1Sintaksa padeža

1. Definiranje padeža kao sintaksičke kategorije Padežni oblici u jeziku postoje radi izražavanja određenih značenja i konstituisanja rečenice kao komunikativne rečenice. Padeži u rečenici vrše funkciju određenih rečeničnih članova. Upravo zbog toga, padeži su sintaksičke forme riječi. Kao takve forme imenskih riječi, padeži se ostavruju samo u rečenici, ali se kao sintaksičke tvorbene jedinice koje postoje u jezičkom mehanizmu mogu pokazivati i proučavati i na dokomunikativnom nivou, i to u sastavu sintagmi kao minimalnog okruženja.

2. Pojam nezavisnih/samostalnih padeža Nezavisni/samostalni/glavni padeži su padeži koji nisu ovisni o drugim riječima u rečenici ili u spoju riječi. Nezavisni/ samostalni padeži su nominativ i vokativ, te imaju opća značenja, a najjednostavnije je imenovanje. Oni služe ze određivanje određenih funkcionalnih zadataka u rečenici.

3. Pojam zavisnih/ nesamostalnih padeža Zavisni/nesamostalni/kosi padeži su padeži koji seu spojeve riječi ili rečenice ne uvode samostalno, nego ovise o kakvom drugom sastavu spoja riječi ili o članu rečeničnog ustrojstva. U ove padeže spadaju: genitiv, dativ, akuzaiv, instrumental i lokativ.

4. Sintaksičke funkcije nominativa Termin nominativ potječe iz latinskog jezika (nominativus – padež kojim se imenuje, nomen - ime). Imenski oblik (padež) nominativ nalazi se u sistemu deklinacije, tj. u sistemu padeža, samo zbog toga što je to osnovni oblik imenskih riječi – imenica, pridjeva, ličnih i pridjevskih zamjenica i onih brojeva koji imaju deklinaciju. U rečenici, odnosno diskursu (kao jedinici većoj od rečenice) nominativ je oblik imenskih riječi koji se javlja:

a) U funkciji gramatičkog subjekta, odnosno upravnog člana subjekatske sintagme ako se te riječi ne upotrebljavaju same u toj funkciji, npr.: Oluja je prestala. Knjiga je vraćena. Ja sam rekao. Petar putuje. Njihov brat je otputovao.- S obzirom da se pridjevske riječi koje određuju subjekat (kao atributi) s njim

konguiraju, pored ostalog, i u padežu, i one se nalaze u nominativu, npr.: Velika kiša je pala.

- U nominativu se nalaze i riječi koje se upotrebljavaju kao atributivi uz druge imenice u funkciji subjekta, npr.: Planina Romanija nalazi se... Učenik Jovanović vratio se...

- U nominativu se i nalazi i apozicija uz subjekat, npr.: Ismet Mujezinović, naš poznati slikar...

b) U funkciji imenskog dijela predikata – imenice, pridjeva lične i pridjevske zamjenice, koji se pomoću kopule (oblici glagola biti, jesam) pripisuju subjektu rečenice, npr.: Petar je student. Ova djeca su dobra. Trava je suha jer nema kiše.

c) U funkciji nepotpune rečenice (iskaza) npr.: Čudni ljudi! Putuje već danima. Tvrda nemilosna zemlja. Nema kraja putu.

d) U funkciji priloške odredbe za način u slučaju kada se s imenom u nominativu nešto poredi te se konstatuje isti stepen nečega, npr.: On radi kao mrav.

2Sintaksa padeža

5. Pozicija vokativa u sistemu padeža Imenski oblik (padež) vokativ nalazi se u sistemu deklinacije, tj. u sistemu padeža, samo zbog morfoloških razloga – i on pripada sistemu promjene imenica po tome što ima zajedničku osnovu sa svim drugim oblicima i, naravno, poseban vokativski gramatički nastavak. Sa gledišta sintakse, vokativ i nije pravi padež jer – ne označava odnose među dijelovima sintagme, odnosno rečenice. U rečenici, (odnosno u širem od rečenice iskazu, u diskursu) upotrebljava se kao oblik imenske riječi sa službom skretanja pažnje sagovorniku na sadržaj rečenice koju mu govornik upućuje. U vokativu je ime pojma kojem se govornik obraća. Kao oblik za dozivanje uvijek ima karakter naknadno dodate riječi u iskazu, pa se u pisanju odvaja zarezom od ostalog dijela iskaza. Vokativ može biti upotrebljen:

- Na početku rečenice: Poštovani profesore, obavještavam Vas...- Među dijelovima rečenice: Hoćemo li, djeco, ...- Na kraju rečenice: O čemi sanjaš, bijeli grade?

6. Sintaksičke funkcije vokativa Subjekat – u epskom diskursu (Vino pije Kraljeviću Marko)Leksičko jezgro imenskog predikataAtribut i apozicija

7. Vokativ u epskom diskursu Vokativ se pojavljuje u dijelu jezičkih sredstava koje pripadaju jeziku folklora , tj. narodnih pjesama, kao i u jeziku poezije koja ima odlike narodne poezije,a najčešće se nalazi u: a) Funkciji gramatičkog subjekta: Vino pije Kraljeviću Marko;b) Funkciji imenskog dijela predikata: Misli jadan da je gorski vuče.

Razlozi za njegovu upotrebu su nađeni u potrebi da se zadovolje zahtjevi versifikacije – oblik nominativa navedenih subjekatskih sintagmi ima manji broj slogova od njihovog vokativskog oblika, koji zadovoljava desetarac, tj. stih u kojem su te pjesme ispjevane. Pri tome, vokativ je značenjski prazan, kao nezavisan padež - ne označava nikakve odnose među pojmova kao što to čine zavisni padeži.

8. Definiranje genitiva sa stanovišta sintakse Termin genitiv potječe od lat. genitivus (rodni, koji rađa, što je pogrešan prevod grčkog genike – opći, koji pripada rodu). Genitiv je jedna od sintaksičkih formi imenskih riječi. Opće značenje genitiva je značenje ticanja, odnošenja pojma sa imenom u obliku toga padeža na pojam koji je označen upravnom riječju sintagme u kojoj je genitiv zavisni član. Genitivska sintagma (genitiv) se pojavljuje u dvije forme:a) Kao genitiv bez prijedlogab) Kao genitiv s prijedlozima.

3Sintaksa padeža

Genitiv bez prijedloga – u okviru bezprijedložne forme genitiva, opće značenje ticanja realizuje se sa tri osnovne značenjske (semantičke) potkategorije:

a) Kategorijom prisvojnog (posesivnog) genitiva;b) Kategorijom ablativnog genitiva;c) Kategorijom partitivnog genitiva – sa velikim brojem podkategorija u svakom od ova tri

osnovna značenja.

Genitiv s prijedlozima - u okviru forme genitiva s prijedlozima, opće značenje ticanja realizuje se, najviše, sa osnovnom značenjskom (semantičkom) potgategorijom ablativnog genitiva. To znači – ganitiva sa općim značenjem odvajanja, poticanja, porijekla. Osim tog značenja, genitiv s prijedlozima ima i značenja koja se nalaze i u sferi (i na granici) posesivnog genitiva, kao i u sferi (i na granici) partitivnog genitiva.

Sintaksički, s gledišta funkcija u sintagmi i rečenici, genitiv s prijedlozima je ili odredba (za mjesto, način, vrijeme, osobinu) ili dopuna (kao dalji objekat, dopune za uzrok ili cilj).

9. Posesivnost, partitivnost i ablativnost u genitivu Prisvojni (posesivni) genitiv označava pripadanje pojmu koji se označava imenskom riječju u obliku genitiva. Ovo najšire značenje pripadanja (posjedovanja, posesije), zavisno od prirode toga pripadanja, realizuje se nizom potkategorija osnovnog značenja, nizom značenjskih nijansi.Partitivni (dijelni) genitiv ima značenje djelimičnog ticanja pojma što ga označava ime u tome padežnom obliku od strane pojma (radnje, stanja, količine, broja, mjere) uz čije ime takav genitiv stoji. Ablativni genitiv (genitiv poticanja, porijekla) označava poticanje, odvajanje, udaljavanje pojma označenog riječju uz čije ime imenska riječ u tome obliku stoji od pojma čije je ime u obliku genitiva. I ovo osnovno značenje ostvaruje se nijansama koje idu od doslovnog:a) Značenja odvajanja od pojma čije je ime u obliku genitiva, npr.: Odrekao se pića i lošeg društva.b) Značenja poticanja stanja označenog glagolom uz koji stoji ime u obliku genitiva od onoga što znači ime u genitivu, npr.: Stidio se svoga postupka.

10. Posesivni genitiv i njegova tipologija U obliku genitiva je:a) Ime vlasnika pojma uz čije genitiv stoji kao njegova odredba, npr.: U toj ulici nalazi se kuća jednog mog rođaka.b) Ime autora, tvorca pojma uz čije ime genitiv stoji kao njegova odredba, npr.: Čitaju romane Ive Andrića.c) Ime pojma – osobe koja je najopćijim odnosima u vezi s pojmom uz čije ime genitiv stoji kao njegova odredba, npr.: Bila je kći poznatog ljekara.d) Ime pojma - institucije koji je najopćijim odnosima u vezi sa pojmom uz čije ime genitiv stoji kao njegova odredba, npr.: Latif-aga je bio upravnik Proklete avlije.e) Ime pojma kojem kao cjelini pripada pojam uz čije ime genitiv stoji kao njegova odredba, npr.:

4Sintaksa padeža

Pramenovi kose virili su ispod šešira.f) Ime vremenskog ili prostornog pojma kojem kao cjelini pripada pojam uz čije ime genitiv stoji kao njegova odredba, npr.: Mladost je najsretnije doba ljudskog života.g) Ime pojma kojem pripadaju pojmovi svojstva, raspoloženja, osjećanja, osobine uz čije ime gentiv stoji kao njihova odredba, npr.: Mržnja ovih ljudi bila je obostrana.

11. Odnos posesivnog genitiva i prisvojnog pridjevaU našem književnom jeziku posesivno značenje se izražava prisvojnim pridjevima, ali i prisvojnim zamjenicama, te i posesivnim genitivom i dativom. Paralelno se upotrebljava posesivni genitiv i prisvojni pridjev, npr.: gradske ulice – ulice grada.

12. Subjekatski genitiv u kondenzaciji – posesivnom genitivu po značenju donekle su slični i genitivi koji se upotrebljavaju uz glagolske imenice, tipa učenje, kopanje i sl. Npr.: učenje učenika, pjevanje ptica i sl. U ovim primjerima genitivom se izražava manje ili više pripadnosti (npr.: u sintagmi učenje učenika izraženo je iznačenje da ova vrsta radnje pripada učenicima). U ovom slučaju imenica u genitivu označava vršioca radnje.

13. Objekatski genitiv u kondenzaciji – imenicom u genitivu izražen je objekat radnje glagolske imenice, odnosno određenog glagola. To se najbolje vidi kada se imenička sintagma transformiše u glagolsku: učenje pjesme – učiti pjesmu.

14. Ablativni genitiv označava neko odvajanje, udaljavanje, lišavanje nekoga ili nečega i dolazi uz glagole kojima se imenuje udaljavanje od predmeta, udaljavanje, lišavanje nečega i sl., i to kao njihova dopuna (objekt), npr.: osloboditi se treme, stidjeti se svojih postupaka, čuvati se prehlade.

15. Partitivni (dijelni) genitiv dolazi uz riječi koje označavaju količinu (obično imenice i priloge), mjeru kakve tvari (označava se imenicama) ili uz brojeve, npr. malo vremena, mnoštvo prolaznika, čaša vode, dvoje djece, sedam pitanja.

16. Slavenski genitiv dobio je ime po tome što je svojstven slavenskim jezicima. Dolazi u niječnim konstrukcijama na mjestu akuzativa u službi izravnog objekta, npr. Dugo nije vidio sestre. Ne podnosi ljetnoga sunca. Takav je genitiv, osim uz glagol nemati, u savremenom standardnom jeziku rijedak.

17. Genitiv porijekla susrećemo u primjerima tipa On je roda plemenita, Bili su slavenskog porijekla, Kći je dobrih prijatelja. U toj vrsti genitiva prisutna je ablativnost, potjecanje od koga/čega (Ona potječe od dobrih roditelja) i posvojnost (On pripada plemenitu rodu).

18. Kvlatitativni genitiv ili genitiv svojstva označava svojstvo (kvalitetu) nekog predmeta ili dijela predmeta. On također, kao i vremenski, dolazi isključivo s pridjevskim riječima. Zato se npr. umjesto mladić duge kose ne može reći *mladić kose. Glavni je razlog tome u činjenici da sam genitiv (bez pridjeva) ne bi bio dostatno informativan. U navedenome primjeru podrazumijeva se da mladić ima kosu, pa bi obavijest o tome da je ima, bila posve zališna (redundantna). Da bi postala nezališna, mora joj se dodati i obavijest o kakvoći iste. Npr. starica niska rasta, ptica duga vrata, glumac osrednjih mogućnosti. U tome se značenju pridjev upotrebljava u neodređenome obliku.Podvrstom kvalitativnog genitiva smatra se i genitiv dobi, npr. muškarac srednjih godina, djeca ranoga uzrasta. U njemu se zapravo sastaju vremensko i kvalitativno značenje (pa je to zapravo

5Sintaksa padeža

kvalitativno-vremenski genitiv), u kojem se kvaliteta, svojstvo predmeta izriče vremenskim obilježjima.

19. Temporalni (vremenski) genitiv označava vrijeme u kojem se nešto zbiva i po pravilu dolazi u službi priloške oznake za vrijeme, npr. Bilo je to prošloga petka. Uz takav genitiv obavezno dolazi pridjevska riječ (nije moguće: *Bilo je to petka). Npr.: ove noći, svakog mjeseca, prošlog ljeta, mjeseca maja.

20. Genitiv uz prijedloge od, iz, sa Genitiv uz prijedlog od je najtipičniji i najbliži temeljnom značenju genitiva. Njegovo je osnovno značenje ablativno, tj. značenje kretanja predmeta koji se udaljava od drugoga predmeta, značenje odvajanja, potjecanja, porijekla i sl. Npr. bježi od kuće. Slično je tome i značenje otklanjanja, rastavljanja, lišavanja, oslobađanja, npr. Oslobodili su grad od Turaka. Ima prostorno značenje (Riba smrdi od glave), vremensko (Čekaju ih od ranoga jutra), a prijedložno-padežni izrazi s prijedlogom od mogu imati načinsko značenje (od glave do pete, od nemila do netraga) i uzročno značenje (Ne vidi se od magle). Genitiv uz prijedlog od se često upotrebljava u službi atributa, obično sa kvalitativnim značenjem (čovjek od formata).Genitiv uz prijedlog iz je primarno ablativnog karaktera, samo što u njemu prijedlog iz pretpostavlja da kretanje, odvajanje, potjecanje i sl. počinje iz unutrašnjosti nekog drugog predmeta, iz područja koje je u granicama drugog predmeta, npr. Izašli su iz vijećnice. Ovo značenje se može odnositi i na vrijeme (Priče iz davnine), način (Uspinjao se iz petnih žila) i uzrok (Ne čini to iz uvjerenja). Genitiv uz prijedlog s(a) ima osnovno ablativno značenje. No takav genitiv pretpostavlja da kretanje ili neka druga aktivnost započinje s gornje, površinske ili vanjske strane nekog predmeta, npr. Silaze s brda, Još se nisu vratili s mora. Može značiti i vrijeme (s proljeća), način (Često govori s visine), uzrok (Postao je slavan sa svoga junaštva. )

21. Genitiv uz prijedloge zbog, usljed, radi Genitiv uz prijedloge zbog i usljed specijalizirani su za označavanje uzroka, s tim da je zbog općeuzročni prijedlog, a usljed uglavnom dolazi uz imenice koje označavaju nešto nepoželjno i nepovoljno. Npr. Nisu mogli proći usljed magle, Izgubio je posao usljed povoljnih okolnosti. Genitiv s prijedlogom zbog danas je najčešći i najmanje obilježen način označavanja uzroka prijedložno-padežnim izrazom, npr. Više je to govorio zbog nas nego zbog sebe. Genitiv uz prijedlog radi označava cilj ili namjeru, npr. Tužio ih je radi nekih zaostataka. Genitiv s ovim prijedlogom često se upotrebljava u značenju uzroka, npr. Dao je ostavku radi sukoba u stranci, ali se ovakva upotreba ne preporučuje. Uzrok je naime širi od cilja (namjere), pa je cilj zapravo samo poseban tip uzroka. U rečenici Sastali su se radi dogovora, dogovor nije samo cilj sastanka nego ujedno i uzrok.

22. Genitiv uz prijedloge iza, ispod, iznad, između, ispred Genitiv s prijedlogom iza, koji je antoniman prijedlogu ispred, označava predmet kojemu se sa stražnje (nalične) strane nalazi ili kreće drugi predmet ili predmeti (Sjedili smo iza kuće). Ovaj genitiv se upotrebljava ponekad i usporednom značenju, ali nešto rjeđe nego genitiv s prijedlogom ispred, npr. Ivan je iza ostalih u vladanju.

6Sintaksa padeža

Genitiv s prijedlogom ispod je antoniman prijedlogu iznad. Genitiv s tim prijedlogom označava predmet kojemu se s donje strane nalazi ili kreće drugi predmet ili predmeti (Izmiče mu se tlo ispod nogu).Genitiv s prijedlogom iznad označava predmet kojemu se s gornje strane, i to u većini slučajeva bez neposredna kontakta s njim, nalazi ili kreće drugi predmet ili predmeti, npr. magla iznad grada. Genitiv ili kakav broj, odnosno nesklonjiva riječ s tim prijedlogom često dolazi i u usporednom značenju, npr. U svemu je iznad prosjeka. Genitiv s prijedlogom iznad sličan je genitivu s prijedlogom više (poviše), s tim da se više (poviše) ne može upotrebljavati u usporednom značenju, npr. Više kuće imaju zdenac.Genitiv s prijedlogom između, koji se naziva linearnim interesivom označava predmet ili predmete kojima se s dvije ili više strana nalaze drugi predmeti. Ako je genitiv u jednini, onda je nužno imenovati dva predmeta koji se nalaze s jedne i druge strane predmeta označena imenicom u genitivu (imenske riječi kojima se imenuju ti predmeti povezuju se veznikom i, a drugi sastavni veznici u toj službi ne dolaze u obzir), npr. Sjedila je između stola i peći. Takav genitiv može imati i vremensko značenje, npr. To se dogodilo između Božića i Nove godine. Ako je genitiv u množini, onda nije potrebno imenovanje predmeta koji okružuju drugi predmeti i kojih se pretpostavlja dva ili više, npr. Između nas je sve gotovo.Genitiv s prijedlogom ispred označava predmet kojemu se s prednje (lične) strane nalazi ili kreće drugi predmet ili predmeti, npr. Autobus je krenuo ispred škole. Genitiv s prijedlogom upotrebljava se ponekad i u usporednom značenju, npr. U trčanju je bio ispred Ivana. Ponekad se, pogotovo u administratovnom stilu, genitiv s prijedlogom ispred upotrebljava i u ''umjestomjesnome'', predstavljačkome značenju, npr. Ispred naše škole poslana su na natjecanje nas trojica. Prema normativnom preporukama umjesto prijedloga ispred, u ovom slučaju, treba upotrebljavati prijedlog uime.

23. Genitiv uz prijedloge bez, osim, do Genitiv uz prijedlog bez – Prijedlog bez je svojevrsna ''prijedložna negacija''. Osnovno njegovo značenje je nepostojanost, odsustvo, lišenost čega, npr. čovjek bez mane. Iz toga se značenja lako razvija uvjetno (pogodbeno) značenje, npr . Teško je ostati bez prijatelja (=Teško je živjeti ako se nema prijatelja) ili značenje koje bi se moglo opisati kao svojevrstan spoj uvjetnog značenja i značenja izuzimanja, npr. Ti se problemi mogu riješiti i bez osnivanja posebnog saborskog povjerenstva (= aji se i ne osnuje posebno saborsko povjerenstvo).Genitiv s prijedlogom osim izuzimanje je osnovno značenje, npr. Odriču se svega osim kuće. Prijedlog osim može se povezivati i s drugim riječima, p-p izrazima, nesklonjivim riječima, pa i surečenicama zavisnosloženih rečenica, npr. Rekao si to svima osim prijatelju. Genitiv s prijedlogom do Temeljno značenje genitiva s prijedlogom od vezano je za adlokalnost (blizinu, približavanje dva predmeta), s tim da je tome prostornome odnosu svojstveno kretanje jednog predmeta prema drugom kao granici kretanja (riječ je o graničnoj direktivnosti), npr. Došli smo do ruba provalije. Po tome je prijedlog do antoniman prijedlogu od, a razlikuje se od njega time što do može biti vezan i za značenje mirovanja, statičnosti, npr. Sjedi do zida.

7Sintaksa padeža

24. Genitiv uz prijedloge za, u, mimo Genitiv uz prijedlog za – Prijedlog za rijetko dolazi s genitivom. Tada označava vrijeme, i to istodobnost vremenskih odsječaka i događaja. On je u takvim izrazima rezultat reduciranja prijedložnog izraza za vrijeme (za vrijeme Napoleona, za Napoleona). Genitiv uz prijedlog u upotrebljava se kada je riječ o odnosu dijela i cjeline, odnosno o posjedovanju nečega što se ne može otuđiti, što ne može ne biti dio predmeta o kojemu je riječ, npr. Bila je jedinica u majke.Genitiv uz prijedlog mimo - Za pronalaženje pokraj čega specijaliziran je prijedlog mimo, koji osim s genitivom može dolaziti i s akuzativom, npr. Već su bili prošli mimo naše kuće.

25. Definiranje dativa u sintaksičkom planu Termin dativ potiče od latinske riječi dativus što znači padež namjene. U nauci je ustanovljeno da se u historijskom razvoju slavenskih jezika sužavao krug upotrebe ovog padeža. Dativ se u našem jeziku najčešće upotrebljava uz glagole i ima niz značenja. Osnovno mu je to da kazuje kome ili čemu je namijenjeno ili prema kome ili čemu se kao cilju nešto upućuje, tj. ima osnovno značenje namjene i cilja. Kad znači namjenu, dativ se nalazi u službi daljeg objekta, a kad znači cilj ima službu priloških odredbi.

26. Dativ koristi ili štete je vrsta dativa namjene, s tim da on označava onoga kojemu se što čini s ciljem da mu bude na korist ili na štetu, npr. oteti slabima, služiti njemu, drago mi je. Sličan je tome i dativ koji dolazi uz usklične riječi i koji se ponekad naziva uskličnim zativom, npr. Blago vama! Jao meni!

27. Etički dativ ili dativ interesa pretpostavlja da je onomu što se označava dativom u interesu da se dogodi ili ne dogodi ono o čemu se priopćuje. Takva upotreba dativa je svojstvena razgovornom stilu, npr. Kako ste mi? Da si mi živ i zdrav!

28. Posesivni (prisvojni) dativ je dativ (često enklitički oblik zamjenice) kojemu je značenje vrlo blisko značenju prisvojnih zamjenica, pa su takvi dativii njima (tim zamjenicama) i zamjenjivi, npr. Djeca su joj dobro prema Njena djeca su dobro. Njemu su svi u Njemačkoj. Kako ti je zdravlje?

29. Dativ uz prijedloge U standardnom bosanskom jeziku s dativom se slaže malo prijedloga. Oni s k tome često (posebno kad dolaze u značenju koje ponavlja osnovno značenje dativa) zalšno, posebno prijedlozi k i prema. Ostali dativni prijedlozi (naodmak, nadohvat, nasuprot, usprkos i protiv) dolaze sve češće s genitivom, iako se preporučuje njihova upotreba s dativom. Prema tome, dativ je padež koji u bosanskom standardnom jeziku teži tome da se oslobodi prijedloga, da postane antiprepozicional (suprotno od lokativa, koji je uvijek prepozicional ).

30. Zamjena dativa u epskom diskursu Dativ se javlja u epskom diskursu kako bi zadovoljio potrebe deseterca, pa je dolazilo do kontaminacije padežnih oblika. Epski dativ je mogao preuzeti u epskom diskursu funkciju drugih padeža:1. Kao zamjena za genitiv:

a) Označavanje izricanja (funkcija PO): Ja bih saš'oTukunliji-banu (kod Tukunlije-bana).b) Besprijedloška i prijedloška izricanja (funkcija Atn): Tamnici (D) se otvoriše vrata.

Otvoriše se vrata od tamnice (G).

8Sintaksa padeža

2. Zamjena prijedloškog dativa u besprijedloški: Okrenuo (ka) šeher-Sarajevu. Hajdemo (ka) kuli Osman-age.

3. Dativ u službi prijedloškog akuzativa kojim se izriče značenje lokalizatora za ograničenu direktivnost:a) Knjiga dođe šeher-Sarajevu; knjiga dođe u šeher-Sarajevo.b) Ja ću doći crkvi u Lugove; ja ću doći u crkvu u Lugove.

4. Zamjena lokativa dativom: Pa je kuli (D) sio kraj pendžera; pa je na kuli (L) sio kraj pendžera.31. Akuzativ u sintaksičkom tumačenju

Termin akuzativ potiče od latinskog accusativus, što je značiko (op)tužen. Primarna funkcija akuzativa u rečenici jeste funkcija pravog objekta uz prelazne glagole. S gledišta značenja, u imenskom obliku (padeži) akuzativa nalazi se ime pojma koji se kao predmet obavezno podrazumijeva da bi se radnja koju takav glagol označava mogla vršiti, i to tako što je to predmet koji radnja obuhvata u cjelini. S gledišta sintaksičkog odnosa riječi u rečenici, u obliku akuzativa (bez prijedloga) nalazi se imenska riječ koja je pravi objekat u osnovnoj rečeničnoj strukturi subjekat + predikat + objekat, kada se u predikatu nalazi prelazni (tranzitni) glagol.

32. Besprijedložni akuzativ uz prijelazne glagole Objekat u akuzativu (bez prijedloga) dolazi uz prijelazne glagole. To je pravi objekat. U savremenom bosanskom jeziku pravi objekat u obliku akuzativa je sasvim običan i uz odrične glagole (umjesto slavenskog genitiva) npr. nemati majku (umjesto nemati majke). U narodnim pjesmama, a i u svakodnevnom govoru nailazimo na primjere u kojima se uz prijelazni glagol nalazi objekat istog korijena koji je i u glagolu, npr.: zbor zboriti, žeti žetvu... Ovakav objekat naziva se unutarnji objekat.

33. Različiti tipovi prijelaznih glagola Gramatika bosanskog jezika izdvaja 4 tipa prijelaznih glagola, a to su: 1. Kategorija kreativnih glagola kojima se izražava kreacija i stvaralačko umijeće (pisati, zidati,

graditi...)2. Kategorija glagola percepcije podrazumijeva glagole koji su vezani za čula (vidjeti, gledati,

čuti, dirati) i gl. znanja (znati).3. Kategorija glagola pripadnosti: imati, nemati, posjedovati i sl.4. Tranformativni glagoli označavaju promjenu karaktera radnje na kojoj se vrši: razvaliti,

počistiti... 34. Polivalentni prijelazni glagoli

Uz prijelazne glagole: moliti, pitati, učiti, mogu doći i po dva objekta u akuzativu. Jednim se označava biće a drugim neka stvar ili sl.: Mi bismo vas zamolili nešto (dvostruke objekatske veze).

35. Funkcije bezprijedložnog akuzativa Akuzativ bez prijedloga imenski je oblik (padež) u kojem stoji ime pojma koji u potpunosti obuhvata radnja prelaznog glagola kao upravnog člana akuzativne sintagme.Može imati sljedeće funkcije:

a) Pravi (direktni) objekat – prva je funkcija akuzativa bez prijedloga, čime je taj padež treći konstituent predikatskoj rečenici čija je osnovna struktura konstrukcija subjekat + predikat + objekat, npr. Pili su mlijeko i kafu.

9Sintaksa padeža

b) Unutrašnji objekat – kao folklorna verzija pravog objekta čija je posebnost samo u tome što se u tome padežu nalazi imenica koja se nalazi i u osnovi prelaznog glagola kojem je on dopuna kategorije oravog (direktnog) objekta: Grad gradila tri brata rođena.

c) Imenski dio predikata – kao arhaična konstrukcija uz glagole nepotpunog značenja, u starijim fazama našeg književnog jezika, odnosno u jeziku folklorne poezije, npr: Učiniću djecu janjičare, za koje konstrukcije u savremenom bosanskom jeziku imamo instrumental bez prijedloga, odnosno akuzativ s prijedlogom za (Učiniču djecu janjičarima).

d) Logički subjekat – kao dio konstrukcije u bezličnim rečenicama, kada se akuzativ javlja kao oblik u kojem se nalazi ime pojma kojem se dato stanje, raspoloženje, označeno glagolima u upravnom dijelu sintagme, pripisuje, npr.: Cijeli dan Mariju boli glava; u kojim rečenicama u službi granatičkog subjekta, dakle u obliku nominativa, nalazimo imenice koje označavaju pojmove s kojima su stanja, odnosno raspoloženja u vezi, od kojih data stanja koja se pripisuju pojmovima s imenom u akuzativu zavise.

e) Odredbe vremena, mjere vremena, mjere prostora, količine, vrijednosti, cijene – uz upravne riječi akuzativne sintagme, npr.: Tu noć sam pisao materi.Svaki dan smo odlazili na plivanje.Kao vremenska odredba (temporalni akuzativ), akuzativ je sinoniman sa temporalnim genitivom: Taj isti dan dođe Karađorđe u Jagodinu; Tog istog dana dođe...

f) Odredbe za način – uz upravne riječi akuzativne sintagme, najčešće u frazeološkim izrazima, u kombinaciji s predloškim akuzativom, npr.: Išli su nogu pred nogu (polahko, oprezno); Idu ruku pod ruku (zajedno).

36. Akuzativ uz prijedloge kroz, niz, uz Prijedlozi kroz, niz i uz karakteristični su samo za akuzativ. Po svome značenju vežu se za mjesto. Akuzativu s prijedlogom kroz osnovno je značenje probijanje, prolazak jednog predmeta s jedne strane na drugu stranu drugoga predmeta, npr.: Jutro su prošli kroz grad.Ovim akuzativom označava se i vrijeme: Kroz noć je bolesniku uvijek teže; način: Sjeća ga se kao kroza san; uzroka: Kroz to uskoro zaratiše; sredstva: To su postigli kroz svoje poklisare.Prijedlog niz podrazumijeva suprotan podrazumijeva usmjerenost kretanja od gornje ka donjoj strani:Niz brdo se spuštala kolona. Prijedlog uz podrazumijeva suprotan smijer kretanja od prijedloga niz, tj. kretanje od donje od donje ka gornjoj granivi:Pošao jeuz rijeku.

37. Akuzativ uz prijedloge o, po, na, u Prijedlog na upotrijebit će se onda kad je cilj kretanja ili kakve druge aktivnosti površna ili gornja strana predmeta, npr. Izašli smo na ulicu. Ima dosta glagola koji traže dopunu sa prijedlogom na, npr.:misliti na djecu, ljutiti se na vas i sl. S prijedlogom o dolazi akuzativ imenica koje označavaju predmet na kojem se završava kakvo kretanje ili druga aktivnost, na kojem dolazi do dodira dvaju predmeta (obično u jednoj tački) ili o kojem se vješa kakav drugi predmet. Objesio je jaknu o klin.Akuzativ s prijedlogom po, koji inače češće dolazi s lokativom, označava u prvom redu razlog ili cilj kretanja, odnosno kakve druge aktivnosti, i to obično sa pretpostavkom da se predmet koji je cilj ili razlog kretanja ne samo dostigne, nego često i vrati na na polazište, odnosno na mjesto na kojem se nalazi govornik ili onaj o kome je riječ u rečenici. Večeras ću doći po vas. Akuzativ s prijedlogom u označava usmjerenost kretanja ka unutrašnjosti čega. Sve im reci u lice.

10Sintaksa padeža

38. Akuzativ uz prijedloge pod, pred, među, za, nad Prijedlog među koji stoji uz akuzativ označava prostor ili predmet kao cilj kretanja ili kakve druge aktivnosti koji je okružen drugim predmetima. Stao je između nas.Akuzativ s prijedlogom nad označava mjesto kao cilj kretanja ili neke druge aktivnosti koji se nalazi u gornjem dijelu ili posve iznad predmeta koji označava riječ u akuzativu. Nagnula se nad njega.Prijedlog pod suprotnog je značenja od prijedloga nad. Označava mjesto kao cilj kretanja ili neke druge aktivnosti koje se nalazi u donjem dijelu ili posve ispod predmeta. Sakrio se pod krevet.Akuzativ s prijedlogom pred označava mjesto kao cilj kretanja ili kakve druga aktivnosti koje se nalaze s prednje strane predmeta. Stigao je pred zgradu.Prijedlogom za označava se mjesto kao cilj kretanja ili kakve druge aktivnosti koje se nalazi sa stražnje predmeta označene imenicom u akuzativu. Došao je za kuću.

39. Instrumental u sintaksičkom poimanju Instrumental je padež kojim se označava instrument, tj. oruđe, odnosno sredstvo radnje. Ističu se dva osnovna značenja karakteristična za instrumental, a to su značenje sredstva i društva ili socijativno značenje. U nekim slučajevima instrumental može imati ablativno značenje (kao genitiv), tj. odmicanje, udaljavanje. Pored ovih značenja ima značenje: mjesta, vremena, načina, itd. U zavisnosti po kojoj se riječi uvodi u rečenicu imamo 3 tipa instrumentala, tj. 3 pozicije:

a. Adverbalnab. Adnominalna c. Pozicija uvođenja u adjektivne riječi.

40. Značenje društva i sredstva instrumentala U socijativnom (društvenom) smislu instrumental označava ime onoga u čijem se društvu vrši radnja. Najtipičniji primjeri socijativnog instrumentala su oni uz glagole koji svojom semantikom podrazumijevaju, okvirno rečeno, partnera subjektu u vršenju radnje: Išla je s njom u šetnju.Instrumentalom sredstva označava se predmet kojim se ili uz pomoć kojega se obavlja kakva radnja, npr. putovati vozom.

41. Funkcije besprijedložnog instrumentala Besprijedložni instrumental popunjava 3 sintaksičke funkcije:a) Dalji objekat: Mahnula joj rukom.b) Priloške odredbe: Šetala je livadom. Otrča poljem.(POM)c) Leksičko jezgro imenskog predikata: Izglasan je za najljepšeg. Proglasili su ga nestalim.

42. Instrumental uz prijedlog sa Tipično značenje prijedloškog instrumentala jeste značenje društva. Tada instrumental dolazi s prijedlogom s(a), dok se instrumental sredstva javlja bez prijedloga. Prijedlog sa javlja se sa instrumentalom u obliku daljeg objekta: Pomirila se s njom, priloške odredbe za vrijeme: to dođe s godinama, atn: Žena s trakom na kosi.

43. Instrumental uz prijedlog za Prijedlog za sa instrumentalom označava da se nešto nalazi ili se događa sa stražnje strane predmeta ili neposredno iza njega:Zatvorite vrata za sobom. Uz glagole kretanja ili glagole koji označavaju usmjerenost ka cilju, odnosno kakvu težnju, instrumental s prijedlogom za označava

11Sintaksa padeža

predmet prema kojemu se drugi predmet kreće ili je prema njemu usmjereno kakvo htijenje, želja, težnja, npr.: Kreni za mnom.

44. Instrumental uz prijedloge nad, pod, pred, među Ovi prijedlozi se, osim sa instrumentalom, mogu naći i uz lokativ i akuzativ. Njihovo primarno značenje jeste mjesto vršenja radnje. Pod zemlju je zakopao igračku. Među djecom ima i pokoji učitelj. Ostao je bez novca.

45. Lokativ u sintaksičkom značenju Lokativ dolazi samo uz prijedloge. Njegovo primarno značenje odnosi se na lokaciju, mjesto, ali se može proširiti izvan mjesta. Popunjava funkciju daljeg objekta, priloške odredbe i atn. Prijedlozi koji se koriste uz lokativ su: o, po, u, na, pri, prema.

46. Sintaksičke funkcije lokativa s prijedlogom pri Lokativ s prijedlogom pri ima sljedeće funkcije:a) Priloške odredbe: Vikendica je pri rijeci (POM – označava se nalaženje nečega uz nešto, pri

čemu se nalazi), vrijeme: pri čitanju, poređenje: Šta je trošna kuća pri luksuznoj vili, uzrok: Trza se pri šumovima...

b) Atn: Kuća pri moru.47. Sintaksičke funkcije lokativa s prijedlogom prema

Lokativom s prijedlogom prema označava se usmjerenost, slaže se i sa dativom, ali se razlikuju po tome što je dativ dinamičan, a lokativ statičan. Kuća prema moru.

48. Lokativ s prijedlogom po Lokativom s prijedlogom po označava se rasprostranjenost po površini nečega, popunjava poziciju priloške odredbe i atn: Razbiježali se po livadama; Odgovor po prigovoru.

49. Lokativ s prijedlogom o Lokativ s prijedlogom o znači mjesto o koje je nešto okačeno. Vrši funkciju atn (Dobiti dojavu o sastanku), priloške odredbe(O zidu je vjesila kapa.-POM) i objekta (Misli o hrani).

50. Lokativ s prijedlozima u i na Prijedlogom u označava se unutrašnjost, a prijedlogom na vanjska rasprostranjenost. Vrši funkciju priloške odredbe, npr: na kraju predavanja.