PRAISTORIJA JUGOSLAVENSKIH ZEMALJA V

PRAISTORIJA JUGOSLAVENSKIH ZEMALJA V

ELJEZNO DOBA

ORIGINALNI RUKOPIS: Sanja Gospodinovi

TRANSKRIPT: Kristina Grubii

Andreja Kudeli

ZAGREB, kolovoz 2004.

SADRAJ

1. JUGOISTONOALPSKA REGIJA sa Z Panonijom- S.Gabrovec, Uvod

- Dolenjska grupa - Svetolucijska grupa - Notranjska grupa - Ljubljanska grupa

- K.Vinski-Gasparini Grupa Martijanec-Kaptol

- B.ovi Grupa Donja Dolina-Sanski most

2. JADRANSKO-ZAPADNOBALKANSKA REGIJA

- B.ovi, Uvod

- S.Gabrovec, K.Mihovili Istarska grupa

- .Batovi Liburnska grupa

-R.Drechsler-Bii Japodska grupa

- B.ovi Srednjodalmatinska grupa- B.ovi Srednobosanska grupa3. SREDNJOPODUNAVSKA REGIJA

- R.Vasi Uvod

- Daljska grupa

- Bosutska grupa

- Sremska grupa Zbalkanskog kompleksa

- Trako-kimerski, skitski i trako-getski utjecaji u jugosl.Podunavlju

4. CENTRALNOBALKANSKA REGIJA

- R.Vasi Uvod- B.ovi Glasinaka kultura

- R.Vasi Kneevski grobovi iz Novog Pazara i Atenice

- Moravsko-timoka oblast

- Oblast I Kosova, J Srbije i S Makedonije

- Srednja i I Makedonija

- evelijska grupa

- Pelagonija

- Ohridska oblast

5. ETNOGENETSKA PITANJA

A.Benac O etnikim zajednicama starijeg eljeznog doba u Jugoslaviji

6. KELTSKA KULTURA U JUGOSLAVIJI

B.Jovanovi Uvod

- Istona grupa

D. Boi Zapadna grupa

B.Jovanovi Zakljuak

UVOD (S.Gabrovec)

U eljeznom dobu imamo 4 geografske regije/zone kao i u bronanom:

a) JI alpska regija sa Z Panonijom

b) jadransko-zapadnobalkanska regija

c) srednjepodunavska regija

d) centralnobalkanska regija

Raspad KP-a oznaava kraj bronanog i poetak eljeznog doba. Nove snage su se formirale na Mediteranu, u Grkoj na jednoj, i Italiji na drugoj strani, utjeui na nae podruje kako na jugu preko Makedonije i vardarsko-moravske doline, tako i sa zapada preko Jadrana. Postoji i tree arite karpatsko-podunavski prostor, gdje se krajem IX.st poinje raspadati KP te se tamo javlja keramika sa igosanim ornamentima i inkrustacijom. Povezana s Pontom ona utjee na formiranje Basarabi stila, koji obuhvaa prostor od Crnog mora do Vojvodine, snano zraei do Alpa na zapadu i Makedonije na jugu.

poinje se javljati i konjska oprema (paralele na Kavkazu)

dakle, 3 su komponente pri nastanku eljeznog doba na naem tlu grka, italska i istona (kavkaska)

vano je spomenuti da su JI alpska i Z balkanska regija izuzetno bogate eljeznom rudom (to odmah utjee na formiranje novih kultura, ali i novih trgovakih putova i veza)

u ovo se doba formiraju etnike cjeline

europsko Fe doba je podijeljeno na

starije haltatsko

mlae latensko

s granicom negdje oko 450.g.pr.Kr.

- Poetak Fe doba vezan je uz pojavu nove konjske opreme kojoj se porijeklo moe traiti u sjevernocrnomorskom i kavkaskom podruju. Istraivai su to povezali s Herodotovim informacijama o Kimeranima, koje su, po Herodotu, Skiti protjerali iz pontskih stepa, gdje im je bila domovina.

- Arheoloki nalazi u Podunavlju govore da se Kimerani nisu povukli samo na jug u Aziju kako Herodot kae, nego i na zapad

- borbe Kimerana u Aziji o kojima govori Herodot, tono su datirane, 714.g.pr. Kimerani su nanijeli teak poraz Rusu I, kralju Urartu-a. To bi oznaavalo i prijelaz bronanog u eljezno doba (no ne smijemo zaboraviti da je prijelaz ipak proces, a ovaj je zapoet jo krajem IX.st.)

- poetak FE doba u sred. Europi vidimo u haltatskom periodu i smjetamo ga u kraj VIII.st.; u Italiji do njega dolazi ve u IX.st, a u Grkoj na prijelazu iz submikenskog u (proto)geometrijski period, oko 1050.pr.Kr.

Stoga je jasno da kronologiju nasih kulturnih skupina ne moemo oznaavati srednoeuropskom kronoloskom shemom, nego upravo suprotno sa 3 arita grkom, Italijom i istonim utjecajima pontsko-kavkaskog porijekla.

I. JUGOISTONOALPSKA REGIJA SA ZAPADNOM PANONIJOM (S.Gabrovec)Ova regija zauzima podruje dananje Slovenije, sj.Hrvatske, sj.Bosne (alpski i predalpski prostor, dinarsko visoje i Z panonsku ravnicu)

Haltatska kultura je pojam koji ne obuhvaa jednu kulturu niti jedinstven geopolitiki prostor. Ime je dobila po eponimnom lokalitetu Hallstatt, koje uslijed svog bogatstva i centralnog poloaja stvarno objedinjuje neke pojave u duhovnoj i materijalnoj kulturi koja povezuje srednje-europski alpski teritorij od rijeke Saonne na Z do dunavske vertikale na I. Njome oznaavamo starije eljezno doba srednje Europe, razlikujui ga od kultura eljeznog doba u Italiji i jadr.-balk.prostoru.JI alpska haltatska kultura na Z granii s estenskom kult., na SZ s unutranjim alpskim krugom (skupina Melaun-Fritzen po Pittioniju), na S sa samim Hallstattom, a na SI s istonoalpskim haltatskim krugom (Kalenderberka skupina, tj. skupina Gemeinlebarn-Statzendorf po Pittioniju). Na teritoriju ex-YU ona na JZ granii sa istarskom skupinom, u Lici s Japodima i srednjobosanskom grupom. Na istoku naa regija granii s kult.skupinom Dalj i kult.kompleksom Bosut-Basarabi u Podunavlju.

Ova se regija dijeli u slijedee skupine:

1. dolenjska

2. svetolucijska

3. notranjska

4. skupina Martijanec-Kaptol

5.Donja Dolina-Sanski Most

- izmeu dolenjske i svetolucijske nalazi se gorenjska, u kojoj ljubljanska skupina KP-a ivi i u eljezno doba.

I. DOLENJSKA GRUPA

zauzima prostor Dolenjske izmeu Save i Krke, a na J do Kupe (karta 1). Na sjeveru obuhvaa predalpska, posavska brda, na J dinarsko-krake zaravni i polja, a na I periferiju panonske nizine blage padine i debeli sloj zemlje pruali su povoljne uslove za poljoprivredu karakteristina je veoma gusta naseljenost

dolenjska povezuje Panonsku ravnicu i Ljubljansku kotlinu

iskopavanja je vrila Beka akademija i R.Deman

- lokaliteti:

- Vae

- marjeta

- Mokronog

- Podzemelj

- Magdalenska gora

- Stina (R.Loar istraivao)- Novo Mesto

- Libni

KRONOLOGIJA

prvu kronoloku podjelu postavio je M.Hoernes razdvojivi dolenjsku skupinu st..doba na 2 stupnja (stariji i mlai haltatski stupanj). Oba pojma i danas su u upotrebi i slau se sa Reineckeovim Ha C i D (VII. i VI.st.pr.Kr.). Novi stupnjevi dobivali su nazive na razliite naine, ili prema nalazitima ili prema karakteristinoj grai. Dakle, kronoloki stupnjevi/horizonti su:

1. Podzemelj (s podstupnjevima Podzemelj I i II)

2. Stina (s podstupnjevima Stina I i II)

3. stupanj zmijolike fibule

4. stupanj certoke fibule (s podjelom na stariji i mlai stupanj)

5. negovski horizont (stariji i mlai stupanj)

- kronologijom slovenskog haltata su se bavili i F.Stare, G.Kossack, B.Teran, ali i M.Karpe i H.Frey.

STUPANJ PODZEMELJ (T.1-2; sl.1)

Haltatska skupina u dolenjskoj se ne razlikuje od ljubljanske (KP) po sahranjivanju pod tumulima (najprije s inkremacijom, a kasnije inhumacijom), ali drugaija je struktura grobnih priloga (prepoznatljiva prvenstveno po polaganju oruja u grobove). Ove se promjene prvi puta javljaju u Beloj Krajini, istona Dolenjska.Ljubljanska skupina KP geografski je iri pojam od dolenjske haltatske skupine, pri emu moemo na dolenjskim nalazitima sasvim dobro pratiti prijelaz Ljubljanske skupine arnih polja u dolenjsku haltatsku skupinu (J.Dular je dokazao da ove Z grupe neko vrijeme ak i ive zajedno npr. u Podzemelju, Metliki i rnomelju).

poetak haltatske grupe u Dolenjskoj stavljamo u 2/2 VIII.pr.Kr., u vrijeme kada se u Beloj krajini 1.puta javljaju tumuli i nova struktura priloga. U materijalnoj kulturi u stvari nema velike razlike izmeu dolenjske haltatske skupine i odgovarajuih faza Lj. skupine (gdje se ona produava u Ha period):

Podzemelj I = Ljubljana IIb

Podzemelj II = Ljubljana IIIa

U Podzemelju moemo dobro razlikovati M grobove (oruje i igle) i Z (fibule, grivne, ogrlice i utezi za razboje)

PODZEMELJ I

antenski ma (T.I, 1) datiran u kraj VIII.st; veze s Italijom

sjekira sa zaliscima (sl.1; 10)

sjekira s tuljcem (sl.1; 12)

eljezna koplja (sl1; 9 i 11) u M grobovima

PODZEMELJ II

prvi put nalazimo na obrambeno oruje kaciga zdjelastog tipa (T.II, 6; sl.1; 22); u marjeti se javlja s konjskom opremom trako-kimerskog tipa (T.II, 1-5) ova kaciga je izrazita tvorevina dolenjske haltatske skupine!!!

Poznato je 20 primjeraka (+ kocjan, Kleinklein, Batina)

Prvi puta se javlja i krivi eljezni ma (sl.2; 6) rasprostranjen od Podunavlja do Picenuma, a pretpostavlja se da je nastao na Istoku, na podruju Bosut-Basarabi kompleksa

Igle imamo starije iz KP-a (sl.1; 1,2) + mlae s glavicom i profiliranim vratom (sl.1; 4); troglave igle (sl.1; 3); troglave s trbuastim zavretkom (sl.1; 5) este u Podzemelj II

Fibule - u Podzemelj I se prvi puta javlja 2petljasta luna F (T.I; 4; sl.1;13)

F s produenom nogom (sl.1; 16)

Vaka vorasta F je vodei oblik u Podzemelju II (T.II; 7) karakteristian je bronani vorasti omota, dok su jezgra i ostatak eljezni

U nonju spadaju i ogrlice i obruasti ukras (eljezni) (T.I., 6 / sl.1; 20 / T.II, 7)

Keramika esti su pitosi (sl.1; 24) s rebrom u donjem dijelu (T.I, 2, 10)

Amfore (T.I; 7)

Lonac sa stoastim vratom (T.I; 5)

Zdjele s podignutom drkom tipa HOSTUMICE (sl.1; 26)

Zdjele s uvuenim obodom (T.I; 9 / T.II; 12 / sl.1; 27) slue i za pokrivanje urni

UKRAS skroman; spiralni motivi (sl.1; 25) veze sa SI

Malteki kri vezan uz Basarabi kult.

Karakteristian je ornament izveden apliciranjem bronane dugmadi (sl.1; 28, 29) tradicija KP-a

STUPANJ STINA (T.III VI; sl.2 i 3)

definiran je na osnovu grobova u Stini i Novom Mestu zanimljivo je da tzv.M kneevske grobove (s oklopima, kacigama, situlama i apulskom keramikom) stavljamo u stariji horizont Stine, dok bogati grobovi, koje karakterizira unjasta F, pripadaju mlaem stupnju Stine (udno je da u II stupnju nema M grobova - moda je greka u determinaciji)- ORUJE I ORUE

- potpuna vojna oprema se sastoji od oklopa, kacige, tita, 2 koplja, bojne sjekire i konjske opreme (iako niti u jednom grobu ne nalazimo na punu ratnu opremu)

- OKLOP (T.III, 2) naen u 3 primjerka (2 u Stini, 1 u N.Mestu); karakteristian za JI alpsku kulturu (Kleinklein). Prvi put na ovakav oklop nailazimo ve u KP (Re D) u Slovakoj. Iz mlaeg KP imamo nekoliko primjera iz Z alpskog podruja; zatim iz Grke (Argos i Olimpija; VIII./VII.st.), i tu u Sloveniji. Budui da postoji hijatus izmeu slovakih i slovenskih primjera, izgleda da je ipak poticaj za izradu ovih oklopa u JI alpskoj regiji dospio iz Mediterana (Dolenjska nema izravne veze/kontakte s Grkom, ali zato ima susjedna junotajerska skupina). To bi potvrdile i metalne fijale istonogr.porijekla naene uz oklop T.III; 14)

KACIGE 1. sastavljenog tipa (sl.2; 1) u Dolenjskoj imamo 6 primjera te je nalazimo u Picenumu (sj.Italija); ograniena je strogo na stupanj Stina I koji je zahvaljujui njoj i apsolutno datiran 2/2 VII.st. toj dataciji doprinose i ornament na kacigi te rozeta i polukruni preplet (T.IV, 5 / sl.2; 21a)

2. zdjelastog tipa marjeta, Stina

3. zvonasti komad (T.III, 3) iz groba s oklopom u Stini Barth to vidi kao gornji dio kone kacige (a taj bi tip bio povezan s asirsko-elamitskim tipom) koplja, bojne sjekire (T.III, 15 / sl.2; 3-5)

strijele su rijetke (T.III, 5 / sl.2; 2)

krivi ma (sl.2; 6)

ma KP-a tipa TAHLOVICE (T.III, 1) izuzetak

u kneevskim grobovima horizonta Stina I nalazimo i metalne posude vedra tipa KURD. Za razliku onih u KP (20 cm), ovi su vei (50cm), tijelo mu je nainjeno od vie metalnih dijelova meusobno spojenih zakovicama. Rame je otro odvojeno od tijela, esto lijebljeno. Haltatska varijanta se javlja i u Italiji, Dolenjskoj, ali i cijelom JI alpskom prostoru (Kleinklein, Breg, Most na Soi)

u Stini I nalazimo i druge metalne posude:

SITULE pripadaju razliitm tipovima, a za sve je karakteristino da su dno i omota meusobno spojeni zakovicama, to ih razlikuje od kasnijih primjeraka u kojih dno obuhvaa omota s unatrag savijenim rubom)

Plitke zdjele (Vae i Magdalenska gora) paralele imamo u Italiji (Tomba Regulini Galassi)

Tronoac iz Novog Mesta predstavlja unikat izvan Italije, radi se o importu iz Etrurije. Gotovo iste nalazimo u Tomba del Duce iz Vetulonije. Datirani su u 2/2 VII.st., to znai da je to i apsolutna datacija Stine I. Metalna fijala (T.III, 14) u grobu s oklopom (Stina), isto je tako jedinstvena u naoj grai. Radi se ili o lokalnom proizvodu prema rodoskom utjecaju ili o pravom importu s Rodosa, iz 2/2 VII.st. U tim kneevskim grobovima nalazimo i konjsku opremu trako-kimerske tradicije (T.III, 10 / sl.2; 8-13) Moramo napomenuti da osim ovakve opreme u dolenjskom krugu nalazimo i konjsku opremu kojoj su paralele prvenstveno u Italiji (oprema iz Malenekovog tumula u N.Mestu i iz pilerovog na Libni T.VI; 1 i 2), te komad iz Botanja mogao bi se dovesti u vezu s Grkom (Olimpija). Znai radi se o grkim uzorcima koji su preko Italije (Picenum) doli do Dolenjske (svi ovi tumuli pripadaju Stini II) U st.haltatskom periodu konjska oprema je pod utjecajima trako-kimerske onda je kratkotrajno pod italo-grkim, da bi ponovno bila pod istonim utjecajima (Skiti) certoki horizont!! Vieglava igla s trubastim zavretkom, pripada M nonji; sada je razvijena, a glavice su od jantara (T.III; 11) grob s tronocem, N.Mesto Igla s nagnutom glavicom (sl.2, 15) Kope za pojas romboidna (sl.2; 7) - pravokutna (sl.2, 19)

ezlo od eljeza (sl.2; 14) statusni simbol pila sl.2, 17 u M grobu F je izuzetna npr.grob s oklopm iz Stine (T.III, 4)FIBULE

glavni znak grobova su unjaste F (T.IV; 3 / sl.3; 4)

najstariju varijantu predstavlja velika unjasta F (do 20cm) s dugakom nogom i profiliranim zavretkom; omota je ukraen cik-cak linijama. esta je u dolenjskoj i svetolucijskoj skupini. Karakteristina je za stariji stupanj (Stina I). Nastala je prema starijim italskim uzorcima, a u svojoj rasprostranjenosti povezana je sa sj.Italijom F s duguljastim rebrima, tzv.MARJETSKI tip (sl.3; 9) unjasta F s poprenim rebrima (sl.3, 10) i njoj i marjetskoj se rasprostiranje vee uz istok F s 2 ili 3 dugmeta na luku (sl.3; 2, 5, 7) ove F su vezane uz sr.Italiju (naroito Picenum) Mlae varijante F su: F s oblogom od kosti i jantara (T.V, 2) F sa staklenom oblogom, tzv.jeevka (sl.3, 11) Predloke im nalazimo u Italiji, iako su svi dolenjski primjerci nastali na domaem tlu to posebnu vai za jeevku Zmijolike F mlae su (u Stini i na Libni) Zmijolike F s tukovima (T.V, 4 / sl.3; 6) Zmijolike F s petljom (T.V, 1) U oba sluaja F na prijelazu luka u iglu ima malo dugme, ili ga nema, to e je razlikovati od jo mlaih varijanti s vrlo velikim dugmetom. Tek s ovim F prekoraili smo prag VII.st. stupivi u mlae haltatski period NARUKVICE Bronane, nezatvorenog kruga, nepravilnog presjeka (T.V, 11 / sl.3; 20) S krajevima koji prelaze jedan drugi (sl.3, 19) U Beloj krajini moda je malo drugaija este su narukvice kakve znamo iz rnomelja (sl.3, 18) + manete izraene od trakaste (T.IV, 4) i okrugle ice (sl.3, 17): B.krajina je u nakitu ostala konzervativna (utjecaji s japodskog podruja)- OGRLICE voraste od bronce (T.IV, 2 / sl.3, 14) produavaju tradiciju prethodne faze (este u djeijim grobovima)

- staklene perle, jantar (sl.3, 15)

- Stina kneevskoj nonji pripadaju narukvice i manete (T.V, 13-15); plat proiven bronanim dugmetima (T.V, 17), dijadema (T.V, 5-8) sastavljena od 1 lamele u obliku drveta, 4 trokutasta listia i 2 listia u obliku djeteline i kria (nalazimo ih u marjeti i Magdalenskoj gori, a paralele na istoku ukazuju na njihovo rano predskitsko porijeklo)

KERAMIKA

u stupnju Stina dolazi do promjena (pogotovo u Z Dolenjskoj Stina i Magd.gora) dok u I Dolenjskoj vlada konzervativizam (Bela krajina). Od starih formi zadravaju se pitosi, lonci sa stoastim vratom, situle od gline (sl.2, 24), zdjele... nove forme tzv.CIBORIJI (posude s visokom nogom i irokim tijelom) T.V; 18, 19 / sl.3, 22 / T.VI; 9

situle s nogom sl.3, 24; razliiti tipovi poklopaca

loptaste posude s cilindrinim vratom (sl.3, 25)

novost!! nova TEHNIKA PEENJA u lonarskoj pei redukcijskim i reoksidacijskim postupkom (ova je nova stigla u to vrijeme iz Italije); slino vrijedi i za upotrebu usporenog lonarskog kola

STUPANJ ZMIJOLIKIH FIBULA (T.VII i sl.4)

Vremenska faza koja nastupa nakon stikog horizonta i traje do pojave najstarijih certokih F

Neposredno je povezana sa stikim horizontom

Kasnije je nazvana i faza DVOGREBENASTE kacige, ali budui da se ona nastavlja i u certokom horizontu (u kojem je esta) ipak je ire prihvaeno ime stupanj zm.F (imamo vie tipova koji su karakteristini za JI alpsko podruje, pogotovo Dolenjsku i Sv.Luciju, gdje se masovno javljaju:

zmijolika F s krilcima (sl.4, 10 / T.VII, 11)

zmijolika F s ploicama (sl.4, 12)

zmijolika F s jednostavno odlivenim sedlastim lukom (sl.4, 6 / T.VII, 10)

u ovom stupnju isto razlikujemo M i grobove, samo to se sada igla vie ne upotrebljava za kopanje odjee, a F (naroito zmijolike) se esto nalaze i u M grobovima meu karakteristinim bogatijim M grobovima treba navesti grobove s dvogrebenastom kacigom na Magdalenskoj gori (T.VII, 1.6), dok za kneevske uope ne znamo

ORUJE

vodee obrambeno oruje je dvogrebenasta kaciga (T.VII, 2 / sl.4, 1)

u Dolenjskoj je pronaena u ak 20 primjeraka

zahvaljujui nalazima iz M.gore ove kacige su precizno datirane

u upotrebi je i u certokom horizontu

porijeklo joj treba traiti u Italiji (ali npr. primjerak iz Populonije je izraen od 1 komada, a veina dolenjskih od vie dijelova), to znai da su dolenjske ipak proizvod domae radionice, te su 2 primjerka izvan Dolenjske (Kleinklein, Hallstatt) vjerojatno import iz Dolenjske

ofenzivno oruje i dalje ostaju bojna sjekira i 2 koplja (T.VII, 4-6 / sl.4, 2-4) + no

konjska oprema se samo izuzetno javlja

M nonji i dalje pripada pravokutna kopa za pojas (T.VIII, 18 / sl.4; 15, 16)

FIBULE dominantna je zmijolika F

Izuzetno jo nalazimo zmijoliku F s tukovima (sl.3; 6) i s lukom u obliku petlje (T.V, 1 / sl.4, 8), a najea je zmijolika F sa sedlasto uvijenim lukom (T.VII, 10 / sl.4, 6) njene varijante su s krilcima i ploicama (sl.4; 10 i 12)

U ovom horizontu je poznata i SANVISUGA F (T.VII, 8 / sl.4; 7 i 9) stariji primjerci su iz Stine II, a imamo je i u certokom horizontu

Blie kraju stupnja zmijolikih F pojavit e se i trakasta F (T.VIII, 12 / sl.4, 13) nastavlja se jo u certosa horizontu

Rjei su tipovi poput F s popreno rebrastim lukom i dugakom nogom (sl.4, 11) ili F s lukom oblikovanim poput ivotinje s uobiajenim zavojem, koje ine prethodnicu dosta slinim brojnijim samostrelnim F u certokoj fazi (sl.5; 14) te su nam F znaajne jer u njima vidimo vezu s italskim F sa ivotinjskim likovima, na osnovu kojih su se potom razvile dolenjske sa samostrelom

NARUKVICE imamo tipove iz prethodne faze (sl.4, 14); nove su rebraste narukvice s krajevima koji se preklapaju (sl.4; 13)

NAUNICE uobiajeni tipovi u toj fazi su trakaste s ornamentiranim krajevima i nainjene od dvostruke trakaste ice (sl.4; 12a i 12b), a prvi puta se javljaju cilindrine (T.VIII; 10 / sl.5, 23)

Imamo velik broj ogrlica od stakla i jantara i kotane valjke , koji se esto javljaju u parovima (starije paralele nalazimo u estenskim grobovima)KERAMIKA

uspostavljena je nova tehnika peenja redukcijskim i reoksidacijskim postupkom, to je zahtijevalo upotrebu lonarske pei

nova je tehnika omoguila sada izradu sloenijih oblika

prvi, preuzeti iz sj.Italije, odakle je i tehnika bila preuzeta, javljaju se jo i u prethodnoj fazi (npr.estenske situle na nozi), a u naem horizontu javljaju se i novi oblici

u Dolenjskoj ive i stare tradicije (u I Dolenjskoj poznata nam je sivocrna keramika proizala iz tradicije KP-a) i novi elementi (u Z Dolenjskoj razvio se reoksidacijski postupak i upotreba usporenog lonarskog kola; njihovi uzori nisu vie samo estenski nego i etruanski). Oito je da oni potjeu iz 2/2 VII.st (stil orientalizzante), ali su se u Dolenjskoj mogli prihvatiti tek s pojavom nove tehnike bez koje je proizvodnja tih posuda bila nemogua. Primjer ciboriji (sl.4; 20, 22) koji se u Dolenjskoj prvi puta javljaju u naoj fazi

u sveopoj upotrebi ostaju i dalje estenske situle s nogom i poklopcima

karakteristina je naborana povrina (novina), poznata na crnoj peenoj keramici (sl.4; 17, 18, 21)

u stupnju zmijolikih F javljaju se i neki oblici koji ne moraju biti italskog porijekla npr. KERNOSI (sl.4, 21) odnosno PSEUDOKERNOSI (posude s apliciranim aama na ramenu) nalazimo ih od horizonta Stina I do negovskog horizonta. Sigurno je da su proizvod domaih radionica!

STUPANJ CERTOKE FIBULE (T.VIII. i IX.; sl.5) prvi puta je bio uveden 1971. a preciznu formulaciju dala je B.Teran monografskom obradom certoke F i s njom objedinjenom objavom Dolenjskih Toplica

razlikujemo stariji i mlai podstupanj

i dalje moemo razlikovati M i grobove

ORUJE

javlja se novi tip kacige, tzv. NEGOVSKI tip, ali treba razlikovati:

JI alpski tip negovske kacige (T.X, 2 / sl.6; 1) karakteristinu za narednu fazu negovski horizont I 'italski' tip (sl.5, 1) koji je sauvao glavna obiljeja izvornog uzorka, a to su prvenstveno iroki rubovi oboda (M.gora, Stina, Libna znai i u ovom stupnju su naene 'italske' kacige)

U to vrijeme prisutna je i dvogrebenasta kaciga (M.gora), a samo 1 primjer iz M.gore nam govori o posebnom tipu kacige koji je sigurno domai proizvod

ofenzivno oruje i dalje ista kombinacija 2 koplja, 1 bojna sjekira (T.IX; 9 i 10 / sl.5; 5-7)

novinu predstavlja uvoenje skitske bojne tehnike lik, trobridne strijele (sl.5; 3) na 14 nalazita; skitska bojna sjekira (sl.5; 8) sporadino naena

KONJSKA OPREMA

U naem horizontu se dogaaju velike promjene u vezi opreme

Nasuprot starijoj opremi koja se razvila iz trakokimerijske (ili grke) sada se javlja SKITSKA OPREMA TIPA VEKERZUG!! (T.VIII, 6 / sl.5; 9) sastoji se od ema i psalija. Porijeklo skitskih emova je iz karpatskog podruja i otuda ih je prihvatio vodei sloj dolenjskog kruga (postale su statusni simbol)

Skitskoj konjskoj opremi pripadaju i ivotinjske svastike (T.VIII, 1-2 / sl.5; 2), kao i naivci za remenje, oblikovani u vidu volovske glave i slova 'S'

No dolenjski haltatski krug oblikuje svastike i samostalno npr. u Magdalenskoj gori imamo svastiku na kojoj jedna od konjskih glava prodire ljudsku nogu (prikaz je preuzet iz etruanskih motiva) znai, ova je svastika spoj haltatskog umjetnikog zanata i etruanskih motiva Konjskoj opremi pripadaju i FALERE s dvostrukom petljom na unutranjoj strani koje se u grobovima obino nalaze u 4 primjerka. Njihovo je prisutstvo dokazano jo i u negovskom horizontu (T.X, 6)ostruge (sl.5; 4) posebnost haltatskog dolenjskog kruga

METALNO POSUE

Po zavretku stupnja zmijolikih F, koji gotovo da ne zna za metalno posue, u certokom se stupnju ponovno javljaju u velikom broju situle

ini se da su brojnije u mlaem podstupnju kamo spadaju prvenstveno ornamentirani primjerci, kako figuraln (T.IX, 7), tako i geometrijski ornamentirani primjerci (M.gora, N.Mesto, marjeta)

situle naeg horizonta razlikuju se po svojoj izradi od starijih, a po obliku i od mlaih iz negovskog horizonza

glavno obiljeje situla naeg vremena je izboeno dno s unatrag zabijenim rubovima koje die donji rub plata situle (sl.5; 28)

ornamentirane situle su ralanjene vodoravnim rebrima; drke su masivne (mogu biti i tordirane), a krajevi im zavravaju u shematiziranoj pajoj glavici

bronani poklopci ornament je geometrijski (nalazimo ih od Stine I preko stupnja zmijolikih F, a esti su i certokom stupnju)

esti su i kotlii s krstastim ataama (sl.5; 26) iako je Merhart pokazao da im je porijeklo u KP, njihova pojava u Dolenjskoj sada je nova, bez direktne veze s KPom jer ih ne nalazimo niti u stupnju Podzemelj niti u stupnju Stina

este su ciste u Dolenjskoj su nam poznata 2 tipa s privrenim pobonim i s pokretnim rukama (sl.5; 25 i 27)

u M nonji i dalje su u upotrebi pravokutne kope za pojas (T.VIII; 18 / T.IX; 3 / sl.5 / 20) + drugi tip kopi (sl.5, 24)

okovi za pojas (T.IX; 8), tj.privjesci za pojas

za kopanje odjee F nalazimo ih u bogatijim M grobovima

METALNE NATIKAE (??!! Hahhaha) za hodanje po ledu bronane nalazimo ve na M.gori (sl.4; 5), dok su eljezne porijeklom iz certokog stupnja (isto na M.gori)

S obzirom na funkciju predstavljaju kuriozitet alpskog kraja; osim iz M.gore i Vaa, imamo ih u Korukoj, Hallstattu i Tirolu; najstarije su iz KP

ezlo statusni simbol (T.IX; 4 / sl.5; 21) u stikom horizontu je bio eljezni, a sada je od bronce (isto i u negovskom horizontu sl.6; 20); po svojoj formi predstavlja izrazitu specifinost dolenjskog kruga

NEGOVSKI HORIZONT...nemoguce identificirati...

nazvan je po kacigi negovskog tipa, i to po njenoj specifinoj JI alpskoj varijanti (T.X,2 / sl.6, 1), koja se formirala upravo u Dolenjskoj te je svojina njenog podruja (zanimljivo je da je kaciga dobila ime po nalazitu ostave u blizini Negove kraj sv.Benedikta u tajerskoj to e rei po nalazitu koje ne lei na teritoriju Dolenjske nego u granicama kulturne skupine Kleinklein-Martijanec, odnosno Martijanec-Kaptol)

vano je rei da u ostavi u Negovi (3 vrste kaciga) nisu naene samo negovske kacige JI alpske regije nego i centralno alpska s krijestom i italska varijanta sa irokim rubom. I negovski je horizont bio podjeljen na 2 podstupnja (napravila B.Teran u svojoj obradi certoke fibule 1976.) Za oznaavanje negovskog horizonta slue nam upravo dugmad s negovskom kacigom (npr.grobovi iz tumula u N.Mestu T.X i XI. i M.gori) Ovim grobovima trebamo prikljuiti i haltatske grobove u kojima ve nalazimo grau ranolatenske faze srednjo-europskog inventara M.Gora: ranolatenski maevi (sl.6; 3) i probuene kope za pojas (sl.6, 18) Grobove negovskog horizonta ne oznaava samo graa preuzeta iz latensko-keltskog svijeta ve i pojedini komadi to ih u to vrijeme oblikuje Dolenjska, odnosno sama JI alpska haltatska kultura: npr. sjekire s uicama (sl.6; 9); sjekire s jednostranim zaliscima (sl.6; 8); istonoalpska ivotinjska F (T.XI, 5 i 6 / sl.6; 15) ORUJE JI alpski tip negovske kacige (T.X, 2 / sl.6, 1) izlivena iz 1 komada, zatim kovanjem doraena i s vanjske strane polirana, u prosjeku visoka 20 cm, promjera 28x26 cm Nasuprot talijanskoj varijanti, kaciga ima ire rubove, no glavna je razlika u oblikovanju ivica rubova. Dok italska varijanta ima iroku ivicu, u naem tipu ova je uvijena i na donjem dijelu rubova dri poseban komad lima. Sluio je za privrivanje podloge i na obje strane esto je bio uvijen u petlju, u koju je bio utaknut remen radi privrivanja kacige za vrat U Dolenjskoj je pronaeno 16 kaciga nae varijante (nasuprot 3 italske varijante) dok ih je izvan Dolenjske poznato 20 iz negovske ostave, 2 iz Gorenjske, 1 iz Koruke, 5 iz Primorske (ovi primjerci pripadaju kasnolatenskom periodu i lijevani su iz 2 dijela koji su po sredini zalemljeni) i 1 iz Bosne 3 ranolatenska maa s Magdalenske gore (sl.6; 3) sve ih moramo smatrati importom iz keltskog podruja sl.6; 2 dio pojasne opreme (mali obru s pominim ...) mogli bi zakljuiti da je pokojnik nosio ma, ali da on nije bio poloen u grob koplja i sjekire (T.X; 5,7,8 / sl.6; 4, 5, 8-10) standardno haltatsko oruje sjekira s tuljcem ona je sada obino vitka i ima male uice NOVOST sjekire s uicama (sl.6; 9) i sjekire sa zaliscima na 1 strani U skromnijim grobovima se javlja 1 koplje, ponekad u kombinaciji s noem to nedvosmisleno govori da je keltski nain naoruanja poeo potiskivati haltatski! U grobovima velikaa i dalje nalazimo skitsku konjsku opremu, eljezne emove (T.X, 4) i falere (T.X, 6) Kao to pokazuju grobovi na M.gori i u N.Mestu, kada je rije o emovima, radi se o proizvodima koje je u to doba uobliio dolenjski haltatski krugMETALNE POSUDE

jo uvijek su brojne situle (M.gora, Vae, N.Mesto)

javljaju se i bronani kotlii i ciste koji su poznati jo iz prethodnog horizonta (sl.5; 26, 27) do znatne je promjene dolo u M nonji: u bogatim grobovima se vrlo esto nalazi garnitura za pojas, iju jezgru ini i bronana kuka u obliku ipke (T.XI, 1) privrena obruastim zakovicama uz uski pravokutni bronani lim. Ovoj garnituri pripada niz okova i privjesaka (T.XI, 3) znaajan je jedan od tih privjesaka (T.XI, 2) koje je analizirao Pauli i nije shvatio njihovu funkciju ali je naao paralele iroka rasprostranjenost spomenutog komada od Z Panonije do Francuske svuda vezan uz ranolatenski period (a tu spada i na negovski horizont) istom vremenu pripada i ovalna kopa za pojas (sl.5; 24) izraena u tehnici buenja ova dva navedena primjerka pripadaju dolenjskom haltatskom kult.krugu, dok je trokutasta kopa, izraena u tehnici buenja (sl.6; 18), izrazit primjer proizvoda koji je doao iz ranolatenske kulture (s tzv.podruja latenskog kruga A); ovi su naeni primerci vjerojatno raeni u Dolenjskoj (14), ali predstavljaju prilino grubu imitaciju predloka u novometanskom grobu s negovskom kacigom naene su narukvice i nanogvice (T.XI, 8 i 9)FIBULE

naene i u i u M grobovima

u M grobovima su ee u onim bogatim esta je I alpska iv.F (sl.6; 15 / T.XI, 5 i 6) derivat certoke F; obje su ograniene na alpsko podruje este su i kasne varijante certoke F (sl.6; 16-19) koje se sada prvi put javljaju i kao varijante koje se nastavljaju iz certokog horizonta nove su F ranolatenske sheme npr.dvoglava F iz Toplica (moda je ak i import) latensko oblikovanje oituju i prstenovi s Vaa, ornamentirani maskama kao i ivotinjske glave iz marjete (sl.6; 12) bronane narukvice (sl.6; 22-24) za cjelokupni ukrasni inventar negovskog horizonta karakteristika je da predstavlja izbor iz certoke batine. Ukoliko ima novina, one su plod utjecaja latenske kultureKERAMIKA

ne nailazimo na latenski utjecaj, nego na izbor iz ranijih faza (T.XI; 10 i 11)

crvena, reoksidacijski peena nestaje, a sada imamo crnu, dobro poliranu keramiku, esto s vertikalnim rebrima ili urezima u siromanim grobovima keramika je rijetka ukoliko se i javlja, jednostavnih je oblika. Najvie je lonaca (sl.6; 25-28), ornament je ee nalijepljen, a nisu rijetki ni valovito rebro i epovi s udubljenom sredinom forma i ornament produavaju se u latenski period apsolutnu dataciju naih faza omoguava nam povezanost dolenjske kult.skupine prvenstveno s Italijom, kao i direktni import iz Mediterana za poetne faze vaan je grob s antenskim maem u Podzemelju. To je ma tipa WELTENBURG; posvuda je, pogotovo u Bologni, datiran u posljednje desetljee VIII.st. Preko njega uspostavljamo pouzdanu povezanost s bolonjskom i estenskom kronologijom, a one su povezane s etruanskom zavretak faze je sa sigurnou determiniran poetkom stikog horizonta (u ovom horizontu imamo izravni uvoz apulske keramike vr/oinohoe iz Stine, tronoac iz N.Mesta), sredinom VII.st apulsku keramiku iz Dolenjske kod nas je prvi skupio i kartirao Frey, da bi istraivanja na Dalmaciju proirio Batovi, dok je istarsku detaljnije obradila Glogovi. Zakljuke svih istraivaa je povezao J.Dular tzv.apulska keramika pripada krugu daunijske, dok slovenske primjerke uglavnom moemo povezati s istarskim i picenskim, ime je predoen i put dolenjskog importa za apsolutnu dataciju znaajan je u prvom redu Picenum, gdje odgovarajuu keramiku datiramo u 2/2 VII.st., a nalazimo ih u nekropolama Novilara i Fabriano (iz Picenuma su takoer stizali i metalni predmeti F s 2 ili 3 dugmeta na luku) oinohoe iz Stine (sl.2; 22) predstavlja korintsko-italski rad; radi se o pravom importu. Paralele moramo traiti u etruanskim grobovima VII.st, a izvrsne analogije nalazimo na slavnoj oinohoe s Tragliatelle (640./630.g.)

tronoac iz Novog Mesta takoer pravi import. Najbolja paralela Vetulonija, u grobu Tomba del Duce (2/4 i VII.st.)

moramo spomenuti i motiv polukrunih pletenica i biljnog cvijeta (sl.2, 21a) odgovaraju ranolatenskim (rozete), a ti motivi se esto nalaze i u etruanskoj Italiji VII.st. Odatle dolaze u predalpske i alpske kulture. stilske faze se paraleliziraju s fazama Este IIc i II/III., te s fazama Picenum III i IVa (na temelju nekih situla)

tako se kraj stikog stupnja (Stina II) stavlja usporedno s krajem faze Este II/III, prema Freyu, u vrijeme oko 600.g. (konfuziju za taj kraj stikog horizonta radi jedna zmijolika F u GROBU 27, tumul 48 iz Stine ali ovo pitanje ostaje otvoreno koliko se daleko moe ii sa datacijom u VI.st.??) stupanj zmijolikih F u cjelini moemo pouzdano usporediti s fazom Este IIIa, prema Freyu; dok je donja granica odreena pojavom certoke F, za koju je Teranova s vrstim argumentima pokazala da se javlja istovremeno kao u Bologni i Este krajem VI.st. (u ovaj horizont spada i apulski krater s iv.glavama s M.gore)

certoka faza poinje istodobno s Este IIIb i certokom u Bologni. U to nam je vrijeme poznat i grki import (kiliks s M.gore iz V.st). za poetke datacije ove faze osim certoke F vaan je i nalaz negovske kacige italskog tipa (sl.5; 1) koju moemo dobro usporediti s etruanskim primjercima sigurno datiranim u kraj VI.st. (npr.grob u Vulciju ili Bisenziju)

to se tie starijeg i mlaeg dijela ove faze nemogue ih je odrediti. Moe se samo rei da grobovi s negovskom kacigom italskog tipa i najstarijim certokim F (varijante 1a, 2, 3a i 4 po Teranovoj) spadaju u vrijeme oko 500.g., dok su ostali mlai.

Negovski horizont teko ga je izdvojiti od certoke faze; granica se postavlja oko 450.g. na taj se nain htjelo pokazati usporednost razvoja s estenskom kulturom, ali i paralelnost s ranolatenskom fazom u srednjo-europskom smislu (Lt A i B1) iji se poetak obino stavlja u sredinu V.st.

Predloeno vrijeme je provizorno i priblino; dakle, faza negovske kacige = Lt A i B1 = Este IIIc

NASELJA

vodei tip su gradine Stina (povrine 23 hektra); Magdalenska gora, marjeta, Vae, Toplice, Podzemelj, Libna

oko njih redovito nalazimo tumulusna groblja

+ nizinska naselja Metlika, rnomelj, Pusti Gradec, Novo Mesto (na poloaju izmeu rukavca Krke gdje je i danas grad)

gradine su bile opasane zidinama, a najbolje je istraena STINA stariji, prvi tip zidine (zid I) sagraen je ve u fazi Podzemelj (2m irok suhozid); drugi tip (tip II) sagraen je u fazi Stina II u fazi zmijolikih F (isto suhozid, ali s dodatnom drvenom konstrukcijom vertikalni drveni potpornji). Kasnije je izgraen i zid III, ali je loe ouvan i ne zna se neto vie o izgradnji

oba tipa zidina u Stini moemo smatrati karakteristinima za dolenjski haltatski krug (npr.Libna, Vae) kod svih ovih nalazimo na suhozid i zemljani nasip ali stiki zid II, u stvari predstavlja jedinstvenu konstrukciju (za sada)

kamena konstrukcija (suhozid) je mediteranski element i mogao je doi do Stine preko Istre i Krasa, gdje ve u bronano doba imamo iste, dok su drvena konstrukcija i zemljani nasip stara svojina kontinentalne Europe bron.doba i KP-a

dakle, imamo mijeanje mediteranskih i kontinentalnih elemenata

NAIN POKOPA

karakteristina ja inhumacija pod tumulom

zanimljivo je da je to zapravo porodini tumul, ukopavan tijekom vie generacija (npr.tumul 48, Stina od faze Stina I do certoke faze, tj.oko 200.g.)

grobovi u tumulu lee tangencionalno u krugu i to oko nepopunjene sredine (iako se moe dogoditi da budu i oko sredinjeg groba)

ova grupa se tako otro odvaja od svojih susjeda:

dolenjska grupa inhumacija/tumul

svetolucijska inkremacija/ravni grobovi

Martijanec-Kaptol inkremacija/tumul

Notranjska inkremacija+inhujmacija/ravni grobovi

Tumuli su obino veliine 15-30 m, iako su nam najznaajniji mnogo vei npr.Stina, M.gora i Podzemelj mjera 50-70 m i s visinom do 6 m! Tumul 5 u Stini ima 21m 31 grob

Umrli su bili polagani u drvene kovege (sve se to dosta slabo ouvalo, kao i kosti, zbog kisele dolenjske ilovae)

Grobovi su ponekad bili pokrivani tekim kamenim ploama ili obloeni kamenjem (a to se u prvom redu odnosi na one bogatije)

Mrtvi su bili pokapani odjeveni i veina priloga pripada nonji (+amuleti, oruje i konjska oprema)

Ponekad je uz noge postavljena i keramika

Specifinost dolenjskih tumula predstavlja i ukop konja s umrlim (konj je mogao biti pokopan u cjelosti, u posebnoj grobnoj jami, ili samo djelomino (glava, ili gornji dio tijela)

Npr. u tumulu 5 imamo 2 djelomina ukopa konja i 1 cijeli

Tumul 48 3 samostalna i 1 uz noge skeleta (glava i gornji dio tijela)

Konjske pokope imamo potvrene i na Magdalenskoj gori, Brezju i Libni (odakle nam je poznat i najstariji ukop konja, stupanj Stina II)

Zanimljivo je da su konji pripadali skitskom tipu (prouavao S.Bkny, 1968.) tipu razliitom od konja u Z haltatskom krugu, ali razliitom i od onih u stikoj naseobini

Znai: 'porodini tumul' npr. tumul u 48 u Stini, nastajao je postepeno prvo je podignut manji tumul (promjera 24m, visine 3m), gdje su bili smjeteni najstariji grobovi. Onda su se promjer i visina poveavali. Ovaj tumul od poetka nije imao centralni grob, niti je on bio opljakan (kao kod tumula 5 npr.) pa se postavlja pitanje je li ovo najstariji humak kenotaf?

Treba jo spomenuti prelaz inkremacije u inhumaciju i humke: u Beloj Krajini imamo najstariji tumul (iz faze Podzemelj I), iji je najstariji grob s inkremacijom i njemu pripada sredinje mjesto. Izgleda da su u poetku bili tumuli s malobrojnim pokopima. U tumulu s antenskim maem spominju se 3 groba, meu kojima je grob s antenskim maem bio najnii, ali veinom ve i ovi najstariji tumuli s najstarijim grobom s inkremacijom imaju po vie desetina skeletnih grobova.

I u Podzemelju imamo ve u najstarijoj fazi inhumaciju

Prelaz u pokop inhumacijom, kao i pojava tumula, u I dijelu dolenjske skupine odigrali su se ve u stupnju Podzemelj, da bi se potom (stupanj Stina I) rairili i u centralnoj i Z Sloveniji

Porodini tip dolenjskog tumula, koji je u I alpskom prostoru ogranien na dolenjsku skupinu, ima svoje dobre paralele u klasinim ilirskim skupinama (npr.Glasinac i Mati u Albaniji gdje ovaj nain ukopa see u ranije doba). Ipak izmeu Dolenjske i podruja Glasinac-Mati rasprostiru se pokrajine s drugaijim nainom pokopa

PRIVREDA

Osnovne su grane ostale ratarstvo i stoarstvo

Skeletni ostaci konja pripadaju Z grupi europske rase, dok konji koji su nam poznati iz ukopa pripadaju I skupini mogue je da je za grobni kult sluila druga rasa od one za domau upotrebu (zaprege i jahanje).Moramo spomenuti proizvodnju i obradu eljeza:

JI alpski prostor bio je pun Fe rude na povrini. U Vaama i M.gori imamo bakrenu, olovnu i cinkovu rudu. Velike koliine troske u svim prapovijesnim gradinama govore nam da su haltatski itelji FE doba rudu i preraivali. U naseljima nailazimo i na ostatke topionica (N.Mesto), glinenih obloga za pei, ostatke napola pretopljene rude s mjeavinom uglja, rude i troske... U Vaama imamo grob s urnom i komad FE troske omotan u tkaninu zajedno s bronanim kopljem i Fe sjekirom sa zaliscima (stupanj Podzemelj I).Slian kult nalazimo i kasnije: npr. u Zagorju nam je poznat skelet koji je u rukama imao Fe rudu, a s M.gore kostur pun ukrasa od jantara pokriven FE troskom.Analiza prapovijesne troske govori nam da je u njoj obino stajalo 50/60% eljeza.Treba spomenuti i veliko tehniko znanje kojim su vladale domae radionice (o alatu znamo malo: poznati su nam samo pjeani kalupi za lijevanje; Fe dlijeta, svrdla i pile).

U Dolenjskoj skupini posebno treba istaknuti STAKLARSKI zanat (npr.samo u tumulu 48 Stina, naeno je 2500 staklenih perli). A poznate su nam i F sa staklenom oplatom, te staklene posudice.

U najstarijim grobovima s urnama u N.Mestu (prouavao Knez) esto su bile na eljeznim fibulama privrene sitne modre perle to bi sve upuivalo na domau proizvodnju a ne uvoz.

to se tie lonarstva (prouavao Dular), moemo rei da se poetkom Fe doba koristi jo tehnologija preuzeta iz KP-a (oksidacijski i redukcijski postupak peenja); ali u horizontnu Stina javlja se i novi tehniki postupak tzv.reoksidacijsko peenje, koji je zahtijevao peenje u lonarskoj pei. Zajedno s ovim postupkom dolazi i upotreba usporenog lonarskog kola. Obje 'novine' su ve dugo poznate na Mediteranu. Ove su obje novosti u doba Stina faze preuzele i dolenjska i svetolucijska skupina.O trgovini ne znamo pouzdano nita previe, osim da je sol, posve sigurno, dolazila iz Hallstatta (u starijem periodu), a u mlaem iz Drrenberga. Budui da se Dolenjska nalazi na rubu italskog prostora tako je takoer meu prvima prihvatila niz mediteranskih tekovina te ih preko Alpa prenosila na istok i sjever.

O uvozu moemo govoriti u vezi apulske keramike, te eventualno grke keramike (vrlo skromno)

2 puta kopnom sj.Italija (Este kultura)

- morem Istra srednja i juna Italija (Picenum)

prema istoku vano posredniko sredite Donja Dolina ( tu se susreemo i sa JI alpskom robom, a preko njih i sa italskom, panonskom, balkanskom, pa i grkom).

DUHOVNA KULTURA

odmah na poetku Fe doba u dolenjskoj se skupini javlja novost kako zoomorfno, tako i antropomorfno figuralno stvaralatvo, razliito od onog u KP. Nalazimo ga u Beloj Krajini (mjesto zaetka dolenjske skupine) npr.glinena plastika konjia na kotaima (Podzemelj, Dragatu)

konjska plastika, koja se u to vrijeme snano afirmira u arhainoj Grkoj, u Dolenjsku stie s istoka, ali sa posuda kalenderberke skupine (najklasiniji primjer je posuda situla iz Vaa, ali takvu umjetnost nalazimo i na poklopcima metalnih posuda, pravokutnim kopama za pojas, kacigama i naunicama). Svijet to ga je uobliila situlska umjetnost bio je ogranien, motivi su standardni i ponavljaju se.

Opis vake situle: Gornji friz mukarci koji vode konja, konjanik i kola sa zapregom Srednji friz 2 mukarca ubacuju tamjan u rtvenu posudu; prizor M-velikaa na prijestolju (jedan svira, a drugi dri ezlo) + sluge im donose pie; prizor dvoboja s rukama s kacigom u sredini (kao nagardom); sluga sa sjekirom vodi ovna (rtva) Donji friz lav dere ljudsku nogu, 'divojarci' i jeleni (ivotinjski repertoar je bez sumnje preuzet i orijentalnog je porijekla) Prizor dvoboja konjanika imamo na kopi za pojas iz Vaa, a motiv lova na kopi iz Zagorja (konjanik lovi jelena) Porijeklo situlske umjetnosti treba traiti u orijentalizirajuem stilu etruanskog svijeta (odnosno, orijent.stilu iz Male i Prednje Azije, stigli su ovdje posredstvom Etruana) npr. iv.iz donjeg friza su, openito, orijentalne, ali u obliku u kojem ih je preuzela situlska umjetnost one su tipino etruanske.Pretpostavimo da je situlska umjetnost ve krajem VII.st. bila upoznata s temeljima/motivima (iako nije poznata niti jedna situla iz VI.st.) jer ne moe biti govora o preuzimanju motiva u V.st., jer je tada ve estenski prostor stvarao drugaije, a Bologna je bila tada etruanska. to nam govori da JI alpska situlska umjetnost ne nastaje vie iz italske umjetnosti svoga vremena, ve iz vlastitog korijena, premda ni ono nije izvorno, nego je preuzeto iz orijent.stila VII.st. (JEL JASNO????)

U tom smislu situlska umjetnost nije napredna, nego arhaina, ali originalna je u oblikovanju tema prema vlastitom izboru (domai elementi: borci nose domae oruje, bore se domaom tehnikom, domaa odjea i kape, a i orijent.iv.dobivaju domai element lav s vujim repom).

to se tie znaaja situlske umjetnosti miljenja su podijeljena (prikaz ivota gornjeg sloja, povezanost s grobnim kultom, prikaz idealiziranog herojskog svijeta, mitovi...). najvjerojatnije ima religiozno znaenje, a simboli su u slubi kulta (vjerojatno je grko-italski svijet utjecao s duhovnim sadrajem + motivi).Pored situlske umjetnosti plastino oblikovanje je manje poznato npr.statua borca iz Vaa; figurica iz Stine. Takoer treba spomenuti i par natpisa sauvanih u dolenjskoj skupini pisani su venetskim pismom (Vae, enjak- ostava s negovskim kacigama). Zapravo se radi o varijanti venetskog pisma, za koje Slovenci kau da postoji mogunost da je dolenjska skupina poznavala svoje posebno pismo.

GENEZA

Dolenjska haltatska skupina nastala je na prostoru Ljubljanske kulture KP-a (ali na uem podruju). Znai, prva i osnovna komponenta dolenjske skupine je ljubljanska. Mijenja se nain ivljenja podiu se gradine, dolazi do poveanja broja stanovnitva. Mijenja se duhovni ivot javljaju se tumuli, religijski simboli postaju sve vie antropomorfni. Mijenja se shvaanje pojedinca, a time i drutvena struktura (pojava oruja, konjska oprema).

Promjene koje smo ustanovili su djelomio nastale zbog novina na istoku na prostoru podunavskog KP-a dolazi do novosti koje oznaavaju nove skupine bosutska,a kasnije i Basarabi, zatim pojava tzv.trakokimerijskog fenomena (udar koji se dogodio krajem VIII.st.). Ove istone elemente nalazimo i ovdje: trakokim.konjska oprema, Basarabi ornamenti, niz lunih F s pravokutnom nogom, niz naoarastih F s osmicom. Jedan od razloga bogate naseljenosti Dolenjske bio je taj to je bogata eljeznom rudom. A otkuda poznavanje eljeza? B.ovi je opirno razmotrio sve 3 teorije:

I.) poznavanje bi bilo autohtono, a domovina bi mu bila sjevernobalkanski, podunavski i istonoalpski prostorII.) porijeklo poznavanja eljeza je maloazijsko. S propau hetitskog carstva poznavanje Fe se ve u XI.st. proirilo u Grku, te se u X.st.afirmiralo u Italiji, a djelomino ve i na Balkanu i Podunavlju

III.) trakokimerijskog je porijekla i po Europi se rairilo zajedno s TK fenomenomKako bilo, poznavanje eljeza do nas je dolo posredno iz Italije. Za zapadne skupine (svetolucijsku i notranjsku), to je svakako najvjerojatnije, ali i za dolenjsku bi moglo vaiti. U sluaju Dolenjske moemo misliti i na istoni izvor putem Kimerana (pri emu za nas nije vano da li su to donijeli sa sobom iz svoje domovine ili su se upoznali s tim u Podunavlju, to je vjerojatnije).

Uzrok promijena moramo gledati i u kontaktu s mediteranskim svijetom (to ve poinje u Ljubljanskoj skupini KP-a). Novi su duhovni elementi, religijska simbolika, a prije svega nova struktura drutva. Nastavak nove drutvene strukture u detaljima nam nije poznat, ali ga moemo usporediti sa zbivanjima koja su nam neto ranije poznata u Italiji (nastajanje protu-urbanih centara villanovska naselja, koja e kasnije postati etruanskim gradovima; npr.Tarquinia, Veji, Cerveteri, Vulci).

Kod nas se ovaj proces sporije razvija, a ideju o formiranju plemstva H.M.Karpe izgradio je na 'kneevskim grobovima', koji su, mada u skromnijem obliku, ipak refleks starijih kne.grobova spomenutih villanovskih naselja.

Rije je o procesu koji posvuda izbija na rubu italskog, kao i grkog, prostora, a ne samo u JI Alpama. O visoko i dobro organiziranom drutvu govore nam i zidine u Stini (zid I) iz faze Podzemelj (tako velik posao nije moglo obaviti malobrojno i loe organizirano drutvo). Smatra se da je tu ivjelo ak oko 1000 ljudi!

Dosad smo shvatili da svaki tumul ima svoje bogatije grobove u njima moemo prepoznati grobove prvaka (starjeine, principes), kojima je u proirenoj porodici (rodu) pripadalo vodee mjesto. U tim bogatijim grobovima nalazimo oklope, situle, kacige, apulsku keramiku. Uoava se postojanje centralne vlasti, iako u dolenjskoj skupini nikada nije dolo do tako jake centralne vlasti u rukama jednog ovjeka (kao npr. u Trebenitu ili Novom Pazaru). Gotovo je neobjanjivo kako se tako jedinstveno organizirano drutvo nenadano raspalo. U negovskoj fazi (oko 400.g.) vidimo jo izvjestan uspon, koji zatim, jo u istom stoljeu iezava. Poslije 300.g. ne znamo vie niti za jedan tumul s porodinim pokopom, a nekropole poinju imati keltski karakter. Nestaju oba najvidljivija znaka dolenjske skupine, tumul i inhumacija! Slijede ravne nekropole mokronoke skupine s inkremacijom.Ipak, u Stini se ivot nastavlja i poslije negovske faze slijedi latenski horizont. To znai da je domae stanovnitvo fiziki preivjelo kraj dolenjske haltatske skupine, ali je izgubilo svoju kulturnu samostalnost. Dakle, veina stanovnitva se lateniziralo, osim junog dijela Bele Krajine (Vinica) koji se naao pod vlau Japoda.

Moda jo treba rei da Stina u vrijeme rimske okupacije sasvim prestaje ivjeti, dok nekropola, a i naselje u Novom Mestu (te marjeti), nastavljaju ivljenje i u rimsko doba.

to se tie etnike pripadnosti nosilaca dolenjske skupine situacija je zamrena. U principu, Dolenjska spada u podruje razgranienja Ilira (simpozij u Sarajevu 1964.) i zbog ritusa pokapanja, ve smo rekli da bi je vezali uz skupinu Glasinac-Mati, ali...

Gabrovec naglaava da u Dolenjskoj nemamo 'ilirske' kulture, tj.materijalne kulture tipine za skupinu Glasinac-Mati (osim jedne 2petljaste lune F glasinake sheme) ovakva situacija bi moda znaila ovo: Iliri, koji su doli nosiocima ljubljanske KP, nametnuli su svoj jezik, a preuzeli njihovu kulturu, te se od tada zajedno razvijali?!

Postavlja se dakle pitanje je li vie manje iznenadno uspostavljanje porodinog tumula sa skeletnim pokopom predstavlja zadovoljavajui dokaz ilirizacije dolenjske skupine?

SVETOLUCIJSKA GRUPA (S.Gabrovec)

Ova grupa zauzima podruje gornjeg i donjeg Posoja + njene pritoke Bae i Idrijica.

lokaliteti Most na Soi (na uu Idrijice i Bae u Sou)

- Tolmin (u Tolminskoj dolini)

- Kobarid (gdje se Soa vee sa Nadiom)

skupina je dobila ime po sv.Luciji, kako se do 1952.g. nazivalo glavno nalazite Most na Soi

svetolucijsko podruje u gornjem Posoju je izrazito alpskog karaktera, ali budui da je rijekom Soom ona povezana s morem alpska klima je blaa

podruje je orijentirano na Jadran, a preko njega i na sj.italsku ravnicu

za istraivanje svL skupine vaan je rad C.Marchesettija (direktor muzeja u Trstu) koji je prije 1900. otkrio sva vanija nalazita (Most na Soi, Kobarida)

vaan je i rad J.Szombathy-a (Most i Idrija)

M.Hoernes je podijelio Most na stariju i mlau fazu, a u novije vrijeme izraena je i nova detaljnija periodizacija na 6 faza (s osloncem na Freyevu kronologiju nalazita Este)

Prvo je bila podjela sv.Lucija I i II, a onda je svaka faza podijeljena na 3 dijela (I a-c, II a-c)

Posljednju kronoloku shemu utemeljili su B.Teranova i N.Trampu 1973.STUPANJ SV.LUCIJA Ia (T.XII; 1-7) VIII.st.

itava faza svL Ia pripada jo KP-u, to e rei da prethodi Ha C1 stupnju u sinkronizaciji s italskim kronolokim sistemima, razgranienje bi bilo oko 700.g., to bi znailo da faza Ia obuhvaa cijelo VIII.st., a time i Podzemelj I

za ovu fazu najznaajniji su nam grobovi iz Tolmina u materijalu nailazimo na kasni KP:

igla s tordiranim vratom (T.XII, 4)

s profiliranom koninom glavicom (T.XII, 1)

a este su i igle s koninom glavicom (T.XII, 6), sa spiralnom glavom najvie ima lunih jednopetljastih F (sl.7, 4); polumjeseasta F (T.XII, 5)

keramika je skromna i ograniena gotovo na zdjele s uvuenim obodom (T.XII, 7) i na nozi (sl.7; 27) i aa s drkom (T.XII, 3)

svL Ia = Notranjska II = Ljubljana IIa = S.Vito na tagliamentu (sj.Italija)

svL Ia pripada u VIII.st., mada neke igle KP-a upuuju i na starije razdoblje

STUPANJ SV.LUCIJA Ib (T.XII; 8-13 / T.XIII, 1-4; 9-12 / sl.7; 1-8,12,17,22,27-33) u ovoj fazi ivot na Mostu i Kobaridi su u punom zamahu, a produava se i ivot u Tolminu

ukrasni predmeti su preteno od eljeza: 2petljaste F (T.XII, 11 / sl.7.; 5)+ ogrlice i narukvice

prvi puta se javlja i mala naoarasta F bez osmice (T.XIII, 3 / sl.7; 8)

este su i polumjeseaste F (sl.7., 7)

F su dio enske nonje

U M grobovima nalazimo : igle s vie glava (T.XII, 9 / sl.7, 2) koje potkraj faze imaju trubaste zavretke (T.XIII, 12 / sl.7, 8)

eljezni noevi (sl.7; 12)

Keramika je jednolika karakteristian je vr (T.XII, 13 7 sl.7, 28); lonci niskog stoastog vrata (T.XIII, 14; sl 7; 30)

svL Ib = Ljubljana IIb i IIIa = Notranjska IIIa = Dolenjska = Podzemelj (veza su lune F)

STUPANJ SV.LUCIJA Ic sr. i 2/2 VII.st.(T.XIII, 5-8; 13-15 / T.XIV; 1-6 / sl.7; 9-16, 18-21, 23-26) Most i Kobarid za stariji dio ove faze karakteristine su 2petljaste lune F vorasta (T.XIII, 7 / sl.7; 9)

nastavlja se trajanje naoaraste F bez osmice (T.XIII, 5), ali postaje vea

unjaste F su este (masivne), ali imamo i rjeu varijantu s romboidnim lukom i s dugmetima (sl.7; 11) ove F su este u Bologni i Este

este su i voraste ogrlice (T.XIII, 8) + tordirane

lune F s tordiranim lukom

igle s vie glava

situle tipa Kurd

u mlaoj podfazi iezava inventar F prethodne starije faze, a javlja se mnotvo novih (poticaji iz Italije VII.st.):

manje unjaste F (sl..7; 14, 15)

F sa 2 ili 3 dugmeta na luku (T.XIV; 6 / sl.7; 13 i 20)

Niske F dugih nogu (T.XIV, 13 / sl.7; 18, 25)

Sangvisuga F (T.XIV, 2 / sl.7, 19)

Grebenaste lune F

F s oblogom (sl.7, 26)

Protocertoke F (sl.7, 24)

Neklasini zmijoliki tip F (sl.7; 16) s vie puta zavijenim lukom

Keramika ista kao u prethodnoj fazi

Nova je crvena, reoksidacijski peena keramika, u prvom redu situla s nogom i bojanim ukrasom na njoj (T.XIV, 8 / sl.8, 26, 28)

svL Ic = Este IIc i II/III = Stina I i dio II = sr. i 2/2 VII.st.

STUPANJ SV.LUCIJA IIa VI.st. (T.XIV; 7-13 / sl.8, 1-8, 23, 25-29)

Novu fazu oznaava prije svega pojava zmijolikih F: zmijolike F s tukovima (T.XIV, 7 / sl.8, 3)

i slivenom petljom (sl.8, 2)

a mlae su zmijolike s krilcima (sl.8, 8) i ploicama (T.XIV, 12/ sl.8, 7)

sa sedlastim lukom (sl.8; 5)

nova je svetolucijska F (sl.8; 13 / T.XIV, 11) prvenstveno je dio nonje, dok zmijolike nalazimo i u M grobovima

igala gotovo da i nema

nove su situle kojima je dno pregibom privreno za omota (T.XIV, 13) ivica je situle obino obavijena oko olovne ice, uvijek prema vani (ta razliku od mlaih, kojima je ivica savijena prema unutra)- Sanja je napisala da ona to ne kui!!

Nakit je, osim F, skroman trakaste naunice i narukvice (sl.8, 23)

Stupanj svL IIa = Este IIIa (po Freyu) ili IIIc (po Peroniju) = VI.st.

Stupanj IIa je neto stariji od dolenjskog horizonta zmijolikih F

Zmijolika F s tukovima je u zapadno-haltatskoj kronologiji predstavnik Ha D1 stupnja!

STUPANJ SV.LUCIJA IIb (T.XV, 1-5 / sl.8; 7-13; 15-18, 22, 24-29)

novinu predstavljaju varijante certoke F osnovna F rane podfaze (IIb1):

certoka F II vrste po Teranovoj (sl.8, 10)

certoka F Ia, IIIa i IV vrste

dok se mlae varijante javljaju u IIb2 podfazi:

certoke F IX, X i XIII vrste (sl.8, 21, 22)

u oba podstupnja (svL IIb i IIc) nailazimo na certoku F Ib, V i VI vrste (sl.8, 12 i 15)

nove su i F koje moramo pripisati utjecaju zapadno-haltatskog kruga:

F u obliku pauka (T.XV, 2)

F s ukrasnom nogom (sl.8; 17, 18)

F s popreno iljebljenim lukom, ija se noga zavrava iv.glavicom (sl.8, 16) F su samostrelne (?) i ini se da predstavljaju zaetak nove konstrukcije

Starija samostrelna F ima samo 4 zavoja, slino Z haltatskim, to samo dokazuje da je samostrel odande i preuzet. Pojava ovih Z haltatskih elemenata u GROBU 1008 na Mostu (T.XV, 1-5) s importiranom keramikom (jonski kiliks) dobro je datirana u vrijeme oko 500.g.

Brojne su metalne posude, kako situle, tako i ciste, a mlae sada imaju ivicu omotaa uvijenu prema unutra oko metalne ice

U M se grobovima javljaju i kope za pojas, naroito ljevane, koje ostaju i u IIc fazi (T.XV, 12 / sl.8, 14)

Stupanj IIb = Este IIIb = poetak certokog horizonta u dolenjskoj skupini

B.Teran je dokazala (1973, 1976.) istovremenost pojave certoke F u estenskoj i svetolucijskoj skupini

STUPANJ SV.LUCIJA IIc (T.XV, 6-12 / sl.8; 14, 17-22)

ovaj je stupanj definiran kasnim varijantama certokih F (T.XV; 8-10) i obiajem polaganja oruja u grob (T.XV, 6 i 7 / sl.8, 17 i 22)

certoka F XIII vrste (T.XV, 10 / sl.8, 22) u Dolenjskoj je karakteristina i za certoku i negovsku fazu

certoka F X vrste (T.XV, 8 / sl.8, 21) esto se nalazi u M grobovima s orujem

gotovo su sve F izale iz upotrebe

jo uvijek nailazimo na metalne situle koje su sada obino neornamentirane

REZIME:

FAZA Ia predhaltatska, VIII.st

FAZA Ib 750. - 650.g. = Este IIa

FAZA Ic 650. - 600.; jaki utjecaji iz Italije = Este IIc i II/III

FAZA IIa VI.st.- import! bron.oinohoe tzv.krute forme, ije je kronoloko mjesto pouzdano odreeno u vrijeme izmeu rodskog i kljunastog vra VI.st.

- Drugi import je jonski kiliks tipa A2 po Vallet-Villardu datiran oko 620.-600.

FAZA IIb import! jonski kiliks tipa B2 (T.XV, 4) datiran u kraj VI.st. + najstarija varijanta certoke F (oko 500.g.)

FAZA IIc nemamo nikakav oslonac za apsolutnu dataciju osim opih usporedbi sa Este IIIc. Granica izmeu svL IIb i IIc je oko 450.g. tako bi se razgraniila haltatska i latenska kulturaNASELJA

gradine, ali ne tako grandiozne kao u Dolenjskoj, Notranjskoj, Krasu

Kobarida, Bovec, Korotnica

Otvorenog tipa Most na Soi istraivanja su trajala 12.g. Naselje je bilo podignuto na umjetno napravljenoj terasi. Istraena je bila povrina od 40 000m2

Naeno je 30 kua iz haltatskog perioda, 2 iz latenskog i 8 iz rimskog; kue su bile pravokutne, s 2/3 prostorije, a po svemu sudei, imale su i kamene ograde

Remelji i pod od kamena, a zidovi su bili obukani

Na stranama ukopanim u padinu brijega bio je izgraen poseban drenani zid (suhozid) radi zatite drvenih zidova od vlage i zasipavanja

Naselje je bilo zatieno prirodnim poloajem

Izvjesno je da je arhitektura nastala pod utjecajem Italije

Osim kua za stanovanje, imamo i radionice

NAIN POKOPA

ravan pokop s inkremacijom spaljene kosti s pepelom bi se postavljale u jamu, a samo iznimno u urnu

u starijoj fazi svL grupe, mrtvi su bili spaljivani u odjei, zajedno s metalnim prilozima, a kasnije je vei dio tih priloga bivao polagan u grobnu jamu

grobna je jama bila poklopljena kamenom ploom, vjerojatno vidljiva izvana jer straiji grobovi nisu ometani mlaima

keramike su posude bile vie prilog nego urne

na dnu grobne jame esto su se nalazile iv.kosti kultni obred

u grobovima nema oruja!!

Poznata su 2 ukopa konja s opremom

Ovakav nain pokopa ne poznaju ni ranija ljubljanska ni dobovsko-ruka grupa, ali niti estenska

PRIVREDA

stoarstvo, poljoprivreda

bogatstvo eljezne rude oko Bohinja

zanimljive su kue u Mostu koje se jasno razlikuju od stambenih i predstavljaju pravu obrtniku etvrt

zbog poloaja na kojem se nalaze, svL obrtnici su vjerojatno bili posrednici zanatskih vjetina estenske kulture dolenjskoj skupini i dalje ka istoku.

DUHOVNA KULTURA

slino kao i u Dolenjskoj (iv. i antrop. oblici)

poznata im je situlska umjetnost

znaajan je dio figuralnog oblikovanja iv.fibule (luk je mogao biti uoblien u obliku konja, psa, sfinge, a noga esto u obliku paeta. Uzori su svakako italski iz VII.st., da bi se u svL skupini ustalili u V.st., budui da tu veina F ima razvijenu samostrelnu konstrukciju)

najvrijednija umjetnika tvorevina ja statua VOJNIKA IZ IDRIJE, kraj Bae (faza IIc) ima kacigu negovskog tipa, obuen je u suknju i opasan, dri rog i koplje, ima narukvicu i nanogvicu (sve je realistino)

natpisi iz Idrije, potiu iz latenskog perioda, posebna su varijanta venetskog pisma

GENEZA

nailazimo na veze karakteristine za iri prostor oko Caput Adriae (tu se susreu jadr.-medit. elementi s KP-om Alpa i Podunavlja). Iz toga se razvijaju lokalne skupine npr.notranjska i svL grupa

svL skupina je za razliku od dolenjske, iz KP preuzela i zadrala naoarastu F, a iz jadr.-italskog prostora lunu 1petljastu F (iz koje se razvila 2petljasta)

iz KP-a se nastavljaju neke igle

u svL skupinu nisu prodrli trakokimerijski elementi, kao u dolenjsku npr.

ona ne poznaje polaganje oruja u grob!! a to je vee sa Z (estenskom) i japodsko-liburnskom grupom

takoer nije preuzela ni 2petljaste F glasinake varijante (to bi u dolenjskoj trebao biti dokaz balkansko-ilirske komponente)

jai su utjecaji iz Italije, pogotovo od 2/2 VII.st.

uzrok kraja svL skupine su KELTI. Promjena se dogaa u posljednjoj fazi kada u veoj mjeri nalazimo u grobovima oruje (karakt.za Kelte) a taj obiaj je do tada bio potpuno stran svL skupini

pritisak je dakle dolazio sa Z, iz Italije, a ne kao na Dolenjsku sa istoka!

to se etnosa tie neki govore da su to Iliri, neki da su to Veneti, a stariji istraivai su govorili o 'ilirskim Venetima'. Ipak o nije tono jer su novija istraivanja dokazala da su Veneti samosvojan etnos, s vlastitim jezikom. Za Ilire ne postoje nikakvi argumenti koji bi ili u prilog toj tezi. Pokop inkremacijom svojstven je iroj zajednici koja ni u kojem sluaju nije iskljuivo venetska, a u materijalnoj kulturi upravo na poetku svL i venetske estenske kult.postoje velike razlike (kasnije podlijeganje estenskim utjecajima objanjeno je trgovinom). Venetsko pismo ne moe dokazati venetski jezik, a kamoli venetski etnos. Tako nam svL skupina ostaje i dalje anonimnom.

NOTRANJSKA GRUPA (S.Gabrovec) obuhvaa transki kras, postojnski kras, te kraka polja JZ Slovenija (utjecaji Mediterana) notranjska grupa ima vrlo vanu saobraajnu ulogu- kroz 600m visoka Postojnska vrata prolazi najpovoljniji put iz Podunavlja i europske unutranjosti za Mediteran. Naravno, vaan je i obratan put iz Italije u unutranjost Slovenije, pa dalje do Podunavlja i srednje Europe!

Na granicama ove grupe ivjeli su Japodi, Istri i Veneti koji su snano utjecali na notranjski prostor

Krajem XIX.st. istrauje C.Deman (groblje u Teriu), a i C.Marchesetti (kocjan 5 nekropola i 3 gradine)

Prije WWI bila je objavljena ostava u Mujoj jami kod kocjana, kao i ostava u Triu kod Cerknice

Poetkom XX.st. istraivaju W.Schmid i R.Battaglia

M.Gutin je objavio cjelokupnu stariju grau koju uvaju Ljubljana i Be, a B.Teran je obradila nekropolu na Krinoj gori

KRONOLOGIJA

Poetak notranjske skupine iao bi ve u mlai KP (Ha B) Muja jama.to se kronologije tie Gabrovec se dri sheme koju je postavio M.Gutin (1973, 1979) posljednje dvije faze su latenske, pa se neemo njima ovdje baviti.Iako je sadraj faza donekle izmijenjen:

STUPANJ NOTRANJSKA I X. i IX.st (T.XVI, 1-6)

nekropola u kocjanu, ostava u Mujoj jami, nekropola sv.Barbara kod Milja zalee Trsta lune F s dugmetom na luku (T.XVI, 4) predstavljaju izrazito jadranski element

dvodijelna zmijolika F

ma s jeziastim drkom

bronani noevi s tordiranom ili trakastom drkom (T.XVI, 1)

paralele u Ljubljani I: britva tipa Oblekovice, igle s tordiranim vratom (T.XVI, 2), krina kopa za pojas

tordirane ogrlice s romboidnim zavrecima (T.XVI, 17)

STUPANJ NOTRANJSKA II VIII.st. (T.XVI; 7-17 / sl.9; 1-3, 5, 6, 9-13, 25-29)

Ovaj stupanj karakteriziraju igle s koninom ili strehastom glavicom, u M nonji (sl.9, 1), a u lune F s jednom petljom (T.XVI, 16; T.XVII, 2)

F naoaraste sa ili bez osmice (T.XVI, 15 / sl.9, 12)

F sa lisnatim lukom (T.XVI, 14 / sl.9, 10)

Polumjeseasta F (T.XVI, 13 / sl.9, 13)

Igla sa spiralnom glavicom (sl.9, 3)

Glaviasta igla s prstenovima ispod glave (sl.9, 5)

Troglava igla (sl.9, 2)

Tordirane i glatke ogrlice od bronce i eljeza (sl.9, 18)

U M grobovima nalazimo i oruje:

Bronana i eljezne koplja (sl.9, 7 / T.XVI; 9 i 12)

Bronani noevi (T.XVI, 8)

Britva u obliku polumjeseca (T.XVI, 7) sve u kocjanu Ma s punokovinskom drkom (T.XVI, 10)

U 2 groba nailazimo na bronane emove vie su vezani uz italske nego trakokimerijske primjerke

Keramiku poznaje prvenstveno Krina gora: glinene situle (sl.9, 26 / T.XVII, 5), loptaste posude s cilindrinim vratom (sl.7, 25) rijetko

Pitosi i lonci (sl.9, 28-29), zdjele s uvijenim obodom (T.XVII, 3 i 12 / sl.9, 27) ovo i u slijedeoj fazi

Notranjska II = Ljubljana IIa-b = S.Vito al Tagliamento

STUPANJ NOTRANJSKA III (T.XVII / sl.9; 7, 8, 11, 13-29 / sl.10; 1-6, 9, 22, 23)

IIIa)

dvopetljaste lune F (sl.9, 11 i 12 / T.XVII, 1) ee bronane, ali i eljezne

polumjeseaste F (T.XVII, 6)

vieglava igla s trubastim zavretkom (T.XVII, 11)

ee su bez trubastog zavretka, a najea je sa spiralno uvijenom glavicom

narukvice (sl.9, 21 / T.XVII, 10 i 11) trakaste ali prevladavaju masivne 'O' presjeka

nove su naunice sa spojenim zavrecima (sl.9, 22)

metalna alica s drkom (sl.9, 8) kocjan + veze s Istrom

IIIb)

novost naoarasta F s ploicom (sl.9, 19) preuzeta iz japodskog prostora

2petljasta luna F sa upljim lukom (T.XVII, 4)

unjasta F (T.XVIII, 6 / sl.9, 16)

zmijasta F s viestruko savijenim lukom (sl.9, 15)

protocertoka (T.XVIII, 3 / sl.9, 20)

u M grobovima vieglava igla s pravokutno savijenim donjim dijelom (T.XVIII, 2)

ovo do sada je bila graa iz zatvorenih grobova glavnih nekropola kocjan, Krina gora, mihela

ostava iz Teria kod Cerknice:

sjekire sa zalicima (sl.10; 6) 4 sjekire s tuljcem (sl.10; 5)

veliki broj kopalja (sl.10; 1-2)

krivi eljezni ma (sl.10; 4)

eljezni em (sl.10; 3)

bronana kaciga (italska forma)

unjaste F s 2 ili 3 dugmeta na luku (sl.9; 16, 17)

u ovoj ostavi je materijal koji je manje povezan s Picenumom, a vie s JI Alpama 2/2 VII.st.

notranjska III = svL Ib2 i Ic = dolenjska (Podzemelj II, Stina I i djelomino II)

notranjska grupa ima naravno najvee kontakte s Italijom, ali zanimljivo je da se taj kontakt krajem VII.st. gotovo potpuno prekida! To je upravo dokaz kada dolenjska i svetolucijska skupina doivljavaju svoj procvat i to upravo zbog kontakata s Italijom. Umjesto toga u Notranjskoj jaaju veze sa Z Balkanom, naroito s japodskom grupom

STUPANJ NOTRANJSKA IV i V (sl.10; 10-18)

kocjan, Krina gora i Trnovo u ovim stupnjevima vie ne ive, ali ovu fazu najbolje poznajemo iz grobova bez grobnih cjelina u Triu kod Cerknice, nekoliko u mihelu

Notranjska IV VI.st = svL IIa = zmijolike F u Dolenjskoj

Notranjska V V.st. = svL IIb = certoke F u Dolenjskoj

Glavni zastupnik Notranjske IV je zmijolika F najstarija varijanta je lijevana (sl.10; 10) predstavlja tip koji je S i J rasprostranjen od Alpa; imamo i zmij. sa sedlastim lukom (sl.10; 12) i sa petljom (sl.10; 14)

Dakle, ovi tipovi su u dolenjskoj i svL skupini sigurno datirani u VI.st

Notranjska skupina ne poznaje mlae varijante s krilcima i ploicama!

Za Notranjsku V nam svjedoi nekoliko F trakaste (sl.10; 11), certoke F iz Teria i mihela (sl.10; 13, 15-18)

STUPANJ NOTRANJSKA VI (T.XVIII; 7-12 / sl.10; 7-8, 19-21)

snano je zastupljen u mihelu

Notranjska VI = negovski horizont/Dolenjska = svL IIc

Nalazi su skromni, a glavninu predstavljaju:

Kasne certoke F vrsta X-XII po Teranovoj (sl.10; 19-20 / T.XVIII; 12)

Glatka ogrlica sa spiralnim zavrecima (T.XVIII, 11)

Obru s petljom (T.XVIII, 10)

eljezna koplja (T.XVIII, 8)

Sjekira s uicama (T.XVIII, 9)

Krivi ma (T.XVIII, 7)

U ovu fazu spada i ostava iz kocjana bila je zakopana uz zidine kocjanske gradine i pokrivena ploom; sadri 1169 predmeta, meu kojima je i 497 perli od jantara + ogrlice, ukrasni obrui s kuglicama, saltaleoni, bronane falere i ukrasna dugmad + brojni privjesci

Rije je ili o blagu bogate porodice ili putujueg trgovca, ili je zavjetni dar

- zanimljivo je da notranjska skupina gotovo uope nema italskog importa (osim 1 apulskog kratera iz Trnovog i vra iz Tria ali im ne poznajemo grobne cjeline, tako da su beznaajni za apsolutnu dataciju)

- meu svim istonoalpskim skupinama ima najmanje kontakte s Italijom nije ak prihvatila ni novu tehniku peenja keramike, a izbor italskih F (u odnosu na dolenjsku i svL) je minimalan

- zbog loih veza s Italijom, teko je odrediti apsolutnu dataciju, pa je predloena periodizacija utemeljena na povezanosti s Dolenjskom i Mostom na SoiNASELJA

gradine na vrhu brda, opasane zidinama

- na obronku brda, ispod vrha

- 'gradine blizanci' 2 gradine na istoj ravnini objedinjene u jednu

- 'dvostruke gradine' svaka na svom brdu sa zajednikim zidinama

nizinsko naselje npr.Volji grad ima zidine

naselja je prouavao i skicirao Marchesetti, ali ni mi jo danas ne znamo objasniti te razlike u njegovoj tipologiji, niti kronoloki, niti socioloki

NAIN POKOPA

prevladava ravni pokop/inkremacija (u urni ili bez) kocjan, sv.Barbara kod Milja

ali nalazimo i inhumaciju (Krina gora, ak 40%)

spominju se tumuli, ali to je upitno

grobna se jama poklapala kamenom ploom

u notranjskoj skupini nalazimo oruje u grobovima na poetku (faza I i II; vezano za pokope u Italiji, a ne uz I alpski KP) i na kraju (faza VI, pod keltskim utjecajem)

oruje dakle ne nalazimo u vrijeme koje po mjerilima srednjoeuropske kronologije spada u haltatski period. U starijem eljeznom dobu, u srednjoeur.smislu oruja u grobovima NEMA, to znai da su notranjska i svL skupina povezane sa zapadnobalkanskim skupinama!

Izuzetak su ukopi u pilji Okostna jama (jama I na Prevalu), kraj kocjana 8 M i 3 groba (naena i situla s venetskim natpisom) pripada mlaem haltatskom periodu (Notranjska V-VI)PRIVREDA

na kraju je prevladavalo stoarstvo, s jako razvijenim ovarstvom i kozarstvom, dok su velika kraka polja sluila za ispau krupnije stoke

Fe rude, limonita i hematita, mnogo se nalazi u okolici mihela, dok su u samom naselju znatni ostaci troske i topionica

Ipak, tragovi prerade Fe na krakim gradinama su rijetki, tako da je mihel u tom pogledu izuzetak

Trgovina upravo se put izmeu srednje Europe i Italije odvijao kroz ove krajeve

DUHOVNA KULTURA

notranjska skupina ne poznaje ni situlsku umjetnost ni druge vidove figuralnog oblikovanja

iz najstarijih faza (Notranjska I i II) treba spomenuti ostavu u Mujoj jami/kocjan gdje je figuralno oblikovanje vezano uz KP (suneve lae, ptice), a i punktbukel manira

ostava nedvojbeno pripada podruju kulta

OKOSTNA jama (jama I na Prevalu) udaljena 200m od Muje jame nalazimo nekoliko skeletnih ukopa, ali i mnotvo ivotinjskih kostiju kult! nije mogue objasniti njihovu svrhu zbog tekog pristupa pilji, u koju je prilaz mogu jedino kroz 14m visok, okomit rov???

Pripadala bi fazi Notranjska V i VI

OSTAVA IZ KOCJANA pripada Notranjskoj VI, i tumai se kao skriveno blago

Kamena ploa iz Stare Suice (konjanik s kopljem i kacigom + 5 slova venetskog pisma) paralele za stil i motive nalazimo kod Japoda + jo neki natpisi rano ili kasnovenetskiGENEZA I DRUTVENO UREENJE

U notranjskoj skupini na poetku postoje jaki jadransko-italski elementi:

- luna F s 2 dugmeta

- 2djelna zmijolika F

- dvokrilne narukvice

- luna F s 1 petljom

- perle od kosti

- manete i maevi

+ elementi koje ljubljanska grupa poznaje (ali ne vie i dobovsko-ruka KP) igla s koninom glavicom + F s listolikim lukom

Mediteransko-italski utjecaji su vidljivi i u polaganju oruja u grob; najranije se pojavilo u kocjanu!

Drugi element geneze je KP I alpskog-podunavskog smisla:

naoaraste F

bronani noevi s trakastom drkom

tordirane ogrlice

krina kopa za pojas

+ sva graa kocjanske ostave

Nema ba trakokimerijskih elemenata, a vaka vorasta F (koja povezuje Dolenjsku i Podunavlje) naena je u samo 1 primjerku.

No jake su veze s Ljubljanom preko LJ u Notranjsku su stigli neki jadransko-italski elementi, a iz LJ velika naoarasta F s malom osmicom.

Kasnije su jaki utjecaji Japoda:

naoarasta F s velikom osmicom (T.IV, 4)

naoarasta F s ploicom na unutranjoj strani (sl.9, 19)

vieglava igla s podvijenim zavretkom (T.XVIII, 2)

Iznenaujue je da se notranjska sasvim zatvorila prema Italiji sredinom VII.st., a time se zatvorila i prema dolenjskoj i svL skupini. No jo vie udi to u vrijeme najveeg procvata ove 2 skupine, u notranjskoj (faza IV i V) odumiru gotovo sva vanija nalazita. ivot se ponovno nastavlja u veoj mjeri u fazi VI.Ne zna se kako bi se to moglo objasniti. Situacija s prekidima ivota se javlja i u skupini Kleinklein-Martijanec, Martijanec-Kaptol, i Dalju). J.ael to objanjava ili kugom ili upadima susjednih plemena, ali sve ostaje hipotetski.

Podruje je u IV.st. opet vrlo naseljeno (npr.kocjan, mihel) i to do rimske okupacije.

Poslije faze Notranjska VI zali smo u doba propadanja haltatske kulture u JI Alpama dolaze Kelti (ali za Notranjsku ne znamo koja tono kulturna skupina, kao to znamo npr. za Dolenjsku mokronoka, ili za svL idrijska snano keltizirana). To je razdoblje Gutin oznaio Notranjska VII i VIII.Snaan prelom za prostor Notranjske neosporno je oznailo osnivanje Akvileje 181.g. Preko prolaznog teritorija notranjske skupine vodi jedini put iz Akvileje na I ka Podunavlju, srednjoj Europi i na Balkan otuda je razumljivo da ovo podruje spominju Strabon i Plinije!

Koncentriraju se oko Okre danas ili planina Nanos, odnosno Razdrto, prolaz ispod nje; a u gradu Okri najprije bismo mogli vidjeti dananji mihel, gdje je A.Mullner u zidinama pronaao rimsko oruje iz vremena opsade.

Etniki je na prostor, prema izvorima, bio okruen Histrima, Japodima i Karnima (ali oni su mlai, te su se vjerojatno formirali poslije provale Kelta na podruju Z od notranjske skupine). Za Notranjsku se ne moe rei da su je naseljavali niti Histri niti Japodi, ni Iliri ni Veneti. Moda je ak na poetku VI.st (faza Notranjska IV i V) dolo do promjene stanovnitva poslije prekida ivota...

LJUBLJANSKA GRUPA (S.Gabrovec)

Na prostoru izmeu dolenjske i svL skupine u Fe dobu i dalje ivi Ljubljanska skupina KP-a, ne preuzimajui bitna obiljeja svojih susjeda (porodini tumuli e se proiriti do samih vrata Ljubljane, ali samu Lj nee dosei. svL skupina obuhvaa jo itav bohinjski kut, ali ne i bledski). U to granino podruje spada uglavnom Ljubljanska kotlina i vei dio Gorenjske. Najznaajnije nalazite je Ljubljana, gdje se nekropola koja ja skupini KP-a dala ime, nastavlja tijekom cijelog eljeznog doba.

+ Bled, Kranj, Menge

+ itav niz gradina izmeu Ljubljane i Vaa, i na brdima koja okruuju gorenjsku ravnicu

Ako je Sanja dobro shvatila, dogaa se slijedee: ljubljanski KP zauzimao je Dolenjsku i Gorenjsku, ali tijekom haltatskog perioda lokaliteti u Dolenjskoj su dobili znaajke dolenjske skupine (skeleti u tumulu, nova struktura priloga), ali ono to sada bitno odvaja Gorenjsku od Dolenjske je da gorenjska nalazita poslije faze Ljubljana IIb-IIIa:1.) ne preuzimaju karakteristike dolenjske skupine

2.) ne doivljavaju slian procvat kao dolenjska; upravo suprotno, nakon snane poetne faze (Ljubljana IIb-IIIa; Lj IIb inae = Podzemelj I-II) ona zamiru.

enska nonja prevladavaju 2petljaste lune F, ovdje je vie naoarastih F nego u Dolenjskoj, to znai da je Gorenjska blia svL skupini

muka nonja i tu je slinost sa Dolenjskom oita, jedino to imamo vie vieglavih igala, to opet ukazuje na veu povezanost sa svL skupinom

u keramici se snano oituje tradicija KP-a; u oblicima, dobroj tehnici peenja. Zanimljive su i brojne posude koje oponaaju metalne oblike (npr.alice tipa HOSTOMICE ornamentirane poput avlia, a paralele nalazimo u estenskoj kulturi), a slino bi mogli rei i za situlu u glini iz Mengea i Molnika

vana su 2 bogata groba iz MOLNIKA (sa zdjelastom kacigom; eljeznim kopljem, metalnom posudom, 2 igle, konjskom opremom trako-kim.tipa) i KRANJA (s tronocem, kopljima, konjskom opremom). Ovo su kneevski grobovi koji nisu zaetnici novog razvoja nego predstavljaju zavretak ljubljanske skupine KP-a!! Po M.Karpeu to su vodee linosti koje su nakon nemira u VIII.st. ponovno ujedinili stanovnitvo i time postali zaetnici novog razvoja kada u JI Alpama poinje eljezno doba. Ipak, grobovi u Gorenjskoj to nisu, ali imamo ih u Beljaku (koruka skupina), Podzemelju (dolenjska), Gleinstttenu (Martijanec-Kaptol).

LJUBLJANA IIIb 2/2 VII.st.

samo 4 groba poznata; po materijalu identian je dolenjskoj i svL skupini, ali pokop je isti kao kod KP-a

LJUBLJANA IV VI.st.

samo 2 groba (sa zmijolikom F); pokop tradicija KP-a

LJUBLJANA V i VI certoka i negovska faza

2 groba s certokom F i negovskom kacigom

u V.st. dolazi do promjena prvi se puta u Gorenjskoj javlja tumul i sa inhumacijom i inkremacijom. U vezi s pokopom vaan je i podatak da ravni grobovi s inkremacijom certoko-negovske faze nemaju urne (kao to je ranije bilo uobiajeno) ve da su spaljene kosti jednostavno stavljane u zemlju (na nain koji je karakteristian za svL). To bi znailo da od V.st nadalje, dotad slabo naseljenu Gorenjsku, poinju zaposjedati itelji, kako dolenjske, tako i svL skupine. Ipak, na ta je pitanja teko odgovoriti bez poznavanja naselja, a ona nisu jo istraena.

GRUPA MARTIJANEC-KAPTOL (K.Vinski-Gasparini)Na teritoriju ex YU grupu je prvi identificirao Stane Gabrovec, te je osim na austrijsku i slovensku tajersku, njeno rasprostiranje protegnuo i na SZ Hrvatsku (objava istraivanog tumula u Martijancu u Podravini 1957.). Tumuli u Kaptolu kod Poege, iskopavani od 1965.-1971. ukazali su da rasprostiranje grupe see i do srednje Slavonije (iako izmeu srednje Podravine i Poeke kotline postoji izvjesna praznina vjerojatno zbog neistraenosti).

Gabrovec je grupu nazvao Martijanec-Kleinklein (toponimi tumula u Martijancu i onih u austrijskoj tajerskoj u Kleinkleinu s teritorija rasprostiranja grupe Wies). Neki autori grupu nazivaju Martijanec-Wies. R.Vasi razlikuje 2 grupe: Martijanec-Wies i kaptolsku ili poesku grupu no ovo nije prihvatljivo jer se radi o jednoj grupi.

PODRUJE GRUPE I POVIJEST ISTRAIVANJA

savsko-dravsko meurjeje, i to kako na JI predalpskom i alpskom, tako i na JZ panonskom podruju, obiljeeno je u vrijeme starijeg eljeznog doba pojavom tumula (incineracija) i preteno visinskim utvrenim naseljima

ono poiva na jakoj tradiciji KP-a, to se naroito ispoljava u vrijeme njegovog poetka na prijelazu Ha B3 u Ha C1 stupanj usporednim sporadinim pokapanjima i u ravnim arnim grobovima (tako su npr. ravni arni grobovi u nekropoli Lepa ravan pod Potelom datirani u 2/2 VIII.st. i prijelaz u VII.st., istovremeni sa srodnim materijalom iz nekih tumula npr. kod Benedikta u Slovenskim goricama)RASPROSTIRANJE

slovenska tajerska, Podravina i Pomurje

hrvatska Podravina i Meimurje, pa uz izvjesnu 'lakunu' do srednje Slavonije

podruje austrijske tajerske, naroito dolina rijeke Solbe, a to je teritorij rasprostiranja grupe Wies s njenim najpoznatijim tumulima u Kleinkleinu (bliske paralele, s obzirom na keramiku i nain pokapanja i teritorijem rasprostiranja, mogu se povui s tzv.Kalenderberg grupom na istonoalpskom arealu u Donjoj Austriji, Gradiu, Z Maarskoj i JZ Slovakoj)

ipak, npr. tumul u Dugoj gori kod Generalskog Stola na Kordunu ne tendira ka skupini Martijanec-Kaptol, nego ka dolenjskoj skupini (inhumacija)

tumul u Budinjaku/umberak (incineracija) kulturno tendira grupi tumula u Beloj krajini

LOKALITETI:

Potela na obroncima Pohorja (utvreno naselje, a ispod su nekropole s tumulima); istraivao S.Pahi, W.Schmid, B.Teran) Rifnik kod Celja, visinsko utvreno naselje Lepa ravan

Brinjeva gora gradina

Libna u J tajerskoj u Posavini; naselje s tumulima

Sv.Petar Ludbreki Podravina, nizinsko naselje

MEIMURJE: Gorian (+ 18 tumula u blizini), Donji Kraljevec, Hodoan (+tumuli), Vidovac, Donja Dubrava, Kotoriba nizinska naselja Kaptol - kod Poege, na obroncima Papuka, gradina i nekropola tumula (14)

PODRAVINA: Martijanec, kod Ludbrega, samo 1 tumul; Jalavet - ... (ne vidi se ta pie)

Tumuli u Slovenskim Goricama: H...; Benedikt; Gornja Radgona 1830. nalaz ratnika s kultnim kolicima i maem tipa TACHLOVICE (danas im se zameo trag)

+ nekropole Legno i Gradie (naselje) tajerska

+ tumuli pod Ptujskom gorom

KRONOLOGIJA

Ha B3/Ha C1 Ha D1

U slovenskoj tajerskoj, ali i u naselju sv.P.Ludbreki u Podravini moemo pratiti poetke grupe (Ha B3-Ha C1), dok se u Martijancu, Gorianu i Kaptolu, poeci mogu slijediti tek od Ha C1 stupnja, preko Ha C2 do Ha D1 VII./VI.st., a to bi bilo i okvirno trajanje ove grupe, od sredine VIII. do sredine VI.st.

HORIZONT I

Treba istaknuti ravne grobove s incineracijom pod Potelom-Lepa Ravan, poinju jo u vrijeme KP-a (grupa Rue u tajerskoj) u Ha B3 stupnju, na to upuuju oblici keramike bikonine are podravskog tipa i specifina ugrebena ornamentika, uz pojavu novih oblika:

Bronana 2petljasta luna F (sl.11; 14)

F s vorovima na luku (sl.11; 11 i 12) tipa Vb po Gabrovcu

Rane igle s vie glava (sl.11; 3, 4, 13) nagovjetava prisutnost Ha C1 stupnja

Ista situacija je sa 6 ravnih grobova (incineracija) u empetru kraj Celja:

luna 2petljasta F tipa Ia po Gabrovcu (sl.11; 14)

igla s vie glava bez trubastog zavretka (sl.11; 13) sve su to predstavnici Ha B3 stupnja grobovi u Lepoj ravni i empetru oznaavaju poetak haltatskog razdoblja u Donjoj tajerskoj, i to u vrijeme dok na tom podruju jo traje grupa Rue

tumuli iz Legna dvojne pasne (??) spone sl.11, 8; ravne igle s vie glava (sl.11; 4)

tzv. 'Kramarkova gomila' u Legnu zakrivljeni ma mahaira s T drkom (al.11; 6) pripada Basarabi tipu i donjopodunavskog je porijekla

imamo i ma tipa Tachlovice iz tumula u Gornjoj Radgoni (sl.11; 1) + ma s antenama iz Kleinkleina

svi ovi maevi dokumentiraju nain ratovanja koji je jo vezan uz tradiciju KP-a, kasnije u horizontu II, ma se gubi, i ustupa mjesto kopljima i bojnoj sjekiri

naselje u sv.Petru Ludbrekom naena je talionika pe s kalupima od gline i pjeenjaka: za uplje sjekire, dlijeta, mala lovorasta koplja (svi tipini za Ha B3) + kalup noa (sl.11; 9) tipa Este II, rani (polovica VIII.st.)

+ glineni kalupi za jednokratno odlijevanje razvoaa remenja trakokim.stila (sl.11; 10)

KERAMIKA povezana s uzorima iz KP-a grupe Rue i Dalj (bikonine posude s visokim stoastim vratom, plitice, lonci...); ornamentika je facetiranje i kaneliranje + eventualno ugrebeni ornament

u austrijskoj tajerskoj (Wies, Kleinklein) faza I susree se od nove ornamentike bojanje grafita na crvenoj podlozi (trokuti i trake)

HORIZONT II Ha C2 od sredine VII.st. do 600.g. = Stina I

M grobovi ratnika naoruani su uglavnom s 2 ili 3 koplja, eljeznom bojnom sjekirom + noiem; katkad i sa zatitnom opremom

grobovi s F, i bogato ukraenom keramikom

Horizont II dobro je predstavljen 'kneevskim grobovima' ratnika iz Kaptola + grob iz tumula u Martijancu

KNEEVSKI GROB 1, TUMUL IV, KAPTOL kraj VII.st : kaciga grko-ilirskog tipa (T.XIX; 5) sline poznajemo iz Donje Doline, Trebenita i Reice kod Ohrida. Po svom obliku, s produenom zatitom za vrat, predstavlja stariji oblik grko-ilirskih kaciga, a E.Kunze ih datira u kraj VII.st. Vjerojatno je preko Makedonije stigao u savsko-dravsko meurijeje U Donjoj Dolini je uz kacigu pronaen i umbo tita arhajskog tipa, a slian imamo u itlucima-Glasinac (a takoer i knemide sline kao i ovdje u Kaptolu)

KNEMIDE neornamentirane s naznaenom muskulaturom noge (T.XIX; 1 i 2); nisu pogodne za datiranje jer su u Grkoj rasprostranjene od kraja VII. do IV.st.

ORNAMENTIRANA PRSNA ZATITNA PLOA po rubu sa zakovicama za privrivanje na konu podlogu, u obliku prsluka, odnosno konog oklopa (T.XIX; 3). U sredini je rozeta, motiv sunevog koluta, a on je vezam uz srednju Italiju, za razliku od ljema i knemida. BOJNA SJEKIRA s bronanim tuljcem za nasad i eljeznim sjeivom (T.XIX, 4) jedan od najstarijih elemenata u grobu (tradicija KP-a)

3 ELJEZNA KOPLJA ilustriraju nain borbe ratnika iz Kaptola

2 IGLE VIE GLAVA (T.XX, 1 i 2) inae su karakteristine za nonju svL-estenskog grobnog kruga (Este II i II/III), ali isto tako i za skupinu Wies, za skupinu Kalenderberg, kao i za daljsku skupinu. Ovdje imamo igle bez trubastog zavretka, ali njihova barokna forma ih smjeta u Ha C2

BRONANI OKOV S REMENA (T.XX; 3) raen u punktbukel maniri, tradicija KP-a

DIJELOVI KONJSKE OPREME trakokimerijskog obiljeja vale s ulomkom psalije (T.XX; 7 i 8); 3 okova razvodnika konog remenja (T.XX; 5 i 6) sve od bronce. Takav oblik psalije rasprostranjen je S i J od Alpa, u Podunavlju i I Karpatskoj kotlini ve u Ha C, pa i Ha D stupnju. Paralele ovih naih (s ukrasom jelove granice ili riblje kosti) imamo u nekropoli daljskog tipa u Batini koja obiluje trakokimerijskim nalazima. Za razvodnike paralele nalazimo u Dolenjskoj (horizont Stina Novo Mesto I) i to za sloj kenevskih grobova npr.grob s oklopom iz Stine i grob s tronocem iz Novog Mesta

Koarasti privjesci (T.XX; 4) datirani grobom s oklopom iz Stine i Ha C2

- GROB RATNIKA I, TUMUL X, KAPTOL kraj VII.st. (sl.12; 1-5) - kaciga korintskog tipa, loa rekonstrukcija donji dio mu nije sauvan, a prikazan je da ima zatitu za vrat, to bi govorilo o mlaoj varijanti (slian imamo s Glasinca iz Arareve gomile, ali ga ovi zbog tamonje incineracije datira u 2/2 VI.st.)

- GARNITURA UKRASA REMENJA s konjske opreme bronca; ima sva obiljeja trakokimerijskog porijekla, znai grob treba datirati u kraj VII.st.

od ostalih grobova s kovinskim prilozima iz Kaptola, vei dio ima obiljeje Ha C2 stupnja:

sjekira s ruicama, sjekira s tuljcem za nasad, koplja, bronane igle s diskovima (paralele u D.Dolini)

BRUS S OKOVOM (sl.12; 26) analogije imamo u Ilijaku gdje je otkriven i ma glasinakog tipa i 2 narukvice s prebaenim krajevima (materijal koji je specifian za Glasinac IV b, brus nalazimo i u Glasincu IV c)

KRSTOLIKI RAZVODNIK za remen ilirsko-glasinako-Z balkanskog obiljeja

- GROB IZ TUMULA U MARTIJANCU- ilustrira bogatstvo ukraavanja keramike

- datiran je u horizont Stina-N.Mesto I

- razvijeno Ha C razdoblje 2/2 VII.st. do 600.g.

- u grobu imamo ostatak bronane situle tipa Kurd (porijeklom iz JI alpskog prostora), mlae varijante, to je neobino jer inae te situle nalazimo u starijem KP-u

GROB 1, TUMUL XII, GORIAN

askos na ijij su ruki aplicirana 3 bovida (T.XXI, 8)

velike posude bojane crno na crvenoj podlozi s ornamentima cikcak i spirala (T.XXI; 11)

manja unjolika F (T.XXI; 9) pripada starijem haltatu, Ha C2 stupnju, i izraziti je faktor u JI alpskom krugu analogije u kasnom Este II

kotli zdrobljeni, imao je funkciju are, atae mu nisu sauvane; ishodite JI alpski prostor

GROB 1, TUMUL VI, GORIAN

isti tip kotlia sjekira sa zaliscima

koplje

zavinuti no

sve T.XXII; 5-7; standardni materijal Ha C2 i Ha D1

TURIE-DVORIE imamo primjerak 'minijaturnih vala' (T.XI, 2-4) to su u stvari zatvarai remenja s opreme konja, uz koje obino ide i karika kroz koju se provlae; prisutne su esto meu nalazima konjske opreme trakokim.obiljeja, naroito na podruju S od Alpa, ali i na JI, J alpskom prostoru, kao i u Karpatskoj kotlini

imamo ih i u Magdalenskoj gori, Podzemelju, marjeti i Vaama pripadaju Ha C2 i Ha D1

na istom lokalitetu (TD) imamo i bikoninu posudu s apliciranim predstavama vodenih ptica (patka) na ramenima (T.XXI, 1) jaka tradicija KP-a. Iako po obliku pripada III.stupnju (vrat posude je suen i snien), ipak s obzirom na grobnu cjelinu mora se datirati u Ha C2

KERAMIKA

dominiraju bikonine posude s visokim konusnim vratom, zdjele, zdjelice s povienom rukom koje esto imitiraju metalne (kao npr.one tipa Stillfried-Hostomice), vrevi s rukom, plitice, te kupe na nozi

sva ta keramika srodna je oblicima KP-a (Rue, Dalj, Stillfried, Val, Podoli..)

NOVOST kaneliranje; bojanje (crno na crvenoj podlozi) ili izvoenje grafita (geometrijsko) na tamnoj podlozi, premazivanje posuda grafitom (to daje dojam metalnog sjaja)

Ukras meandra obloen olovnim ili kositrenim lamelama i motiv tekue spirale 1.put!! Ovakav ukras (meandar) est je na Z YU, ali openito na I alpskom prostoru. Imamo ga i u tajerskoj, svL skupini, dolenjskoj, korukoj, ali i na panonskom Hrvatskom tlu Martijanec (T.XX, 16) sve do srednje Slavonije Kaptol. Takoer ga imamo u Dalju (2 askosa), ali i u Istri (Beram, Picugi), te u Austriji, Z Maarskoj, JZ Slovakoj, ali i J od Alpa (Este II), Villanova, Etrurija, Apulija.

U Grkoj je pojava tekueg meandra uoena u protogeometrijsko vrijeme, u 2/2 X.st., a na I alpskom prostoru se javlja za trajanja Ha C1 stupnja

Ipak u Martijancu imamo kosi meandar, te ga je Frey paralelizirao s koncepcijom orijentalizirajueg koncentrinog meandra VII.st u Grkoj (Rodos, Samos