Nenad Cambi: Antika

313. g. Milanski edikt (Konstantin Veliki) – počinje razdoblje transformacije rimskog društva i uvodi se nova ikonografija i simbolika

-na Jadranu kršćanstvo (materijalni tragovi) prisutno još od sredine 3. st.

-glavni grad rim. provincije Dalmacije, Salona – pogođena Dioklecijanovim progonima(304. g) – tamo prisutna i velika kršćanska zajednica – ispoljila mnoge mućenike (u Istri je to Maur)

-pogani prisutni u Dalmaciji do kraja antike (sve do 7. st)

-kraj 4. st Teodozije Veliki proglasio kršćanstvo državnom religijom

-Salona kontinuitet biskupa od kraja 3. do početka 7. st, ostala središta su dijecezanska (broj se često mijenjao), Istra je pod akvilejskom metropolijom

-postupno širenje vjere i u kontinent (Panonia Savia)

URBANIZAM

-2. pol. 3. st. – kriza zbog barbara koji ugrožavaju granična područja plus trijumf kršćansva u 4. st – sve to utječe na promjenu u urbanizmu i gradnji

-rimska zdanja se postupno zatvaraju, urušavaju (materijal se iskorištava za gradnju novih) npr. salonitanski forum

-smanjivanje javnih površina, sužavanje gradskih prometnica, u kućama nema peristila (skromnije) – nepravilniji tlocrti gradova, zidinama posvećena velika pažnja

-sve veći broj naselja, oživljavaju se neka prijašnja razrušena (radi sigurnosti)

-velike smjene stanovništva – procvat zemljoradnje

-razvoj katedralnih sklopova – prostorno dalje od prijašnjih foruma

-grobovi – okupljeni na jednom mjestu (bitna blizina groba mučenika) npr. Manastirine (Salona)

ARHITEKTURA

-najstariji primjeri kršć. arhitekture na Jadranu su crkve unutar privatnih kuća (domus ecclesiae) – pol. 3. st. – najstariji primjer: dvoranska crkva u Saloni (oratorij A)

-oratorij A – pravokutni tlocrt sa sporednim prostorijama na jugu, prezbiterij je na zapadu povišen i ima subseliju odmaknutu od perimetralnog zida, pred vratima (koja su sa strane) prostorija s fontanom, postojao i gornji kat , oratorij B – izgrađen vjerojatno nešto kasnije, ima kvadratnu apsidu flankiranu s dva pilastra

-i u Poreču predbazilikalna crkva – podovi prekriveni mozaikom (motiv ribe) – ima malu polukružnu apsidu, Zadar – takva dvorana na sjevernoj strani foruma (poput dvoranske crkve s upisanom klupom za kler) – apsida na istoku – indikator kasnije gradnje

-4. st - počinje gradnja monumentalnih bazilika – prvi tip longitudinalan s izbočenom polukružnom apsidom (većina ima i narteks, prothesis i diakonikon, te baptisterij) – prvi pravi primjer je salonitanska iz kasnijeg konstantinskog doba

-nakon afirmacije kršćanstva, naglo se razvijaju cemeterijalni kompleksi npr. Kapljuč, Marusinac i Manastirine u Saloni – velik broj memorija (mauzolej gdje se pokojniku odaje počast, obično mala dvorana s polukružnim apsidama u kojima je grob vlasnika)

-memorije – isprva veoma skromne, a kasnije sve raskošnije – u Manastirinama građene oko mučeničkog loculusa – imaju rešetke za komunikaciju s vjernicima (često lažne relikvije)

-Marusinac – mučenički grob sv. Anastazija (zanimljiva arhitektura: ima kriptu, te gornji kat namijenjen pogrebnoj liturgiji, svodovi su bačvasti, vanjski zidovi pojačani jakim kontraforima) – oko njega grobnice sa svodom

-Kapljuč – memorija mučenika Asterija – četvrtasto dvorište ( služilo kao pokapalište) uz slobodnostojeću apsidu

-hipogej – grobnica sazidana ispod razine zemlje

- kraj 4., te poč 5. st – standardiziraju se arh. oblici, više se gradi, u biskupskim središtima udvajaju se bazilike (geminae) – najbolji primjer je salonitanski episkopalni kompleks

- episkopalni kompleks u Saloni – sjeverna bazilika, te južna koja se od gornje razlikuje po malom proširenju na početku prezbiterija i vjerojatno bila za pogrebne svrhe, obje su trobrodne, a sjeverna ima subseliju i odvojen pravokutni baptisterij (šesterokutna piscina)

-katedralni sklop u Zadru – sličan salonitanskom, ali bez paralelne bazilike (3 broda, subselija, deambulatorij poploćen mozaicima), ali s malo užim srednjim brodom u odnosu na apsidu, te postoje narteks i atrij, a s južne strane bio heksagonalni baptisterij, te sakristija (katukemenej) s poligonalnom apsidom

-kompleks u Naroni – geminae bez 3 broda s narteksom sa simetrično poredanim sporednim prostorijama sa svake strane, sa sjeverne strane – četvrtasti baptisterij s oktogonalnom piscinom

-Istra – proširene dvoranske crkve s 1 ili 3 broda, a subselija je kod istočnog zida apside, malko udaljena, pa je ophod moguć, baptiterij je ispred zap. (glavnog) ulaza – npr. Pula i Poreč (razlika samo u tlocrtu baptisterija – Pula – križni, Poreč – poligonalni) – gradi se i gemina, ali nešto manja i kraća od prvotne (u Puli, Poreču i Nezakciju)

-župne crkve – standardni bazilikalni trobrodni tlocrt npr. basilica iuxta portum (Salona), Sv. Šime i Sv. Toma (Zadar) – velike poput katedrala, dok u Istri manje

-arijanska (?) bazilika u Saloni (oktogonalni baptisterij, iz nešto kanijeg razdoblja), bazilike u Naroni, te u Stobreču tj. Epetiumu (manje popularan tlocrt s apsidom upisanom u perimetralni zid) – sve unutar gradskih zidina

-5. st. – preuređuju se groblja, na mjestu kapela i martirija grade se bazilike (kao u Saloni)

-na Marusincu se gradi velika bazilika preko brojnih grobova i malog broja memorija, a Anastazijev mauzolej je točno do nje , a do nje je izgrađena i basilica discoperta iliti sine tecto; na Manastirinama i Kapljuču – težnja da martirij bude svetište bazilike

-Poreč – translacija Maurovih relikvija (kosti) iz nekropole u gradsku baziliku

-cemeterijalne bazilike postojale i u Zadru i Naroni, ali bez mučeničkih grobova

-u 5. st. grade se i ruralna kultna mjesta – veličina varira ovisno obogatstvu sredine, negdje čak i geminae (Srima kod Šibenika) ili dodan baptiserij (Zmijavci kod Imotskog)

-utjecaj sj. Italije – križna (izdužena) bazilika u uvali Sepen na Krku

-monasi – česti na našoj obali - ostaci kod Drakonjine špilje na Braču

-Polače na Mljetu – ostaci urbaniziranog kompleksa (ladanjski, gospodarski i sakralni) – jedna od crkava imala oblik T s elipsastom piscinom

-480. – 550. g – gotska okupacija Jadrana – njihova (arijanska) graditeljska aktivnost teško odvojiva od kršćanske

-poč. 6. st. – Salonitanska južna crkva dobiva oblik križa, a baptisteriju (koji postaje oktogon s križnom piscinom) se dodaje katekumenej

-2. pol. 6. st – promjene i u biskupskom dvoru (ulaz – oblik natkrivenog tetrapilona, kapiteli s monogramom nadbiskupa Petra)

-zap. strana kompleksa – vjerojatno primaća dvorana ili salutatorium

-s Justinijanom dolaze bizantski utjecaji – pojava centralnih građevina, bazilika s dvostrukom ljuskom, long. tlocrta s transeptom i trikonhalnog svetišta

-primjer centralnog tlocrta – crkva u Gradini u Saloni, u Gatima poviše Omiša (upisan lat. križ u kvadratni tlocrt, trikonhalnost, dvostruka ljuska), a križne tlocrte imaju i južna salonitanska bazilika, sv. Martina na Cresu, te grobljanska bazilika na istočnom salonitanskom groblju

-uvala Lovrečina na Braču – gotovo križna bazilika zbog dugih transeptnih krakova

-basilica orientalis u Saloni – transept za sepulkralnu namjenu (konfesija pre apsidom) – sepulkralni kult u gradu

-trikonhalni ist. dio crkve – omiljen – primjeri: Tepljuh kod Drniša, Pridraga kraj Zadra

-stari tip long. bazilika – npr. arijanska u Saloni, bazilika s upisanom apsidom u Povljima, ona u Starom Gradu na Hvaru

-Eufrazijev kompleks – jako dobro sačuvan – u 6. st odbačene gemine, zadržava se atrij i narteks, a nova crkva preuzima ulogu paralelnih zdanja, a sjeverno od atrija izgrađen biskupski dvor (prizemlje i dva kata) – novi element su bočne apsidiole uvučene u masu zida (baza za kasnije tropasidalne crkve)

-sv. Marija Formosa u Puli – slična porečkom kompleksu samo u manjim mjerama

-prisutnost bizantskog utjecaja – kompleks u Vrsaru

-sjevernoitalski tlocrti u Istri i izvan gradskih zidina – sv. Agneza u Muntajani kod Poreča

-prisutnost standardnog dalm. bazilikalnog plana u Istri – sv. Petar na rtu Zorna s baptisterijem (vertikalno nizanje zdanja), te trikonhalnog tipa – crkva u Samagheru kraj Pule, crkva u Betici (složeniji oblik dvostruke ljuske)

-procvat monaštva – grade se samostani – Majsan, Stipanska, Klapavica, Rižinice, Crkvina – male crkve s apsidom plus ostale funkcionalne zgrade

-Panonija – postojala starokršćanksa groblja – cemeterijalna bazilika (Kamenice u Cibali), groblja u Sisciji, nekropola Budrovci – Štrbinci (okolica Đakova)

-kastrizacija – seoba naroda uzrokuje nesigurnost – masovne seobe na brežuljke i uzvisine – jačanje fortifikacije (Salona, Narona, Jadera)

-utvrđenja na Jadranu – npr. uvala Stupica na Žirju, Barbat na Rabu, Polače na Mljetu, Osinj, Kornat, Svetac – crkve unutar (Rab, Osinj) ili izvan zidina (Bol, Kornat)

SKULPTURA

-u kasnoj antici nestaje monumentalna javna skulptura, a zamire i portret

-pojava isklesanih križeva na nadvratnicima crkava

-i druga skulptura postupno nestaje, jedino prisutno je obrada nadgrobne plastike u obliku dekorativnih sarkofaga

NADGROBNA PLASTIKA

-3.st – pojava kršćanske ikonografije – prihvaćaju i mnoge poganske motive poput pastira

-sarkofag Dobrog pastira iz Manastririna, Salona - poč. 4. st – prikaz pastira između žene i muškarca

-pastoralni motivi – dvosmisao – korišteni tijekom progona

-sarkofag Hipolita i Fedre – Manastirine, Salona – poč. 4. st – predstavlja zadnji stadij u razvoju mitoloških motiva

-sarkofag s prikazom prelaska Izraelaca preko Crvenog mora – Split, kasno 4. st – rimska radionica

-sarkofazi – rađeni od prokoneškog mramora, a kasnije se povećava djelatnost s lokanim vapnencom

-sarkofag s prikazom pokojnice i dviju adorantica – 4. st. Pula – Konstantinovov doba

-kršćanski simboli na sarkofazima – isprva na sporednim mjestima

-sarkofag biskupa Prima – 325. g. – nestaje trodijelna shema površine, natpis postaje slobodan

-sarkofazi glatkih površina s križem u srdištu – popularni i na zap. Jadranu u 6. st. – radionica otoka Brača i Salone

-5. St. – novi oblik sarkofaga s polukružnim poklopcem (oblik škrinje), oblik kuće i dalje prisutan

-napuštena figura na sarkofazima – već od 4. st. počinje nestajati – npr. sarkofag (danas dio oltara) u Kaštel Lukšiću (6. st.)

CRKVENA PLASTIKA

-menza iz Salone – kraj 4. rano 5. st.

-oltarna menza – Salona, Marusinac – 5. st.

-plutej s monogramom biskupa Honorija – Salona, 6. st.

-plutej oltarne pregrade s križevima – Salona, 6. st.

-kapital s protomama grifona i rogovima obilja – Salona, 6. st.

MOZAICI

-Salonitanski mučenici, amfiteatar, 6.st.

-mozaični tepisi iz bazilike na Kapljuču, 5.st.

-mozaik s prikazom jelena sa strane kantarosa, Jader, 5.st

OBRT

-brončana oplata drvenog relikvijara s 5 novozavjetnih i 5 starozavjetnih motiva – Novalja, sredina 4.st.

-srebrni relikvijar s prikazom Krista i apostola – Novalja, 4. – 5. St.