SKRIPTA -TZK 4

7/30/2019 SKRIPTA -TZK 4

1/14

KLIPER

USTANOVA ZA OBRAZOVANJE KADROVA UPOMORSTVU

SKRIPTA IZ PREDMETA

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

4. razred

IZRADIO: Ivica upe, prof

SPLIT, 2012. Godine


2/14

1. nastavno pismo:

ATLETIKA

SADRAJ:

1.1. SKOK U DALJ.... str. 3.

1.1.1. FAZE SKOKA U DALJ...str.3.

1.1.2. SKAKALITE..str.4.

1.2. TRANJE NA KRATKE DIONICE .. str.4.


3/14

1.1. ATLETSKI STADION

Atletski stadion u Atlanti za vrijeme OI 1996.

Standardno borilite za atletska natjecanja je atletski stadion. esto integriran snogometnim stadionom, ovo se borilite sastoji od tipino 8 krunih eliptinihstaza, od kojih je duljina unutarnje staze, koja se oznaava kao staza 1, 400metara. Na objema duljim stazama elipse nalazi se ravan dio od 100 m. Staze suoznaane crtama koje odvajaju staze 1 do 8. Uz samu stazu tipino se nalaze izaletite i doskoite za skok u dalj, skok u vis te skok s motkom, bazen spreponom za trkaku utrku na 3,000 m s preponama, te bacalita. kugle, koplja i

kladiva. Atletski stadion je opremljen i brojnom pomonom opremom koja sekoristi ovisno o disciplini: preponama za preponske utrke, zatitne mree zabacake discipline, nosai i letvice za skok u vis i skok s motkom, itd.

Atletski stadion je poprite svih atletskih natjecanja osim maratona, za koji sezbog duine staze ne koristi kruna staza na stadionu, osim kao poetno i zavrnomjesto utrke.

Skakalite za skok u dalj sastoji se od zaletita od 50 m i bazena sa pijeskomduljine 10 m.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Nogomethttp://hr.wikipedia.org/wiki/Metarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:JO_Atlanta_1996_-_Stade.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Metarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Nogomet


4/14

1.2.SKOK U DALJ

Skok u dalj je atletska disciplina, na programu ve na prvim modernimOlimpijskim igrama u Ateni 1896. godine.

Najslavniji skakai u dalj suJesse Owens (8,13 m iz 1936.), Bob Beamon (8,90 miz 1968.), Carl Lewis (8,87 m iz 1991.) i Mike Powell (8,95 m WR).

Skok u dalj je relativno jednostavna disciplina koju mnoga djeca isprobaju ve uvrtiu.U mehanikom smislu ona se sastoji od ciklike (zalet) i aciklike kretnje(odraz), nakon ega slijede let i doskok.

U svakom pokuaju skakanja potrebno je postii horizontalnu brzinu da bi senadila sila gravitacije.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Atletikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Atena_1896http://hr.wikipedia.org/wiki/Jesse_Owenshttp://hr.wikipedia.org/wiki/1936http://hr.wikipedia.org/wiki/Bob_Beamonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mexico_City_1968http://hr.wikipedia.org/wiki/Carl_Lewishttp://hr.wikipedia.org/wiki/1991http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Sdiri_vole.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Atletikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Atena_1896http://hr.wikipedia.org/wiki/Jesse_Owenshttp://hr.wikipedia.org/wiki/1936http://hr.wikipedia.org/wiki/Bob_Beamonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mexico_City_1968http://hr.wikipedia.org/wiki/Carl_Lewishttp://hr.wikipedia.org/wiki/1991


5/14

1.2.1.FAZE SKOKA U DALJ

Skok udalj dijelimo u etiri faze:

zalet

odraz

let

doskok

Vrste leta:

Obian skok

S uvinuem


6/14

1. nastavno pismo:

ODBOJKA

SADRAJ:

ODBOJKA......... str. 3.

POVIJEST ODBOJKE .. str.3.

PRAVILA IGRE.....str.4.

.


7/14

2.1. ODBOJKA

Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparnike momadi natjeu naterenu s razapetom mreom na sredini. Cilj igre je prebaciti loptu preko mree uprotivniko polje na nain da je protivnik ne uspije odrati u zraku i vratiti natragpreko mree na dozvoljen nain prije nego li padne na teren.

2.1.1. POVIJEST ODBOJKE

William G. Morgan (1870 - 1942), roen u dravi New York ostao je zapisan upovijesti kao stvoritelj odbojke, koju je originalno nazvao "Mintonette". Morgan je

diplomirao na Springfield Collegeu gdje je upoznao James Naismitha, koji je 1891.godine izmislio koarku. Godinu dana nakon to je diplomirao, Morgan odlazi naHolyoke (Massachusetts), gdje dobiva mjesto direktora fizikog odgoja. To mjestomu je omoguilo direktan utjecaj na vjebe za rekreaciju, te razvoj sporta.

Njegovo vodstvo je odlino prihvaeno i njegovi razredi su se svakodnevnopoveavali. Shvatio je da bi bilo dobro da izmisli neku rekreacijsku natjecateljskuigru kako bi svoj program uinio raznovrsnijim. Koarka mu se uinila kao dobarizbor, ali samo za mlae lanove, za one malo starije mu je trebala neka manjenasilna.

U to vrijeme Morgan nije nigdje mogao pronai igru koja je sliila odbojci, pa ju jeon stvorio iz svojih osobnih metoda treniranja i rekreacije. Opisujui svoje prveeksperimente, Morgan je rekao: "U potrazi za odgovarajuom igrom, prvo mi jetenis pao na pamet, ali za njega su nam bile potrebne loptice, reketi, mrea iostala oprema pa sam od njega odustao, no ideja mree mi se uinila zgodnom.Podigli smo mreu na visinu od 1,98 metar, iznad glave prosjenog mukarca. Uzto nam je trebala i lopta. Prvo mi je pala na pamet koarkaka, ali ta je bilaprevelika i preteka."

Na kraju, Morgan je zamolio da u tvrtci A.G. Spalding i Bros. naprave

odgovarajuu loptu, to su ovi i uinili. Napravili su konu loptu, iji je opseg biooko 65 cm, a teina oko 300 grama. Nakon toga, Morgan, s jo dva prijatelja, pieprva pravila odbojke. Poetkom 1896. godine u Springfieldu na YMCA Colleguorganizirana je konferencija gdje su se okupili svi direktori fizikog odgoja YMCA-a. Na toj konferenciji je Morgan prvi puta demonstrirao novo stvorenu igru. Sloio

je dvije ekipe od po pet igraa koji su prije same konferencije odigrali"Mintonette". Morgan je prisutnima objasnio da se je ova igra predviena zadvoranu, ali da se moe igrati i na otvorenome. U igri je mogao sudjelovatineogranien broj igraa, a glavni cilj je bio odravati loptu u zraku, iznad mree, s

jedne strane na drugu. Igra je na konferenciji vrlo dobro prihvaena samo je

promijenjeno ime u "Volley ball". Zanimljivo je spomenuti da se tijekom godina
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sporthttp://hr.wikipedia.org/wiki/1870http://hr.wikipedia.org/wiki/1942http://hr.wikipedia.org/wiki/New_Yorkhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ko%C5%A1arkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tenishttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sporthttp://hr.wikipedia.org/wiki/1870http://hr.wikipedia.org/wiki/1942http://hr.wikipedia.org/wiki/New_Yorkhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ko%C5%A1arkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tenis


8/14

ime nije mijenjalo, osim to je 1952. godine odlueno da e se pisati kao jednarije (Volleyball).

Morgan je jo poradio na pravilima igre i 1897. godine je izaao prvi prirunik sglavnim podacima o igri i kao dodatak su izala i prva pravila odbojke.

2.1.2.PRAVILA IGRE

Odbojka je sport koji obiluje brzinom i svestranim pokretima tijela pa se od igraaoekuju brze reakcije, sabranost i trenutna snalaljivost. Glavna obiljejadananjih nacionalnih selekcija su snaga i visina, ali sposobnost ekipe i trenera da

razvije nove taktike i strategije igre je ono to donosi uspjeh na utakmicama.

2.1.3. Karakteristike igre

Odbojka je timska (grupna) igra u kojoj se dvije ekipe od po est igraa bore naterenu dimenzija 18x9 metara. Po sredini igralita razapeta je mrea iroka 1metar i duga 9,5 metara. Razmak izmeu gornjeg ruba mree i tla je razliit: 243cm za seniore i 224 cm za seniorke.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:VolleyballCourt.png


9/14

Igralite je sredinjom linijom podijeljeno na dva polja; na 3 metra od nje teku sastrane paralelne linije koje oznaavaju zonu napada, a iza njih zonu obrane.Prostor za serviranje je iza zadnje linije i moe se slobodno servirati s bilo kojegmjesta du linije.

Poetni udarac (servis) izvodi desni igra stranje linije, nastojei da prebaci loptuu protivniko polje. Ako je servis izveden nepravilno ili ako je protivnik u tokunadigravanja bio uspjeniji, protivnik stjee pravo serviranja.

Ekipa smije loptu taknuti tri puta u jednom poenu, a isti igra ne smije odigratiloptu dvaput uzastopce (blok se ne vrijedi kao dodir, tako da kad igra odigrablok, moe igrati jo jednom).

Lopta ostaje u igri dok ne dodirne teren, zid ili neki predmet, odnosno dok netkood igraa ne uini pogreku.

2.5. .Pravila bodovanja2000.godine doneena su nova pravila bodovanja u odbojci. Prema novimpravilima poeni se osvajaju poslije svake zavrene akcije, bez obzira na to kojaekipa je servirala. Prema prijanjim pravilima samo ona ekipa koja je servirala jemogla osvojiti poen.

Utakmice se igraju na tri dobivena seta od po 25 poena, a najvie se moeodigrati pet setova. Za razliku od prva etiri seta, peti (koji se jo zove i tie-break)se igra do 15 poena. U sluaju izjednaenog rezultata krajem seta, pobjedniku supotrebna dva poena razlike da bi zavrio susret u svoju korist.

2.1.4. Elementi tehnike igre

a) Servis

To je poetni udarac kojime poinje svaki poen, izvodi se na poetku seta i poslijesvake pogreke. Igra mora udariti loptu tako da lopta prijee mreu i pogodiunutar terena protivnika. Postoje dvije vrste servisa - gornji i donji, ali danas uvrhunskoj odbojci vie nitko ne servira donji servis. Najpopularniji servis je servis

u skoku koji moe biti iznimno teak za prijem ako ima veliku brzinu i rotaciju.b) Odbijanje podlakticama (prijem servisa, obrana polja)

Primjenjuje se kod primanja protivnikog servisa, obrane polja i prijema odbijenihlopti od bloka. Ruke se spajaju u tzv. eki, podlaktice su paralelne i unutarnji diopodlaktica je okrenut prema gore. Ovaj nain odbijanja se koristi za prvi dodir sloptom kod prijema servisa i za efiksanu obranu polja kod smeiranja protivnikihnapadaa. U dananje vrijeme kada je uveden libero kao igra specijaliziran zaovu tehniku, libero preuzima glavni dio obrane terena kako u prijemu servisa takoi u obrani od protivnikog smea.

c) Dizanje


10/14

Dizanje je vrno odbijanje lopte iznad glave koje se koristi da bi promijenilo smjerlopte od primljenog servisa i to bolje pozicioniralo loptu napadau. Tehniarnajee odigrava drugu loptu u akciji. Dizanje je glavni taktiki dio odbojke jertehniar mora biti toliko dobar da svojim napadaima omogui napad namjestima gdje je blok protivnika najslabiji. Zato mora uz svoje igrae stalno pratiti

i protivnike, pogotovo njihovo kretanje na mrei. U pravilu danas u postavi igrajedan diza, no postoje jo i ekipe koje igraju s dva dizaa.

d) Pucanje (sme, sme, smash)

Ovo je najefikasniji i najatraktivniji oblik upuivanja lopte u polje protivnika, atime i postizanja poena. Lopta dignuta iznad razine mree hvata se u skoku unajvioj moguoj toki i to veom brzinom i to strmije upuuje u protivnikopolje.Jako ga je teko zaustaviti pogotovo ako je brz,no najee se zaustavljaekiem.

e) Blok

Blok je prva linija obrane u odbojci i najefikasnija obrana od smea. Za blokiranjesu zaduena tri igraa koja se nalaze na mrei. Oni mogu postaviti blok tako daprate protivnikog tehniara i njegovo dizanje, pa se ravnaju po njemu ili da prije

same akcije protivnika odlue da li e pokuati blokirati brzi napad sa sredinemree. Glavna znaajka dobrog bloka je prelazak rukama na drugu stranu mreeu trenutku skoka, jer ako ruke blokera stoje ravno na bloku dobar smeer e toznati iskoristiti tako da e bloker na kraju izblokirati sme, ali na svoju stranu,najee sam sebi pod noge.


11/14

1. nastavno pismo:

PLIVANJE

SADRAJ:

3.1. PLIVAKE TEHNIKE........ str. 3.

3.2. PLIVANJE KAO OLIMPIJSKI SPORT .. .......str.4

3.3. PLIVAKE DIONICE .str.4

.


12/14

3.1.PLIVAKE TEHNIKE

Pod tehnikama plivanja podrazumijevamo kretanje u vodi sa definiranim ciljem istrukturom kretanja.Nain plivanja u odnosu na izvrenu kretnu strukturu moese dijeliti na natjecateljske tehnike koje se plivaju na slubenim natjecanjima:

- Kraul

- Leno

- Prsno

- Leptir

Svaka tehnika sastoji se od aktivnosti lokomotornog aparata, a ovisno o strukturikretnje, angairanost pojedinih lokomotornih regija (ruke,noge, trup,glava) veeg

je ili manjeg inteziteta.

Propulzivni dio zaveslaja zahtijeva optimalni aktivni tonus muskulature koja vrikretnju. Retropulzivni pripremni dio zaveslaja vri se u naelu relaksiranom

muskulaturom s minimalnim ueem energije. Glavni inioci kretnje su ruke.Noge odravaju ravnoteni poloaj tijela i djelomino, ovisno o tehnici, doprinosepropulziji. Trup je veza u radu nogu i ruku zajedno s glavom i vratom vri kretanjakoja osiguravaju bolji rad ruku-nogu, te pomau kod disanja. Uz ove vidljiveinioce, na uspjenost realiziranja tehnike znaajno utjeu funkcionalnesposobnosti koje su aktivirane zahtjevima tehnike i duinom dionice.

3.1.1.LEPTIR TEHNIKA


13/14

Leptirovim nainom poelo se plivati oko 1935.g u Americi modificirajui prsninain plivanja. Tijelo vri sinusoidno kretanje a noge istovremeno, kao repdupina, vre udarac.

U poetku razvoja te tehnike plivalo se troudranom, dvoudarnom i jednoudarnom

nevezanom varijantom uz karikirano naglaen rad trupa. Akcent rada je bio naradu nogu.

Sadanji nain plivanja je vezani leptir u kome su ruke nosilac kretnje a noge ihprate i rade dva udarca na jedan rad ruku.

Ruke su u leptir tehnici primarne i na njihov rad se uklapa rad trupa i nogu.Zaveslaj se vri simetrino s obje ruke opisujui S krivulju.

3.2. PLIVANJE KAO OLIMPIJSKI SPORT

Plivanje je standardni olimpijski sport od poetka modernih Olimpijskih igara.Osnovna podjela plivakih natjecanja je pojedinano plivanje te tafete. Dalje je

podjela prema stilu plivanja, gdje imamo slobodni stil, leno, prsno, delfin temjeovito, kod kojeg plava pojedine dionice pliva unaprijed zadanim stilom nanain da koristi sva etiri stila redom u pojedinoj etapi utrke. Dionice na kojima seodravaju olimpijska natjecanja uvijek se mjere u metrima, iako se u SAD, koja je

jedna od plivakih velesila, dosta natjecanja odvija i na dionicama mjerenim ujardima. Ipak, standardnim olimpijskim bazenom se smatra onaj od 8 staza,duljine 50 metara. esto se natjecanja izvode i u manjim bazenima, kojih imavie i dostupniji su irem broju plivaa. Tako bazen od 25 metara u argonu estozovemo malim bazenom.

3.3. PLIVAKE DIONICE

Pregled standardnih dionica za natjecanja, po stilovima:

slobodni stil: 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m

prsni stil: 50 m, 100 m, 200 m

leni stil: 50 m, 100 m, 200 m

leptir: 50 m, 100 m, 200 m
http://hr.wikipedia.org/wiki/Olimpijske_igrehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Metarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/SADhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jardhttp://www.znanje.org/sport/plivanje/04/04iv05/delfin.htmhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Olimpijske_igrehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Metarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/SADhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jard


14/14

mjeovito: 200 m, 400 m

Pregled standardnih dionica za tafete i mjeovite discipline:

tafete: 4x50 m slobodno, 4x100 m slobodno, 4x200 m slobodno

pojedinano mjeovito: pliva pliva redom delfin, leno, prsno, kraul nadionicama od 100 m (samo u malim bazenima!), 200 i 400 m

tafeta mjeovito: etiri plivaa pliva redom leno, prsno, delfin i kraul, nadionicama 4x50 i 4x100 m (leno start iz vode

Koritena literatura

1. Povijest sporta- Radan Z.

2. Internetske stranice HOO

3. Enciklopedija kineziologije 2007,2008,2009. g.

Documents

SKRIPTA -TZK 4