-sno i stručno rješenje spora. Stranke treba precizno da definišu arbitražnu klauzulu. Važno je da arbitražna klauzula bude defi-nisana tako da iz nje jasno i nedvosmisleno proizilazi dogovor stranaka da se eventual-ni spor konačno rješava pred arbitražom i da će se predati na rješavanje Arbitražnom sudu pri PKCG.

Arbitražna odluka donijeta u Crnoj Gori može se prinudno izvršiti u Crnoj Gori i u gotovo svim zemljama svijeta, zahvaljujući činjenici da je Crna Gora potpisnica Njujor-ške konvencije o priznanju i izvršenju stra-nih arbitražnih odluka.

Postupak pred Arbitražnim sudom pri PKCG karakteriše i tajnost postupka, jer je pitanje poslovne tajne vrlo bitno u privre-dnim sporovima. Naime, polazi se od pre-tpostavke kako bi javnost u arbitražnom postupku mogla ugroziti poslovni i svaki drugi ugled stranaka koje se spore u arbi-tražnom postupku.

Arbitraža, kao alternativni način rješavanja sporova, uspješna je priča u svijetu, a u Crnoj Gori dobija na značaju kroz rad Arbitražnog suda pri PKCG. Stoga, Privredna komora Crne Gore kontinuirano sprovodi aktivno-sti koje imaju za cilj afirmaciju i promociju ovakvog načina rješavanja sporova.

86


Arbitration Court at the Chamber of Economy of Montenegro

Maja Golović Vojinović, Secretary of the Arbitration Court at the CEM

Arbitration, as an alternative way of dispute resolution, is a success story in the world, and in Montenegro it is gaining importance through the work of the Arbitration Court at the Chamber of Economy of Montenegro.

The origin of arbitration is older than dispute resolution through court. Arbitration is an old Greek institution that is experiencing its peak in the Middle Ages, especially in com-

mercial disputes. Historically, the business practice of medieval merchants was developed and advanced, and even then the fo-undations and rules of commercial law were established. In this period, the statutes of medieval trading centres in Europe regu-lated these rules (Venice, Genoa, Florence, Dubrovnik, Kotor). The elements of arbitration can be found in the General Property Code

of Valtazar Bogišić (in 1888). After the Second World War, arbitrati-on, as a method of commercial dispute resolution, was present in Montenegro through the work of the Foreign Trade Arbitration in Belgrade, which was established by the Chamber of Commerce of Yugoslavia in 1947.

Today, one of the most important tasks of the Chamber of Econo-my of Montenegro is resolution of commercial disputes through the work of the Arbitration Court. The Arbitration Court at the Chamber of Economy of Montenegro is an independent institution

87


which resolves domestic commercial disputes and disputes with an international element in accordance with the Arbitration Rules of the Arbitration Court at the Chamber of Economy of Montene-gro and other rules and procedures agreed by parties.

Therefore, business entities may resolve disputes arising from their business before the Arbitration Court. The proceedings befo-re the Arbitration Court at the Chamber of Economy of Montenegro are based on the agreement of the parties and it is characterized by: cost-effectiveness, efficiency, flexibility, secrecy, international recognition of arbitral awards and specialized knowledge of the arbitrators. Having in mind the foregoing, I will mention only some important characteristics and advantages of commercial disputes resolution through arbitration.

Arbitration is a non-state body composed of (one or more) persons whose appointment is agreed among the parties. The parties agree to entrust to arbitrators to bring a meritory decision in a dispu-te, while the Law on Arbitration equates this decision with a final court decision. Therefore, one of the most important features of arbitration is that parties choose arbitrators, which means that in any case they have an important and decisive influence on who are arbitrators. These are certainly the persons of their trust and highly specialized for the matter of the dispute that arose. Before they enter a dispute, the parties choose arbitrators and give them an authorisation to resolve the dispute with the same effect of or-dinary courts. The Montenegrin businessmen, as well as foreign business entities, may choose arbitrators from the list of arbitra-tors of other arbitration institutions in the region and Europe. The list of arbitrators of the Arbitration Court at the Chamber of Eco-nomy of Montenegro can help businessmen to select more easily an expert who will arbitrate in their dispute. It is also important to mention that arbitrators who are not on the list of arbitrators may act in the proceedings. Thus, parties are given the freedom and right to choose an arbiter who will proceed in their dispute.

The parties may determine which material law will be applicable in their dispute, as it is also one of the reasons for referring to ar-bitration rather than to a state court. It is very important to point out that the parties may decide on which procedural right to use in the arbitration proceedings. This also means that they are auto-nomous in that, given that the procedure is one of the reasons for the parties’ decision to choose arbitration. These can be certain Rules of procedure that are valid in the proceedings before certa-in arbitrations. Businessmen who agree on the jurisdiction of the Arbitration Court at the Chamber of Economy of Montenegro shall accept the Arbitration Rules of the Arbitration Court at the Cham-ber of Economy of Montenegro. The arbitration rules developed by the Working Group of the Chamber of Economy of Montenegro are based on the UNCITRAL arbitration rules which were revised in 2010. Namely, this enables the users to benefit from the universally accepted set of arbitration rules, with the efficiencies provided by institutional arbitration.

The fact that ninety countries to a more or less extent aligned their arbitration systems with these rules is giving the credibility to Montenegro making it stronger as an area in which disputes are resolved in accordance with the highest internationally accepted standards, which is strengthening the rule of law and the attrac-tiveness of Montenegro for foreign investments. Also, the parties may agree in the procedure before the Arbitration Court in additi-on to Arbitration Rules applicable for the Arbitration Court at the

Chamber of Economy of Montenegro to apply the Arbitration Ru-les of the United Nations Commission on International Trade Law (UNCITRAL).

As pointed out earlier, one of the most important reasons for arbi-tration is the speed of action. Namely, the slow civil procedure has made arbitration an ideal place for a quick settlement of disputes. It does not have a lot of formalities, and a decision can be made wi-thout holding the main hearing, only on the basis of the submitted written documents. The Arbitration Tribunal shall issue an arbitral award before the Arbitration Court at the Chamber of Economy of Montenegro within six months of the submission of the case to the Tribunal. This deadline may be extended for justified reasons based on the reasoned proposal of the Arbitration Tribunal.

Also, the conduct of proceedings before the Arbitration Court is an appropriate way of resolving commercial disputes given the sim-plicity of the proceedings. Namely, the tribunal of the arbitrators or an individual arbitrator shall make the final decision by which it decides on all the requests of the party and no appeal is allowed against this decision. Therefore, this guarantees the non-adjour-nment of the proceedings and the non-disclosure of the parties to unnecessary court costs. The parties choose arbitration in order to end the dispute as soon as possible, as a rule, accepting the first instance arbitration decision.

The significant advantage of agreeing on the dispute resolution through arbitration is keeping good business relations between the disputing parties. There is no arbitration if the two disputing parties have not agreed on it. This must be a written agreement. The parties wishing to resolve the dispute before the Arbitration Court at the Chamber of Economy of Montenegro are obliged to include in their contract a recommended arbitration clause or to conclude a separate contract. By including an arbitration clause in their contract or by concluding a separate contract, the parties agree to resolve the dispute in the proceedings before the Arbitra-tion Court and thus provide a prompt, efficient and expert resoluti-on of the dispute. The parties should precisely define an arbitrati-on clause. It is important for the arbitration clause to be defined in such a way that it clearly and unequivocally indicates the parties' agreement to finally resolve the potential dispute before the arbi-tration and that it will be submitted to the Arbitration Court at the Chamber of Economy of Montenegro.

An arbitration decision rendered in Montenegro can be enforced in Montenegro and in almost all countries of the world, thanks to the fact that Montenegro is a signatory to the New York Conventi-on on the Recognition and Execution of Foreign Arbitral Awards.

The procedure before the Arbitration Court at the Chamber of Eco-nomy of Montenegro is characterized by the secrecy of the proce-edings, since an issue of business secret is very important in com-mercial disputes. Namely, it starts from the assumption that the public in the arbitration procedure could jeopardize the business and any other reputation of the parties disputed in the arbitration proceedings.

Arbitration, as an alternative way of dispute resolution, is a su-ccess story in the world, and in Montenegro it is gaining impor-tance through the work of the Arbitration Court at the Chamber of Economy of Montenegro. Therefore, the Chamber of Economy of Montenegro continuously implements activities aimed at affirma-tion and promotion of this way of dispute resolution.

88


Ogroman potencijal za saradnju sa Kinom

Okrugli sto predsjednika privrednih komora gradova glavnih 16+1

Drugi okrugli sto predsjednika privrednih komora glavnih gradova Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope orga-nizovan je 16. oktobra 2018. godine u Beogradu. U radu ovog

skupa u ime Privredne komore Crne Gore učestvovao je potpreds-jednik Ivan Saveljić.

Okrugli sto je održan u okviru trećeg Foruma gradonačelnika glav-nih gradova država Centralne i Istočne Evrope i Narodne Republike Kine (16+1), čije su glavne teme bile razvojne mogućnosti, podrška inovacijama i preduzetništvu kroz inicijativu "Jedan pojas jedan put" i korišćenje savremenih informacionih tehnologija u turizmu kao klјuč uspjeha. Bila je to prilika za učvršćivanje ekonomske sa-radnje, promociju razvojnih potencijala, kao i razmjenu iskustava u oblasti kulture, polјoprivrede, turizma, obrazovanja, industrije, energetike i saobraćaja.

Prvi forum gradonačelnika 16 + 1 održan je u Sofiji u septembru 2016, dok je Podgorica bila domaćin Drugog foruma 16 + 1, septem-bra 2017.

Prvi Okrugli sto predsjednika privrednih komora 16+1 organizovan je u Podgorici i tim sastanakom postavljen je temelj za stvaranje jedne nove multilateralne komorske organizacije koja će predsta-vljati sveobuhvatnu platformu za saradnju privrednika naših 17 zemalja.

Tokom izlaganja, potpredsjednik Saveljić je predstavio rad Komo-re, partnerstvo koje baštini sa donosiocima odluka u internacio-nalizaciji poslovanja crnogorske privrede i kreiranju ekonomskih mjera, te posebno istakao njeno članstvo u brojnim međunaro-dnim komorskim organizacijama koje imaju važnu ulogu u obli-kovanju poslovnog ambijenta i povezivanju nacionalnih privreda.

On je podsjetio da je Privredna komora Crne Gore u aprilu ove go-dine postala član Međunarodne komorske asocijacije "Put svile", u

cilju podsticanja privredne saradnje sa Kinom i pružanja podrške promociji pojasa i puta svile, globalne trgovine, investicija, kultur-ne razmjene i održivog razvoja. Saveljić je izrazio zadovoljstvo sa-radnjom sa Kinom.

-Imamo velika očekivanja za budućnost, jer kineske kompanije imaju bogato tehnološko iskustvo i kapitalnu sposobnost, a Crna Gora bogate prirodne resurse i potrebu za investicijama. Zato sara-dnja između naše dvije strane ima jaku prednost uzajamnog dopu-njavanja i ogroman potencijal – kazao je potpredsjednik Komore.

Učesnicima su se obratili i pružili punu podršku u budućem radu gradonačelnik Beograda dr Zoran Radojičić i zamjenica gradona-čelnika Pekinga Vang Hong. Gradonačelnik Beograda je istakao značaj ovog skupa, važnost privrednog aspekta saradnje Narodne Republike Kine, Republike Srbije, gradova Beograda i Pekinga i ostalih glavnih gradova Centralne i Istočne Evrope. On je posebno naglasio da je saradnja sa Kinom u protekle četiri decenije stal-no na visokom nivou, a u poslednjih pet godina na najvišem mo-gućem nivou i da se ta saradnja ogleda u realizaciji mnogih proje-kata, koji se odražavaju na privredu dvije države.

Vršilac dužnosti direktora Privredne komore Srbije - Privredne ko-more Beograda Aca Popović je rekao da je okrugli sto još jedna do-bra prilika da se unaprijedi saradnja i izrazio nadu da će poslovni sastanci koji se dešavaju u okviru ovog foruma rezultirati i konkre-tnim poslovnim aranžmanima. Popović je predložio stvaranje in-teraktivne platforme preko koje bi sve članice privrednih komora glavnih gradova mogle da se informišu o uslovima, potencijalima, investicionim aktivnostima koje se dešavaju, tenderima, pronala-ženju partnera, tako da bi i privrednici "16+1" mogli da se udruže i kroz zajednički rad stvore timove i nastupaju na trećim tržištima.

O ovoj inicijativi učesnici će se naknadno izjašnjavati, uz dosta-vljanje eventualnih sugestija.

89


Poslijeratni razvoj šumarstva i drvne industrije

Iz knjige "Teme iz ekonomske istorije Crne Gore" dr Branislava Marovića

Razvojem socijalističkih društvenih odnosa šumarstvo Crne Gore je, po svom potencijalu, dohotku i akumulaciji spadalo u red najvažnije privredne grane.

Od šumarstva i drvne industrije kao vodeće privredne grane u Cr-noj Gori traženo je da zadovolji velike potrebe akumulacije sred-stava iz sopstvenih izvora za ukupni privredni razvoj. Zbog velikih teškoća koje su uslovljene teškim ratnim razaranjem i nepred-viđenom eknomskm blokadom zemalja socijalističke demokrati-je, poslije donošenja Rezolucije Informbiroa, tražili su se vanredni napori od šumarstva i drvne industrije, a ova privredna grana je uspjela da odgovori tim zadacima.

Uspjesi koji su postignuti u ovoj grani privrede rezultat su njenih sopstvenih napora i novih društvenih odnosa koji su stvorili sna-žan socijalistički sektor društvene svojine.

Šumarstvo je stalno zadovoljavalo potrebe u drvetu, i u doba naj-veće potrošnje i istovremeno predstavljalo glavni izvozni poten-cijal Crne Gore. Ove rezultate moguće je bilo postići zahvaljujući, prije svega, izgradnji šumskih komunikacija (što je omogućilo otvaranje novih površina za eksploataciju), izgradnji rasadni-ka, mreže lugarnica i povećanjem broja kadrova, boljoj tehničkoj opremljenošću šumske privrede te poboljšanjem regenerativne sposobnosti šuma.

Bitne promjene izvršene su ne samo u navedenim tehnološkim i drugim sistemima već i u društvenoj i ekonomskoj ulozi i položaju šumarstva. Tako je od ranije više kategorija (privatnog i javnog)

vlasništva stvoren jedinstven sektor društvene svojine šuma od oko 75 odsto ukupnih šumskih površina.

Napredak je postignut i u izgradnji industrije za preradu drveta. Pored novih i obnovljenih kapaciteta u pilanskoj preradi drveta iz-građeni su i kapaciteti za finalnu i polufinalnu proizvodnju. Fizički obim proizvodnje sa 251 odsto u 1947. godini porastao je na 345% u 1956. Tako su šumarstvo i drva industrija postigli mnogo viši nivo u odnosu na prethodno stanje i to u godinama veoma napregnutih privrednih planova kada te privredne grane nijesu imale priorite-tno mjesto.

Sve su to bili uslovi da se šumarstvo pripremi i pređe sa pozicija klasičnih metoda šumskog gazdovanja na savremene načine pri-vređivanja i da akumulacija koja se stvarala u njemu i drvnoj in-dustriji ostane za razvoj tih grna privrede. I pored toga što su pros-ječne zalihe drvne mase od 106m3 po hektaru veće, u odnosu na druge republike, Crna Gora je i dalje raspolagala sa dovoljno rezervi drvnih masa (po stanovniku 133 m3) za dalji razvoj drvne i drugih industrija na bazi drveta.

Činjenica da je Crna Gora 1954. godine učestvovala sa 8,4% u uku-pnom društvenom fondu FNRJ, i to u četinarima sa 9,4% i lišća-rima sa 8%, a u vrijednosti proizvodnje drvne industrije svega sa 2,2% ( pilanske 3,9%, finalne 0,3%) pokazuje da nijesu iskorišćene sve mogućnosti za razvoj drvne industrije s obzirom na sirovinsku bazu i da je pilanska prerada sa niskim iskorišćavanjem sirovina predsatavljala glavni oblik prerade drveta.

90


Prezentovan prvi Michelin vodič oCrnoj Gori

Na 40. međunarodnom sajmu turizma IFTM Top Resa 2018. u Parizu, prezentovan je i novi Michelin vodič o Crnoj Gori na francuskom jeziku.

Michelin vodič jedan je od najpriznatijih i najpopularnijih speci-jalizovanih gastronomskih vodiča u svijetu i najcjenjeniji način rangiranja za restorane i kuhinje visokog kvaliteta.

Novi vodič o Crnoj Gori, pored informativnog i opisnog dijela, pre-poručuje određene lokalitete i ponude u našoj zemlji.

Autori vodiča su prethodno boravili u Crnoj Gori, dok je distribuci-ja i prodaja širom Francuske počela 15. oktobra.

Saopšteno je da je tržište Francuske po broju turista koju su pos-jetili našu zemlju jedno od najznačajnijih i sa najvećim učešćem u turističkom prometu kada su u pitanju zemlje Evropske Unije.

- Posljednjih godina bilježi se konstantan trend rasta turističkog prometa iz ove zemlje. U 2017. godini u Crnoj Gori boravilo je pre-ko 60 hiljada turista iz Francuske koji su ostvarili preko 292 hilja-de noċenja, što je povećanje od 18% ostvarenih noćenja u odnosu na 2016. Trend rasta nastavlja se i ove godine, zvanična statistika za prvih šest mjeseci ove godine bilježi rast broja turista iz Fran-cuske za 27%, dok povećanje broja noćenja iznosi 36%", kazali su iz NTO.

- Pored toga, desetak dana prije početka sajma Top Resa u udar-nom terminu francuske nacionalne televizije France 5 emitovana je "Échappées Belles" epizoda o Crnoj Gori u trajanju od 90 min, što je rezultat boravka ekipe ove televizije u Crnoj Gori koji je ta-kođe podržan od strane NTO CG - saopštila je Nacionalna turistič-ka organizacija.

Na štandu NTO, kako je saopšteno, pored Ministarstva održivog razvoja i turizma i NTO CG, u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Francuskoj, učestvuju i hotelske kompanije HG Montenegro Stars, HG Budvanska rivijera, Beppler&Jacobson, hoteli Centre-Ville, Verde, Maestral, turističke agencije MTO Travel, Lumina-lis, Explorer, lokalne turističke organizacije Budve, Bara, Tivta, Podgorice, Kotora i Cetinja, kao i kompanije Mtel i Montenegro Airlines.

- Prvog dana sajma na crnogorskom štandu je priređen koktel za partnere crnogorske privrede iz Francuske, a drugog dana i za posjetioce sajma, sa degustacijom tradicionalne crnogorske meze i pića - naveli su iz NTO.

Documents

Sebastian Kurz EU kompletna kada sve zemlje Regiona budu njene · Digitalna ekonomija: sad ili odmah? Veselin Vukićević, predsjednik opštine Žabljak Podsticaj razvoju turizma