SKUPA, PRLJAVA, OTROVNA ENERGIJA IZ UGLJAetnar.net/wp-content/uploads/2014/06/CZZS-Energija-Web...plodnog zemljišta predstavlja smrt za poljo-privredu regije u kojoj se ugalj iskopava

SKUPA, PRLJAVA, OTROVNA

ENERGIJA IZ UGLJAI NJENE MRACNE TAJNE

Neka prava zadržana

Creative CommonsLicenca - Imenovanje - Nekomercijalno 2.5

Slobodno smijete:

umnožavati,distribuisatiijavnosti saopštavatidjelo prerađivatidjelo

Pod sljedećim uslovima:

Imenovanje: moratepriznatiioznačiti autorstvodjelananačinkakojenaznačio autorilidavateljlicence(alinenačinkoji bisugerisaodaViiliVašekorištenje njegovadjelaimatenjegovudirektnu podršku). Nekomercijalno:ovodjelonesmijete koristitiukomercijalnesvrhe.

Odsvakogodgornjihuslovamogućejeodstupiti,akodobijetedopuštenjenosiocaautorskogprava.

Autori:IgorKalaba,GoranTrbić,NurkaPranić,SvetlanaCenićLekturaikorektura:MijanaKuburić-Macura

Dizajn:SašaĐorđevićŠtampa:EuroprintTiraž:500primjeraka

Izdavač:Centarzaživotnusredinu,CaraLazara24,78000BanjaLukaTel:051/433-140;Faks:051/433-141E-mail:[email protected]/stopprljavojenergiji

Centarzaživotnusredinujeneprofitna,nevladinainestranačkaorganizacijaprofesionalacaiaktivistaposvećenihzaštitiiunapređenjuživotnesredine,zagovaranjuprincipaodrživograzvojaivećegučešćajavnostiudonošenjuodlukaoživotnojsredini.

Odgovornostzatačnostnavedenihpodatakasnoseautori.

SKUPA, PRLJAVA, OTROVNA

ENERGIJA IZ UGLJAI NJENE MRACNE TAJNE

MART 2014.

4

SKUPA, PRLJAVA, OTROVNA - ENERGIJA IZ UGLJA I NJENE MRAČNE TAJNE SKUPA, PRLJAVA, OTROVNA - ENERGIJA IZ UGLJA I NJENE MRAČNE TAJNE

SADRZAJOKAMPANJI

PROBLEMIZAGAĐENJAIZUGLJA

MEĐUNARODNEOBAVEZEBIHUOBLASTIKLIMATSKIHPROMJENA

UTICAJEMISIJAPOLUTANATATERMOELEKTRANANAUGALJNAZDRAVLJELJUDI

EKONOMSKIASPEKTITERMOELEKTRANANAUGALJ

ČINJENIČNOSTANJEIIZBORIPREDNAMA

5

SKUPA, PRLJAVA, OTROVNA - ENERGIJA IZ UGLJA I NJENE MRAČNE TAJNE

6

9

13

21

31

43

Kampanja”Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva”,uokvirukojejeovapublikacijaizrađena,predstavljanajnovijiunizupokušajakojiimajuzaciljdaskrenupažnjugrađana,stručnjaka,nadležnihinstitucijaidrugihdruštvenihakteranaveomazabrinjavajućestanježivotnesredineineodrživostpostojećihenergetskihsistemauBosniiHercegovini.KampanjusuzajedničkipokrenuliCentarzaživotnusredinuizBanjeLukeiCentarzaekologijuienergijuizTuzle.

Posebnostovekampanjejeumultidisciplinarnompristupuproblemu.Svjesničinjenicedajefunkcionisanjenašegdruštvaisvihnjegovihsegmenataveomazavisnoodelektroenergetskogsistema,aliičinjenicedasuproblemisago-rijevanjaugljausvrhuproizvodnjeelektričneenergijeistotakoraznolikiikompleksni,ukampanjimoramosagledatiproblemeizvišerelevantnihuglova.

CentarzaživotnusredinuiCentarzaekologijuienergijuaktivnoprateprojekteizgradnjenovihtermoelektranailiblokovaupostojećimelektranamanaugaljuBiH,analizirajućisvekorakeupravnimpostupcima,posebnouvezisastudijomuticajanaživotnusredinuiusklađenostisanašimimeđunarodnimzakono-davstvomuoblastizaštiteživotnesredine.Uistovrijeme,sprovodimoijavnukampanjusaciljempodizanjasvijestionegativnimaspektimaenergijeizugljaizzdravstvenog,ekološkogiekonomskogugla.Takođe,radimonapromocijiodrživihenergetskihsistemabaziranihpretežnonaenergetskojefikasnostiiobnovljivimizvorimaenergije.

6


Stavoviizahtjeviproistekliizkampanje,usmjerenipremanadležniminstituci-jamauBiH,jesusljedeći:

•očekujemodainstitucijekonačnopočnudapoštujupreuzetemeđunarodne obavezeuoblastienergije,•tražimodaseuekonomskimanalizamanovihenergetskihproizvodnihkapa- citetapredstavljajustvarnecijenekorištenihizvoraenergije(ukojeje uključenaištetananesenazdravljustanovnikaiživotnojsredini)pri odlučivanjuonovimprojektima.

Pozivamonadležneinstitucijedapostojećeibudućeenergetskestrategijezasnivajunaodrživimizvorimaenergijeienergetskojefikasnostiumjestonaprljavimineobnovljivimizvorimaenergije.Smatramodasesamomijenjanjemtrenutnihstrategijaipolitikamožeizbjećibudućnostvisokihcijenaelektričneenergije,energetskenestabilnostizbognestašiceenergenata,uništeneživotnesredineizdravljaljudi.Zagovaramobudućnostsazdravomplanetomiljudima,testabilnimenergetskimsistemomkojinećezavisitiodsvemanjihzalihaprljavihiopasnihfosilnihgoriva.

Pozivamosveonekojidijelenašeciljeveizahtjevedanamsepridružeuovojkampanji.

7


cinjenica da je jeftina energija iz uglja stvar proslosti svakim danom postaje sve ociglednija,jer su posljedice koristenja uglja vece odkoristi. Rastuci troskovi eksploatacije,zdravstveni troskovi i klimatske promjene dovodedo toga da je nastavak koristenja ugljaapsolutno neisplativ i besmislen.

1

Izuzetnoubrzanindustrijskirazvojuposljednjih500godina,kojijekulminiraounazad100godina,predstavljapojavubezpresedanaudosadašnjojevolucijiplaneteZemlje.Ovajrazvojjedonioinezapamćennegativniuticajnaživotnusredinu.

Proizvodnjaenergijejedanjeodnajvećihzagađivačainajvećihpotrošačaprirodnihresursanaplaneti.Teškojerećidalisupronalazačiparnemašineprije400godinaznalikakavćenapredakzaljudskuvrstutoizazvati.Vjerovatnosumoglipredvidjetirazličiteprimjeneidobrobitizadruštvo.Međutim,onočeganisubilisvjesni,anažalostidaljevelikavećinanije,jesuogromneposljedicepokvalitetživotnesredine,klimuizdravljeljudikojesagorijevanjefosilnihgorivaizaziva.

Počelojesaugljem,kasnijeseprešlonanaftuiprirodnigas.Putkorištenjafosilnihgorivapratilogikuekonomije–proizvestištovišeenergijeulažućištomanje.Ovojedovelodoistraživanjaiiscrpljivanjanajobilnijihinajdostupnijihresursa,uzuništavanježivotnesredineiugrožavanjelokalnihzajednica.

Određenovrijemejevladaonapredakupoboljšanjukvalitetaživota,madasurazlikeunapretkubileznačajne,zavisnooddijelaplaneteukojemsuljudiživjeli.Međutim,kakosusefosilnagorivasvevišekoristilainalazištapostajalasvetežedostupna,aposljedicezagađenjasveočiglednije,održivostovakvogkonceptajesvečešćepreispitivana.

PROBLEMI ZAGADENJAIZ UGLJA

9


Koji su sve problemi fosilnih izvora energije i buducnosti koja sezasniva na energiji dobijenoj iz njih?Čovjek,kaoisveostalevrste,nastaojeievoluiraousvojojživotnojsredini.Njegovopostojanjejenezamislivoizvansvihokvirakojetaživotnasredinastvaraiuslugakojepruža.Odstanjaživotnesredinezavisikvalitetvazduhakojidišemo,vodekojupijemo,kaoinebrojenomnogoživotnovažnihvezaokojimarijetkorazmišljamo.

Intenzitetljudskihuticajanaživotnusredinujeneuporedivsabiločimeuprirodi,osimsakataklizmičkimpromjenama,poputvulkanskiherupcijailiudarameteorita.Kratakvremenskiperiodukojemsedogađajutepromjenenedajedovoljnovremenaekosistemimadaseprilagode.Nastalepromjenesučestotol-ikihrazmjeradajepovrataknastarostanjenemoguć,životniciklusisuprekinuti,auslugeekosistemaumanjeneilipotpunoonemogućene.Tihusluganajčešćenismosvjesni,iakonamodnjihzavisikvalitetživota,paisamživot.Nekeodtihuslugasuprirodniprocesipročišćavanjavazduhaivode,oprašivanjebiljaka,regulacijavirusaibakterija,itd.

Materijeizagađenjekoječovjekstvara,kaoštosunovihemijskispojevikojinepostojeuprirodi,onemogućavajunormalnokruženjematerijeuprirodi.Tispojevisučestotoksični,azbognemogućnostirazgradnjesegomilajuuorganizmimaiekosistemu.

Kadasepričaotermoelektranama,uglavnomsegovoriozagađenjuvazduha,kiselimkišamaikardiovaskularnimproblemimakojeuzrokuju.Međutim,problemjedalekoširi.

Dabismoiskoristilienergijuizuglja,tajugalj

moramoiskopati,transportovati,obraditi,spaliti,aostatkebezbjednodeponovati.Svakikorakuovomprocesuizazivazagađenjeiuništavanježivotnesredine.

Rudarenjemuglja,zavisnoodmetodaekstrak-cije,dolazidozagađenjavodeiporemećajanivoapodzemnihvoda,uništavanjaplodnogzemljišta,uništavanjapejzažaistaništamnogihbiljnihiživotinjskihvrsta,zagađenjavazduhaizagađenjabukom.

Uništavanjeogromnihkoličinačistevodeiplodnogzemljištapredstavljasmrtzapoljo-privreduregijeukojojseugaljiskopava.Štetajejošvećazbogzagađenjavazduhaspaljivan-jemuglja.Kadazagađujućečesticepadnunazemljište,dolaziidozagađenjanekimteškimmetalima,kojismanjujukvalitetzemljištaiutičunasvekojikonzumirajuhranuuzgojenunatomzemljištu.Uništavanjemprirodnihstaništabil-jaka,životinjaidrugihoblikaživota,uništavamoimogućnostidaekosistemnastavidapružabesplatneusluge.

Poredsvihovihproblema,lokalnezajednicesudodatnopogođeneovakvimradovima.Zboginte-resavelikihkorporacija,stanovnicipodručjanakojimaseugaljiskorištavažrtvesukršenjaljud-skihprava,tečestoostajubezsvogzemljišta,adanisudobiliodgovarajućunadoknadu.Nekadasuprimoranidaostanuublizinirudnika,trpećiposljedicezagađenja.

Transportuglja,zavisnoodtehnike,takođeuzrokujeodređenozagađenje,uglavnomvelikeemisijeprašine(posebnoakoseradiokamions-komtransportu),teuništavanježivotnesredineusvrhuizgradnjeputevaipruga.

Zagađenjenastalospaljivanjemugljajavnostijenajpoznatije.Spaljivanjemseuvazduhoslobađaogromanbrojmaterija,odkojihnekeimajuveomaštetanuticajnazdravljeljudi,adruge,kaoštojeCO2,vodećisuuzročniciglobalnih

10


klimatskihpromjena.

Nekeodnajopasnijihmaterijasusumporniiazotnioksidi,čestičnematerijeiteškimetali.

Ovematerijeuzrokujuteškaoboljenja,primarnokardiovaskularnogsistema,dokteškimetaliutičunacentralninervnisistem.Najranjivijisudjecaistarijeosobe.Usvomizvještajuiz2013.godine,međunarodnaorganizacijaHEALjeobja-vila1dasagorijevanjeugljautermoelektranamauzemljamaEvropskeunije,SrbijiiTurskojgodišnjeuzrokujeoko23.300preranihsmrtiili250.600izgubljenihgodinaživota!

Odlaganjeotpadanastalogspaljivanjemugljadijelomseodvijauvazduhu,zbogčeganastajuopisaneposljedice,apepeoišljakaseodlažunašljačištima,koja,osimštouništavajukvalitetzemljištaipodzemnihvoda,mogubitiizvornovihemisijaprašine,kojasadržirazličiteotrovneelemente. Dioovihštetasemožeumanjiti,alisetorijetkodešava,jerekonomskimotiviprevla-davajuuvećinislučajeva.Odabirtehnologije(tipsagorijevanja,filterizaprečišćavanje)uvećinislučajevajestvarekonomskeisplativosti.

Međutim,razvijanjemsvijestioovimpro-blemima,novaekonomskaretorikasepojavilasazabrinjavajućimvijestimazasvafosilnagoriva.Istoistraživanjekojejepredočilobrojpreranoumrlihzbogtermoelektrana,pokazalojedaistozagađenjeuzrokujefinansijskuštetu2 utimzemljamauiznosuod54,7milijardievragodišnje.

Činjenicadajejeftinaenergijaizugljastvarprošlostisvakimdanompostajesveočiglednija,jersuposljedicekorištenjaugljavećeodkoristi.

Rastućitroškovieksploatacije,zdravstvenitroškoviiklimatskepromjenedovodedotogadajenastavakkorištenjaugljaapsolutnoneisplativibesmislen.

OdgovornapitanjekakvajesituacijauBiHnaovomplanumožetenaćiutritekstakojasuna-pisalivodećistručnjaciuBiHusvojimoblastima.

11


1http://www.env-health.org/IMG/pdf/heal_report_the_unpaid_health_bill_how_coal_power_plants_make_us_sick_final.pdf2Zbogtroškovaliječenja,smanjenjaradnesposobnostiiodsustvasaradnogmjesta.

Prema Strategiji niskokarbonskog razvoja, vizija BiH je da do 2025. godine bude odrziva i napredna zelena ekonomija . Kada Bosna i Hercegovina ude u Evropsku uniju EU , ona ce kao zemlja clanica imati niske karbonske emisije, visok kvalitet zivota za sve, ocuvane prirodne ekosisteme, odrzivoupravljanje prirodnim resursima i visok nivootpornosti na klimatske promjene.

MEDUNARODNE OBAVEZE BIH U OBLASTI KLIMATSKIH PROMJENAOSNOVNI POJMOVIOkvirnakonvencijaUNopromjeniklime(udaljemtekstu:Konvencija)iliUN-FCCC)usvojenajenaKonferencijiUNorazvojuiživotnojsredini1992.godineuRiodeŽaneiru.PremaaktuelnomdokumentuoStatusupotvrđivanja,Konven-cijatrenutnobroji195članica,dokjeKjotoprotokol(udaljemtekstuProtokol)dosadaprihvatilo192države(odkojihsu28državečlaniceEvropskeunije).1

OsnovniciljKonvencijejeobezbjeđivanjestabilizacijeatmosferskihkon-centracijagasovasaefektomstaklenebašte(udaljemtekstu:GHG),štobiomogućilomogućeograničenjetemperaturedo20C.KrajnjiciljoveKonvencijejedaseuskladusrelevantnimodredbamaiprotokolimauspostavistabilnostkoncentracijeGHGuatmosferinanivoukojićespriječitiopasniantropogeniuticajnaklimatskisistem.Takavnivotrebalobipostićiuvremenskomrokukojijedovoljandaseekosistemimaomogućiprirodnoprilagođavanjenapromjenu

2GORAN TRBIC*

13


* VanredniprofesoruoblastimeteorologijeiklimatologijenaPrirodnomatematičkomfakultetuuBanjaluci,stručnjakzaBiHpriokvirnojkonvencijiUNopromjeniklime.1http://unfccc.int/essential_background/convention/status_of_ratification/items/2631.php

klimeidaseosiguradaproizvodnjahranenebudeugrožena,tedaseomogućidaljiprivrednirazvojnaprincipimaodrživograzvoja.

Načinpostizanjaovogciljazaperiod2008–2012.godinebiojeutvrđenProtokol.Kjotopro-tokolomsukvantifikovaneobavezesmanjivanjaemisijaGHGza38industrijskirazvijenihze-malja,uključujući11zemaljaCentralneiIstočneEvropeutranziciji,uprosjekuza5%uodnosunareferentnu1990.godinu,uprvomobavezujućemperiodu2008-2012.godine.Zemljamaurazvoju,usmisluodredbiKonvencije,međukojimajeiBosnaiHercegovina,Protokolomnisuuvedenenoveobaveze,uodnosunaopšteobavezeutvrđeneKonvencijom.2

SobziromdasuProtokolomdefinisaneobavezesmanjenjaemisijaGHGzaperioddokraja2012.godine,kontinuitetuostvarenjuosnovnogciljaKonvencijeuslovljenjenastavkomakcijanasmanjenjuemisijaGHGiposlije2012.godineiprilagođavanjunaizmijenjeneklimatskeuslove.

KakonaKonferencijiuKopenhagenu2009.godinenijeusvojennovimeđunarodnopravnoobavezujućidokument,pregovaračkiprocesoobavezamadržavačlanicaKonvencijeiProto-kola,zaperiodposlije2012.godinenastavljenjenaKonferencijiuKankunu,Meksiko.Tamojeudecembru2010.godine,usvojen„DogovorizKankuna”kojisadržisetodlukakojesetičuoblastiprilagođavanja(adaptacije),ublažavanja(mitigacije),transferatehnologija,jačanjakapacitetainstitucijaifinansiranja.Nastavakpregovaračkogprocesarezultiraojeusvajan-jem„SetaodlukaizDurbana“,naKonferencijiodržanoj2011.godineuDurbanu,JužnoafričkaRepublika.Postignutjedogovorousvajanjuno-vogpravnoobavezujućegdokumenta,nekasnijeod2015.godine,akojibistupionasnagu2020.

godine.NaKonferencijiuVaršavi(novembar2013)EUjeuvišenavratanaglašavaladadosadadostavljeniciljevismanjenjaemisijaGHGiobavezesmanjenjaprihvaćenezadrugiobavezujućiperiodnisudovoljnepremanaučnimproračunimazaostvarenje20Ccilja.3

DioodlukaizPaketaizDoheiz2012.godine,pozivasvedržavečlaniceKonvencijedauloženaporekakobipovećalepredloženaiočekivanasmanjenjaemisijaGHG,takodaporastglobalnetemperatureostaneispod20C.Predlozisman-jenjaemisijaGHGindustrijskirazvijenihzemalja,kaoipodnešenenacionalnoodgovarajućeakcijemitigacije(udaljemtekstu:NAMAs)zemaljaurazvojubićerazmatranitokom2013.i2014.godine.ŠtosetičeanalizeirazmatranjaNAMAs,primarniciljistihjeobezbjeđenjefinansijskihitehnoloških,aliipotrebajačanjakapaciteta,uključujućiionezasamuidenitifikacijuipri-premuNAMAs.

AKTIVNOSTINA SPROVODENJUKONVENCIJE I PROTOKOLAU BOSNI I HERCEGOVINIMeđuzemljamačlanicamaKonvencijenalaziseiBosnaiHercegovinaitood6.decembra2000.godine,kadajeKonvencijastupilanasnaguuodnosunaBiH.KjotoprotokolratifikovanjeOdlukomPredsjedništvaBiHoratifikacijiKjotoprotokolabr.01-011-618-8/08od22.aprila2008.godine.FunkcijuFocalPoint-aBosneiHercegovineuovojKonvencijiizvršavaMini-starstvozaprostornouređenje,građevinarstvoiekologijuuVladiRepublikeSrpske.4

2http://unfccc.int/kyoto_protocol/items/2830.php3https://unfccc.int/key_steps/doha_climate_gateway/items/7389.php4http://www.predsjednistvobih.ba/zaklj/sjed/1/?cid=11842,2,1

14


SobziromnastatusuokviruKonvencijeiProtokolaBosnaiHercegovinanemaobavezekvantifikovanogsmanjenjaemisijaGHGuprvomobavezujućemperiodu(2008-2012.godina).StranekojenisuuključeneuAneksInisuobaveznedapreduzimajumjerenasmanjenjuemisijagasova,bilouokviruKonvencijeiliprotokolaizKjota,alisepodstičudatouradeuzfinansijskupodrškurazvijenihzemalja.Osimredovnihbilateralnihimultilateralnihmeha-nizamarazvojasaradnje,uvodeseilisetrenutnorazvijajuispecifičnimehanizmi:

• Mehanizam čistog razvoja (CDM)KjotoprotokolaomogućiojestranamauključenimuAneksIdainvestirajuuprojektesmanjenjaemisijegasovakojiserealizujuuzemljamaurazvojuidaobračunavajupostignuterezultatesmanjenjaemisijauokvirusvojihsopstvenihciljevazasmanjenjeemisija.Trenutnimeha-nizammoždanećevišebitirelevantanzaBiHnakonštoistekneprviobavezujućiperiod,alijevjerovatnodaćeonubudućnostibitizamijenjennekimsličnimmehanizmom;

• Strategije niskokarbonskog razvoja (LEDS) –predviđenesuSporazumomizKopenhagena,idodatnorazrađeneunadnadnimodlukamazarazvijeneizemljeurazvoju,kaoplanovizaodvajanjeprocesaekonomskograzvojaipovećanjaemisija;

• Mjere za ublažavanje klimatskih promjena (NAMAs)–suprogramiublažavanjailidobro-voljnosprovođenepolitikezemaljaurazvojuukontekstuodrživograzvoja,kojesupodržaneiomogućene,upotpunostiilidjelimično,pomoćutehnologije,finansijskihsredstavaiaktivnostiizgradnjekapacitetarazvijenihzemalja;• Registar seuspostavljasciljemevidenti-ranjapotražnje/zahtjevazameđunarodnompodrškom,lakšeguparivanjafinansijskih

sredstava,tehnologijeipodrškekrozizgradnjukapacitetasaovimmjerama,kaoiradipre-poznavanjadrugihNAMAs.Pokretanjeprototipaseočekujeunovembru2012.godine;

• Zeleni klimatski fond (GCF)formalnojeus-postavljennaKonferencijiStranaUNFCCC(COP)uDurbanu2011.godineitrebalobidakanališedo100milijardiameričkihdolaragodišnjeumjerezaublažavanjeklimatskihpromjenaiprilagođavanjenaklimatskepromjeneuzem-ljamaurazvojudo2020.godine.5

Tokomsljedećihdvadesetgodina,značajnameđunarodnafinansijskasredstvabićedostupnazemljamaurazvojukojebuduusvojilestrategijeniskokarbonskograzvoja,zapripremumjerazaublažavanjeklimatskihpromjenaiprojekatautomkontekstu.

RatifikacijomKonvencijeiProtokolaBosnaiHercegovinajepreuzelaobavezuutvrđivanjaisprovođenjameraiaktivnostikojećedoprini-jetipostizanjuciljevaKonvencije.UskladusazahtjevimaKonvencijeBiHimaobavezekojesetičuizradenacionalnihizveštaja(komunikacija),periodičnoizvještavanjeorganaKonvencije,međunarodnusaradnjuuoblastiklimatskihistraživanjaisistematskihosmatranja,trans-feraznanjaičistihtehnologija,donošenjaisprovođenjamjeraprilagođavanjanaizmijen-jeneklimatskeuslove,obrazovanja,obuke,iinformisanjajavnostiouzrocimaimogućimantropogenimuticajimanapromjenuklime.Istovremeno,ratifikacijomProtokolaBiHnisuuvedenenoveobaveze,uodnosunaopšteobavezeutvrđeneKonvencijom.

5http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-11-895_en.htm

15

SKUPA, PRLJAVA, OTROVNA - ENERGIJA IZ UGLJA I NJENE MRAČNE TAJNE SKUPA, PRLJAVA, OTROVNA - ENERGIJA IZ UGLJA I NJENE MRAČNE TAJNE

DosadašnjerealizovaneaktivnostiuBiHpremaUNFCCC:

•BiHjeusvojilaPrviiDruginacionalniizvještaj opromjeniklimepremaUNFCCC;6

•UrađenajeiusvojenaStrategijaniskokarbon- skograzvojaiadaptacijenaklimatskepro- mjene(LEDS)(08.10.2013);7

•FormiranDNAnanivoudržaveientiteta;8

•PočelajeizradaPrvogdvogodišnjegizvještaja oemisijamaGHG(BUR);•RedovnoučestvovanjenasastancimaKonven- cije(godišnjeKonferencije,sastancipomoćnih radnihtijelaKonvencije(SBI,SBSTA;ADPidr);•Urađenisuprojektniprijedloziizoblasti ublažavanjaiprilagođavanjanaklimatske promjene.9

OdsvihpreuzetihmeđunarodnihobavezanajvećinapredakjeostvarenpremaUNKonvencijioklimatskimpromjenama(UNFCCC).KakojeBosnaiHercegovinazemljaurazvojujošuvijeknemadirektnihnegativnihposljedicausmisluneispunjavanjaobavezanekeodmeđunarodnihKonvencijaiProtokola.Međutimneispunja-vanjemobavezanemogućejekoristitipravaizKonvencija.Bezobzirananavedeno,BiHseusvajanjemStrategijeniskokarbonskograz-vojajasnoopredijeliladaćesvojbudućirazvojtemeljitina‘’zelenojekonomiji’’itransferučistihtehnologija.Možeseočekivatidaćedobijan-jemstatusakandidatazačlanstvouEvropskojUniji,tegotovosigurnonakon2020.obavezeBiHpremaUNFCCCbitidrugačijeizahtjevnije.TuseprijesvegamislinapreuzimanjeobavezasmanjenjaemsijaGHG.

Politike Evropske Unije prema smanjenju emisija GHGDugoročnapolitikaEUjedakoristiresursenaodrživnačin.StrateškiplanEUjedado2050.smanjisvojeemisijedo95%uodnosunanivoiz1990.god.Stimuvezi,EUjedefinisalaekonomičanputdonavedenogsmanjenja,atojesmanjenjeemisijaGHGnanivouEUzaperioddo2020.godineod20%,do2030.za40%,60%do2040.ado2050.godinedo80%uodnosunaemisijeGHG1990.godine.10Usvojoj“mapiputa”EUukazujekakosuglavnisektori(energetika,industrija,saobraćaj,poljoprivredaigrađevinarstvo/zgradarstvo),odgovornizaemisijeuEvropi,tikojimogunapravitiprelazkaniskimemisijamaugljenikauzekonomskuisplativost.11

EUjedobarprimjermogućnostiekonomskograzvojapraćenogsmanjenjememisijaGHGsobrziromdajenivoemisijaGHGuEU2012.godbio18%ispodnivoaemisijaGHG1990.,dokjeuistomperioduostvarenrastBDPod45%.SaaspektapovećanjakorišćenjaobnovljivihizvoraenergijeočekujesedaćeEUostvaritisvojeutvrđeneciljeveumapiputa.

EUsmatrakakobiupregovorimauokviruUNFCCCpredloženipostepenipristupispunionavedenaočekivanja.Pritomerasponobavezatrebabitiograničen,uključujućiograničenbrojjednostavnouspostavljenihopcija,mjerljivihkakobisemoglimjeritinaporidržava.Moguse

6 http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/zakljucci_sa_sjednica/default.aspx?id=15810&langTag=bs-BA7http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/zakljucci_sa_sjednica/default.aspx?id=15810&langTag=bs-BA;http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/zakljucci_sa_sjednica/default.aspx?id=15810&langTag=bs-BA8Sl.GlasnikBiHbr/102/10;http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/zakljucci_sa_sjednica/default.aspx?id=15810&langTag=9 http://www.ba.undp.org/content/bosnia_and_herzegovina/bs/home/library/environment_energy.html10http://ec.europa.eu/clima/policies/roadmap/11http://ec.europa.eu/environment/resource_efficiency/pdf/com2011_571.pdf

16


uspostavitiapsolutniciljevi,ciljeviintenzivnosti,poglavistanovnika,posektoru,takođersetrebautvrditivremenskiperiodvezanozaispun-jenjeobavezakaoibazninivoemisija.Sljedećikorakjeodređivanjeobavezaodstranedržavapotpisnicauskladusanacionalnimokolnostima,uzimajućiuobzirštobizanjihbilooptimalno,azaštobisemogliuvestikriteriji.Natajkorakbisenadovezaopostupakrevizijeciljevaiuspoređivanje,pričemubimeđunarodnazajednicautvrdilakolikosuciljevisnažni,kakoutičunaostvarenjeograničenjaporastaglobalnetemperaturedo2°C,kolikosupravičnidaseostvareidaliihstrankeispunjavaju.

Transparentnost,odgovornostzavlastiteemisijekaoispremnostdasepojasnenacionalneobavezesuseudiskusijipokazalikaoključnielementiunovomsporazumukojibiosig-uralimeđusobnopovjerenje,budućepovećanjeambicijesciljemosiguranjaintegritetaživotnesredineiefikasnostinovogsporazuma.

Implikacije pristupanja Evropskoj uniji12

SobziromdajeBosnaiHercegovinapotenci-jalnačlanicaEvropskeunije,aEUjekaogrupazemaljauključenauAneksIOkvirnekonvencijeUjedinjenihnacijazaklimatskepromjene,BosnaiHercegovinabitrebalodapromijenisvojstatusuodnosunaAneksIubrzonakonštopostanečlanicaEU.KaočlanicaEU,BosnaiHerce-govinaćetakođemoratidaprihvatizakonskiobavezujućenivoesmanjenjaemisija,uskladusalegislativomEU.Ovapretpostavkazavisićeoddvijegrupetrenutnoneizvjesnihdogađaja:• Vremenski okvir i proces pristupanja Evropskoj uniji:BiHjepotencijalnikandidatzačlanstvouEvropskojuniji,alinepostojiprecizno

određenvremenskiokvirpristupnogprocesa.UsvjetlutrenutnesituacijeuEvropskojuniji,nijevjerovatnodaćeBiHpostatičlanicaEUprije2020.godine.

• Budući razvoj međunarodnog klimatskog režima: NakonkonferencijeodržaneuDurbanu2011.godine,međunarodniklimatskirežimpremaKonvencijiprolazikrozznačajneprom-jeneineizvjesnojekakavćetajrežimdabudeposlije2020.godine.SausvojenomStrategijomniskokarbonskograzvoja,BiHmožedadjelujenanačinkojićeosiguratidanjenebudućeobavezeiaktivnostibuduuskladusnjenimmogućnostimairazvojnimpotrebama.

Uoblastiublažavanjaklimatskihpromjena,StrategijaniskokarbonskograzvojapredstavljaopštumapuputapremačlanstvuuEvropskojunijiirežimukojijeuskladusaAneksomI.Svedotadastrategijaimazaciljdamaksimalizujestepeniskorišćenjadostupnihmehanizamazaizgradnjukapaciteta,transfertehnologijeifinansiranje.Topodrazumijevadanovi,tržišnozasnovanmehanizam,pretpristupnifondoviEv-ropskeunijeiZeleniklimatskifond(GCF)buduoperacionalizovaniuperiodudo2015.godine.Dabifinansijskimehanizmigenerisaliočekivaneekološke,socijalneiekonomskekoristi,ciljeviiprojektikojiseodnosenaklimatskepromjenemorajudabuduintegrisaniudomaćepolitikeistrategijeekonomskograzvojausektorimakaoštosusmanjenjesiromaštva,energetika,transportiindustrija.

SistemzasmanjenjeemisijauEvropskojunijinajvećimdijelomčine:

• Sistem za trgovanje emisijama Evropske unije (EU ETS),ukojemjeciljsmanjenjaemisijaza20%do2020.godinepostavljenzacijeluEv-ropskuuniju.Sistemobuhvatavelikezagađivače

12Izvor:StrategijaniskokarbonskograzvojaBosneiHercegovine

17


kojiispuštajugasovesaefektomstaklenebašte,uključujućifabrike,elektraneidrugapostro-jenja,kaoiradovepoprincipucapandtrade(ograničavanjeemisijaitrgovinadozvolamazaemisije),štoznačidapostoji‘ograničenje’ililimitukupnekoličineodređenihgasovastaklenebaštekojimogudaseispuštaju.Unutarovogograničenja,kompanijedobijajuodređenukoličinudozvolazaemisijekojimpremapotrebimoguda‘trguju’sadrugimkompanijama.13

• Odluka o zajedničkom naporu na smanjenju emisija (engl. the Effort Sharing Decision)14 definišegodišnjeobavezujućeciljevesmanjenjaemisijastaklenebaštezazemlječlanice,zaperiod2013–2020.godine.OviciljeviseodnosenaemisijeusektorimakojinisuobuhvaćenisistemomzatrgovanjeemisijamaEvropskeunije(EUETS),kaoštosudrumskisaobraćaj/prevoz,zgradarstvo,poljoprivredaiodlaganjeotpada.

Važanokvirzauspostavljanjesistemazatrgovanjeemisijama(ETS)predstavljaspora-zumoEvropskoj energetskoj zajednici (EEC) kojisupotpisalezemljeregijeJugoistočneEvrope(SEE)(Albanija,BosnaiHercegovina,Hrvatska,Makedonija,CrnaGora,SrbijaiUNMIKKosovo)iEU.15Uokviruovogsporazuma,zemljepotpisnicesusedogovoriledaprimjenjujuodabranepropiseEvropskeunije,uključujućiDirektivuEvropskeunijeoograničavanjuemisijeodređenihzagađivačauvazduhodstranevelikihpostrojenjazasagorijevanje(LCPD–2001/80/EC)od2018.godineiDirektivekojaseodnosinasmanjenjesadržajasumporauodređenimtečnimgorivima(1999/32/EC)od2012.godine.SporazumobezbjeđujeokvirzakoordinacijuenergetskihpolitikazemaljaregijesaEU.NaministarskomsastankuodržanomuBudvi18.

oktobra2012.godine,EECjeusvojila‘EnergijskustrategijuEnergijskezajednice’.16Ciljevioveenergijskestrategijesu:

1.stvaranjekonkurentnogintegrisanogtržišta energije,2. privlačenjeinvesticijausektorenergije,i3. obezbjeđivanjesigurnogiodrživogsnab- dijevanjakorisnikaenergijom.

Premaovojstrategiji,potrebnesuinvesticijeusektorenergijeuregijiredaveličine44,6milijardievraunarednihosamgodina,kakobiseizvršiladiversifikacijapostojećihresursakojisekoristezaproizvodnjuenergije,dabisezamijenilazastarjelaoprema,kaoidabisezadovoljilasvevećapotražnjazaenergijom.Uokviruaktivnostikojeseodnosenazaštituživotnesredine,strategijapredviđapripremustrategijazasmanjivanje/ograničavanjeemisijagasovastaklenebašte,uključujućidefinisanjeindikativnihciljevaikonkretnihmjeradokraja2013.godine.Strategijapreispitujescenarioniskokarbonskihemisijaipreporučujedabinoveinvesticijetrebalodabuduusmjerenepretežnouproizvodnjunoveobnovljiveenergijeiizgradnjuelektrananaprirodnigas.Investicijeuobnovljivuenergijubimogledauravnotežeprekomjernupotražnju,štobirezultiraloodrživijimenergijs-kimmiksomipomoglodaseostvarepostavljeniciljevikojiseodnosenaobnovljivuenergiju.Regijabitrebalodaprimjenjujemoderne,efikasnetehnologijekojesmanjujuuticajnaživotnusredinu.Uregijipostojipotencijalzaenergijskuefikasnost,čimesemožepoboljšatisigurnostsnabdijevanja,povećatikonkurentnostismanjitienergijskazavisnostitroškovi,kaoištetniuticajienergetskihsistemanaživotnusredinu.

13http://ec.europa.eu/clima/policies/ets/14http://ec.europa.eu/clima/policies/effort/index_en.htm15http://www.dei.gov.ba/dokumenti/default.aspx?id=4590&langTag=bs-BA16http://www.energy-community.org/pls/portal/docs/1692184.PDF

18


BosnaiHercegovinajetakođepartneruregion-alnomprojektuuokviruprogramaEvropskeunijezazemljeJugoistočneEvropepodnazivomStrategijeniskokarbonskograzvojauregijiJugoistočneEvrope(LOCSEE).ProjekatpodržavarazvojstrategijaprilagođavanjanaklimatskepromjeneusvimzemljamaJugoistočneEvropeuokviruaktivnostikojeprethodenjihovompridruživanjuEvropskojuniji,aobuhvatamjerezaprilagođavanjenaklimatskepromjeneimjerezaublažavanjenjihovihposljedica.

Preporuke za razvojeneRgetskog sektora Strategijaniskokarbonskograzvoja BiH17

PremaStrategijiniskokarbonskograzvojavizijaBiHjedado2025.godinebudeodrživainapredna‘zelenaekonomija’.KadaBosnaiHer-cegovinauđeuEvropskuuniju(EU),onaćekaozemljačlanicaimatiniskekarbonskeemisije,visokkvalitetživotazasve,očuvaneprirodneekosisteme,održivoupravljanjeprirodnimresursimaivisoknivootpornostinaklimatskepromjene.Svevećinivoienergijskeefikasnosti,većaupotrebaobnovljiveenergijeipoboljšanaenergetskaitransportnainfrastrukturaiuslugedovešćedoprivlačenjameđunarodnihinves-ticija,otvaranjanovihradnihmjestaiposlovnogpreduzetništvauekonomijibaziranojnaefikas-nojupotrebiresursa.Negativniuticajiklimatskihpromjenabićeminimiziranikrozsmanjivanjenivoaosjetljivostiiiskorišćavanjemogućnostikojedonoseklimatskepromjene.Tranzicijau‘zelenuekonomiju’posebnoćekoristitios-jetljivimigrupamaunepovoljnompoložajutako

štoćebitisocijalnouključivaištoćeobezbijeditipozitivandoprinosrodnojjednakosti.

Strategijomseplanirapodstaknutirazvojkrozprimjenumjerazaublažavanjeklimatskihpromjena(NAMAs)auzmeđunarodnupodršku.Strategijaniskokarbonskograzvojajefokusirananaanalizuopštihscenarijaiopcijapolitika,iden-tifikacijukonkretnihmjerazaublažavanjekli-matskihpromjenaivezasapostojećimodrživimrazvojnimciljevimaistrategijama,strategijamaborbeprotivsiromaštvaistrategijamaekonom-skograstauBosniiHercegoviniiregiji.

17OvojeizvornitekstpreuzetizStrategijeniskokarbonskograzvojaBosneiHercegovine

19


Prognoza pretpostavlja da ce za planiranu novutermoelektranu u Banovicima na godisnjem nivou ekspozicija aerozagadenju uzrokovati novih 130 izgubljenih godina zivota, 13.141 dan smanjene radne aktivnosti, 3.454 izgubljenih radnih dana bolovanja, 325 slucajeva astme kod djece i 30 slucajevabronhitisa kod djece.

3UTICAJ EMISIJAPOLUTANATATERMOELEKTRANANA UGALJ NAZDRAVLJE LJUDIUVODProsječanodraslimuškaracdnevnoudahneoko15kgvazduha,dokkonzumiraoko1,5kghraneioko2kgvode.Ogromnekoličinevazduhakojeokružujučovjeka(oko2,5milionatonaraspoloživogvazduhapoosobi)upoređenjusa15–16kgvazduhakojičovjekudiše,dajeosjećajdaseuatmosferumogubezproblemaispuštatitoneštetnihmaterijabezposljedica(Pranjić,2006).Međutim,tibrojevizavaravaju.Brzporastljudskihaktivnostinakonindustri-jskerevolucijeuzrokovaojemasovnupotrošnjuprirodnihresursaielektričneenergijeurelativnokratkomvremenskomperiodu.Uzemljamaurazvoju,primarniuzroknastankaaerozagađenja(emisijapolutanataiaerosola)jeste

NURKA PRANIC*

21


* RedovniprofesorišefnastavnogodjelazaprofesionalnupatologijuitoksikologijunaMedicin-skomfakultetuuTuzli,članvišeprofesionalnihudruženjamedicinskihradnika,autorpreko80publikacija.

sagorijevanjeuglja.Masovnomnekontroli-sanompotrošnjomneobnovljivihizvoraenergijeugroženajeekološkaravnotežanaZemlji.Tojezatoštojevelikibrojonečišćenjanekontrolisanoemitovanuvodu,vazduhizemljište(Krzyza-nowskiiAnderson,2002;Tais,2010).

Termoelektranesuenergetskapostrojenjakojaelektričnuenergijudobijajusagorijevanjemuglja.TokomovogprocesadolazidoemisijepolutanataiaerozagađenjakojeuglavnomprelazigraničnevrijednostipremasmjernicamaSvjetskezdravstveneorganizacijeiuzrokujeranusmrtiznačajnezdravstveneporemećajestanovnika.Ukupnaemisijaštetnihpolutanatazbogproizvodnjeelektričneenergijeporaslajeza65%od1971.do2011.godine(Panwarisar.,2011).

GotovotrećinastanovnikaevropskihgradovaizloženajeemisijipolutanataiznaddozvoljenihgranicauEvropskojuniji(EU).Stanovništvokojejenaseljenoublizinitermoelektrananaugaljimamnogovećuizloženostpojedinimpolutan-timauvazduhu(Tais,2010).UnedavnojanaliziSvjetskezdravstveneorganizacijeoglobal-nimopterećenjimanezaraznimoboljenjimauEvropskojuniji,aerozagađenjejerangiranomeđunajvažnijimfaktorimarizikamorbiditetaimortalitetapoprviput.Višeod80%–90%ur-banogstanovništvauEvropiizloženojenivoimalebdećihčestica(engl.particulatematter–PM)iozona(O3)višimodMDK,kojesupreporučeneodSvjetskezdravstveneorganizacije(engl.WorldHealthOrganization–WHO)(WHO,2013;Brunekreefetal.,2012;Limetal.,2012).Du-gotrajnaizloženostovimpolutantimaznačajnopovećavarizikodrazvojahroničnihkardio-vaskularnihirespiratornihbolesti.Odgovornajeza4%–10%nastanakahroničneopstruktivneplućnebolesti(HOPB),azaastmukodoko30milionaljudiuEvropi(4%,30milionaodukupno740milionastanovnikaEU)(WHO,2013).

AEROZAGADENJEPodaerozagađenjemsepodrazumijevaprisutnostuvazduhujedneilivišetvaritakvihosobinaiutakvimkoncentracijamadamogubitištetnezaživotizdravljeljudi.Takvetvarisuaerosoli(prašine,dimovi,magle),gasoviipare.Aerozagađenjedoprinosiefektu„stak-lenebašte“,globalnomzagrijevanjuikli-matskimpromjenama.Utakozvana„klasičnaonečišćenja“ilipolutantekojiseinajčešćenalazeuvazduhugradskihsredina,spadajusumpor-dioksid(SO2),ugljen-dioksid(CO2),azotnioksidi(NO2,NO3),lebdećečesticeiozon(O3).Sumpor-dioksid,uznjegasumpor-trioksid,sumpornaisumporastakiselinainjihovesoli,jedanjeodnajčešćeprisutnihpolutanatauvazduhu.Najznačajnijiizvorsumpornihoksidajesagorijevanjefosilnihgoriva–ugljainafte.Posljedicenepotpunogsagorijevanjasudimilebdeće čestice,kojeunajvećemdijelusadržesumpor.Dimizgarauoksidesumpora,aoni,emitovaniuvazduh,činesmog.

Lebdećečestice(engl.particulatematter–PM)sadržetoksičneikancerogenematerije(djelićičvrstoggoriva,pepela,uličneprašine,kojiusljedsvojetežinepadajunazemlju,najsitnijebuduraznesene1000kmdalekoodmjestaemisije).Mogunakupljatiibakterije.Lakoprodiruudisajneputeve,cirkulacijuisrceioštećujuih.Sagorijevanjem1kgugljanastaje11,6m³dima,a m³ dima sadrži 6–14 g lebdećih čestica(PM)premaEvropskojagencijizaživotnusredinu(engl.EuropeanEnvironmentAgency–EEA)(EEA,2010;EEA,2013).

Taložnematerijesudjelićičvrstoggoriva,pepelaiuličneprašinekojiusljedsvojetežinepadajunazemlju.Dejstvonaorganizamimzavisiodporijeklaihemijskogsastava,veličineioblikačestice,zagađenostimikroorganizmima(Pranjić,2006;HollandiPranjić,2013).

22


AEROZAGADENJELEBDECIM CESTICAMAAerozagađenjelebdećimčesticama(PM)jestesmjesačvrstihtvariikapljica.Lebdećečesticesadržemnogehemikalijeopasnezaljudskozdravlje:teškemetale,policikličkearomatskeugljikovodikeikancerogenike.Podjelalebdećihčesticanagrube,fineiultrafinevažnajesaaspektanjihovemogućnostiprodoraupluća,dužinezadržavanjauvazduhu,kaoidometauživotnojsredini.Dometnajsitnijihultrafinih(nanočestica)jepreko1000km.Lebdećečesticesepratekao:

•PM10(grubečesticesaaerodinamskim prečnikomispod10µm),•PM2,5(finečesticesaprečnikomispod2,5µm),•SPM(česticesuspendovaneuvazduhu, ultrafine).

AEROZAGADENJEI ZDRAVLJEUvazduhujeregistrovano188polutanata,odkojihseza133znadapredstavljajunajvećizdravstvenirizikpremaOrganizacijizazaštituživotnesredineuAmerici(engl.Environmen-talProtectionAgency–EPA).Prekograničnoaerozagađenjegodišnjeuzrokujeoko2milionaslučajevapreranesmrtiusvijetu(EPA,2012).Trisuosnovnamehanizmakojeaerosoliizazivajuuzrokujućizdravstveneprobleme:iritacija,senzibilizacija(alergijskaosjetljivost)iretencija(zadržavanjeilikumulacijauplućima)(Pranjić,2006).Nekiaerosolimogudjelovatiikom-binovano!Oštećenjetkivazavisiod:veličine, koncentracije i hemijskog sastava čestica.Irit-acijagornjihdisajnihputeva(pretrahealnidisajniputevi)ispoljavasekihanjemiupalnimprom-jenamanosnesluznice(rinitis),suvoćomgrla,

promuklošću.Iritacijaiupalaprovodnihdisajnihputeva(donjihdisajnihputeva)utraheobronhal-nojregijidovodidosljedećihsimptomazdravst-venihporemećaja:kašalj,hropci,kratkoćaud-isaja,dispnoja,zaduhailiastmisličnisimptomi(engl.Asthma-like symptoms).Nažalost,oniučestvujuilimogubitiuzrokrazvojahroničnihnezaraznihbolesti,poputhroničnogbronhitisaili,pravilnijerečeno,hroničneopstruktivneplućnebolesti(HOBP),infarktamiokarda,srčanogzastoja,moždaneishemije(cerebro-vaskularnoginzulta–ICV)ikarcinomapluća.Kratkotrajnaidugotrajnaizloženostlebdećimčesticama(PM10iPM2,5)izvazduhapovećavarizikrazvojaplućnihikardiovaskularnihbolesti(ovdjeseubrajaicerebrovaskularniinzult),tekarcinomapluća.Nedavnojemeđunarodnaorganizacijazaregistracijukarcinogenika(engl.InternationalAgencyforResearchonCancer–IARC)tražiladaseaerozagađenjeklasifikujekaokarcinogenikgrupe1.zarakpluća(postojejasnidokaziouzročno-posljedičnojveziizmeđupolutanatairakapluća).Aerosolisupotencijalnikarcinogenicizarakmokraćnogmjehura–grupa2.(IARC,2013).

Česticečijijepromjermanjiod5mikronasunajpogubnijezaljudskozdravlje.PM10nesmeta-nobuduudahnuteiulazeurespiratornitraktipluća,azbogsvojemaleveličinedubokoprodiruiukardiovaskularnisistem,gdjeuzrokujusvojespecifičneefekte.PM2,5moguprodrijetijošdubljeodPM10,zapravo,kadsemislinarespi-ratornitrakt,direktnoulazeualveolu.Potvrđenajepovezanostizmeđuoboljevanja(morbiditeta)odrespiratornihoboljenjaiukupnesmrtnosti(mortaliteta).Lebdećečestice,nakonapsor-pcije,krvljuidudorazličitihorganaisistema(ciljniorganiitkiva),uzrokujućiširokdijapazonbolestiismrtnost,uključujućirak,posebnorakpluća,oštećenjamozgaioštećenjanerođenogdjeteta(otrovireprodukcije!)(EEA,2010;Limisar.,2012;WHO,2013).PotvrđenajepovezanostizloženostiPMibolestikardiovaskularnogsiste-ma(bolestisrcaimoždaniudar),kaoismrtnosti

23


odistih(EPA,2013;EEA,2013;WHO,2013).PosljedicePMnazdravljesujoš:povećanrizikodupalepluća;povećanbrojhospitalizovanihpacijenataiposjetahitnojpomoći;pogoršanjeastmatičkihnapada;povećanokorištenjebronhodila-tora;povećanbrojrespiratornihsimptoma;smanjenaplućnafunkcija;povećanapojavarinitisa;povećanastopaiznenadnesmrtidojenčadi(respiratornidistressindrom),povećanapsentizamibrojdanasmanjeneaktivnosti(EPA,2012).Ističeseipovećanbrojprijemaubolnicu(povećanbrojhospitalizacija),povećanbrojposjetaslužbamahitnepomoćiipovećanbrojoperacija(hirurškitretmani)narespiratornomikardiovaskularnomsistemu(Limisar.,2012).

TABELA 1. RIZICIPOZDRAVLJEKOJIDOLAZEODRAZLIČITIHZAGAĐIVAČA,ZDRAVSTVENIPOREMEĆAJIISMJERNICEVRIJEDNOSTIZAOKOLNIVAZDUHIGRANIČNEVRIJEDNOSTI(PREPORUKEWHO,2013)

Sumpor-dioksid(SO2)

Azotnioksidi(NOx)

KrutečesticeGrubečestice(PM10)Sitnečestice(PM2,5)

Možeuticatinarespiratornisistemiplućnudisfunkciju,pogoršavanjeastmeihroničnogbronhitisa,ljude

činipodložnimanainfekcijerespira-tornogtrakta;stvarairitacijuočiju;pogoršanjesrčanihoboljenja;rizik

ishemičnogudara.

Pojavaastme(očekivana),pogoršavanjeastme,hronična

opstruktivnaplućnabolest,razvojzakržljalihpluća;srčanaaritmija,

ishemičniudar.ReakcijasaVOCs*nasunčevomsvjetluusmislustvaranjaozonaulinijitla,koji,takođe,pred-

stavljaopasnostpozdravlje.

Respiratorni sistem:pojavaastme(očekivana),pogoršanjeastme,

hroničnaopstruktivnaplućnaoboljen-ja,razvojzakržljalihpluća(PM2,5);

karcinomplućaKardiovaskularni sistem: srčana

aritmija,akutnimiokardijalniinfarkt,kongestivnozatajenjesrca(PM2,5)

Nervni sistem:ishemičniudar

Smjernice WHO:20µg/m3(dnevno)

500µg/m3(10minuta)Uputa EU 2008/50/EC:

125µg/m3(24sata),nesmijeseprekoračitivišeod3putagodišnje

350µg/m3(1sat),nesmijeseprekoračitivišeod24putagodišnje

Smjernice WHO o kvalitetu vazduha i Uputstvo EU 2008/50/EC:NO2:40µg/m3(godišnje)NO2:200µg/m3(1sat)

Smjernice WHO:PM2,5:10µg/m3(godišnje)PM10:20µg/m3(godišnje)Uputstvo EU 2008/50/EC:

PM2,5:25µg/m3ciljano(godišnje)PM10:40µg/m3(godišnje)ograničenjePM10:50µg/m3(dnevno)ograničenje,

nesmijeseprekoračitivišeod35danagodišnje

* Volatile organic compounds (VOCs)–hlapljiviorganskispojeviiliisparljiveorganskesupstance

Zagađivač Povezani zdravstveni rizici (WHO)

Smjernice za kvalitet vazduha i granične

vrijednosti

24


TABELA 2.GODIŠNJIUTICAJIEMISIJAPM2,5NAZDRAVLJESTANOVNIŠTVAUTUZLANSKOJREGIJI

Tuzla i Banovići Uticaj

Datjesistematičanprikazekspozicijezasvakistandardnipolutantodznačajazazdravljesadefinisanimzdravstvenimporemećajima.PostavljenesusmjernicegraničnihvrijednostizastandardnepolutanteWHOipremauputamaEUdirektive2008/50,kojesutrenutnonasnazigraničnihvrijednostiiunašojzemlji.UočljivesurazlikeizmeđusmjernicaWHOiEUgraničnihvri-jednostizakoncentracijuzagađivačauvazduhu(tabela1).

Starijeosobe,djecaipacijenatishroničnimrespiratornimilikardiovaskularnimoboljenjimasunajosjetljivijegrupe(vulnerabilnegrupe)kadajeupitanjuizloženostaerozagađenju,ionopredstavljanajvećuprijetnjunjihovomzdravlju(PranjićiSalihović,2003;Pranjićisar.,2006;EEA,2010;Brunekreefisar.,2012).Djecasu,pačakiprijerođenja,posebnoosjetljivanapolu-tanteaerozagađenja(PranjićiBegić,1998;Begićisar.,2002).Aerozagađenjejeodgovornozaprosječnosmanjenjeočekivanogtrajanjaživotaza8,6mjeseciiliza492000prijevremenihsmrtisvakegodine(WHO,2013).

UTICAJ TERMOELEKTRANEU TUZLI NA ZDRAVLJESTANOVNISTVALebdećefinečesticePM2,5predstavljajuključnepokazateljekvalitetavazduhaideterminantezdravlja.MonitoringomkvalitetavazduhauTuzli,gdjeseenergijaproizvodiisključivosagorijevan-jemuglja,uočavajusekontinuiranoprekomjernePM2,5(>odgraničnihvrijednosti25µg/m

3kojeseuvažavajuunašojzemljiiEU).SvakegodinejeregistrovanaPM2,5koncentracijabilaiznaddopuštenegraniceuintervalimapraćenjauTuzli(od39µg/m3,2004.godine(zaoko4puta>odgraničneWHOvrijednosti10µg/m3)do52µg/m3

u2009.godini(zaoko5puta>odWHOgraničnedozvoljenevrijednosti).BosnaiHercegovinajerangiranaodSvjetskezdravstveneorganizacije(WHO,2013)kaozemljasprosječnimnivoomPM10117µg/m

3(iznadsvjetskogprosjekaza71µg/m3)(tabela2)(Anonymous2012).

Izgubljenegodineživotazbogpreranesmrtiizazvanehroničnimoboljenjima(svestarosnekategorije)Smrtnostdjece(0–1god.)Hroničnibronhitis(starijiod27godina)Bronhitiskoddjeceuzrasta6–12godinaHospitalizacijapacijenatasarespiratornimbolestima(svestarosnekategorije)Hospitalizacijapacijenatasasrčanimproblemima(starijiod18godina)Smanjenbrojaktivnihdana(svestarosnekategorije)Danisaprisustvomsimptomaastme(djecauzrasta5–19godina)Izgubljeniradnidani(osobestarosti15–64godina)

izgubljenegodineživota

brojsmrtnihslučajevaslučajevi

novislučajevislučajevi

slučajevi

danidani

dani

2.875

3187361113

81

272.9145.355

69.924

25


NajsavremenijametodologijaprocjeneuticajaaerozagađenjanazdravlječinidizajnHRAPIEistraživanjaSvjetskezdravstveneorganizacije(engl.HealthRe-sponsetoAirPollutantsinEurope–HRAPIE)uprojektuzaEUkomisije.UovomprojektujeučestvovaovelikibrojstručnjakaizEvropeiSjeverneAmerike,kojisebaveuticajemzagađenjavazduhanazdravlje(WHO-Europe,2013).Ovametodologijajekorištenaizaprocjenuzdravstvenihporemećajakojeuz-rokujutrenutnipogoniblokovaG3-G6TermoelektraneTuzla,kaoizaprognozuneželjenihzdravstvenihefekatakojićebitirezultatosavremenjenihplaniranihnovihpogonaTermoelektrane:zamjenskiblok7TermoelektraneTuzlainovetermoelektraneuBanovićima.

ZaTETuzla,blokoveG3–G6,štetomdominiravisokaemisijaSO2,kojasemodelujekrozdugotrajanspektarformacijasulfatnihaerosolauPM2,5veličine.PosljediceNOx(krozformiranjesekundarnihazotnihaerosola)iizdirektnihemisijaPM2,5stvarajuoko20%ukupnihuticajaovogpogonanazdravlje(HollandiPranjić,2013).Takojeproblemaerozagađenjasloženijikadmusepridružezdravstveniproblemiihroničnasmrtnost,uzrokovaniekspozicijomiSO2iazotnimoksidima(tabela3)(HollandiPranjić,2013).

TABELA 3.GODIŠNJEEMISIJEIPOVEZANIZDRAVSTVENIUTICAJIPREMAEVROPSKOJLJESTVICIZATUZLANSKUELEKTRANU,BLOKOVIG3–G6,TOKOM2013.GODINE

TET blokovi G3–G6 UkupnoSO2PM2,5NOx

Emisije(tone/godišnje)Hroničnasmrtnost(izgubljenegodineživota)Smrtnostdojenčadi(1–11mjeseci,slučajevi)Hroničnibronhitiskodstanovništvastarostiiznad27godina,slučajeviHospitalizacijapacijenatasarespiratornimbolestima(svestarosnekategorije)Hospitalizacijapacijenatasasrčanimbolestima(svestarosnekategorije)Daniograničeneaktivnosti(RAD),radnostanovništvoGubitakradnihdanaAstmakoddjeceBronhitiskoddjece

9.843755035

3

24

76.57120.1241.895176

1.990327015

1

10

33.1548.71382076

51.6613.835

1180

13

122

388.748102.1719.620892

4.9181

231

17

157

498.473131.00812.3351.143

Tabela3.pokazujeuticajizloženostistanovnikaaerozagađenjunazdravljeutuzlanskojregiji,nagodišnjemnivou.Analizasezasnivasamonaizloženostilebdećimčesticama(PM2,5),neisključujućidodatniučinakostalihzagađivača.Nagodišnjemnivou,procjenjujesegubitakod61milionEUR(cijenesuprilagođenesituacijiuBosniiHercegovini).

26


TABELA 4.PROGNOSTIČKAPROCJENA,PREDVIDLJIVEGODIŠNJEEMISIJEIPOVEZANIUTICAJINAZDRAVLJEZAMJENSKOGBLOKA7TERMOELEKTRANETUZLAPREMAEVROPSKOJLJESTVICIIMETODOLOGIJIWHO

TET blok 7 UkupnoSO2PM2,5NOx


1.31610105

0

3

10.2372.69125323

861401

0

0

1.429376353

8776503

0

2

6.5991.73416315

18008

1

6

18.2664.80145242

Uticaj planiranihtermoelektrana na zdravljeu tuzlanskom regionu prognosticki pristup

PrognozapretpostavljadaćezaplaniranizamjenskiBlok7TermoelektraneTuzlanagodišnjemnivouzbogekspozicijeaerozagađenjuuzrokovati180izgubljenihgodinaživota,18.266danasmanjeneradneaktivnosti,4.801izgubljeniradnidan(bolovanja),452slučajaastmekoddjecei42slučajabronhitisakoddjece.Zaemisijuazotnihoksida(Nox)smatrasedaćeubudućnostidominantnoimativeomaznačajanuticajnazdravljesudjelom56%(tabela4)(Hol-landiPranjić,2013).

27


EmisijaSO2jedominantnazapredloženipogonuBanovićima.PrognozapretpostavljadaćezaplaniranunovutermoelektranuuBanovićimanagodišnjemnivouekspozicijaaerozagađenjuuzrokovatinovih130izgubljenihgodinaživota,13.141dansmanjeneradneaktivnosti,3.454izgubljenihradnihdana(bolovanja),325slučajevaastmekoddjecei30slučajevabronhitisakoddjece(tabela5)(HollandiPranjić,2013).

ZakljuCakPostojećaelektranauTuzliimavisokustopuemisijeNOx,SO2iPM2,5iuzrokujegubitak4.918godinaživota.NedavnojeAgencijazaistraživanjerakaizvijestiladaaerozagađenjeimasigurnakancerogenadejstva–grupa1.(IARC,2013).Karcinomidrugezdravstveneposljedicedešavajusečakikadanemaprekograničnihemisijapolutanata(WHO,2013),štonebi

TABELA 5.PROGNOSTIČKAPROCJENA,PREDVIDLJIVEGODIŠNJEEMISIJEIPOVEZANIUTICAJINAZDRAVLJEZAPREDLOŽENUNOVUELEKTRANUUBANOVIĆIMAPREMAEVROPSKOJLJESTVICIIMETODOLOGIJIWHO

TET blok 7 UkupnoSO2PM2,5NOx


5904502

0

1

4.5901.20611411

39600

0

0

650171161

1.0507804

0

2

7.9012.07719618

13006

0

4

13.1413.45432530

trebalozanemariti.Predviđanjazamodernijepogone,zamjenskiblok7inovoplaniranuter-moelektranuuBanovićimaotkrivajudaćeidaljebitipovezanesa310godinagubitkaživotnogvijekagodišnje,kaoištetomuiznosuod6,4milionaEURgodišnje.Štetaćesenastavitisvedokradisvakiodpogona,agovorimoopotenci-jalno40ivišedodatnihgodinaradapredloženihpogonai10ilivišegodinapostojećihpogona.ProcjenjujesedaćepogoniuTuzliiBanovićimauperioduod2015.do2030.godineizazvatikumulativniuticajod39.260godinagubitkaočekivanogživotnogvijeka,brojnesmrtneslučajeveiukupnuštetuuiznosuod810milionaEUR(HollandiPranjić,2013).Novoplaniranipogonićenastavitidadoprinoselošemkvalitetuvazduhauregijiipovećavatistopusmrtnostiioboljevanjaodhroničnihnezaraznihoboljenja.Zdravaalternativajedavatiprednostenergets-kojefikasnostiiproizvodnjienergijeobnovljivimizvorima,kolikotomožebitirealnostunašimfinansijskimuslovima.


28


29


Povecanjem energetske efikasnosti za samo jedan posto, procjena je da bi se ostvarila usteda primarne energije koja odgovara ustedi od 65.000 tona uglja godisnje,odnosno povecanju profita od priblizno 3.700.000 KM godisnje.

4

EKONOMSKI ASPEKTITERMOELEKTRANANA UGALJ

SVETLANA CENIC*

Premateorijikojuje1956.formulisaogeologM.KingHubbert,tipičanmodelpotrošnjeresursaenergijetokomvremenapodsjećanakrivuuoblikuzvona:uranomperiodueksploatacijeresursa,cijenepadaju,proizvodnjaseširi,apotrošnjaeksponencijalnoraste.Međutim,nakraju,ograničenezaliheirastućitroškoviiscrpljivanjaresursapravepreokret,apotrošnjapočinjedaopada.Svjetskerezerveuglja,naprimjer,dovoljnesu,ponekimprocjenama,zanared-nih200godina.UkupnegeološkerezerveugljauBiHiznoseoko5.76milijarditona,odčegajebilansnih2.540milijarditona,ito1.437milijardelignitai1.103milijardimrkoguglja.Izovogasevididasupotrebnavelikasredstvadabisepotencijalnerezerveistražileipreveleubilansne.Bilansnihrezervijesvega45,5%,vanbilansnih10,8%i43,7%potencijalnih,štonavodinanizakstepenistraženosti.Dosadašnjaproizvodnjaugljajedalaiskustvenepodatkezaocjenuuslovaimogućnostieksploatacije,kojisunajčešćetakvidasepostavljapitanjebilansnostijošjednogdijelarezervi,odnosnonasadašnjemnivoutehnikeiopremljenostirudnikavećidiobilansnihrezervisenemožeekonomičnoeksploatisati.Faktorizaštiteživotnesredine,kojiuranijimpropisimanisuuticali

31


* Stručnjakizvišeoblastiekonomije,uključujućiodrživirazvoj.Iskusananalitičarikonsultantuvišedomaćihimeđunarodnoihorganizacija,jednovrijemejevršilafunkcijuministricefinansijaRepublikeSrpske.

napostupakklasifikacijerezerviuglja,sadaimajunepovoljanodrazivjerovatnoćedodatnosmanjitikoličinebilansnihrezerviugljaunekimležištimaibasenima.

UBiHpostojeznačajnerezerveugljanakojimapočivaplaniranjerazvojatermoenergetike.Eksploatacionerezervesuprocijenjenenasadašnjemnivoupoznavanjauslovaeksplo-atacijeistanjarudnikaitrenutnihcijenaugljanatržištu,tecijenatroškovaeksploatacije,ioneiznosemanjeod65,7%bilansnihrezerviuglja.Akoseprihvatiorijentacijanamasovnonapuštanjepodzemneeksploatacije,zatimdaljaprimjenametodadobijanjauglja(komorne),kojimasekoristisvega20–30%bilansnihrezervi,nastavineplanskaurbanizacijaugljenihprostoraitd.,overezervemogubitiiznatnoniže.To,konačno,zavisiodkretanjacijenaenergijenasvjetskomidomaćemtržištu,mogućnostidruštvadaobezbijedivećiobimkorištenjadomaćihenergetskihresursa,tetempainivoainvesticionihulaganjaupostojećeinoveproiz-vodnekapaciteteuovojgrani.1

Ekonomskezaliheneobnovljihresursarazlikujuseodfizičkihzaliha.Rezervebilokojegneob-novljivogresursasunepromjenjiveufizičkomsmislu,aliekonomskiodrživdiotihrezervivarirasapromjenamacijenaitehnologija.Ener-getskerezerveimajuspecifičanznačajuovomprocesu,jerjeenergijaesencijalnazacrpljenjedrugihresursa.Naprimjer,akosekoristiglinicavisokogkvaliteta,dobijanjealuminijumaizrudeniskogkvalitetaćegeneralnozahtijevativišeenergijepojedinicidobijenogaluminijuma.Dokgodgraničnitrošakviškaenergijenepovećavacijenealuminijumaiznadgranicekojućetržištepodnijeti,kompanijećenastavitidakoristerudeniskogkvalitetauproizvodnji.Ekonomskalogikaekstrakcijeenergetskihrezervinosiusebi

ključnurazlikuuodnosunadrugemineralnerezerve.Energijasemoratrošitidabisecrpjeleterezerve,čimejenastaokonceptodnosanetoenergije:akosepotrošiYkoličinaenergijedasedobijeZkoličinaenergijeizrezervi,netoenergijejejednakZ/Y.Akotajodnospadneispod1,toznačidatrošimovišeenergijenegoštojedobijamo,štojeneisplativo.Odnosnetoenergijekojijejednakjedinicipredstavljaapso-lutnugranicuproizvodnjeenergije.Savremenaproizvodnjaenergijenijejošnatojgranici,osimproizvodnjeetanola.Zacrpljenjeneobnov-ljivihizvoraiekonomskuproizvodnjuucjelinineophodnojeizobiljedostupnihenergetskihrezervi.Ograničenjeponudadrugihresursamožeseprevazićipoduslovomdapostojidovoljnoenergije.Produktivnostpoljoprivrednihiindustrijskihsistemazavisiodkontinuiranogsnabdijevanjavisokokvalitetnomenergijom.Utraženjualternativnihizvoraenergije,nemoguseizbjećizakonitermodinamike,kojigovoredajeobimekonomskeaktivnostiograničendostupnimzalihamaenergije.

Jedinstvenodnosizmeđuenergijeiekonom-skeaktivnostimožedastvoriznatnutenzijuizmeđukonceptaekonomskeefikasnostiitermodinamičkeefikasnosti.Ekonomskaefi-kasnostjeglavniciljekonomsketeorijeipolitike,međutim,paradoksalno,povećanaekonomskaefikasnostmožedadovededonižetermodinamičkeefikasnosti–većegkorištenjaenergijedabisedobioistiautput.Dostupnostjeftineenergijestvaraekonomskepodsticajedaseučinipomakkaproizvodnimmetodamačijajeenergetskaefikasnostniža.Umjestodačuvamoenergiju,štobibilotermodinamičkiefikasno,niskecijeneohrabrujupojedincedaenergijomzamjenjujuradikapital.Kakonestajuvisokokvalitetnerude,naprimjer,jednaodstrategijazaodržavanjevisokeproduktivnostiu

1Studija energetskog sektora BiH, konačni izvještaj, Modul 1 – Energetske rezerve, proizvodnja, potrošnja i trgovina, Knjiga A – Energetske rezerve i povijesne energetske bilance,EnergetskiinstitutHrvojePožar,Hrvatska;Soluziona,Španjolska;EkonomskiinstitutBanjaluka,BiH;RudarskiinstitutTuzla,BiH,2008.

32


industrijamakojesebaveekstrakcijomresursajedasekoristivišeenergije.Kadajeriječoponudi,rezerveenergijeizfosilnihgorivaimajuglobalnaograničenja,kaoimnogostriktnijaregionalnaograničenja.Nastranipotražnje,globalnapotražnjastabilnorasteurazvijenijimzemljama,doksvezemljeurazvojupokazujurapidnestoperastatražnjeenergije,kojajema-homvezanazaorijentacijukaizvozu(uobičajenoječutiupolitičkomdiskursudajetostrateškiizvozniproizvod).Odsredineosamdesetihgodinaprošlogvijeka,BiHjeznačajanizvoznikelektričneenergije.Proizvodnjaelektričneen-ergijejeuvelikomdijelubazirananatermoele-ktranama,kojekoristelokalniugalj,ivelikimhidroelektranama.

Instalisanasnagatermoelektranau2009.uBosniiHercegoviniiznosilaje1.745MW,aiskoristivosttermoelektrana(električna)29%.2 Godišnjapotrošnjagorivautermoelektranamajebilakakoslijedi:ugalj37.62TWh,3nafta0.10467TWhiprirodnigas1.9771TWh.4Insta-lisanasnagatermoelektranau2020.uBosniiHercegovini,poprojekciji,iznosi2.689MW,dokiskoristivosttermoelektranaiznosi33%sasljedećomgodišnjompotrošnjom:ugalj41.105TWh,nafta0.15TWhiprirodnigas0.22TWh.5Za2030.godinuinstalisanasnagaiznosi3.710MW,aiskoristivosttermoelektranaje38posto,gdjebigodišnjapotrošnjagorivaiznosila:ugljen50TWh,nafta1TWhiprirodnigas4TWh.OslanjanjeprvenstvenonaugaljrezultovalojetimedajekarbonskiintenzitetuBiHmeđunajvećimanaZapadnomBalkanu.Dabisepostigaovećiudioobnovljivihizvoraenergijeuenergetskomsistemu,rješenjejevelikafleksibilnostraznihsektoratogsistema.Za

energetskisistemBiH,visokapenetracijaobnovljivihizvorajeograničenavelikimudjelomtermoelektrananaugalj,kojesuzaBiHpouzdanizvorenergijezbogznačajnihrezerviuglja,kojisukomparativnaprednostprednekimdrugimenergetskimsistemima.Međutim,podaciCentrazaekologijuienergijukažusljedeće:„UBiHsenajvišekoristiniskokvalitetnismeđiugalj,punsumporaidrugihzagađivača.SamonadvjemaglavnimlokacijamapostojilignitsaudjelomsumporauvisiniiliispodstandardaEvropskeunije(~0,53%),ostalivarirajuizmeđu1,1%ublizinidvajutermoelektranauTuzliiGacku,pasvedoekstremnogudjelasumporaod5,5%,što,nažalost,činisastavugljakojisemoženaćiublizinitermoelektraneuUgljeviku.Važnojeimatinaumuudiosumpora,jerjeonudirektnojvezisauzrokovanjemproblemakiselihkiša.FBiHgodišnjeizrudnikadobijaoko5.7milionatonauglja,aRSproizvedeoko3.2milionatona;skorosavugaljdobijenizrudnikaseiiskoristi.Sveusvemu,premaprocjenamastručnjaka,postojijošoko3.9milijarditonarezerviuglja,što,nažalost,značidaćeugaljteškobitizanemarenenergetskiizvorjošpriličnodugouBiH.“

STANARIUStanarimaje18.05.2013.obilježenpočetakizgradnjeistoimenetermoelektrane,kojugradienergetskakompanijaEFTGroup.

Ufebruaru2008.godine,„EFT–RudnikiTermoelektranaStanari“potpisalajesaVladomRSkoncesioniugovoroizgradnjiikorištenjuTermoelektrane„Stanari“.

2Kazagić,A.;Musić,M.;Aganović,E.(2012).Energetska efikasnost u EP BiH – aktuelna situacija, aktivnosti i projekcije do 2030,ENERGA,Sarajevo,2012.3TWh–terawatt-čas.4Svjetskabanka(2008):EIHP,Soluziona,EIBanjaluka,RITuzla:StudijaenergetskogsektorauBosniiHercegovini,Ministarstvovanjsketrgovineiekonomskihodnosa,Sarajevo,BiH.5Istokao2.

33


Umaju2010.godine,saDongfangElectricCorporationLtd–Kina,potpisanjeUgovoroizgradnjiiisporuciopremezaTEStanari,posistemu„Ključuruke“(Engineering,Procure-mentandConstruction–EPC),uvrednostiodoko400.050.000dolara.Osnovnitehničkiparametripostrojenjasusljedeći:

•instalisanasnaga300MW;•brutostepenkorisnostibloka38,5%;•godišnjapotrošnjauglja2.300.000t;•prosječanbrojsatiradasvedennanominalnu snagu7.500h;•očekivanagodišnjaprodukcijaelektrične energije2.000.000MWh.

TermoelektranaćekoristitiugaljizbasenaStanari.

Eksploatacijastanarskogbasenapočelaje1948.godine.Maksimalnaproizvodnjaugljaod600.000tonapostignutaje1989.i1990.godine.Unarednomperiodudošlojedoznačajnogsmanjenjaproizvodnje,na90.000tona2004.godine.

Osnovnirazlozikojisuuticalinasmanjenjeproizvodnjeuperiodu1991–2004.godinejesunedostatakinvesticionihulaganja,lošestanjeosnovnerudarskemehanizacijeiostaleopreme,teneadekvatnotehnološkoupravljanjerudars-kimradovima.

Februara2005.godine,kaonajboljiponuđačnameđunarodnomtenderu,EFT(Holdings)ApS–DanskasafirmomRudniknemetalaStanariformiraojeEFTGroup–RudniklignitaStanari.EFT(Holdings)ApSvećinskijevlasniknovoformiranefirmesa72%akcija.Istegodine,majamjeseca,potpisanjekoncesioniugovorsaVladomRepublikeSrpskezaeksploatacijustanarskogugljenogbasena.Osnovnikoncesioniperiodje30godina,uzmogućnostproduženjaza15godina.Međutim,narednavladadonosiodlukuoprodaji,inovembra2006.godine,kao

najboljiponuđačnameđunarodnomtenderu,EFT(Holdings)ApSjepostao100%vlasnikEFTGroup–RudniklignitaStanari.Januara2008,EFTGroup–RudniklignitaStanariiEFTTermoelektranaStanariformirajujedin-stvenopreduzećeEFT–RudnikiTermoelek-tranaStanari.KoncesioniugovorzaizgradnjuikorišćenjeTEStanari,izmeđuVladeRepublikeSrpskeiEFT–RudnikitermoelektranaStanaripotpisanje25.02.2008.Osnovniparametrikoncesionogugovora:

•koncesioniperiod–30godinazaizgrad njuieksploatacijuTEStanarisamogućnošću produžetkaugovorazajoš15godina;•koncesionanaknada3,6%brutoprihodaostva renogproizvodnjomelektričneenergije;•jednokratnakoncesionanaknada3.563.981 KM,uplaćenaurokuod30danaodpotpisi- vanjaugovora.

RokzazavršetakizgradnjeTEStanarije45mjeseci,štoznačidaćedotadasačekatiinaplatakoncesionenaknadeizbrutoprihodaostvarenogproizvodnjomelektričneenergije.

UGLJEVIKRuskitajkunRašidSerdarovsepojaviouRepu-bliciSrpskoj2010.godine,kadajeentitetskojvladiuputio„pismonamjere“,navodećidaozbiljnoplaniragraditidvijetermoelektraneuUgljeviku.Serdarovjetadazatražioidvijekon-cesije–jednunaeksploatacijuoko45milionatonauglja,tenaizgradnjutermoelektrane.DabiserealizovaleovenamjereSerdarova,osnovanajedomaćafirmaComsarEnergyRepublikaSrpska,ukojojruskibiznismenima90postovlasništva,dokjepreostalihdesetpostoRiTEUgljevik.SaedarovjetadaobavijestioVladuRSdajezainvesticijuuUgljeviku,„kaoidrugeuJugoistočnojEvropi“,ranijeregistrovaofirmu„ComsarEnergyLimited“.Utompismu,kojeje

34


prihvatilaVladaRS,navodise:„Naosnovunašihdosadašnjihkontakata,kaoiposjetetimovaRudnikuiTermoelektraniUgljevik,teuvidauraspoloživudokumentaciju,iskrenonamjera-vamogradititermoenergetskeblokoveUgljevik2i3.Termoenergetskiblok2bismogradiliisključivonalokacijinakojojsuvećzapočetiradovi,aBlok3unjegovojneposrednojblizini”,navodiseupismukojepotpisujeJean-FrancoisCordemans,kontroverznibiznismenijedanodakcionarabelgijskog„Ocean“fonda.IRašidSerdarovimaakcijeutomfonduitujevezaizmeđunjegaiKordemana,direktora„Com-sarEnergyLimited“,kiparskefirmeu100%vlasništvuSerdarova.Sjedištefirme„ComsarEnergyLimited“jenaKipru,anaadresi(nakojojjenavodnosjedištekompanije)nijesenalaziloapsolutnoništa.Firmanijeimalasvojinternetsajt,kaonifinansijskeizvještajekojibipotvrdilinjenusposobnostdauRSplasirastotinemilionaevra.

Odbloka2sekasnijeodustalozbogtužbeElektrogospodarstvaSlovenijetakodaćesegraditiTEUgljevik3,sadvablokaodpo300MW.Naime,izgradnjaTEUgljevikfinansiranajeuomjeru2/3ElektroprivredaBiHi1/3Sloven-skaelektroprivreda,auistomomjerutrebalojedasefinansiraizgradnjablokaUgljevikII,kojaseodvijalaputemtadanovoosnovanogdruštvaDP„Inžinjering“,alijeobustavljenapočetkom1992.godinezbogratauBiH.KaorezultatratnogperiodauBiH,SlovenskaelektroprivredanijeimalanikakavuticajnaradRiTEUgljevik.Utoku2006.godine,SlovenskaelektroprivredastupilajeukontaktsVladomRepublikeSrpskeradidogovoraoregulisanjumeđusobnihodnosainastavkuizgradnjeblokaUgljevikII.Kakododogovoranijedošlo,30.decembra2009.godine,„ElektrogospodarstvoSlovenije–razvojininženiring“d.o.o.Maribor,kaopravnisljedbenikSlovenskeelektroprivrede,podnijelojeosnovnomsuduuBijeljinitužbuprotivRiTEUgljevikzaneisporučenuelektričnuenergiju,kaoiobračunatezateznekamatenavrijednost

neisporučenestrujeod1995.godine,uukupnomiznosuod69.988.784KM.OkružniprivrednisuduBijeljinijepismomod12.januara2012.godineobavijestioRiTEUgljevikotužbi„ElektrogospodarstvaSlovenije–razvojininženiring“Maribor,radiisplatenovčanogpotraživanjaiisporukestrujeidostaviopodnesaktužiocaod24.decembra2011,ukomejepreinačentužbenizahtjevsastručnimmišljenjem.DopunatužbenogzahtjevasastojiseutomedajeRiTEUgljevikdužantužiocuisplatiti:826.523.511KMnaimesredstavauloženihuizgradnjuRiTEUgljevik,zatim523.920.459KMnaimenaknadezaraspolaganjeudruženimsredstvima,te65.950.700KMnaimeodštetezbogneisporučeneelektričneenergijeod1.jan-uara2005.do30.septembra2008.godine,svezajednospripadajućomzakonskomzateznomkamatomod1.oktobra2008.doisplate.

IzVladeRSjeporučenodaovomkoncesijomnijeugroženradpostojećeTermoelektraneUgljevikunjenom„produženomvijeku“,odnosnodo2039.godine.

SindikatRiTEUgljevikupozoravaojemjesecimadabitomoglougrozitiposlovanjeovekom-panije,tedabivelikibrojradnikamogaoostatibezposla.

Takođe,SindikatjeprethodnozatražiodakompletnoležišteUgljevikIstokpripadneovomjavnompreduzeću,kakojetoiranijeplanirano,alijeVladaipakodlučiladrugačije.

PozakonuRepublikeSrpske,pozivzadodjeluponudazakoncesijumorabitiobjavljeniuslučajusamoinicijativneponude,prijenegoštoistabudedodijeljena.Samoinicijativniponuđačnabodovanjuuprocesutenderaima10%bodovaprednostiposvimkriterijumimazavrednovanjeponuda.KomisijazakoncesijeRe-publikeSrpskezaključilajedajejediniponuđač,„ComsarEnergySrpska“,zadovoljiosvekriterijumeiuslovenavedeneujavnompozivu

35


zakoncesije,odnosnodajepodniostudijuekonomskeopravdanostisaelementimazaštiteživotnesredine,kakojesaopštenoizVladeRS.Navodisedaće„ComsarEnergy“ubudžetRSuplatitijednokratnunaknaduzapravonakorišćenjemineralnesirovineuiznosuod2.595.000KM,tedakoncesionanaknadazakorišćenjemineralnihresursaiznosi3,2%odbrutoprihoda,odnosnoukupnihgodišnjihpri-hodaostvarenihkrozkoncesionedjelatnosti.IzVladesujošporučilikakoćerealizacijaprojektaizgradnjeTEUgljevik3,štojeposaotakođepovjerenSerdarovljevojfirmi,donijetimnogokoristiiUgljevikuicijelojRS–odposlazanovih800radnika,prekoangažovanjadomaćihgrađevinskihfirmi,dopovećanjaprihodabudžetakrozplaćanjeporezaidoprinosai,nakraju,dodatnestabilnostielektroenergetskogsistemaRepublikeSrpske.Međutim,nijejasnookakvojseenergetskojstabilnostiradiakouzaključenomugovorustojisljedeće:„Dabiseizbjeglasvakasumnja,MHElektroprivredaRSnećebitipremaovomugovoruobaveznidazaključedugoročnikupoprodajniugovorzaelektričnuenergijuproizvedenuunovimproizvodnimobjektima.Elektroprivredaneograničavavlasnikadastrujuproizvedenunaovajnačindirektnoponudinaslobodnomtržištutrećimlicima.VlasnikRiTEUgljevik3nećeimatiobavezusnabdijevanjaelektričnomenergijomtarifnihpotrošačauRS“.Poredtoga,većinskivlasnik,sa90%kapitala,raspolagaćenajvećimdijelomnetodobiti,kojabipribližnonagodišnjemnivouiznosila700milionaKM,aizostalibiiprihodiodPDV-a.

UgovorVladeRS,odnosnoElektroprivredeRSsakompanijomRašidaSerdarovanikadanijejavnoprezentovan,asadržiodredbepremakojimaćepotpisniceugovora„strogočuvatisvedetalje“.

„Svakaodugovornihstranaćečuvatipovjerlji-vostinećeotkrititrećojstraniinformacijeuvezisaprojektimaizovogugovora.Samolimitiranbrojpredstavnikaobjeugovornestranećebiti

upoznatsaodredbamaovogugovora,kakobipreduzeliadekvatnepotrebnemjerenanjegov-omprovođenju.UgovornestranesusaglasnedaćeovlaštenipredstavniciVladeRSiMinistarstvaindustrije,energetikeirudarstvabitiupoznatisaodredbamaovogugovora.Ugovornestranećesarađivatiikadasuupitanjusaopštenjazajavnost,takodanijednoobavještenjesačijimsadržajemsenisusaglasileugovornestranenećebitiobjavljeno“.

UkolikoseuopšteizgradiTEUgljevik3,zaistasepostavljapitanjekakoćedržavnatermoele-ktranaposlovatiporedprivatne,koristećiugaljpodistimuslovima?!PritomejejednaobaveznadasnabdijevagrađaneelektričnomenergijompopovoljnijimuslovimanegoprivatnaTE,kojauopštenemaobavezudaelektričnuenergijuprodajenadomaćemtržištu,većbijeizvozila,ostvarilaprofitiiznosilagavandržave.Naizvoz,naravno,nemaporezanadodatnuvrijednost,odnosnovršisepovrat.Otomedajepočetakizgradnjeodgađannekolikoputa–netrebanigovoriti.Radiseoizuzetnovelikojinvesticiji,zakojujepotrebnafinansijskapodrškanekeodsvjetskijakihfinansijskihinstitucija.Međutim,takveinstitucije(osimuslučajunekihkineskihilisličnih)nemoguodobravatikrediteukolikoposaonijedobijennatenderu.Nejasnojedaliće„ComsarEnergy“esploatisatiugaljdoizgradnjenovogbloka,teštaznačikoncesionanaknadaodaktivnostipredviđenekoncesionimugovo-rom–dalićepočetiplaćatinaknadutekkadsejednom(akoikad)sagradinoviblok.

36


ODSUSTVO STRATEGIJE,NEZNANJE ILI NESTO TRECE?ZakonomorudarstvuRepublikeSrpskepro-pisanojedasredstvaostvarenaodnaknadepoosnovueksploatacijemineralnihsirovinapredstavljajuprihodbudžetaRepublikeiopština,kojisedijeliuparitetu70:30ukoristbudžetaopštinenačijojteritorijisevršieksploatacijamineralnesirovine.

Posebnevodnenaknadeobuhvataju:naknadezazahvatanjepovršinskihipodzemnihvoda,naknadezaproizvodnjuelektričneenergijedobijenekorišćenjemhidroenergije,naknadezavađenjematerijalaizvodotoka,kojesedijeleizmeđubudžetaRepublikeibudžetaopštinaigradaurazmjeri70:30inaknadezazaštituvodakojesedijeleizmeđubudžetaRepublike,budžetaopštinaigradaiFondazazaštituživotnesredineRepublikeSrpskeurazmjeri55:30:15.

Opštinečijibudžetizaviseodiscrpljivanjaprirodnihresursačestoolakodajusaglasnostilipristajunanetransparentneproceduresvojihvlada,bezosvrtanjanatoštaćesedesitikadnestanetihprihodailikakouložititeprihodeubudućnost,uproduktivnesvrhekojećedonijetijošvećeprihode.Pritome,upitnajeadekvatnostkoncesionihnaknada,odnosnopravednost,akoseposmatraizuglaravnotežeovogsadaionogakasnije,kadnebuderesursa.Tajsenovacnajčešćetrošinaodržavanjeadministra-cije(47%budžetaopštineUgljevik,naprimjer,odlazinaličnaprimanjaimaterijalnetroškove)inemanaznakadaimaikakvihprojekatakojibiukazivalinarazmišljanještaćesedesitikadaeksploatacijapostanepreskupailizalihepresahnu.UslučajuRudnikaStanari,koncesionanaknadajepredviđenatekkadaseizgradiTE,adotadanisuniobavezniplaćatikoncesionunaknadubilokakvevrste.Nasveto,datojeRješenjeKomisijezakoncesijeoprenosuprava

nakoncesije25.10.2012.godinesaEFTRiTEStanarid.o.o.naKineskurazvojnubanku,štojekrajnjeupitno.Nijejasnokakosekoncesijemoguprenositinadrugopravnolice,pogotovoštotodrugopravnolicenemačakniregistrovanipravnisubjektudržavikoncedenta.RiTEStanarisuOdlukomUIOoslobođeniplaćanjaputarinenadizelgorivoza2.900.000litarau2013.godini,aRiTEUgljevik10.636.186litara.

AkosepogledajuibudžetiopštineFoča(gdjepripadarudnikMiljevina)iopštineDoboj(gdjepripadajuStanari),za2010.i2011.godinuubudžetuopštineFočanaprihodovnojstraninepostojenaknadezaeksploatacijuuglja,dokkaonaknadazaispuštanjeotpadnihvodapostojiiznosod15.000KMuobjegodine.UbudžetuopštineDobojiza2012.i2013.godinunaknadazakorištenjemineralnihsirovinanalaziseugrupinaknadazaputeve,ujednakomjeiznosuod1.200.000KMzaobjegodine,alinemaspecifikacijenaštaseodnosiizaštosenalaziugrupinaknadazaputeve.

Izsveganavedenogvidisedabudžeti,biloopštinski,biloentitetski,nemajuznačajnekoristiodekploatacijeuglja,adasučakoslobođeniplaćanjaputarinenadizelgorivokojekoriste,bezobziranatoštosevršikamionskiprevoz,kojimseuništavajuputevi,dokŽeljeznicemaloiligotovonikakoneprevozeovajenergent.

Mimotoga,istraživanjaEvropskeagencijazazdravstvenerizike(HRAPIE)iSvjetskezdravst-veneorganizacijesuujednačenaipotvrđujudazagađenjezrakaimaznačajannegativanuticajnazdravljeirazvojkarcinoma.Oviuticajiuključujuskraćenježivotnogvijeka,povećanustopuoboljenja,smrtnostiihospitalizacijeusljedrazličitihkardiovaskularnihproblema,npr.gubi-takradnihdana,štosvezajednodonosiiogrom-nufinansijskuštetu.Međunarodnaagencijazaistraživanjekarcinoma(IARC)potvrdilajedazagađenjezrakapripadakancerogenimagrupe1.Iakosastavzagađenjazrakainivoiizloženosti

37


imajuznačajnurazlikuizmeđurazličitihlokacija,zaključciradnegrupeIARC-aseodnosenasveregionesvijeta.

Trenutniplanoviienergetskestrategijeentitetasupostavljenitakodaćedo2025.godine,iporedzatvaranjastarijihtermoelektrana,uBiHbitiizgrađenenove,ukupnogkapaciteta3200MW,štobiskoroudvostručilopostojećih1765MW,aliiprepoloviodužinutrajanjazalihaneobnovljivogresursa.Dakle,akojeprocjenadarudniciUgljevikiGackoimajudovoljnerezervenajmanjezanarednih50godina,6ondaudvostručenjekapacitetaznačiupolamanjegodinaeksploatacije.

Međutim,iakojepotrošnjaelektričneenergijeuBiHuporastu,velikidiopovećanjakapacitetajeočiglednonamijenjenizvozuususjednezemljeinatržišteEU.7

Intereszainvestiranjeilikupovinuresursaidostupnostkreditaodmeđunarodnihfinansijskihinstitucija(jeruzsadašnjeniskecijeneelektričneenergije,zemljeJIEnemogusameobezbijeditisredstvazaoveplanove)otvarajumogućnostzastvaranjevelikihinvesticijskihprojekata,kojibimogliimatipozitivankratkoročniuticajnadomaćuekonomijuuvidugrađevinskihradovai,eventualno,povećanjaporeskihprihoda.Čakiakoseinvesticijskikapitalobezbijedinameđunarodnomnivou,troškovimasivneinfrastrukturesenakrajuprenosenadomaćestanovništvo,bilokrozcijenuelektričneenergijeilikrozrazličitevrstesubvencijazaulaganje,radistavljanjeizvanpogona.ProcjenajedaseuBiHizdvajaoko9–10%BDP-azasubvencijeuvezisafosilnimgorivima.AkosestandardiEUkojisetičuzaštiteživotnesredineodlučnoneprimijene,

možemobitisvjedociizvozazagađenjazrakaicurenjaugljikaizrazvijenijihzemaljaEU,kojebiiskoristileekonomskusituacijuitranzicijskearanžmaneuzemljamaJIE.Dugoročnepo-sljediceotplateinvesticijakrozvećepotrošačkecijenei/iliotplatekreditaodstraneporeskihob-veznikasmatrajusedalekimimanjevažnimodkratkoročnihdobitaka,jednakokaoipovećanjezdravstvenihtroškovaisubvencijaporaznimosnovamauvezisafosilnimgorivima.RezultatjedaBiH,jednakokaoizemljeJugoistočneEvrope,iakosuseformalnoobavezalenapoštivanjeAcquisaiciljevaEU,planirajunovevelikeelektranenaugalj,čakiakoihnemogupriuštitiiakopostojepoželjnijeopcijezaživotnusredinuiekonomiju.Takođe,izgledadasuoveodlukezasnovanenatrendovimaprije2008.godine–visokporastudomaćojimeđunarodnojpotražnjizaelektričnomenergijomidostupnostinvesticijskogkapitalaizprivatnihijavnihizvora.

6 Modul8.Strategije.7VrijemejezapostepenoukidanjeprljavogugljauJugoističnojEvropi–Skrivenitrošakkojimožemoizbjeći,JernejStritlih,Slovenija,oktobar2013.8KazagićA,MusićM,AganovićE(2012).EnergetskaefikasnostuEPBiH–aktuelnasituacija,aktivnostiiprojekcijedo2030.ENERGA-Sarajevo2012.

38


ElektroprivredaRS,kaojavnopreduzećesaimovinom,možetražitikreditodfinansijskihinstitucijakaoštosuEBRDiliEIB,paidrugi,tesesamamoglazadužitizanivopotrebnihsredstavazakojejetražilanavodnogstrateškogpartneraodUgljevika,Gacka,doStanaraitimepovećatisvojuproizvodnjuiliizvoz,akojeizvozcilj.Međutim,zaliheugljauUgljevikuiGackusuprocijen-jenenasigurnih50godina,aliudvostručenjemkapacitetasenamećepitanjeilizaključakdaćese,onda,izalihesmanjitiupolaukolikosusvitikapacitetiupogonu.Takođe,uBiHsenajvišekoristiniskokvalitetnismeđiugaljpunsum-poraidrugihzagađivača,paporeskiobveznikplaćanesamozazdravstvenetroškove,subvencije,ulaganjeukontroluzagađenja,većizauništenuživotnusredinu,puteve,zatimputemoslobađanjaodplaćanjanaknadezaputevezanaftu(milionilitara)itd.,dokodkoncesionihnaknadagotovodanemaništa.PoslanikuNarodnojskupštiniRepublikeSrpskeSlobodanPopovićuputiojeposlaničkopitanjeMinistarstvufinansijaonaplaćenimkoncesionimnaknadamaza2010,2011.i2013.uodnosunaprihodekoncesionara.Ministarstvofinansijajedalozbirnipodatak:

Poredenje godisnjihtroskova koje ekonomija trpi zbog koristenja ugljai opcije investiranja )

TABELA 1. POREĐENJEGODIŠNJIHTROŠKOVAKOJEEKONOMIJATRPIZBOGKORIŠTENJAUGLJAIOPCIJEINVESTIRANJA8 (UMILIONIMAEVRA)

Država Godišnji zdravstvenitroškovi

Godišnji nivo subvencija za fosilna goriva u 2009.

godini

Ulaganje u kontrolu zagađenja u postojećim

termoelektranama

Novoplaniranaulaganja

BIHSRBIJACRNAGORA

500-130050-140

1800-5000

1100-1200290-320

2000-2500

270127634

1750175-267

7890

39


Dakle,zasveoblikekoncesija,nesamozaugalj!AkoseimauvidudaseuRSgodišnjeiskopaiproda(utroši)3.2milionatonauglja,računicajevišenegojasna.

Iziznesenihprocedura,sjednestrane,kaoipri-hoda,sdrugestrane,upitnojekakvustrategijuupravljanjaovomvrstomresursavodiRepublikaSrpska,dalijeuopšteimaakosekoncesijedodeljujupodvrločudnimokolnostima,najblažerečeno.Ukoliko„ComsarEnergy“budevršioeksploatacijurudnikauUgljeviku,odnosnoakosezaistaprimijeniugovorodavanjukoncesija,adaTEnijejošninavidiku,štetućesnositiibudžeti,igrađani,ibudućegeneracije.

Suprotnoovakvompristupu,stojejednostavnijaiisplativijarješenja,poputenergetskeefikas-nosti.

GodišnjapotrošnjaugljautermoelektranamasistemaElektroprivredeBiH(FederacijaBiH)iznosioko6.000.000tonagodišnje,auRepu-bliciSrpskojpribližno4.300.000,odčegaje600.000tonaprojektovanikapacitetzabudućuTEStanari.ElektroprivredahrvatskezajedniceHerceg-Bosneusvomsastavuimasedamhidroelektrana.

Godina

TABELA 2.

KONCESIONARI (269)

Zarada Dobit Naplaćenood koncesija

DRŽAVA

2010.2011.2012.

1.462.036.191,00KM1.617.584.336,00KM1.476.154.440,00KM

93.258.529,00KM62.616.443,00KM93.656.679,00KM

6.503.973,50KM8.310.245,22KM13.843.724,56KM

9 AnesKazagić,MustafaMusić,EmirAganović,Elektroprivreda BiH, Energetska efikasnost u EP BiH – aktuelna situacija, ak-tivnosti i projekcije do 2030,Međunarodnakonferencija,Tuzla,7–8.juni2012.

Povećanjemenergetskeefikasnostizasamoje-danposto,procjenaje9dabiseostvarilauštedaprimarneenergijekojaodgovarauštediod65.000tuglja/godišnje,odnosnopovećanjuprofitaodapp.3.700.000KM/godišnjeplus:

•uštedapostavcinaknadazaemisijeSO2,NOXi česticaod70.000KM/godišnje;•smanjenjeemisijeCO2za65.000tCO2/ godišnje,štopremaočekivanojcijenina ETStržištuod25EUR/tdajeuštedudodatnih približno3.000.000KM;•uštedatroškovaodržavanjausljedniževlastite potrošnjeodpribližno200.000KM/godišnje.

Ukupnauštedajeapp.4.000.000KM/godišnje,auperspektivi(saplaćanjemtaksizaCO2)7.000.000KM/godišnje.


40


41


Imamo dva puta. Jedan vodi ka nestabilnostienergetskih sistema u BiH, unistavanju zivotne sredine i zdravlja ljudi. Drugi put vodi kadiverzifikaciji energetskih sistema baziranih na energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorimaenergije. Drugi scenario poziva na umjerenost,koja ne umanjuje standard zivota, vec samonepotrebnu rastrosnost. U TAKVOM sistemuzdravlje ljudi i zdrava zivotna sredina dolaze ispred profita privatnih kompanija.

5

Sadašnjacivilizacijanebibilaprvakojajepropalazbogsvojihpotrebakojeprevazilazekapacitetživotnesredine.Međutim,onoštonasrazlikujeodantičkihcivilizacijaUskršnjegOstrva,SumeraiJužneAmerike,kojesudoživjelesunovratzbogiscrpljivanjaresursa,jesteveličinauništenjakojusmopostigli.Zahvaljujućiindustrijskomitehnološkomrazvoju,nijedankutakplanetenijepošteđenzagađenjaiuništavanja,oddubinasvjetskihokeanadonekadasmrznutihteritorijaSjevernogpola.Odantičkihcivilizacijase,srećom,razliku-jemoiposvijestioovomproblemu.

Gdje se trenutno nalazimo?Količinaugljen-dioksidauatmosferiseuposljednjadvavijekapovećalazapreko40%,prelazeći2013.godine400ppm1.Problemklimatskihpromjenadovodidopogoršanjadrugih,ionakovelikihproblema.Ekstremnivremen-skifenomenićedovestidostradanjausjeva,nestašicehraneipitkevode,učestalijihsukobainemira,rastasiromaštvaibrojaizbjeglica.Upokušajusprečavanjaovakvebudućnosti,Evropskaunijaidrugedržaveisavezipokušavajudapropisimaimeđunarodnimsporazumimaograničeemisijegasovastaklenebašte.

CINJENICNO STANJEI IZBORI PRED NAMA

43


1Partspermillion–skraćenicakojaseupotrebljavazaizražavanjekoncentracijeurelativnimpro-porcijamaibezdimenzionalnajeveličina.Jedanppmpredstavljajedandiona1.000.000dijelova,a350ppmsesmatramaksimalnomkoncentracijomCO2uokvirukojećeuslovinaplanetibitipovoljnizaopstanakčovjeka.

BiHje,kaočlanicaEnergetskezajednice,većobaveznadapoštujenekeoddirektivaEvrop-skeunije,akaopotencijalnojbudućojčlanici,preporučujejojsedaštoprijepočneprimjen-jivatiiusvajatiiostaleEUstandarde,međukojimaioneoemitovanjugasovastaklenebašteuatmosferu.Nažalost,smjerukojemsekrećerazvojenergetskihsistemauBiHukazujenanepoznavanjeilinamjernozanemarivanjemeđunarodnihugovoraiglobalnihtrendova.Ovakavsmjerrazvojaćeonemogućitikorištenjefinansijskeistručnepodrškekojetisporazumidajudržavamapotpisnicama,amogudovestiidosankcijazbogprevelikihemisijazagađujućihmaterija.OvojevrlovjerovatanscenariozaBiH,posebnouvezisaplanovimazapriključenjeEvropskojuniji.EUseobavezaladaćedo2050.godinesmanjitiemisijegasovastaklenebašteza80%−95%upoređenjusaemisijamaiz1990.godine.2Planiranjeirazvojenergetskihsistemazahtijevadugoročnorazmišljanje,takodajeupitnodalitakvasvijestpostojikodnadležnihinstitucijaipojedinacauBIH.Trenutneak-tivnostiinstitucijapokazujudatakvasvijestnepostoji,jerseusvajajustrategijeiplanovikojinasosuđujunapovećanjeemisijazagađenjausljedećih50godina,sanovimprojektimakaoštosuTEStanari,TEUgljevik3,TEBanovićiinoviblokoviuTETuzla.

Dugoročnogledano,svispomenutiplanoviistrategijeEvropskeunijezasmanjenjezavis-nostiodfosilnihgorivasuiekonomskinajboljarješenja.Razlogtomesu:

•uštedekrozenergetskuefikasnost(daleko jejeftinijeuštedjetienergijukrozenergetsku efikasnostnegoproizvestinovu),•svenižecijenetehnologijazakorištenje obnovljivihizvoraenergije,•mogućnostizanovaradnamjestausektoru energetskeefikasnostiiobnovljivihizvora

energije,•mogućeuštedenatroškovimazbognarušenog zdravlja(liječenje,daniodsustvasaposla) uzrokovanogzagađenjemizTE,•uštedezbogsmanjenjaštetnihposljedica klimatskihpromjena,•preusmjeravanjesubvencijazafosilnagoriva naobnovljiveizvoreenergijeienergetsku efikasnost.

Ekonomskalogika,činise,nijezastupljenauinstitucijamaBiH.Energijaizugljaće,akosenastavisazapočetimprojektima,idalječinitinajvećiudiouelektričnojenergiji,bezkonkretnihplanovaštasualternativnarješenjazadruštvo(aposebnoopštinekojenajvišezaviseodeksp-loatacijeuglja)nakonštoseugaljpotroši.

Ovajpristupještetanizvišerazloga.Koncesijeipartnerstvakrozkojaseprojektirealizujudugoročnosuneisplativi.ImamoprimjeruTEUgljevik,gdjese90%vlasništvainajvećidiodobiti(kojajeoslobođenaporeza!)odkorištenjaugljadajeurukestranimulagačima.Nadoknadezakorištenjeresursaizagađivanježivotnesredinesučestopreniske,aupitnojeizaštasetasredstvakoriste.Sadrugestrane,zagađenjeiostaluštetutrpelokalnostanovništvoijavnibudžetiuBiH.

Nasuprotovimproblemimastojičinjenicadabidržavapovećanjemenergetskeefikasnostizasamo1%uštedjelapribližno3.700.000KMsvakegodine,uzdaljeuštedekrozsmanjenetroškoveodržavanja,zaradomkrozmehanizmetrgovineCO2iuštedomnanaknadamazaemisijezagađujućihmaterija.

Kolikovremenaimamozapotrebnizaokretuenergetskomsektoru?Topitanjejerelativnojerzavisiodpitanjakakavživotželimoičegasmosekaopojedinciidruštvospremniodrećizbog

2http://ec.europa.eu/clima/policies/roadmap/

44


načinanakojismonaviklidatrošimoenergijuiupravljamoenergetskimsistemima.Novca,čistevodeivazduha,zdravljasadašnjihibudućihgeneracija?Nekolikoizvještajaoopasnostimazagađenjaiztermoelektrananaugalj3objav-ljenojeu2013.godini,kaoiobjavaSvjetskezdravstveneorganizacijeodefinitivnopotvrđenojkancerogenostizagađenogvazduha4.

Naprezentacijistudije“Uticajpostojećihiplani-ranihtermoelektranautuzlanskomregionunazdravljestanovništva”5uTuzlijepredstavljenainformacijadajeradpostojećetermoelek-tranekrivzagubitak4.918godinaočekivanogživotnogvijekaširomEvrope,doksezadvijeplaniraneuTuzliiBanovićimapredviđadaćebitipovezanesa310godinagubitkaživotnogvijekagodišnje,kaoištetomuiznosuod6,4milionaevragodišnje.NakrajustudijesezaključujedaćepogoniuTuzliiBanovićimauperioduod2015.do2030.godineizazvatikumulativniuticajod39.260godinagubitkaočekivanogživotnogvijeka,brojnesmrtneslučajeveiukupnuštetuuiznosuod810milionaevra.

Imamodvaputa.JedanvodikanestabilnostienergetskihsistemauBiH,uništavanjuživotnesredineizdravljaljudi.Drugiputvodikadiverzifikacijienergetskihsistemabaziranihnaenergetskojefikasnostiiobnovljivimizvorimaenergije.Drugiscenariopozivanaumjerenost,kojaneumanjujestandardživota,većsamonepotrebnurastrošnost.Uovomsistemuzdrav-ljeljudiizdravaživotnasredinadolazeispredprofitaprivatnihkompanija.Transformacijaenergetskogsistemanećebitijednostavna,alijevažnoshvatitida,kadasegovorioovimizborima,ustvari,izbornijeizmeđudvamogućasistema,većizmeđunastavkapostojanjaorga-nizovanogdruštvailipropadanjaistog.

Budućegeneracijenamnećeoprostitidasmoimalimogućnost,alidanismoimalivizijeihrabrosti.

3http://www.env-health.org/IMG/pdf/heal_report_the_unpaid_health_bill_how_coal_power_plants_make_us_sick_final.pdf;http://www.greenpeace.org/international/en/publications/Campaign-reports/Climate-Reports/Silent-Killers/4http://www.iarc.fr/en/media-centre/iarcnews/pdf/pr221_E.pdf5http://www.ekologija.ba/userfiles/file/Uticaj%20termoelektrana%20na%20zdravlja%20stanovnistva.pdf

45


BILJESKE

46


WWW.CZZS.ORGWWW.ETNAR.NET

WWW.EKOLOGIJA.BA

OVA BROŠURA JE IZRAĐENA UZ FINANSIJSKU POMOĆ EVROPSKE UNIJE. ZA SADRŽAJ OVE BROŠURE, ODGOVORNI SU ISKLJUČIVO CENTAR ZA ŽIVOTNU SREDINU I CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU, TE ONA NE PREDSTAVLJA NUŽNO STAVOVE EVROPSKE UNIJE.

Documents

SKUPA, PRLJAVA, OTROVNA ENERGIJA IZ UGLJAetnar.net/wp-content/uploads/2014/06/CZZS-Energija-Web...plodnog zemljišta predstavlja smrt za poljo-privredu regije u kojoj se ugalj iskopava