SKRIPTA - 4. RAZRED

  • View
    435

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Povijest

Transcript

POVIJEST4. RAZRED

HRVATSKA I SVIJET NA POETKU 20. STOLJEA

EUROPA I SVIJET UOI PRVOG SVJETSKOG RATAEUROPSKE DRAVE I NJIHOVI ODNOSI- sile: Velika Britanija, Francuska, Rusija, Njemaka, Italija- njemaki kancelar Otto von Bismarck nakon pobjede u Francusko-pruskom ratu formira vojno- politike saveze sa ciljem stvaranja saveznika i onemoguavanja oporavka Francuske

ISTONA KRIZA (1875.-1878.): ustanak protiv osmanlijske vlati u BIH -> strani diplomati zahtijevaju reforme u OC -> neuspjeno guenje ustanka -> ustanak u Srbiji, Bugarskoj i CG -> Rusija staje u obranu "slavenske brae" (ustvari eli tjesnace i Sredozemlje) - > Velika Britanija eli zadrati prevlast na moru -> 1878. BERLINSKI KONGRES - Rumunjska, Bugarska, Srbija i CG - neovisne, BIH - pod upravom A-U, -> poetak raspada Osmanlijskog Carstva.

VOJNI SAVEZI - novonastale drave - Njemaka i Italija ele kolonije, stare kolonijalne sile ih ne ele izgubiti - dva saveza: Antanta (1907.): zemlje zadovoljne svojim poloajem (VB, Francuska i Rusija) i Trojni savez (1882.): zemlje koje ele kolonije (Njemaka, Italija A-U)

KOLONIJALIZAM- osvajanje i iskoritavanje prekomorskih zemalja od strane europskih sila: Velika Britanija, Francuska, Nizozemska, Njemaka, Italija, Belgija, Portugal- svrha: 1. sirovine, 2. radna snaga, 3. trite - velik dio pljakanja obavljale privatne kompanije koje kasnije dolaze u spregu s dravom koja se nekako mora financirati kako bi drala kolonije pod kontrolom. Izgovor za kolonijalizam je uvoenje "civilizacije" u divlje krajeve svijeta.

PODJELA INTERESNIH SFERA I SUKOBI OKO KOLONIJAVelika Britanija: dominioni (autonomna podruja pod nominalnom vlau britanske krune): Kanada, Juna Afrika, Australija, Novi Zeland, kolonije: Indija, Novi Zeland, Hong Kong (opijumski ratovi), Australija, Cipar, Egipat, Juna Afrika, Bocvana (Zambija), Rodezija (Zimbabve), Uganda, Nigerija, Sudan - najvea dobit od kolonija - supersilaFrancuska: Alir Legija stranaca, Senegal, Tunis, Maroko, Madagaskar, Obala Bjelokosti, Laos, Kamboda, Vijetnam - manje gospodarski iskoristiva podrujaNjemaka: 1884. - Namibija, Kamerun, Togo, Istona Afrika Italija: 1895. Etiopija (obranio ju car Menelik), Eritreja, Somalija, LibijaBelgija: Kongo (privatno vlasnitvo kralja Leopolda - brutalna vlast, kasnije dravno vlasnitvo)SAD: 1898. oduzela panjolskoj Puerto Rico, Kubu i FilipineKina: gospodarski ovisna o velikim silama - opijum - dva rata protiv VB (1839.-1843. i 1856.-1860.)SUKOBI:Opijumski ratovi: Kina pokuala zaustaviti prodaju opijuma, a Britanci ih napali jer su bili vrlo ovisni - Kina izgubila ratove i bila prisiljena na velike ustupkeRat Japana i Rusije 1904.: rat usmjeren protiv Kine, ali je Rusija izgubila luku Port ArthurBurski rat (1899.-1902.): VB se bori protiv Bura (potomci Nizozemaca u Junoj Africi) zbog pokrajina Transvaal i Oranje u kojima ima dijamanata - VB pobijedilaBokserski ustanak (1900.): ustanak Kineza protiv gospodarskog iskoritavanja VB (aka na grbu)Najkrai rat u povijesti (1897.): zbog nepoudnog sultana Zanzibara VB bombardirala vladarsku rezidenciju - 500 mrtvih u 38 minutaNamibija (1904.): narodi Herero i Nama pobunili se protiv Njemake, ubijeno 50 000 Hereroa i 10 000 Nama

KRIZE 1890.-1914.- velike sile (vojni savezi) mijeaju se u lokalne ratove i izazivaju meunarodne krizeMaroknaske krize: Njemaka se protivi francuskom preuzimanju Maroka. Prva kriza (1905): Francuska uz podrku VB pokuava preuzeti Maroko, tome se protivi Njemaka jer tamo ima trite. Njemaki kancelar Bernhard von Bulow nagovorio Vilima II da govorom u luci Tanger podri neovisnost marokanskog vladara - meunarodna kriza rijeena ugovorom u Agecirasu 1906. - Maroko ostaje slobodan, ali interesna zona Francuske to joj omoguava gospodarsko iskoritavanje.Druga kriza (1911.) Zbog gospodarskog iskoritavanja dolazi do ustanka protiv Francuza. Njemaka alje topovnjau Panther u luku Agadir i trai Maroko ili neku drugu koloniju od Francuza - dobili pogranini dio Konga.Aneksijska kriza (1908.): Nakon pobjede mladoturske revolucije u OC, A-U pripojila BIH. Tome se protivi Srbija koju podrava Rusija, a A-U podrava Njemaka. Aneksija odobrena 1909. Berlinskim sporazumom.Balkanski savez (1912.): zbog propadanja OC Balkan krizno podruje, Rusija eli iriti svoj utjecaj na tetu OC - lanice: Grka, Srbija, CG, BugarskaBalkanski ratovi:Prvi balkanski rat (1912.): lanice Balkanskg saveza objavile rat OC - pobijedile, OC ostaje mali teritorij oko Carigrada - 1913. ugovorom u Londonu nastaje nova drava: Albanija. Drugi balkanski rat (1913.) - Bugarska napala Grku i Srbiju zbog Makedonije - na stranu Srbije i Grke staju CG, Rumunjska i OC - poraz Bugarske.

GOSPODARSTVO- ubrzani razvoj i bogatstvo velesila zbog kolonijalizma, cvate kapitalizam- 2. industrijska revolucija donosi napredak znanosti i proizvodnje, te bolju kvalitetu ivota- razvoj gradova - velike graevine (Eiffelov toranj, neboderi)- razvoj srednjeg sloja - sitna buroazija (vlasnici malih proizvodnji i trgovina)- drava potie konkurenciju i zabranjuje monopole (trustovi - udruenja tvrtki koje tee monopoliziranju)

DRUTVENI ODNOSI- buroazija (vlasnici tvornica ili trgovina) tee sve boljem ivotu, poloaj radnika je ipak neto bolji (ogranieno radno vrijeme, bolji uvjeti, zabranjen rad djece)- marksisti - komunisti ele revoluciju i preuzimanje tvornica - Radnika internacionala 1864. - svjetsko udruenje komunista - pobijediti one koji imaju politiku mo- ostali smatraju da je to tetno za radnike jer ih dovodi u sukob sa zakonom - osnivaju sindikate - ne dovode u pitanje postojee zakone, ali se bore putem trajkova- prve radnike stranke u parlamentima: nose naziv radnike, socijalistike, socijaldemokratske

POLOAJ ENA, SUFRAETSKI POKRET- patrijarhalno drutvo - siromane ene rade, ali su slabije plaene, bogate se brinu za kuu, djecu i zabavu, muevi zarauju, ene nemaju pravo politikog ili nekog drugog glasa- John Stuart Mill - podlonost jednog spola drugom je pogrena- Susan B. Anthony - ena ne treba ovisiti o zatiti mukarca, treba se tititi sama- sufraetski pokret (suffragium - pravo glasa) - VB - Emmeline Pankhurst, SAD - Lucy Burns i Alice Paul, Novi Zeland - Kate Sheppard, prve izborile pravo glasa - 1893. Sufraetkinje se bore pisanom rijeju, prosvjedima, trpe grubosti od policije (prisilno hranjenje u zatvoru)- u zapadnoj Europi pravo glasa dobivaju nakon 1. svjetskog rataTEHNIKA, ZNANOST, UMJETNOST I SPORT POETKOM 20. STOLJEA

RAZVOJ ZNANOSTI

- James Maxwell - elektromagnetni valovi- 1895. Wilhelm Conrad Rontgen - X zrake - snimanje unutranjosti ovjekova tijela- Henry Becquerel - svojstva radioaktivnosti - raspadanje atoma i tetno zraenje- Pierre i Maria Curie - radij i polonij- 1897. Joseph Thompson - elektron - atomska estica - nositelj elektrinog naboja- 1905. Albert Einstein - teorija relativnosti - Nobelova nagrada za fiziku 1921. - 1859. Charles Darwin - teorija evolucije - "Postanak vrsta"- Niels Bohr - danski fiziar - kvantna teorija o grai atoma - utemeljitelj atomske fizike- Karl Marx - kritika kapitalistikog drutva - diktarura proletarijata - komunizam- Emile Durkheim - drutvena zbivanja oblikuju ovjeka - ne obratno- Max Weber - vjera, ideje i velike povijesne linosti oblikuju ljudsko drutvo- Madison Grant - antropolog - izloio Pigmeja u zoolokom vrtu - Cesare Lombroso - kriminolog - antropometrija - pseudoznanost- 1909. Andrija Mohorovii - meteorolog i seizmolog - Mohoroviiev diskontinuitet- Dragutin Gorjanovi Kramberger - prouavao krapinskog praovjeka - postojanje praljudi- Franz Boas - antropologija - znanost - protiv superiornosti bijelaca i antropometrije- Sigmund Freud - psihoanaliza - postoji svjesni i podsvjesni ivot - snovi, seksualnost- Ivan Kukuljevi Sakcinski - otac moderne hrvatske historiografije

ISTRAIVANJE ZEMLJE

- (1849. - 1856.) David Livingstone istrauje unutranjost Afrike - Viktorijini slapovi na rijeci Zambezi, nestao je u Africi, pa ga je pronaao drugi istraiva - Henry Morton Stanley 1871. na obali jezera Tanganjika - Livingstone se ne vraa u Europu, a Stanley istrauje porjeje rijeke Kongo.- Richard Burton i John Speke - potraga za izvorom Nila - jezera Tanganjika i Viktorija- 1911. Roald Amundsen (Norveanin) i Robert Scott (Britanac) - Juni pol

RAZVOJ TEHNOLOGIJE

- druga industrijska revolucija - nafta i elektrina energija- Nikola Tesla - elektromotor izmjenine struje, radio- Thomas Alva Edison - istosmjerna struja, arulja, fonograf- 1876. Nicolaus August Otto - benzinski motor- 1885. Karl Benz - prvi automobil- 1903. Henry Ford - Ford Motor Company - pokretna traka- 1903. Orville i Wilbur Wright - avion - Hrvatska - Slavoljub Penkala 1910. - 1850. - telegrafski kabel preko La Manchea- 1879. Alexander Graham Bell - telefon - Zagreb 1881. - beina telegrafija - Nikola Tesla, Edison, Guglielmo Marconi - telegraf- 1867. Alfred Nobel (veanin) - donamit - 1900. - Nobelova nagrada

UMJETNOST

- modernizam - originalnost, kritika drutava, protiv konvencija - Arthur Rimbaud, Mato - 1910. - 1930. avangarda - nov nain umjetnikog izraavanja (secesija)

GLAZBA I FILM

- Auguste i Louis Lumiere - kinematograf "Radnici izlaze iz tvornice" - prvi film- Edisonov fonograf i gramofon Emilea Berlinera popularizirali glazbu

ALTRENATIVNI STILOVI IVOTA, AUTSAJDERI I MANJINE

- porast kriminala u prenapuenim gradovima - bolje organizirana policija i zatvori- kolonijalne sile alju kriminalce u kolonije - VB - Australija, Francuska - Vraji otok- boemi - pisci i slikari - ne potuju konvencionalna pravila ponaanja - Rimbaud, Gauguin- rasizam u Americi, antisemitizam u Europi, netrpeljivost prema Romima- homoseksualizam kanjiv zatvorom - Oscar Wilde- abolicionizam - protiv zakonski regulirane prostitucije Josephine Butler, Milica Bogdanovi- krivo shvaanje mentalnih bolesti - prva umobolnica u Hrvatskoj tek 1879. u Stenjevcu

POPULARIZACIJA SP