kroz povijestVodi

www.tucepi.com

Vodi Tuepi kroz povijest

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

2

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

3

Tuepi kroz povijest

Tuepi su danas poznato turistiko odredite. Tuepi su isto tako staro naselje s gotovo etiri tisuljea dugom prolou, ponajprije zahvaljujui povoljnom zemljopisnom poloaju koje se iitava iz drevnog naziva samoga mjesta. Tuepi selo kod izvora. Naziv je ilirskog podrijetla. Arheoloki slojevi, u irokom rasponu od prapovijesti, antike, preko

srednjeg vijeka, utisnuti su u dominantnim podbiokovskim padinama sve do duge ljunane obale s ostacima ilirskih gomila, antikih i kasnoantikih svetita i ukopita te srednjovjekovnih ostataka naselja i crkvica s grobljima. Prapovijesni lokaliteti u Tuepima su Gradina na padinama brda Sutvid, vie Gomila na predjelu Sutvida i Ravnica, Gradac nedaleko od morske obale. Utvrde su bile sredita dobro skrivenih i zatienih oaza stoara, ali i spokoj mrtvima. Meu njima se istie lokalitet Grad. Nalazi se sjeverozapadno, iznad puta koji vodi iz Sride Sela u Podpe. S uzvisine se iri impozantan pogled na morsku puinu i tuepsko priobalje. No, ono to impresionira su ostaci vie stotina terasa s maslinicima i vinogradima podno masiva strme planine Biokovo, omeenih i poduprtih kamenim zidovima. O veliini i rasprostranjenosti naselja, o kontinuitetu i nainu ivljenja od prapovijesnih do dananjih dana najbolje nam svjedoe brojne kranske crkve sauvane na temeljima starijih svetita ili u njihovoj blizini. Tuepi s tri ranoromanike crkvice: Sv. Jurja na samoj morskoj obali, Sv. Vida na brdacu Sutvid i Sv. Martina ispod biokovskih litica upuuju na nastavak ivota na mjestima od antikih poetaka. Po svojoj tipologiji jednobrodnih skladnih kamenih zdanja povezuju nas s razdobljem uspostave ranosrednjovjekovne upanije i njezina procvata tijekom 12. i 13. stoljea. Potvrde o drevnosti lokaliteta sauvale su u sebi i kasnosrednjovjekovne, odnosno u baroku obnavljane crkve Sv. Kate u Gornjim Tuepima i crkve Gospina roenja na mjesnom groblju, na istoku mjesta, neposredno

Vodi

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

4

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

5

iznad morske obale. U vremenima nakon toga, sve do velikog potresa 1962. godine, sredite do tada tradicionalno poljodjelskog i stoarskog mjesta obiljeava velika upna crkva Sv. Ante Padovanskoga u Gornjim Tuepima. Nakon potresa stanovnitvo masovnije naputa poruene kamene kue na padinama Biokova. Grade se nova suvremena betonska zdanja pri samoj obali, prilagoena potrebama suvremenog turizma. S novim nainom ivota, u blizini novog sredita mjesta podie se moderno zdanje crkve Sv. Nikole Tavelia na jadranskoj magistralnoj cesti. Na padinama planine Biokovo, na granici Gornjih Tuepa i Gornje Podgore, izdie se brdace Sutvid. Na njegovu vrhu, na ostacima ilirske gomile, tragovi su temelja nekadanje crkve Sv. Vida. Naziv lokaliteta i skromni materijalni dokazi upuuju nas da su Hrvati doseljenjem u ove krajeve na tom mjestu tovali svoga boga Svevida. Kad su se pokrstili, pretvorili su poganski hram u crkvu. Temelji srednjovjekovne crkve Sv. Martina s ostacima groblja nalaze se sjeverozapadno od Sutvida, na maloj zaravni ispod litica. U narodu je ovaj lokalitet poznat kao Grebie. Keramiki ulomci pronaeni na lokalitetu upuuju nas na postojanje objekta jo u antikom dobu. U kasnom srednjem vijeku ovim su prostorom gospodarili bosanski vladari, o emu svjedoi Kreevska povelja Jurja Vojsalia od 12. kolovoza 1434. U povelji se prvi put u pisanom obliku spominje selo Tuepi napisano hrvatskim jezikom i bosanikim pismom. Od kraja 15. do kraja 17. stoljea podrujem su vladali Turci. No, i poslije, tijekom mletake vladavine u 18. stoljeu, zbog blizine granice s Osmanlijskim Carstvom, lokalno je stanovnitvo ivjelo u stalnoj nesigurnosti. O tim burnim vremenima danas nam svjedoe ostaci utvrda, u narodu zvane turske kule. Sve tri kule nalaze se u Gornjim Tuepima.

Starim ouvanim stazama, uz malo napora i znatielje,

stiemo u autentine tuepske zaselke i otkrivamo

ljepotu i teinu negdanjeg ivljenja.

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

6

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

7

aria kula najblia je planinskoj stijeni, nedaleko od lokaliteta crkvice Sv. Martina. Nalazi se na teko pristupanoj izbaenoj stijeni u blizini Tolia kua. Od njezinog etverokutnog oblika djelomice su sauvani istoni i juni zid. Graena je od nepravilno klesanih komada kamena, pojaavana veim i pravilnijim kamenim blokovima. Uz kulu su ostaci obrambenih zidova. Iznad kule naziru se obrisi naputenog naselja s kuama izvedenim u masivnom suhozidu, s oblikovanim ognjitima i otvorima te ostacima poda od uglaanih kamenih blokova.Buelia kula nalazi se na putu iz Sride Sela prema zaselku Knjezovim Ostojiima. Kulom je upravljao junak iz turskih vremena harambaa Grgo Bueli u 17. stoljeu. Takoer je smjetena na uzdignutoj stijeni. Sauvana je u etverokutnom obliku do visine prvog kata, graena kamenim blokovima. Lalia kula nalazi se u Sridi Sela i najbolje je sauvana. U sastavu je gospodarskih i stambenih objekata. Cijeli kompleks izvrstan je primjer tradicijskog graditeljstva. Iz tih nesigurnih vremena sauvane su i tzv. Turske pei. To su prirodna udubljenja u stijenama u kojima su se sklanjali ljudi i stoka. Najuoljiviji je kompleks koji dominira u stijeni sa sjeverozapadne strane Tuepi, iznad Podpei. Podno zaselka Grubiii u Podpei nalazi se crkva Sv. Mihovila. Ispod zvonika je rozeta u kamenu isklesan kruni ukrasni otvor, i obiteljski grb s latinskim natpisom iz kojeg se iitava da je plemi Mihovil Grubii dao sagraditi tu baroknu crkvicu.Crkva Sv. Kate nalazi se iznad aria kua i sagraena je 1541. godine. Do crkve se dolazi obiljeenom pjeakom stazom. Na proelju je ugraen srednjovjekovni prozor s kamenim reetkama, to nas upuuje na postojanje starijeg crkvenog zdanja. U blizini je i istoimena kapelica.

Iz vremena borbe protiv Turaka u Gornjim Tuepima

sauvane su tri kule: Buelia, aria i Lalia.

Srednjovjekovne nadgrobne ploe s prikazima tita,

maa, polumjeseca, sunca i kria na mjesnom groblju.

Spomenik palim borcima i rtvama

faistikog terora, 1941. - 1945.

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

8

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

9

Gornjim Tuepima dominira monumentalno zdanje upne crkve Sv. Ante Padovanskoga. Podignuta je na prijelazu iz 19. u 20. stoljee u klasicistikoj maniri. Unutranjost je oslikana mramoriziranim ukrasima. Tri barokna oltara pridonose raskonom skladu unutranjosti crkve. Preneseni su iz starije

istoimene crkve koja se nalazila nekoliko stotina metara sjeveroistono od nje. Na tom je mjestu crkvica Sv. Roka, podignuta na temeljima zvonika stare crkve Sv. Ante iz 1602. godine, stradale u poaru 1891. godine.

Vizurom Gornjih Tuepi dominira impresivno zdanje

upne crkve Sv. Ante Padovanskog izgraene 1911.

godine

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

10

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

11

Crkva Sv. Jurja iz 14. stoljea, sagraena 1311. godine, smjetena je nedaleko od morske obale, na jugozapadnom dijelu mjesta, pokraj hotela Neptun. Danas je okruena hotelskim objektima. Jedno je od rijetkih potpuno ouvanih srednjovjekovnih zdanja na Makarskom primorju. Sagraena je na temeljima svetita razorene starokranske bazilike koja se nalazila u sklopu rimske vile, nadomak mora i ala, meu kronjama maslina. Na lokalitetu se nalazi i nadgrobni spomenik iz 1. stoljea s portretnim prikazom pokojnika i najstariji je takav spomenik na Makarskom primorju. Dugo je vremena smatran nadgrobnim spomenikom venecijanskog duda Petra I. Candiana koji je poginuo nedaleko od tog mjesta u pomorskoj bitci s Neretvanskom kneevinom 18. rujna 887. Crkva Gospina roenja nalazi se na jugoistonom dijelu Tuepa, na uzvisini iznad morske obale. Sagraena je 1703. godine na temeljima srednjovjekovne crkve. Pred zapadnim proeljem nalaze se nadgrobne ploe iz tog razdoblja s karakteristinim prikazima maa, tita s ruom ili suncem i polumjesecom.Crkva Sv. Nikole Tavelia podignuta je 1989. godine i najnovije je crkveno zdanje smjeteno u sredini naselja, iznad jadranske magistrale. Zamiljena je kao novo vjersko sredite, s crkvom, upnom kuom i dodatnim vienamjenskim prostorima za pastoralni rad. Prilagoena je terasastom terenu i mediteranskom zelenilu.

Oko srednjovjekovne crkvice sv. Jure iz XIV. stoljea,

smjetene izmeu hotela Neptun i Tamaris, ureen

je arheoloki park koji svjedoi o dugoj tuepskoj

povijesti.

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

12

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

13

U sjeni borova ispred crkve Tuepljani su svome zaslunome sumjetaninu fra Mati imiu (1848. - 1926.) podignuli spomen-poprsje 1999. godine.Uz obalu se nalaze ostaci ljetnikovaca iz 18. stoljea plemikih obitelji Kaia, Ivanievia i Grubiia. Dva dvora Kaia i jedan Ivanievia su na predjelu Kraj, u sreditu mjesta. Od njih su sauvani ogradni kameni zidovi i ukraeni juni ulazi. Na jednom Kaia dvoru iznad ulaza uklesana je godina gradnje: 1775. Na drugom Kaia dvoru sauvani su u kamenu isklesani obiteljski grbovi. Najbolje je

ouvan juni zid s baroknim ulazom u nekadanji Ivanievia dvor u kojem je 1911. godine otvorena Uljarska zadruga za preradu kvalitetnog tuepskog maslinova ulja. Najouvaniji je ljetnikovac filologa i pisca don Klementa Grubiia (1725. - 1773.), danas poznat kao Hotel Katelet. Zdanjem dominira balkon s balustradom (kamenom ogradom) iznad glavnog ulaza na kojem je uklesana 1766. godina. Takoer na junom proelju, u visini prvoga kata uklesan je obiteljski grb.Don Klement je potomak plemike obitelji Grubiia iz Tuepa i 1766. godine se useljava u novosagraeni ljetnikovac na svome posjedu u Tuepima. Alberto Fortis (1741. - 1803.), talijanski prirodoslovac i putopisac, boravio je u ljetnikovcu don Klementa Grubiia. Ljepotu i sklad ladanjskog dvora svoga

domaina i prijatelja usporedio je s onima u talijanskoj Brenti. Uenom i gostoljubivom domainu u njegov ljetnikovac, a danas hotel, dolazili su u posjet mnogi domai i strani uglednici koji su upoznavali Tuepe i prenosili svoje dojmove diljem svijeta.

Uza samu morsku obalu plemii Grubiii u XVIII. su

stoljeu podignuli barokni ljetnikovac danas poznat

kao hotel Katelet.

Fra Mate imi, sveenik, knjievnik

i prosvjetitelj, uz pastoralni rad svojim

je savjetima umnogome pomogao

osnivanju uljarske zadruge 1911. godine.

Na dugoj tradiciji maslinarstva danas se,

tehnologijom hladnog postupka, proizvodi

visokokvalitetno maslinovo ulje.

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

14

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

15

Dananji Tuepi spojnica su prolosti i budunosti.Suvremene prometnice, luica, hoteli, vile, privatni apartmani, televizijski i internetski prikljuci u skladu su s tradicionalno graenim tuepskim zaselcima, pjeakim stazama i putovima. Dvije su konstante tuepske povijesti i sadanjosti: jedna je ljepota i posebnost krajolika, planine, priobalja i mora. Druga je srdanost i gostoljubivost domaina. Upravo ljepota prirode i gostoprimstvo ovdanjeg ovjeka predstavljaju i glavni motiv dolaska sve veeg broja turista.

Poeci turizma vezuju se za izgradnju hotela Jadran u 50-im godinama prolog stoljea. U to je vrijeme to bio najmoderniji i najljepi hotel na Jadranu koji je ugoivao poznata imena iz svijeta kulture i politike. Istodobno, hotel Jadran, sa svojom poznatom terasom, 60-ih, 70-ih i 80-ih godina bio je sredite zabavnog ivota cijele Makarske rivijere. Upravo je hotel Jadran, visokim standardom usluga, dao peat ukupnom razvoju Tuepa u poznato turistiko odredite.

Hotel Jadran predstavlja simbol tuepskog turizma.

Od svog otvaranja ranih 50-ih godina prolog stoljea

postavlja visoke standarde kvalitete usluga i znatno

pridonosi ukupnoj promociji mjesta.

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

18

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

19

Tuepi danas raspolau s 2.000 kreveta u hotelima od kojih su ak est sa etiri zvjezdice, to dovoljno govori o kvaliteti usluga. Istodobno Tuepi raspolau i s 5.000 kreveta u privatnom smjetaju, u sobama i apartmanima. Na raspolaganju su i brojni restorani, konobe i drugi ugostiteljski objekti nudei bogat izbor tradicionalnih jela i pia.Vie od toga, svi koji se odlue za boravak u naem mjestu uivat

e u lijepoj, 4 km dugoj ljunkovitoj plai natkrivenoj borovima, etalitu koje se protee du cijele plae pogodnom za duge etnje i bicikliste. Na zapadnoj strani mjesta, pokraj hotela Neptun, nalazi se i sportski centar Slatina s teniskim terenima i nogometnim igralitem, a na samoj plai imate mogunost uivanja u vodenim sportovima.

Duga tradicija pomorstva i ribarstva pretoena je

u oaravajui ambijent tuepske luice.

U samom sreditu mjesta nalazi se ronilaka kola, a

sportski centar Slatina, pokraj hotela Neptun, prua

mogunost igranja tenisa, nogometa i odbojke.

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

20

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

21

Zabavni i kulturni program sastavni su dio tuepske turistike ponude. U okviru Tuepskih ljetnih veeri odravaju se raznolike zabavne i kulturne priredbe. Tuepske ljetne veeri tradicionalno zapoinju pukom fetom 13. lipnja, na dan sv. Ante, zatitnika upe Tuepi.

Tijekom ljeta u Tuepima, uz odmor i uivanje u blagodatima ovog mjesta, moi ete uivati u koncertima, dramskim predstavama, veerima folklora i u klapskoj pjesmi. Dakako, raznolikost zabavnog programa neizostavna je bez tradicionalnih ribarskih veeri koje se odravaju u tuepskoj luici. Uivanje u zabavnom i natjecateljskom dijelu programa uz kuanje morskih delicija nezaboravan je doivljaj svake ribarske veeri. U starom dijelu naselja, u tuepskim zaseocima, stoljetni mir prekidaju dramske predstave koje se odravaju u sklopu programa Ka kultura u tuepskim zaseocima. U ambijentu starih kua, koji e vas odvesti u neka davna vremena, uivat ete u dramskim predstavama i tradicijskim jelima ovog kraja.

Koncerti, izlobe slika i dramske predstave u

zaseocima podno planine Biokovo sastavni su

dio kulturno-zabavne manifestacije Tuepske

ljetne veeri.

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

22

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

23

Samo sat vremena vonje automobilom potrebno je za dolazak do najvie toke planine Biokovo, do vrha sv. Jure (1.762 m). Planina Biokovo zatieno je podruje proglaeno parkom prirode. S najvieg vrha planine i drugih lako dostupnih uzvisina prua se sveobuhvatan pogled na susjedne planine, oblinje otoke, na cijelu rivijeru, njezine plae, hotele, ume i uvale.elite li uivati u tiini i osjetiti mudru teinu prohujalih stoljea, obiljeenim pjeakim stazama zaputite se od obale ka oblinjim zaseocima, udaljenim 30 do 50 minuta hoda od mora. Kroz stoljetne maslinike, od obale do nekadanjeg sredita naselja (Srida Sela) vode tri obiljeene i ureene pjeake staze. Prva staza vodi od hotela Alge preko zaselka ovii, druga staza vodi od luice preko zaselka Podstup, a trea pokraj groblja preko zaselaka evelji i imii. Posjetom etno-zbirci, u neposrednoj blizini crkve Sv. Ante, upoznat ete se s predmetima iz nae blinje i daljnje prolosti. Isto tako vrata stoljetne crkve Sv. Ante s tri barokna oltara i orguljama otvorena su svaki dan. Odluite li posjetiti i nau iru okolicu, iznimno povoljan zemljopisni poloaj Tuepa omoguava izlete na oblinje otoke, Split, Dubrovnik, Meugorje i druga oblinja odredita.

Dragi gosti, nadamo se da e vam ovaj vodi pomoi u boljem upoznavanju naeg mjesta. Vjerujemo kako ete u tuepskim ljudima prepoznati domaine i prijatelje te da e Tuepi postati mjesto vaeg stalnog povratka.

Etno-zbirka krinjica nalazi se u neposrednoj blizini

crkve Sv. Ante u Gornjim Tuepima - Srida sela.

Predmeti iz nae blie i dalje povijesti doarat e vam

kulturu ivljenja ovdanjeg ovjeka.

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

24

Hotel Tamaris

Slatina 2

HR-21325 Tuepi

C R O A T I A

T: +385 (0)21 678 222

F: +385 (0)21 623 415

E: info@hotel-tamaris.hr

www.hotel-tamaris.hr

www.hotel-tamaris.com

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

25

Bluesun hotel Neptun

Bluesun hotel Katelet

Draevice 35 21325 Tuepi

C R O A T I A

T: +385 (0)21 601 202 F: +385 (0)21 601 204

E: tucepi@bluesunhotels.com

www.bluesunhotels.com

Slatina 421325 Tuepi

C R O A T I A

T: ++385 (0)21 605 500F: +385 (0)21 605 700

E: neptun@bluesunhotels.com

www.bluesunhotels.com

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

26

Bluesun hotel Alga

Bluesun hotel Afrodita

Draevice 33 21325 Tuepi C R O A T I A

T: +385 (0)21 601 500F: +385 (0)21 601 507 E: afrodita@bluesunhotels.com

www.bluesunhotels.com

Draevice 35 21325 Tuepi C R O A T I A

T: +385 (0)21 601 202 F: +385 (0)21 601 204 E: alga@bluesunhotels.com

www.bluesunhotels.com

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

27

Hotel Villa Marija

Hotel Laurentum

Kraj 4321325 Tuepi

C R O A T I A

T: +385 (0)21 605 900 F: +385 (0)21 605 902

E: marketing@hotellaurentum.com

www.hotellaurentum.com

Donji Ratac 24 21325 Tuepi

C R O A T I A

T: +385 (0)21 695 000 F: +385 (0)21 623 004

E: info@hotelvillamarija.com

www.hotelvillamarija.com

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

28

I N F O R M A C I J ETuristika zajednicaTuristika Donji Ratac, T: ++385 21 623 100 F: ++385 21 678 837zajednica Tuepi HR-21325 Tuepi, T: ++385 21 678 836 CROATIA E: tzo-tucep@st.t-com.hr HoteliAlga Draevice 35 T: ++385 21 601202 F: ++385 21 601204Afrodita Draevice 33 T: ++385 21 601505 F: ++385 21 601507Aparthotel Tamaris Slatina 2 T: ++385 21 678 222 F: ++385 21 623 415Katelet Draevice 35 T: ++385 21 601202 F: ++385 21 601204Laurentum Kraj 43 T: ++385 21 605900 F: ++385 21 605902Neptun Slatina 4 T: ++385 21 605 500 F: ++385 21 605 700 Villa Marija Donji Ratac 24 T: ++385 21 695 000 F: ++385 21 623 004

Turistike agencije Astrum Draevice 73 T: ++385 21 623 433 F: ++385 21 623 718Dormana Kraj 123 T: ++385 21 623600 F: ++385 21678 245 Fun-Tours Kraj 46 T: ++385 21 623570 F: ++385 21 623696More Draevice 34 T: ++385 21 623 525 F: ++385 21 623525Ratours Donji Ratac 24 T: ++385 21 623 200 F: ++385 21 623004 T: ++385 21 695000

Pota Pota Tuepi Kraj 45 T: ++385 21 623 302 F: ++385 21 623 414

MjenjaniceDormana Kraj 123 T: ++385 21 623 600Hotel Alga Draevice 35 T: ++385 21 601 202 Hotel Neptun Slatina 4 T: ++385 21 605 500 Hotelsko naselje Afrodita Draevice 33 T: ++385 21 601 505 Pota Tuepi Kraj 45 T: ++385 21 623 302 Restorani Gusar Draevice 38 T: ++385 21 623 085Jeny Gornje Tuepi T: ++385 21 623 704Veza Gornje Tuepi T: ++385 21 623 224Marina Donji Ratac bb T: ++385 21 623 677Olive Tree (Villa Andrea) Kamena 46 T: ++385 21 695 240

GostioniceBarba Kraj 126 T: ++385 21 623 340Kamena Kamena 16 T: ++385 21 623 385Kok Kraj 126 T: ++385 91 761 9008 Marina Donji Ratac 13 T: ++385 21 623 363Riva Kraj 55 T: ++385 21 623 174

KonobeFeniks Gornje Tuepi T: ++385 21 623 728Opaak Gornje Tuepi T: ++385 21 679 962Postup Kraj 56 T: ++385 21 623 531Ran Kamena 64 T: ++385 21 623563Stari dvor Kraj 83

Pizzerie Gajeta Kraj 54 T: ++385 21 623 260La Strada Kraj 43 T: ++385 21 623 361Mimoza Draevice 35 Olea Kraj 118 T: ++385 21 623 512 Vapor Kraj 74

TrgovineGolub Donji Ratac 5 T: ++385 21 623 233Ivana Draevice 38 T: ++385 21 623 397Konzum Kraj 45 T: ++385 21 679 700Studenac Kraj T: ++385 21 623 647

Frizerski saloniAna Kraj 72aMiranda Kraj 90 T: ++385 21 623 332Mirjana Hotel Alga T: ++385 21 601 202

Ambulante 112Ambulanta Tuepi Kraj 39a T: ++385 21 623 577Dom zdravlja Makarska Stjepana Ivievia 2 T: ++385 21 612 033

LjekarnaLjekarna Tuepi Donji Ratac T: ++385 21 623300

Zubni lijenik Stomatoloka ordinacija Kraj 39a T: ++385 21 623 344

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

29

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

30

VeterinarVeterinarska stanica Makarska Trg Tina Ujevia 1 T: ++385 21 690345

Policija 112Policijska stanica Makarska Petra Kreimira IV T: ++385 21 307 738

Vatrogasci 112Vatrogasci Tuepi Kraj T: ++385 21 623 303

OpinaOpina Tuepi Kraj 39a T: ++385 21 623 585 F: ++385 21 623 568 T: ++385 21 623 595

upni uredCrkva sv. Nikole Tavelia Pod Gradac 2 T: ++385 21 623 251

Raspored svetih misaCrkva sv. Ante Gornje Tuepi Nedjelja u 09.00 satiCrkva sv. Nikole Tavelia Pod Gradac 2 Svakim danom u 20.00 sati Nedjeljom u 10.30 i 20.00 sati Etnografska zbirkaEtnografska zbirka Gornji Tuepi T: ++385 21 623 379

SportSportski centar Slatina2 Tuepi smjeten pored hotela Neptun nudi slijedee sadraje: 1 nogometno igralite, 5 zemljanih tenis terena, 1 igralite za rukomet i koarku, odbojku i nogomet na pijesku, te stolni tenis. Sve informacije na telefon ++385 21 601 202.

Ronilaki centarRonilaki centar Batterfly Kraj 87 T: ++385 21 623 777

IzletiDomicilne turistike agencije organiziraju brodske dnevne izlete na otoke Bra, Hvar i Korulu te autobusne dnevne izlete za Dubrovnik, Split i Meugorje.

Planina BiokovoPlanina Biokovo sa vrhom sv: Jure (1762 m) zatieno je podruje i proglaeno parkom prirode. Turistike agencije Tip Extreme i Biokovo active holiday specijalizirane su za struno voenje poludnevnih, dnevnih, te viednevnih izleta na planinu Biokovo. Pored izleta turistika agencija

Biokovo active holiday organizira struno voene alpinistike i speleoloke ture, kao i rekreativni boravak u planinarskim objektima.

Tip extreme Gornje Tuepi T: ++385 21 623 581 www.tipextreme.hr F: ++385 21 691 848Biokovo active Kralja P. Kreimira 7b T: ++385 21 679 655 www.biokovo.netholiday Makarska F: ++385 21 679 657

Autobusne linije

Za sve pravce informacije putem turistikih agencija ili neposredno putem autobusnog kolodvora Makarska na telefon ++385 21 612 333.

Zrakoplovne linije

Preko zrane luke Split (85 km). Sve informacije na telefon ++385 21 203 507, a rezervacije karata preko turistikih agencija u Makarskoj.

Malakoloki muzej

Malakoloki muzej Makarska Franjevaki put 1 T: ++385 21 611 256

Luka kapetanija

Luka ispostava Makarska Obala Kralja Tomislava T: ++385 21 611 977

Auto servis

Auto ovi Blato 24 T: ++385 21 623 338Oklopi Blato 9 T: ++385 21 623 277

Pranje automobila

Pranje automobila Blato 11

Iznajmljivanje automobila

Dormana Kraj 123 T: ++385 21 623 600Funn -Tours Kraj 45 T: ++385 21 623 570More Draevice 34 T: ++385 21 623 525Ratours Donji Ratac 24 T: ++385 21 623 200

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

31

Vodi

Tu

epi k

roz p

ovije

st

32

IzdavaTuristika zajednica Tuepi

Za izdavaamr.sc. Ivo Mravii

direktor

Tekstprof. Tatijana Garelji

mr.sc. Ivo Mravii

DizajnMario Brzi

www.brzicdesign.hr

Grafika pripremaNino Tocigl

FotografijeMario Brzi

Kreimir anetiArhiv Turistika zajednica Tuepi

Arhiv Bluesun Hotels & ResortsArhiv Hotel Laurentum

Arhiv Hotel TamarisArhiv Hotel Villa Marija

KartaStudio ART, Makarska

TisakKerschoffset, Zagreb

DUBROVNIK

MAKARSKA

KARLOVAC

PULA

SPLIT

Tuepi

ZADAR

SENJ

RIJEKA

ZAGREB

Bra

HvarVis

olta

IBENIK

TROGIR OMI

OSIJEK

TZ

O

www.tucepi.com

Turistika zajednica Tuepi

Donji Ratac HR-21325 Tuepi C R O A T I A

T: +385 (0)21 623 100 F: +385 (0)21 678 837 E: tzo-tucepi@st.t-com.hr