Izvješća

1967. → Parryjev izvještaj

• knjižnicu smješta u središte kampusa

• preporuča da najmanje 6% proračuna sveučilišta bude namijenjeno knjižnici

1976. → Atkinsonov izvještaj

• knjižnica je “srce sveučilišta”

• preporučuje nov pristup, tzv. “samoobnavljajuću knjižnicu”

• Usporedo s nabavom nove građe, zastarjela ili ona koja se ne posuđuje povlači se

• Oslanjanje na međuknjižničnu posudbu

1992. → Folletov izvještaj

• Razvitak se oslanja na uvođenje tehnologije

• preporuka da se grade nove zgrade ili barem adaptira postojeći prostor

• Izrada strategije kao kombinacije knjižnične i tehnološke strategije

• Revizija financijske politike

• Primjena pokazatelja izvrsnosti

• Pri procjenjivanju uspješnosti sveučilišta treba uzeti u obzir knjižnicu

• Revizija otvorenosti za korisnike

• Knjižnice trebaju pomagati u nastavi

• Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u dostavi dokumenata, digitalizaciji rasprodanih knjiga i časopisa

• Razvitak sustava koji će omogućiti da knjižnica bude integrirana u sveučilište

• Sudjelovanje u cjeloživotnom učenju

• Knjižnica treba biti osposobljena za sudjelovanje:

primjerena građa

umrežen prostor za učenje

Elektronička knjižnica

Kvaliteta u smislu mjerodavnosti → nesigurna ili ju je nemoguće utvrditi

Nije moguće građu pregledati kao kad se pregledava građa o nekoj temi na policama

Osiguran pristup, ali ne i trajno vlasništvo → nesigurnost ekonomskog modela

Dugoročna zaštita

Zakonski propisi

Od 1945. do 1990. u zakonima o sveučilištu knjižnice gotovo nisu spomenute

Zakon o sveučilištima, 1957. → knjižnice su pomoćne ustanove koje osnivaju sveučilišta/fakulteti.

Ne zna se tko ima stručni nadzor nad njima niti tko njima upravlja

Zakon o knjižnicama, 1997.

Standardi za visokoškolske knjižnice, 1990.

Zakon o visokim učilištima, 1993. → knjižnice vlasništvo svojih sveučilišta odnosno dio sveučilišne infrastrukture

Sveučilišne knjižnice u Rijeci, Puli i Splitu prestaju biti samostalnim ustanovama i postaju sastavnice sveučilišta

Visokoškolske knjižnice

Pomažu u znanstvenom i nastavnom radu sveučilišta

O načinu rada na sveučilištu ovisi rad knjižnice

Akademska sloboda – knjižnica treba pratiti u izboru literature kolegija

Stara njemačka sveučilišta i Sveučilište u Zagrebu → središnja knjižnica i niz fakultetskih (odjelnih) knjižnica (knjižničarsko osoblje smatra se državnim službenicima)

65% svih visokoškolskih knjižnica nalazi se u Zagrebu

Osnivaju se radi svrhovita prikupljanja, stručne obrade, pohrane/arhiviranja i osiguravanja pristupa tiskanoj i elektroničkoj građi, elektroničkim bazama podataka i mrežnim informacijskim izvorima namijenjenim studentima, nastavnicima, stručnim suradnicima visokih učilišta, ali i ostalim članovima šire društvene zajednice

prema sadržaju → općeznanstvene i specijalne

općeznanstvene → sveučilišne

specijalne → fakultetske i odjelne

Osnovna zadaća knjižnice → osiguranje pristupa, a ne izgradnja zbirke

Katalozi dostupne građe

• OPAC → knjižnični fond

• skupni katalog

• bibliografije, indeksi i sažeci → za građu u drugim knjižnicama

Službe i usluge

Dostava građe korisnicima

• posudba i međuknjižnična posudba

• fotokopije i elektroničke kopije

• referentna građa

• mogućnost korištenja građe izvan knjižnice putem web portala

• online pristup e-časopisima

• digitalizacija građe

Prostor za rad koji uključuje

• pristup računalu

• mogućnost fotokopiranja

• mikrofilmski čitač

• pisač

Odgovori na različite zahtjeve

• lokacija pojedine jedinice građe

• komplicirani predmetni upiti

• upiti vezani uz autorsko pravo

• pomoć u izvođenju nastave ili u izradi projekta

• služba tekućih upozorenja

pomoć studentima u usvajanju informacijske pismenosti

specijalne zbirke važne istraživačima

Suradnja

Informatička služba (ponekad i u prostoru knjižnice)

Informacijski centar

Druge visokoškolske knjižnice

Redoviti poslovi

Izgradnja zbirke i nabava

Formalna i sadržajna obrada

Izrada kataloga i drugih pomagala

Informacijske usluge

Održavanje mrežne stranice

Pristup daljinski dostupnoj građi

Posudba i međuknjižnična posudba

Pohrana i zaštita građe

Izrada internih dokumenata

Vođenje dokumentacije o poslovanju knjižnice

Posebni poslovi

Sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka na razini sveučilišta

Pohrana završnih i diplomskih, magistarskih i doktorskih radova

Poticanje čitanja i korištenja knjižničnih usluga

Posebne zadaće

poslovi matične djelatnosti

planiranje i usklađivanje fondova na razini sveučilišta

sudjelovanje u radu konzorcija za odabir elektroničkih izvora

organizacija i koordinacija informacijsko-referalne službe na razini sveučilišta

organizacija pohrane građe u repozitoriju

vođenje evidencije o izdavačkoj djelatnosti visokog učilišta i zamjena publikacija

organizacija i izvođenje stalnog stručnog usavršavanja knjižničara

Stručna društva

1876. → American Library Association (1877. Library Association)

1927. → IFLA

1940. → Hrvatsko bibliotekarsko društvo

Knjižničari

moraju razumjeti teoriju i praksu učenja → stalno stručno usavršavanje

trebaju moći poučavati informatičke vještine

koncipirati dobar program stručnog usavršavanja

znati postići dobre uvjete u licenciranju

Prvenstveno pomažu u istraživanju, nastavi i učenju

Usko surađuju s nastavnicima, studentima i drugim osobljem u ustanovi

Odabiru, nabavljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje potrebnu građu

Napredovanje u akademskoj zajednici napušteno

o korisnicima moraju znati dob, prethodno obrazovanje, studijske grupe, stavove

Hijerarhijska struktura

voditelj → odgovoran za strategiju knjižnice i predstavlja knjižnicu na sveučilištu i u široj zajednici

zamjenik voditelja (nekad ih ima i nekoliko) → odgovoran je za cjelokupan rad knjižnice, planiranje, financiranje, zgradu itd.

voditelji odjela → odgovornost za pojedini odjel, npr. službu obrade, informacija i sl.

voditelji pojedinih poslova, npr. međuknjižnične posudbe, posudbe ili katalogizacije

predmetni knjižničari → veza s pojedinim sveučilišnim odsjecima, stručnjaci za pojedina predmetna područja (nabava, obrada i sl.)

knjižničari → odgovori na upite na pultu i ostali specifični poslovi

pomoćni knjižničari → posudba, ulaganje knjiga, nabava

specijalističko osoblje → posebna zbirka ili knjigovežnica i sl.

informatičari

Hijerahija se polako gubi

Korisnici

Osoblje i studenti u visokoškolskoj ustanovi

• preddiplomski studenti

• diplomski studenti

• poslijediplomski studenti

• nastavnici

• istraživači

članovi uprave

bivši studenti

članovi Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje

članovi Ministarstva za znanost, obrazovanje i šport, Ministarstva kulture

članovi Sveučilišta

knjižničari iz drugih knjižnica u gradu

Istraživači i znanstvenici iz zemlje i inozemstva

Građani

Preddiplomski i diplomski studenti

Najveća skupina korisnika

Izvanredni studenti; studenti stariji od 25 godina

Dovoljan broj primjeraka preporučene literature (svi je trebaju istodobno)

Diplomski ispit → zahtijeva više literature

Elektronička posudba

Kratkoročna posudba samo za izvanredne studente

Izvanredni studenti

Dulja otvorenost knjižnice

Otvorenost vikendom

Elektronička dostava dokumenata

Poseban knjižničar za tu skupinu

Redovni studenti

Mjesto za učenje - tiho ili za učenje u skupini

Radno mjesto s računalom

Radno mjesto za tiskanu građu

Priručnici

Fotokopiranje, Ispis

Obilazak knjižnice na početku studija - upoznavanje s prostorom i uslugama

Poslijediplomski studenti

Podrazumijeva se da već imaju neko znanje o visokoškolskoj knjižnici

Izbor literature širi i individualan

Više koriste časopise i baze podataka

Trebaju međuknjižničnu posudbu

Posebne zbirke i arhivska građa

Nastavno osoblje

za nastavu, istraživanje

Popisi obvezne i preporučene literature trebaju biti dostavljeni u knjižnicu

Studenti s posebnim potrebama

UN-ova Standardna pravila o izjednačivanju mogućnosti za osobe s invaliditetom, 1993.→ pozivaju se države da promiču pristupačnost knjižnica za osobe s invaliditetom

1997. godine osnovano je Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do. 2015. godine

parkirališta za invalide

prilaz knjižnici (rampe), ulaz, dizala, sanitarije

Građa posebne vrste (zvučne knjige, knjige na brajici)

Veliki zasloni računala

Softver za pretvaranje teksta u zvuk

Tekstualni telefoni → gluha osoba može natipkati ili primiti natipkanu poruku

Hibridna knjižnica

Integrira informacijske izvore i građu na različitim medijima i iz različitih izvora

koristi elektroničke i tiskane izvore (knjige i časopisi)

koristi vlastitu zbirku i zbirke drugih knjižnica

Zbirke slajdova, videa, fotografija

Zbirka rukopisa

Baze podataka

Virtualne zbirke

Pokušaj da se uklone nedostaci tradicionalnih službi i usluga, ali i umanje nedostaci elektroničkih izvora

Izgradnja zbirke

Stalan proces koji uključuje odabir, nabavu, ali i otpis

Knjižničar mora poznavati područje, literaturu iz područja i razumjeti potrebe korisnika

Za dodiplomske studente → popisi literature za pojedine kolegije

Provjeriti je li tekst možda dostupan u elektroničkom obliku

Nastavnici – knjižnični entuzijasti i drugi

Sudjelovanje knjižničara na sastancima odsjeka

Sudjelovanje u radu upravnih tijela ustanove

Pretplata na časopise

Prosječna cijena pretplate na komercijalni časopis 4-5 veća nego na časopis stručne udruge

Directory of Open Access Journals (DOAJ)

88 LIS časopisa u DOAJ-u → besplatni i dostupni svima

Library Management (Emerald) → 11.800 US$

Partnership : The Canadian Journal of Library and Information Practice and Research → besplatan

Otvoreni arhiv za knjižničarstvo i informacijske studije (http://eprints.rclis.org)

Časopisi na 22 jezika

Nakladnici

Haworth Press →Taylor & Francis (spajanje)

Posljedica spajanja → porast cijena (godišnje između 3 i 3,5%)

Licencije

Trajna licencija kad je moguće (nije moguće za velike baze koje okupljaju proizvode brojnih nakladnika)

Ugovor između prodavatelja, proizvođača, distributera, itd. i knjižnice

Licencija se sklapa između nakladnika X.Y. (ime i adresa) i Knjižnice (ime i adresa)

Licencirana građa

Građa obuhvaćena ovim ugovorom sastoji se od elektroničke građe koju je objavio ili koju distribuira nakladnik

Obje su strane sporazumne da autorska i druga prava na licenciranu građu ima nakladnik i/ili njegovi dobavljači

Knjižnica ima samo prava dalje navedena u ovom ugovoru

Nakladnik jamči neekskluzivno i neprenosivo pravo korištenja Knjižnici i njezinim ovlaštenim korisnicima

Ovlašteni korisnici

Ovlašteni korisnici koristit će građu u skladu sa zakonom (npr. odredbe Fair Use u SAD-u) i međunarodnim zakonskim propisima

Licencirana građa može se koristiti za istraživanje, u nastavi i za druge neprofitne svrhe

Arhivska kopija (back-up kopija)

Nakladnik je obvezan dati Knjižnici jednu kopiju (ili dati dopuštenje da sama izradi jednu kopiju) građe koja se više ne nastavlja ili koja je prodana drugom nakladniku/dobavljaču

Nakon prestanka važenja ugovora nakladnik će Knjižnici dati jednu kopiju na trajno korištenje i potrebno umnažanje u svrhu trajne arhivske pohrane ili prijenosa (migracije) u drugi format

Nakladnik daje dopuštenje i da neka druga ustanova/organizacija to učini za Knjižnicu

Pravo autora

Autori koji su članovi ustanove koje je Knjižnica dio imat će pravo koristiti vlastite radove za

o samo-arhiviranje

o polaganje u repozitorij

o stavljanje na vlastitu mrežnu stranicu

o nastavu

o znanstveno istraživanje

Nastava i istraživanje uključuju predavanja i druge vrste poučavanja i znanstveno istraživanje

o reproduciranje

o korištenje

o distribuiranje

o izvođenje

o pokazivanje sadržaja

Prikazivanje na konferencijama i predavanjima

Korištenje u budućim radovima

Osuvremenjivanje

Ponovno objavljivanje u cijelosti ili djelomično

Prenošenje svih tih prava na ustanovu u kojoj autor radi

Korištenje rada za napredovanje u karijeri ili za dobivanje projekata

Autor ili njegova ustanova trebaju citirati objavljenu verziju u svim prilikama

Prava ovlaštenih korisnika

dopuštena je izrada lokalnih kopija potrebnih za tehnološki proces (cache)

ovlašteni korisnici smiju koristiti dio baze ili zbirke podataka za:

o nastavu

o istraživanje

o citiranje

o pisanje prikaza ili kritike

o analiziranje

dopušteno je korištenje

o Nastavni materijal (course pack)

o Elektronički prikaz građe

o Downloadiranje

o Digitalno reproduciranje

o Postavljanje linkova na građu

o Priprema kazala

o Slanje pojedinih radova međuknjižničnom posudbom drugom korisniku

o Ispis dijela baze (u razumnoj mjeri) → knjižnica smije zaračunati troškove kopiranja

Neovlašteni korisnici

Ne smiju dobiti niti jednu od navedenih usluga

Knjižnica ne smije bez posebnog pisanog dopuštenja:

o modificirati građu

o mijenjati podatak o autorskom pravu uz rad

Kad je ugovor sklopljen

Nakladnik mora učiniti građu dostupnom u roku od 2 tjedna nakon potpisivanja ugovora

Mora isporučiti datoteku “pomoć” i korisničku dokumentaciju

Pomoći pri instaliranju

Osigurati da osoba koja može pružiti pomoć korisniku bude dostupna telefonom, e-mailom ili osobno

Nakladnik mora osigurati poduku za korištenje

Obveze nakladnika

Mora osigurati da Knjižnica ne izgubi pravo na pristup nekom naslovu zato što je on prenesen na drugog nakladnika

Osigurati pristup invalidnim osobama (sučelje s velikim slovima, prijenos u zvuk, uključivanje odgovarajuće tipkovnice i sl.)

Može privremeno blokirati individualni IP, ali mora o tome obavijestiti Knjižnicu

Mora čuvati podatke o korištenju pojedinaca

Povlačenje građe

Nakladnik zadržava pravo povlačenja građe

o za koju više nema pravo objavljivanja

o za koju ima razloga sumnjati da krši autorsko pravo

o koja je nezakonita, opscena itd.

Mora pismenim putem obavijestiti Knjižnicu da je građa povučena (u roku od mjesec dana nakon povlačenja)

Mora pružiti statističke podatke o korištenju građe

Obveze Knjižnice

Ovlaštene korisnike treba upoznati s pravilima i uvjetima korištenja građe

Mora čuvati tajnost lozinke dobivene od nakladnika

Mora surađivati s nakladnikom ako dođe do provale u bazu, neovlaštenog korištenja i sl.

Trajanje ugovora

Obično godinu dana s mogućnošću produženja

Ako se ugovor prekine, Knjižnica mora moći koristiti građu pod uvjetima preciziranim u ugovoru (obično onu građu koju je mogla koristiti dok je ugovor trajao)

Ako je pristup građi onemogućen prije vremena Knjižnica ima pravo i na novčanu naknadu

Nijedna strana ne može biti odgovorna za prekid ugovora izazvan višom silom (ratom, državnim ograničavanjem uvoza i sl.)

Otvoreni pristup

Neograničen pristup putem interneta recenziranim znanstvenim radovima

Članci, poglavlja u knjigama, disertacije, magistarski radovi, znanstvene monografije

Besplatan pristup

Otvoreni arhivi

znanstvenici polažu radove u digitalni arhiv neke institucije

različiti modeli objavljivanja radova na mreži

slobodan pristup digitalnom arhivu

posljedica shvaćanja da nova tehnologija nudi i nove mogućnosti znanstvenog komuniciranja

Znanstveno komuniciranje - formalno (objavljivanje, predavanje, stavljanje na mrežu)

Sudionici

o znanstvenik/autor

o izdavač/nakladnik

o znanstvenik/čitalac

Sredstvo znanstvenog komuniciranja – časopis

o Journal des Sçavants i Philosophical Transactions 1665.

o 2000. – više od 100.000 časopisa (24.000 recenziranih)

Izdavači časopisa

o nekomercijalni (znanstvene ustanove, znanstvena i stručna društva)- često samo priprema

o komercijalni (4 – 6 puta skuplji u pretplati)

Tko plaća? – tradicionalni model

o znanstvenik/čitatelj

o knjižnice

Kontrola kvalitete znanstvenih radova

o uredništvo

o recenzenti

Autorsko pravo

znanstvenici ne očekuju novčanu nadoknadu, ali očekuju da im se prizna autorstvo

izdavači časopisa moraju tražiti prijenos prava

Objavljivanje na mreži

kontrola kvalitete

zaštita podataka i autorskog prava

trajno arhiviranje

izdavači tvrde da online pristup zahtijeva skupu opremu pa moraju zaračunavati pristup

izdavači tvrde da moraju plaćati urednički posao

promjena ekonomskog modela

knjižnice mogu imati svoje servere i mogu tako olakšati pristup

urednički troškovi iznose od 1% do 3% sredstava za financiranje istraživanja

troškovi se mogu prenijeti na autore odnosno njihove ustanove

ustanove i danas plaćaju skupu pretplatu

Modeli objavljivanja na mreži

recenzirani elektronički časopisi

hibridni časopisi (obično elektronička verzija tiskanog časopisa)

radovi na osobnim mrežnim stranicama

samoarhiviranje (engl. self-archiving)

o polaganje elektroničkog primjerka rada na javno pristupačnom mrežnom mjestu

arhivi elektroničkih otisaka (e-print) iz nekog područja

o radovi najprije raspačavani el. poštom

o od 1991. raspačavanje sa središnje lokacije - arXiv.org

PubMed Central

o 1999. ravnatelj Nacionalnih zdravstvenih instituta predlaže osnivanje arhiva za biomedicinu

o umjesto toga znanstvena društva i uredništva časopisa odlučuju koji će radovi biti stavljeni na mrežu

o radovi moraju prethodno biti recenzirani

cehovski model (The Guild Model)

Cehovski model

ceh - formalna udruga osoba sličnih interesa

sveučilišni odsjeci i akademske ustanove cehovske su ustanove

članovi tih ustanova odabrani su na temelju iskustva, obrazovanja itd.

članstvo u tim ustanovama ograničeno je, podložno provjerama i jamči kvalitetu

mrežno objavljeni rukopisi slabo su vidljivi

lociranje radova ipak lakše nego kad se radi o osobnim stranicama

prikladan model za ekonomiju, informatiku, demografiju

karijerna recenzija (jamstvo kvalitete rada je prethodna karijera znanstvenika)

Cehovski model - nedostaci

osnažuje postojeću reputaciju ustanova, odsjeka itd.

izmiče bibliografskoj kontroli

neki časopisi ne dopuštaju objavljivanje prethodno objavljenih radova

Budimpeštanska inicijativa za otvoreni pristup (2002. god.)

slobodan pristup recenziranim znanstvenim radovima iz svih diciplina i nerecenziranim otiscima na mreži

podržalo je 3.000 pojedinaca i ustanova do 2003.

bez financijskih, tehničkih i pravnih prepreka mora biti moguće: čitati, umnožavati, raspačavati, pretraživati radove i stavljati “linkove” na radove

autori zadržavaju pravo da budu priznati i navedeni kao autori i nadzor nad integritetom svojih radova

Cijena - osnivanje arhiva u nekoj ustanovi od 10.000 do 50.000 $

Izjava OECD-a o pristupu znanstvenim podacima financiranim iz javnih sredstava

Usvojile su je vlade Australije, Kine, SAD-a, Ruske federacije, Južne Afrike, Kanade i EU 2004.

namjeravaju raditi na uspostavljanju pristupa rezultatima znanstvenih istraživanja u digitalnom obliku u skladu sa sljedećim ciljevima i načelima

otvorenost – uspostavljanje ravnoteže između otvorenog pristupa podacima radi povećanja kvalitete i djelotvornosti znanstvenog istraživanja i potrebe za ograničenjem pristupa radi zaštite društvenih, znanstvenih i ekonomskih interesa

vidljivost – informacije o istraživačkim i znanstvenim organizacijama, dokumentacija o njihovim podacima i pojedinosti o uvjetima korištenja podataka moraju biti međunarodno dostupni i pristupačni

pravna usklađenost – pri utvrđivanju režima pristupa znanstvenim podacima u digitalnom obliku treba voditi računa o nacionalnim zakonskim propisima o državnoj sigurnosti, privatnosti i poslovnim tajnama

formalna odgovornost – stvaranje jasnih i formaliziranih pravila o odgovornosti svih sudionika autora, proizvođača, vlasnika itd. te o financijskim ugovorima, etičkim pravilima i uvjetima licenciranja

profesionalizam, zaštita intelektualnog vlasništva, interoperabilnost, kvaliteta i sigurnost

Berlinska izjava o otvorenom pristupu znanju, 2003.

Otvoreni pristup znači da:

o Autori jamče slobodan pristup korisnicima diljem svijeta

o Rad se smije kopirati, koristiti, raspačavati, prerađivati, prenositi i prikazivati u javnosti

o Bilo koji digitalni medij i za bilo koju svrhu

o Uvjet → korektno navođenje autora

o Rad mora biti položen u neki institucijski arhiv, opremljen metapodacima i dugoročno osiguran

mora se omogućiti vrednovanje i procjena kvalitete radova i časopisa da bi se održali standardi znanstvenog rada

mora se dopustiti da digitalno objavljeni radovi budu uzeti u obzir pri napredovanju znanstvenika

Digitalni repozitorij

Način upravljanja, pohranjivanja i pružanja pristupa digitalnom sadržaju

Različita mrežna mjesta i baze podataka

Institucijski repozitoriji pomoć su pri učenju, istraživanju i poslovanju ustanove

Sadržaj → ovisi o odluci ustanove

Članci iz časopisa, Podaci prikupljani za projekt, Materijali za predavanja, Disertacije i magistarski radovi

Administrativni podaci

Svaka jedinica može biti opisana metapodacima

Open Archives Initiative Protocol for Metadata Harvesting (OAI-PMH) → dopušta pregledavanje sadržaja izvan ustanove