UNIVERZITET U ZENICIPRAVNI FAKULTETEVROPSKO PRIVATNO PRAVO

Direktiva Vijea 85/374/EEZ o usklaivanju zakona i drugih propisa drava lanica u vezi sa odgovornou za neispravne proizvode Seminarski rad

Kenan BegoviVedran BijeliHusein KamberLejla Zili

Mentor: dr.iur. Zlatan Meki

Zenica, Mart, 2013.SADRAJ

UVOD

NAELO INCIPIT VITA NOVA Nije novo sve to zapoinje. Dodue , svako je jutro prividno svjee. Svaki proljetni pupoljak djeluje mlado i tako na se obraa. No, kako esto u oba sluaja s novim nije ba tako. Budilica nas zove u dan koji je najee poput svih drugih. Pupoljak obeava proljee i ljeto koje e se , ako ljudi u njemu ne otponu nita naroito , veoma malo razlikovati od zelenila prole godine. Mjesto da se sve, ba sve , promijeni , kako kae pjesma , proljee zaposlenu ovjeku donosi samo to da budilica sada zvoni pri danjem svijetlu. I prag Nove godine vodi u neto to se najee veoma malo razlikuje od stare. Pa ipak, poetku je odvajkada svojstveno da zavodi vie no bilo to. Poetak je ono to obeava i utjeha da ono ostajalo ne mora ostati. Poetak nosi jednako lako njene kao i arke boje, njene poput pupoljka , djeteta , nevjeste ; arke kao zora, kao proljee to se posvuda ari , kao prevrat. No najudnije je da se taj poetak , im se povijesno oekuje , zamilja u kakvo daleko kasno doba. Povijesni se ivot ne pojedinani javlja tada kao da eli i moe tek u starosti postati mlad . Ovdje se pretpostavlja da to donosi mnogo jada, mnogo leda to ga treba otopiti . [footnoteRef:1] [1: Boris Kalin , Povijest filozofije , kolska knjiga Zagreb , 387.]

Ovaj seminarski rad smo sa razlogom poelu sa naelom Incipit vita nova, kako bi istakli injenicu da povodom nae teme neemo i ne moemo rei nita novo, nita to nije ve napisano, nego emo pokuati na najbolji mogui nain predstaviti Direktivu Vijea od 25. jula 1985.,koja ima veliki znaaj za razvoj evropskog privatnog i odtetnog prava,[footnoteRef:2] razloge donoenja iste, podruje primjene te predstaviti odreenu praksu Suda Evropske Unije povodom neispravnih proizvoda. Takoer, izvrit emo komparaciju prava i obaveza koja proizilaze iz Direktive sa pravima i obavezama koja proizilaze iz relevantnih odredbi Zakona o obligacionim odnosima( ZOO) koji je donesen 30.3.1978. a u pravni sistem Bosne i Hercegovine preuzet je 1992.[footnoteRef:3], te objasniti na koji nain je Direktiva implementirana u Nacrt Zakona o obligacionim odnosima. Naravno, obradit emo i relevantne odredbe Zakona o zatiti potroaa Bosne i Hercegovine iz 2006. [footnoteRef:4] te uporediti sa Zakonom o zatiti potoaa Republike Hrvatske.[footnoteRef:5] [2: Aktuelnosti evropskog graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Zbornik radova, Pravni fakultet Sveuilita u Splitu, Neum, 2009., 123.] [3: Vidi A. Biki, Obligaciono pravo, Sarajevo , 2007., 10] [4: Slubeni glasnik Bosne i Hecegovine broj 25/06.] [5: Narodne novine broj 96/2003]

GLAVNI DIORazlozi donoenja i ciljevi direktiveOd sredine 70-tih godina do danas donesen je veliki broj akata komunitarnog prava kojima se ureuju odreena privatnopravna pitanja. Veliki broj ovih akata pripada potroakom pravu, meutim privatnopravni propisi se ne mogu svoditi samo na potroako niti ugovorno pravu iako su u toj oblasti. U odtetnom pravu postoje evropska pravila a posebno Direktiva o zavaravajuem oglaavanju, o nepotenoj poslovnoj praksi, te Direktiva koja je centralna tema ovog seminarskog rada- Direktiva o neispravnim proizvodima.[footnoteRef:6] [6: Aktuelnosti evropskog graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Zbornik radova, Pravni fakultet Sveuilita u Splitu, Neum, 2009.,123.]

Dakle, obavezujue dejstvo direktive ogranieno je na njen cilj, to ima za posljedicu da se direktive na pojedinca mogu odnositi samo posredno.[footnoteRef:7] Zapravo, direktive su najinteresantniji instrument upuen dravama lanicama, te im je preputen izbor forme i sredstava koji su najpogodniji za njihovo provoenje u djelo[footnoteRef:8]za razliku od uredbi koje su pravno obavezujue u svim svojim dijelovima i neposredno vrijede u dravama lanicama.[footnoteRef:9]Meutim, Sud EU je u jednoj svojoj odluci rekao da i direktiva ima neposredno dejstvo, pozivajui se, izmeu ostalog, na naelo effet utile.[footnoteRef:10]Prema navedenim definicijama direktiva, ukoliko se obrati pozornost na njihove karakteristike, moemo zakljuiti da se razlozi donoenja istih mogu posmatrati u irem i uem smislu. [7: Z. Meki, D. Samardi, Pravo Evropske unije I, Sarajevo, 2012.,189.] [8: S. Dedi, J. Gradaevi-Sijeri, Radno pravo, Sarajevo, 2005., 132] [9: Z. Meki, D. Samardi, Pravo Evropske unije I, Sarajevo, 2012.,185.] [10: Vidi Presudu Suda EU Yvonne van Duyn od 1974.]

Posmatrano u irem smislu, jedan od glavnih razloga donoenja svih direktiva uope jeste ostvarenje ciljeva iz l. 26. UFEU[footnoteRef:11], a da bi se ostvarili ti ciljevi UFEU sadri dvije nadlenosti EU za usklaivanje prava.[footnoteRef:12] Nadlenosti se nalaze u l. 114. i 115. UFEU, kojima generalno EU ima pravo da donosi direktive i uredbe za ostvarenje ciljeva iz l. 26. UFEU te da usvaja direktive za pribliavanje legislative drava lanica koja neposredno utie na uspostavu i funkcionisanje unutranjeg trita.[footnoteRef:13] Dakle, sa ireg aspekta posmatrano razlozi donoenja direktiva su uglavnom ujednaavanje prava drava lanica EU kako bi se to bolje ostvarilo funkcionisanje unutranjeg trita. Takoer, budui da je direktiva osnovni instrument harmonizacije prava u okviru Evropske unije, poenta, odnosno cilj direktive jeste uspostavljanje jedinstva pravnih reima na prostoru Unije.[footnoteRef:14] [11: l. 26. St. 1. UFEU glasi : Unija usvaja potrebne mjere kojima utvruje i osigurava funkcionisaje unutranjeg trita u skladu sa odgovarajuim odredbama Ugovora.] [12: Z. Meki, D. Samardi, Pravo Evropske unije I, Sarajevo, 2012.,120.] [13: Npr. l. 115. UFEU propisuje da Savjet jednoglasnom odlukom u posebnom zakonodavnom postupku nakon konsultacija sa Evropskim Parlamentom te Ekonomskim i socijalnim komitetom, izdaje direktive za ujednaavanje onih zakonskih ili upravnih propisa drava lanica koji neposredno utiu da uspostavu i funkcionisanje trita. ] [14: N. Misita, Evropska unija osnivanje i razvoj, Sarajevo, 2012. 173.]

Meutim, u uem smislu, razlozi donoenja Direktive Vijea 85/3747EEZ mogu se svrstati u vie kategorije. Prije svega, jedan od glavnih razloga donoenja jeste usklaivanje zakona drava lanica u vezi sa odgovornou za neispravne proizvode jer bi postojea neslaganja mogla naruiti trino natjecanje i utjecati na kretanje robe unutar zajednikog trita, te imati za posljedicu razliite stupnjeve zatite potroaa od teta po zdravlje i imovinu koju je prouzroio neispravni proizvod.[footnoteRef:15] Ova Direktiva je, zapravo, privatnopravna regulacija u vezi sa posljedicama nepotovanja sigurnosnih standarda, te je donesena u cilju zatite javnosti od nesigurnih proizvoda, [footnoteRef:16] za razliku od Direktive iz 2001. koja titi potroae od defektnih proizvoda.[footnoteRef:17] Shodno tome, jo jedan razlog donoenja ove direktive jeste elja Evropske unije da zatiti potroae i sve osobe koje dou u dodir sa neispravnim proizvodima i prui im legislativu na koju se mogu pozvati kada dou u dodir sa neispravnim proizvodima. Budui da su direktive instrumenti za usklaivanje prava, donoenjem istih EU usklauje pravne poretke drava glede neke materije. U kontekstu konkretne direktive, treba istaknuti da postojanje razliitih uslova u nacionalnom pravu glede zatite potroaa predstavlja smetnju stvaranju unutranjeg trita, to je bilo dovoljno da se direktivama pojedini segmenti zatite potroaa ponu ujednaavati pravilima EU, to je uveliko bio cilj konkretne direktive.[footnoteRef:18]Takoer, ova direktiva ima veliki znaaj jer je razvila koncept i definiciju neispravnog proizvoda, objektivnu odgovornost, krivnju te solidarnu odgovornost.[footnoteRef:19] [15: Preambula Direktive Vijea 85/374/EEZ od 25. Jula 1985 o usklaivanju zakona i drugih propisa drava lanica u vezi sa odgovornou za neispravne proizvode, Slubeni list L 210, 7. August 1985., 29.-33.] [16: N. Misita, Z. Grbo , Evropsko poslovno pravo, Sarajevo 2011., 161.] [17: Vidi Direktivu 01/95/EC o opoj sigurnosti proizvoda, Slubeni glasnik br.11, 2002.] [18: Vie o tome N. Gavela, Evropsko privatno pravo, zagreb, 2002., 221.] [19: Aktuelnosti evropskog graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Zbornik radova, Pravni fakultet Sveuilita u Splitu, Neum, 2009., 123.]

Neupitno, odgovornost za tetu izazvanu neispravnim proizvodom svrstava se u jedan od najistaknutijih pravnih fenomena dananjice. Proizvodnja i stavljenje u promet neispravnih proizvoda sve vie zaokuplja panju pravne nauke i sudske prakse jer su u savremenom nauno-tehnolokom svijetu sve ee tete izazvane neispravnou proizvoda. Odgovornost za tetu izazvanu neispravnim proizvodom ima svoju posebnu fizionomiju koja se razlikuje od klasinih pravila o graanskopravnoj odgovornosti[footnoteRef:20], to je takoer jedan od razloga donoenja ove direktive. Zatita potoaa zahtijeva odgovornost svih proizvoaa koji su ukljueni u proces proizvodnje, ako je njihov gotov proizvod, sastavni do ili sirovina koju su oni isporuili, bio neispravan, pa stoga jedan od razloga donoenja ovake direktive jeste uspostava odgovornosti za proizvoae ukoliko je njihov proizvod neispravan te , u istom sluaju, naknada tete za potroae.[footnoteRef:21] [20: M. Bevanda, Odgovornost za tetu izazvanu neispravnim proizvodom, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, v. 28, br. 1, 2007., 1] [21: Preambula Direktive Vijea 85/374/EEZ od 25. Jula 1985 o usklaivanju zakona i drugih propisa drava lanica u vezi sa odgovornou za neispravne proizvode, Slubeni list L 210, 7. August 1985., 29.-33.]

Sud EU se izjasnio o karakteru ove Direktive, te konstatovao da je rije o Direktivi potpune usklaenosti, te da drave nemaju pravo upotrebljavati stroije mjere.[footnoteRef:22] [22: Evropski sud pravde odluivao je o karakteru smjernice iz 1985. o odgovornosti za neispravan proizvod. Mnogi su rezonirali da se radi o smjernici za zatitu potroaa. A ako se radi o smjernici za zatitu potroaa mogue je i implementirati jae zatitne mjere. Mjere kojima se jae titi oteenike. To su napravile Francuska i Grka. Sud Evropske zajednice rekao je ne. Ovo je smjernica potpune usklaenosti, to nije smjernica za zatitu potroaa i nemate pravo primjenjivati stroija pravila. Drugim rijeima bojim se da je ova smjernica bila- uzmi ili ostavi. A ono to nama preostaje jeste da se upustimo u jednu opeevropsku raspravu- to nam ne gine. Postajui dijelom Evrope mi emo promijeniti na neki nain auditorijum. On e postati puno iri. O ovim problemima mi emo morati razgovarati sa znanstvenicima, s kolegama iz evropskih zemalja.- rekao je dr.sc. M. Bareti na 111. Tribini Pravnog fakulteta u Zagrebu i Kluba pravnika grada Zagreba koja je odrana 23.2.2006 ( Tema: Odgovornost za neispravan proizvod) .]

U kontekstu ciljeva ove direktive bitno je istaknuti miljenje prof. Gavele : Cilj jeste zatita bilo koje osobe koja je ozlijeena proizvodom s nedostatkom, to je jedna od glavnih mjera politike zatite potroaa[footnoteRef:23], za razliku od Direktive 01/95/EC o opoj sigurnosti proizvoda koja je preventivna i javnopravna regulacija sigurnosnih aspekata i proizvoda i tie se nesigurnih proizvoda.[footnoteRef:24]to se tie direktive o odgovornosti za tete od proizvoda s nedostatkom,radi se o institutu koji, istina, jest prvenstveno usmjeren na zatitu interesa potroaa, ali ima i mnogo ire znaenje. Naime, ne radi se samo o odgovornosti za tete koje pretrpi osoba koja na tritu nastupa kao potroa (tj. kupac stvari s nedostatkom), ve se kao oteenici mogu pojaviti i sve tree osobe koje su dole u dodir s proizvodom s nedostatkom. Osim toga, u modernom pravu ovo je jedan od znaajnih, moglo bi se rei danas ve i opih instituta odtetnog prava, te stoga njegovo ureenje mora biti usklaeno ne samo s propisima koji reguliraju specifino podruje zatite potroaa, nego i s opim pravilima odtetnog prava svake zemlje. [footnoteRef:25] Direktiva iz 985. Je vrlo bitna jer je s njom poeo postupak ujednaavanja pravila privatnog prava drava lanica[footnoteRef:26] te su postavljeni temelji budueg usklaenog regulisanja ugovorne i deliktne odgovornosti, to ini srce obligacionog prava.[footnoteRef:27] Ova direktiva je najznaajniji primjer harmonizacije u oblasti odtetnog prava ne samo zbog znaaja objektivnog oblika odgovornosti za tetu nego i zbog injenice da je rije o najsustavnijem aktu u podruju odtetnog prava. Takoer, ona ne ureuje odgovornost za tetu u cijelosti, ve to, ipak ostavlja nacionalnim vlastima da reguliu.[footnoteRef:28] Vano je istaknuti da je predmetna direktiva ujedno i jedan od prvih instrumenata kojima je otpoeo proces harmoniziranja propisa o privatnom pravu, a u kontekstu unifikacije bi se moglo navesti da se u preambuli Rezolucije Evropskog Parlamenta da unifikacija moe biti izvrena u granama privatnog prava koje su od velikog znaaja za razvoj unutranjeg trita. Pobornici unifikacije graanskog prava svoju potporu za optimizam nalaze u injenici da ne postoji disciplina pravnih nauka koja je toliko evropskog karaktera kao to je disciplina privatnog prava.[footnoteRef:29] [23: N. Gavela , Evropsko privatno pravo, Zagreb, 2002., 127.] [24: Direktiva o opoj sigurnosti proizvoda ne utie na prava oteenog u smislu Direktive o odgovornosti proizviaa za proizvod sa nedostatkom. U sluaju Direktive iz 1985. Radi se o odgovornosti proizvoaa za nedostatak na proizvodu, koji moe ali i ne mora, predstavljati rizik po zdravlje ili sigurnost proizvoaa. U sluaju direktive o opoj sigurnosti proizvoda upravo je to predmet regulacije- imao proizvod ili ne nedostatak za koji proizvoa eventualno odgovara kupcu, odnosno potroau. Vie o ovome vidi u : N. Misita, Z. Grbo, Evropsko poslovno pravo, Sarajevo, 2011., 160.] [25: S. Petri, Odgovornost za materijalne nedostatke stvari prema novom Zakonu o obveznim odnosima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita Rijeka , (1991) v. 27, br. 1, 87-128 (2006), 95.] [26: N. Gavela , Evropsko privatno pravo, Zagreb, 2002., 131.] [27: R.D. Vukadinovi, Naela evropskog ugovornog i jugoslovensko pravo, Centar za pravo Evropske unije i Institut za pravne I dutvene nauke, Pravni fakultet u Kragujevcu, 2001., 9] [28: Aktuelnosti evropskog graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Zbornik radova, Pravni fakultet Sveuilita u Splitu, Neum, 2009.,124.] [29: R.D. Vukadinovi, Naela evropskog ugovornog i jugoslovensko pravo, Centar za pravo Evropske unije i Institut za pravne I dutvene nauke, Pravni fakultet u Kragujevcu, 2001.,8]

Kratka analiza Direktive Vijea 85/374/EEC[footnoteRef:30] [30: Prirunik za usklaivanje propisa Bosne i Hercegovine sa propisima Evropske unije, Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2005., 81.]

1. NAZIV Opisuje vrstu akta, instituciju koja je donijela akt, datum donoenja i predmet. Direktiva Vijea 85/374/EEZ od 25. Jula 1985. o usklaivanju zakona i drugih pravnih propisa drava lanica u vezi sa odgovornou za neispravne proizvode .2. PREAMBULA Osim informacija o postupku odluivanja i pravnom osnovu preambula sadri informacije za razumijevanje motiva i ciljeva direktive.Budui da je potrebno uskladiti zakone drava lanica u vezi sa odgovornou prizvoaa za tete prouzrokovane neispravnou njegovih proizvoda, jer bi postojea neslaganja mogla naruiti trino natjecanje...[footnoteRef:31] [31: Preambula Direktive Vijea 85/374/EEZ od 25. Jula 1985. o usklaivanju zakona i drugih pravnih propisa drava lanica u vezi sa odgovornou za neispravne proizvode, Slubeni list L 210, 7. august 1985., 29.-33.]

3. PRAVNI OSNOVUzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Evropske Ekonomske zajednice a posebno njegov lan 100.4. POSTUPAKUzimajui u obzir prijedlog Komisije,uzimajui u obzir miljenje Evropskog parlamenta,uzimajui u obzir miljenje Gospodarskog i socijalonog odbora5. RAZLOZI DONOENJA Budui da je odgovornost bez krivnje proizvoaa neobina za nae doba sve veeg tehnikog napretka, jedino prikladno rjeenje problema je pravedna podjednaka raspodjela jamstva za tete koje su povezane s modernom tehnolokom proizvodnjom, Budui da zatita potroaa zahtijeva odgovornost svih proizvoaa koji su ukljueni u procs rada, Budui da, u sluajevima kad je vie osoba odgovorno za istu tetu, tatita potroaa zahtijeva da, oteena osoba moe zatraiti punu naknadu za tetu od bilo koje od njih...

TEKST

6. DEFINICIJE lan 2: Proizvod znai sve pokretne stvari, osim primarnih poljoprivrednih proizvoda i divljai, ak i ako su ugraene u nekupokretnu stvar ili nepokretnu stvar.[footnoteRef:32] [32: Prema lanu 229. Nacrta Zakona o obligacionim odnosima FBiH /RS, 2003., (NZOO)proizvod je svaka pokretna stvar dobijena proizvodnim ili vjetakim putem, ak i kada je dio druge pokretne stvari ili je povezana sa nekretninom, uklju ujui i svaki oblik energije.]

lan 3: Proizvoa znai proizvoa gotovog proizvoda, proizvoa sirovina ili ugradivih komponenti, (...)7. MJERE KOJE SE IMPLEMENTIRAJU Oteena osoba[footnoteRef:33] mora dokazati tetu[footnoteRef:34], neispravnost [footnoteRef:35] i uzronu vezu izmeu neispravnosti i tete.[footnoteRef:36] [33: Prema l. 179. ZOO BiH ( Sl. List SFRJ br 29/87, 39/85, 45/89, 57/89- preuzet je na osnovu Uredbe sa zakonskom snagom Sl. list RBiH br. 2/92, a pravnu snagu Zakona dobio je na osnovu potvrivanja Uredbi sa zakonskom snagom Sl. list RbiH br. 13/94. , vie o ovome vidi u : A. Biki, Obligaciono pravo, Sarajevo, 2007., 10 )krug moguih oteenika ne ukljuuje samo kupca neispravnog proizvoda, nego ukljuuje sve one koji su od proizvoda s nedostatkom pretrpjeli tetu. Kao oteenik moe se pojaviti krajnji kupac proizvoda, ali to moe biti i osoba kojoj je kupac povjerio proizvod, kao i osoba koja je do neispravnog proizvoda dola na neovlaten, odnosno protupravan nain (ali ne od samog proizvoaa), te trea osoba kojoj je neispravan proizvod prouzroio tetu,a da ga nije neposredno koristila i koja je u kontakt s takvim proizvodom dola sasvim sluajno .] [34: Exempli causa, postojea regulativa u ZOO BiH nema posebnih odredbi o obujmu naknade tete, odnosno u kojem nije preciziran pojam tete za koju proizvoa odgovara (nego se u njemu govori o odgovornosti za tete za osobe ili stvari), to znai primjenu pravila potpune naknade, vise o tome vidi u : M. Bevanda, Odgovornost za tetu izazvanu neispravnim proizvodom, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, v. 28, br. 1, 2007.,30.] [35: ZOO BiH nije dao izriitu definiciju nedostatka. Ipak teorija smatra da se prema odredbi l. 179. mogu razlikovati tri vrste nedostatka: 1. konstrukcijski nedostatak, 2. nedostatak u proizvodnji, i 3. nedostatak uslijed propusta u obavjeivanju. Vie o ovome vidi u M. Bevanda, Odgovornost za tetu izazvanu neispravnim proizvodom, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, v. 28, br. 1, 2007.,35.] [36: l. 4. Direktive odreuje da je u sluaju tete prouzroene neispravnou proizvoda oteenik duan dokazati tetu, nedostatak i uzronu vezu izmeu tete i nedostatka proizvoda. Jedan od velikih nedostataka Direktive jest upravo navedeno pravilo o teretu dokazivanja uzrone veze, koje bi trebalo izmijeniti na europskoj razini na nain da se usvoji pravilo o presumpciji uzrone veze. Vie o ovome vidi u M. Bevanda, Odgovornost za tetu izazvanu neispravnim proizvodom, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, v. 28, br. 1, 2007.,37.]

Proizvod je neispravan kad ne daje sigurnost koju osoba ima pravo oekivati, uzimajui u obzir sve okolonosti ukljuujui : a) Predstavljanje proizvoda ;b) Uporaba proizvoda, tj. Nain koritenja koji se moe razumno oekivati;c) Vrijeme kad je proizvod stavljen u promet.[footnoteRef:37] [37: Prema odredbama lana 230. NZOO proizvod ima greku, ako ne nudi sigurnost koja se s pravom moe oekivati uzimajui u obzir sve okolnosti, a naroito: 1. predstavljanje proizvoda,2. upotrebu proizvoda s kojom se razumno moe raunati,3. trenutak u kome je proizvod stavljen u promet.]

8. MOGUNOST IZUZEAlan 14. Direktiva predvia da se ona nee primjenjivati na ozljede ili oteenja uzrokovana nuklearnim nesreama, a koja su obuhvaena meunarodnim konvencijama koje su ratificirale drave lanice.9. PRAVILA ZA IMPLEMENTACIJUPredmetna drava lanica e odgoditi donoenje predloenih mjera na devet mjeseci nakon to je Komisija obavijetena, te ih tada donijeti ako u meuvremenu Komisija ne predloi Vijeu dotini prijedlog izmjene ove Direktive. Meutim, ako u roku od tri mjeseca nakon to je primila spomenutu obavijest Komisija ne najavi dotinog dravi lanici da namjerava podnijeti takav prijedlog Vijeu , drava lanica moe odmah poduzeti predloene mjere.[footnoteRef:38] [38: l. 14. st. 2. Direktive Vijea 85/374/EEZ od 25. Jula 1985. o usklaivanju zakona i drugih pravnih propisa drava lanica u vezi sa odgovornou za neispravne proizvode, Slubeni list L 210, 7. august 1985., 29.-33.]

1. ZAVRNE ODREDBEOva direktiva je upuena dravama lanicama.Podruje primjene Direktive 85/374/EEZ

Prema lanu 1. Direktive 85/374/EEZ, proizvoa je odgovoran za tetu prouzrokovanu neispravnou svoga proizvoda[footnoteRef:39]. Za podruje primjene ove Direktive, neophodno je definiranje pojmova kao to je proizvoa, odgovornost, teta, neispravnost, te prevashodno pojam samog proizvoda. [39: Direktiva 85/374/EEZ, lan 1.]

Pod pojmom proizvoda, u smislu ove Direktive, podrazumijevaju se sve pokretne stvari, osim primarnih poljoprivrednih proizvoda i divljai, ak iako su ugraene u neku pokretnu ili nepokretnu stvar. Pod primarnim poljoprivrednim proizvodima, podrazumijevaju se plodovi zemlje, uzgoja, stoke i riba, osim proizvoda koji su podvrgnuti primarnoj preradi. Primarna prerada podrazumijeva preradu industrijske naravi koja bi mogla prouzrokovati neispravnost. Iznimno, svaka drava lanica, pod pojmom proizvoda moe uvrstiti i primarni poljoprivredni proizvod i divlja.[footnoteRef:40] [40: Direktiva 85/374/EEZ, lan 2.]

Pojam proizvoaa obuhvata proizvoaa gotovo svakog proizvoda, proizvoa sirovina ili proizvoa ugradivih komponenti, ili osoba koja se obiljeavanjem proizvoda svojim imenom, igom, ili kakvim drugim znakom raspoznavanja, predstavlja kao proizvoa.[footnoteRef:41] [41: Direktiva 85/374/EEZ, lan 3. stav 1.]

Odgovornost, u smislu ove direktive, proiruje se i na svaku osobu koja je uvezla u Zajednicu proizvod radi prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup, ili bilo kojeg drugog oblika stavljanja proizvoda u promet tijekom svog poslovanja.U sluaju nemogunosti identificiranja proizvoaa proizvoda, prema svakom od dobavljaa proizvoda, odnosit e se kao prema njegovom proizvoau, ako ovaj u primjerenom roku ne obavijesti oteenu osobu o identitetu proizvoaa ili o osobi koja mu je isporuila proizvod. Na isti nain e se postupati u sluaju uvezenog proizvoda, ako taj proizvod nema naznaku identiteta uvoznika.[footnoteRef:42] [42: Direktiva 85/374/EEZ, lan 3. stav 3.]

Pojam tete, podrazumijeva, promjenu stanja odreenog lica nagore, pri emu se teta najee ispoljava kao materijalna ili imovinska i nematerijalna ili neimovinska.[footnoteRef:43] Prema nacionalnom zakonodavstvu, samim tim se pravi razlika izmeu ugovorne i vanugovorne odgovornosti za tetu. Naime, na osnovu tetne radnje, moe se zasnovati, odnosno uspostaviti jedan obligacionopravni odnos koji do tada nije postojao. U tom sluaju, radi se od graanskopravnom deliktu i vanugovornoj odgovornosti za tetu. [43: A. Biki, Obligaciono pravo-Opi dio, Svjetlost, Sarajevo, 2004, 192.]

Oteeni, je osoba koja mora dokazati tetu, neispravnost i uzrnonu vezu izmedju neispravnosti i tete. [footnoteRef:44] [44: Direktiva 85/374/EEZ, lan 4.]

Osnovni cilj predmetne Direktive 85/374/EEZ, jeste potreba za usklaivanjem zakona drava lanica u vezi odgovornosti proizvoaa za tete prouzrokovane neispravnou njihovih proizvoda, jer bi postojea neslaganja mogla naruiti trino natjecanje i uticati na kretanje roba unutar zajednikog trita, te imati za posljedicu razliite stupnjeve zatite potroaa od teta po zdravlje i i movinu, koju bi prouzroio neispravan proizvod.U okviru podruja primjene direktive, potrebno je jo naglasiti da se ova Direktiva 85/374/EEZ, nee primjenjivati na ozljede ili otecenja uzrokovana nuklearnim nesreama, a koje su obuhvaene meunarodnim konvencijama koje su ratificirale drave lanice[footnoteRef:45], te nee imati uticaja na bilo kakva prava koja bi oteena osoba mogla imati u skladu sa zakonskim propisima o ugovornoj ili izvanugovornoj odgovornosti ili posebnim sustavom odgovornosti koji je postojao u trenutku kad je objavljena ova Direktiva.[footnoteRef:46] Takoer, ova Direktiva 85/374/EEZ, se nee primjenjivati na proizvode koji su stavljeni u promet prije nego to su drave lanice donijele potrebne zakone i druge propise kako bi se uskladili s odredbama same Direktive, u roku od najkasnije tri godine od dana notifikacije.[footnoteRef:47] [45: Direktiva 85/374/EEZ, lan 14. ] [46: Direktiva 85/374/EEZ, lan 13.] [47: Direktiva 85/374/EEZ, lan 1.]

Prava potroaa

Prilikom ureenja zatite potroa, zakonodavac EU, kako i zakonodavac Bosne i Hercegovine, morao je identifikovati koje su to tipine situacije u kojima se potroa nae u neravnopravnom poloaju, u kojima je potrebno uspostaviti ravnoteu davanjem dodatnih prava potroau.[footnoteRef:48]. [48: J. Buer, Das Widerrufsrechen des Verbrauchers-Dasnverbraucherschutzende Vertragslosungsrecht im europaischen Vertragrecht, Frankfurt am Main, 2001, 92.]

U presudi Suda EU Mars je uspostavljeno naelo razumnog potroaa, prema kojem je potroa sposoban razlikovati veliinu natpisa +10% od stvarnog poveanja sladoleda, te primjetiti da je cijena sladoleda porasla.[footnoteRef:49] [49: Sud EU, 6.7.1995., C-470/93, verein gegen Unwesen in Handel und Gewerbe Koln E.V. protiv Mars G.m.b.H. (Mars), 1993, I-1923.]

Ve je ranije konstatovano da zakonodavac EU u Direktivama slijedi informacioni model, prema kojem je potroa koji dobije potrebne informacije od trgovca sposoban iskoristiti pogodnosti trita. Stoga je osnovno pravo potroaa, zastupljeno u Direktivama EU, a time i u Zakonu o zatiti potroaa, kojim su ove Direktive implementirane, pravo potroaa na informaciju.[footnoteRef:50] [50: Z. Meki, Zakon o zatiti potroaa u svjetlu prava EU, 430.]

U fazi prije zakljuenja ugovora, trgovac je duan potroau dati i najvei broj informacija, to dobro pokazuju regulacija predugovornih informacija u pogledu ugovora zakljuenih na daljinu prema lanu 44. ZZP. Od predugovornih informacija, strogo se moraju razlikovati infomracije koje trgovac mora dati u samom ugovoru. Naime ukoliko se potroa ve odluio na zakljuenje ugovora, informacije sadrane u ugovoru najee ga nee vie odvraati od njegovog zakljuenja.[footnoteRef:51] [51: A. von Vogel, Verbrauchervertragsrecht und allgemeines Vertragsrecht, Berlin 2006, 144.]

Informacije koje trgovac treba dati potroau nakon zakljuenja ugovora najee se tiu okolnosti koje trgovac nije znao prije ili za vrijeme zakljuenja ugovora. Pravo potroaa posebnu panju posveuje formi i jeziku na kojem je trgovac duan pruiti informaicje potroau. Tako je trgovac duan da odreene informacije prema ZZP daje u pisanoj formi.[footnoteRef:52] [52: Z. Meki, 431. ]

Najvanija informacija koju potroa treba dobiti od trgovca jeste da, u zakonom propisanom roku (prema ZZP najee 14 dana), ima pravo da beu ikakvog obrazloenja raskine ugovor. Potroa za ovo osnovno svoje pravo, pravo na raskid ugovora bez obrazloenja nee znati ukoliko trgovac nije ispunio obavezu informisanja.[footnoteRef:53] [53: Z. Meki, 432.]

Drugo osnovno pravo potroaa je njegovo pravo na raskid ugovora, koje se od prava na raskid ugovora prema klasinom obligacionom pravu razlikuje po tom to nema za uslov nikakav razlog ili obrazloenje. Potroako praov na raskid ugovora je jednostrano potestativno pravo na opoziv ve primljene izjave volje, odnosno odustanka od zakljuenog ugovora i predstavlja najvaniji instrument za osiguranje svjesne odluke potroaa bez vremenskog pritiska.[footnoteRef:54] Prava potroaa na raskid ugovora imaju za cilj da potroau daju priliku da slobodno, bez mogunosti psiholokog uticaja od strane trgovca, ponovo razmisle o svojoj odluci o zakljuenju ugovora i tako im omogue da naknadno optimalno prerade sve informacije relevantne za ugovor (tzv. cooling-of period).[footnoteRef:55] [54: O. Remien, Zwingendes Vertragsrecht und Grundfreiheiten des EG-Vertrages, Mohr Siebeck Tubingen 2003, 322.] [55: A. von Vogel, 153.]

Zakonodavac u Bosni i Hercegovini u Zakonu o zatiti potroaa je propisao rok za raskid ugovora u trajanju od 15 dana. Takoer, rok gotovo uniformno poinje tei od trenutka zakljuenja ugovora, osim kod ugovora na daljinu kada je u pitanju predaja proizvoda, kada rok poinje tei od prijema proizvoda (lan 47.stav 2. ZZP). ZZP je utvrdio viestruku zatitu prava potroaa. U l. 98.-128. ZZP uvrtena je pravna zatita u okviru graanskog prava, upravnog prava i prekrajnog prava.Obaveze trgovca

Prema lanu 1. Direktive 85/374/EEZ, proizvoa je odgovoran za tetu prouzroenu neispravnou svog proizvoda. Daljnjim tumaenjem lanova 2. i 3. Direktive 85/374/EEZ, pored proizvoaa je odgovorna je i svaka osoba koja se bavi obiljeavanjem proizvoda svojim imenom, koja je uvezla u Zajednicu proizvod radi prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili bilo kojeg drugog oblika stavljanja proizvoda u promet tijekom svog poslovanja, te za potrebe obrade ove teme, te osobe oznait emo kad trgovce. Pored pojedinane odgovornosti, ukoliko su dvije ili vie osoba odgovorne za istu tetu, njihova je odgovornost zajednika i pojedinana, bez uticaja na odredbe nacionalnog zakona u vezi s pravima solidarnosti ili regresa.[footnoteRef:56] [56: Direktiva 85/374/EEZ, lan 5. ]

Odgovor na ovo pitanje nalazimo u lanu 206. Zakona o obligacionim odnosima, gdje se kae da za tetu koju je prouzrokovalo vie lica zajedno, ili kao sauesnici, ili nezavisno jedan od drugog, ali se njihovi udjeli ne mogu utvrditi, ili kad je nesumnjivo da je tetu prouzrokovalo neko od dva ili vie odreenih lica, a ne moe se utvrditi koje je od njih tetu prouzrokovalo, odgovaraju svi solidarno. To znai da oteeni naknadu tete moe zahtjevati od bilo kojeg uesnika u nastaloj teti pojedinano ili od njih svih zajedno, i to sve dok ne bude u potpunosti namiren. Regres izmeu vie lica odgovornih za tetu ima za cilj da svaki tetnik snosi onoliki dio tete koliki je stepen njegove krivice i uea u prouzrokovanju tete.[footnoteRef:57] [57: A. Biki, 227.]

Trgovac je duan potroau ispuniti ugovor u skladu s odredbama Zakona o zatiti potroaa i propisima obligacionog prava.U sluajumaterijalnog nedostatka na proizvoduna odnose potroaa i trgovca primjenjuju se odredbe Zakona o oobligacionim odnosima o odgovornosti za materijalne nedostatke stvari te je u skladu s tim odredbama trgovac duan prema izboru potroaa ukloniti nedostatak na proizvodu, predati drugi proizvod bez nedostatka, sniziti cijenu ili vratiti plaeni iznos za proizvod, te ispuniti i druge obveze propisane tim odredbama.Ova se odredba na odgovarajui nain primjenjuje i na odgovornost trgovca za obavljenu uslugu.Nedostatak na proizvodu, odnosno obavljenoj usluzi, kada je to nuno, dokazuje sevjetaenjemu za to ovlatenim ustanovama ili uz pomo ovlatenog sudskog vjetaka, a trokove vjetaenja snosi potroa ili trgovac, ovisno o rezultatu vjetaenja.Ako trgovac ili proizvoa dajamstvo za ispravnost prodanog proizvodaduan je ispuniti obveze propisane odredbama Zakona o obligacionim odnosima o jamstvu za ispravnost prodane stvari kao i obveze preuzete jamstvom.[footnoteRef:58] [58: http://www.uzp-kutina.hr/zastitapotrosaca/prodajanamalo/obveze-prodavatelja-kupca/135-objave/93-obveze-prodavatelja-kupca?tmpl=component&print=1&page=]

Isticanje cijene proizvoda i pruanja usluga

Odredbe Zakona o zatiti potroaa obvezuju trgovca da za proizvode koje prodaje, na tano odreenom mjestu i na propisani nain, istakne svoju maloprodajnu cijenu. Trgovac smije istaknuti samo konane cijene. Konane cijene za potroaa su maloprodajna cijena proizvoda i usluga i maloprodajna cijena za jedinicu proizvoda, proizvodne cjeline ili jedne odreene koliine proizvoda.Izdavanje rauna

Za prodani proizvod, odnosno pruenu uslugu, trgovac je obvezan kupcu izdati taan te jasno, vidljivo i itljivo ispisan raun. Isto tako, trgovac mora omoguiti potroau provjeru ispravnosti zaraunatog iznosa u odnosu na kakvou i koliinu kupljenog proizvoda, odnosno pruene usluge bez dodatnog naplaivanja.Isprave koje prate proizvod i deklariranje proizvoda

Trgovac mora potroau kod prodaje proizvoda uruiti ili predoiti propisane isprave i to: deklaraciju, jamstvo, tehniku uputu, uputu za sklapanje, uputu za upotrebu, popis ovlatenih servise i sl.

Ambalaa

Ambalaa mora biti nekodljiva za zdravlje, prilagoena obliku i masi proizvoda i ne smije dovoditi potroaa u zabludu glede mase i veliine proizvoda. Za ambalau kodljivu za zdravlje odgovara proizvoa, a kod uvoznih proizvoda uvoznik. Trgovac na malo odgovara takoer ako je znao ili je mogao znati da je ambalaa kodljiva za zdravlje.

U sluaju kad trgovac nudi zamatanje proizvoda posebnim papirom za zamatanje i dodatnim ukrasima, cijena tih proizvoda i usluge zamatanja, ako postoji, mora biti jasno i itljivo istaknuta.

Rasprodaja proizvoda

Cijena prije i cijena nakon snienja proizvoda na rasprodaji mora biti jasno, vidljivo i itljivo oznaena. Kod rasprodaje proizvoda, za koje je propisano da se najvei postotak snienja na poetku rasprodaje mora odnositi najmanje na jednu petinu svih proizvoda, kao kriterij se uzima koliina, a ne vrijednost proizvoda. Proizvod koji je na rasprodaji zbog isteka roka uoptrebe, mora dodatno imati jasno, vidljivo i itljivo istaknut najmanji ili krajnji rok upotrebe. Kod rasprodaje i prodaje po snienim cijenama, trgovac mora sastaviti zapisnik o promjeni cijena.Proizvodi s nedostatkom ili grekom

Trgovac koji prodaje proizvod s grekom ili kojem istijee rok upotrebe, mora takav proizvod fiziki odvojiti od ostalih proizvoda i jasno, vidljivo i itljivo obiljeiti na proizvodu i na prodajnom mjestu da se radi o prodaji proizvoda s nedostatkom ili grekom, ili prodaji proizvoda kojem istiee rok upotrebe.

Kupac koji je kupio proizvod s nedostatkom koji nije mogao otkriti prilikom preuzimanja robe (skriveni nedostatak), duan je o tome obavijestiti trgovca u roku od osam dana , raunajui od dana kad je nedostatak uoio.

U obavijesti o nedostatku kupac je duan opisati nedostatak na robi i pozvati prodavatelja da pregleda proizvod. Pravo na reklamaciju kupljenog proizvoda, kupac moe ostvariti samo uz raun o kupnji proizvoda.

Kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavaa o nedostatku robe moe: zahtijevati od prodavaa da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka (ispunjenje ugovora), zahtijevati snienje cijene, izjaviti da raskida ugovor.[footnoteRef:59] [59: http://www.suvremena.hr/733.aspx]

Postojea regulativa neispravnih proizvoda u domaem pravu i pokuaj implementacijeBosna i Hercegovina tei harmoniziranju pravnog sustava s pravnim sustavom EU,[footnoteRef:60] jer se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju izmeu evropskih Zajednica i njihovih drava-lanica 2008. godine, izmeu ostalog, obavezala i na harmanizaciju pozitivnopravnih propisa u domenu zatite potroaa.[footnoteRef:61] . No ona jo nije podnijela zahtjev za lanstvo u EU , jer bi takav zahtjev pao u vodu zbog injenice da Bosna i Hecegovina nije implementirala presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi i Finci protiv Bosne i Hercegovine, stoga ima status potencijalnog kandidata.[footnoteRef:62] [60: M. Bevanda, Odgovornost za tetu izazvanu neispravnim proizvodom, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, v. 28, br. 1, 2007.,5] [61: E.Biki, A.Petrovi,Povezani pravni poslovi kao oblik kreditiranja potoaa-Zakon o zatiti potroaa Bosne i Hercegovine verus Direktiva 2008/47/EZ o ugovorima i potroakom kreditu, Izvorni nauni rad, Anali Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, 9.] [62: Z. Meki, D. Samardi, Pravo Evropske unije I, Sarajevo, 2012., 461.]