1
SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU
STRUNI STUDIJ
OSIJEK
SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA ORGANIZACIJA RAUNOVODSTVAHSFI 4
DOGAAJI NAKON DATUMA BILANCESADRAJ
1.
UVOD....................................................................................................................................
1
2. POETAK IZVJETAJNOG
RAZDOBLJA.......................................................................
2
3. IZVJETAJNO
RAZDBOLJE......................................................................................
3
3.1 FINANCIJSKA IZVJEA KOJA OBUHVAA IZVJETAJNO
RAZDOBLJE........... 3
4. FINANCIJSKA
IZVJEA.................................................................................................
4
4.1 OBILJEJA FINANCIJSKIH
IZVJEA.........................................................................
5
4.1.1
razumljivost..........................................................................................................
5
4.1.2
vanost..................................................................................................................
5
4.1.3
pouzdanost............................................................................................................
5
4.1.4
usporedivost..........................................................................................................
6
4.1.5 opreznost
.............................................................................................................
6
4.1.6 potpunost.
............................................................................................................
6
4.2 BILANCA
..........................................................................................................................
7
4.2.1 sadraj
bilance.......................................................................................................
8
4.2.2. sastavljanje
bilance.............................................................................................
10
4.3 BILJEKE UZ FINANCIJSKE
IZVJETAJE..................................................................
11
5. KRAJ IZVJETAJNOG
RAZDOBLJA..............................................................................
12
6. DOGAAJI NAKON DATUMA BILANCE OBUHVAENI MRS 10
....................... 13
6.1 PRIZNAVANJE I
MJERENJE..........................................................................................14
6.1.1.usklaivanje dogaaja nakon datuma
bilance..................................................... 14
6.1.2 dogaaji koji ne zahtijevaju
usklaivanje...........................................................
15
6.1.3 dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja koji ne zahtijevaju
usklaivanje, ali bi ih trebalo
objavit..............................................................................................................
15
6.1.4.
dividende............................................................................................................
16
6.1.5 vremenska neogranienost
poslovanja................................................................
16
7. DOGAAJI NAKON IZDAVANJA FINANCIJSKIH
IZVJETAJA.............................. 17
7.1 DOGAAJI NAKON DATUMA REVIZOROVA IZVJEA
.................................... 18
7.2 DOGAAJI NAKON DATUMA IZDAVANJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA
........ 18
8. ZAKLJUAK
.....................................................................................................................
19
9. LITERATURA
...................................................................................................................
20
10. POPIS SLIKA I
TABLICA...........................................................................................
21
1. UVODTema seminarskog rada su Hrvatski standardi financijskog
izvjetavanja - 4 ( HSFI 4 dogaaji nakon datuma bilance ). Kroz ovaj
seminarski rad govorit emo o njihovoj uskoj povezanosti sa
meunarodnim raunovodstvenim standardima ( MRS 10 ) i meunarodnim
revizorskim standardima ( MrevS 560 ).
Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja 4 izvedeni su iz
meunarodnih raunovodstvenih standarda , a koriste se kada poduzee
treba uskladiti i objaviti dogaaje nastale nakon nadnevka
bilance.
Kako bi bolje razumjeli i objasnili navedene dogaaje, za poetak
seminara obuhvatit emo i objasniti dogaaje koji prethode nadnevku
bilance kao to su sastavljanje financijskih izvjetaja. Konkretnije
emo obraditi bilancu i biljeke uz financijska izvjea.
2. POETAK IZVJETAJNOG RAZDOBLJA
U Hrvatskoj se poslovna godina poklapa sa kalendarskom godinom
pa se s toga i temeljna financijska izvjea sastavljaju za razdoblje
od 1. sijenja do 31. prosinca. S toga je bitno da u tome razdoblju
budu obuhvaeni svi dogaaji vezani za poslovanje.
Kako bismo mogli to bolje razumjeti i putem ovog seminara
objasniti nau temu HSFI- 4 dogaaji nakon datuma bilance, pokuat emo
za poetak pojasni to zapravo prethodi datumu bilance, te kako se do
njega zapravo dolazi.
Za poetak je bitno znati kako financijska izvjea obuhvaaju
odreenu imovinu i kapital poduzetnika koji je predmet ulaganja pri
osnivanju poduzea. Stoga moemo zakljuiti da kako bi uope moglo doi
do sastavljanja financijskih izvjetaja poduzetnik mora imati
odreeni kapital i imovinu koju je obvezan prikazati u svojim
poslovnim knjigama, te je na kraju poslovne godine zakljuno s
31.12. tekue godine predati ovlatenim osobama odnosno institucijama
radi uvida u poslovanje i radi javne objave.
Takvi izvjetaji o poslovanju moraju biti uredni i tono
prikazani, a svi naknadni dogaaji predstavljaju odreene ispravke,
prepravke te njihova objavljivanja od strane revizora.
Obraditi emo financijska izvijea openito, a konkretnije emo
obraditi bilancu i biljeke uz financijska izvjea koja su vezana za
temu.
3. IZVJETAJNO RAZDOBLJE
Kao to smo prethodno naveli izvjetajno razdoblje oznaava vrijeme
izmeu 1. sijenja i 31. prosinca za koje se sastavlja i prikazuje
realno poslovanje i uspjenost odnosno gubitci poduzea.
Financijsko izvjetavanje nastaje kao produkt mjerenja i
evidentiranja ekonomskih aktivnosti nekog subjekta, a koje je
propisano Zakonom o raunovodstvu i Pravilnikom o strukturi
sastavljanja financijskih izvjetaja. Tijekom ovog razdoblja
navedeni dogaaji se prikazuju putem financijskih izvjetaja, koji su
od velike vanosti za vanjske korisnike, a nadasve Financijske
institucije.Financijski izvjetaji koji se sastavljaju meusobno su
razliiti, ali njihovom analizom dobiva se cjelokupna slika
poslovanja poduzea. Strukturu financijskih izvjetaja i njihov
sadraj propisuje ministar financija, a moraju pruiti istinit i
objektivan prikaz poslovanja i financijskog poloaja poduzea.3.1
FINANCIJSKA IZVJEA KOJA OBUHVAA IZVJETAJNO RAZDOBLJE
1. Bilanca
2. Raun dobiti i gubitka
3. Izvjetaj o novanim tokovima
4. Biljeke uz financijske izvjetaje
4. FINANCIJSKA IZVJEA
Financijski izvjetaji su finalni proizvod raunovodstva, a
namijenjeni su u prvom redu vanjskim korisnicima. Neki od njih su
sadanji i potencijalni ulagai, kreditori, vlada, vladine
organizacije, kupci, dobavljai i ostali vjerovnici, burza,
profesionalne institucije i drugi. Obvezu sastavljanja i
objavljivanja godinjih financijskih izvjetaja propisao je Zakon o
raunovodstvu jednako za sve poduzetnike.
Njihova zadaa je da fer i istinito prezentiraju financijski
poloaj, financijsku uspjenost i novane tokove poduzetnika, s ciljem
da prue informacije o financijskom poloaju poduzea, to je korisno
irokom krugu korisnika u donoenju ekonomskih odluka. Za
iskoritavanje podataka koje nam daju financijski izvjetaji vano je
znati analizirati te podatke i od njih dobiti potrebne
informacije.Stoga govorimo da se analiza financijskih izvjetaja moe
opisati kao proces primjene razliitih analitikih sredstava i
tehnika pomou kojih se podaci iz financijskih izvjetaja pretvaraju
u upotrebljive informacije relevantne za upravljanje.Navedene
podatke koristimo za daljnje poslovanje te kako bismo ustanovili
gdje u poslovanju grijeimo, a gdje smo dobri, gdje dobivamo a gdje
gubimo, te koji su uzroci navedenih situacija. 4.1 OBILJEJA
FINANCIJSKIH IZVJETAJA Da bi financijski izvjetaji ispunili svoju
zadau i ostvarili postavljene ciljeve, moraju udovoljiti
kvalitetnim obiljejima kao to su razumljivost, vanost, pouzdanost,
usporedivost, opreznost i potpunost.
4.1.1 RAZUMLJIVOST
Informacije koje su sadrane i pruene u financijskim izvjetajima
trebaju biti razumljive korisnicima. U tu svrhu pretpostavlja se da
korisnici posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim
aktivnostima i o raunovodstvu, te da imaju volju prouavati
informacije iz financijskih izvjetaja dovoljnom panjom.
4.1.2 VANOST
Da bi bile korisne informacije iz financijskih izvjetaja moraju
biti vane i zadovoljavati potrebe korisnika pri donoenju ekonomskih
odluka. Informacija je vana kada utjee na ekonomske odluke na nain
da pomae korisniku, da procijeni prole, sadanje ili budue dogaaje.
Znaajna je ako njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moe
utjecati na ekonomske odluke korisnika donesenih na temelju
financijskih izvjetaja.4.1.3 POUZDANOST
Informacija je pouzdana kad u njoj nema znaajne pogreke i
pristranosti i u koju se korisnici mogu pouzdati, te da vjerno
predoava ono to predstavlja. S tim u svezi informacija mora vjerno
predoiti transakcije i druge dogaaje. Da bi informacije sadrane u
financijskim izvjetajima bile pouzdane moraju biti i neutralne, bez
pristranosti.
4.1.4 USPOREDIVOST
Korisnici informacija u financijskim izvjetajima moraju biti u
stanju usporediti financijske izvjetaje poduzetnika za vie
razdoblja, kao i s financijskim izvjetajima drugih poduzetnika. Ovo
obiljeje moe pridonijeti razvoju poduzetnika te njegovu uoavanja
moguih pogreaka.4.1.5 OPREZNOSTPri sastavljanju financijskih
izvjetaja potrebno je voditi rauna o naelu opreznosti. to bi znailo
da pri sastavljanju financijskih izvjetaja potrebno biti razborit,
na nain da se imovina odnosno vrijednost imovine ne precijeni, a
obveze i prihodi ne podcijene. Za ovo naelo je vano rei da ono ne
doputa stvaranje skrivenih rezervi odnosno pokuaj namjernog i
svjesnog podcjenjivanja imovine ili prihoda, odnosno namjerno
precijenjivanje obveza ili rashoda
4.1.6 POTPUNOST
Kako bi informacije bile pouzdane u financijskim izvjetajima
moraju biti potpune u okviru granice znaajnosti i troka.
Izostavljanje moe informaciju uiniti lanom ili navoditi na krivi
put te je stoga uiniti nepouzdanom i manjkavom u smislu njezine
vanosti. 4.2 BILANCA Bilanca je prema HSFI sustavni pregled imovine
kapitala i obveza na odreeni datum. U bilanci se prikazuje
financijski poloaj, odnosno financijska snaga poduzea, na koju
utjeu ekonomski resursi koje kontrolira poduzetnik, a prikazani su
u odreenom trenutku u bilanci. Ona predstavlja jedno od pet
financijskih izvjetaja koje obavezno godinje sastavljaju trgovaka
drutva. Vano je napomenuti da bilanca prikazuje podatke za tono
odreeni datum, a ne razdoblje. Iz podataka prikazanih u bilanci
moemo saznati bitne informacije o poloaju poduzea kao to su:
financijski sastav, likvidnost, solventnost, kao i sposobnost
poduzetnika da se prilagodi promjenama koje nastaju u njegovom
okruenju. Odnosno moemo rei da je vana zbog utvrivanja nedostataka
i slabosti tijekom poslovanja kao i za predvianje budueg
poslovanja. Kako bismo se znali sluiti bilancom vano je znati
njezine osnovne elemente, tj. razlikovati imovinu, kapital i
obveze, to emo razraditi u nastavku seminara. 4.2.1 SADRAJ
BILANCEOsnovna karakteristika bilance je bilanna ravnotea koja se
sastoji od lijeve aktivne strane u kojoj je obuhvaena imovina i
desne pasivne strane u kojoj su obuhvaeni kapital i obveze. Iz toga
razloga ukupna pasiva mora biti jednaka ukupnoj aktivi. Iako aktiva
teorijski odgovara imovini u njoj se moe nalaziti i imovina koja
vie i nije imovina to za primjer moemo navesti gubitak iznad visine
kapitala koji se evidentira u aktivi ali ne pretstavlja imovinu. Iz
toga zakljuujemo da se imovina sastoji iz dva dijela, tonije
imovine koja ini potencijalnu financijsku snagu poduzea i imovinu
koja predstavlja smanjenje financijske snage. Pasivu s druge strane
promatramo prema porijeklu pripadnosti, odnosno vlasnitva i
namjeni, te imovinu takoer razvrstavamo prema izvoru i namjeni.
Kako smo navali aktivu ini imovina koju moemo definirati kao resurs
koji kontrolira poduzetnik kao rezultat prolih dogaanja iz kojih se
oekuje priljev buduih ekonomskih koristi kod poduzetnika, a
dijelimo ju na kratkotrajnu i dugotrajnu. Pasiva bilance se sastoji
od kapitala i obveza. Kapital je vlastiti izvor imovine i s aspekta
dospijea trajni izvor. Sredstva ulagaa se ne vraaju vlasnicima,
osim likvidacijom. Formira poetnim ulaganjem vlasnika, a moe se
poveavati ako vlasnici dodatno ulau ili kada poduzee uspjeno
posluje. Drugu stavku pasive ine obveze koje mogu biti kratkorone i
dugorone.
AKTIVAPASIVA
Potraivanja za upisani, a neplaeni kapital Kapital i priuve
Dugotrajna imovina : nematerijalna
materijalna
financijska
potraivanjaDugorona rezerviranja za rizike i trokove
Kratkotrajna imovina zalihe
potraivanja
financijska
novacDugorone obveze
Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata
prihodaKratkorone obveze
Odgoeno plaanje trokova i prihodi budueg razdoblja
Gubitak iznad visine kapitala
Tablica 1. Struktura bilance
Ova tablica jasno predoava prethodno objanjenje sadraja bilance.
Uoavamo ravnoteu izmeu aktive i pasive, te sadraj koji sainjava
bilancu. Iako je ovo pregledniji nain usporedbe aktivne i pasivne
strane, bilanca se iz praktinih razloga sastavlja kao jednostrana
tablica u koju prvo upisujemo sadraj aktive, a zatim i pasive redom
jedno ispod drugoga.
4.2.2 SASTAVLJANJE BILANCEIz praktinih razloga bilanca se
sastavlja kao jednostrana tablica u koju se najprije unose i
prikazuju sastavni dijelovi aktive, pa iza toga sastavni dijelovi i
pozicije pasive. Prije nego se pristupi sastavljanju bilance
potrebno je provesti inventuru, dakle popis imovine i obveza.
Provodi se iz razloga kako bi se uskladilo knjigovodstveno stanje
imovine i obveza sa stvarnim stanjem, to pridonosi istinitosti
prikazivanja pozicija bilance. Bilanca se sastavlja na temelju
rauna glavne knjige na kojima se prikazuje imovina, kapital i
obveze i na raunima na kojima postoji saldo odnosno stanje. Na
kraju godine provodi se zakljuivanje navedenih rauna, te se utvruje
njihov saldo. Poetnu bilancu sastavljamo prilikom osnivanja
trgovakog drutva, te se iz nje vidi koliki je osnivaki kapital i
kojom je vrstom imovine uplaen. Nakon toga slijedi knjienje svih
poslovnih dogaaja te se bilanca na kraju godine zakljuuje. Nakon
zakljuivanja bilance zakljuena je i jedna poslovna godina, nakon
ega slijedi pregled poslovnih knjiga od strane nadlenih
institucija.
4.3. BILJEKE UZ FINANCIJSKE IZVJETAJE
Obvezu sastavljanja biljeki uz financijske izvjetaje ima svaki
poduzetnik prema prijedlogu Odbora za standarde financijskog
izvjetavanja, a odnosi se na godinje financijske izvjetaje. U
odluci se navodi da biljeke uz financijske izvjetaje sadre dodatne
i dopunske informacije koje nisu prezentirane u bilanci, raunu
dobiti i gubitka, izvjetaju o promjenama kapitala i izvjetaju o
novanom tijeku. Biljeke uz financijske izvjetaje predaju se Dravnom
uredu za reviziju u papirnatom obliku uz standardne izvjetaje. Svi
podatci koji nisu sadrani u bilanci, raunu dobiti i gubitka,
izvjetaju o promjenama kapitala ili izvjetaju o novanom toku, a
vani su za poduzee trebaju biti objavljeni u biljekama uz
financijska izvjea. Njihove zadae su:
pruiti informacije o osnovi za sastavljanje financijskih
izvjetaja i odreenim raunovodstvenim politikama
objaviti informacije prema zahtjevima Meunarodnih standarda
financijskog izvjetavanja (MSFI) koje nisu prezentirane u bilanci,
izvjetaju o dobiti, izvjetaju o promjenama glavnice ili izvjetaju o
novanom toku
pruiti dodatne informacije koje nisu prezentirane u bilanci,
izvjetaju o dobiti, izvjetaju o promjenama glavnice ili izvjetaju o
novanom toku, ali su vane za razumijevanje bilo kojeg od njih
5. KRAJ IZVJETAJNOG RAZDOBLJA
Predstavlja kraj poslovne godine, odnosno datum ( 31. prosinca
tekue godine ) do kojeg se izrauju financijska izvjea. Financijska
izvjea predaju se FINI, te se potom predaju u sudski registar.
Njihov rok za predaju u statistike svrhe je 31. oujka, a u svrhu
javne objave 31. lipnja. Dok je najvaniji rok za predaju poreznoj
upravi 30. travnja.
Predaja financijskih izvjetaja za poduzetnika oznaava kraj
poslovne godine, a za revizore poetak ispitivanja dokumenata,
isprava, izvjea, kako bi utvrdili dali financijski izvjetaji
iskazuju istinit financijski poloaj i rezultate financijske
aktivnosti u skladu s prihvaenim raunovodstvenim naelima i
raunovodstvenim standardima.
Osim navedenih aktivnosti revizija obuhvaa i davanje ocjene o
djelotvornosti i ekonominosti obavljanja djelatnosti, te davanje
ocjene o uinkovitosti ostvarenja ciljeva poslovanja ili ciljeva
pojedinih financijskih transakcija, programa i projekata.
6. DOGAAJI NAKON DATUMA BILANCE OBUHVAENI
MRS-OM -10 Povoljni i nepovoljni dogaaji koji su nastali izmeu
datuma izvjetajnog razdoblja i datuma na koji je odobreno izdavanje
financijskih izvjetaja. Odnose se na dogaaje nastale do datuma na
koji je odobreno izdavanje financijskih izvjetaja (usvajanje
dioniara/udjeliara), ak i ako dogaaji nastanu nakon javnog
objavljivanja .
Razlikuju se dvije vrste dogaaja:
1.) dogaaji koji su dokaz uvjeta koji su postojali na datum
izvjetajnog razdoblja (=dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja, koji
zahtijevaju usklaenje)
2.) dogaaji koji ukazuju na uvjete koji su nastali nakon datuma
izvjetajnog razdoblja
(= dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja koji ne zahtijevaju
usklaivanje). 6.1.PRIZNAVANJE I MJERENJE
Obuhvaa sljedee dogaaje koji e se objasniti u ostatku seminara,
a to su slijedei :
1. Usklaivanje dogaaja nakon datuma bilance
2. Dogaaji koji ne zahtijevaju usklaivanje
3. Dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja koji ne zahtijevaju
usklaivanje, ali bi ih trebalo objaviti
4. Dividende
5. Vremenska neogranienost poslovanja
6.1.1. USKLAIVANJE DOGAAJA NAKON DATUMA BILANCEPoduzee treba
uskladiti iznose koji su priznati u financijskim izvjetajima da se
prikae usklaivanje dogaaja nakon datuma bilance.
slijede primjeri usklaivanja dogaaja nastalih nakon datuma
bilance koji zahtijevaju da poduzee uskladi iznose koji su priznati
u financijskim izvjetajima, ili da se priznaju stavke koje ranije
nisu bile priznate:
1.) sudsko rjeenje nakon datuma bilance koje zahtijeva da
poduzee uskladi
rezerviranje koje je ve priznato .
2.) primitak informacije nakon datuma bilance koja ukazuje da je
vrijednost sredstva
umanjena na datum bilance ili da je iznos gubitka od umanjenja
vrijednosti koji
je ranije priznat za to sredstvo potrebno uskladili.
Primjerice;
steaj komitenta nastao nakon datuma bilance te prodaja zaliha
nakon datuma bilance moe dokazati o njihovoj neto vrijednosti koja
se moe realizirati na datum bilance.
3.) odreivanje visine dobiti ili isplata pomoi nakon datuma
bilance , ako poduzee
ima sadanju zakonsku ili izvedenu obvezu na datum bilance za
svaku takvu isplatu
kao rezultat dogaaja prije toga datuma i
4.) otkrie prijevare ili pogreaka koje prikazuju nekorektne
financijske izvjetaje.
6.1.2. DOGAAJI KOJI NE ZAHTIJEVAJU USKLAIVANJE Poduzee ne treba
usklaivati iznose koji su priznati u financijskim izvjetajima nakon
datuma bilance.
Primjer takvog usklaivanja dogaaja nakon datuma bilance je
smanjenje trine vrijednosti ulaganja izmeu datuma bilance i datuma
kada su financijski izvjetaji odobreni za izdavanje. Pad trine
vrijednosti obino se odnosi na stanje ulaganja na datum bilance,
ali odraava okolnosti koje e morati nastati u narednom razdoblju.
Prema tome, poduzee ne usklauje iznose ulaganja koji su priznati u
financijskim izvjetajima.
Takoer, poduzee ne ispravlja iznose ulaganja koji su objavljeni
na datum bilance, iako to moe dovesti do dodatnog objavljivanja
prema toki 20.
MRS zahtjeva objave u biljekama ukoliko su dogaaji znaajni, a
njihovo neobjavljivanje moe utjecati na ekonomske odluke koje su
korisnici donijeli na temelju financijskih izvjetaja. Zbog toga je
neophodno objaviti :
1.) Prirodu dogaaja,
2.) Procjenu njegovog financijskog uinka ili izjavu da takva
procjena nije mogua.
6.1.3. DOGAAJI NAKON IZVJETAJNOG RAZDOBLJA KOJI NE ZAHTIJEVAJU
USKLAIVANJE, ALI BI IH TREBALO OBJAVITI - Znaajno poslovno spajanje
ili prodaja znaajnog pridruenog drutva
- Objavljivanje plana prestanka poslovanja
- Nabavke imovine, otuenje imovine ,imovina koja se dri za
prodaju i prestanak poslovanja
- Unitenje vanog proizvodnog pogona u poaru nakon datuma
izvjetajnog razdoblja
- Najava ili poetak provedbe znaajnog restrukturiranja
- Transakcije redovnim dionicama ili potencijalnim redovnim
dionicama nakon datuma izvjetajnog razdoblja
- Promjene poreznih stopa ili poreznih zakona
- Preuzimanje znaajnih obveza ili nepredvienih obveza
- Poetak znaajnog sudskog postupka koji je iskljuivo posljedica
dogaaja nastalih nakon izvjetajnog razdoblja.
6.1.4. DIVIDENDEDividendaje dio dobitidionikom drutvu koji se
isplauje vlasnicimadionicama, dakle vlasnicima kompanije.. Hoe li
biti isplate dividende i kolika e ona biti ovisi o rezultatu
poslovanja kompanije.Teoretski govorei, kompanija isplauje
dividendu kada ostvaruje pozitivan rezultat iz poslovanja te kada
namiri sve potrebe za investiranjem u razvoj poslovanja. Dividende,
koje se objavljuju nakon izvjetajnog razdoblja, ne priznaju se kao
obveze na izvjetajni datum, ve se objavljuju u biljekama. Ako su
dividende posjedniku glavnikih instrumenata predloene ili izglasane
nakon datuma bilance, poduzee ne treba priznati te dividende kao
obvezu na datum bilance. Prezentiranje financijskih izvjetaja
zahtijeva da poduzee objavi iznos dividendi koje su predloene ili
izglasane nakon datuma bilance, ali prije nego su financijski
izvjetaji odobreni za izdavanje. MRS-1 zahtijeva da poduzee objavi
tu informaciju u samoj bilanci kao zaseban dio glavnice ili u
biljekama uz financijske izvjetaje.
6.1.5. VREMENSKA NEOGRANIENOST POSLOVANJA
Subjekt ne moe sastavljati svoje financijske izvjetaje na osnovi
vremenske neogranienosti poslovanja ako uprava nakon izvjetajnog
razdoblja odlui da namjerava likvidirati drutvo ili prestati
poslovati, ili ako utvrdi da nema drugu alternativu takvoj odluci.
U takvoj situaciji mijenja se raunovodstvena osnova sastavljanja
financijskih izvjetaja.
7. DOGAAJI NAKON IZDAVANJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA
Tada revizor treba pribaviti dostatne i primjerene revizijske
dokaze o tome jesu li se primjereno odrazili dogaaji nastali izmeu
datuma financijskih izvjetaja i datuma revizorova izvjetaja, te da
li zahtijevaju prepravljanje financijskih izvjetaja.Neki od tih
postupaka mogu se koristiti i za druge svrhe :
npr. kontrola naplate potraivanja nakon datuma financijskih
izvjetaja. Ovi postupci ukljuuju i stjecanje razumijevanja bilo
kojeg postupka koji je ustanovio menadment kako bi osigurao da se
prepoznaju naknadni dogaaji.
Treba ispitati menadment da li su nastali neki naknadni dogaaji
koji bi mogli imati utjecaja na financijske izvjetaje a to su
itanje zapisnika, sa sjednica vlasnika subjekta
menadment, koje su odrane poslije datuma financijskih izvjetaja.
Postavljanje upita pravnom savjetniku u vezi sa sudskim parnicama i
itanje subjektivnih najnovijih periodinih financijskih
izvjetaja.
7.1. DOGAAJI NAKON DATUMA REVIZOROVA IZVJEA
U sluaju da revizoru postane poznata neka injenice prije
izdavanja financijskih izvjetaja, a poslije datuma revizorova
izvjea, a mogla bi uzrokovati da on izmijeni svoje izvjee, on e
morati raspraviti pitanje s menadmentom i odrediti trebaju li
financijski izvjetaji izmjene. ukoliko financijski izvjetaji
trebaju izmjene , revizor mora proiriti revizorske postupke do
datuma novog revizorskog izvjea i predati novo izvjee, koje nee
imati datum prije datuma odobravanja izmijenjenih financijskih
izvjetaja . Ukoliko revizorovo izvjee jo nije predano subjektu
revizor e modificirani svoje izvjee. Ukoliko je revizorovo izvjee
ve predano subjektu, morati e zahtijevati od menadmenta neizdavanje
financijskih izvjetaja treim osobama prije nego to se naprave
izmjene. U sluaju da je revizorovo izvjee predano treim osobama,
bez obzira na zahtjeve revizora o neizdavanju ,revizor e poduzeti
odgovarajue radnje s ciljem traenja da se sprijei oslanjanje na
revizorovo izvjee .
7.2. DOGAAJI NAKON DATUMA IZDAVANJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA
Ukoliko revizoru postane poznata injenica poslije izdavanja
financijskih izvjetaja koja bi, da mu je bila poznata prije
izdavanja revizorskog izvjetaja, uzrokovala da on izmijeni svoje
izvjee, revizor e Odrediti trebaju li financijski izvjetaji
izmjene, te ukoliko je to sluaj, postaviti upit kako menadment
namjerava obraditi to pitanje u financijskim izvjetajima. Ukoliko
doe do izmjena financijskih izvjetaja, tada bi revizor trebao:
Obaviti revizijske postupke nune za izmjene, ponovo pregledati
radnje koje je obavio menadment kako bi osigurao da su svi koji su
primili prethodno izdane financijske izvjetaje zajedno s
revizorovim miljenjem o njima . Proiriti revizorske postupke do
datuma novog revizorskog izvjea, i predati novo revizorov izvjee,
koje nee biti datirano prije datuma odobravanja izmijenjenih
financijskih izvjetaja. Ukoliko menadment ne eli izmijeniti
financijske izvjetaje, revizor e traiti od menadmenta da poduzme
radnje za spreavanje budueg oslanjanja na revizorsko izvjee.
8. ZAKLJUAK Zbog razumijevanja teme za poetak seminarskog rada
smo obuhvatili sve ono to se dogaa prije datuma bilance. Iz ega
moemo lako zakljuiti da je bilanca vrlo vaan element poslovanja bez
kojega ne bi moglo uslijediti sve ostalo. Poevi od osnutka tvrtke,
odnosno poetka voenja poslovnih evidencija, pa sve do revizorskih
izvjetaja koji su uslijedili kao posljedica pregleda poslovanja.
Proces voenja knjiga koji traje tokom cijele godine te sastavljanje
bilance na tono odreeni datum omoguavaju revizoru uvid u tonost i
istinitost navedenih podataka, to obuhvaa dogaaje koji se odvijaju
nakon bilance. Dogaaji nakon datuma bilance obuhvaeni mrs-om 10 su
povoljni i nepovoljni dogaaji koji su nastali izmeu datuma
izvjetajnog razdoblja i datuma na koji je odobreno izdavanje
financijskih izvjetaja. Odnose se na dogaaje nastale do datuma na
koji je odobreno izdavanje financijskih izvjetaja. Razlikuju se
dvije vrste dogaaja; dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja, koji
zahtijevaju usklaenje i dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja koji ne
zahtijevaju usklaivanje. Dividende, koje se objavljuju nakon
izvjetajnog razdoblja, ne priznaju se kao obveze na izvjetajni
datum, ve se objavljuju u biljekama.
9. LITERATURA
KNJIGE: 1. Danimir Gulin ,: Primjena hrvatskih standarda
financijskog izvjetavanja, s porezima i propisima, R&F Zagreb
2008.2. ager K., ager L., : ''Analiza financijskih izvjetaja'',
Masmedia, Zagreb, 1999.3. Skupina autora: Primjena hrvatskih
standarda financijskog izvjetavanja, Hrvatska zajednica raunovoa i
financijskih djelatnika, Zagreb, 2008
4. Meunarodni raunovodstveni standardi 2000.'', Hrvatska
zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2000.
INTERNETSKE STRANICE1.
http://www.zakon.hr/z/118/Zakon-o-ra%C4%8Dunovodstvu2.
http://www.osfi.hr/Uploads/1/2/104/105/3186.pdf
3. http://www.osfi.hr/Uploads/1/2/104/105/3186.pdf
4.
http://www.zakon.hr/z/478/zakon-o-dr%C5%BEavnom-uredu-za-reviziju5.
http://www.revizorska-komora.hr/pdf/Strucno%20savjetovanje_2012/16_Doga%C4%91aji%20nakon%20izvjestajnog%20razdoblja.pdf
10. POPIS SLIKA I TABLICA
1. Tablica 1. Struktura bilance Danimir Gulin ,: Primjena
hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja, s porezima i
propisima, R&F Zagreb 2008., str. 47.
Prema: HYPERLINK
"http://www.zakon.hr/z/118/Zakon-o-ra%C4%8Dunovodstvu"
http://www.zakon.hr/z/118/Zakon-o-ra%C4%8Dunovodstvu, ( lanak 21 )
13.oujka 2014.
Danimir Gulin, : Primjena hrvatskih standarda financijskog
izvjetavanja, s porezima i propisima, R&F Zagreb 2008. str
47-48
ager K., ager L., : ''Analiza financijskih izvjetaja'',
Masmedia, Zagreb, 1999., str. 156.
http://www.osfi.hr/Uploads/1/2/104/105/3186.pdf , Narodne novine
slubeni list republike Hrvatske, broj 140 stranica 10 427, 2006.
godina. 13. oujka 2014
HYPERLINK "http://www.osfi.hr/Uploads/1/2/104/105/3186.pdf"
http://www.osfi.hr/Uploads/1/2/104/105/3186.pdf 18.oujka 2014
Danimir Gulin, : Primjena hrvatskih standarda financijskog
izvjetavanja, s porezima i propisima, R&F Zagreb 2008. str.
48.
ager K., ager L.: ''Analiza financijskih izvjetaja'', Masmedia,
Zagreb, 1999., str 34.
7 Danimir Gulin, : Primjena hrvatskih standarda financijskog
izvjetavanja, s porezima i propisima, R&F Zagreb 2008. str.
49.
Skupina autora: Primjena hrvatskih standarda financijskog
izvjetavanja, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih
djelatnika, Zagreb, 2008., str. 35.
Skupina autora: Primjena hrvatskih standarda financijskog
izvjetavanja, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih
djelatnika, Zagreb, 2008., str .50.
ager K., ager L.: ''Analiza financijskih izvjetaja'', Masmedia,
Zagreb, 1999., str. 39.
Skupina autora: Primjena hrvatskih standarda financijskog
izvjetavanja, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih
djelatnika, Zagreb, 2008., str 50.
Danimir Gulin, : Primjena hrvatskih standarda financijskog
izvjetavanja, s porezima i propisima, R&F Zagreb 2008. str. 51.
54.
Danimir Gulin, : Primjena hrvatskih standarda financijskog
izvjetavanja, s porezima i propisima, R&F Zagreb 2008. str.
47
Skupina autora: Primjena hrvatskih standarda financijskog
izvjetavanja, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih
djelatnika, Zagreb, 2008., str 38.
HYPERLINK
"http://www.zakon.hr/z/478/zakon-o-dr%C5%BEavnom-uredu-za-reviziju"
http://www.zakon.hr/z/478/zakon-o-dr%C5%BEavnom-uredu-za-reviziju,
19. oujka 2014.
''Meunarodni raunovodstveni standardi 2000.'', Hrvatska
zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2000 str.
161.
''Meunarodni raunovodstveni standardi 2000.'', Hrvatska
zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2000, str.
162.
''Meunarodni raunovodstveni standardi 2000.'', Hrvatska
zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2000
str.163.-164.
''Meunarodni raunovodstveni standardi 2000.'', Hrvatska
zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2000, str.
165.
http://www.revizorska-komora.hr/pdf/Strucno%20savjetovanje_2012/16_Doga%C4%91aji%20nakon%20izvjestajnog%20razdoblja.pdf
http://www.revizorska-komora.hr/pdf/Strucno%20savjetovanje_2012/16_Doga%C4%91aji%20nakon%20izvjestajnog%20razdoblja.pdf
PAGE 17
