Upload
danghanh
View
217
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Druga gimnazija Varaždin VARAŽDIN Hallerova aleja 6a Tel: 042/330 844 Tel/fax: 042/330 842 e-mail: [email protected] ili [email protected] www.gimnazija-druga-vz.skole.hr
ŠKOLSKI KURIKULUM
Druge gimnazije Varaždin Školska godina 2015./2016.
Temeljni operativni dokument kojim se predviđa način na koji škola namjerava
ostvariti nacionalne standarde i odgovoriti na zahtjeve Nacionalnog okvirnog kurikuluma i
Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije U Varaždinu, 30. rujna 2015. godine
2
KLASA: 003-06/12-01/6 URBROJ: 2186-44-04-12-4 Varaždin, 30. rujna 2015. Na temelju članka 28. točka 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i članka 142. Statuta Druge gimnazije Varaždin, Školski odbor Druge gimnazije Varaždin na sjednici održanoj 28. rujna 2015. godine donio je
ODLUKU o donosenju Skolskog kurikuluma za skolsku godinu 2015.12016.
I.
Skolski odbor Druge gimnazije Varazdin, na prijedlog Nastavnlckoq vijeca od 29. rujna 2015. godine donosi Skolski kurikulum Druge gimnazije Varazdin za skolsku godinu 2015.12016.
II.
Skolski kurikulum Druge gimnazije Varazdln za skolsku godinu 2015.12016. nalazi se u privitku ove Odluke i njen je sastavni dio.
III.
Ova Odluka stupa na snagu danom donosenia, a primjenjivat ce se od pocetka skolske godine 2015.12016.
3
I. U V O D
U srpnju 2010. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donijelo je
Nacionalni okvirni kurikulum, koji predstavlja osnovne sastavnice predškolskoga, općeg obveznoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, uključujući odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava: vrijednosti, ciljevi, načela, sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja, vrjednovanje učeničkih postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma. Središnji dio Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma čine učenička postignuća za odgojno-obrazovna područja, razrađena po odgojno-obrazovnim ciklusima te opisi i ciljevi međupredmetnih tema koje su usmjerene na razvijanje ključnih učeničkih kompetencija. Osnova je za razradu predmetne strukture područja određivanje predmeta i modula. Važno je istaknutii da Nacionalni okvirni kurikulum pruža iznimno značajan dokument za planiranje i organiziranje rada škola, uključujući i izradbu školskoga kurikuluma. NOK kao i Školski kurikulum su razvojni dokumenti škole u smislu otvorenosti promjenama i stalnom obnavljanju u skladu s promjenama i razvojnim smjerovima u društvu i obrazovanju, a predstavljaju tijek procesa odgoja i obrazovanja.
Školski kurikulum Druge gimnazije Varaždin (u daljnjem tekstu: škole) utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima te određuje nastavni plan i program izbornih predmeta, predmeta u programu dodatne nastave i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte koje imaju za cilj da dugoročno i kratkoročno provode strategijski plan razvoja škole.
Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija, traži primjene metoda i oblika rada. Predlažu se otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji učenicima, ali i učiteljima i nastavnicima, pružaju mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi se o interaktivnim sustavima, odnosno sustavima koji su otvoreni dijalogu, izboru i odlučivanju te omogućuju samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja. Svoju punu potvrdu nalaze ove metode, oblici i načini rada: istraživačka nastava, nastava temeljena na učenikovom iskustvu, projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup učeniku, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima međupredmetne povezanosti, problemsko učenje, učenje u parovima, učenje u skupinama i slično. Prednost se daje socijalnomu konstruktivizmu u kojem učenik, uz podršku učitelja i nastavnika, sam istražuje i konstruira svoje znanje.
U ostvarivanju odgoja, obrazovanja i nastave potrebna je stalna suradnja i dogovor učitelja. Školski kurikulum pretpostavlja izradu izvannastavnih i izvanškolskih programa i aktivnosti koje će škola programski napraviti i uskladiti vodeći računa o sklonostima i razvojnim mogućnostima učenika te o mogućnostima škole, a posebice o optimalnome opterećenju učenika. Školski kurikulumi se objavljuju na početku školske godine kako bi s njima pravovremeno bili upoznati učenici i roditelji, obrazovna politika, lokalna zajednica i šira javnost.
4
Srednje škole općeobrazovnoga smjera – gimnazije U srednjim školama općeobrazovnoga smjera jezgrovni je dio jednak za sve učenike, a diferencirani ili razlikovni omogućuje profiliranje učenika prema posebnostima pojedinoga gimnazijskoga smjera (općega, jezičnoga, klasičnoga, matematičkoga, sportskoga i dr.), kao i školski kurikulum. U gimnazijama i četverogodišnjim srednjim školama, tj. višim razredima srednje škole, sadržaji će se strukturirati po nastavnim predmetima (primjerice: matematika, kemija, fizika, povijest, hrvatski jezik itd.). Učenik gimnazije završava srednjoškolsko obrazovanje polaganjem ispita državne mature. Priprema učenika srednje škole za polaganje ispita državne mature neprekidan je rad koji se planira i ostvaruje općeobrazovnim kurikulumom u gimnazijama. Kurikulum – sa značenjem tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja djeteta/učenika, tijeka učenja i poučavanja, dugoročnoga, sustavno osmišljenoga, postojana, smisleno povezanoga i skladnoga uređenja odgojno-obrazovnoga procesa, koji je širi i dublji od nastavnoga plana i programa. Kurikulum podliježe promjenama primjenom vanjskoga vrjednovanja i samovrjednovanja. Ciljevi školskog kurikuluma:
- osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
- odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim, kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, pravima djece, osposobljavati ih za život u multikulturalnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivosti
- osposobljavati učenike za cjeloživotno učenje - otvarati mogućnosti za aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih u procesu
obrazovanja - surađivati s obiteljima i lokalnim zajednicama - uz temeljne obrazovne programe, uključivati učenike u različite vidove izborne,
dodatne, dopunske nastave, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti - poticati profesionalnu samostalnost i odgovornost nastavnika - provoditi samovrednovanje i vanjsko vrednovanje - razvijati samostalnu i kvalitetnu školu -
Ciljevi Školskog kurikuluma su temeljni odgojno-obrazovni ciljevi. Navedene vrijednosti i ciljevi trebaju biti povezani sa sadržajima temeljnoga obrazovanja i svakodnevnoga školskoga života. Vrijednosti i opći ciljevi odgoja i obrazovanja, koji proizlaze iz vrijednosti, obvezni su za sve učitelje, nastavnike i stručne suradnike, u svim odgojno-obrazovnim ciklusima, područjima i predmetima, školskim i izvanškolskim aktivnostima. Da bi škole mogle pridonositi ostvarivanju vrijednosti i ciljeva, trebaju surađivati s obiteljima i lokalnim zajednicama. Školski kurikulum Druge gimnazije Varaždin usmjeren je na dijete/učenika, a to podrazumijeva određena načela koja promiču odgoj i obrazovanje:
5
• prilagođavanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama i sposobnostima učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoga pojedinca
• odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i sredstava koja će poticajno djelovati na razvoj svih područja djetetove/učenikove osobnosti
• planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika, pripremajući različite sadržaje, različitu organizaciju i tempo nastave
• prihvaćanje različitih stilova učenja djeteta/učenika, kao i razvojnih razlika između dječaka i djevojčica te između pojedinih učenika općenito
• uvođenje primjerenih oblika i metoda poučavanja i učenja koji će omogućiti aktivno, samostalno učenje i praktičnu primjenu naučenoga
• uporabu različitih relevantnih izvora znanja i nastavnih sredstava koja potiču sudjelovanje, promatranje, samostalno istraživanje, eksperimentiranje, otkrivanje, zaključivanje, znatiželju te učenje kako učiti
• stvaranje ugodnog odgojno-obrazovnoga, razrednoga i školskoga ozračja koje će poticati zanimanje i motivaciju djece/učenika za učenje te će im pružiti osjećaj sigurnosti i međusobnoga poštivanja
• prepoznavanje i praćenje darovitih učenika i učenika s teškoćama u učenju i ponašanju
• pružanje pomoći djeci/učenicima s teškoćama i senzibiliziranje ostale djece i učenika za njihove potrebe, pružanje pomoći i suradnju
Predlažu se otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji učenicima, ali i učiteljima i nastavnicima, pružaju mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva.
6
II. DUGOROČNI PLAN I PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA ŠKOLE OSNOVNI PODACI O USTANOVI – tablični prikaz a/ Naziv i sjedište Druga gimnazija Varaždin, VARAŽDIN
b/ Adresa, županija Hallerova aleja 6a
c/ Šifra ustanove 05-086-502
d/ E-mail adresa [email protected]
e/ Web stranica http://www.gimnazija-druga-vz.skole.hr
f/ Ukupan broj razrednih odjela 24
g/ Ukupan broj učenika 610
h/ Ukupan broj djelatnika 77
-nastavnika 65
-administrativno osoblje 3
-pomoćno i tehničko osoblje 9
i/ Programi i trajanje obrazovanja
1.Gimnazijski program Četverogodišnji (ukupno 24 razredna odjela)
-opća gimnazija 16
-opća gimnazija (za sportaše) 4
-prirodoslovno matematička
gimnazija
4
7
BROJ UČENIKA I RAZREDNIH ODJELA po vrsti programa Redni broj
PROGRAM ZANIMANJE
R A Z R E D
UKUPNO
I II III IV Uč Odj Uč Odj Uč Odj Uč Odj Uč Odj
1 Opća gimnazija 96 4 96 4 106
4 118 4 416 16
2. Opća gimnazija (za športaše)
24 1 20 1 18 1 30 1 92 4
2. Prirodoslovno-matematička gimnazija
24 1 24 1 25 1 29 1 102 4
SVEUKUPNO 144 6 140 6 149 6 177 6 610 24
BROJ UČENIKA I PREGLED RAZREDNIH ODJELA
četverogodišnji program
Godina obrazovanja
Sveukupno učenika
Broj učenika Broj razrednih
odjela
I. 144 6
II. 140 6
III. 149 6
IV. 177 6
UKUPNO 610 24
8
VIZIJA ŠKOLE 1. Broj učenika i razrednih odjela u skladu s optimalnim nacionalnim pedagoškim standardom: - 24 razredna odjela - maksimalno 600 učenika 2. Broj programa: - dva programa i to u strukturi: 4 opća gimnazija 1 opća gimnazija (za sportaše) 1 prirodoslovno-matematička gimnazija Maksimalno poticati i afirmirati područje prirodnih znanosti, stranih jezika, informatike, komunikacijskih i interkulturalnih dimenzija. 3. Područje izbornih programa - obvezni: - vjeronauk i etika - strani jezici (francuski, španjolski, ruski jezik i slovenski jezik) - informatika - primjenjena ekologija - od školske godine 2014./2015. kao izborni predmet po prvi se puta uvodi i MATEMATIKA - u školskoj godini 2015./2016. kao izborni predmet po prvi se puta uvodi FIZIČKA GEOGRAFIJA 4. Područje dodatne nastave: SVE ZA AFIRMACIJU IZVRSNOSTI (učenika i nastavnika) – povijest, matematika, engleski jezik, psihologija, politika i gospodarstvo, informatika, kemija, biologija, tjelesna i zdravstvena kultura - predmeti koji su značajni za državnu maturu i nacionalna i međunarodna natjecanja - predmeti po želji učenika s obzirom na njihov interes i postignuća 5. Program slobodnih aktivnosti, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti - poštivati interesna područja i sposobnosti učenika te potrebe lokalne zajednice - sklapati partnerstva s drugim institucijama formalnog i neformalnog obrazovanja u skladu sa zadanim ciljevima odgoja i obrazovanja - usmjeriti u pravcu potreba na nacionalnoj razini i na razini međunarodne, interkulturalne suradnje * napomena: 23 izvannastavne aktivnosti u školskoj godini 2015./2016. 6. Projekti i radionice: - na razini Škole - na razini lokalne sredine - zajednice - međunarodni, europski projekti - Erasmus + projekti
9
7. Suradnja sa Županijom - uređenje škole - osigurati i dalje uređivati prostor za podizanje kvalitete nastave i višeg standarda učenika (uređenje i opremanje novih kabineta, uređenje i sanacija krovišta i sanitarnog čvora) - uvođenje novih obrazovnih programa (novi predmeti, nove izvannastavne aktivnosti, partnerstva s odgojno-obrazovnim institucijama u RH i inozemstvu s naglaskom na programima mobilnosti) - otvaranje Centara izvrsnosti iz mobilnosti i međunarodne suradnje i sudjelovanje u radu već postojećih pod pokroviteljstvom Varaždinske županije - otvaranje Centra izvrsnosti iz geografije 8. Suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Agencijom za mobilnost i programe Europske unije - potreba sustavnog praćenja rada navedenih krovnih institucija s ciljem praćenja i uvođenja novih obrazovnih standarda u Drugu gimnaziju kao novu modernu školu po mjeri učenika - izrada projekata i prijavljivanje na natječaje u sklopu predpristupnih europskih fondova - način stjecanja financijskih sredstava 9. Suradnja s roditeljima i institucijama, s tvrtkama - poticanje roditelja na aktivno uključivanje u rad škole – vlastitim angažmanom i donacijama roditelja - opremanje škole - uvođenje suvremene obrazovne tehnologije - financijska potpora u realizaciji projekata i izvannastavnih i izvanškolskih programa MISIJA ŠKOLE
- provoditi pedagoški i nastavni rad za boljitak svakog pojedinog učenika na školi - poticati rad učenika i nastavnika ka izvrsnostima i usvajanju temeljnih
kompetencija - vrijednosni sustav poštivati i razvijati u svim životnim područjima, a naročito u
odgojno-obrazovnom procesu školske godine - poticati i poduprijeti profesionalni razvoj nastavnika u radu s učenicima - poticanje nastavnog rada u skladu sa suvremenim didaktičkim načelima - izgradnja pozitivne i poticajne kulture škole - njegovanje odgovornosti i savjesnosti u svakodnevnom radu škole - omogućavanje korištenja ICT tehnologija svim nastavnicima
10
III. KRATKOROČNI PLAN I PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA ŠKOLE obuhvaća sve sastavnice školskog kurikuluma za školsku godinu 2015./2016. SASTAVNICE ŠKOLSKOGA KURIKULUMA
Godišnji plan i program rada škole - sadrži sve elemente rada Škole Kratkoročni i dugoročni plan i program
- broj razrednih odjela, broj učenika, broj djelatnika u 2015./2016. - dugoročna strategija škole, vizija, misija, ciljevi i zadaci za period od
2015. - 2017. Kurikulum nastave
- redovna - izborna - dodatna - ostali oblici - fakultativna - slobodne aktivnosti - konzultacije nastavnika za učenike
Izvannastavni i izvanškolski kurikulum
- terenska nastava - školske ekskurzije - maturalna putovanja
11
- javna djelatnost - sportske aktivnosti - projekti u RH i inozemstvu
Ostali programi i projekti
- suradnja s lokalnom zajednicom - razmjene učenika i programa - rad s udrugama - javno-privatno partnerstvo (u školi i izvan škole)
IV. KURIKULUM IZBORNE, DODATNE I FAKULTATIVNE NASTAVE
IZBORNA NASTAVA
Izborna nastava odnosi se na učenikov osobni izbor nastavnog predmeta kao izbornih odgojno–obrazovnih sadržaja u školi. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni predmet u školskoj godini u kojoj se učenik za njega opredijeli. Pohađanje izborne nastave je obvezno, provodi se sustavno vrednovanje postignuća, a ocjena iz izbornog predmeta ulazi u opći uspjeh na kraju nastavne godine. O učenikovom izboru i načinu pohađanja nastave razrednici obavještavaju roditelje. Svrha organiziranja izborne nastave je proširivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u području za koja učenik pokazuje skolonosti i pojačan interes. Izbornu nastavu izvode učitelji pojedinog nastavnog predmeta po određenom planu i programu rada. Nastava se realizira prema utvrđenom rasporedu sati tijekom nastavne godine. 1.1. VJERONAUK I ETIKA ( I.-IV. godina obrazovanja) Izborna nastava iz vjeronauka i etike izvodi se kao obvezna za sve učenike od I. do IV. razreda i to prema njihovom opredjeljenju pri upisu u I. razred gimnazije (opće, prirodoslovno-matematičke ili opće gimnazije - odjel za sportaše). 1.2. IZBORNA NASTAVA - OPĆA GIMNAZIJA ( II., III. i IV. godina) U skladu s nastavnim planom i programom učenici u programu opće gimnazije u II., III. i IV. razredu pohađaju nastavu iz izbornog predmeta i to 2 sata tjedno. S obzirom na želje učenika i potrebe glede daljnjeg obrazovanja Škola predlaže sljedeće programe - predmete: - informatika (po nastavnom planu, informatika je kao obvezni predmet samo u I. razredu opće gimnazije – 2 sata tjedno) - matematika - strani jezik (kao III. strani jezik - španjolski jezik, francuski jezik, ruski jezik) - fizička geografija - primjenjena ekologija Učenici odabrani program iz izborne nastave slušaju u sve tri godine ( II., III. i IV.).
13
M Ž UKUPNO NJEMAČKI ENGLESKI NJEMAČKI ENGLESKI VJERONAUK ETIKA
I A 4 20 24 0 24 24 0 24 0 24
I B 4 20 24 0 24 24 0 24 0 24
I C 6 18 24 14 10 10 14 13 11 24
I D 5 19 24 14 10 10 14 13 11 24
I E 11 13 24 4 20 20 4 19 5 24
I S 15 9 24 1 23 23 1 22 2 24
UKUPNO I.
razredi45 99 144 33 111 111 33 115 29 144
II A 4 20 24 0 24 24 0 24 0 24
II B 4 20 24 0 24 24 0 24 0 24
II C 4 20 24 15 9 9 15 12 12 24
II D 3 21 24 12 12 12 12 24 0 24
II E 13 11 24 9 15 15 9 18 6 24
II S 16 4 20 6 14 14 6 18 2 20
UKUPNO II.
razredi44 96 140 42 98 98 42 120 20 140
III A 8 20 28 0 28 28 0 28 0 28
III B 7 21 28 0 28 28 0 28 0 28
III C 7 18 25 0 25 25 0 12 13 25
III D 5 20 25 25 0 0 25 23 2 25
III E 11 14 25 6 19 19 6 21 4 25
III S 12 6 18 5 13 13 5 14 4 18
UKUPNO III.
razredi50 99 149 36 113 113 36 126 23 149
IV A 8 24 32 22 10 10 22 32 0 32
IV B 9 21 30 0 30 30 0 17 13 30
IV C 8 20 28 0 28 28 0 28 0 28
IV D 7 21 28 0 28 28 0 28 0 28
IV E 18 11 29 10 19 19 10 25 4 29
IV S 20 10 30 12 18 18 12 17 13 30
UKUPNO IV.
razredi70 107 177 44 133 133 44 147 30 177
SVEUKUPNO ŠKOLA
209 401 610 155 455 455 155 508 102 610
STRUKTURA NASTAVE STRANIH JEZIKA ( I. i II. str.j. ) I OBAVEZNE IZBORNE NASTAVE
školska godina 2015. / 2016.
Druga gimnazija Varaždin
Varaždin, rujan 2015.
RAZRED
Broj učenika I. str.jezik II. str. jezik Izborna nastava
UKUPNO
14
Slovenski Španjolski Francuski Ruski DSDPrimjenjena
ekologija InformatikaFizička
geografija Matematika
M Ž UKUPNO
I A4 20 24 3 0 0 0 4 0 0 0 0
I B4 20 24 0 0 0 0 6 0 0 0 0
I C6 18 24 0 0 0 0 8 0 0 0 0
I D5 19 24 1 0 0 0 11 0 0 0 0
I E11 13 24 0 0 0 0 4 0 0 0 0
I S15 9 24 0 0 0 0 7 0 0 0 0
UKUPNO I.
razredi45 99 144 4 0 0 0 40 0 0 0 0
II A 4 20 24 0 7 6 0 4 0 11 0 0
II B 4 20 24 0 8 0 0 9 0 8 8 0
II C 4 20 24 2 7 7 0 2 0 10 0 0
II D 3 21 24 0 2 3 0 11 0 17 2 0
II E 13 11 24 4 0 0 0 10 0 0 0 0
II S 16 4 20 2 1 0 0 0 0 0 0 0
UKUPNO II.
razredi44 96 140 8 25 16 0 36 0 46 10 0
III A 8 20 28 7 12 1 0 2 0 9 0 6
III B 7 21 28 8 10 5 0 0 0 9 0 4
III C 7 18 25 5 16 1 0 1 0 10 0 0
III D 5 20 25 4 15 8 1 faku. 3 0 0 0 3
III E 11 14 25 3 0 0 0 0 0 0 0 0
III S 12 6 18 7 0 0 0 0 0 0 0 0
UKUPNO III.
razredi50 99 149 34 53 15 1 6 0 28 13
IV A 8 24 32 2 0 0 8 9 10 14 0 0
IV B 9 21 30 0 0 13 4 2 0 13 0 0
IV C 8 20 28 3 0 6 7 0 6 9 0 0
IV D 7 21 28 1 0 3 4 2 4 17 0 0
IV E 18 11 29 2 0 0 0 7 0 0 0 0
IV S 20 10 30 0 0 0 0 1 0 0 0 0
UKUPNO IV.
razredi70 107 177 8 0 22 24 21 20 53 0 0
SVEUKUPNO ŠKOLA
209 401 610 54 78 53 25 103 20 127 10 13
Druga gimnazija Varaždin
Varaždin, rujan 2015.
RAZRED
Broj učenika
STRUKTURA IZBORNE NASTAVE I FAKULTATIVNIH PREDMETA
ŠKOLSKA GODINA 2015./2016.
15
DODATNA NASTAVA
U skladu s člankom 34. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, osim redovne nastave u školi se izvodi dodatna nastava koja ima za cilj da potiče učenike koji u određenom programu ili nastavnom predmetu ostvaruju natprosječne rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni nastavni predmet.
Dodatna nastava omogućava učenicima da što više zadovolje svoje interese i želje te im omogućava da promoviraju osobne i zajedničke uspjehe i rezultate kako njih samih tako i njihovih mentora i škole u cjelini. Svi ti programi potiču i otvaranje škole prema lokalnoj zajednici i šire te izgradnji partnerstva između različitih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou.
Osim toga u okviru dodatne nastave učenici vježbaju i praktično primjenjuju usvojena znanja i vještine u određenom programu te stječu nove spoznaje, vrednote i stavove iz svojeg interesnog i izbornog područja (predmeta) kako bi se što kvalitetnije pripremili za državnu maturu, odnosno kasnije što kvalitetnije, brže i učinkovitije mogli uključiti u život i rad.
U školskoj godini 2015./2016. dodatna nastava odvija se iz predmeta: povijest, matematika, engleski jezik, psihologija, politika i gospodarstvo, informatika, kemija, biologija, tjelesna i zdravstvena kultura. Metodičke upute: Dodatna nastava uglavnom se izvodi u obliku suradničke i projektne nastave te na taj način omogućava učenicima da iskazuju svoju kreativnost i svoje sposobnosti. U skladu s potrebama učenika i Škole nastavnici mogu dodatnu nastavu prilagoditi situaciji te istu izvoditi alternativno za različite grupe učenika i na različitim obrazovnim razinama. U skladu sa zahtjevima NCVVOO (katalozi znanja) učenici će u sklopu dodatne nastave kvalitetnije razumijevati i savladavati sadržaje - predmete koje će odabrati kao IZBORNE na ispitu za probnu, odnosno državnu maturu.
Konzultacije nastavnika za učenike – svaki nastavnik u svom tjednom i godišnjem zaduženju pod ostalim poslovima ima obavezno jedan sat tjedno konzultacije za učenike. Takav način rada omogućava učenicima dodatnu komunikaciju s predmetnim nastavnicima s ciljem dodatnog rada na obrazovnim sadržajima određenog predmeta. Na konzultacijama učenik ima mogućnost postaviti pitanja vezana uz redovnu nastavu, državnu maturu ili školska natjecanja te se na taj način dodatno pripremiti za iste.
Aktivnosti Vrijeme Zaduženje Informiranje i anketiranje učenika IX. Pedagog, stručni aktivi Formiranje grupa IX./ poč. X. Mentori, voditelji Izvedba X. – VI. Učenici i mentori
16
PROGRAM PRIPREMA I STJECANJA „Deutsches Sprachdiplom der KMK“ Ovaj projekt, odnosno stjecanje njemačke diplome omogućuje učenicima jednostavniji upis na studij u njemačkom govornom području ili pak na stručnom usavršavanju poslije i u tijeku studija na našim fakultetima. Program priprema i ispitne teme propisuje njemačko ministarstvo jedinstveno za sve zemlje izvan njemačkog govornog područja i pod jednakim kriterijima za sve sudionike, odnosno kandidate koji se prijave za polaganje ispita. Nakon odslušanog programa i položenog ispita učeniku kandidatu za stjecanje „Deutsches Sprachdiplom der KMK“ izdaje se svjedodžba koja ima karakter javne isprave sa svim pravima te vrijedi jednako u Njemačkoj i drugim zemljama. Program priprema i stjecanja „Deutsches Sprachdiplom der KMK“ (diplome njemačkog jezika) obuhvaća dodatno, napredno učenje njemačkog jezika za učenike I., II., III. i IV. razreda u gimnazijskim programima. Program se izvodi kao dodatna nastava od 2 sata tjedno, u četiri grupe, a izvode je po godinama:
Godina obrazovanja
Broj učenika
Profesor
I. 41 Barbara Kasun II. 17 Ivana Sekol III. 5 Kristina Kovačić IV. 14 Gertrud Rehner-Braisch
U planu je planiranje, izrada i provođenje zajedničkog europskog projekta za unapređenje kvalitete obrazovnog standarda učenika. Od 1. rujna 2011. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dalo je suglasnost za izvođenje DSD I u čiji se program uključuje i Druga gimnazija Varaždin uz prethodnu edukaciju nastavnog kadra.
V. KURIKULUM IZVANNASTAVNIH I IZVANŠKOLSKIH AKTIVNOSTI: Kurikulum izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti obuhvaća sljedeća područja:
a) izvannastavne aktivnosti b) terensku nastavu c) školske ekskurzije, izlete i maturalna putovanja d) školske projekte u tuzemstvu i inozemstvu e) partnerstva s drugim odgojno-obrazovnim subjektima f) aktivnost učenika u Glazbenim školama, Školama stranih jezika, Udrugama itd.
18
a) I
ZV
AN
NA
ST
AV
NE
AK
TIV
NO
ST
I -
u Šk
oli s
e iz
vode
i pr
ogra
mi s
lobo
dnih
izva
nnas
tavn
ih a
ktiv
nost
i put
em k
ojih
uč
enic
i mog
u iz
raža
vati
svoj
u kr
eativ
nost
i, st
jeca
ti no
va z
nanj
a i v
ješt
ine
te v
redn
ote
i sta
vove
kao
što
su
zaje
dniš
tvo,
tol
eran
tnos
t i s
olid
arno
st.
Naz
iv
izva
nn
asta
vne
akti
vnos
ti
Cil
j i z
adac
i N
amje
na
Vod
itel
ji
Nač
in r
ada
Fon
d s
ati
tije
kom
šk
. god
. T
rošk
ovni
k T
ER
MIN
M
lad
i mat
emat
ičar
i
Pos
tavl
janj
e i r
ješa
vanj
e m
atem
atič
kih
prob
lem
a,
poti
canj
e na
istr
aživ
anje
, su
stav
nost
, kre
ativ
nost
, ko
rišt
enje
info
rmac
ijam
a iz
raz
liči
tih
izvo
ra,
sam
osta
lnos
t i u
stra
jnos
t
Svi
uče
nici
mog
u i
treb
aju
isku
siti
usp
jeh
u m
atem
atič
kim
ak
tivn
osti
ma.
Uče
ći
mat
emat
iku
steć
i će
sam
opou
zdan
je i
sigu
rnos
t u u
potr
ebi
broj
eva
i raz
viti
vj
ešti
ne m
jere
nja,
ko
nstr
uira
nja
i pr
osto
rnog
a zo
ra.
N. B
ud
en
V. H
orva
t S
. Ču
bri
lo
I. B
ešen
ić
Gru
pni r
ad, r
ad u
pa
ru, i
ndiv
idua
lni r
ad,
tere
nska
nas
tava
35
Str
učna
li
tera
tura
, pa
pir
i tro
šak
foto
kopi
ranj
a tr
ošak
put
a na
te
rens
ku
nast
avu.
Čet
vrtk
om 8
. sat
13
.35
– 14
.20
Z
idn
e n
ovin
e
Uče
nici
će
moć
i u
pisa
nom
obl
iku
opis
ivat
i ak
tual
ne te
me
te
izra
žava
ti s
tavo
ve o
is
tim
a.
Pop
ular
izac
ija
pism
enog
izra
žava
nja
na s
tran
om je
ziku
.
Mar
ijan
a H
orva
t B
. Koc
ijan
S
. Mu
dri
J.
Šit
um
M
. Sti
pan
M
ikac
J.
Pos
avec
Raz
govo
r, d
isku
sija
, iz
rada
teks
tova
i čl
anak
a, p
osta
vlja
nje
pano
a.
Pre
ma
potr
ebi
(nov
ine
se
izra
đuju
je
dnom
m
jese
čno,
po
čevš
i kr
ajem
li
stop
ada)
Kor
ište
nje
papi
ra i
foto
kopi
rnog
ur
eđaj
a šk
ole.
- pr
ema
dogo
voru
: in
divi
dual
ni r
ad
s uč
enic
ima
- je
dnom
m
jese
čno:
za
jedn
ička
iz
rada
nov
ina
FA
K O
N
Upo
znat
i uče
nike
s
liko
m i
djel
om p
isac
a ko
ji s
u či
tali
na
FA
K-u
, tz
v. f
akov
cim
a
(Zor
an F
erić
, Mil
jenk
o Je
rgov
ić, D
aša
Drn
dić
i dr
.)
Uče
nici
ma
od 1
.do
4.
razr
eda
B
. Det
elj
G
rupn
i rad
, rad
u
skup
inam
a, r
azgo
vor
s uč
enic
ima,
ras
prav
e
10
Do
100
kuna
za
troš
kove
pr
ipre
me
mat
erij
ala
Jedn
om il
i dv
aput
m
jese
čno,
pre
ma
dogo
voru
s
učen
icim
a
Jezi
čne
vješ
tin
e –
slu
šan
je, g
ovor
enje
, či
tan
je i
pis
anje
učen
ici ć
e na
tem
elju
od
lom
aka
iz
repr
ezen
tati
vnih
dje
la
svje
tske
i hr
vats
ke
Nam
ijen
jena
je
učen
icim
a ko
ji ž
ele
znat
i viš
e
J.H
orva
t R
ad u
sku
pina
ma,
is
traž
ivač
ki r
ad, r
ad n
a te
mel
ju p
riru
čnik
a za
je
zik
i udž
beni
ka.
35
100
kn
Sri
jedo
m, 8
. sat
13
.35
– 14
.20
19
knji
ževn
osti
uvj
ežba
vati
je
zičn
e vj
ešti
ne –
sl
ušan
je, č
itan
je,
govo
renj
e i p
isan
je k
ako
bi s
e na
vede
ne v
ješt
ine
usva
jale
i pr
imje
njiv
ale
u sv
akod
nevn
oj
kom
unik
acij
i.
Mla
di p
ovje
snič
ari
Rad
sa
zain
tere
sira
nim
uč
enic
ima,
sna
laže
nje
učen
ika
kroz
rad
s
povi
jesn
im iz
vori
ma
i (s
lije
pim
) ze
mlj
ovid
ima
Gru
pa z
aint
eres
iran
ih
učen
ika
N. S
lun
jsk
i M
. Pla
čko
M. R
ogu
lja
M. G
rad
ečak
I.
Lon
čar
Istr
ažit
i i o
bjas
niti
ob
ilje
žja
odre
đeni
h do
gađa
ja te
uzr
oke
i po
slje
dice
, sna
laže
nje
u pr
osto
ru i
vrem
enu
Dva
put u
po
lugo
dišt
u T
ekuć
i izd
aci,
plan
iran
i po
stav
kam
a za
ur
eđen
je; c
ca
100
kn
Pre
ma
dogo
voru
s
učen
icim
a
Ein
Käf
fch
en m
it
Sch
ille
r &
Co.
Pro
mic
anje
nje
mač
kog
jezi
ka, s
tvar
anje
osj
ećaj
a pr
ipad
nost
i i p
ovez
anos
ti
s nj
emač
kim
jezi
kom
, ra
zvij
ati i
nter
es p
rem
a nj
emač
koj u
mje
tnos
ti,
kult
uri i
civ
iliz
acij
i, ra
zvij
anje
jezi
čnih
ko
mpe
tenc
ija-
raz
vija
nje
vješ
tine
slu
šanj
a i
govo
renj
a, p
odić
i raz
inu
konv
erza
cijs
kog
znan
ja i
snal
ažen
ja u
sv
akod
nevn
om g
ovor
u
Ispu
njen
je p
otre
ba i
želj
a za
inte
resi
rani
h uč
enik
a
K. K
ovač
ić
B. K
asu
n
M. Š
pik
a J.
Mož
ina
Pri
godn
a pr
edav
anja
, či
tanj
e po
ezij
e,
prik
aziv
anje
fil
mov
a,
snim
anje
uče
ničk
ih
vide
o ur
adak
a, iz
rada
te
mat
skih
pla
kata
. P
lani
rano
je u
čeni
ke
poti
cati
na
pisa
nje,
go
vor
i slu
šanj
e te
se
oček
uje
akti
vno
perc
ipir
anje
gov
orni
h zn
ačaj
ki n
jem
ačko
g je
zika
, paz
eći p
rito
m
na m
anje
uob
ičaj
ene
sint
agm
e. K
roz
istr
aživ
ački
, pro
jekt
ni
face
to f
ace
i onl
ine
rad
prom
ovir
ati u
čenj
e je
zika
, uka
ziva
ti n
a va
žnos
t viš
ejez
ično
sti
i jez
ične
raz
noli
kost
i te
inte
grir
ati e
urop
sku
i međ
unar
odnu
di
men
ziju
i ak
tivn
o gr
ađan
stvo
u
35
Do
200
kuna
za
troš
kove
pr
ipre
me
mat
erij
ala.
Jeda
n sa
t tje
dno
u do
govo
ru s
a za
inte
resi
rani
m
učen
icim
a na
kon
redo
vne
nast
ave.
20
obra
zova
nje.
Bon
a fi
de
Raz
voj i
pot
ican
je
hum
anih
vri
jedn
osti
, so
lida
rnos
ti, t
oler
anci
je,
empa
tije
i op
tim
izm
a,
stav
iti v
last
ite
vješ
tine
i sp
osob
nost
i u s
lužb
u op
ćeg
dobr
a,
preu
zim
anje
soc
ijal
ne
odgo
vorn
osti
, poš
tiva
nje
razl
ičit
osti
, pot
icat
i i
unap
ređi
vati
in
tele
ktua
lni,
druš
tven
i, m
oral
ni i
duho
vni r
azvo
j uč
enik
a u
skla
du s
nj
ihov
im
spos
obno
stim
a, r
azvi
jati
m
eđul
juds
ku i
međ
ukul
tura
lnu
sura
dnju
i n
ove
inte
rese
, ra
zvij
anje
svi
jest
i kod
uč
enik
a o
potr
ebi z
a br
igom
i sk
rbi z
a on
e ko
ji s
u dr
ugač
iji o
d nj
ih
– bo
lesn
i, si
rom
ašni
, na
pušt
eni i
u p
otre
bi, t
e su
djel
ovat
i u p
oveć
anju
kv
alit
ete
njih
ova
živo
ta,
razv
ijat
i soc
ijal
ne
kom
unik
acij
ske
kom
pete
ncij
e, k
roz
otva
ranj
e no
vih
civi
liza
cijs
kih
vidi
ka
Pro
moc
ija
i pot
ican
je
fila
ntro
pije
, pr
ikup
ljan
je d
obar
a (d
onac
ijsk
i pri
log
prem
a vl
asti
tim
m
oguć
nost
ima
u du
hu s
olid
arno
sti)
I.S
ekol
P
rigo
dna
pred
avan
ja,
izra
da m
otiv
iraj
ućih
te
mat
skih
pla
kata
i pr
ezen
taci
ja,
osm
išlj
avan
je a
kcij
a i
inic
ijat
iva
u sv
rhu
pom
agan
ja o
nim
a ko
jim
a je
pot
rebn
a na
ša p
omoć
.
35
Do
200
kuna
za
troš
kove
pr
ipre
me
mat
erij
ala.
Jeda
n sa
t tje
dno
u do
govo
ru s
a za
inte
resi
rani
m
učen
icim
a na
kon
redo
vne
nast
ave.
21
poti
cati
zah
valn
ost i
sl
obod
u, p
otic
ati u
čeni
ke
na z
ajed
ništ
vo te
da
kroz
kr
eati
vno
stva
rala
štvo
i in
ovat
ivno
st s
voje
idej
e pr
etvo
re u
akt
ivno
dj
elov
anje
, pot
ican
je
osje
ćaja
pou
zdan
ja u
vl
asti
te m
oguć
nost
i i
pono
sa z
bog
dopr
inos
a st
vara
nju
bolj
eg s
vije
ta.
Fot
o gr
up
a
- or
gani
zira
ti s
usre
te s
pr
edav
anji
ma
o te
orij
i fo
togr
afij
e -
pota
knut
i uče
nike
da
se
umje
tnič
ki iz
raze
-
posj
ećiv
ati i
or
gani
zira
ti iz
ložb
e -
odla
ziti
na
tere
nski
rad
ov
isno
o z
adac
ima
foto
grup
e -
prat
iti z
biva
nja
u šk
oli
Fot
ogru
pa s
luži
ra
zvij
anju
est
etsk
ih
spos
obno
sti
pola
znik
a, k
ao i
razv
oju
prav
ilni
h te
hnik
a fo
togr
afir
anja
u
svrh
u pr
aćen
ja
škol
skih
zbi
vanj
a i
izra
de p
rom
otiv
nih
mat
erij
ala.
N
amij
enje
na je
svi
m
zain
tere
sira
nim
uč
enic
ima
od 1
. do
4.
Raz
reda
.
Saš
a J.
Mil
ec
T. M
lin
arić
S
. Hab
ek
- pr
edav
anja
-
sast
anci
-
radi
onic
e -
tere
nski
rad
-
IT
35
N
abav
ka
foto
apar
ata
- 50
00 k
n T
eren
ski r
ad,
troš
ak g
oriv
a -
1000
kn
.
Tij
ekom
na
stav
ne g
odin
e 20
15./2
016.
G
lazb
ena
rad
ion
ica
Odg
ojit
i kom
pete
ntno
g po
troš
ača
glaz
be u
ulo
zi
sluš
aoca
i am
ater
skog
iz
vođa
ča
Uče
nici
ma
J. V
ađon
G
rupn
i i in
divi
dual
ni
35
___
Pre
ma
dogo
voru
s
učen
icim
a
H
um
anis
tičk
a gr
up
a
Izra
da je
dnos
tavn
og
naki
ta, r
ođen
dans
kih
i bo
žićn
ih č
esti
tki i
fi
guri
ca te
kar
tica
s
mud
rim
izre
kam
a i
mis
lim
a fi
lozo
fa
Pri
kupl
janj
e no
včan
ih
sred
stav
a ko
ja ć
e se
do
nira
ti u
hu
man
itar
ne s
vrhe
J. T
rojk
o U
čeni
ci ć
e pr
edm
ete
izra
điva
ti u
z as
iste
ncij
u vo
dite
lja
u D
rugo
j gim
nazi
ji
Var
aždi
n, u
uči
onic
i br
oj 3
1 i s
amos
taln
o ko
d ku
će
16
300,
00 k
n P
rem
a do
govo
ru
s uč
enic
ima
22
Klu
b v
olon
tera
D
ruge
gim
naz
ije
Vol
onti
ranj
e u
razn
im
inst
ituc
ijam
a gr
ada
i ok
olic
e: s
ocij
alna
sa
mop
oslu
ga, o
djel
pe
dija
trij
e bo
lnic
e u
Var
aždi
nu, p
osje
t i
volo
ntir
anje
u c
entr
u dr
. A
ntun
Bog
dan
u Č
akov
cu, o
rgan
izac
ija
obos
tran
og p
osje
ta
član
ova
zaje
dnic
e C
enac
olo,
obi
laza
k st
arij
e dr
uštv
ene
popu
laci
je u
sta
račk
om
dom
u u
Var
aždi
nu,
volo
ntir
anje
u d
omu
za
star
ije
i psi
hičk
i bol
esne
u
Jalž
abet
u.
Cil
jevi
akt
ivno
sti:
-
razv
ijat
i soc
ijal
nu
osje
tlji
vost
kod
uče
nika
-
poti
cati
svi
jest
o
važn
osti
dru
štve
nog
anga
žman
a -
pom
oći r
azvo
j gr
ađan
skog
dru
štva
-
odgo
j za
vred
note
Uče
nici
će
razv
iti
pozi
tiva
n od
nos
prem
a st
arij
oj
popu
laci
ji, t
oler
anci
ju
prem
a ra
njiv
ima,
ne
moć
nim
a i p
rem
a lj
udim
a s
pote
škoć
ama
u ži
votu
. Uče
nici
će
razv
iti o
sjeć
aj
hum
anos
ti p
rem
a dr
ugom
e i n
a ta
j na
čin
obog
atit
i i s
ebe
kao
osob
u. U
čeni
ci
će r
azvi
ti o
sjeć
aj
mor
alne
odg
ovor
nost
i pr
ema
razl
ičit
im
akte
rim
a u
druš
tvu.
I. Ž
nid
arić
K
ajić
S
. J. M
ilec
M
. Gec
i
Stu
piti
u k
onta
kt s
ra
zlič
itim
nav
eden
im
inst
ituc
ijam
a,
dogo
vori
ti p
osje
te i
orga
nizi
rati
raz
liči
te
akti
vnos
ti
35
300
kn
Pre
ma
dogo
voru
s
učen
icim
a ti
jeko
m c
ijel
e šk
olsk
e go
dine
„F
IZIK
A Z
A
NA
TJE
CA
TE
LJE
“
Stj
ecan
je z
nanj
a uz
in
terd
isci
plin
arni
pr
istu
p, p
rakt
ičan
la
bora
tori
jski
rad
i pr
oble
msk
u na
stav
u.
Raz
vija
nje
krit
ičko
g m
išlj
enja
. Raz
vija
nje
inte
resa
za
prir
odne
zn
anos
ti i
prof
esio
naln
o us
mje
rava
nje.
- os
poso
blja
vanj
e za
sa
moo
braz
ovan
je
kori
šten
jem
raz
liči
tih
izvo
ra z
nanj
a,
- pr
imje
na z
nanj
a u
razu
mij
evan
ju p
ojav
a u
svak
idaš
njem
ži
votu
,
D. M
alta
r M
. Mal
tar
- ko
rišt
enje
raz
liči
tih
met
oda
i obl
ika
rada
-
istr
aživ
ački
rad
pu
tem
izvo
rne
stva
rnos
ti
- ko
rišt
enje
su
vrem
enih
izvo
ra
znan
ja
Od
sije
čnja
do
trav
nja
2015
. god
. u
dogo
voru
s
učen
icim
a i p
rem
a ra
spor
edu
sati
pr
ofes
ora
Do
1.0
00, 0
0 kn
(pr
ibor
za
mje
renj
a i
poku
se,
foto
kopi
ranj
e ur
edsk
i m
ater
ijal
)
Tij
ekom
dru
gog
polu
godi
šta
šk.g
od.
2015
./201
6.
(mog
uće
pone
djel
jkom
i ut
orko
m 8
. sat
)
23
P
rip
rem
a u
čen
ika
3. i
4. r
azre
da
za
nat
jeca
nje
iz k
emij
e
Sav
lada
ti s
adrž
aje
koji
ni
su o
buhv
aćen
i re
dovn
om n
asta
vom
Zai
nter
esir
ani u
čeni
ci
J. O
stri
čki
R
ad u
man
jim
gr
upam
a P
rem
a do
govo
ru s
uč
enic
ima
prem
a po
treb
i V
elja
ča i
ožuj
ak
2016
.
N
ovin
arsk
a gr
up
a
Upo
znat
i pub
lici
stič
ke
vrst
e, r
azvi
jati
jezi
čni
izra
z
Pra
titi
i do
kum
enti
rati
šk
olsk
e i
izva
nško
lske
ak
tivn
osti
uče
nika
i na
stav
nika
K. P
odb
re-
žnič
ki
Gru
pni
35
−
Pre
ma
dogo
voru
s
učen
icim
a
Cu
m g
ran
o sa
lis
- up
ozna
ti u
čeni
ke s
an
tičk
om c
ivil
izac
ijom
(p
roši
riti
zna
nje
o ri
msk
oj i
grčk
oj k
ultu
ri)
- pr
ipre
ma
učen
ika
za
javn
o iz
vođe
nje
pred
stav
e na
lati
nsko
m
jezi
ku
- pr
ipre
mit
i uče
nike
za
snal
ažen
je n
a te
kstu
-
prip
rem
anje
za
škol
sko
i žup
anij
sko
natj
ecan
je
iz la
tins
kog
jezi
ka
Za
učen
ike
1. i
2.
razr
eda
prem
a in
tere
su
A. K
rsti
ć R
ad u
man
jim
gr
upam
a
35
Pot
rošn
i m
ater
ijal
Č
etvr
tkom
8. s
at
u uč
ioni
ci b
r. 3
1
B
iolo
ška
gru
pa
Pri
mij
enit
i gra
divo
iz
biol
ogij
e na
rje
šava
nje
jedn
osta
vnij
ih
prir
odos
lovn
ih
prob
lem
a, v
ježb
ati
vješ
tinu
mik
rosk
opir
anja
i o
brad
e fo
togr
afij
a,
vjež
bati
rje
šava
nje
zada
taka
nat
jeca
nja,
sa
mos
taln
o or
gani
zira
ti i
real
izir
ati i
zlet
e i
sam
osta
lni r
ad, k
oris
titi
ra
d na
tere
nu k
ao
Raz
vija
ti v
ješt
ine
učen
ika
i pot
aknu
ti
inte
res
za p
roši
riva
nje
znan
ja
Mar
ija
Hor
vat
M. S
latk
i D
. Nav
oj
Mih
alin
a
prak
tičn
i rad
, rad
u
grup
i, sa
mos
taln
i ra
d, r
ad u
par
ovim
a,
izla
ganj
e,
dem
onst
raci
ja
35 s
ati
prir
odni
m
ater
ijal
, pr
ibor
za
mik
rosk
opi-
ranj
e pr
ibor
za
izra
du
viva
rija
Pre
ma
dogo
voru
s
učen
icim
a
24
met
odu
saku
plja
nja
info
rmac
ija,
ana
lizi
rati
re
zult
ate
dobi
vene
pr
akti
čnim
rad
om u
uč
ioni
ci i
tere
nski
m
rado
m, p
reze
ntir
ati
znan
stve
na p
osti
gnuć
a dr
ugim
a
Gla
zben
a ra
dio
nic
a
Cil
jevi
i za
daci
su:
-
stva
ranj
e es
tets
kog
glaz
beno
g uk
usa
i opć
e gl
azbe
ne k
ultu
re
- pr
aćen
je p
roje
kata
H
rvat
ske
glaz
bene
m
lade
ži
- pr
aćen
je g
lazb
enog
ži
vota
Var
aždi
na i
okol
ice
- ot
kriv
anje
kre
ativ
nih
pote
ncij
ala
- nj
egov
anje
pje
vačk
og
glas
a -
usav
ršit
i vok
alnu
te
hnik
u pj
evan
ja
- up
ozna
ti g
lazb
enu
lite
ratu
ru
- sa
mos
taln
o gl
azbe
no
stva
rala
štvo
-
izra
žava
nje
glaz
be
stva
rala
čkim
rad
om
(pje
vanj
em i
svir
anje
m)
- up
otre
ba
impr
oviz
iran
ih
inst
rum
enat
a -
ostv
ariv
anje
pro
jeka
ta
po iz
boru
i sp
osob
nost
ima
član
ova
i ob
ilje
žava
nje
prig
odni
h da
tum
a u
radu
ško
le
Osn
ovni
cil
j i z
adat
ak
glaz
bene
nas
tave
je
odgo
jiti
ko
mpe
tent
nog
potr
ošač
a gl
azbe
u
uloz
i slu
šaoc
a i
amat
ersk
og iz
vođa
ča
S. K
elem
en
- m
etod
a ra
zgov
ora
tj.
radi
onic
e
- m
etod
a ra
da n
a no
tnom
teks
tu
- di
rekt
no p
riku
plja
nje
info
rmac
ija
na te
renu
-
met
oda
dem
onst
raci
je:
pjev
anje
, svi
ranj
e,
izvo
đenj
e ri
tma,
sl
ušan
je
- re
dovi
tost
dol
azak
a i
redo
vito
st d
opri
nosa
gr
upi b
iti ć
e pr
aćen
a pi
smen
o i u
smen
o od
st
rane
pol
azni
ka i
vodi
telj
a -
zadu
ženj
a i
od
govo
rnos
ti č
lano
va
radi
onic
e bi
ti ć
e in
divi
dual
na
RU
JAN
-od
abir
nov
i čl
anov
a e
i pl
anir
anje
ra
da u
ok
viri
ma
zada
nih
cilj
eva
i za
data
ka
LIS
TO
PA
D,
ST
UD
EN
I,
PR
OS
INA
C-
Pod
jela
za
data
ka i
obav
eza,
U
vjež
bava
nje
post
ojeć
ih
prog
ram
a S
IJE
ČA
NJ-
LIP
AN
J R
ad n
a us
avrš
avan
ju
kval
itet
e
- N
otni
zap
isi
- O
rffo
v in
stru
men
tari
j
Pre
ma
dogo
voru
s
učen
icim
a
25
Hu
man
isti
čka
gru
pa
za z
ašti
tu ž
ivot
inja
„Š
apic
a“
Upo
znav
anje
uče
nika
s
bioe
tičk
im p
odru
čjem
te
senz
ibil
izir
anje
na
univ
erza
lnos
t ist
ih.
Uoč
avan
je
pato
cent
rist
ičkh
vr
ijed
nost
i i e
tičk
e va
žnos
ti k
reat
ivne
re
aliz
acij
e
Pru
žanj
e po
moć
i na
pušt
enim
, bol
esni
m
i zlo
stav
ljan
im
živo
tinj
ama
u ud
ruzi
„S
pas“
Var
aždi
n
V. Ž
esti
ć P
. Jak
opec
Vol
onti
ranj
e u
udru
zi
„Spa
s“
35
___
Mje
sec
list
opad
i s
tud
eni
(oda
bran
e
subo
te u
li
stop
adu
i st
uden
om)
Mje
sec
ožu
jak/
trav
anj/
svib
anj
(o
dabr
ane
subo
te
u ož
ujku
, tra
vnju
i s
vibn
ju)
Tij
ekom
cij
ele
nas
tavn
e go
din
e 20
15./2
016.
ko
ntin
uira
n ra
d
član
ova
Hum
anis
tičk
e gr
upe
na p
rom
ican
ju
bioe
tičk
ih
vrij
edno
sti
S
PO
RT
SK
A
GR
UP
A:
KR
OS
A
TL
ET
IKA
N
OG
OM
ET
R
UK
OM
ET
K
OŠ
AR
KA
O
DB
OJK
A
ST
OL
NI
TE
NIS
B
AD
MIN
TO
N
Pri
prem
a uč
enik
a za
sp
orts
ka n
atje
canj
a
Tre
ning
za
inte
resi
rani
h uč
enik
a
M. A
nd
rovi
ć D
. Kos
A
. Mel
nja
k
Gru
pni
i in
divi
dual
ni
tren
inzi
35
Spo
rtsk
i re
kviz
iti i
op
rem
a
Tje
dan
dana
pr
ije
poče
tka
odre
đeno
g na
tjec
anja
26
Nap
red
ni
info
rmat
ičar
i
Izra
da f
unkc
iona
lnog
pr
ojek
ta b
azir
anog
na
web
tehn
olog
iji k
ao n
pr.
PH
P i
rela
cijs
kim
ba
zam
a po
data
ka k
ao
npr.
MyS
QL
Uče
nje
napr
edni
h te
hnol
ogij
a iz
pr
ogra
mir
anja
, web
te
hnol
ogij
a i b
aza
poda
taka
D. G
rab
ar
I. R
ogin
a B
. Bem
bić
Fro
ntal
ni o
blik
rad
a ko
d ob
razl
agan
ja n
ove
mat
erij
e. R
ad u
gru
pi i
poje
dina
čno
u ob
liku
vj
ežbi
. S
amos
taln
i rad
kod
ku
će.
10
- S
rije
da 9
sat
u
dogo
voru
s
učen
icim
a
Psi
ho
gru
pa
Usv
ajan
je z
nanj
a iz
po
druč
ja k
lini
čke,
fo
renz
ičke
i s
ocij
alne
ps
ihol
ogij
e.
Usv
ajan
je i
prim
jena
zn
anja
vez
anih
uz
met
odol
ogij
u zn
anst
veni
h is
traž
ivan
ja.
Gru
pa je
nam
ijen
jena
uč
enic
ima
koji
žel
e na
dogr
adit
i i p
roši
riti
zn
anje
ste
čeno
u
redo
vnoj
nas
tavi
ps
ihol
ogij
e te
up
ozna
ti o
snov
e is
traž
ivač
ko-
znan
stve
nog
rada
.
M. F
ajfa
rić
H. I
van
čić
Pre
dava
nja
Dis
kusi
je
Sam
osta
lan
rad
učen
ika
Pro
jekc
ije
film
ova
psih
ološ
ke te
mat
ike
20
Tro
škov
i fo
toko
pira
nja
i pr
inta
nja
potr
ebni
h m
ater
ijal
a
Tij
ekom
na
stav
ne g
odin
e pr
ema
dogo
voru
s
učen
icim
a
V
jero
nau
čna
gru
pa
Kai
ros
- pr
ipre
ma
za
vjer
onau
čnu
olim
pija
du
- st
udir
anje
gra
đe,
prov
jera
vanj
e zn
anja
- su
djel
ovan
je n
a vj
eron
aučn
oj
olim
pija
di u
te
kućo
j ško
lsko
j go
dini
Saš
a Jo
sip
Mil
ec
- sa
stan
ci
20 s
ati
----
T
ijek
om
nast
avne
go
dine
20
15./2
016.
Mla
dež
C
rven
og k
riža
Osp
osob
iti u
čeni
ke z
a po
moć
i sa
mop
omoć
u
hitn
im s
luča
jevi
ma
(nez
gode
i ka
tast
rofe
) ka
da je
živ
ot u
grož
en.
Sud
jelo
vanj
e na
na
tjec
anju
u z
nanj
u pr
ve p
omoć
i, po
vije
sti H
CK
-a
Dar
ija
Nav
oj
Mih
alin
a,
grup
a za
inte
resi
rani
h uč
enik
a,
fizi
oter
apeu
t –
vanj
ski
sura
dnik
, ra
vnat
elji
ca
grad
skog
C
rven
og k
riža
Red
ovit
i sas
tanc
i ti
jeko
m g
odin
e,
vjež
be u
pro
stor
u šk
ole
Od
list
opad
a 20
15. d
o sv
ibnj
a 20
16.
godi
ne
Tro
škov
e za
po
troš
ni
zavo
jni
mat
erij
al
snos
i gr
adsk
o dr
uštv
o C
rven
og
križ
a V
araž
din
Tij
ekom
na
stav
ne
2015
./201
6.
27
L
IKO
VN
A
GR
UP
A
Stj
ecan
je i
prim
jena
zn
anja
; R
azvo
j vje
štin
a,
prom
išlj
anje
i vr
edno
vanj
e li
kovn
ih
djel
a;
Usv
ajan
je s
tavo
va;
Viz
ualn
o os
vješ
tava
nje
Obu
hvat
iti u
čeni
ke
s ra
zvij
enim
li
kovn
im
pred
ispo
zici
jam
a i
inte
resi
ma
i us
mje
rava
ti
razm
išlj
anje
i iz
raža
vanj
e.
Ter
ezij
a M
lin
arić
S
un
čan
a H
abek
prom
atra
nje,
uo
čava
nje
vizu
alni
h po
data
ka,
klas
ific
iran
je,
inte
rpre
tira
nje,
pr
omiš
ljan
je
liko
vnog
dj
ela
– ot
kriv
anje
i
stva
ranj
e vr
jedn
ovan
je
iska
ziva
nje
osob
nih
pref
eren
ci,
orga
nizi
ranj
e su
stav
a vr
jedn
ovan
ja
30
put d
o Z
agre
ba i
mat
erij
al z
a ra
dion
icu
za
proj
ekt –
10
škol
a 10
um
jetn
ika
potr
ošni
m
ater
ijal
za
izra
du
plak
ata,
m
ater
ijal
a
1 sa
t tje
dno
ili
po d
ogov
oru
srij
eda
8. s
at
28
b) T
EREN
SKA
NAS
TAVA
- p
lani
ra s
e i
izvo
di k
ao p
oseb
an o
blik
nas
tavn
og r
ada
za u
čeni
ke (
razr
edni
h od
jela
i o
braz
ovni
h gr
upa)
i
nast
avni
ka u
svr
hu o
stva
rivan
ja o
dređ
enog
dije
la p
ropi
sano
g na
stav
nog
plan
a i p
rogr
ama
(za
jeda
n, d
va il
i gru
pu p
redm
eta)
. Pr
ogra
msk
e sa
drža
je n
a po
četk
u šk
olsk
e go
dine
pla
nira
ju s
truč
ni a
ktiv
i, a
oper
ativ
ni p
rogr
am z
a sv
aki
odla
zak
na t
eren
sku
nast
avu
izra
đuje
pr
edm
etni
nas
tavn
ik il
i gru
pa n
asta
vnik
a, a
ko s
e te
rens
ka n
asta
va iz
vodi
inte
rdis
cipl
inar
no.
U p
ravi
lu s
e ov
a na
stav
a iz
vodi
u s
ubot
u ka
o na
stav
ni d
an i
li u
posl
ijepo
dnev
nim
sat
ima
tijek
om r
adno
g tjed
na,
a na
vede
ni o
blik
nas
tave
uk
ljuču
je s
e u
ukup
ni g
odiš
nji f
ond
sati
nast
ave
iz d
otič
nog
pred
met
a ili
gru
pe p
redm
eta.
O
dluk
u o
izvo
đenj
u te
rens
ke n
asta
ve d
onos
i Nas
tavn
ičko
vije
će.
Ak
tivn
ost
Cil
j i z
adac
i N
amje
na
Vod
itel
ji
Nač
in r
ada
Fon
d s
ati
tije
kom
šk
olsk
e go
din
e T
rošk
ovn
ik
TE
RM
IN
PO
SJE
T
EN
TO
MO
LO
ŠK
OM
M
UZ
EJU
U
VA
RA
ŽD
INU
- pr
edst
avit
i ra
zred
Ins
ecta
ili
kuka
ca u
živ
om
svij
etu,
upo
znat
i uč
enik
e sa
zn
ačaj
kam
a va
njsk
e i
unut
arnj
e gr
ađe
kuka
ca,
pred
stav
iti
ento
mol
ogij
u ka
o zn
anos
t i n
jezi
nu
prim
jenu
u ž
ivot
u
Upo
znav
anje
nov
e vr
ste,
nji
hova
st
aniš
ta, r
azvo
j po
jedi
načn
ih
prim
jera
ka
uklj
učuj
ući
met
amor
fozu
i nj
ihov
u ul
ogu
u pr
irod
i.
Dar
ija
Nav
oj
Mih
alin
a -u
čen
ici 2
. ra
zred
a u
sk
lop
u
nas
tavn
ih
jed
inic
a:
Sis
tem
atik
a ži
voti
nja
, K
ukc
i i o
stal
i čl
anko
noš
ci
Teo
rets
ki u
vod
– pr
edav
anje
u
mul
tim
edij
skoj
dv
oran
i, ra
d u
stal
nom
pos
tavu
, u
man
jim
gru
pam
a,
pom
oću
pouč
nih
list
ića
tije
kom
ve
ljač
e/ož
ujka
20
16.
25,0
0 kn
po
učen
iku
Vel
jača
/ožu
jak
2016
.
P
OS
JET
PM
F-U
U
SK
LO
PU
M
AN
IFE
ST
AC
IJE
„N
OĆ
BIO
LO
GIJ
E“
Na
pris
tupa
čan
i m
ašto
vit n
ačin
uč
enic
ima
prib
liži
ti
znan
stve
ne
činj
enic
e iz
bi
olog
ije.
Pri
bliž
iti b
iolo
giju
ka
o zn
anos
t o ž
ivot
u te
živ
ot u
svi
m
njeg
ovim
obl
icim
a.
Info
rmir
anje
o
mog
ućno
stim
a st
udir
anja
i m
otiv
iran
ja u
čeni
ka
za p
riro
dosl
ovni
st
udij
Dar
ija
Nav
oj
Mih
alin
a, p
rof.
M
ario
Sla
tki,
pro
f.
Pri
sust
vova
nje
na
pred
avan
jim
a te
ra
znim
ig
raon
icam
a i
radi
onic
ama
1 na
stav
ni d
an
Ovi
sno
o br
oju
učen
ika
(20-
30
učen
ika)
Ožu
jak-
svib
anj 2
016.
29
Ivan
ščic
a –
2.
razr
edi (
FG
)
Upo
znav
anje
s
geol
oški
m
stru
ktur
ama
i vr
stam
a st
ijen
a na
te
renu
, or
ijen
taci
ja,
kori
šten
je
geol
oško
g ko
mpa
sa.
Pot
icat
i uče
nike
za
proš
iriv
anje
m
nast
avni
h sa
drža
ja
i pov
eziv
anje
m
teor
etsk
og z
nanj
a s
onim
na
tere
nu
Tea
Nov
akov
ić,
pro
f.
Bor
avak
u p
riro
di
1 da
n ok
o 70
kn
po
učen
iku
O
žuja
k 20
16.
Baš
ke
Ošt
arij
e,
Vel
ebit
– 2
. ra
zred
i (F
G)
Pos
jet P
P
Vel
ebit
i N
P
Sjev
erni
V
eleb
it,
upoz
nava
nje
s
geol
oški
m
stru
ktur
ama,
kr
škim
re
ljef
nim
ob
lici
ma
i vr
stam
a st
ijen
a na
tere
nu.
Pot
icat
i uče
nike
za
proš
iriv
anje
m
nast
avni
h sa
drža
ja
i pov
eziv
anje
m
teor
etsk
og z
nanj
a s
onim
na
tere
nu
T. N
ovak
ović
, p
rof.
B
orav
ak u
pri
rodi
2
dana
O
ko 4
00 k
n S
viba
nj 2
016.
Pos
jet
smot
ri
Sve
uči
lišt
a u
Zag
reb
u
-upo
znat
i se
s m
oguć
nost
ima
i uv
jeti
ma
dalj
njeg
ob
razo
vanj
a na
S
veuč
iliš
tu u
Z
agre
bu
Zai
nter
esir
ani
učen
ici 4
. raz
reda
Ja
smin
ka
Ost
ričk
i, M
arko
Hrg
ar
-raz
govo
r s
pred
stav
nici
ma
faku
ltet
a -
prik
uplj
anje
pr
omid
žben
ih
mat
erij
ala
1 na
stav
ni d
an
Tro
škov
i pr
ijev
oza
Stu
deni
201
5.
Pos
jet
PM
F-u
Z
agre
b
„Otv
oren
i dan
k
emij
e“
-raz
gled
avan
je
kem
ijsk
og
odsj
eka
PM
F-a
uz
sud
jelo
vanj
e u
radi
onic
ama
– zo
rno
spoz
nati
zn
anst
veni
pr
istu
p u
Zai
nter
esir
ani
učen
ici
Jasm
inka
O
stri
čki,
Mar
ko H
rgar
, D
arij
a N
avoj
M
ihal
ina
Str
učna
pr
edav
anja
, ra
dion
ice,
obi
laza
k
1 na
stav
ni d
an
Tro
škov
i pr
ijev
oza
Tra
vanj
201
6.
30
istr
aživ
anju
-
uvid
jeti
važ
nost
i m
oguć
nost
pr
imje
ne k
emij
e u
svak
odne
vnom
ži
votu
Pos
jet
inst
itut
u
„Ru
đer
Boš
kov
ić“
Zag
reb
(m
eđu
pred
met
ni
stru
čni i
zlet
–
kem
ija,
bio
logi
ja,
fizi
ka)
-upo
znat
i izv
ornu
zn
anst
venu
us
tano
vu,
znan
stve
ni r
ad i
radi
onic
e pr
ilag
ođen
e uč
enic
ima
Zai
nter
esir
ani
učen
ici
Jasm
inka
O
stri
čki,
Mar
ko H
rgar
, D
arij
a N
avoj
M
ihal
ina
Str
učna
pr
edav
anja
, ob
ilaz
ak
1 na
stav
ni d
an
Tro
škov
i pr
ijev
oza
Svi
banj
201
6.
Pos
jet
Vet
rop
ack
S
traž
i d.d
. Hum
na
Su
tli
-upo
znat
i se
s pr
oces
om
dobi
vanj
a st
akla
i st
akle
ne
amba
laže
Uče
nici
3. r
azre
da
Jasm
inka
O
stri
čki,
Mar
ko H
rgar
Str
učna
pr
edav
anja
, ob
ilaz
ak
1 na
stav
ni d
an
Tro
škov
i pr
ijev
oza
Svi
banj
201
6.
Pos
jet
cigl
ani C
erje
T
užn
o
-upo
znat
i se
s pr
oces
om
proi
zvod
nje
opek
arsk
ih
proi
zvod
a
Uče
nici
3. r
azre
da
Jasm
inka
O
stri
čki,
Mar
ko H
rgar
Str
učna
pr
edav
anja
, ob
ilaz
ak
1 na
stav
ni d
an
Tro
škov
i pr
ijev
oza
Svi
banj
201
6.
Pos
jet
Isla
msk
om
cen
tru
i Ž
idov
skoj
za
jed
nic
i u
Z
agre
bu
1. -
4. r
azre
di
Upo
znat
i uče
nike
sa
sre
dišt
ima
Isla
ma
i Ž
idov
stva
u
Rep
ubli
ci
Hrv
atsk
oj, r
adi
bolj
eg
perc
ipir
anja
ovi
h dv
iju
svje
tski
h re
ligi
ja.
Pot
aknu
ti
dija
lošk
u
Stj
ecan
je z
nanj
a o
tem
eljn
im
vjer
ovan
jim
a M
usli
mam
a i
Žid
ova,
o n
jiho
vim
ob
redi
ma
i pr
akti
cira
nju
vjer
e.
Nag
laša
vanj
e re
ligi
jske
ra
znol
ikos
ti i
prih
vaća
nje
drug
og
I. Ž
nid
arić
K
ajić
S
. J. M
ilec
M
. Gec
i
Stu
piti
u k
onta
kt
sa p
reds
tavn
icim
a go
re n
aved
enih
vj
ersk
ih c
enta
ra.
Dog
ovor
iti t
očan
da
tum
i vr
ijem
e po
sjet
a -
orga
niza
cija
pr
ijev
oza
auto
buso
m
1 na
stav
ni d
an
Tro
škov
i pr
ijev
oza
Lis
topa
d/st
uden
i 20
16.
31
međ
urel
igij
sku
otvo
reno
st.
Hok
ej –
KH
L
Med
vešč
ak
Edu
kaci
ja
učen
ika
pod
tem
om „
Spo
rt i
nasi
lje“
Zai
nter
esir
ani
učen
ici
D. K
os
A. M
eln
jak
M
. An
dro
vić
1
dan
Tro
škov
i pr
ijev
oza
Pro
sina
c 20
15.
Ru
kom
et -
Lig
a p
rvak
a R
K Z
agre
b
Edu
kaci
ja
učen
ika
pod
tem
om „
Spo
rt i
nasi
lje“
Zai
nter
esir
ani
učen
ici
D. K
os
A. M
eln
jak
M
. An
dro
vić
1
dan
Tro
škov
i pr
ijev
oza
Pro
sina
c 20
15.
Sk
ijan
je –
Sar
ajev
o,
Bje
lašn
ica
- ob
uka
učen
ika
– ka
ko u
tjec
ati n
a za
dovo
ljen
je
prim
arni
h po
treb
a
za k
reta
njem
, ka
ko k
roz
učen
je
mot
orič
kih
zada
taka
i sa
drža
ja iz
sk
ijan
ja, t
ako
i pu
tem
dod
atni
h i
dopu
nski
h an
imac
ijsk
ih
- st
jeca
nje
ljub
avi
prem
a zi
mov
anju
, so
cija
liza
cija
i os
amos
talj
iva-
nje
učen
ika,
akt
ivni
od
mor
te
Zai
nter
esir
ani
učen
ici
D. K
os
A. M
eln
jak
M
. An
dro
vić
5
dana
T
rošk
ovi
prij
evoz
a i
smje
štaj
a
Sij
ečan
j 201
6.
32
poti
canj
e kr
eati
vnos
ti
Sk
ijan
je –
Mar
ibor
, P
ohor
je
- ob
uka
učen
ika
–
kako
utj
ecat
i na
zado
volj
enje
pr
imar
nih
potr
eba
za
kre
tanj
em,
kako
kro
z uč
enje
m
otor
ički
h za
data
ka i
sadr
žaja
iz
skij
anja
, tak
o i
pute
m d
odat
nih
i do
puns
kih
anim
acij
skih
-
stje
canj
e lj
ubav
i pr
ema
zim
ovan
ju,
soci
jali
zaci
ja i
osam
osta
ljiv
a-nj
e uč
enik
a, a
ktiv
ni
odm
or te
po
tica
nje
krea
tivn
osti
Zai
nter
esir
ani
učen
ici
D. K
os
A. M
eln
jak
M
. An
dro
vić
1
dan
Tro
škov
i pr
ijev
oza
i sm
ješt
aja
Sij
ečan
j-ve
ljač
a 20
16.
Sk
ijan
je –
Kli
ppi
tz,
Au
stri
ja
- ob
uka
učen
ika
– k
ako
utje
cati
na
zad
ovol
jenj
e pr
imar
nih
potr
eba
za
kre
tanj
em,
kako
kro
z uč
enje
m
otor
ički
h za
data
ka i
sadr
žaja
iz
skij
anja
, tak
o i
pute
m d
odat
nih
i do
puns
kih
Zai
nter
esir
ani
učen
ici
D. K
os
A. M
eln
jak
M
. An
dro
vić
3
dana
T
rošk
ovi
prij
evoz
a i
smje
štaj
a
Sij
ečan
j-ve
ljač
a 20
16.
33
anim
acij
skih
-
stje
canj
e lj
ubav
i pr
ema
zim
ovan
ju,
soci
jali
zaci
ja i
osam
osta
ljiv
a-nj
e uč
enik
a, a
ktiv
ni
odm
or…
34
c) Š
KOLS
KI I
ZLET
I I
EKSK
URZI
JE
Za i
spra
vno
prov
ođen
je
izle
ta i
eks
kurz
ija b
rinu
Povj
eren
stva
, ko
ja i
men
uje
ravn
atel
jica.
Dan
a 31
. ko
lovo
za 2
015.
god
ine
stup
io j
e na
sna
gu
novi
Pra
viln
ik o
izvo
đenj
u iz
leta
, ek
skur
zija
i dr
ugih
odg
ojno
-obr
azov
nih
aktiv
nost
i izv
an š
kole
te
će s
e pr
imje
njiv
ati u
pot
puno
sti.
Za s
vaku
izva
nuči
onič
ku n
asta
vu im
enuj
e se
Pov
jere
nstv
o za
pro
vedb
u ja
vnog
a po
ziva
i iz
bor
najp
ovol
jnije
pon
ude,
a č
ine
ga r
avna
telj
škol
ske
usta
nove
, ra
zred
nik,
uči
telj,
vod
itelj,
pre
dsta
vnik
rod
itelja
i p
reds
tavn
ik u
čeni
ka.
Obv
eze
Povj
eren
stva
su:
don
ijeti
odlu
ku o
dat
umu
i sa
drža
ju
javn
oga
pozi
va,
prov
jerit
i ob
raza
c za
pon
udu,
odr
editi
dat
um i
vrij
eme
javn
og o
tvar
anja
pon
uda,
oda
brat
i po
nudu
, ob
avije
stiti
ško
lski
odb
or,
vije
će r
odite
lja i
rod
itelje
raz
redn
og o
djel
a o
odab
rano
j po
nudi
, za
traž
iti o
bjav
u re
zulta
ta o
dabi
ra p
onud
e na
int
erne
tski
m s
tran
icam
a šk
olsk
e us
tano
ve.
Cilj
evi i
zlet
a:
OBR
AZO
VNI:
-
inte
grira
no u
čenj
e sa
drža
ja v
iše
nast
avni
h pr
edm
eta
u ne
posr
edno
j stv
arno
sti
- up
ozna
vanj
e s
geog
rafs
kim
, po
vije
snim
, go
spod
arsk
im i
kultu
rnim
oso
bito
stim
a od
abra
nih
dest
inac
ija
- us
vaja
nje
sadr
žaja
iz p
ovije
sti
- us
vaja
nje
sadr
žaja
iz h
rvat
skog
jezi
ka
- us
vaja
nje
sadr
žaja
iz g
eogr
afije
(re
ljef, g
ospo
dars
tvo,
sta
novn
ištv
o)
- us
vaja
nje
sadr
žaja
iz li
kovn
e um
jetn
osti
(slik
arst
vo, ki
pars
tvo,
arh
itekt
ura)
-
upoz
nava
nje
vrije
dne
kultu
rne
bašt
ine
FUN
KCIO
NAL
NI:
-
koriš
tenj
e zn
anja
u s
tvar
nim
situ
acija
ma
- ra
zvija
nje
spos
obno
sti o
rijen
taci
je u
nep
ozna
tom
pro
stor
u
- ra
zvija
nje
spos
obno
sti p
repo
znav
anja
arh
itekt
onsk
ih s
tilov
a u
stva
rnos
ti -
prom
atra
nje
geog
rafs
kog
pros
tora
te
razv
ijanj
e ge
ogra
fsko
g m
išlje
nja
- sh
vaća
nje
slož
enos
ti i m
eđuz
avis
nost
i prir
odni
h i d
rušt
veni
h či
mbe
nika
u p
rost
oru
- ra
zvija
nje
spos
obno
sti p
rosu
điva
nja,
raz
miš
ljanj
a, p
rom
atra
nja
OD
GO
JNI:
35
- ra
zvija
nje
sam
osta
lnos
ti i s
poso
bnos
ti sn
alaž
enja
u in
ozem
stvu
i no
vim
pro
stor
ima
- ra
zvija
nje
osje
ćaja
odg
ovor
nost
i -
razv
ijanj
e za
jedn
ištv
a un
utar
raz
redn
e za
jedn
ice
i soc
ijaln
ih v
ješt
ina
- ra
zvija
nje
osje
ćaja
poš
tova
nja
prem
a dr
ugim
kul
tura
ma
-
prom
ican
je o
sjeć
aja
za li
jepo
i po
treb
e oč
uvan
ja k
ultu
rne
bašt
ine
-
razv
ijanj
e ku
lture
put
ovan
ja k
od m
ladi
h PL
AN I
PRO
GRAM
ŠKO
LSKI
H I
ZLET
A I
EKSK
URZI
JA:
Javn
i poz
iv z
a je
dnod
nevn
u iz
vanu
čion
ičku
nas
tavu
ili p
osje
t šk
olsk
a us
tano
va o
bjav
ljuje
naj
kasn
ije m
jese
c da
na,
a za
viš
edne
vnu
izva
nuči
onič
ku
nast
avu
najk
asni
je d
va m
jese
ca p
rije
pred
viđe
ne r
ealiz
acije
i m
ora
biti
obja
vlje
n na
mre
žnim
str
anic
ama
do is
teka
rok
a za
javn
i poz
iv.
U t
ijeku
ško
lske
god
ine
u ok
viru
nas
tavn
ih s
adrž
aja,
odn
osno
pre
dmet
a te
ost
alih
pot
reba
Ško
le o
rgan
izira
ti će
se
i pr
ovod
iti š
kols
ki i
zlet
i i
eksk
urzi
je z
a po
jedi
ne g
rupe
uče
nika
kak
o sl
ijedi
: 1
.Ško
lski
izle
ti -
pol
udne
vni i
jedn
odne
vni z
ajed
ničk
i odl
asci
uče
nika
Raz
red
B
roj
sud
ion
ika
M
jest
o
Vri
jem
e O
rgan
izat
or
Svr
ha
od
lask
a
traj
anje
T
rošk
ovi
I.-
IV.
Uče
nici
/610
N
asta
vnic
i/68
ZAG
REB
st
uden
i/pr
osin
ac
2015
. ili
tra
vanj
, 20
16.
Škol
a
Putn
ička
age
ncija
HN
K Ko
med
ija
Klov
ićev
i dvo
ri M
uzej
i
Jedn
odne
vna
(8.3
0- 1
8.00
) -
rodi
telji
Tr
oško
vi
cije
log
aran
žman
a
I.-
IV.
Uče
nici
/610
N
asta
vnic
i/68
Iz
let
po R
H
Izle
t u
priro
du
III.
- V
I. 2
016.
Šk
ola
Pu
tnič
ka a
genc
ija
Dru
ženj
e,
upoz
nava
nje
znam
enito
sti
vlas
tite
dom
ovin
e Je
dnod
nevn
a (
8.00
-15.
00)
- ro
dite
lji
Troš
kovi
ci
jelo
g ar
anžm
ana
I.-I
V.
Uče
nici
/610
N
asta
vnic
i/65
In
ozem
stvo
XI
I. 2
015.
–
VIII
. 20
16.
Škol
a
Putn
ička
age
ncija
U
pozn
avan
je
inoz
emni
h gr
adov
a,
vjež
banj
e st
rani
h je
zika
u
novo
m
okru
ženj
u,
razv
ijanj
e m
ultik
ultu
raln
e sv
ijest
i i
odno
sa
prem
a dr
ugim
na
rodi
ma,
up
ozna
vanj
e eu
rops
ke
kultu
rne
i pov
ijesn
e ba
štin
e
Jedn
odne
vni
Dvo
dnev
ni
Mat
ural
no
puto
vanj
e
- ro
dite
lji
Troš
kovi
ci
jelo
g ar
anžm
ana
I. r
azre
di
Uče
nici
/144
N
asta
vnic
i/12
M
ađar
ska,
Bu
dim
pešt
a ili
Be
č, A
ustr
ija
trav
anj 2
016.
Šk
ola
Pu
tnič
ka a
genc
ija
Upo
znav
anje
in
ozem
nih
grad
ova,
vj
ežba
nje
stra
nih
jezi
ka
u no
vom
ok
ruže
nju,
ra
zvija
nje
mul
tikul
tura
lne
Jedn
odne
vni
- ro
dite
lji
Troš
kovi
ci
jelo
g ar
anžm
ana
36
svije
sti
i od
nosa
pr
ema
drug
im
naro
dim
a,
upoz
nava
nje
euro
pske
ku
lturn
e i p
ovije
sne
bašt
ine
II.
razr
edi
Uče
nici
/140
N
asta
vnic
i/12
Ven
ecija
-G
arda
land
ili
Bu
dim
pešt
a
trav
anj 2
016.
Šk
ola
Pu
tnič
ka a
genc
ija
Upo
znav
anje
in
ozem
nih
grad
ova,
vj
ežba
nje
stra
nih
jezi
ka
u no
vom
ok
ruže
nju,
ra
zvija
nje
mul
tikul
tura
lne
svije
sti
i od
nosa
pr
ema
drug
im
naro
dim
a,
upoz
nava
nje
euro
pske
ku
lturn
e i p
ovije
sne
bašt
ine
Jedn
odne
vni
ili d
vodn
evni
-
rodi
telji
Tr
oško
vi
cije
log
aran
žman
a
Prije
dlog
ter
ensk
e na
stav
e, s
truč
nih
eksk
urzi
ja, ra
zred
nih
izle
ta z
a šk
olsk
u go
dinu
201
5./2
016.
Te
rens
ka n
asta
va,
stru
čne
eksk
urzi
je i
razr
edni
izle
ti or
gani
zira
ju s
e in
terd
isci
plin
arno
u v
ezi s
sad
ržaj
em n
asta
ve iz
raz
ličiti
h pr
edm
eta
najč
ešće
bi
olog
ije, po
vije
sti i
geo
graf
ije. O
rgan
izac
ija o
visi
o in
tere
su u
čeni
ka i
nije
oba
vezn
a za
sve
uče
nike
. O
ST
ALE
TE
RE
NS
KE
NA
ST
AV
E;
ŠK
OLS
KI
IZLE
TI
I E
KS
KU
RZ
IJE
– d
esti
nac
ije
a) S
TR
UČ
NE
EK
SK
UR
ZIJ
E P
RIR
OD
OS
LOV
NE
GR
UP
E
Raz
red
B
roj
sud
ion
ika
M
jest
o
Vri
jem
e O
rgan
izat
or
Svr
ha
od
lask
a
Tra
jan
je
Tro
ško
vi
1.-
4.
20-3
0 uč
enik
a i 2
na
stav
nika
u
prat
nji
Reg
iona
lni p
ark
Mur
a-D
rava
tr
avan
j ili
svi
banj
20
16.
Mar
io S
latk
i, pr
of.
Ter
ensk
a na
stav
a u
regi
onal
nom
par
ku
s ci
ljem
raz
vija
nja
ekol
oške
svi
jest
i uč
enik
a i
upoz
nava
nja
prir
odni
h zn
amen
itos
ti u
bl
izin
i Var
aždi
na
1 da
n O
visn
o o
broj
u uč
enik
a
1.-
4.
Ovi
sno
o in
tere
su
učen
ika
Špi
lja
Vin
dija
, Don
ja
Voć
a S
viba
nj il
i lip
anj
2016
. M
ario
Sla
tki,
prof
.
Ter
ensk
a na
stav
a na
poz
nato
na
lazi
šte
nean
dert
alac
a s
cilj
em r
azvi
janj
a ek
ološ
ke s
vije
sti
1 da
n O
visn
o o
broj
u uč
enik
a
37
učen
ika
i up
ozna
vanj
a pr
irod
nih
znam
enit
osti
u
bliz
ini V
araž
dina
1. –
4.
Ovi
sno
o in
tere
su
učen
ika
Arb
oret
um O
peka
, M
arča
n S
viba
nj 2
016.
M
ario
Sla
tki,
prof
.
Ter
ensk
a na
stav
a u
sklo
pu T
jedn
a bo
tani
čkih
vrt
ova
i ar
bore
tum
a H
rvat
ske
na
naci
onal
noj r
azin
i, s
cilj
em p
odiz
anja
ra
zine
zna
nja
javn
osti
i na
dlež
nih
inst
ituc
ija
o vr
ijed
nost
ima
bota
ničk
ih v
rtov
a i
arbo
retu
ma
Hrv
atsk
e ko
ji s
u m
ahom
zap
ušte
ni
te s
tanj
u u
koje
m
se o
ni n
alaz
e.
1 da
n O
visn
o o
broj
u uč
enik
a
1. –
4.
Ovi
sno
o in
tere
su
učen
ika
Dra
va V
araž
din,
A
quac
ity,
Crn
a M
laka
22
.4.2
016.
– D
an
škol
e M
ario
Sla
tki,
prof
.
Međ
upre
dmet
na
stru
čna
eksk
urzi
ja
s ci
ljem
up
ozna
vanj
a pr
irod
nih
znam
enit
osti
V
araž
dina
i ok
olic
e s
nagl
asko
m n
a in
terd
isci
plin
arno
rj
ešav
anje
pr
oble
ma
i or
gani
zira
nja
istr
aživ
anja
. U
klju
čeni
su
nast
avni
ci
biol
ogij
e, s
tran
ih
1 da
n O
visn
o o
broj
u uč
enik
a.
38
jezi
ka, m
atem
atik
e,
geog
rafi
je i
povi
jest
i. U
čeni
ci
će b
iti p
odij
elje
ni u
ra
dne
skup
ine
prem
a os
obno
m
afin
itet
u i
obje
ktiv
nim
m
oguć
nost
ima.
ST
RU
ČN
E E
KS
KU
RZ
IJE
AK
TIV
A G
EO
GR
AFI
JE I
PO
VIJ
ES
TI
R
azre
d
Bro
j su
dio
nik
a M
jest
o
Vri
jem
e O
rgan
izat
or
Svr
ha
od
lask
a T
raja
nje
T
rošk
ovi
1. r
azre
di
min
. 40
– 50
ili
više
M
uzej
nea
nder
tala
ca -
K
rapi
na
list
opad
-
stud
eni 2
015.
N
ikol
a S
lunj
ski,
prof
., M
irja
na Z
agor
c,
prof
.
Pro
dubl
jiva
nje
znan
ja o
ži
votu
ljud
ske
vrst
e (p
oseb
no n
eand
erta
laca
) u
prap
ovij
esti
na
zorn
im
arhe
ološ
kim
i su
vrem
enim
m
ulti
med
ijal
nim
iz
vori
ma
1/2
dana
ov
isno
o b
roju
uč
enik
a (o
ko 8
0 –
100
kuna
)
1. r
azre
di
min
. 40
– 50
ili
više
A
rheo
lošk
i muz
ej u
Z
agre
bu -
Grg
osov
a šp
ilja
u S
amob
oru
stud
eni 2
015.
M
irja
na Z
agor
c,
prof
., N
ikol
a S
lunj
ski,
prof
.
Raz
gled
naj
važn
ijih
na
laza
pra
povi
jesn
e,
anti
čke
i eg
ipat
ske
zbir
ke A
HM
-a; r
azgl
ed
spilj
e po
kraj
Sam
obor
a i
upoz
nava
nje
s nj
ezin
im
geom
orfo
lošk
im
kara
kter
isti
kam
a
1/2
dana
ov
isno
o b
roju
uč
enik
a (o
ko 8
0 –
100
kuna
)
1. r
azre
di
min
. 30
ili v
iše
Geo
lošk
i spo
men
ik
prir
ode
Gav
ezni
ca –
Kam
eni v
rh
trav
anj –
sv
iban
j 201
6.
Mir
jana
Zag
orc,
pr
of.
Pos
jeti
ti f
osil
ni v
ulka
n,
posj
etit
i izl
ožbu
min
eral
a s
lepo
glav
skog
pod
ručj
a,
Hrv
atsk
e i s
vije
ta,
sudj
elov
ati u
ed
ukat
ivni
m
½ d
ana
O
visn
o o
broj
u uč
enik
a (o
ko 5
0-80
kun
a)
39
radi
onic
ama,
osv
ijes
titi
uč
enik
e o
važn
osti
oč
uvan
ja i
zašt
ite
prir
ode
1. r
azre
di
min
. 30
ili v
iše
Teh
ničk
i muz
ej u
Z
agre
bu
list
opad
201
5.
Mir
jana
Zag
orc,
pr
of.
Pos
jeti
ti iz
ložb
u i
radi
onic
e na
tem
u S
unče
v su
stav
.
½ d
ana
ovis
no o
bro
ju
učen
ika
(oko
80
– 10
0 ku
na)
2. r
azre
di
min
. 40-
50 il
i vi
še
Mem
orij
alni
cen
tar
Nik
ola
Tes
la i
špil
ja
Lok
vark
a
trav
anj –
sv
iban
j 201
6.
Mir
jana
Zag
orc,
pr
of.
Pop
ular
izac
ija
prir
odni
h zn
anos
ti, u
pozn
avan
je s
a ži
voto
m i
rado
m
N.T
esle
, upo
znat
i se
sa
obil
ježj
ima
kršk
og
relj
efa
na te
renu
1 da
n O
visn
o o
broj
u uč
enik
a (1
50-2
00
kuna
)
4. r
azre
di
min
. 40
– 50
ili
više
S
pom
en p
odru
čje
Jase
nova
c i p
ark
prir
ode
Lon
jsko
pol
je
trav
anj –
sv
iban
j 201
6.
Mla
den
Plač
ko,
prof
. T
ea N
ovak
ović
, pr
of.
Pos
jet l
okal
itet
u na
jveć
eg z
loči
na n
a pr
osto
ru H
rvat
ske
tije
kom
2. s
vj. r
ata
1 da
n ov
isno
o b
roju
uč
enik
a (o
ko
150–
250
kun
a)
2. r
azre
di
(FG
) 3.
raz
redi
4.
raz
redi
min
. 20
ili v
iše
Min
eral
ient
age
- M
ünch
en
31.1
0.-
1.11
.201
5.
Tea
Nov
akov
ić,
prof
. P
osje
t izl
ožbi
min
eral
a i
stij
ena
– pr
ojek
tno
puto
vanj
e.
2 da
na
ovis
no o
bro
ju
učen
ika
(oko
900
kn
)
2. r
azre
di
(FG
) 10
uče
nika
Iv
anšč
ica
ož
ujak
201
6.
Tea
Nov
akov
ić,
prof
. U
pozn
avan
je s
ge
ološ
kim
str
uktu
ram
a i
vrst
ama
stij
ena
na
tere
nu, o
rije
ntac
ija,
ko
rišt
enje
geo
lošk
og
kom
pasa
.
1 da
n ok
o 70
kn
2. r
azre
di
(FG
) 10
uče
nika
G
eolo
ški o
dsje
k P
MF
-a,
Zag
reb
ožuj
ak -
trav
anj 2
016.
T
ea N
ovak
ović
, pr
of.
Pos
jet O
tvor
enom
dan
u G
eolo
škog
ods
jeka
P
MF
-a, s
udje
lova
nje
u ra
dion
icam
a, r
azgl
ed
min
eral
oško
-pet
rolo
ške
zbir
ke.
½ d
ana
oko
80-1
00 k
n
2. r
azre
di
(FG
) 10
uče
nika
B
aške
Ošt
arij
e, V
eleb
it
svib
anj 2
016.
T
ea N
ovak
ović
, pr
of.
Pos
jet P
P V
eleb
it i
NP
Sj
ever
ni V
eleb
it,
upoz
nava
nje
s
geol
oški
m s
truk
tura
ma,
2 da
na
oko
400
kn
40
kršk
im r
elje
fnim
ob
lici
ma
i vrs
tam
a st
ijen
a na
tere
nu.
b) t
eren
ska
nast
ava
u Va
ražd
insk
oj ž
upan
iji
1.
Org
aniz
acija
pos
jeta
kon
cert
ima
Baro
knih
več
eri (
RU
JAN
, LI
STO
PAD
)
2. O
rgan
izac
ija p
osje
ta k
once
rtni
m, ba
letn
im, op
erni
m i
oper
etni
m p
reds
tava
ma
u H
NK
Vara
ždin
i sp
orts
koj d
vora
ni A
rena
2.
Nas
tava
u p
rirod
i 3.
Nas
tava
u e
ntom
ološ
kom
muz
eju
4. P
ut a
nđel
a -
upoz
nava
nje
Vara
ždin
a –
grad
a u
koje
m s
pava
ju a
nđel
i, Pr
stec
, uk
rasi
na
fasa
dam
a itd
. 5.
Izl
ožbe
u G
rads
kom
muz
eju
Vara
ždin
(ov
isno
o p
rogr
amu
muz
eja)
- b
arem
jedn
om u
pol
ugod
ištu
6.
Pos
jet
Star
om g
radu
ili š
etnj
a gr
adsk
om je
zgro
m i
razg
led
kultu
rnih
zna
men
itost
i gra
da (
HN
K, p
alač
a Pa
tači
ć, p
alač
a Ke
glev
ić it
d.)
c) Z
agre
b
1. M
uzej
i u Z
agre
bu
(teh
ničk
i, pr
irodo
slov
ni, ar
heol
oški
, po
vije
sni i
li sl
ično
)
2. P
osje
t gl
azbe
nim
ust
anov
ama
u Za
greb
u
3. P
osje
t in
stitu
tu „
Ruđ
er B
oško
vić“
4. 1
0 gr
adov
a, 1
0 um
jetn
ika
– M
oder
na g
aler
ija u
Zag
rebu
d) s
truč
ne je
dnod
nevn
e i d
vodn
evne
eks
kurz
ije u
inoz
emst
vo
1.
Mađ
arsk
a
2. A
ustr
ija
3.
Ita
lija
PRIJ
EDLO
G S
TRU
ČNE
EKSK
URZI
JE G
RU
PE G
LAZB
ENE
UM
JETN
OST
I •
Beč
-Bud
impe
šta;
put
ope
rete
•
Beč
-Sal
zbur
g; k
lasi
ciza
m
•
Mil
ano-
Kre
mon
a (P
arm
a); o
pera
19.
st.
f) M
ATU
RAL
NA
PUTO
VAN
JA/
EKSK
URZI
JE
41
Ove
ško
lske
god
ine
prog
ram
ško
lske
– m
atur
alne
eks
kurz
ije m
ože
real
izira
ti 11
raz
redn
ih o
djel
a i t
o: 3
.A,
3.B,
3.C
, 3.
D,
3.E
i 3.S
raz
red
te 4
.A,
4.B,
4.D
, 4.
E i 4
.S r
azre
d.
Pla
n i
pro
gra
m r
ada
Vri
jem
e/
mje
sec
Po
slo
vi i
zad
aće
Od
go
vorn
a o
sob
a
Org
aniz
ato
r tr
ošk
ovi
Ruj
an
2015
. 1.
imen
ovan
je P
ovje
rens
tva
sa
stan
ak P
ovje
rens
tva
- t
umač
enje
Pra
viln
ika
- k
alen
dar
posl
ova
- ra
vnat
eljic
a -
razr
edni
ci
- Vije
će r
odite
lja
- Po
vjer
enst
vo
Škol
a Sn
ose
rodi
telji
Ruj
an/lis
topa
d 20
15.
2. s
asta
nak
Povj
eren
stva
-
Okv
irni p
lan
i pro
gram
-
rasp
isiv
anje
poz
ivno
g na
tječ
aja
- ra
vnat
eljic
a -
Povj
eren
stvo
Šk
ola
List
opad
201
5.
3. s
asta
nak
Povj
eren
stva
-
utvr
điva
nje
broj
a po
nuda
-
dono
šenj
e O
dluk
e o
odab
iru p
onud
itelja
- Po
vjer
enst
vo
Oda
bran
a pu
tnič
ka
agen
cija
List
opad
201
5.
- pr
ezen
taci
ja o
dabr
anih
pro
gram
a SR
Z, R
V, ro
dite
lji
Škol
a
List
opad
/stu
deni
20
15.
- ko
načn
i IZV
EDBE
NI
plan
i pr
ogra
m
1. op
erat
ivni
pla
n i p
rogr
am
2. pi
smen
a su
glas
nost
rod
itelja
- ra
zred
nici
-
rodi
telji
Šk
ola
- up
late
se
real
izira
ju u
Age
nciji
do
20
. pr
osin
ca
2015
. -
potp
isiv
anje
Ugo
vora
(Age
ncija
,
š
kola
) -
ravn
atel
jica
- Age
ncija
Šk
ola
- up
late
se
real
izira
ju u
Age
nciji
do
20
. pr
osin
ca
2015
. O
DLU
KA
- ra
vnat
eljic
a Šk
ola
19. ož
ujka
– 2
3.
ožuj
ka 2
016.
Rea
lizac
ija m
atur
alne
eks
kurz
ije
- II
I. I
IV. ra
zred
i -
razr
edni
ci, vo
dite
lji,
ravn
atel
jica,
pra
titel
ji
Škol
a Pu
tnič
ka a
genc
ija
- up
late
se
real
izira
ju u
Age
nciji
42
Do
10. ru
jna
2016
. IZ
VJE
ŠĆE
i ana
liza
- vr
edno
vanj
e re
zulta
ta
- ra
zred
nici
, VU
, VR,
Nas
tavn
ičko
vije
će, Age
ncija
ŠK
OLA
Mat
ural
no p
utov
anje
org
aniz
ira s
e u
skla
du s
nov
im P
ravi
lnik
om o
izvo
đenj
u iz
leta
, ek
skur
zija
i dr
ugih
odg
ojno
-obr
azov
nih
aktiv
nost
i izv
an š
kole
. Za
is
prav
no
prov
ođen
je
izle
ta i
eksk
urzi
ja b
rinu
Povj
eren
stva
, ko
ja im
enuj
e ra
vnat
eljic
a.
Povj
eren
stva
su
obve
zna
utvr
diti
pred
met
usl
uga
i po
stup
ke u
nad
met
anju
age
ncija
te
izvr
šiti
preg
led,
usp
ored
bu o
oda
biru
naj
povo
ljnije
g po
nudi
telja
/ ag
enci
ju.
Prog
ram
mat
ural
nih
eksk
urzi
ja m
ože
se o
rgan
izira
ti i i
zvan
gra
nica
Rep
ublik
e H
rvat
ske,
ali
točn
o u
skla
du s
Pra
vilim
a i n
aput
kom
Min
ista
rstv
a.
Mat
ural
no p
utov
anje
ne
smije
tra
jati
duže
od
7 da
na.
g) S
TUD
IJSK
O P
RO
JEKT
NI
POSJ
ET
COLE
GIU
L N
ATIO
NAL
SAM
UEL
VO
N B
RU
KEN
THAL
GYM
NAS
IUM
A IZ
GRAD
A SI
BIU
U
RU
MU
NJS
KOJ
Raz
vojn
i ci
ljevi
D
ruge
gi
mna
zije
Va
ražd
in
tem
elje
se
na
na
čelim
a m
ultij
ezič
nost
i, in
terk
ultu
raliz
ma,
m
ultik
ultu
raliz
ma
i pr
omic
anja
te
mel
jnih
lju
dski
h vr
ijedn
osti
u od
goju
i o
braz
ovan
ju.
Podr
učje
međ
unar
odne
sur
adnj
e i pr
omic
anje
mob
ilnos
ti ka
o id
eja
za p
odiz
anje
kva
litet
e Šk
ole,
raz
mje
na u
čenj
a i zn
anja
nas
tavn
ika
i uč
enik
a, č
inje
nice
su
koje
dok
azuj
u iz
vrsn
ost
rada
Dru
ge g
imna
zije
Var
aždi
n, b
uduć
i da
je
u to
m
podr
učju
međ
u pr
vim
ško
lam
a u
Rep
ublic
i Hrv
atsk
oj.
Od
2010
. go
dine
Ško
la j
e iz
nim
no a
ktiv
na u
pro
vođe
nju
proj
ekat
a m
eđun
arod
ne s
urad
nje
i m
obiln
osti
s ci
ljem
usp
osta
ve
sura
dnje
iz
međ
u dv
iju s
lužb
enih
nje
mač
kih
škol
a. O
d 30
. lis
topa
da d
o 05
. st
uden
oga
2012
. go
dine
Dru
ga g
imna
zija
Var
aždi
n pr
ovel
a je
stu
dijs
ko
proj
ektn
o pu
tova
nje
u Rum
unjs
ku t
e je
tom
pril
ikom
odr
ađen
slu
žben
i po
sjet
elit
noj
njem
ačko
j šk
oli
u Si
biu,
gla
vnom
gra
du T
rans
ilvan
ije u
Rum
unjs
koj.
Naz
iv š
kole
je C
oleg
iul N
atio
nal S
amue
l von
Bru
kent
hal G
ymna
sium
. D
ogov
oren
a je
kon
kret
na m
eđun
arod
na s
urad
nja
izm
eđu
naši
h šk
ola
na p
odru
čju
razv
oja
kurik
ular
nih
sadr
žaja
gim
nazi
jski
h pr
edm
eta
s ci
ljem
pob
oljš
anja
jez
ični
h i k
omun
ikac
ijski
h ko
mpe
tenc
ija u
nje
mač
kom
je
ziku
. U š
kols
koj
godi
ni 2
013.
/201
4. u
čeni
ci i
nast
avni
ci D
ruge
gim
nazi
je V
araž
din
sudj
elov
ali s
u u
tere
nsko
m s
tudi
jsko
m p
roje
ktno
m p
utov
anju
od
30.
list
opad
a do
05.
stu
deno
g 20
13.
godi
ne (
6 da
na)
tijek
om k
ojeg
su
se p
rove
le p
roje
ktne
akt
ivno
sti u
sur
adnj
i sa
škol
om C
oleg
iul N
atio
nal
Sam
uel
von
Bruk
enth
al G
ymna
sium
iz
grad
a Si
biu
u Rum
unjs
koj.
Rad
ni j
ezic
i bi
li su
nje
mač
ki i
eng
lesk
i je
zik,
uz
veći
nag
lasa
k na
upo
treb
i nj
emač
kog
jezi
ka u
sam
om o
pera
tivno
m d
ijelu
pro
jekt
a. N
ajve
ća v
rijed
nost
međ
unar
odni
h pr
ojek
ata,
mob
ilnos
ti i r
azm
jene
uče
nika
i na
stav
nika
je
st u
čenj
e u
novo
j m
ultik
ultu
raln
oj s
redi
ni i
upo
znav
anje
kul
tura
, št
o je
na
ovom
pro
jekt
u u
pret
hodn
im a
ktiv
nost
ima
već
ostv
aren
o, a
na
stav
kom
nje
gova
pro
vođe
nja
će b
iti d
odat
no r
azvi
jano
i po
tican
o.
43
Proj
ekt
ne b
i bi
lo m
oguć
e re
aliz
irati
bez
dire
ktne
don
acije
Sre
dišn
jeg
ured
a za
ško
lstv
o u
inoz
emst
vu u
Zag
rebu
Rep
ublik
e N
jem
ačke
za
hval
juju
ći
stat
usu
Dru
ge
gim
nazi
je
Vara
ždin
ka
o šk
ole
član
ice
Min
ista
rstv
a šk
olst
va
Rep
ublik
e N
jem
ačke
. N
a po
vrat
ku
iz
Rum
unjs
ke
uspo
stav
ljena
je i
sura
dnja
s 1
2. g
imna
zijo
m B
eogr
ad.
U š
kols
koj g
odin
i 201
4./2
015.
sur
adnj
a sa
ško
lom
Col
egiu
l Nat
iona
l Sam
uel v
on B
ruke
ntha
l Gym
nasi
um iz
gra
da S
ibiu
u R
umun
jsko
j se
nast
avlja
te
ove
ško
lske
god
ine
učen
ici i
nas
tavn
ici i
z R
umun
jske
dol
aze
u po
sjet
Hrv
atsk
oj.
U š
kols
koj g
odin
i 201
5./2
016.
Uče
nici
će
uzvr
atiti
pos
jet
u Rum
unjs
ku i
odra
diti
zavr
šeta
k pr
ojek
ta
Akt
ivn
ost
C
ilj i
zad
aci
Nam
jen
a
Vo
dit
elji
Fo
nd
sat
i tij
eko
m š
ko
lsk
e g
od
ine
Tro
ško
vnik
T
ER
MIN
Pro
jek
tno
p
uto
van
je
DS
D-u
čen
ika
u
Sib
iu
-Ho
spit
acij
a n
a n
asta
vi
-Su
dje
lova
nje
n
jem
ački
h i
naš
ih u
čen
ika
na
rad
ion
ica
ma
-Eks
kurz
ija
u
nek
i ob
ližn
ji
gra
d (
Bra
šov,
d
vora
c B
ran
)
Usp
ost
avit
i u
čen
ičk
u
razm
jen
u s
p
artn
er
gim
naz
ijo
m iz
S
ibia
Kri
stin
a
Ko
vači
ć B
arb
ara
Kas
un
G
ertr
ud
Reh
ner
-
Bra
isch
5 d
ana
O
ko 3
00
0 e
ur
Tra
van
j 2
01
6.
44
VI. KURIKULUM OSTALIH PROGRAMA I PROJEKATA: Kurikulum ostalih programa i projekata ove godine obuhvaća:
1. Izdavanje Ljetopisa - godišnjaka 2. Dani maturanata 3. Upisna kampanja 4. E-Dnevnik 5. Dan sporta 6. Dan škole 7. Dan otvorenih vrata 8. Projekti 9. Obilježavanje blagdana
1. Izdavanje LJETOPISA – godišnjaka Škole:
Kao i do sada Škola će na kraju nastavne godine 2015./2016. za svoje učenike i roditelje, za nastavnike i ostale djelatnike, za potrebe osnivača i Ministarstva te u promidžbene svrhe izdati ljetopis - godišnjak 2015./2016.
Plan i program rada Vrijeme/ mjesec
Poslovi i zadaće Odgovorna osoba Organizator troškovi
X. 2015. Imenovanje Povjerenstva Ravnateljica Škola IX. – V.
2015./2016. Pribavljanje i sistematiziranje građe
Povjerenstvo
Škola
V. 2016. - fotografiranje Ravnateljica Odabrani Foto studio - naknadno
Škola 10,00 kn po učeniku
VI. 2016. TISAK Ravnateljica Tiskara „Tiva“
Škola 30,00 kn po učeniku
VI. 2016. Podjela i distribucija Razrednici
Škola - razliku do dogovorene cijene po ponudi snosi Škola
2. DANI MATURANATA
Ove školske godine u završnim, maturalnim razredima ukupno je 177 učenika. Okvirni plan i program rada
Datum Vrijeme/sat Prostor SADRŽAJ Sudionici ožujak 2016.
10.00-16.00 Gospodarska škola - sportska dvorana
SAJAM POSLOVA - PO za učenike završnih razreda/gospodarstvenici i PO O.Š. – učenici VIII. razreda
- učenici završnih razreda - učenici O.Š.
Svibanj 8.30 Škola Fotografiranje za Ljetopis - učenici i razrednici
45
2016. Svibanj 2016.
Po dogovoru Multimedija Preventivni program - PU Varaždinska
- Levačić, MUP VARAŽDIN, pedagoginja, razrednici - učenici 4.A,B,C,D,E,S
7.-17. svibnja 2016.
13.30 Škola - priprema programa za maturalni ples
- povjerenstvo, učenici
11. - 17. svibnja 2016.
7.30 -14.30 ŠKOLA - redovna nastava - uniforme - učenici, nastavnici
17. svibnja 2016.
Škola Završetak nastave za maturante - završne sjednice
- RV i Nastavničko vijeće - Ispitno povjerenstvo
Svibanj 17.30 (18.00) - 23.00
Sportska dvorana Druge gimnazije Varaždin
PROGRAM za sve maturante – Varaždinska županija
- učenici završnih razreda - vž. bendovi i glazbenici
Svibanj 20.05.2016.
19.30 -05.00 Hotel „Turist“ MATURALNA VEČER - učenici, razrednici, Nastavničko vijeće
Lipanj - prema rasporedu
Škola Dodatni rad - učenici, mentori, povjerenstva
Srpanj - prema naknadnom rasporedu
Koncertna dvorana Glazbene škole
Svečana podjela završnih svjedodžbi i svjedodžbi državne mature
Učenici, razrednici, roditelji, Nastavničko vijeće
3. UPISNA KAMPANJA – za upis u I. razred - u školsku godinu 2016./2017.
SADRŽAJ Vrijeme provedbe
Mjesto izvođenja CILJNA GRUPA VODITELJ
Prezentacija srednjih škola ZAJEDNIČKA KAMPANJA -Varaždinska županija - informacije
Ožujak 2016.
Osnovne škole diljem Varaždinske županije
Učenici Roditelji
1. Z.Grđan 2. Profesori 3. Učenici / prezenteri
SAJAM POSLOVA - info pult - gospodarstvenici - prezentacija škola
Ožujak 2016.
Sportska dvorana Gospodarske škole
Učenici gradskih osnovnih škola - učenici završnih razreda
Z. Grđan Profesori učenici
O ŠKOLI - sve 1.travnja do 30. lipnja 2016.
MEDIJI - tisak, VTV, CD, letak i dr.
Građani, učenici O.Š., roditelji
1. Grđan 2. Stručna služba
Promidžbeni materijali (razni) LJETOPIS Web stranica
Kontinuirano Lipanj 2016.
Druga gimnazija, TIVA
Učenici O.Š. roditelji (građani)
- ravnateljica - Povjerenstvo
46
„DAN OTVORENIH
VRATA“
lipanj 2016. Druga gimnazija Varaždin
Učenici O.Š., roditelji, nastavnici O.Š.
1. Stručni aktivi 2. Ravnateljica 3. Pedagoginja 3. Učenici
Evaluacija Srpanj ŠKOLA (Druga gimnazija)
Djelatnici škole 1. ravnateljica 2. Stručna služba 3. Nastavničko vijeće
4. E-DNEVNIK
S početkom školske godine 2012./2013. Druga gimnazija Varaždin krenula je s novim sustavom za vođenje razredne evidencije, s web aplikacijom e-Dnevnik. U svim razrednim odjeljenjima naše škole e-Dnevnik je zamijenio papirnatu razrednu knjigu te nastavnici svu evidenciju upisuju putem osobnih računala u aplikaciju. Aplikacija ima sve funkcionalnosti razredne knjige uz dodatne funkcionalnosti koje omogućuju korištenje informacijskih tehnologija, poput izrade raznih izvještaja za potrebe nastavnika i automatskog obavještavanja roditelja o izostancima te pristupa za učenike.
e-Dnevnik za učenike je web aplikacija koja omogućava učenicima pregled ocjena, izostanaka, bilješki te rasporeda pismenih provjera koje su upisali nastavnici u sustav e-Dnevnika. Svi će učenici od svojih razrednika dobiti vlastiti elektronički identitet s kojim se iz sustava [email protected] prijavljuju na adresi https://ocjene.skole.hr.
Također, na stranicama http://www.carnet.hr/e-dnevnik, objavljen je letak o e-Dnevniku za roditelje, koji istovremeno može poslužiti kao suglasnost roditelja koji žele primati e-mail obavijesti o izostancima djeteta. 5. DAN SPORTA 1. lipnja 2012. godine Druga je gimnazija obilježila prvi Dan sporta u sportskoj dvorani Škole. Zainteresirani učenici i nastavnici TZK, prof. Andrović i prof. Kos pripremili su sportska natjecanja koja su se izmjenjivala tijekom cijelog nastavnog dana, a pobjednici su bili nagrađeni prigodnim nagradama i priznanjima. Dan sporta i Svjetski dan plesa u nastavnoj godini 2015./2016. obilježit će se 29.04.2016.
6. DAN ŠKOLE
Na Nastavničkom vijeću 18. lipnja 2012. godine donesena je jednoglasna odluka da se 22. travnja, Dan planeta Zemlje, proglasi Danom škole Druge gimnazije Varaždin. 22. travnja 2013. godine obilježio se prvi Dan škole kada su se učenici predstavili svojim radovima, dramskim i glazbenim nastupima i ostalim vještinama koje su pripremili sa svojim nastavnicima i razrednicima. Za tu se prigodu imenovalo i Povjerenstvo koje organizira cijeli program za Dan škole. Tada je bilo održano i 20. državno natjecanje iz geografije. Obilježavanje Dana škole održat će se i u školskoj godini 2015./2016. s posebnim naglaskom na 10. godišnjicu postojanja Druge gimnazije Varaždin.
47
7. DAN OTVORENIH VRATA S ciljem što bolje promocije Druge gimnazije Varaždin, svake se godine početkom lipnja organizira Dan otvorenih vrata kada svi zainteresirani učenici osnovnih škola mogu doći i razgledati Drugu gimnaziju, saznati sve potrebne informacije o prijavama i upisima u Školu te osjetiti radnu atmosferu tijekom nastavnog dana. Za njihovo lakše snalaženje u Školi zaduženi su volonteri iz 3. razreda koji stoje na raspolaganju za razgledavanje škole, a na svako pitanje imaju spreman odgovor. Dan otvorenih vrata u školskoj godini 2015./2016. obilježit će se početkom lipnja 2016.
8. PROJEKTI: 1. PROJEKT „ PROBNA DRŽAVNA MATURA „
Na molbu roditelja na Vijeću roditelja usvojen je prijedlog na Nastavničkom vijeću da se maturantima Druge gimnazije pomogne oko bolje pripreme za sam postupak provođenja državne mature organiziranjem probne državne mature iz engleskog jezika (slušni dio). U projekt je uključen aktiv stranih jezika, a cilj je simulirati državnu maturu (od prijave do samog pisanja ispita državne mature). Svi zainteresirani učenici završnih razreda moći će sudjelovati u projektu. Evaluacija projekta biti će nakon provedenih svih ispita u 2. polugodištu. Svi troškovi idu na teret škole.
2. 5. MEĐUNARODNA REVIJA SPORTSKIH ŠKOLA JI EUROPE
U školskoj godini 2013./2014. Druga gimnazija Varaždin sudjelovala je na 3. Međunarodnoj reviji sportskih škola JI Europe koja se održala u Sarajevu. Na reviji su sudjelovale sportske škole iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore, Makedonije i Bosne i Hercegovine, s time da je predstavnica Hrvatske bila Druga gimnazija Varaždin, a škola domaćin susreta Peta gimnazija Sarajevo. Sportski susreti i natjecanja bili su revijalnog karaktera, a učenici su stekli vrijedna prijateljstva i iskustva u međunarodnoj suradnji, kao i priliku da predstave sportove kojima se bave. I u školskoj godini 2015./2016. nastavlja se suradnja te će Druga gimnazija Varaždin sudjelovati na 5. Međunarodnoj reviji sportskih škola JI Europe u travnju 2016. godine.
3. SURADNJA S PETOM GIMNAZIJOM SARAJEVO
Prilikom sudjelovanja na 2. Međunarodnoj reviji sportskih škola JI Europe u šk. god. 2012./2013. Druga gimnazija Varaždin i Peta gimnazija Sarajevo sklopile su sporazum o suradnji i partnerstvu. Ostvaren je planirani stručni studijski posjet djelatnika i sudionika suradnje Pete gimnazije Sarajevo Drugoj gimnaziji Varaždin u
48
rujnu 2013., kao i povratni posjet Druge gimnazije Varaždin Sarajevu u travnju 2014. godine. U kolovozu i studenom 2014. godine učenici i profesori Pete gimnazije Sarajevo ponovili su posjet Varaždinu i sudjelovali u studijsko-projektnom posjetu Drugoj gimnaziji Varaždin. Suradnja se nastavlja i u školskoj godini 2015./2016.
4. Projekt e(maths+science)
„E(maths+science)“ je odobren od strane Latvijske Agencije za mobilnost 5.9.2014. godine. U projektu sudjeluju sljedeće zemlje: Latvija, Italija, Rumunjska, Španjolska, Turska i Hrvatska. Planirane mobilnosti su prikazane u tablici 1. U školskoj godini 2015./2016. u projektu sudjeluju Mario Slatki – profesor biologije i kao koordinator projekta Vlatka Drvarić – profesorica matematike i Marijana Horvat, profesorica engleskog jezika. Uključeno će biti oko 12 učenika iz 1., 2. i 3. razreda. Sažetak projekta
Ovaj projekt fokusira se na razvoj empirijske sposobnost razmišljanja kod učenika, posebno jačanjem matematičkih i znanstvenih spoznaja te kao poticaj za stjecanje novih metoda. To će omogućiti učenicima da donesu informirane odluke i znaju gdje se obratiti za pomoć i poduzeti druge učinkovite korake kako bi poboljšali svoju i opću ekonomsku dobrobit. Da bi se postigao ovaj primarni cilj, nužno je razviti metodičke vještina učitelja, dijeleći svoje najbolje prakse i razmjena iskustava s drugim stručnjacima Europske unije. Posebna pozornost posvetit će se korištenju ICT didaktičke prakse. Odnosno, oni će se primjenjivati ne samo u učinkovitoj suradnji s partnerima već kao uzbudljiv, dinamičan alat za izradu materijala za obuku. Inovativni aspekt projekta sastojat će se u stvari u kritičkoj analizi web resursa dostupnih u njihovom eksperimentiranju s učenicima u pojedinim školama i tijekom sastanaka. Tijekom projekta u pripremi prezentacija, um-kartata, videozapisa i animacija učenici će koristiti razne online resurse koji će poslužiti kao metodološki materijal i kao uporabu web stranice. Nastavnici će prikupiti linkove i stvoriti katalog s web resursima, koji će svatko moći koristiti za nastavu i učenje specifičnih tema (interaktivne prezentacije teorije, interaktivne vježbe, igre, itd). Tijekom transnacionalnih i kratkih mobilnosti susreti učenika i nastavnika podijeliti će svoja iskustva i procijeniti metodološke materijale i rezultate projekta. Profesori i učenici će napisati e-knjigu na određenu temu studiranja, pokazati kako tehnologija može biti integrirana u nastavu i kako to može pomoći različitim stilovima učenja. E-knjiga, napisana tijekom i između sastanaka biti će alat u suradničkom pisanju. Tijekom sastanaka dio vremena bit će također posvećen znanju o kulturi i običajima zemlje domaćina. Građanski odgoj će biti integriran u projekt osnaživanja naših učenika da sudjeluju u planiranju, praćenju i vrednovanju projekta na demokratski način.
49
Svi rezultati dobiveni u različitim fazama provedbe projekta bit će objavljeni na odgovarajućoj web stranici (eTwinning.net, web stranice projekta, web stranica škole) koja se aktivno koristi i dijeli među svim članovima. Komunikacija i dijalog zbog toga su moguće kroz cijeli projekt dajući mu interaktivnu značajku. Web stranica projekta koja sadrži sve dokumente koje nastaju tijekom projekta bit će na kraju projekta. Jezik projekta biti će engleski.
7. Zimska škola skijanja
U školskoj godini 2015./2016. nastavlja se s 5-dnevnom obukom skijanja za učenike
Druge gimnazije Varaždin koja se provodi na Bjelašnici. Obuka traje 5 dana, a
provode ju nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture, prof. Dario Kos, prof. Alen
Melnjak i prof. Marijan Andrović.
Date
Meeting place
Latvia Romania Spain Italy Turkey Croatia
M1 2014.10. Latvia --------- 2 teachers
2 t 2 t 2 t 2 t
A1 2015.01. Croatia 2t 3 students
1t 1st
2t 5 st
2t 5 st
2t 4 st
--------
M2 2015. 04.
Italy 4 t 2 st
2t 1 st
4t 2 st
------- 4t 2st
4t 2st
A2 2015.10 Romnia 2t 3st
--------- 2 t 5 st
2 t 5 st
2t 3 st
2 t 5 st
A3 2016.01. Spain 2t 4st
1t 2st
---------
2t 4 st
2t 3 st
2 t 5 st
M3 2016.04 Turkey 2 t 2 t 2t 2 t ------- 2 t Sum 12t
12 st 8t 4 st
12 t 12 st
10 t 14 st
12 t 12 st
12 t 12 st
50
8. PROJEKT S RUSIJOM: HRVATSKI I RUSKI ALFABET Nositelji projekta prof. I. Sekol i 26 učenika polaznika nastave ruskog jezika. 9. PROJEKT: KULTURNO – POVIJESNI SPOMENICI PARIZA VRIJEME REALIZACIJE: 15.03. ( polazak u večernjim satima) – 20.03.2016. MJESTO REALIZACIJE: Pariz, Francuska NOSITELJ PROJEKTA: Ivana Žnidarić Kajić, prof. francuskog jezika i sociologije (moguća pratnja Tea Novaković ili Terezija Mlinarić) UČENICI: 2., 3. i 4. razredi – francuski jezik (izborna nastava), učenici koji slušaju geografiju i likovnu umjetnost CILJEVI PROJEKTA MATERIJALNI:
- usvajanje sadržaja iz francuskog jezika – prvenstveno prakticiranje govorne vještine na licu mjesta u izvornoj okolini
- integrirano učenje sadržaja više nastavnih predmeta u neposrednoj stvarnosti ( geografije, povijesti, sociolgije, francuskog jezika)
- upoznavanje s geografskim, povijesnim, gospodarskim i kulturnim osobitostima Francuske u cjelini
- upoznavanje vrijedne kulturne baštine FUNKCIONALNI:
- prepoznavanje vokabulara naučenog u školi - osvješćivanje važnosti francuskog jezika kao jezika diplomacije, kulture,
gastronomije... - korištenje znanja i drugih stranih jezika u stvarnim situacijama ( putujemo i
radimo pauzu u Njemačkoj u povratku) - razvijanje sposobnosti orijentacije u nepoznatom prostoru pomoću plana
grada - razvijanje sposobnosti prepoznavanja arhitektonskih stilova u stvarnosti - razvijanje prezentacijskih vještina ( opisivanje znamenitosti na licu mjesta
koristeći francuski jezik) ODGOJNI:
- razvijanje samostalnosti i sposobnosti snalaženja u inozemstvu - razvijanje osjećaja odgovornosti - razvijanje socijalnih vještina - razvijanje sposobnosti timskog rada - razvijanje osjećaja poštovanja prema drugim kulturama - promicanje osjećaja za lijepo i potrebe očuvanja kulturne baštine - razvijanje kulture putovanja kod mladih
51
ZADACI ZA UČENIKE
� učenici će prije puta istražiti povijest, geografiju, gastronomiju, kulturno – povijesne znamenitosti Francuske
� učenici će prije puta pripremiti prezentacije koje će imati u školi kao pripremu
za stručnu ekskurziju
� učenici će tijekom posjete Parizu fotografirati kulturno – povijesne znamenitosti te voditi bilješke u dnevniku terenske nastave
� učenici će nakon puta pripremiti izvješća s realizirane terenske nastave
� učenici će nakon puta pripremiti prezentacije s ciljem potvrđivanja usvojenih
sadržaja i prenošenja ostalim učenicima u školi
10. PROJEKT: Svijet minerala i stijena VRIJEME REALIZACIJE: 30.10.-31.10.2015. MJESTO REALIZACIJE: München, Njemačka NOSITELJ PROJEKTA: Tea Novaković, prof. geografije UČENICI: 2. razredi – fizička geografija (izborna nastava) 4. razredi – geografija (redovna nastava) CILJEVI PROJEKTA MATERIJALNI:
- usvajanje sadržaja iz geografije i kemije – građa, sastav i svojstva najvažnijih minerala, sistematizacija minerala
- usvajanje sadržaja iz geografije – postanak, građa i svojstva pojedinih vrsta stijena
- integrirano učenje sadržaja više nastavnih predmeta u neposrednoj stvarnosti - upoznavanje s geografskim, povijesnim, gospodarskim i kulturnim
osobitostima Njemačke u cjelini - upoznavanje vrijedne kulturne baštine
FUNKCIONALNI:
- prepoznavanje različitih vrsta minerala i stijena - osvješćivanje važnosti minerala i stijena te njihove primjene u svakodnevnom
životu (npr. građevni kamen, sirovine za izradu nakita, sirovine u kemijskoj industriji)
- korištenje znanja stranih jezika u stvarnim situacijama - razvijanje sposobnosti orijentacije u nepoznatom prostoru pomoću plana
grada
52
- razvijanje sposobnosti prepoznavanja arhitektonskih stilova u stvarnosti - promatranje geografskog prostora te razvijanje geografskog mišljenja - shvaćanje složenosti i međuzavisnosti prirodnih i društvenih čimbenika u
prostoru - razvijanje sposobnosti prosuđivanja, razmišljanja, promatranja - razvijanje prezentacijskih vještina
ODGOJNI:
- razvijanje samostalnosti i sposobnosti snalaženja u inozemstvu - razvijanje osjećaja odgovornosti - razvijanje socijalnih vještina - razvijanje sposobnosti timskog rada - razvijanje osjećaja poštovanja prema drugim kulturama - promicanje osjećaja za lijepo i potrebe očuvanja kulturne baštine - razvijanje kulture putovanja kod mladih
ZADACI ZA UČENIKE � učenici će prije puta proučiti preporučenu stručnu literaturu
� učenici će prije puta pripremiti prezentacije za ostale učenike u grupi s ciljem
upoznavanja osnovnih svojstva minerala i stijena � učenici će tijekom izložbe fotografirati pojedine minerale i stijene te voditi
bilješke u dnevniku terenske nastave � učenici će nakon puta pripremiti izvješća s realizirane terenske nastave
� učenici će nakon puta pripremiti prezentacije s ciljem produbljivanja znanja o
mineraloško-petrološkim temama 11. PLESNA ŠKOLA „VARAŽDIN“ U suradnji s plesnom školom „Varaždin“ organizirat će se jednogodišnji projekt u vrijednosti 10 000 kn. Tijekom cijele školske godine, svi zainteresirani učenici i nastavnici moći će polaziti besplatne satove plesa u dvorani škole. 12. Dual International Volunteering Exchange & Research in Sports
Education
Druga gimnazija Varaždin službeno je uključena u sudjelovanje kao jedina sportska
gimnazija Varaždinske županije u međunarodnom projektu pod nazivom „Dual
International Volunteering Exchange & Research in Sports Education“. Prvi dio
projekta održan je između 23.-29. kolovoza 2014. u organizaciji Varaždinske
županije, FOI-a, Druge gimnazije Varaždin i Školsko sportskog saveza Varaždinske
53
županije u Varaždinu. Škola međunarodni suradnik dolazi iz Londona (Engleska),
Islington Borough Ladies FC. Učenici i profesori TZK Druge gimnazije Varaždin
sudjelovali su u sportskim aktivnostima rukometa i nogometa, teoretskim
predavanjima i izletima koji su se realizirali zajedno s gostima iz Londona. 14 učenica
Druge gimnazije Varaždin, zajedno s profesorima Alenom Melnjakom i Dariom Kosom
biti će sudionici drugog dijela projekta koji će se realizirati u listopadu 2014. godine
putovanjem u London. Cilj projekta je razviti suradnju uvođenjem novih sportskih
aktivnosti između učenica srednje škole Islington Borougha iz Londona u Velikoj
Britaniji i učenica Druge gimnazije Varaždin te kroz projekt razvijati svijest o
zdravlju, zdravoj prehrani, bavljenju sportom, multikulturalnosti u današnjem
društvu i volontiranju kao stilu života. Ciljevi projekta ostvarit će se tijekom 18
mjeseci trajanja projekta putem planiranih aktivnosti poput: zajedničkih treninga u
nogometu i rukometu, radionica o zdravoj prehrani, potrebi za tjelesnim
aktivnostima, multikulturalnosti i upoznavanjem drugih kultura te o volontiranju kao
životnom stilu.
9. OBILJEŽAVANJE BLAGDANA, SPOMENDANA, PRAZNIKA I PRIGODNIH
DATUMA
U školskoj godini 2015./2016. obilježavanje blagdana, praznika i prigodnih datuma u skladu s kalendarom Škole i Školskim kurikulumom realizirati će Povjerenstva od tri člana (predsjednik i dva člana).
I. POLUGODIŠTE:
Redni broj
Datum Blagdan, praznik, prigodan datum
Povjerenstvo Način obilježavanja
1.
16.09.2015.
Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača
1. M. Slatki 2. M. Horvat 3. M. Hrgar 4. J. Ostrički
Škola Prezentacije Plakati
2. 17.09.2015. Međunarodni dan
srednjoškolaca 1. J. Trojko 2. S. Habek 3. I. Popović
Škola Prezentacije Plakati
3. 21.09.2015.
Međunarodni dan mira 1. M. Geci 2. S. J. Milec 3. P. Jakopec
Škola Prezentacije Plakati
54
4.
23.09.2015. Dan europske baštine 1.N. Slunjski 2. T. Novaković 3. T. Mlinarić 4. S. Habek
Radionice Škola Prezentacije Plakati
5.
26.09.2015. Europski dan jezika Svi nastavnici stranih jezika
Radionice, čitanje poezije, prikazivanje filmova na stranim jezicima, izrada tematskih plakata
6.
4.10.2015. Međunarodni dan zaštite životinja
1. V. Žestić 2. P. Jakopec
Radionice Škola Prezentacije Plakati
7.
5.10.2015. Svjetski dan učitelja SVI Progodan program u školi
8.
15.10.2015. Međunarodni dan pješačenja 1. D. Kos 2. A. Melnjak 3. M. Andrović
Dvoranu zamijeniti prirodom Grad Okolica
9.
16.10.2015.
Svjetski dan hrane
1. S. J. Milec 2. M. Horvat 3. M. Slatki
Dani kruha
10. 25.10.2015. Međunarodni dan školskih
knjižnica
1.B. Grd 2. K. Podbrežnički 3.J. Horvat
Školska knjižnica
11. 16.11.2015. Međunarodni dan tolerancije
1. S. J. Milec 2. A. Bahun 3. B. Kocijan
Radionice Plakati Panoi
12.
17.11.2015. Svjetski dan nepušača
1. M. Hrgar 2. J. Ostrički 2. M.Horvat 3. M. Slatki
Radionice Plakati Panoi
13.
20.11.2015. Dan djece Razrednici
Škola SRZ
14.
24.11.2015. Dan kazališta 1. J. Horvat 2. S. Kelemen 3. J. Vađon
Svi (I.-IV. razred) – prigodno obilježavanje
15. 25.11.2015. Međunarodni dan protiv nasilja
nad ženama 1. J Trojko 2. M. Fajfarić 3. I. Žnidarić Kajić
Organizacija predavanja Posjet srodnih udruga
16. 1.12.2015. Međunarodni dan borbe protiv
AIDS-a 1. M. Slatki 2. J. Ostrički 3. M. Horvat
Predavanja Radionice Plakati
17.
03.12.2015. Međunarodni dan osoba s invaliditetom
1. S. J. Milec 2. M. Geci 3. M. Fajfarić 4. H. Ivančić
Dom umirovljenika SRZ, VU
18. 06.12.2015. SV. Nikola - Dan Grada 1. K. Podbrežnički
2. N. Slunjski 3. S. J. Milec
Škola -lokalna zajednica -VU, VR
19. 10.12.2015. Međunarodni dan prava
čovjeka
1. V. Žestić 2. J. Trojko 3. M. Geci
Predavanja Panoi Plakati
55
20.
25.12.2015. Božićni blagdani 1. S.Kelemen 2. J. Horvat 3. S. J. Milec
Od 08.12.2015. obilježiti prigodnim materijalima u školi -sportska dvorana
II. POLUGODIŠTE:
Redni broj
Datum Blagdan, praznik, prigodan datum
Povjerenstvo Način obilježavanja
21. 15.01.2016. Dan međunarodnog priznanja RH
1. T. Novaković 2. M. Zagorc 3. N. Slunjski 4. M. Stipan Mikac
Škola SRZ Pano
22. 27.01.2016. Svjetski dan vjerskih slooda 1. S. J. Milec 2. A. Bahun 3. J. Trojko
Predavanja Radionice Plakati
23. 14.02.2016. Valentinovo - Dan zaljubljenih
Razrednici Učenici Ljubavna pošta Radionice Plakati
24. 21.02.2016. Međunarodni dan materinjeg jezika
1. N. Žirovec 2. P. Bekić 3. J. Horvat
Prezentacije Plakati Panoi
25. 08.03.2016. Međunarodni dan žena Poklade
1. M. Zagorc 2. N. Slunjski 3. A. Krstić
-škola -lokalna zajednica -izložba
26. 15.03.2016. Međunarodni dan prava potrošača
1. I. Žnidarić Kajić 2. V. Žestić
SRZ Radionice
27. 21.03.2016. 22.03.2016. 23.03.2016.
Svjetski dan šuma Svjetski dan voda Svjetski meteorološki dan
1. M. Zagorc 2. M. Slatki 3. M. Hrgar 4. J. Ostrički
Radionice Plakati Panoi
28. 07.04.2016. Svjetski dan zdravlja 1. D. Kos 2. A. Melnjak 3. M. Horvat
Škola - izvanškolske institucije
29. 20.04.2016. Obilježavanje Uskrsa SVI Škola 30. 22.04.2016. Dan planeta Zemlje –
obilježavanje Dana škole SVI Škola
31. 27.04.2016. Međunarodni dan sporta 1. D. Kos 2. M. Andrović 3. A. Melnjak
Škola Školska sportska dvorana
32. 06.05.2016. Dan Europe – početak europskog tjedna 9. 05. – Dan EU
1. M. Zagorc 2. N. Slunjski 3. T. Novaković
Škola Varaždinska županija MZOŠ
33. 15.05.2016. Međunarodni dan obitelji Razrednici Škola Suradnja s civilnim sektorom Roditelji
34. 17.05.2016. Završetak nastave za maturante
Razrednici -Dani maturanata - maturalni ples/ program
35. 21.05.2016. Svjetski dan kulturne 1. Marijana Horvat
56
raznolikosti 2. T. Novaković 3. V. Drvarić
36. 22.05.2016. Međunarodni dan biološke raznolikosti
1. M. Slatki 2. M. Horvat
Škola Školsko dvorište Srodne institucije
37. 20.05.2016. Maturalni ples SVI Hotel „Turist“ Škola
38. 31.05.2016. Svjetski dan nepušenja
1. D. Kos 2. M. Horvat
Škola Školsko dvorište Srodne institucije
39. 5.06.2016. Svjetski dan zaštite okoliša 1. M. Slatki 2. M. Horvat 3. D. Navoj Mihalina
Škola
METODIČKE UPUTE: 1. Način obilježavanja: - oglasne ploče - oglasna knjiga - satovi RZ - prigodni programi( izleti, izložbe….) - web 2. Izvršioci: - učenici - predmetni profesori - pedagoginja - gosti - posebna povjerenstva (u školi, izvan škole) - Nastavničko vijeće 3. Organizator: - ravnateljica - djelatnici škole - roditelji 4. Stručna podrška ostalih stručnih aktiva i profesora: U sve programe slobodnih aktivnosti prema potrebi obvezno se uključuju u grupe profesori informatike i tajništvo.