18
FAKULTET ZA POSLOVNO INDUSTRIJSKI MENADZMENT IVE ANDRIĆA BR. 2 MLADENOVAC SEMINARSKI RAD PREDMET:Liderstvo TEMA:

Seminarski-Liderstvo

  • Upload
    pedja

  • View
    71

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

liderstvo

Citation preview

Visoka kola modernog biznisa-MBS,Beograd

FAKULTET ZA POSLOVNO INDUSTRIJSKI MENADZMENT IVE ANDRIA BR. 2 MLADENOVACSEMINARSKI RAD PREDMET:LiderstvoTEMA:Mentor: Student: Prof. Dr. Aleksandar Pei Pea Jovanovi 760/2012 Novi Sad Januar 2015 god.SADRAJ

1.UVOD..........................................................................................................3

2.DEFINICIJA LIDERSTVA......................................................................4

3.POJAM LIDERSTVA...............................................................................5

4.TIMSKO LIDERSTVO.............................................................................7

4.1.ETIRI KLJUNE ULOGE TIMSKOG LIDERA...............................7 4.2.TIMSKI RAD.........................................................................................9 4.3.TIMSKI RAD KAO OSNOVA MAXIMIZACIJE REZULTATA.....105.ZAKLJUAK...........................................................................................126.LITERATURA.........................................................................................13UVODPojam lidera moze da se odnosi na organizaciju koja se unapredjuje u delatnosti kojom se bavi,u poslovanju ili nastupu na trzistu,kao sto se odnosi na osobu koja upravlja organizacijom,delom organizacije ili svojim okruzenjem.

Kada govorimo o organizaciji,jasno je da iza uspeha,postizanja liderske pozicije,stoji jedan ili vise osoba koji svoje znanje,sposobnosti i energiju usmeravaju prema napretku organizacije ili nekog njenog dela.

U zapadnim kulturama termin Liderstvo je poceo da dobija znacaj 30-ih godina proslog veka i od tada je predmet mnogih istrazivanja i pokusaja teorijskog obrazlozenja. U okviru teorija uloga smatra se da liderstvo,da bi bilo uspesno,mora da obuhvata dva osnovna tipa uloga:

1)profesionalni--koji se tice izvrsavanja zadataka grupe,kao i 2)drustveno-emocionalni,--koji se tice medjuljudske interakcije

Moderno shvatanje liderstva naglasava njegovu zavisnost od osobina clanova grupe, strukture i dinamike grupe,okruzenja kao i od osobina potencijalnih lidera i stepena u kome su svi ti faktori usaglaseni.

DEFINICIJA LIDERSTVA

Postoji mnogo razliitih definicija liderstva kao to ima i mnogo onih koji su pokuali da definiu ovaj pojam. Definisaemo menadersko liderstvo kao proces kojim se delatnost lanova grupe usmerava ka ostvarenju zadataka. Ova definicija ima etiri znaenja. Liderstvo podrazumeva druge ljude - radnike ili sledbenike. Spremnou da prihvate smenrnice i uputstva lidera, lanovi grupe omoguavaju da se definie status lidera, kao i sam proces liderstva; kada ne bi postojali drugi ljudi, svi kvaliteti liderstva kod menadera bili bi beznaajni.

lanovi grupe nisu bez moi: oni mogu da utiu na aktivnosti grupe na razliite naine. Lider ima veu mo, to je vei broj izvora moi, to su vee mogunosti da e menader biti uspean lider. Na osnovu rezultata snimanja ivota u organizacijama, zakljueno je da menaderi na istim nivoima - s istim legitimnim moima - razliito koriste svoje moi: mo nagraivanja, mo prinude, legitirnu mo, referentnu mo i strunu mo. Na razliite naine se koriste razliiti oblici moi kako bi se uticalo na ponaanje sledbenika. Lideri su uticali na vojnike da ubijaju. Lideri su takoe uticali na radnike da se lino rtvuju za dobrobit kompanije. Moralno liderstvo zahteva da sledbenici budu dobro upoznati s alternativama kako bi u momentu donoenja odluke o ponudi lidera za liderstvo mogli inteligentno da odgovore.

Vano je istai da liderstvo i upravljanje nisu isti pojam uprkos injenici da se liderstvo dovodi u vezu s upravljanjem i da je vano za menadment.

Neko moe biti uspean menader - dobar planer i poten, organizovan upravnik - ali bez motivacionih sposobnosti lidera. Drugi, mogu biti uspeni lideri - koji su sposobni da stimuliu raspoloenje i privrenost - ali im nedostaju menaderske sposobnosti da kanaliu energiju koju su kod drugih izazvali. U dananjem svetu mnoge organizacije smatraju da je vano da menaderi poseduju liderske sposobnosti.POJAM LIDERSTVAPojmovi kao to su voenje i lider su neraskidivo vezani za pojmove kao to su menader i menadment, ali su menaderi samo ponekad i lideri. Meu razliitim autorima postoji visok stepen saglasnosti da su menaderi dobri vojnici koji rade stvari na pravi nain, tj. utiu na efikasnost. Lideri su zagledani u budunost i orjentisani da rade prave stvari, tj. utiu na efektivnost. Praksa je pokazala da samo mali broj menadera u organizaciji poseduje kvalitet lidera.

Neke od najznaajnijih karakteristika lidera su :

oni se ne raaju, oni se stvaraju;

po pravilu su harizmatine osobe;

oni moraju biti neumoljivi, a istovremeno puni poverenja i tolerancije u odnosu na podreene;

oni kontroliu i manipuliu saradnicima.

Postavlja se pitanje kako onda prepoznati dobrog lidera i kako postati dobar lider?

Postoji miljenje da je tajna uspenog lidera u njegovim linim karakteristikama. Iako praksa nije potvrdila ovakav pristup, mnoge organizacije ga koriste prilikom odabira kadrova.

Line karakteristike lidera se svrstavaju u nekoliko kategorija :

fizike karakteristike;

biografski podaci;

inteligencija;

karakter;

ambicioznost;

- drutvenost

Liderstvo je veoma kompleksan proces, jer je veoma teko da pojedinac kao lider poznaje i razume sve inioce koji utiu na motivaciju ljudi. Pa ipak, nesumnjivo je da ponaanje i aktivnosti menadera prodaje direktno utiu na radnu motivaciju njihovih saradnika.

Integrativni model liderstva ukljuuje est faktora, i to :1) Menadere prodaje;

2) Ponaanje i aktivnosti menadera prodaje;

3) Prodavce;

4) Prodajne grupe;

5) Prodajne institucije;

6) Ponaanje prodavaca Osnovna naela menadmenta i uspenih menadera:

1. Menadment se bavi ljudskim biima njegov je zadatak uiniti ljude sposobnima za zajedniki rad;

2. Menadment se bavi integracijom ljudi u neki zajedniki pothvat, on je duboko ukorenjen u kulturi;

3. Preduzee mora imati jednostavne, jasne i ujedinjavajue ciljeve. Misija organizacije mora biti dovoljno jasna i dovoljno velika da osigura zajedniku viziju;

4. Menader mora omoguiti da preduzee i svaki pojedini lan raste i razvija se u skladu s potrebama;

5. Svako preduzee sastoji se od ljudi razliitih vetina i znanja koji obavljaju razliite vrste poslova;

6. Uspenost funkcionisanja preduzea mora biti ugraena u poslovanje preduzea i njegov menadment. Uspenost treba meriti ili ocenjivati i potrebno je neprestano usavravati. Merila managementa (uspenosti) : trina pozicija, inovacije, fleksibilnost, proizvodnost, razvoj ljudi, finanasijski rezultati i dr.

Menaderi koji ne shvataju ta naela i koji se po njima ne ponaaju nee biti uspeni menaderi i lideri.

Skraeno :

1. Uiniti ljude sposobnim za zajedniki rad;

2. Integracija ljudi u neki zajedniki projekat;

3. Ciljevi preduzea moraju biti jasni, javni i neprestano potvrivani;

4. Menader mora omoguiti da preduzee i svaki pojedini lan raste i razvija se u skladu s potrebama;

5. Preduzee mora biti angaovano tako da omogui komunikaciju i pojedinanu odgovornost;

6. Uspenost funkcionisanja preduzea mora biti ugraena u poslovanje preduzea i njegov menadment.

TIMSKO LIDERSTVOSavremeni nacin poslovanja dovodi do toga da se upravljanje organizacijama sve vie odvija u okviru tima. Tako se i liderstvo cesto vezuje za timsko i uloga lidera u usmjeravanju clanova tima postala je jako znacajna.

Uloga lidera tima znacajno je razlicita od tradicionalne uloge liderstva. Na narednom grafikonu prikazane su uloge lidera tima, koje se razlikuju od tradicionalnih i koje doprinose efektivnosti timova a samim tim i organizacija.

Efektivni timski lideri moraju znati kako da prenesu informacije,da imaju poverenja u druge ljude, kako da se odreknu odredene doze autoriteta u korist timskog duha, kako da prepoznaju trenutak u kojem je potrebno intervenisati da bi se energija tima kanalisala na pravi nacin i tako dalje. Jako je vano da timski lider izgradi sposobnost da prepozna trenutak u kojem je potrebno timu prepustiti samostalnost ili onaj kada se treba aktivno ukljuciti kako bi se stvari balansirale.

Neki autori tvrde da je najlaki nacin da se opie posao timskog lidera opisati cetiri njegove kljucne uloge-Prvo, timski lideri predstavljaju vezu sa okruenjem. Lider ima zadatak da predstavi tim okruenju, prikuplja informacije i one vane razmenjuje sa clanovima tima.

-Drugo, lideri timova imaju i ulogu posrednika izmedu clanova tima, koji imaju zadatak da donesu najbolja reenja i zakljucke o aktivnostima.

-Trece, lideri timova su i konflikt menaderi. Pomau da se otkriju problemi i konflikti, ko su akteri konflikta i raspoloive opcije da se konflikt razrei.

-Cetvrto, lideri timova imaju ulogu ucitelja. Oni poducavaju tim i razjanjavaju ocekivanja. Uce clanove tima kako da koordiniu napore i stvore sinergiju medu sobom. Prikaz:Specificne uloge timskog lidera

Izazov za menadzere je da nauce kako da postanu efektivni lideri tima. Njih karakterise strpljenje da prenesu informacije,poverenje u druge,mogu se odreci autoriteta i imaju sposobnost da prepoznaju trenutak u kom treba intervenisati.

Novi timski lideri ce mozda pokusati da zadrze prevelik stepen kontrole i kada je clanovima tima potrebno vise autonomije ili da ostave tim u trenutku kada je potrebna pomoc i podrska.Prioriteti u tome su upravljanje spoljasnjim ogranicenjima i olaksavanje timskog procesa.Clanovi tima uglavnom znaju vise o poslovima koji su u toku nego lideri timaova. Lider daje doprinos time sto daje neophodne resurse da bi se problemi resili i postavlja direktna i sustinska pitanja i tako pomaze timu da razgovara o problemima. Posto sve veci broj organizacija koristi radne timove,uloga lidera u usmeravanju clanova tima je izuzetno znacajna. Verovatno 15% menadzera prirodno pripada liderima tima. Drugih 15% nikada ne bi mogli da vode tim zato sto je liderstvo suprotno njihovoj licnosti,a izmedju njih postoji velika grupa onih koji timsko liderstvo mogu da nauce.Sledbenici lidera imaju idealizovano misljenje o tome sta lideri rade,sta mogu da postignu i na koji nacin mogu da uticu na zivote sledbenika.Ovi pogledi nastaju zato sto vecina ne razume nacin na koji funkcionisu veliki,kompleksni sistemi,zbog cega se okrecemo liderima da bismo pojednostavili nase zivote.Mozda je ljudima potrebno da o liderima imaju idealizovanu sliku da bi mogli da se koncentrisu i zadovolje organizacione potrebe. Iz tih razloga lider mora biti sposoban da motivise i utice onoliko dugo koliko mu sledbenici veruju. Kada izgube poverenje,lider vise nije efikasan.

Timski rad predstavlja sposobnost grupe da dobro rade zajedno. Timski rad je kljuna komponenta produktivnosti, efektivnosti, zadovoljstva poslom i rezultata. To sve predstavlja;nadahnuto vostvo, posebni i merljivi ciljevi, potovanje, obavezivanje i odanost, efektivna komunikacija, pobednitvo, slobodoumlje, priznanje, razumevanje za timski rad. Tim sainjen od prosenih pojedinaca je potencijalno jai od grupe brilijantnih individualaca.

Tipvi linosti potrebni timu: postoje razliiti tipovi linosti koji ine najefikasniji tim:

Relizator koncepte, ideje i planove pretvara u praktinu akciju. Planove ostvaruje sistematino i efektno. Najee je voa tima - lider;

Koordinator daje svoj peat i kontrolie nain na koji grupa pokuava da ostvari svoje ciljeve. Sposoban je da uspeno iskoristi kvalitete grupe;

Moderator dri panju usmerenu na odreivanje ciljeva i prioriteta, vodi grupnu diskusiju i oblikuje rezultate grupnih aktivnosti;

Idejotvorac predlae nove ideje i strategije, pojedinano obrauje najvanije probleme, oko sebe stvara auru genija;

Istraiva istrauje, analizira i sbira informacije o idejama, dostignuima I delatnostima van grupe.

Procenitelj zahvaljujui njemu grupa neprenagljuje i donosi dobro promiljene odluke;

ovek tima podrava lanove grupe, sposoban je da izbegne konflikt, stvara timski duh;

Finier usmeren je na odreene akcije : privoenje zadataka kraju u okviru odreenig roka i obezbeivanje razultata najveeg kvaliteta.

Principi rada tima: osnovni principi rada tima su:

Kreiranje klime i kojoj se ui

Disciplinovana diskusija

Pravila rada tima

Pravila rada tima: osnovna pravila timskog rada odnose se na:

Sastanak tima

Potrebno prisustvo

Fiziki ambijent pogodan za timski rad

Definisan proces tmskog rada

Nain izvetavanja uesnika i najvieg rukovodstva o postignutim rezultatima. Timski rad kao osnova maksimizacije rezultata: usmeravanje ponaanja ljudi ka ispunjenju vizije i misije organizacije je u vezi sa meusobnim interakcijama zaposlenih i njihovom meusobnom uticaju. Sammim tim, skup ljudi koji uestvuju u realizaciji istog cilja nazivamo timom. Zaposleni se udruuju u timove formirane od strane top menadzera radi reavanja odreenih problema ili se udruuju u tzv.neformalne timove u kojima podreuju svoje pojedinane potrebe timu kao celini svakodnevno i u toku radnog vremena. Razlikujemo tri vrste formalnih timova:

Komandni tim

Komisija ili odbor

Radna grupa ili projektni tim

Timove ili grupu od tri do trideset razliito kvalifikovanih radnika iz razliitih sektora organizacije nazivamo samoupravnim timom ili samoupravnom radnom snagom. Da bi timovi uspeno funkcionisali u pravcu ostvarivanja ciljeva, potrebno je jasno definisati zadatke, metode reavanja problema, kao i nain reavanja eventualnih konflikata unutar grupe. Smim tim, vai pravilo sinergije: Uinak tima je vei od zbira pojedinanih uinaka. ZAKLJUAKTimski rad predstavlja zajedniko reavanje nekog sloenog problema. On je izuzetno znaajan za uspean razvoj bilo koje organizacije, pa tako i preduzea.Povezivanje individualaca u celine nalazimo jo u prvobitnim drutvima, tako da to nije nov pojam. U timskom radu ciljevi tima se postavljaju ispred individualnih ciljeva. Komunikacija izmeu individualaca je znatno razvijenija nego kod klasinog naina organizacije rada, to stvara odreenu dozu povjerenja i iskrenosti. Izmeu ostalog, i ova injenica u znatnoj meri doprinosi uspenom radu.

Liderstvo je vana tema za menadere,a njihova uloga kljuna u ostvarivanju grupne i organizacione efikasnosti. Tradicionalne teorije liderstva obuhvataju psihoanalitiki pristup i ispitivanja nesvesnih motiva lidera kao i pristup koji se koncentrie na idealizovanu sliku sledbenika o mogunostima lidera i kako oni mogu da utiu na njihove ivote.L I T E R A T U R A

Dr. Ranko Lonarevi, Management 2006

-http://www.psihologija.autentik.net/posao_timski_rad.php -Dr Boidar Stavri-Dr Blagoje Paunovi Poslovna ekonomija-upravljanje preduzeem-za trei razred ekonomske kole Beograd, 2009-Aleksandar Pei -Odnosi sa javnou Beograd, 2013Veza sa okruzenjem

Trener

Uloge lidera tima

Posrednik

Konflikt-menadzer

23