Slobodna Bosna [broj 879, 12.9.2013]

7/29/2019 Slobodna Bosna [broj 879, 12.9.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-879-1292013 1/68I

KO SMJENJUJE MIRKA [AROVI]A: DODIK, ÔVI], LAGUMD@IJA


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-879-1292013 2/68



DODIKOV SALTO MOR(T)ALESNSD SE OKRE]E SARAJEVU[ta stoji iza posljednjeg sukoba SNSD-a iSDS-a i Dodikovog zahtjeva za smjenuministra u Vije}u ministara MIRKA[AROVI]A, na {ta je sve lider SNSD-aspreman kako bi realizovao projekatSrednja Drina koji je po njegovom mi{ljenju

opstruisao [arovi}, za na{ list otkriva izvoriz samog vrha SNSD-a

KAPITALNE INVESTICIJE U

POLICIJSKE AGENCIJEKAKO SE DIJELIO NOVAC IZ

DR@AVNOG BUD@ETAPredsjedavaju}i Vije}a ministara BiHVJEKOSLAV BEVANDA i njegove kolegeministri NIKOLA [PIRI] i FAHRUDINRADONÎ] sve~ano su, prije petnaestakdana, poloìli kamen temeljac za izgradnjuUpravne zgrade i Terenskog centra Slu`beza poslove sa strancima; iako je za ovajprojekat iz dràvnog prora~una izdvojenovi{e od {est milijuna KM, i dalje nije jasnokako se i prema kojim kriterijima u Vije}u

ministara BiH odre|uje koje sigurnosneagencije imaju prioritet pri raspodjeli para

IMA NEKI TAJNI ANEKS

ZGRADA VLADE RS-aIzgradnja tzv. Administrativnog centra,zgrade Vlade RS-a, na po~etku je trebalako{tati 220 miliona maraka, da bi na krajutaj posao stolje}a ko{tao skoro dvostrukovi{e; samo jednim od tajnih aneksa ugovoracijena je uve}ana za skoro 100 miliona

PODVLAÊNJE RAÛNAZASTRA[UJU]I BILANS DODIKOVE

VLASTIS escrow ra~una RS-a u proteklih nekolikogodina potro{eno je blizu 1,5 milijardi KM,od ~ega je polovina usmjerana nakreditiranje privrede i otvaranje novihradnih mjesta

TRODIOBA VLASTISUD, ZBUNJEN, NENORMALANNepo{tivanje i neprovo|enje sudskihodluka karakteristi~no je za vladaju}u elitu,bez obzira na politi~ku stranku iz kojedolaze ili funkciju koju obna{aju. Zajedni~koza Vladu Federacije BiH i premijeraNermina Nik{i}a, Vladu Kantona Sarajevona ~elu s premijerom Zeljkovi}em imenadèment Klini~kog centra jesteapsolutno ignorisanje presuda sudskihinstanci; dakle uvod u (potpuno) bezvla{}e

PREDPOPISNA HISTERIJA

A [TA ]EMO S „OSTALIMA“?Od ~elnika politi~kih partija, preko vjerskihinstitucija, do nezavisnih intelektualaca iinih samoprogla{enih za{titnika nacionalnihinteresa - kampanje za „podizanjenacionalne svijesti“ Bo{njaka, Srba iHrvata doìvjele su svoju kulminaciju uo~ioktobarskog popisa stanovni{tva u na{ojzemlji; i dok nacionalne stranke upredstoje}em popisu vide svoju zlatnu{ansu za produbljivanje etni~kih podjela iu~vr{}ivanje vlastitih pozicija, ra~unicu biim mogao pokvariti dio gra|ana koji senamjeravaju izjasniti kao Bosanci i

Hercegovci, to jest „ostali“...

BRAZIL NA VIDIKURAPORT IZ [VICARSKEBosanskohercegova~kim nogometa{imapobjedom nad Slova~kom od{krinuta suvrata Svjetskog prvenstva u Brazilu; junapobjede bio je (kod nas) malo poznati IZEHAJROVI], koji je ve} godinama istinskanogometna zvijezda u [vicarskoj; na{

suradnik opisuje „bh. nogometnu dijaspou „zemlji ~okolade“

12.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasilaMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovan

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.

3424

26

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-879-1292013 4/68SLOBODNA BOSNA I 12.9.204

Holandski Vrhovni sud kona~nom ineopozivom presudom u predmetu Musta-fi}/Nuhanovi} teretiHolandiju za smrt troji-ce Bo{njaka, ~lanova ovih porodica, pogub-ljenih tokom pada Srebrenice u julu 1995.

Pravna bitka preìvjelih trajala je jeda-naest godina i pored poznatih ~injenica pre-suda je nakon tolikog vremena ipak do{lakao iznena|enje.

Sud je zasjedao rano ujutro tako da jeudarna vijest o holandskoj odgovornostibila aktuelna cijeli dan, kako u prenosimauìvo na radiju i televiziji, tako i u {tampi i

na portalima. Vijest su prenijele i najugled-niji svjetski mediji, budu}i da je UN stavljenpod lupu, upravo u vrijeme kada se vodepregovori o eventualnoj misiji u Siriji.

Reakcija biv{ih Dutchbat vojnika jerazli~ita. Neki su zate~eni ovom presudom ikaù kako presuda otvara stare rane te da nerazumiju kako Holandija moè biti samaodgovorna kad su pla}e dobijali od UN-a.

Boudewijn Kok, jedan od vojnika kojije svojevremeno stajao kod autobusa gdjesu mu{karci odvajani od èna, kaè da

razumije porodice koje traè pravdu zasvoje pobijene, ali da ne razumije kakoHolandija moè biti odgovorna kad su Srbiti koji su ove ljude ubili. „Da li mi trebamosada ra~un od{tete poslati Srbima da namisplate?“, zapitao se Kok.

Holandski vojnici i sami èle istinu, aliipak nisu o~ekivali ovakvu presudu po{to jeHolandija operirala pod zastavom UN-a.Boudewijn Kok smatra da je Srebrenicabila izdata i da je genocid bio isplaniran.

Holandska vlada je zasad reagovaladosta suzdràno, “ali nije ni za o~ekivati da}e pokazati svoju su}ut ili izvinjenje. Takvoizvinjenje vi{e ne bi bilo iskreno, nakonjedanaest godina procesuiranja”, rekla jeLiesbeth Zegveld, advokat tuìtelja. Onarazumije razo~arenje pripadnika Dutchbata.

Po prvi put u historiji pravosu|aoptuèna je dràva u operaciji pod pokrovi-teljstvom UN-a. Navedena odluka bi uzna~ajnoj mjeri mogla utjecati na narednemisije UN-a u svijetu jer presuda Vrhovnogsuda Holandije pokazuje da se dràve mogusmatrati odgovornim za postupke me|una-

rodnih mirovnih snaga te da niko nije

„imun“- na {to se sve ovo vrijeme Holan-dija pozivala - kad su u pitanju ljudska

prava, mandati i zlo~ini.Za tuìtelje je ovaj proces okon~an.

înjenice su kona~no i pravno ovjerene te

na osnovu presude Hasan Nuhanovi} iobitelj Mustafi} imaju pravo na od{tetu.Advokat Liesbeth Zegveld kaè da bi se

jedino jo{ na sudu mogli na}i kako bi sedogovorili o visini od{tete, ali da ne o~ekujeda }e holandska vlada i}i tim putem. Kolika}e od{teta biti, zavisi od tih pregovora.

Razlika izme|u ovih `rtava i svih drugih,hiljada `rtava genocida u Srebrenici je u tome{to su R izo Mustafi} i Ibro i MuhamedNuhanovi} stojali na listi za evakuacijuzajedno sa holandskim bataljonom. RizoMustafi} je tako|er bio uposlen kao elektri~ar kod Dutchbat I, II, i III. Sli~na je situacija sa

jo{ 239. mu{karaca koji su tako|er izholandske baze odvedeni u nepoznatom

pravcu, kada se ve} znalo za ubijanja.Holandska vlada je àlbom na prethod-

nu presudu iz 2011. koja je tako|er stajalana strani Nuhanovi}/Mustafi}, krenula pred

Vrhovni sud bez novih ~injenica.Jedanaestog jula 1995. na dan padaSrebrenice, u potrazi za spasom, ljudi su seuputili ka Dutchbatovoj bazi u Poto~arima.Alma, k}erka Rize Mustafi}a, navodi kako

je i za njih bila jedina opcija pridruìti se

masi ljudi u bezna|u. Stigav{i u Poto~avidjeli su silne ljude van baze gdje jenjima re~eno da vi{e niko ne moè u}i untra, da je teren “pun”. Almin otac je ipuspio u}i do svojih kolega, uz ~iju je pratn

porodica Mustafi} uvedena u krug smje{tena u Rizinu radionicu, izdvojena ostalih izbjeglica. Porodica Nuhanovi} tako|er bila izdvojena. Tu su im holandvojnici donosili hranu i pi}e, govori Almte obja{njava kako su vojnici ve} planirsvoj odlazak iz Srebrenice te spremali lina koju su upisani i Almin otac i oni sSasvim uvjeren da je u dru{tvu holandskvojnika bezbjedan, Rizo Mustafi} je ~ekna njihov znak kada i kako da napuSrebrenicu. Trinaestog jula, kada su gotosve izbjeglice napustile Srebrenicu, re~e

je i njima da moraju napustiti bazu.Zavr{etkom ovog postupka za porodi

Mustafi} i Nuhanovi} kona~no nastu period àlosti, jer proteklih godina u boza pravdu nije bilo dovoljno prostora “emocije i praznina do|u na svoje mjestood{teti do sad nije nikad ni bilo rije~rekla je Alma Mustafi}.

Hasan Nuhanovi} je na pro{lozasjedanju sud rekao kako je “po pedes

put u Hagu” ali da }e se boriti za istinu d je ìv i ovom presudom se kona~no izbor

M. FAZL

Holandija odgovorna za ubistvotrojice Srebreničana

SREBRENIČANI PROTIV HOLANDIJE

MINI MARKET

DUGO ÊKANA PRAVDA Alma Mustafi} (u sredini), k}erka ubijenog Rize Mustafi}a, dobila je pravnu bitku dugu 11 goina, koja ima veliki zna~aj i za porodice ostalih srebreni~kih `rtava



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


PROMJENA DRESOVA

Kantonalniposlanici SBiHkolektivno

prelaze uDemokratskufrontu?!êtvero poslanika Skup{tine KantonaSarajevo iz Stranke za Bosnu iHercegovinu, koji su prije nekolikomjeseci pre{li u nezavisne poslanike,ovih dana pregovaraju o kolektivnomprelasku u Demokratsku frontu, strankuna ~ijem je ~elu @eljko Kom{i}, ~lan

Predsjedni{tva BiH. Premainformacijama „SB“, Besim Mehmedi},donedavni predsjednik Kluba SBiHpredloìo je rukovodstvu Demokratskefronte da on i jo{ tri poslanika te strankeMirsad Pindò, FikretaMulaosmanovi} i Sabahudin Hodì},zajedno sa Hankom Vajzovi},potpredsjednicom DF-a i kantonalnomzastupnicom, formiraju jedinstvenposlani~ki klub. RukovodstvoDemokratske fronte jo{ se nije izjasnilo oovoj ponudi. Prema mi{ljenju nekih odKom{i}evih suradnika, formiranjem

vlastitog poslani~kog kluba uKantonalnoj skup{tini, koji bi bio ~etvrtipo brojnosti (odmah iza SDP-a, SDA iSBB) Demokratska fronta bi na sebepreuzela zna~ajan dio odgovornosti zakatastrofalno stanje u Kantonu Sarajevokojem ni na koji na~in nije doprinijela. To

je jedan od razloga zbog kojih je jedanod potpredsjednika Stranke, DamirMarjanovi}, nakon ljeto{nje pismeneostavke na du`nost ministra obrazovanjai nauke odlu~io za dan-dva i formalnoistupiti iz kantonalne Vlade. (S.A

MINI MARKET

Dodjela nagradaIsa-beg Ishaković

NAGRA\ENISelimovi}, êngi}, Gerc, Jenkins i ôli}

BesimMehmedi}



U ponedjeljak, ovaj zadnji, 8. septembra, TanjaMi{~evi}, od pro{le nedjelje i zvani~no glavna

pregovara~ica Srbije sa Evropskom unijom, odràla je predavanje u Konjicu, okvirno kazano, na temuevropskih perspektiva, regionalnih integracija, iskustava iambicija Srbije u tom te{kom, dugotrajnom, iscrpljuju}em,

ali jedinom mogu}em izboru. Velike su se i te{ke, rovovske bitke odvijale tokom rekonstrukcije Vlade Srbije, preraspodjele funkcija i fotelja, a jedna od najva`nijih, u posljednji trenutak zadnjih dogoverenih, usugla{enih bila je upravo ta: ko }e biti na ~elu srpskog tima u maratonskim,dugogodi{njim pregovorima sa Evropskom unijom.Konkurencija je bila èstoka i ozbiljna, a izbor je na kraju

pao na gospo|u Mi{~evi}, profesoricu Fakulteta politi~kih

nauka u Beogradu, vi{egodi{nju direktoricu Kancelarije zaevrointegracije Vlade Srbije. Impresivnu jednu damu,superiornu znanstvenicu, ozbiljnu diplomatkinju.

Gospo|a Mi{~evi} je u konji~kom hotelu GardenCity , tvrde poznavatelji, najreprezentativnijem inajluksuznijem objektu te vrste u regiji, govorila

~inovnicima Vlade Federacije, pa i drugimzainteresiranim „putnicima namjernicima“, prenosilategobna, ali pou~na i nezaobilazna iskustva, „mapu puta“srbijanskih pregovora sa „zvani~nim Briselom“.

„Tek kada sam vidjela da je 95 posto poslanika uNarodnoj skup{tini Srbije iskreno privrèno evropskom

putu na{e zemlje, prihvatila sam ovu funkciju“, kazala je

profesorica i glavna pregovara~ica Srbija sa BriseloTanja Mi{~evi}. Pa pojasnila: „U prethodnom sazisrpske Skup{tine podr{ka na{im evrointegracijama nprelazila pedeset odsto“.

Nedaleko od reprezentativnog hotela „Garden City“Konjicu stanuje, u krajnje sumnjivo privatizirano

(uzurpiranom?) stanu, premijer Federacije Nermin Nik{Ako ni{ta drugo, iz razloga u~tivosti, gra|anskog red

protokolarnog „moranja“ i ili reda radi, dèntlmensotmjenosti trebao bi kolegicu iz Srbije do~ekati, ako ve}èli slu{ati (a ne èli jer bi morao upregnuti ono mamo`danih kapaciteta da i{ta razumije) ugostiti, po~ast„pripaziti“ federalni premijer Nik{i}. Me|utim, konji~ko-federalna lola, koja je nakon rata brzopotez

diplomirala na krajnje neuglednom lokalnohercegova~kom (pravnom!?) fakultetu uzela je godi{odmor u septembru. Sva{ta se moè prigovoriti Fehim[kalji}u, predsjedavaju}em Zastupni~kog doma federalnParlamenta, bliskom ro|aku i suradniku ministra dràvsigurnosti Fahrudina Radon~i}a. Kaù mi notor„reakcionarni“, zapravo oprezni, konzervativni ~ar{ijanu njegovoj izbornoj bazi, kada su ga birali za na~elniOp}ine Stari Grad: „Dobar je; ni starijeg ~ovjeka, oskudnije biografije, dugo nismo izabrali“. Ne zna~i uop}e da [kalji} nije u pravu, dapa~e: kristalno je ispravnjegova odluka da najvi{e zakonodavno tijelo u FederacBosne i Hercegovine ne}e nio~emu bitnom raspravljati d

je predsjednik federalne Vlade Nermin Nik{i}

godi{njem odmoru. Umorio se, iscrpio, satralo g

SLOBODNA BOSNA I 12.9.206

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Neukusno je, nepravedno i uvredljivo uspjeh nogometnereprezentacije lišiti konteksta, uzročno-posljedične spirale koja jedugoročno, strpljivo, teško, mukotrpno, ali sistemski, naravno, odgovorno građena. Već u ponedjeljak, na licu mjesta u Žilini, bio jedržavni parlamentarac iz reda Stranke demokratske akcije AsimSarajlić, dvometraš, kojeg svojata i tetoši najopskurniji poslovnpolusvijet, poput rubusnog burzovnog maga Zijada Blekića

odvratnog, neistesanog vodoinstalatera-hotelijera Alije Budnje, kakoće i gdje opravdati dnevnice za višednevni boravak u Slovačkoj...

SPORT I MUZIKANASILNI PRIORITETI „PREMIJERA NEKE TRENERKE“Pi{e: SENAD AVDI]

Federalni premijer Nermin Nik{i} mjesecimaneprincipijelno ne dolazi na posao



pretpostaviti je. Nik{i}a su tokom vi{emjese~nog po`rtvovanognerada razorile telefonske sjednice, pa je odlu~io da na|e maloodu{ka - odlaskom na utakmicu u @ilini, Bosne i Hercegovine protivSlova~ke - obukao Adidasov dres sa zlatnim crtama na crnim, da nemogu biti crnji, ramenima, pa sve do lakata. Va`no je Nik{i}u,nemam razloga, a pogotovo dokaza, da sumnjam da on i trenerku ikompletan rekreativno-sportski aran`man u ekspediciji u Slova~kojnije platio iz svog dèpa, zdravi je to seljak, natprirodno promu}uran

i bezrezervno lojalan svom {efu. Zlatko Lagumdìja, najvjernijiìvu}i „BH Fanaticos“, tokom posjete Slova~koj, na{ao je malovremena da se druì sa „gra|anima“: Izme|u dva dirljiva susreta sa„Bh Fanaticosima“, drugog posla objektivno nije imao u Slova~koj.Izdvojio je, istina, malo dragocjenog vremena da sa ministromvanjskih poslova Slova~ke Miroslavom Laj~akom. biv{im {efomOHR-a u BiH, „podijeli zabrinutost“. Kaè mi prijatelj iz Slova~keda takvih „slu~ajnih prolaznika“, poput Lagumdìje ministar Laj~ak

primi i s njima se slika barem desetak puta dnevno. Neukusno je,nepravedno i uvredljivo uspjeh nogometne reprezentacije li{itikonteksta, uzro~no-posljedi~ne spirale koja je dugoro~no, strpljivo,te{ko, mukotrpno, ali sistemski, naravno, i odgovorno gra|ena. Ve}u ponedjeljak, na licu mjesta u @ilini, bio je dràvni parlamentarac izreda Stranke demokratske akcije Asim Sarajli}, dvometra{, kojegsvojata i teto{i najopskurniji poslovni polusvijet, poput rubusnog

burzovnog maga Zijada Bleki}a i odvratnog, neistesanogvodoinstalatera-hotelijera Alije Budnje, kako }e i gdje opravdatidnevnice za vi{ednevni boravak u Slova~koj...

O

kreni-obrni, cijela se pri~a, i u dru{tvu i u sportu, reducira na prostu ra~unicu - neka svako ko je demokratski izabran radi

svoj posao i neka za to odgovara. Svakom prema zaslugama,

stara je, jo{ uvijek nenadma{na socijalisti~ka floskula. Uspjnogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine ili herojsneuspjeh na{ih ko{arka{a je, naàlost, potpuno izoliran, autoht~in, koji ni sa kakvom politikom nema dodirnih ta~aka: prije viod deset godina za dogradona~elnika Sarajeva imenovan nenadma{ni Ivica Osim. Svima je to bilo va`no, osim njemHajde, ne moramo se toga sje}ati, davno je to bilo. Sjetimo se da

prije tri godine najva`niji poslijeratni sporta{, ko{arka{ Nen

Markovi}, na istu du`nost izabran, ovoga puta na izbornoj listi{ta? Ni{ta.

Bezobrazno je strana~ko-partijsko svojatanje sporta, uspjeh

pa ~ak i neuspjeha, u dràvi koja nema ure|en sistefinansiranja tih „dru{tvenih aktivnosti“, gdje se svaki zahtj

za podr{ku dràve tretira kao „upad u platni sistem“.

Koga je briga jesu li Lagumdìja i Nik{i} sa, jedne strana~keAsim Sarajli} i Selmir Kaplan sa druge strane, kako i koliko, ikojih politikantskih razloga podràli uspjehe reprezentacijfilmskih, pozori{nih, knjièvnih „besposlica“. Sve je nedoli~na dnevnopoliti~ka pragma. Kada su nakon Drugsvjetskog rata neprikosnovenom pijancu Winstonu Churchinjegovi ministri kulture i sporta ponudili budèt u kojem skresani izdaci za kulturu i sport, stari majstor ih je upita„Ok. A {to }emo mi drugo braniti ako nas neko ponovnapadne“?“

Nije, dakle, posao federalnog premijera Nik{i}a da se smukao priljepak svog strana~kog diktatora od kojeg je nau~io snajgore, nego da se „{koluje uz rad“ - ponekad se u Konjicu,

predavanju srpske {efice za evrointegracije moè vi{e nau~iti ne

u Slova~koj. Tako|er vukojebini - @ilini!


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJ

ljao budètske „prioritetne“ razloge zbog kojih

NIKAD SAMA NISI TIStrana~ko uplitanje u sport premijer - Nermin Nik{i} sanajbliìm Lagumdìjinim poslu{nicima, Grabovicom, Ma{i}em



ÊTVRTAK, 5. SEPTEMBARLjetnja {ema na javnim televizijskim

servisima, dakle jedan pozama{an vremen-ski period, tromjese~ni praznik nerada, lan-daranja, besposli~arenja, nedolaska na

posao je okon~ana; vrtile su se u ljetnoj{emi, stare, izgu`vane, izlizane serije,reprizirani su hiljadu puta reprizirani fil-movi. “A jel’ vrijedi u septembru mojapriznanica da sam platio tv pretplatu zajuni?”, pitam ozbiljno radnicu za po{tan-skim {alterom kojoj svaki mjesec moram

platiti osam maraka za “sadràj” koji nitigledam, niti me zanima ~ak i kada nije ljet-na {ema, odnosno /{ega…

PETAK, 6. SEPTEMBARFREDERIK HARHOFF, danski sudija

Ha{kog tribunala koji je prije mjesec-dva (u privatnom, dekonspiriranom pismu prijateljima) upozorio na profesionalnuneprincipijelnost i nekonzistentnostMe|unarodnog suda za ratne zlo~ine u

biv{oj Jugoslaviji, otkako je na ~elo togSuda do{ao ameri~ki paraobavje{tajni

sudac THEODOR MERON, podvrgnut je profesionalnom, ljudskom i medijskomsotoniziranju. Vojislav [e{elj ga je uspioizbaciti iz Sudskog vije}a koje bi mu zamjesec dana trebalo izre}i presudu.

Harhoff je (stidljivo, diskretno,samozatajno) udario u birokratsko-me|unarodno pravno zmijsko gnijezdo -Ha{ki tribunal, njegovu korumpiranu, poli-tiziranu, parazitsku, osvetoljubivu,gramzivu, bezdu{nu strukturu; nesvjesno sei nenamjerno svrstao u red planetarnih“zvi`da~a”- ni{ta manje riskantan, suicidan~in nije po~inio nièrangirani ameri~ki~asnik, osu|en na 35 godina zatvora,BRADLEY MORNING, niti australskinesta{ko JULLIAN ASSANGE.

SUBOTA, 7. SEPTEMBARKakva god mi se posljednjih mjeseci

subota “namjesti”, dobra, ili r|ava, a ovadana{nja je bila nelo{a, radna, ve~ernjidnevnik, koju god televiziju da gledam,u~ini mi je nepodno{ljivo turobnom.Subote su, od rata pa do danas danimasovnih dènaza ubijenima u minulom

ratu, a identificiranim u posljednjim

mjesecima. Stravi~ne, potresne, pla~neispovijesti rodbine `rtava.

Subotnje vijesti su rezervirane za otkri-vanje novih masovnih grobnica - danas

jedne kod Vi{egrada i druge, jo{ masovnije,u okolini Prijedora. Iz subote u subotu, izmjeseca u mjesec, iz godine u godinu, isti,vje~iti horor: GROBNICA SUBOTNJEVEÊRI!

NEDJELJA, 8. SEPTEMBARFederalni ministar za bora~ka pitanjaZUKAN HELEZ sa dru{tvom danas je urodnom Bugojnu pretukao gazdu tamo{njegkafi}a. Lokalna policija je ubrzo do{la na

lice mjesta, saslu{ala sve svjedoke,o{te}enog gazdu koji je potvrdio da ga jenagrdio upravo ministar Helez. Ministar jetek narednog dana saop}enjem za javnostdemantirao ikakvu povezanost sa ovimnemilim doga|ajem. Su~en sa suprotnimtvrdnjama svjedoka, ministar Helez jenavodno rekao: “Ja sam bio pijan, pa se ba{zato svjedoci ne sje}aju”…

PONEDJELJAK, 9. SEPTEMBARJe li MIRZA TELETOVI], prije nego

{to je tri sekunde prije kraja utakmice pro-tiv Litvanije opucao tricu (ne iz svla~ionice,kako bi rekao komentator FTV-a EdinAvdi}, nego sa grani~nog prelaza [entilj!),trebao na~initi jo{ korak-dva naprijed, pa,ili pogoditi, ili iznuditi tri bacanja, besmisle-no je pitanje. Nije na{a ko{arka{ka selekci-

ja (~asno, naj~asnije mogu}e) ispala nakon prvog kruga natjecanja na Evropskom prvenstvu zbog Mirzine proma{ene trojke,glave su nam do{la proma{ena slobodna

bacanja ~etiri dana ranije protiv Srbije.“Kako bek moè proma{iti slobodno bacan-je?!”, do kraja ìvota se pitao jedan drugiMirza: DELIBA[I].

UTORAK, 10. SEPTEMBARKako se koja nova stranka formira, tako

u nju munjevitom brzinom ulije}u iutr~avaju generali, ratni komandanti, biv{ii aktuelni borci, branitelji. Gledam danasKantonalnu skup{tinu Sarajeva, jedan dodrugog sjede, u razli~itim strana~kimtaborima, ratni komandant Gardijske

brigade ABiH D@EVAD RA\O, koman-

dant Specijalne jedinice MUP-a BKEMAL ADEMOVI], brigadir ADNASOLAKOVI], brigadir ZAIM BACKVI].

General SEFER HALILOVI] je ~elu bo{nja~ke politi~ke stranke, gene@IVKO BUDIMIR, odvojiv{i se od HSPosnovao je sopstvenu hrvatsku strank

generalni sekretar Demokratske fronte general SIFET POD@I]. U Krajini se poti~ki i strana~ki dijele i sukobljavaju ratkomandanti, Hrvatska demokratska zajenica se godinama emancipirala od “generskog lobija” (ANTE JELAVI], LJUB]ESI] ROJS, STANKO SOPTA BAJA…

O ~emu se tu radi, vjerojatno je najbo prije nekoliko decenija dijagnosticirao veki srpski pjesnik i mudrac DU[KRADOVI]: “Svugdje u svijetu ljudi decenijama bore za ~etiri godine vlassamo kod nas su se ljudi borili ~etiri godida bi decenijama bili na vlasti”…

SRIJEDA, 11. SEPTEMBAR Ne znam ko treba skrenuti pa`n

MARJANU MIJAJLOVI]U, ina~e sim pati~nom i nemrskom ~eljadetu, sportskkomentatorskoj ikoni FACE TV, upozorga da mora priko~iti, unijeti barem mareda, mjere, samokontrole, samohva

po{tovanja gledateljstva, izbjegavanudvorni~kog proklizavanja? Njegov {Senad Hadìfejzovi}? Pa on je jo{ gonemilosrdniji, on je, moglo bi se re}i “postreka~ u djelu”- sistematskog i planskmedijskog terora nad civiln

stanovni{tvom.


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI





KREDITNA T(R)OP LISTA

Republika Srpskaostaje bez 130miliona KM

kredita EIB-a !?Evropska investiciona banka pokrenula

je pro{le nedjelje detaljnu kontroluInvesticiono-razvojne banke RepublikeSrpske (IRB) koja je privilegovanimprivrednicima iz RS-a dodijelila krediteiz kreditne linije od 50 miliona eura koje

je IRB dobila od EIB-a. Povoljni kreditisa niskom kamatnom stopom i grejsperiodom od dvije godine podijeljenisu uglavnom Dodikovim omiljenimtajkunima. Na prvom mjestu kreditnetop liste nalazi se Integra Inènjering Slobodana Stankovi}a, koja je dobilakredit od 15 miliona maraka. Jo{ jednaod njegovih firmi, Jedinstvo Gradi{ka,dobila je 9,4 miliona KM, zatim hotelVu~ko na Jahorini je dobio {est milionaKM kredita, Elvaco iz Bijeljine GavrilaBobara tako|er {est miliona KM.Ukoliko kontrola Evropske investicionebanke utvrdi nepravilnosti prilikom dod-

jele kredita (a na{ pouzdani izvor tvrdida ih je bilo) i da su firme dobijenasredstva nenamjenski tro{ile, uslijedi}eo{tre sankcije. Naime, novi kreditniugovor sa IRB-om od 65 miliona euraza razvoj malih i srednjih preduze}a uRS-u sasvim sigurno ne}e biti odobren.

(M.D.)

MINI MARKET

Iako su ~lanovi Sindikata MUP-aPosavske ùpanije, prije ravno godinudana, dobili pravomo}nu presudu o isplatinezakonito ukinute naknade za no}ni rad,

jo{ uvijek ~ekaju da sudska odluka bude provedena. Nakon {to je @upanijski sud uOdàku donio presudu u korist policajaca,

predstavnici Vlade Posavske ùpanije pristali su na pla}anje naknada za no}nirad samo onim policijskim slu`benicimakoji su se odrekli kamata. Preostalihtridesetak policajaca, koji su ostali prisvojim zahtjevima, potom su traìli

pokretanje procedure za blokadu ra~una

Vlade i ponovno je Sud donio odluku unjihovu korist. No, premda je rje{enje o

blokadi ra~una doneseno u maju, odlukuSuda jednako ignoriraju i u VladPosavske ùpanije i u Hypo Alpe Adriabanci, preko koje ùpanijske institucije

posluju. Dodajmo tome da Vlada policajcima duguje skromnih 37.000 KM, {to je0,1 posto ùpanijskog prora~una, kao i dasu, u me|uvremenu, naknade isplatili

policijskim slu`benicima koji uop}e nisu podnijeli sudske tu`be, ali su bili voljni dase nagode.

(S.M.

REŽEĆI POLICAJCI

Tridesetak policajacaPosavske županije većgodinama ne uspijevaju

naplatiti noćni rad

Igor Radoji~i}, predsjednik Narodne skup{tine RS-a, imaambiciju da ostavi skup{tinski~eki} i preseli u Sarajevo, kao~lan Predsjedni{tva BiH.Trenutno mu kandidaturu one-mogu}ava nesprovo|enje pre-sude “Sejdi} - Finci”, jer jeRadoji~i} Crnogorac i kao kan-didat iz reda ostalih ne moè

biti izabran za ~lana Preds jed-ni{tva BiH. Me|utim,Radoji~i} je uveliko zapo~eo

predsjedni~ku kampanju. U posljednjih petnaest dana prvidirigent Skup{tine RS-a posje-tio je Isto~no Sarajevo, Andri}grad u Vi{egradu,

zatim je obilazio {kole, vrti}fabrike u Zvorniku, TesliKotor Varo{i. Pro{le je nedjeskoknuo i do Uìca, gdjeotvorio izlo`bu “20 god

Narodne skup{tine RS-Svakom navedenom prigodRadoji~i} se fotografisaoodabrane fotografije objaviosvom Facebook profilu. Inana njemu je Radoji~i} obja

pravu galeriju svojih fotogra ja, od Izraela gdje je i{aoslu`benu posjetu sa suprugoa zaka~io je i fotose sa Cecinkoncerta na U{}u.

(M.

U KAMPANJI PUNOJ DIMA…

Igor Radoji~i}

SlobodanStankovi}

Predsjednik Skupštine RS-a

Igor Radojičić namjerava sekandidirati za članaPredsjedništva BiH



PRO ET CONTRA


LA@NO JEDINSTVO JAVNIHEMITERA

BiH nema jedannego tri odvojena

javna emitera odkojih svakiraspolaè sa po6 minuta reklamau jednom satuPrijedlog Regulatorne agencije zakomunikacije (RAK), da se javnimservisima ograni~i emitiranje reklamnihsadràja u jednom satu na ~etiriumjesto ranijih {est minuta, izazvao jenevi|enu provalu bijesa ~elnih ljudi tri

javna servisa koji su kao jedan ustali uodbranu vi{egodi{njeg medijskogmonopola. Skra}ivanje marketin{kihblokova za dva minuta u jednom satuugrozit }e opstanak javnih emitera,poru~uju uglas ~elnici FTV-a, RTRS-a iBHRT-a, ne navode}i niti jedanrelevantan argument kojim bi potkrijepilsvoju tvrdnju.Istina je zapravo da u BiH postoje triodvojena javna emitra, od kojih svakiraspolaàle sa 6 reklamnih minuta u

jednom satu, {to }e re}i da zajednoraspolaù s 18 minuta reklamnogprograma! Nakon eventualnogsmanjenja reklamnih blokova za po 2minuta, jo{ bi uvijek raspolagali s 12minuta, {to je duplo vi{e nego u bilokojoj drugoj evropskoj dràvi! Uza sveto, javni emiteri ubiru i sav prihod odRTV taksi koji na godi{njoj razini iznosioko 55 miliona KM.Ukupni godi{nji prihod i javnih ikomercijalnih emitera iznosi oko 127miliona KM, od ~ega javnim emiterimapripada lavovski dio - oko 70 posto! Suvjerljivo najve}im budètom (odmarketinga i RTV takse) raspolaèFederalni servis koji, na drugoj strani,ma|u javnim emiterima najmanje proizvodvlastitog programa - svega 25 posto.Notorna je la` da bi smanjenjemarketin{kih blokova za 2 minutamoglo ugroziti javne emitere. Istina jeda bi donekle ugrozilo samo onaj diobudèta javnih emitera koji odlazi nakupovinu tre}erazrednih sapunica iniskobudètnih filmova na ~iju nabavku

javni emiteri tro{e najve}i dio budèta.(A.M

MINI MARKET

SR\AN VULETI]

Reìser

DASmatram da prije svegapravosudni organi trebaju

utvrditi stvarne ~injenice, i daako se potvrdi da je po~iniobilo kakvo krivi~no djelo, ondau tom slu~aju treba i morapodnijeti ostavku.

IBRAHIMNADAREVI]

Poslanik uPredstavni~komdomufederalnogParlamenta

DANaàlost, ministarHelez nema „podmeta~e“kakve je imao gospodin Kurte{koje bi mogao da podmetne uincidentu koji je skrivio.Mi{ljenja sam da Zukan Helez

nikad nije ni trebao biti ministara to je i pokazao svojimpona{anjem i radom u Vladi.

DRAGAN JOVIÎ]

DirektorKamernogteatra 55

DAMi{ljenja sam da se u ovucijelu situaciju trebaju umije{atiinstitucije ukoliko se pokaè da

je ministar Helez u~estvovao ukafanskoj tu~i.

AMOR MA[OVI]^lanKolegijadirektoraINO-a

DAPrije svega treba ustanoviti {tase zaista desilo. Ako je ta~noda je ministar Helez bio jedanod sudionika u tu~i i ako sedoveo u ovu situaciju, ~asno bibilo da se povu~e sa

ministarske pozicije.

ADMIR KAPOPredsjednik Udruènja„Kupujmodoma}e“

DAPrije svega treba utvrditi da li jezaista ministar Helezu~estvovao u tu~i. Ako sepokaè da jeste, smatram da bitrebao podnijeti ostavku.

[EMSOTUCAKOVI]

ProfesorFPN-a

DAAko je ta~na informacija da jeministar Helez u~estvovao ukafanskoj tu~i, mi{ljenja samda ne treba dati ostavku ve} daga se treba otjerati saministarske pozicije.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Smatrate li da bi ministar Helez

nakon najnovijeg incidentatrebao podnijeti ostavku?

Priredila: Ma{a ]osi}



Vi{emjese~ni lo{i odnosi izme|uDodikovog SNSD-a i Bosi}evogSDS-a kulminirali su pro{loned-

jeljnim Dodikovim zahtjevom dase Mirko [arovi} smijeni sa mjes-

ta ministra spoljne trgovine i ekonomskihodnosa BiH.

Nakon najavljene [arovi}eve smjeneostalo je nejasno kako }e Dodik zaista reali-zovati ovu svoju namjeru i da li }e me|ustrankama iz Federacije BiH uspjeti skupiti

dovoljan broj glasova da izbaci SDS izVije}a ministara BiH.

Kako na{ list saznaje, Milorad Dodik nakon ove najave nije sjedio skr{tenih ruku.Krajem pro{le nedjelje pozvao je ZlatkaLagumdìju da ga posjeti u Banjoj Lucikako bi detaljno razradili plan [arovi}evesmjene. Lagumdìja }e, po svemu sude}i, unarednih nekoliko dana otputovati u BanjuLuku, ali je nepoznato da li }e javnost znati


DODIKOV SALTO MOR(T)ALE

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Šta stoji iza posljednjegsukoba SNSD-a i SDS-a iDodikovog zahtjeva zasmjenu ministra u Vijećuministara MIRKAŠAROVIĆA, na šta je sve

lider SNSD-a spremankako bi realizovao pro-jekat Srednja Drina kojije po njegovom mišljenjuopstruisao Šarović, za našlist otkriva izvor izsamog vrha SNSD-a

DODIK-LAGUMD@IJA-ÔVI]TROJAC ZA SMJENU

MIRKA [AROVI]A



za ovu posjetu. Kako tvrdi na{ dobro obavi je{-teni izvor, Lagumdìja bi se radije sDodikom susreo tajno, me|utim Dodikuodgovara da pred kamerama pokaè kako jena{ao novog partnera koji }e mu pomo}i u

realizaciji njegovih aktuelnih planova.

Dodiku [arovi} smeta iz dva razloga.Prije svega, Dodik smatra da je [arovi}opasan protukandidat SNSD-u na slijede-}im izborima, na bilo kojem nivou da se

bude kandidovao. Dodiku njegova popu-

larnost, kako navodi na{ izvor, smeta i èli

ga {to prije izbaciti iz Vije}a ministara Bi to uz pomo} stranaka iz Federacije BiH

DODIK JE MAJSTOR ZA KRIZE[arovi} je mo`da najbolje objasn

stvarnu namjeru Milorada Dodika u pog


SNSD SE OKRE]E SARAJEV

Smijenjeni ministar Slobodan Stani} otvorio je aferusa medicinskom opremom koja je ugrozila politi~ko-tajkunski dil izme|u Banje Luke i Mostara vrijedan

nekoliko desetina miliona KM!

TROJAC ZA SMJENE IPROMJENE

Milorad Dodik za Zlatka Lagumdìju iDragana ôvi}a sprema ponude koje sene odbijaju kako bi obezbijedio ve}inu uParlamentu BiH za smjenu Mirka [arovi}a



du inijcijative za njegovu smjenu.“Dodiku ne odgovara onaj ko radi i ko

ima uspjeha na bilo kojem polju. To jesu{tina. Ja sam svoj posao korektno obavlj-ao, korektno sam sara|ivao i sa ljudima izSNSD-a. Mislim da sam radio maksimalnopo{teno.”

Obja{njavaju}i su{tinu Dodikovih nas-tojanja, [arovi} je jasno stavio do znanja da

je u pitanju obra~un sa SDS-om, ali i potre-

ba da se stvara konfuzija na nivou BiH.“On èli da zakomplikuje ìvot u BiH.

On je majstor za upravljanje krizama i zatoje pokrenuo sve ovo”, kaè [arovi}.

Pored eliminisanja [arovi}a, Dodiku jeLagumdìja neophodan kako bi na Savjetuministara BiH progurao projekat SrednjaDrina koji je Dodik dogovorio sa partneri-ma iz Italije, a koji bi mu donio prijeko

potrebnih nekoliko stotina miliona eura.Jo{ sredinom 2011. godine Dodik je sa

biv{im italijanskim premijerom SilviomBerlusconijem potpisao sporazum po kojim}e Vlada Italije osigurati finansijskasredstva za izgradnju hidroenergetskogsistema Srednja Drina.

Ovaj projekat treba zajedni~ki darealizu ju Elektroprivrede Srbije i RS-a sastrate{kim partnerom, italijanskom firmomSeci Energia , a on podrazumijeva izgradnjutri hidroelektrane instalisane snage 235MW, vrijednosti oko 800 miliona eura.

Podsje}anja radi, projekat hidroenerget-skog sistema na srednjem toku Drine

podrazumijeva izgradnju tri hidroelektrane- Dubrave, Tegare i Roga~ica, koje bigodi{nje proizvodile 860 GWh, koje bi u

potpunosti otkupljivali Italijani. Premautvr|enim principima i nakon {to Savjetministara BiH da zeleno svjetlo ulaganja uzajedni~ku firmu, koja bi upravljalahidroelektranama, italijanska kompanija“Seci Energia” imala bi 51 odsto vlasni{tva,a elektroprivrede RS-a i Srbije po 24,5odsto.

Me|utim, Dodik na saglasnost Savjetaministara BiH ~eka vi{e od godinu dana, jer ve}ina stranaka iz FBiH smatra da jeKomisija za koncesije BiH isklju~ivonadle`na za ovaj projekat i da on mora da

pro|e kompletnu proceduru od nadle`nogministarstva, preko Savjeta ministara BiHdo Parlamenta BiH.

U Ministarstvu spoljne trgovine iekonomskih odnosa BiH na ~ijem se ~elunalazi Mirko [arovi}, na ~iji prijedlogVije}e ministara BiH treba da da zelenosvjetlo, nije bilo pokretanja inicijativa zaovaj projekat, jer je Elektroprivreda BiHranije tra ila koncesiju za srednji tok Drine.Osim toga, Vlada FBiH je traìla formiranjezajedni~kog preduze}a izme|u FBiH i RS-aza realizaciju tog projekta

[arovi}eva pasivnost oko projekta

Srednja Drina razbjesnila je Dodika. On

smatra da se ne radi o me|udràvnom projektu ve} onom koji se odvija u okviruSporazuma o specijalnim i paralelnim veza-ma RS-a i Srbije. U RS-u smatraju da jedovoljno da Vije}e ministara BiHEvropskoj komisiji samo po{alje pismokojim daju saglasnost na taj projekat.Srbijanski premijer Ivica Da~i} nedavno jeitalijanskom premijeru Enricu Letti poslaourgenciju da potpi{e dekret s njihove strane

koji bi se trebao realizovati u Beogradu 15.oktobra. Kako se sporazum izme|u italijan-skog partnera sa Elektroprivredom Srbije

privodi kraju, i on }e ubrzo biti potvr|en uSkup{tini Srbije, Dodik je intenziviraoaktivnosti oko ovog projekta ~ija bi murealizacija ubrizgala zna~ajnu finansijskuinjekciju. Iz tog razloga Dodik }eLagumdìji za sto iznijeti nekoliko

politi~kih ponuda kako bi mu pomogao darealizira “Srednju Drinu” i smijeni

[arovi}a.Pregovori SDP-a sa SNSD-om

strate{kim dràvnim pitanjima odrà}e senarednih nekoliko dana. Za informackakav }e truli kompromis Lagumd`

posti}i sa Dodikom, odnosno kakva trgovina izme|u njih dvojice pasti, javno}e vjerovatno biti uskra}ena, ba{ kao {Lagumdìja nikada nije objasnio kakvu

ponudu dobio SNSD da odustane od nj

gove smjene.

BEVANDINA PODR[KA [AROVI]UMnoge nevladine organizacije ko

prate rad PS BiH i Savjeta ministara Bisaglasne su u ocjeni da je [arovi} bio jedod najuspje{nijih ministara u kabineVjekoslava Bevande. âk i Bevanda ddo [arovi}evog mi{ljenja, i ne}e olako phvatiti zahtjev za njegovu smjenu, isti~e ndobro obavije{teni izvor.


DODIKOV SALTO MOR(T)ALE

MIRKO [AROVI]“Dodik ne podnosi

uspje{ne ljude”



Iako je Dragan ovi}, lider HDZ-a BiH,tokom susreta sa Dodikom u Mostaru,

rekao da njegova stranka u ovom trenutkuima jedan jedini partnerski odnos sa SNSD-om, na kojem }e graditi komunikaciju nasvim nivoima vlasti, ne}e mu biti lako dasvojim saradnicima objasni zbog ~ega seupu{ta u jo{ jednu politi~ku krizu u zajed-ni~kim institucijama.

Zajedni~ki poslovni interesi hrvatsko-srpskog liderskog dvojca, koje grade ve}godinama, mogli bi da odnesu prevagu nad

poli ti~kim razlozima. Naime, ôvi} iDodik odavno kuju zajedni~ke poslovne

planove. Kako tvrdi na{ izvor iz vrha

SNSD-a, nekoliko je hercegova~kih pre-duze}a ~iji su vlasnici vi|eniji HDZ-ovciu~estvovalo na tenderima u RS-u. PoputGeneral Elektrika iz [irokog Brijega, Inel- meda i Medika iz Mostara i drugih. Svi ovi

poslovi odnose se na nabavku medicinskeopreme i materijala, a saradnja traje jo{ iz

vremena ministrovanja R anka [krbi}a. Njihova politi~ka saglasnost, uz zajed-

ni~ki poslovni interes, mogao bi da budeopredjeljuju}i faktor za ôvi}a koddono{enja odluke na ~iju }e stranu stati usukobu SDS-a i SNSD-a.

STANI] SMIJENJEN PREKO NO]IIsti izvor tvrdi da je smjena ministra

Stani}a donijeta iznenada, prilikom Dodi-kove posjete Mostaru, gdje je “utvr|eno”da je Stani}ev najve}i grijeh bilo otvaranjeafere u Fondu zdravstvenog osiguranja RS-

a. Naime, u centru afere bila je nabavkanekvalitetnih i neatestiranih implantata kojisu ugra|ivani u tijela pacijenata kao da suvisokokvalitetni.

Nakon Stani}evog detaljnog istraìvan-

ja MUP RS-a podnio je izvje{Specijalnom tuìla{tvu RS-a protiv R adeBlagojevi}a iz Fonda i jo{ ~etvoro vlasnii radnika privatnih firmi iz Mostara. Rij

je o Marku Tadi}u, vlasniku preduze}a InMed i Medika iz Mostara, kao i protiv MTadi} i Antonija [kobi}a, radnika prduze}a Inel Med i Milke Ljubi}, direktoriMedike. Blagojevi} se sumnji~i da je plikom nabavke implantacionog materija

namje{tao tendere navedenim firmama.Firma Inel Med je od 2007. godine

Klini~ki centar Banja Luka isporu~ila vekoli~inu medicinske opreme, me|u kojosu bili pejsmejkeri, vje{ta~ki kukovi i ramna. Oni su implantate daleko lo{ijkvaliteta prodavali po cijeni onih renomranih proizvo|a~a. Razlika u cijeni je bvi{emilionska.

Stani} je smijenjen kako bi politi~ktajkunski dogovori, uklju~uju}i i onaj relaciji Mostar - Banja Luka, mogli nemetano funkcionisati. Radi se o poslovimvrijednim vi{e desetina miliona marak~emu je nekooperativni Stani} bio smetnUpravo ti poslovi su i namje{teni u kormostarskog Ino-meda, firme ~iji

pokrovitelj navodno vrh HDZ-a.Iako se o personalnim promjenama

Vladi RS-a spekulisalo danima ranijStani}evo ime nije bilo u opticaju. Nita~ne ni spekulacija da je dobra vo

biv{eg ministra Stani}a, koji je omogu} bubre`nim bolesnicima uslove za sticanstatusa invalida, samo pomogla premijerda donese kona~nu presudu o njegovoodlasku.

Aktuelna premijerka @eljka Cvijanovnavela je kao razlog za Stani}evu smjenjegovu odluku da Vlada RS-a preuzm36 miliona KM dugovanja od zdravstvenustanova.

Od ovog opravdanja providnije je samono koje je trebalo da opravda povratSlobodana Stani}a na mjesto vr{iodu`nosti direktora Instituta za javzdravstvo, odakle je i do{ao u Vladu RS-

“Stani} je ranije veoma dobro obavljfunkciju direktora Instituta za javzdravstvo Republike Srpske i zbog toga vra}amo na tu poziciju”, rekla je @eljCvijanovi}, poku{avaju}i da ostane p

brana pred novinarima.Premijerka @eljka Cvijanovi} Stani}a

o njegovoj smjeni obavijestila u telefoskom razgovoru, u ~etvrtak kasno popodnnakon povratka iz Mostara gdje je, svemu sude}i, kona~na odluka i donesen

Stani} je smijenjen i zbog otvaranja afe~iji glavni akter bio njegov prethodnik Ran[krbi}, koji je je po ocjeni upu}enih uni{tzdravstveni sistem Republike Srpske, alìvote gra|ana RS-a koji su bili prinu|eni koriste medikamente najgore kvalitete koji

u plasirani kao jedini lijekovi.


SNSD SE OKRE]E SARAJEV

Dr. Dragan Bogdani} iz Tesli}a, koji senalazio na poziciji generalnog direktoraZdravstvenog centra Banja Vru}ica, novi jeministar zdravlja RS-a. Na{ izvor tvrdi da subrojni lobisti poku{ali uticati na izborStani}evog nasljednika, izme|u ostalih ibiv{i ministar Ranko [krbi}. On je, navodnofavorizovao direktora bolnice u Gradi{ci,Vladu Marjanovi}a. Druga struja iz SNSD-a imala je svog favorita, direktora bolnice uBijeljini Sini{u Maksimovi}a. Ipak,posljednju rije~ je dao Milorad Dodik, koji je

traìo li~nost na koju }e imati najvi{e utica- ja. Tako je izbor pao na Bogdani}a.

Bogdani} je prije dvije godine vodioprojekat rekonstrukcije ZTC Banja Vru}ica,vrijedan 18 miliona KM. Upu}eni tvrde da

je cijena rekonstruisanog kvadratnogmetra prostora u ZTC-u na kraju iznosila~ak 3.200 KM, kao i da svi obavljeniposlovi nisu mogli da prema{e iznos odoko 10 miliona maraka. Ipak, do sada seniko nije bavio nezakonitostima tokomrekonstrukcije ovog objekta.

BOGDANI] JE DODIKOV ODABIR

Novi ministar zdravlja je “majstor”za rekonstrukcije banja

NA DRINI CENTRALEMilorad Dodik i Silvio Berlusconi potpisali sporazum

Srednja Drina o izgradnji tri hidrocentrale



P

redsjedavaju}i Vije}a ministaraBiH Vjekoslav Bevanda, njegovekolege, dràvni ministri financijai sigurnosti Nikola [piri} i

Fahrudin Radon~i} i direktor Slu`be za poslove sa strancima DraganMekti} poloìli su prije petnaestak danakamen temeljac za izgradnju budu}egsjedi{ta te slu`be u sarajevskom naseljuDobrinja. Upravna zgrada Slu`be za

poslove sa strancima i Terenskog centraSarajevo trebala bi, kako je najavio direktor Mekti}, biti zavr{ena u roku od godinudana, a nov~ana su sredstva, vi{e od {estmilijuna KM, ve} osigurana u dràvnom

prora~unu. I mada je Dragan Mekti}vi{emilijunsku investiciju pravdao visokimizdvajanjima za zakupninu poslovnih

prostorija (280.000 KM godi{nje), i daljenije jasno kako se Slu`ba za poslove sastrancima na{la me|u prioritetima, budu}ida za druge kapitalne projekte Vije}eministara BiH u sigurnosnom sektoru i

pravosu|u ve} godinama nema para.

DEVET MILIJUNA KM ZASPECIJALCE SIPA-e

Slu`ba za poslove sa strancimaosnovana je, podsjetimo, 2005. godine, anjezin je idejni tvorac bio sada ve} biv{idirektor Me|unarodnog programaMinistarstva pravde SAD-a za obuku i


KAPITALNE INVESTICIJE U POLICIJSKE AGENCIJE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH VJEKOSLAV BEVANDA i njegove kolegeministri NIKOLA ŠPIRIĆ i FAHRUDIN RADONČIĆ svečano su, prije petnaestakdana, položili kamen temeljac za izgradnju Upravne zgrade i Terenskog centraSlužbe za poslove sa strancima; iako je za ovaj projekat iz državnog proračuna

izdvojeno više od šest milijuna KM, i dalje nije jasno kako se i prema kojim kri-terijima u Vijeću ministara BiH određuje koje sigurnosne agencije imaju prioritet

pri raspodjeli para

U IZGRADNJU ZGRADA SIPA-eU ISTO^NOM SARAJEVU

VIJE]E MINISTARA INVESTIRA30 MILIJUNA KM



pomo} u kriminalisti~kim istragam(ICITAP) James Tillman. Tillman je svodugogodi{nju karijeru u BiH (stigao odmah nakon rata) zavr{io neslav

pro{log mjeseca, kada je Sarajevo napusu pratnji ameri~kih federalnih agenazbog te{kih optu`bi za korupciju. N

premda je izvjesno da se taj ameri~ policajac vi{e ne}e vra}ati u BiH, iza se je Tillman, uz njegove pulene na ~eln pozicijama u najva`nim sigurnosnagencijama, ostavio i ambiciozne projek

poput Slu`be za poslove za strancima, ksamostalne agencije koja djeluje pMinistarstvu sigurnosti. Na formiranju

Slu`be za poslove sa strancima dugogo{nji supervizor reforme policijskih snagaBiH inzistirao, rukovode}i se zakonsko

praksom u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`va, iako je identi~na slu`ba, uzme li seobzir obim njihovih poslova, mogfunkcionirati i pri nekoj od postoje}agencija, primjerice, kao odjel Grani~

policije. Naime, za razliku od SAD-akojima stalno boravi oko 11 milijuilegalnih emigranata, kroz Imigraciocentra Slu`be za poslove sa strancima, njegovog osnutka do sada, pro{lo je sskupa 1.165 osoba, a trenutno u Cent

boravi svega 26 ilegalaca. Jednako je tazanemarljiv i broj stranih dràvljanaodobrenim stalnim i privremen

boravkom, kojih u BiH ima jedva ne{to vod deset tisu}a. Istodobno, na poslovimrje{avanja njihovog boravi{nog statusa raoko 230 dràvnih slu`benika, koji }e godinu dana dobiti i zasebnu zgradu.

Izgradnja nove upravne zgrade Slu`za poslove sa strancima nije, me|utim

jedini primjer neselektivnog izdvajangolemih financijskih sredstava za dràvinvesticije u sigurnosne agencije. Jedna

je sporna i odluka Vije}a ministara BiHdecembra pro{le godine, koja je u javno

pro{la gotovo nezamije}eno, da se prijedlog Ministarstva sigurnosti odobsredstva za izgradnju baze za smje{tajobuku Jedinice za specijalnu podr{Dràvne agencije za istrage i za{ti(SIPA). ^lanovi su Vije}a ministara Bi

pod pritiskom direktora SIPA-e GoraZupca i njegovih politi~kih skrbnik

prihvatili preliminarnu procjenu vrijednoobjekta u iznosu koji prema{uje 9milijuna KM?! Naknadno je, u prolje}e ogodine, Vije}e ministara donijelo no

odluku o izdvajanju dodatnih sredstava


KAKO SE DIJELIO NOVAC IZ DR@AVNOG BUD@ET

Vi{e od 800 uposlenika Direkcije za koordinacijupolicijskih tijela jo{ su uvijek podstanari

u Studentskim domovima

NAJVA@NIJI DR@AVNIPROJEKATIako je izgradnja zgrade

SIPA-e ko{tala vi{e od 20milijuna KM, direktor Goran

Zubac dobio je jo{ 10 milijunamaraka za bazu za smje{taj iobuku Jedinice za specijalnupodr{ku, njegov je najnoviji

projekat Regionalni centar zaborbu protiv terorizma



bazu Jedinice za specijalnu podr{ku, koja}e, ba{ kao i sjedi{te SIPA-e, biti izgra|enau Isto~nom Sarajevu. No, sude}i prema

posljednjim istupima direktora Zupca, tuinvesticijama u SIPA-u ne}e biti kraj.Zubac je, naime, nedavno najavio izgradnjuRegionalnog centra za borbu protivterorizma za podru~je cijelog Balkana (?), ive} po~eo lobirati kako bi dobio politi~ku

podr{ku i za taj projekat.

ÎJA JE DIREKCIJA ZA KOORDINACIJUPOLICIJSKIH TIJELA

Kako je, me|utim, prethodnih godina uizgradnju sjedi{ta SIPA-e uloèno preko 20

milijuna KM, ra~unica pokazuje da }e samoza objekte ove policijske agencije izdràvnog prora~una biti izdvojeno vi{e od30 milijuna maraka?! Po istoj je cijeni

Vlada Kantona Sarajevo prodavala zgradu prijeratnog Studentskog doma u Nedàri}i-ma, u kojoj je privremeno smje{tenaDirekcija za koordinaciju policijskih tijelaBiH, s tim da je Vije}u ministara ponu|enoda deset milijuna KM uplate odmah, aostatak novca u naredne ~etiri godine, po

pet milijuna maraka. Za Direkciju, ipak,nije bilo para, kao ni za Obavje{tajno-sigurnosnu agenciju BiH (OSA), koja jetraìla 18 milijuna KM za kupovinu zgradeVodoprivrede u sarajevskom naseljuGrbavica. Pojasnimo da su zgrade Student-skih domova i Vodoprivrede ranije koristileMisija UN-a u BiH i Ha{ki tribunal,

odnosno Veleposlanstvo SAD-a (izme|uostalog, na Grbavici su bili smje{teni i urediCIA-e), koje su ih za svoje potrebetemeljito renovirale, te da su doma}e

obavje{tajne i sigurnosne agencije u noobjekte mogle useliti uz minimalulaganja.

Iako je Direkcija za koordinac policijskih tijela s radom po~ela u prolje2010., dvije godine nakon {to su usvojezakonska rje{enja o njezinom formiranjudjelovanju, pitanje trajnog smje{taja ni danas nije rje{eno. Direkcija za koornaciju policijskih tijela osnovana j

podsjetimo, pod pritiskom me|unarodzajednice, kao kompromisno rje{en

poslije mukotrpnih politi~kih pregovorareformi policije, ali je odnos dràvnih vlaspram ove policijske agencije pokazao da

od po~etka bila „neèljeno dijete“. Sve januara ove godine slu`benici Direkcije koordinaciju policijskih tijela bili razmje{teni na tri razli~ite lokacije


KAPITALNE INVESTICIJE U POLICIJSKE AGENCIJE

KAD SE BRATSKE RUKE SLO@EUnato~ recesiji i nedostatku para, ~elnici

Vije}a ministara BiH odobrili su preko{est milijuna KM za Upravnu zgradu

Slu`be za poslove sa strancima

DIREKTOR HIMZO SELIMOVI]:„Mi smo po~etkom 2011. uputili inicijativu resornom

Ministarstvu sigurnosti BiH kako bismo rije{ili problem trajnogsmje{taja Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH”



Sarajevu: sjedi{te Direkcije nalazi se uzgradi Studentskih domova, najbrojnijiSektor za osiguranje VIP osoba i objekata

bio je smje{ten u neuvjetnim prostorijamaPolicijske akademije na Vracama, dok suuposlenici Ureda INTERPOL-a za BiH bili

podstanari u zgradi dràvnih institucija naMarijin Dvoru. „Mi smo po~etkom 2011.uputili inicijativu resornom Ministarstvusigurnosti BiH kako bismo rije{ili problemtrajnog smje{taja Direkcije za koordinacijupolicijskih tijela BiH. Iako smo, ume|uvremenu, vi{e puta urgirali, na{problem ni do danas nije rije{en“, kaèdirektor Himzo Selimovi}. Selimovi}

obja{njava kako je njihov prijedlog bio dase stupi u kontakt s predstavnicimaKantona Sarajevo, u ~ijem je vlasni{tvuzgrada Studentskih domova, budu}i da bise, pored Direkcije za koordinaciju

policijskih tijela, u isti objekat trajno moglosmjesiti jo{ desetak dràvnih agencija kojesu tako|er podstanari. Zgrada ima blizu15.000 kvadratnih metara uredskog

prostora, vi{e od dvije tisu}e kvadrata poslovnog prostora, s tim da Direkcija zakoordinaciju policijskih tijela koristi 3600kvadrata. Dio zgrade je unajmila Grani~na

policija BiH, te Agencija za policijsku podr{ku. Direktor Himzo Selimovi}tako|er napominje da u Direkciji zakoordinaciju policijskih tijela trenuta~noradi 820 slu`benika i da bi, premaPravilniku o radu, trebali zaposliti jo{ 380

policajaca, kako bi bili sto posto popunjeni.Budu}i da je za nove uposlenike potrebno osigurati i dodatni prostor, jasno je da }e tro{kovi kiri je Direkcije zakoordinaciju policijskih tijela, sa sada{njih

583.000 KM godi{nje, u narednom periododatno porasti. Nakon vi{egodi{njeg ka{njenja,

narednih bi mjesec-dva kona~no treba po~eti realizacija jo{ jednog kapitaln projekta - izgradnje dràvnog zatvoFinancijska sredstva za jo{ jedan dràvobjekat koji se gradi na podru~ju Isto~nSarajeva, u Vojkovi}ima, ve}izdvojena, s tim da }e prema novo

projektu budu}i zatvorski kompleko{tati ~ak 77 milijuna KM. Premda najve}im dijelom financira iz donatorsksredstava, iz dràvnog je prora~una

prora~un Op}ine Isto~na Ilidà na imrenti i ure|enja gra|evinskog zemljiispla}eno vi{e od milijun i pol marakure|eni su pristupni putevi, pje{a~ke stai rasvjeta.


KAKO SE DIJELIO NOVAC IZ DR@AVNOG BUD@ET

Iako je osnivanje Apelacionog sudaBiH dogovoreno na tematskoj sjedniciStrukturalnog dijaloga o pravosu|uizme|u Europske unije i bh. vlasti, koja jeodràna prije dva mjeseca, jo{ se uvijekne zna ni gdje }e biti sjedi{te novog suda.Iz Republike Srpske su ve} stigleincijative da se Apelacioni sud BiH smjestiu Isto~no Sarajevo ili Banju Luku, {to bi,uzme li se u obzir udaljenost od SudaBiH, bilo najgore i najskuplje rje{enje.

Predstavnici Ministarstva pravde suistina, po~etkom tjedna obi{li zgradSuda BiH, kako bi provjerili ima slobodnog prostora, premda se jo{ uvijene zna koliko }e osnivanje Apelacionosuda ko{tati, koliko }e ljudi upo{ljavatniti je od Visokog sudskog i tuìteljskogvije}a zatraèna sistematizacija radnimjesta, ba{ kao da je posrijedi kakaop}inski sud, a ne najva`nija pravosudninstitucija u BiH.

BEZ POLITI^KOG DOGOVORA

Predstavnici iz RS-a traže dasjedište Apelacionog suda BiH budeu Istočnom Sarajevu ili Banjoj Luci



Vlada Republike Srpske tajno je

pove}ala cijenu zgrade Admi-nistrativnog centra ove institucijei zgrade Telekoma Srpske zanevjerovatnih 96 miliona maraka,

kriju}i to od zakonodavne vlasti, revizora igra|ana ovog entiteta koji te pare otpla}ujunajdraèm Dodikovom graditelju Slobo-danu Stankovi}u.

Aneks ugovora koji Slobodna Bosna objavljuje ekskluzivno, klasifikovan je pod

oznakom “tajno” u Vladi RS-a.Potpisali su ga tada{nja ministrica prostornog ure|enja Fatima Fetibegovi} iSlobodan Stankovi}, vlasnik firme Integral inènjering iz Lakta{a, izvo|a~ radova.

Prva dva aneksa nisu dostupna javnosti,ovo je tre}i, a jo{ se ne nazire koliko takvih“tajnih ugovora” uop}e ima.

„INTEGRALNA“ PLJA^KAOvim se tajnim aneksom po~etna cijena

radova iz ugovora zaklju~enog 5. oktobra uBanjoj Luci pove}ava za 96 milionamaraka! Otplata “duga” Stankovi}u

predvi|ena je u 139 mjese~nih rata, ali nesamo to...

„Ovo je aneksov aneksa aneks zazgradu, mislim Vlade RS-a jer je osnovniugovor, ~iji je ovo aneks, iz 2005. godinekojim se pove}ava cijena za gotovo 100miliona maraka. Ovim aneksom ugovora sereguli{e da se to pove}anje cijene radova,



Pi{e: NA\A DIKLI]

Foto: MARIO ILIÎ]

Gdje se u povjerljivim papirima “zagubilo“ stotinu

miliona maraka za izgradnju zgrade Vlade RS-a

Izgradnja tzv.Administrativnog centra,zgrade Vlade RS-a, napočetku je trebala koštati220 miliona maraka, dabi na kraju taj posaostoljeća koštao skorodvostruko više; samojednim od tajnih aneksaugovora cijena jeuvećana za skoro100 miliona

KAKO JE PLA]ANDODIKOV ”KREMLJ”

SKUPO, A NA[EIzgradnja tzv. Administrativnog centra, odnosno zgrade Vlade RS-ako{tala je skoro 400 miliona KM, dvostruko vi{e od planiranog iznosa



koje je uglavnom fiktivno, plaStankovi}u u 139 rata po~ev{i od 200godine pa nadalje i uz to se jo{ plakamata a Vlada je dala i mjenice na objekOznaka ‘tajno‘ je vrlo interesantna“, kaza “Slobodnu Bosnu” ekonomski analiti~iz Banje Luke Damir Miljevi}.

On nije siguran, kao ni {to mi ne znamda li je tre}i aneks ugovora i posljednji i li postoji jo{ takvih ugovora kojima Vla

RS-a prebacuje pare stanovnika RSStankovi}u.

Ovaj ugovor istraìvala je SIPA 200godine i na{la osnov za podizanje optu`niza organizirani kriminal. Optu`nica odnosi na 12 osoba, od Milorada Dodiktada{njeg premijera RS-a, sa

predsjednika, preko Slobodana Stankovii njegove ène Slavice, pa do ministriFetibegovi} i ministra saobra}aja i veNedeljka ûbrilovi}a.

ZGRADA VLADE RS


ANEKS NA ANEKSDodikova Vlada u strogoj tajnosti poskupilje izgradnju svoje zgrade za skoro

100 miliona KM



Iako je automatizmom ovaj slu~ajtrebao da bude preba~en na Tuìla{tvo BiH,stajao je u njihovim ladicama i kupio

pra{inu do pro{le godine, a onda preba~enna Specijalno tuìla{tvo RS-a (koje jeosnovao Milorad Dodik) i, naravno, svi suoslobo|eni u postupku.

Kako nismo uspjeli dobiti ministricuFetibegovi}, nazvali smo ministraûbrilovi}a, jer je sporni objekat vlasni{tvo

njegovog ministarstva. On tvrdi da ne zna o~emu se radi i {ta je sporno uop}e.

„Taj ugovor je star i nemam pojma na{ta se odnosi“, “pojasnio” nam je ministar.

Kada se saberu glavni ugovor i ovajaneks, ra~unica je sada mnogo jednostavnija.Izgradnja zgrade Vlade RS-a trebala jeko{tati 220 miliona maraka. No, Vlada jekupuju}i objekat od Stankovi}a velikodu{no

preuzela i njegov kredit od 60 miliona, ~imese cijena izgradnje popela na 280 milionamaraka. Uz ovih „tajnih“ 96 miliona maraka,Administrativni centar Vlade RS-a i zgradaTelekoma Srpske ko{tali su gra|ane RS-anevjerovatnih 376 miliona maraka!!!

DOVOLJAN POVOD ZA NOVU ISTRAGUBo{ko êko, biv{i glavni revizor RS,

smatra da ovaj aneks koji mi objavljujemotreba posluìti kao osnov za novu istragu.

„Jednostavno, mora se utvrditi gdje suoti{le ove pare i ko se obogatio na ovaj

na~in. Sve u vezi s izgradnjom Admi-nistrativnog centra od samog po~etka je usuprotnosti sa Zakonom o javnim

nabavkama BiH. Prvo, vlada nije imapravo da preuzme Stankovi}ev kredit od miliona maraka kod NLB banke. Ov‘tajni’ aneks je definitivno uvod u noistragu i njime se treba baviti pravosu|enapominje na{ sagovornik.

êko podsje}a da je ovaj ugovor ve} bu Tuìla{tvu BiH, pa je preba~en Specijalno tuìla{tvo RS-a.

„Zvali su oni i mene. Ja sam im dao {sam imao, ali se sve zavr{ilo tako kako zavr{ilo, niko nije kriv. Poslije su me zv

ponovo, ja sam im pojasnio da vi{e nisaglavni revizor te da vi{e ne mogu ni u}izgradu Glavne slu`be za reviziju RS-a uzmem svoje stvari, a kamoli dokumentaka e êko.

Sr|an Blagov~anin, predsjednik UTransparency internationala za BiH, kada je ovdje o~ito na djelu “zlo~ina~udruìvanje u cilju sticanja protivpravimovinske koristi”.

„Ovo je ~isto krivi~no djelo. Ovugovor se morao poni{titi na po~etku,Va{e otkri}e novog aneksa kojim zgraposkupljuje za 97 miliona maraka zahtijenovu istragu. Sama oznaka ‘tajno’ ne smjela postojati, osim ako se ne radine~emu {to se htjelo sakriti, u ovom slu~ao skoro novih stotinu miliona marakanapominje Blagov~anin.

No, kako }e se sve ovo zavr{iPravosu|e BiH pokazalo je da nema snada iznese ovaj slu~aj. Da li je u BiH jed~ovjek moè biti ja~i od zakonodavneizvr{ne vlasti i nedodirljiv pravosu|u? Dsada smo vidjeli da moè.... Ovo je pokazi slu~aj koji je SIPA otvorila protMilorada Dodika i njegovih 11 jataka, k

su pro{li bez ikakve kazne.



Prvobitni ugovor nije bio sporan samoSIPA-i, ve} i Glavnoj slu`bi za reviziju RS-a koju je tada vodio Bo{ko êko. U svomizvje{taju za 2007. godinu o poslovanjuMinistarstva prostornog ure|enja, tada{njirevizor navodi da je drasti~no prekr{enZakon o javnim nabavkama BiH, tenapominje da Vlada RS-a nije imalazakonske osnove da preuzme, u tommomentu privatne, kredite Slobodana

Stankovi}a.êko tvrdi da nije imao u posjedu ovajugovor kada je pravio revizorski izvje{tajkoji se, izme|u ostalog, odnosio naizgradnju Administrativnog centra VladeRS-a.

„Ja ne vidim ni osnov ni razlog zbogkojeg se ovaj novac daje Integralinènjeringu. Aneks ugovora moèpostojati, ali prema Zakonu o javnimnabavkama mora biti ta~no preci-zirano {ta se pla}a, a toga ovdjenema!“, tvrdi u izjavi za na{ list biv{iglavni revizor RS-a.

TU SU PARAGRAFI, PA ZAGRABI...

Nejasno je šta je plaćenosa 96 „tajnih“ ,miliona

22

BESPRIMJERAN, UTU@IV KRIMINASr|an Blagov~anin

KAD’ JE BAL,NEK’ JE...Milorad Dodik

SAKRIVENO ODREVIZIJEBo{ko êko



M

inistrica pravde RepublikeSrpske Gordana Zlatkovi}

posljednja je na poduòj listi politi~kih neprijatelja Meddì-de Kreso, koji ve} mjesecima

traè smjenu predsjednice Suda BiH.Komentiraju}i presudu Europskog suda zaljudska prava u Strasbourgu u predmetima„Maktouf i Damjanovi}“ koja se, ina~e,dijametralno suprotno interpretira uodvjetni~kim i suda~kim krugovima,ministrica Zlatkovi} je po~etkom tjednaizjavila da je neminovno pokretanje revizijeu svakom sudskom procesu koji je predSudom BiH vo|en po optu`nicama za ratnezlo~ine. „Stvari su potpuno jasne“, kazala

je ministrica pravde RS-a u izjavi za dnevnilist Press , nagla{avaju}i kako je MeddìdaKreso „sazrela za smjenu ili ostavku“.

Njezin su zahtjev, dakako, podràli i drugisugovornici novinara Pressa, spo~itavaju}i

predsjednici Suda BiH da je glavni kreator navodne drakonske kaznene politike premaosu|enicima srpske nacionalnosti. Podsje-timo da je prije petnaestak dana smjenuMeddìde Kreso, ali i glavnog dràvnogtuìtelja Gorana Salihovi}a, zatraìo i {ef Kluba srpskih delegata u Domu narodaParlamenta BiH, SNSD-ovac Sta{a

Ko{arac.

I mada je Meddìda Kreso, barem dosada, uspje{no odolijevala èstokim

politi~kim i medijskim udarima iz Re publike Srpske, njezina je pozicija u posljed-njih mjesec i pol dana ozbiljno uzdrmana.Prema informacijama do kojih je Slobodna

Bosna do{la u pravosudnim krugovima,nakon zahtjeva koji je predsjednici SudaBiH koncem jula stigao iz Visokog sudskogi tuìteljskog vije}a, nema vi{e dvojbe da su

protiv sutkinje Kreso ustale i neke njezinekolege, na ~elu s predsjednikomMiloradom Novkovi}em. PredsjednicaSuda BiH je, naime, najprije 21. juna odVSTV-a dobila zahtjev u kojem je od njezatraèno izvje{}e o radu za pro{lu godinu,da bi joj 30. jula stigao novi dopis.Konkretno je sutkinja Kreso pozvana nasjednicu VSTV-a na kojoj bi se raspravljaloo radu Suda BiH, ali i njezinom anga-`manu, sukladno Kriterijima za ocjenjiva-nje rada predsjednika Suda BiH, Vrhovnogsuda FBiH, Vrhovnog suda RepublikeSrpske i Apelacionog suda Br~ko Distrikta.

No, iako je predsjednica Kreso prethodnihgodina uredno dostavljala izvje{}a i

podatke o radu Suda BiH, ovoga je putazahtjev VSTV-a odbila.

„Ne mogu prihvatiti da kao predsjednikSuda dostavim izvje{taj o svom raduzasnovan na Kriterijima kojima seustanovljava nadle`nost VSTV-a da dajeocjenu o mom radu, kao i da izvr{im ocjenu

sudija Suda BiH, jer za takvo ne{to ne

postoji zakonsko upori{te“, napisala predsjednica Suda BiH, inzistiraju}i zahtjev predsjednika VSTV-a Milora

Novkovi}a nije zakonski utemeljen. U to je smislu Meddìda Kreso podsjetila da pravomo}nom presudom Suda BiH (u ju

2008.) odlu~eno kako VSTV nije nadle`tijelo za ocjenjivanje rada predsjedniDràvnog suda. Budu}i da je naknadnodlukom Ustavnog suda BiH, knedopustiva odba~ena apelacija VSTV

protiv presude Suda BiH, i da su ~lanoVSTV-a koncem pro{le godine usvojnove Kriterije prema kojima nisu nadle`za ocjenjivanje rada predsjednice SuBiH, posve je jasno kako su Milor

Novkovi} i njegovi poslu{nici (a navodnoVSTV-u sjede iskusni pravnici), svjes

prekr{ili zakonska rje{enja koja su sadonosili.

No, sada se postavlja pitanje za{to ~lanovi VSTV-a ~etiri godine po{tov

pravomo}nu presudu Dràvnog sudaodluku Ustavnog suda BiH, da bi prije mjeseca posegnuli za Kriterijima ocjenjivanju sudaca koji su dav

progla{eni ni{tavnim? Kako se, u svakoslu~aju, ne radi o pravnim neznalicam~ini se da su predsjednik VSTV-a i njemodani ~lanovi ve} razradili scenarij premkojem bi predsjednici Suda BiH dnegativnu ocjenu, a onda zatraìli njezismjenu, pa makar i kr{e}i zakonske propi

u ~iju bi obranu prvi morali stati.

SLOBODNA BOSNA I 12.9.2013.

S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Politička, pravosudna i medijska hajka na predsjednicu Suda BiH

Predsjednik

VSTV-aMiloradNovković injegovi poslušnic

spremaju smjenuMeddžide Kreso

SCENARIJ ZA RU[ENJEPREDSJEDNICE SUDA BiH^lanovi VSTV-a su imali namjeruda Meddìdi Kreso daju negativnu

ocjenu, a onda zatraè njezinu smjenu



Predizborna kampanja u RepubliciSrpskoj krenula je petnaestak mjesci prije izlaska bira~a na

parlamentarne izbore ali se,sude}i po dosada{njom toku, ne

razvija smjerom koji je poku{ao trasiratilider SNSD-a Milorad Dodik. Znak za start

predizborne kampanje Dodik je dao prijenekoliko mjeseci, kada je raskrinkao

pakleni plan me|unarodnih centara protivRepublike Srpske.

„Imam informacije da je ovdje u{lodeset miliona dolara da bi se podràle raznenevladine organizacije. Govori se i o

nekom prolje}u ovdje“, otkrio je Dodik prije nekoliko mjeseci, uvjeren da }e ovimotkri}em svesrpsku javnost mobilizirati ufront odbrane ugroènih nacionalnihinteresa a nevladin sektor i opozicijuobeshrabriti da otvaraju manje bitnesocijalne i ekonomske teme.

Opozicioni front nije nasjeo na ovuzamku: Dodikovo otkri}e me|unarodnezavjere izazvalo je javni prezir i podsmijeh,a opozicija je s vi{e samopouzdanja negoikad ranije po~ela otvarati socijalne iekonomske teme od kojih Dodikov reìm

bjeì kao |avo od krsta.

CAR JE GOPravu paniku u redovima Dodikovog

SNSD-a izazvalo je nedavno otkri}eaktuelnog stanja na tz. escrow ra~unu nakojem su deponirana sredstva ostvarena

prodajom telekoma i naftnog sektoraRepublike Srpske. Po~etkom 2008. godinena ovom ra~unu nalazio se silan novac,

blizu 1,5 milijardi KM, no zaklju~no skrajem juna 2013. godine na ra~unu je bilosvega 12 miliona KM!

Dodikov trijumf na parlamentarnimizborima 2010. godine dobrim dijelom se

zasnivao na do vrha napunjenom escrow


PODVLAÊNJE RAÛNA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

S escrow računa RS-a u proteklih nekoliko godina potrošeno je blizu 1,5 milijardKM, od čega je polovina usmjerana na kreditiranje privrede i otvaranje

novih radnih mjesta

NOVAC OD PRODAJE TELEKOMABAÊN U VJETAR

Broj radnih mjesta u RS-u danas manji negoprije ~etiri godine!

JELO SE, PILO SE,POTRO[ILO SEOd 1,5 milijardi KM ostalojo{ samo 12,8 miliona



ra~unu, kojim je Dodik prkosno mahao u javnim istupima i na predizbornimskupovima SNSD-a, obe}avaju}i ubrzaniekonomski preporod i socijalno blagostanje.

No, pro{lonedjeljno otkri}e da je na escrowra~unu ostalo svega 12 miliona KM iz temelja

je promijenilo odnos javnosti RepublikeSrpske prema Dodikovom reìmu. Sve jemanje onih koji vjeruju Dodikovimobe}anjima, a sve vi{e onih koji traè da

vladaju}a nomenklatura poloì ra~un i objasnikako je potro{en silni novac s escrow ra~una.

A to nije nimalo lagan zadatak, pogotovo u okolnostima kada ve}inaekonomskih i statisti~kih pokazateljasvjedo~e da je trenutno stanje u RepubliciSrpskoj neuporedivo nepovoljnije nego

prije ~etiri-pet godina.

PIJANI MILIONERPrimjerice, 2008. godine, kada je Dodik

poput pijanog milionera po~eo tro{iti novacs escrow ra~una, zaposlenih u RS-u bilo jeoko 259.000, odnosno dvadesetak hiljadavi{e nego danas! Istovremeno, brojnezaposlenih u Republici Srpskoj u

proteklih nepunih pet godina pove}an je zaoko 15.000 hiljada - sa 135.000 2009.godine na 150.000 nezapolenih u julu 2013.godine!

Nezahvalnu ulogu da obrazloì iopravda utro{ak skoro 1,5 milijardi KM,Dodik je prepustio ministru finansijaZoranu Tegeltiji.

„Ni jedna marka od privatizacije Telekomanije upotrijebljena za servisiranje javnogduga“, rekao je ministar Tegeltija, navode}i

podatak da je oko 50 posto sredstava (oko 647miliona KM) s escrow ra~una usmjereno nakreditiranje privrede i stanovni{tva prekoInvesticiono-razvojne banke, dok je preostalih50 posto sredstava usmjereno na izgradnjuinfrastrukturnih objekata od op}eg interesa,{kola, puteva, bolnica...

Tegeltija je iznio poduì spisak projekata

koji su progutali polovinu novca s escrowra~una, no izostao je precizniji odgovor na

pitanje kako je potro{en preostali dio novcaod oko 647 miliona KM, koji je primarno

bio namijenjen za kreditiranje privrede iotvaranje novih radnih mjesta.

To je ìvo blato iz koga }e se Dodik

te{ko izvu}i: kako objasniti ~injenicu da na kreditiranje privrede potro{eno 6miliona KM, a da se broj radnih mjesta

privredi nije pove}ao, nego se dapasmanjio!?

To je ve} teren na kome se odli~snalazi opozicija koja svako malo izlazinovim podacima o skandaloznom rasipannovca na kreditiranje sumnjivih projekanebrojenih tajkuna tijesno povezanih vladaju}im reìmom. Me|u takvim j

pored ostalih, i Dodikov sin Igor kojemsvojevremeno tata odobrio a potoreprogramirao kredit u iznosu od 3 milioKM, kao i Dodikov prijatelj Dragan \urvlasnik Robne ku}e Boska , kome odobren kredit vrijedan 15 miliona KM. Nspisku povla{enih nalaze se i dva Dodiko

savjetnika - @eljka Dragi~evi}, kojoj je {velikodu{no odobrio povoljan kredit iznosu od 7 miliona KM, te Dragan Vu~etkoji je na proma{ene projekte u NevesinjLjubinju spiskao desetak miliona KM...

Ipak, glavnina novca s escrow ra~u potro{ena je na kupovinu ran privatiziranih preduze}a koja su dospje pred ste~aj. U posljednje dvije godi premijerskog mandata Dodik je kupdvadesetak propalih privatiziranih predze}a, a ta neuspjela akcija deprivatizackapitala ko{tala je blizu 100 miliona KM

Jo{ u 2010. godini, Vlada RS predvo|ena premijerom Dodikom, „pozmila“ je oko 92 miliona KM s escrora~una za finansiranje budètskih tro{kovmada je godinu ranije sklopljen krediaran`man s MMF-om teàk 800 milioKM, pri ~emu je glavnina novca iz ovkredita usmjerana na krpljenje rupa entitetskim budètima!

U proteklih pet godina Vlada RepubliSrpske, uz redovni budèt, imala je raspolaganju i dodatni budèt od oko dvmilijarde KM - 530 miliona kredita MMFi 1,4 milijarde KM od prodaje telekom

naftnog sektora - no efekti su izostali.

ZASTRA[UJU]I BILANS DODIKOVE VLAS

Zaklju~no s 30. junom ove godine, naescrow ra~unu RS-a nalazilo se svega 12,8miliona KM - oko 8,7 miliona KM oro~enih i4,1 milion KM neoro~enih.

Stanje na escrow ra~unu Dodik je sve

donedavno uspijevao sakriti od javnosti, nosve se promijenilo nakon rekonstrukcijevlade Aleksandra Dòmbi}a, kada su nekibiv{i ministri, razo~arani smjenom, odlu~ilipokazati prljavi ve{ Dodikove vlasti.

ZAKLELA SE ZEMLJA RAJU

Stanje na escrow računu otkrio

smijenjeni ministar iz SNSD-a


IZNEVJERENAOČEKIVANJA:

Dodikov trijumf naparlamentarnim izborima2010. godine dobrimdijelom se zasnivao na dovrha napunjenom escrowračunu, kojim je Dodikprkosno mahao u javnimistupima i na predizbornimskupovima SNSD-a

NEUVJERLJIVOOBRAZLO@ENJEDodik je zaduìo ministraTegeltiju da obrazloì kako jepotro{eno 1,5 milijardi KM



TRODIOBA VLASTI

“

NE]EMO SE DR@ATI ZAKONAKO P‘JAN PLOTA“ (J.B.TITO)Ignorisanje sudskih odluka od strane premijera

Nermina Nik{i}a i Suada Zeljkovi}a opasan je presedani siguran put prema bezvla{}u i anarhiji!



Nepo{tivanje i neprovo|enje sud-skih odluka karakteristi~no je zavladaju}u elitu, bez obzira na

politi~ku stranku iz koje dolazeili funkciju koju obna{aju.

Najdrasti~niji primjer svakako je komentar i o{tra kritika presude Vrhovnog suda FBiHod 4. aprila 2013. godine kojom je oduzetlegitimitet i legalitet predsjedniku i~lanovima Komisije za vrijednosne papireFBiH kojima je prije ~etiri godine istekaomandat.

„Interesantno je da s jedne strane

imamo situaciju da imamo Vladu kojoj jeizglasano nepovjerenje i od koje se traì danastavi raditi, a sa druge strane neko se sadsjetio da postoji Komisija za vrijednosnepapire kojoj je istekao mandat i ~ije, Boèmoj, odluke su problemati~ne. Dakle ovo jejedan jako opasan presedan“, bio jekomentar premijera Federacije BiHNermina Nik{i}a.

SUSPENZIJA SUDSKE ODLUKESada se postavlja pitanje na kojim

pravnim osnovama premijer Nik{i} temeljisvoje pravo da javno, o{trim kritikama,uop}e komentira presude sudskih instanci,

pogotovu najvi{ih u FBiH? U pravnojdràvi sudovi nikako ne smiju da buduodgovorni izvr{noj vlasti, nego samoVSTV-u BiH, a ovakve premijerove

protuustavne kvalifikacije zabrinjavaju i pla{e. Kona~no, Vlada Federacije BiH

nikada se nije o~itovala da li ovo stajali{tekoje je iznio premijer Nik{i} predstavlja istav Vlade, ili stav jednog njenog dijela , ilise, pak, radi o privatnom stajali{tu

premijera Nik{i}a? Me|utim, ista ta Vlada je 28. avgusta utvrdila Prijedlogautenti~nog tuma~enja ~lana 5. Zakona oKomisiji za vrijednosne papire, premakojem du`nost vr{enja funkcije

predsjednika, zamjenika predsjednika i tri~lana Komisije ne prestaje istekommandata od pet godina, nego istekommandata i odlukama o razrje{enju iimenovanju, koje, uz saglasnost dopr ed-

sjednika, donosi predsjednik Federacije

BiH, te potvr|ivanjem tih odluka Parlamentu Federacije BiH.

Usvajanje autenti~nog tuma~enja ~la5. Zakona o Komisiji za vrijednosne papFBiH zna~ilo bi da svi u~inci Komisije

prethodne ~etiri godine ne}e biti anuliraiako joj je istekao mandat, kao i da }e bzakonit nastavak njenog rada do razrje{endosada{njih i imenovanja novih ~lanovPrijedlog autenti~nog tuma~enja ~lana Zakona o Komisiji za vrijednosne pap

prihvatila je i Zakonodavno-pravna komisPredstavni~kog doma Parlamenta FederacBiH, koja je predloìla Parlamentu ovakvo autenti~no tuma~enje zakonausvoji. Me|utim, predloènom izmjenoZakona Parlament Federacije BiH mogaose dovesti u poziciju da protuustav

preuzima kompetencije sudske vlasti, da prihva}a podvrgavanje pravnom poretizlaze}i izvan svojih ustavnih ograni~en

kr{enjem ustavnih nadle`nosti o trodiovlasti. Dono{enjem ovog Zakona izmjenama Zakona o Komisiji vrijednosne papire Parlament FederacBiH ponizio bi i ismijao vladavinu prava, jse usvajanjem ovog Zakona èli post

protuustavna i protuzakonita suspenzsudske odluke Vrhovnog suda FederacBiH od 4. aprila 2013. godine.

Da ipak ne}e do}i do potpunog slom pravne dràve postarala se Zakonodavn pravna komisija Doma naroda ParlamenFederacije BiH koja je prijedlog Zakonaizmjenama Zakona o Komisiji za vrijednos

ocijenila nezakonitim, a sa Predstavni~


SUD, ZBUNJEN, NENORMALA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Nepoštivanje ineprovođenje sudskihodluka karakteristično je za vladajuću elitu,

bez obzira na političku

stranku iz koje dolazeili funkciju koju

obnašaju. Zajedničko zaVladu Federacije BiH i

premijera NerminaNikšića, Vladu Kantona

Sarajevo na čelu spremijerom

Zeljkovićem imenadžement Kliničkog

centra jeste apsolutnoignorisanje presuda

sudskih instanci; dakleuvod u (potpuno)

bezvlašće

SPA[AVANJE VOJNIKA ]ELAMA Premijer Nermin Nik{i}spreman je suspendovatiodluku Vrhovnog suda FBiHkako bi za{titio predsjednikaKomisije za vrijednosne papireHasana ]elama i sve ono {toon radi

RJE[ENJE JE SPASVlada Kantona Sarajevo donijela je rje{enje o raspore|ivanju predsjednika i ~lanova Upravnodbora Zavoda zdravstvenog osiguranja, a isti dan donijela je i rje{enje o njihovomrazrje{enju



dom Parlamenta Federacije BiH odbacio je prijedlog svoje Zakonodavno-pravnekomisije da se prijedlog Zakona o izmjenamaZakona o Komisiji za vrijednosne uvrsti nadvevi red sjednice.

DVA RJE[ENJA U JEDNOM DANU Nepo{tivanje i neprovo|enje sudskih

odluka nije karakteristi~no samo za premijera Nik{i}a i Vladu Federacije BiH.

Ignorisanju sudskih presuda „podlo`ni“ su iministri Vlade Kantona Sarajevo.Konkretno, ministar zdravstva EldanLokmi} i premijer Suad Zeljkovi} ne

provode odluku Kantonalnog suda, {to }ena kraju platiti poreski obvezniciSarajevskog kantona. Naime, dok su bili ukoalicionoj vlasti SDA i SDP u KantonuSarajevo 15. marta pro{le godine donijeto

je rije{enje o imenovanju predsjednika i~lanova Upravnog odbora Zavodazdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.Jasmina Selimovi} imenovana je za

predsjednicu, a ~lanovi su bili Lejla

Turulja, Alen Pilav, Senka Mesihovi}-Dinarevi}, Aida Haveri}, Suvada [vraki},Dènana Tanovi}, Samir Turkovi} iDavorka Matkovi}. Nakon imenovanja

predsjednica i ~lanovi Upravnog odbora saZavodom su zaklju~ili ugovor o anga`manu

po kojem su obavljali sve svoje obaveze.Me|utim, po~etkom decembra pro{le

godine Zavod je otkazao predmetne

ugovore bez ikakvog razloga i obrazloèni bez po{tovanja propisane procedure,imenovan je novi Upravni odbor na ~elu Esedom Radelja{em, koji je navodno rodbinskoj vezi sa ministrom Lokmi}em

Dakle, smjena predsjednice i ~lanoUpravnog odbora Zavoda bila je zapra

politi~ka ~istka, a „~ista~i“ su bili ubije|e

da }e se na tome sve zavr{iti. Me|utim„pometeni“ su putem advokata Op}inskog suda u Sarajevu traìli mjeosiguranja kako bi zadràli funkcije na kosu imenovani. Op}inski sud je odbio njihzahtjev, ali je Kantonalni sud uvaìo àlb

preina~io rje{enje prvostepenog suodre|uju}i mjere osiguranja, tako {to

predlaga~i mjere osiguranja raspore|uju funkcije koje su obavljali do dono{enrje{enja Zavoda kojim su smijenjeni. Kaodluka Kantonalnog suda nije provedenzatraèno je izvr{enje i nov~akaànjavanje odgovornih ukoliko se odlu

ne provede. Me|utim, Vlada KantoSarajevo na ~elu sa premijeroZeljkovi}em na{la je (ne)zakonito rje{enovog problema. Naime, na sjednici Vlaodrànoj 3. septembra 2013. godidonijeto je rje{enje o vra}anju JasmiSelimovi} na mjesto predsjednika Upvnog odbora Zavoda, a istim rje{enjevra}eni su i ~lanovi Upravnog odboZavoda na funkcije. Na istoj sjednici Vla

je donijela i rje{enje o razrje{en predsjednika i ~lanova Upravnog odboZavoda. Oba rje{enja potpisao je premij

Suad Zeljkovi}, protiv kojeg }e b podnesena krivi~na prijava, a krivi~ pri jave podnijete su i protiv ministLokmi}a, direktora Zavoda FariGavrankapetanovi}a i predsjedniUpravnog odbora Zavoda EseRadelja{a, koji je na prvoj sjednUpravnog odbora naknadu sebi ~lanovima Upravnog odbora sa 8

pove}ao na 1.400 KM. U me|uvremenzbog neprovo|enja odluke Kantonalnsuda nadle`ni }e biti nov~ano ka`njeni

po svemu sude}i kazne }e biti pla}ene kase Zavoda zdravstvenog osiguran

„te{ke“ 350 miliona KM.


TRODIOBA VLASTI

Povodom rasprava o (ne)zakonitostiprijedloga Zakona o izmjenama Zakona oKomisiji za vrijednosne papir predsjednikFederacije BiH @ivko Budimir i njegovizamjenici Mirsad Kebo i Svetozar Puda-ri} sastali su se sa visokim predstavnikomValentinom Inzkom i njegovim savjet-nikom Archijem Tutom. Kako nezvani~nosaznajemo Tuta se zalagao da se pohitnom postupku usvoji prijedlog Zakona oizmjenama Zakona o Komisiji za

vrijednosne papire, a da se pri tomepotpuno ignori{e presuda Vrhovnog sudaFBiH. Na takav stav savjetnika Tute,reagovao je @ivko Budimir koji mu jepostavio pitanje da li bi se takvo {to moglouraditi u njegovoj mati~noj zemljiEngleskoj. Tuta je ignorisao upit Budimira,pa je reagovao Inzko koji je traìo odgovorod svog savjetnika. Kona~no, Tuta jenevoljko priznao da se takvo {to ne bimoglo uraditi u Engleskoj.

(NE)PRAVDOM PO PRAVDI

Što ne može u Engleskoj, može u BiH

Koliku pa`nju izvr{na vlast na svimnivoima, pojedinci i institucije poklanjajusudskim presudama i odlukama moèmoilustrovati i primjerom dr. Kemala Dizda-

revi}a. Naime, odlukom Kantonalnog sudaDizdarevi} je trebao biti vra}en na mjesto{efa Klinike za naurohirurgiju. Umjestoprovo|enja odluke Kantonalnog suda,

generalni direktor Klini~kog centra DamiAganovi} odlu~io je da tom Klinikom ddaljnjeg rukovode torakalni hirurg AdemiHadìsmajlovi}, otorinac Adnan Kapi-

dì} i neurohirurg Eldin Burazerovi}.Dizdarevi} }e traìti izvr{enje sudske odlukea ukoliko ona ne bude provedena slijedit }enov~ane kazne odgovornim.

IGNORISANJE SUDA

Slučaj dr. Kemala Dizdarevića

UDVAJANJEPremijer Kantona Sarajevo

Suad Zeljkovi} i predsjednik Upravnog odbora Zavodazdravstvenog osiguranja

Esad Radelja{





Pravu paniku me|u nacionalosvije{tenim gra|anima i ~elnima vode}ih politi~kih stranaizazvao je probni popis stanoni{tva u Bosni i Hercegovini, k

je odràn polovinom oktobra pro{le godinPodsjetimo, na probnom popisu ~ak

posto popisanih izjasnili su se kao Bosan

i Hercegovci, a prema nezvani~n



Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Od čelnika političkih partija, preko vjerskih institucija, do nezavisnih intelektu-alaca i inih samoproglašenih zaštitnika nacionalnih interesa - kampanje za„podizanje nacionalne svijesti“ Bošnjaka, Srba i Hrvata doživjele su svoju

kulminaciju uoči oktobarskog popisa stanovništva u našoj zemlji; i dok nacionalnstranke u predstojećem popisu vide svoju zlatnu šansu za produbljivanje etničkih

podjela i učvršćivanje vlastitih pozicija, računicu bi im mogao pokvariti dio

građana koji se namjeravaju izjasniti kao Bosanci i Hercegovci, to jest „ostali“...

POVRATAK

POPISANIH

POPIS STANOVNI[TVA 2013.

30



informacijama, radi se ve}inom o osobamamla|e ìvotne dobi.

Test za „pravi“ popis, koji }e se odràtiod 1. do 15. oktobra 2013., mo`da je nekeiznenadio, ali je prema svim parametrimakojima se vladaju}e partije u BiH rukovodeu posljednjih dvadesetak godina bioizuzetno uspje{an. înjenica da se vi{e od30 posto gra|ana ne osje}aju Bo{njacima,Hrvatima ili Srbima, nego Bosancima i

Hercegovcima, dala je sasvim dovoljno povoda za spekulacije o mogu}immanipulacijama i politi~kim zloupotrebama

predstoje}eg popisa. Valjalo je krenuti uodlu~nu akciju na sva tri fronta.

BITNO JE BITI BO[NJAKU sveobuhvatnu kampanju podizanja

svijesti o nacionalnom identitetu prvi jekrenuo Sejfudin Toki}, propali politi~ar,

biv{i ~elnik Socijaldemokratske unije BiH,koji je u predstoje}em popisu stanovni{tva

prepoznao svoju {ansu za povratak na politi~ku scenu u velikom stilu. Uvidjev{ikakva opasnost prijeti Bo{njacima odBosanaca i Hercegovaca, Srba, Hrvata iostalih, Toki} se promptno proglasio

predsjednikom Bo{nja~kog pokreta ikoordinatorom inicijative znakovitognaziva „Bitno je biti Bo{njak“.

„Nema tog dnevnopoliti~kog interesa,niti interesa pojedinca koji moè bitistavljen iznad zna~aja toga da svakiBo{njak, preìvjeli Bo{njak iskaè daovdje, u na{oj Bosni i Hercegovini ìveBo{njaci, i to ìve u ovom broju u kojemdanas ìve, a sve relevantne statistike

pokazuju da nas ima preko 50%. Nemanikakve sumnje da sve politike koje suslijedile Tu|mana i Milo{evi}a,Cvetkovi}a-Ma~ek, pa Gara{anina, koji jejo{ prije vi{e od sto godina govorio kakotreba Bo{njake pravoslavce, Bo{njakekatolike i Bo{njake muslimane iz BiHusmjeravati ka drugim nacionalnimpripadnostima, imaju svoje pobornike,interese i zagovornike da na ovom popisuzbune i umanje broj Bo{njaka u Bosni iHercegovini“, naglasio je Toki} i dodao:„Svaki Bo{njak koji je preìvio genocid,svaki Bo{njak koji je ìvio u Sarajevu i

Allahovom voljom je proma{en granatom,metkom ~etnika sa brda, dobio je i obavezuda se izjasni kao Bo{njak. Ne izjasni li sekao Bo{njak, onaj koji je pucao saTrebevi}a kao da ga je pogodio.“

Pored nekoliko promotivnih spotova i plakata, u kojima Toki}, uz svesrdnu podr{ku Rijaseta Islamske zajednice u BiH,obja{njava za{to je bitno biti Bo{njak,organizatori ove kampanje u maju suobjavili i svojevrsnu himnu pod nazivom —

poga|ate — Bitno je biti Bo{njak .Juga se raspala kako ve} znamo/Svako

je oti{‘o na stranu svoju/Samo Bo{njaka uvijek fali/Drugi su mahom na svome

broju/Bo{nja~e brate, o tebi se radi/U BiH je isto stanje/Drugi nam kroje, a i mi sami sebi/Da nas na popisu bude manje... — dio je

teksta pjesme koja zavr{ava stihovima: Dli }e{ biti konstitutivan vi{e/Ili }e{ od sbiti manjina/Sam }e{ o tome odlu~Bo{njo/Jer samo jedna prilika ima/Zato kuzme{ olovku u ruku/U~ini uslugu samosebi/Bosanac je dobar, Muslimtako|er/Ali samo Bo{njak daje pravo teb

U predpopisnu kampanju za za{tiinteresa Bo{njaka uklju~io se i pozntuzlanski knji evnik i publicista Fatm

Alispahi}. Alispahi} poru~uje da }e svaBo{njak koji se na popisu izjasni kBosanac „biti upisan na onu stranihistorije na kojoj su kreatori pokolja Srebrenici i genocida nad Bo{njacima„Tim izmanipuliranim Bo{njacima treobjasniti da kao Bosanci postaju vojnRadovana Karadì}a, Milorada Dodikanjihovih cionisti~kih sponzora i savjetnikAko se Bo{njaci raspolove na one koji Bo{njaci i one koji su ni{ta, nema tada ni{ni od ove dràve, ni od bosanstvazaklju~uje ovaj intelektualac.

Alispahi} je nedavno plasirao zanimljiv video-uradak pod nazivom BuBo{njak — ne mora{ biti musliman. dvominutnom animiranom filmu, Alispahobja{njava zabludjelim Bo{njacima da Zlatko Lagumdìja, Damir Hadì}, AsiMujki}, Senad Avdi}, Senad Pe}aniEnver Kazaz i Bakir Hadìomerov„izja{njavaju kao Bo{njaci iako ne vjeruu Boga, ne u~e Fatihu, stide se islamasvoga porijekla“. Poruka je jasna: „Kmogu oni biti Bo{njaci, moèmo i mi!“Fatmirova primarna „ciljna grupa“ u ovoslu~aju su ateisti i „oni iz mje{ovit

brakova“. „Iz ovoga se vidi koliko apsurdno tjerati Bo{njake u bosanstvo, onaj koji se izjasni kao Bosanac ne mobiti premijer Vlade ili ministar vanjskposlova, on iz prakti~nih razloga mora bBo{njak, ma koliko bio posva|an bo{nja{tvom“, tvrdi Fatmir Alispahi}dodaje: „Zlatko Lagumdìja, recimnikako ne moè zauzimati srpsku hrvatsku fotelju, ve} samo onu koja predvi|ena za Bo{njake, kao {to @eljKom{i} ne moè sjesti ni u kaknepostoje}u bosansku, ve} samo u hrvatsfotelju. Biti Bo{njak je prakti~ni interes

ljude bo{nja~kog porijekla, jer od broBo{njaka zavisi broj bo{nja~kih pozicijadru{tvu.“

Prema posljednjem popisu stanovni{tiz 1991. godine, u BiH je ìvjelo 4.377.0


A [TA ]EMO S „OSTALIMA

Probni popis unio je paniku u stamene nacionalisti~keredove - skoro tre}ina popisanih izjasnila se

kao Bosanci, odnosno Hercegovci

SEJFUDIN TOKIĆ: „Svaki

Bošnjak koji je preživiogenocid, svaki Bošnjakkoji je živio u Sarajevu iAllahovom voljom jepromašen granatom,metkom četnika sa brda,dobio je i obavezu da seizjasni kao Bošnjak. Neizjasni li se kao Bošnjak,onaj koji je pucao saTrebevića kao da ga jepogodio“



stanovnika: 43,47 odsto Muslimana, 31,21odsto Srba, 17,38 odsto Hrvata, 5,54 odsto

Jugoslovena i 0,23 odsto Crnogoraca.Podaci pokazuju da je te godine u Sarajevuìvjelo 527.049 stanovnika, od ~ega157.143 Srba.

GRAD BEZ SRBAPredsjednik Republike Srpske Milorad

Dodik prognozira kako }e oktobarski popisstanovni{tva pokazati da u Federaciji BiHima manje Srba nego Bo{njaka u RepubliciSrpskoj {to, kako kaè Dodik, „Bo{njaciuporno negiraju sve ove godine.“

„Posebno }e se to vidjeti na primjerunajve}eg grada, Sarajeva. To je danas gradbez Srba i u njemu se desio svojevrstangenocid, jer genocid ne podrazumijevasamo ubijanje, nego i sistematskoraseljavanje stanovni{tva“, izjavio jeDodik.

Sli~nog je mi{ljenja i biv{i predsjedavaju}i privremene Komisije za pripremu Zakona o popisu stanovni{tva uBiH Branko Doki}, koji procjenjuje da }e

popis pokazati da u RS-u ìvi izme|u 15 i20 odsto Bo{njaka, te da je u Federaciji brojSrba sa vi{e od 30 odsto pao na manje oddva odsto.

„Ovo su orijentacione procjene od prijedvije-tri godine, a podaci sa popisa }epokazati ta~no kolika je bila ta migracija izSrpske, a kolika iz Federacije BiH. To jejedan od najva`nijih razloga za{to subo{nja~ke partije odga|ale popis, jer }epopis pokazati da je vi{e Srba migriralonego Bo{njaka i Hrvata“, tvrdi Doki}.

Za razliku od Federacije, u RepubliciSrpskoj, kao i u dijelovima zemlje gdje ìvive}insko hrvatsko stanovni{tvo, nisuvo|ene aktivnije kampanje u vezi sa

popisom stanovni{tva. Me|utim, lideri poli ti~kih stranaka sa nacionalnim

predznakom pozvali su gra|ane da se

„pripreme“ i obavezno iza|u na popis. USrpskoj demokratskoj stranci smatraju da

„popis u oktobru ima historijski zna~aj i

dalekose`ne reperkusije“ te da u neksvojim elementima „moè i da odre

budu}nost prostora BiH u cjelinPotpredsjednik SDS-a Mirko [arovi} u juove godine uputio je javni poziv svistrukturama vlasti, a posebno VlaRepublike Srpske da „u~ini sve kako bi omogu}io izlazak gra|ana na popis i ka

bi se uspostavila takva kontrola da preduprijede eventualne mogu}e mani pucije s popisom stanovni{tva BiH“.

Svako pitanje, pa ~ak i ono najbanalniu dana{njoj Bosni i Hercegovini dovodi

povi{ene politi~ke temperature, smat politi~ka analiti~arka Tanja Topi}.

„Sve se ispolitizuje i samo se traì onugao koji nekome moè donijeti odre|evrstu politi~kog profita, a sa druge stravodi ka nacionalnoj homogenizaciji, jer to sistem na kojem funkcioni{u etnonacioalne partije u BiH u posljednjih dvadesgodina. To je su{tina njihovog postojanjakaè Topi}eva i dodaje kako je razumlji

bojazan pojedinaca od mogu}noizja{njavanja kao Bosanci i Hercegov„Ako se izjasnite kao Bosanac i Hercgovac, u postoje}oj strukturi to zna~i pripadate ‘ostalima’. A svi smo svjedokako u ovoj zemlji prolaze ‘ostali’

diskriminirani su, obespravljeni, nema nigdje... Izja{njavanje dijela gra|aBosancima i Hercegovcima automatski zna~ilo naru{avanje balansa svake etni~grupe, a to nikome ne odgovara. Ne èlise upu{tati u bilo kakve prognoze, mislim da }e popis vrlo jasno pokazati dana prostoru cijele BiH sprovedeno etni~~i{}enje i to je jedna vrlo àlosna ~injenickao {to bi bilo àlosno i da popstanovni{tva nekome sluì kao izgovor nastavak etni~kog sukoba u Bosni Hercegovini“, zaklju~uje Tanja Topi}.

U ne{to aktivniju kampanju uo~i popi

stanovni{tva ovih dana krenuli su i Hrva



MILORAD DODIK:„Sarajevo je danas gradbez Srba i u njemu sedesio svojevrstan genocid, jer genocid ne podrazumijeva samo ubijanje, nego isistematsko raseljavanjestanovništva“



Na posljednjoj, pro{irenoj sjedniciPredsjedni{tva HDZ-a BiH, koja je odràna6. septembra u Ora{ju, zamjenik predsjed-nika ove stranke Nikola Lovrinovi},

koordinator za popis stanovni{tva ispredHDZ-a, kazao je kako pripreme za popisteku bez ve}ih pote{ko}a. Lovrinovi}apeluje na sve Hrvate u BiH da se „upi{ukao Hrvati, katolici, koji govore hrvatskim

jezikom i ìve u BiH“. Poziv svimkatolicima da iza|u na popis uputili su i

biskupi Biskupske konferencije u BiH.“Moralna je obveza svakog katolika javno i

ponosno o~itovati svoju vjersku pripadnosti uvijek se izjasniti katolikom, pa i na

popisu stanovni{tva, jer je javnoispovijedanje vjere jedna od temeljnihobveza svakoga katoli~kog vjernika. A

~asna je obveza ~uvati i njegovati svojnarodni identitet, posebice u ovimvremenima u Bosni i Hercegovini gdjeskoro svi katolici pripadaju hrvatskomnarodu“, kaù u Biskupskoj konferenciji.

MORALNE OBVEZE KATOLIKAPodaci koje je prikupila Katoli~ka crkva

pokazuju da je u 2012. godini do{lo dodaljnjeg smanjenja broja katolika na

podru~ju Bosne i Hercegovine, {to je„dokaz nastavka negativnih trendova kojimogu imati pogubne posljedice ne samo po

BiH, nego i po Hrvatsku“.

Glavni tajnik Biskupske konferencijeBiH Ivo Toma{evi} na pitanje koliko }e

popis stanovni{tva utjecati na poloàj i budu}nost Hrvata, odnosno katolika u BiH,

za „SB“ kaè: „Sigurno je da bi popismogao imati zna~ajan utjecaj u budu}nosti.Od predmnijevanja {to }e se dogoditi, ~inimi se daleko va`nijim da se poduzme sve{to je potrebno kako bi popis bio provedenna temeljit, pravedan i korektan na~in ikako bi dobiveni podaci uistinu odgovaralistvarnosti. Tako|er je vrlo va`no i od nas,gra|ana BiH da pristupimo ovom popisu naozbiljan na~in, te se izjasnimo u cijelosti uonom {to jesmo. Kada je rije~ o smanjenjubroja katolika, odnosno Hrvata, ono se ne}epromijeniti popisom stanovni{tva, nego

promjenom mnogih stvari u Bosni iHercegovini od kojih ovisi ne samopovratak prognanih i izbjeglih katolikaHrvata, nego i ostanak onih koji ovdje ìve.Me|u bitnim stvarima svakako jest i takvounutarnje ure|enje BiH u kojem }e hrvatskinarod biti jednakopravan s druga dvakonstitutivna naroda.“

O eventualnim manipulacijama i politi~kim zloupotrebama popisa stano-vni{tva, Toma{evi} kaè: „Nedavnapredratna, ratna i poratna pro{lost vrlozorno je pokazala da se ~ak i plemenitiosje}aji ljudi, poput pripadnosti odre|enoj

Crkvi ili vjerskoj zajednici, odnosno

religiji, kao i pripadnost odre|enonarodu, mogu zloupotrijebiti. Tzloupotrebe redovito imaju za cilj osvajanvlasti. Uvjeren sam da bi se sve pozitivsnage u ovoj zemlji trebale zauzeti

pomognu svakom gra|aninu nadomovine da se, u susretu s popisiva~emizjasni upravo u onom {to jest u skladurubrikama, pa tako i u pitanju vjerenacije“, govori Toma{evi} i dodaj„Imamo gorko iskustvo iz biv{e Jugoslavkada je promicana neka nova nacija. Kaje rije~ o Bosancima i Hercegovcima, meosobno ~ini se logi~nim da su to svi ljukoji ìve bilo u Bosni, bilo u Hercegovinbez obzira na nacionalnost, kao {to su npr. u Hrvatskoj Dalmatinci, Slavonci, ilSrbiji [umadinci... Ipak, svatko ima praizjasniti se onako kako se osje}a u skladu

svojom savje{}u.“ 12.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

A [TA ]EMO S „OSTALIMA

Najnoviji u nizu „bisera“ me|u

promotivnim spotovima koji su ovih danapreplavili dru{tvene mreè objavljen je ureìji Omladinskog kulturnog centraGrada~ac, a akteri su troje djece – dvijedjevoj~ice i dje~ak – koji glume odrasle i„diskutuju“ o predstoje}em popisustanovni{tva. „Mu{karac“ Abdurahmanljutito ulazi u ku}u, u kojoj ga dvije „ène“

~ekaju s kafom na stolu...

„Halo ba, ON }e meni ti si Bosanac!Ma kakav Bosanac, ja sam Bo{njak! Ho}eda nam podvale da smo mi Bosanci“,ogor~eno govori Abdurahman, dok gadjevoj~ice slu{aju uz za~u|ene povike:„Estakvirullah, nauzubillah!“...

Kao odgovor na spot iz Grada~ca,istog dana na YouTube-u pojavio se

videosnimak pod nazivom„Popis stanovni{tva BiH2013 – naj{okantnija verzija“.Na snimku simpati~nadjevoj~ica sa {e{irom isun~anim nao~alama na

pitanje „{ta si ti“ odgovara sa„dijete“. Kaè kako je njena„vera“ teta iz vrti}a, a napitanje „koji je njen jezik“pokazuje svoj jezik. Na krajuspota ispisana je poruka:

„Zaj... {ta ti drugi govore - izjasni se kao ~ovjek.“

DJECA U PROMOTIVNIM SPOTOVIMA

„Zaj... šta ti drugi govore - izjasnise kao čovjek“

IVO TOMAŠEVIĆ:„Imamo gorko iskustvo izbivše Jugoslavije kada jepromicana neka novanacija. Kada je riječ oBosancima iHercegovcima, meni

osobno čini se logičnimda su to svi ljudi koji živebilo u Bosni, bilo uHercegovini, bez obzirana nacionalnost“

NA KAFI SA ABDURAHMANOMPromotivni spot OKC Grada~ac



BRAZIL NA VIDIKU

VELIÂNSTVENI DEBIUtakmica Slova~ka - BiH bila je debitantska zaIzeta Hajrovi}a koji je deset sekundi nakonulaska na teren postigao pobjedonosni gol



Posljednjim trijumfom u @ilini nad

Slova~kom, (najbolji) izabraniciselektora Safeta Su{i}a od{krinulisu vrata najve}eg svjetskog nogo-metnog takmi~enja idu}e godine

u Brazilu. Veliku radost bosanskohercego-va~koj (ne samo nogometnoj) naciji

priu{tio je fenomenalnim golom IzetHajrovi}, novajlija u redovima bh.reprezentacije i, uz Harisa Seferovi}a u

posljednjih nekoliko mjeseci, svjesno ili ne,glavni protagonista {vicarsko-bosanskihnogometnih i medijskih prepucavanja.

înjenica je da posljednjih nekolikogodina „secondo“ generacija vodi glavnu

rije~ u {vicarskom nogometnom ìvotu.Posebno mjesto u okviru te „druge“ genera-cije zauzimaju nogometna djeca koja vuku

porijeklo iz Bosne i Hercegovine.

IZGUBLJENI U PROVODUUvidjev{i zna~aj i potencijal novog

sportskog trenda u budu}nosti, promu}urni[vicarci su u zadnjih desetak godina uloìlidosta i truda i sredstava u razvoj nogomet-nog nara{taja. „Doma}em“ kadru pridodalisu i djecu ~iji su roditelji doseljenici,ra~unaju}i na njihovu borbenost i mentali-tet.

Ispostavit }e se da u svojoj procjeni nisunimalo pogrije{ili. Dapa~e.

Prvi dobri rezultati polu~eni su prije 11godina kada je U17 selekcija [vicarske

postala evropski prvak. Jedan odnajva`nijih igra~a tada{nje pobjedni~kenogometne selekcije [vicarske bio je i

jedan Bosanac - Slavi{a Dugi}. Iako se

potajno nadao, Dugi}a nitko iz krovne bh.nogometne ku}e nije kontaktirao. Nadareninogometa{, ro|eni Modri~anin olako jezaboravljen...

Drugu radost {vicarskoj naciji priu{tila je ponovno U17 selekcija, ali 2009. godine.Jedanaestorica nogometa{a „Secondosa“~inilo je okosnicu te {vicarske reprezentacijena Svjetskom prvenstvu odrànom u Nigeriji.Pobjedni~ki gol proslavio je tada HarisaSeferovi}a, kojem su dru{tvo u {vicarskomnacionalnom timu pravili jo{ i Sead Hajrovi}i Majk Naki}, senzacionalna nogometnatrojka s korijenima iz Bosne i Hercegovine.

Vjerojatno zbog lo{ih iskustava u pro{losti koje su drugi (mladi) nogometa{iimali s ljudima iz NS/FS BiH, HarisSeferovi} se opredijelio da ubudu}e i zauvi-

jek nosi dres [vicarske. Nije se previeksponirao u medijima, iako su bh. navijavjerovali da }e ipak odabrati selekcidomovine svojih roditelja. Tim svoj

potezom on je kod prvog {vicarskog nogmetnog stratega Ottmara Hitzfelda zadobveliko povjerenje, a po~a{}en je postavlja

jem u standardnu startnu postavu. Seferov je nakon jednogodi{nje, relativno neuspj{ne „avanture“ i italijanskoj „Fiorentinnastavio karijeru u {panjolskom „ReSociedadu“ i, za sada, mu dobro ide...

Nakon povratka iz Londona i Arsenau ciri{ki Grasshopers , Sead Hajrovodlu~io je zamijeniti {vicarski za bh. dr~ime je pobrao velike simpatije kod mngobrojnih Bosanaca i Hercegovaca.

Njegov stariji brat Izet, tj. „~ovjek od


RAPORT IZ [VICARSK

Pi{e: ZLATKO DRAGOVI] (Zurich)

Su{i} je [vicarcima “ukrao“ bra}u Hajrovi} i Luli}a,

Hitzfeldu je za sada“

pripao“

samo Haris Seferovi}

Bosanskohercegovačkim nogometašima pobjedom nad Slovačkom odškrinuta suvrata Svjetskog prvenstva u Brazilu; junak pobjede bio je (kod nas) malo poznatIZET HAJROVIĆ, koji je već godinama istinska nogometna zvijezda u Švicarskoj

naš suradnik opisuje „bh. nogometnu dijasporu“ u „zemlji čokolade“

SPASILAC IZ ŽILINE

“IZO ŠVICARAC“

“ÔVJEK ODLUKE IZ @ILINE”Gol Izeta Hajrovi}a odvest }e BiH u Brazil



ke iz @iline“, lutao je u posljednjih godinu i po dana na relaciji „[vicarska - BiH“.Razo~aran ranijim odnosom Zorana Bubalate Su{i}evim „ignoriranjem“, pristao jenastupiti za {vicarsku selekciju u prijateljs-kom odmjeravanju protiv Tunisa. Nakonizostavljanja sa {vicarskog spiska putnikaza Cipar, predomislio se i, ipak, odlu~io

pokrenuti promjenu sportskog dràvljanst-va. Njegovo „tamo-ovamo“ odlu~ivanje

pratili su i adekvatni, u najmanju ruku, vi{enego neprili~ni medijski napisi s obje zain-teresirane strane.

Ina~e, u {vicarskim niìm ligamatakmi~i se i deset amaterskih ekipa s bh.

predznakom. Nedostatak finansijskih sred-stava glavni je uzrok {to se o njima do sadanije ne{to vi{e saznalo iako su bili nadomak vi{e nego dobrih plasmana u {vicarskomkupu ili ekipnom takmi~enju.

ZAPAMTITE IMENA IM[IREVI],SAMARD@I], MUSTEDANAGI]...

Ne zaboravimo da je Senad Luli} pro{ao teàk put od vi{egodi{njeg nedefi-niranog boravi{nog statusa u [vicarskoj dosada{njeg uspje{nog anga`mana za itali-

janski Lazio . Sjetimo se primjera EldinaJakupovi}a, koji je svojom naivno{}u inepoznavanjem nogometnih propisa ljudi iz

NS/FS BiH zauvijek izgubljen.Upozoravaju}i je primjer i Br~aka SelveraHodì}a, od kojeg su pojedinci {to{ta traìliu zamjenu za pozivnicu u redove selekcijeBiH. Znakovit je i slu~aj „Emir Im{irovi}“od prije dvije godine, koji ide „na du{u“izborniku bh. kadeta Toniju Kara~i}u. Ili,

recimo, pozivanje K enana Mustedanagi}a i potom izostanak ikakvog razgovora s njimnakon u~e{}a u trening-kampu najmla|e

bh. selekcije.U „zemlji ~okolade“ ima jo{ talentirane

djece raspoloène da nastupe za domovinusvojih predaka. Ibrahim i Haris Samardì},Aldin Turke{, Armin Ale{evi}, Nedim[a}irovi}, Haris Tabakovi}, Mirsad

Hasanovi}... samo su neka imena kojazasluùju pa`nju {tapskih trenera bh. nogo-metnih selekcija.

Nakon kona~nog „sre|ivanja“ stanja u NS/ FS BiH, krajnje je vrijeme da se pove-de ra~una o stru~nom nadzoru nogometnihtalenata van mati~ne dràve. Nije li tragiko-

mi~no da kandidate za bh. selekc„odre|uju“ novinari i navija~i, umjesto taj posao rade stru~njaci. Vjerojatno }e st

prigovor da to ko{ta, ali ~injenica je da NFS BiH sada finansijski dobro stoji.

Nije li bolje da odabir kvalitetnog kadza BiH selekcije s podru~ja [vicarske vrAdmir Smaji}, Ibro Rahimi}, NeKuruzovi}, Haris [koro, Semir TucRanko Jakovljevi}, Vladimir PetkovMirsad-@vaka Balji}, Zlatko DupovaMuhamed Mustedanagi}, Selver Hodì}Baziramo li se na subjektivnost i pristranost na{ih navija~a i svekolike „novinarne}emo, naàlost, daleko dogurati u daljerazvoju bh. nogometa.

I, na kraju, da ne zaboravimo i ovzeni~ki poraz i pobjeda u @ilini odaslali dvije suprotne slike o de{avanjima ununajbolje bh. nogometne selekcije. „Mirku}i“ je za sada sa~uvan i vjerojatno

prava istina o svim de{avanjima u i oreprezentacije biti skrivena do nekidu}eg neuspjeha.

Nije li krajnje vrijeme da se „jav

tajne“ otkriju i {iroj nogometnoj javnosti?


BRAZIL NA VIDIKU

PROMJENA SPORTSKOGDR@AVLJANSTVA Izetov brat Sead Hajrovic prvi je odlu~iozamijeniti {vicarski za bh. dres

LUTANJE NA RELACIJI[VICARSKA- BiHNakon nastupa za {vicarskuselekciju u prijateljskojutakmici protiv Tunisa IzetHajrovi} se predomislio i ipak odlu~io nastupiti za BiH

LUTANJE NA RELACIJI[VICARSKA- BiHNakon nastupa za {vicarskuselekciju u prijateljskojutakmici protiv Tunisa IzetHajrovi} se predomislio i ipak odlu~io nastupiti za BiH





P

ro{log ponedjeljka uve~e, kad jeReprezentacija Bosne i Hercego-vine igrala sada ve} mitskuutakmicu protiv Litvanije, natribinama dvorane Podmeàkla u

Jesenicama sjedio je predsjednik Ko{ark a-{kog saveza Litve, veliki Arvidas Sabonis.Jedan od najboljih (bijelih) centara koje jesvijet ikad vidio lomio je prste i vidjelo seda mu ama ba{ nikako nije prijatno. Do{ao

je sa svojom reprezentacijom u mjestohokeja podno Karavanki kao favorit, a sadase moè dogoditi da ispadnu odmah nakontakmi~enja u grupi i u Viljnus se vrate kaomo`da i najve}e razo~arenje. Na{ima jetrebalo +10, a zelene je od potopa spasio

Linas Kleiza, veliki talent kojem seobe}avala NBA karijera, ali je ipak stigao nazad u Evropu odra|ivati

basnoslovne ugovore u klubovimakakvi su Olympiacos ili Fenerbahce .Milioni koje je zaradio Linas, pomalo“~udna biljka” koja staturom i,donekle, pona{anjem podsje}a nanekada{nje Partizanovo kriloGorana Grbovi}a, vidjeli suse u zadnjoj minuti, kad jenakon dva proma{ena

bacanja, sunuo tricuhladan kao {pricer i

postavio rezultat od -6,koji je njegovoj ekipigarantirao prolaz.

S druge strane,vodstvo na{e repre-

zentacije na{lo bi seu ozbiljnom deveruda smo pro{li dalje:za razliku od nekih

pro{lih saziva Saveza u kojima su se novcirazbacivali i za, u su{tinimale novce rasprodavaleispisnice i potvrde mladimigra~ima, da bi kasnijemogli igrati za drugereprezentacije (Srbiju,Sloveniju, Tursku iHrvatsku), na{ima bi ozbi-

ljan problem bio i to kako

platiti relativno visotro{kove nastav

takmi~enja u Ljubljan

TURSKA, RUSIJA,NJEMA^KA, IZRAEL

IDU KU]IPosljedice global

ekonomske kriza mogsu se vidjeti i na tribinim

dvorana Euro baske2013 . U prvom kolu zj pile su poluprazne tribi

u Kopru, i u Jesenicam~ak i u Celju gdje doma}in, no{en navi j

~ima koju predvo

38

EUROBASKET 2013

Pi{e: AHMED BURI] (Jesenice)

SUMRAK “PAPIRNATIH”

FAVORITA I

KARAOKEKAPITALIZAM

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine jedina je ekipa u povijesti EP-a koja s tri pobjede ne idedalje i dakako, jedina na ovom “Eurobasketu”; naš

saradnik analizira prvi krug takmičenja naovogodišnjem “Evropskom prvenstvu” u košarci koje

se održava u Sloveniji


Aleksandar Petrovi}



nova dru{tvena elita koju je, pak, predvodio predsjednik Slovenije Borut Pahor, odigraoskoro polovi~no, izgubiv{i ~ak dvijeutakmice, od Hrvatske, koja je time obe-zbijedila drugi krug, i na kraju od Poljske,koja se oprostila od takmi~enja. Sloven-cima i njihovom selektoru BoìdaruMaljkovi}u, u osnovi, nije lako: pritisak

javnosti ide u pravcu da se mora osvojiti

medalja, a Eurobasket sluì i kao kulisa.Valja poku{ati malo sakriti ozbiljnuekonomsku situaciju u kojoj su velike firmedovedene na rub otpu{tanja, a novefinansijske mahinacije prakti~no, svaki dan,iska~u pred o~i javnosti.

Da, ko{arka ne moè spasiti svijest, alimo`da moè samu sebe: dana{nja FIBA je

mo}na organizacija koja upravlja velikim

novcem i moè odlu~iti ko treba i}i daljkoga }e sudije vi{e “pripaziti” u borbamza ~etvrtfinala. Tako je, recimo, bilo utakmici izme|u Bosne i HercegovineMakedonije, u kojoj su sudije poku{a

provu}i Makedonce, da bi im “vratili”{to su ih pokrali u prvoj utakmici protCrne Gore. I dok se problem posjete pola

rje{avao kako Prvenstvo odmi~e


“MALI” PROTIV VELIK

Vodstvo na{e reprezentacije na{lo bi se u ozbiljnom

deveru da smo pro{li dalje zbog relativno visokihtro{kova nastavka takmi~enja u Ljubljani

KO[ARKA[KA REPREZENTACIJA BiMalo nam je falilo, ali namuvijek malo fali



polupraznim tribinama kumovale su ivisoke cijene karata koje se kre}u od 15eura za najslabija mjesta do ~ak 180 koliko}e ko{tati za finale - problem su|enja jo{uvije ostaje, blago re~eno, otvoren.

S druge strane, evropskoj ko{arci se,kona~no, desilo da favorita i sigurnih

pobjednika nema. Ko je prije takmi~enjamogao prognozirati da }e u naredni krug

pro}i Finska, Ukrajina, Belgija i Latvija, a

da Izrael, Njema~ka, Turska, Rusija, pa iCrna Gora idu ku}i? Finska je, recimo,uloìla ~etiri miliona eura u projektko{arka{ke reprezentacije i moè se re}i daim je ve} ovaj Eurobasket vratio dobar diotih sredstava. Ispada da se sve svodi na ono- koliko para, toliko muzike (ko{arke), pada gledamo. A gledati se, ruku na srce,ima(lo) {ta. Dvanaest utakmica dnevno {tona linkovima, {to uìvo, sjajna novinarskamjesta barem u “na{oj” dvorani uJesenicama i zavr{nice za sr~ani udar. Ipak,oni koji kritiziraju sistem takmi~enja od 24reprezentacije, i turnir koji traje skoro trisedmice, uglavnom, su u pravu. FIBA, pak,forsira takav na~in igranja zbogfinansijskog i marketin{kog efekta iz kojegoni uzimaju najve}i dio kola~a. Na kraju jeispalo da je najve}a `rtva takvog sistema

bila Bosna i Hercegovina, koja je jedinaekipa u povijesti EP-a koja s tri pobjede neide dalje, i dakako, jedina na ovomEurobasketu .

OVCE I NOVCIO promjeni sistema vrijednosti u

ko{arci govori Zoran ûtura, biv{ireprezentativac Jugoslavije i Hrvatske,igra~ Cibone i Jugoplastike , novinarskikolega i sugovornik kakav se samo

poèljeti moè. Obja{njava efekt “karaokekapitalizma” u ko{arci: “U vrijeme kad samja igrao, na ovom prostoru imao si 12klubova, 140 igra~a, dvanaest predsjednikai direktora. Danas ima{ 70 klubova, vi{e od700 igra~a, 70 predsjednika i direktora. Isvi traè neku svoju ulogu i interes u tome.Ako to nije poreme}en sistem vrijednosti,ja ne znam {ta jeste.” Legendarni ûtke je,ve}im dijelom, naravno, u pravu. Okohotela gdje su smje{teni igra~i uvijek se

mota veliki broj menadèra, lobista, nekihtipova za koje uop}e ne zna{ {ta rade tuosim {to ne skidaju mobitele s uha idogovaraju transfere. No, u ko{arci, ipak,

postoje i neki drugi ljudi: nakon Litve dodugo u no} se raspravljalo je li se jo{ nekood igra~a u zadnjoj minuti mogao otkriti i

pomo}i Teletovi}u i \edovi}u da sedostigne tih famoznih +10. U igrama okoko{arke dosta je i politi~ara: predsjednik Saveza Srbije je “direktor” BeogradaDragan \ilas, a crnogorskog - gospodar Montenegra Milo \ukanovi}. U tom smislu

bilo bi nekorektno spomenuti ljude iz

sada{njeg Saveza BiH , predvo|ene

40

EUROBASKET 2013

MUHAMED PA[ALI]: Igrao premalo,ono {to je odigrao bilo je vrlo dobro. ProtivSrbije u{ao na velikom minusu i donioritam koji je kasnije protiv Crne Gore i

Makedonije urodio plodom.

ANTE MA[I]: Nedovoljno igrao zaocjenu.

ANDRIJA STIPANOVI]: Srce nateren, riskirao narednu sezonu zbogreprezentacije. Jaki, pouzdani centar,napada~ki rezervisan vjerovatno zbogpovrede.

MARKO [UTALO: S obzirom da jedebitant na velikom takmi~enju vi{e negodobar.

ZACK WRIGHT: Karika koja jenedostajala za vi{e domete. Potpuno drugiigra~ u odnosu na kvalifikacije, neodlu~niji,nesigurniji. No, ne treba mu zaboravitiborbenost i skokove, a posebno u utakmiciprotiv Makedonije.

EDIN BAVÎ]: Premalo srca. Uodbrani i nekako, u napadu nikako.

NEMANJA GORDI]: Sr~an, prevelikeoscilacije, treba nam onakav kakav je bioprotiv Crne Gore.

ELMEDIN KIKANOVI]: Stasao upravog evropskog centra vi{e klase.Zapaèn u svim segmentima igre, u

napadu poga|a ono {to treba, u napadse “tu~e” sa ja~ima i poga|a slobodnbacanja.

MIRZA TELETOVI]: Na vrijeme na{aruku i pogodio neke nevjerovatne poeneradio u odbrani, u zadnjoj minuti protiLitvanije trebao pomo} jo{ jednog igra~anekoga ko bi pored njega preuzeoodgovornost.

DALIBOR PER[I]: Pomogao rotaciji, malo igrao i, uglavnom odgovoriona zahtjeve selektora Aleksandra Petrovi}a. Jo{ jedna ili dvije njegove trice do{lbi kao naru~ene.

NIHAD \EDOVI]: U kontinuitetu najbol

igra~ na{e reprezentacije, {teta da nismpro{li dalje jer bi, mo`da, bio jedna odzvijezda Eurobasketa. Igrao uglavnom po 3minuta, stasava u velikog evropskog igra~a

NED@AD SINANOVI]: Najve}enigma. Nije se uspio nametnuti, a mo`damu je Aleksandar Petrovi} mogao damalo vi{e minuta.

ALEKSANDAR PETROVI]: Selektokoji je ispunio obe}anja koja je dao. Heronacije pametno je izabrao svoj stru~n{tab. Nakon isklju~enja koje je zaradi

protiv Makedonije, vo|enje ekipe jpreuzeo njegov pomo}nik DeniBajramovi} i hladno odradio posao dkraja.

NAŠI U SLOVENIJI


NAJBOLJI IGRA^Nihad \edovi} uSloveniji je imaonajkonstantnijuformu



generalnim sekretarom Harunom Mahmu-tovi}em, zahvaljuju}i ~ijem entuzijazmu suse organizirale pripreme i oti{lo se naEurobasket , na kojem se pla}a sve, ~ak i

pranje opreme poslije treninga u dvorana-ma.

No, ima i nekih ekipa ~iji uslovi nisu bili kamperski. Recimo, Makedonci, kojih je ovdje bilo oko 3.000, potpisali su ugovor sa selektorom Ale{om Pipanom samo dokraja Evropskog prvenstva . Cifra zanagradu ako se stigne do borbe za medalje

je tajna, ali nema sumnje da se radilo oozbiljnom, {estocifrenom iznosu.Makedonija, ispred ~ijeg imena jo{ uvijek (nepotrebno) stoji ono F(ormer) Y(ugoslav)R(epublic) prepoznali su da im ova

ko{arka{ka generacija moè donijeti promociju i recepciju. Pro{lo prvenstvo uLitvaniji moglo im je dati za pravo: medaljaim je tad izmakla za dlaku, pa su i ovaj put

mislili napasti. No, nije i{lo. O~iglednonovci jo{ uvijek ne mogu rije{iti sve. BoMcCalebb igra~ ~udesne kontre i osje}aja

za prolaz, jedva je stajao na nogama odumora - Istanbul gdje sada igra jemetropola u kojoj ima dosta mjesta zatro{enje novaca od ugovora - a Pero Anti}

je vi{e razmi{ljao o tome kako }e narednoj sezoni, kao rookie u 31. godigrati u Atlanta Hawksima , nego {ta u~initi u reprezentativnom dresu istcrveno-ùtih boja. Sada sasvim izvjesizgleda i da }e Crna Gora mijenjselektora, jer unato~ otkazima nekih igrai podbacivanju Vu~evi}a, {esto mjesto {est u grupi je zaista premalo za |eti}Slovena~ki ko{arka{ki treneri {krgu

zubima na pomen ugovora s BoòMaljkovi}em, jer se, kako re~e jedovda{nji ko{arka{ki radnik, “za te pare iuvjete mogao dovesti Phil Jackson”, ali to ne garantuje da }e ekipa predvo|e

bra}om Dragi} (i u kojoj igraju d potencijalna, zauvijek izgubljena, nareprezentativca Edo Muri} i Mirza Begdonijeti medalju. Za njih, bez obzira ne{to slabiji start najve}i su favoriti [pani Francuska, ali nema sumnje da }e i ne“mali” poput Finske ili Ukrajine pokvarra~une velikima.

MORALNI POBJEDNICIU takvom kontekstu osta}e àl

prolaskom dalje: ba{ kao i onda 1999. k je BiH izgubila od Italije koja se nakon todigla i oti{la do zlatne medalje na EP-u.tom smislu pobjeda protiv Litve u ko{ar

je recimo primjerljiva pobjedi u fudba protiv Francuske ili Njema~ke. Prutakmica BiH s Latvijom, naprosto, bila

prevelika rupa, tih -11 bilo je previ{e. Asada je najva`nije da imamo ekipu koja i

pravim putem, i moè izdràti jo{ dciklusa. Od 2017. evropska prvenstva }e igrati svake ~etiri godine, ~ak je FIBmorala popustiti klupskim pritiscima, aStoìcama su ve} krenule borbe za nov

prvaka Starog kontinenta. Na prvenstvu kojem je Bosna i Hercegovina, bez la`

patetike i vi{ka emocija, ispala mora pobjednik. Ti momci imaju vremena i snaza rezultat, i treba biti na njihovoj stra

ba{ onako kako su oni u tri pobjede Eurobasketu igrali za sebe, ali i sve nas.

Skoro sve vrijeme Eurobasketa Jesenicama padala je ki{a, a iznad gravrijednih rudara i radnika èljezare stveliki dimnjak. Iz njega dugo ve} ne i

dim, velika tvornica je ba{ kao mnoge Isto~noj Evropi, ali i Americi -Smedereva, preko Zenice, do Detroita

prepolovila proizvodnju. Hiljade radnii{li su na prekvalifikaciju ili (pre)ramirovinu. Njihov svijet je postao druga~siv, maglu i smog je zamijenila tugao~ima i ima neke pravde {to je jedno ~etiri mjesta odigravanja ovog Eurobaske

bio upravo ovaj gradi}. Na dimnjaku reklame velikih trgova~kih centara - DMInterspara - i taj simbol kao da najvgovori o trenutku u kojem se svijet dannalazi. Kako svijet, tako i ko{arka, reklo

se.


“MALI” PROTIV VELIK

“FANATICOSI” UJESENICAMA: Naš

državni tim imao je udvorani Podmežakla

veliku podršku, ali,nažalost, ni to nam nijebilo dovoljno da prođemou drugi krug EP-a

ODLI^NE PARTIJEElmedin Kikanovi} zakucavau me~u protiv Latvije



Po ~emu }e se pamtiti jubilarna 70.

Mostra ? Po Zlatnom lavu koji jesasvim neo~ekivano dodijeljendokumentarnom filmu Sacro Gra (“Sveti prsten”) Gianfranca

Rosija, {to je iznenadilo i same Italijane,koji su zdu{no navijali za Philomenu Stephena Frearsa. Po izvanrednom iakooporom debitantskom gr~kom filmu Miss Violence Alexandrosa Avranasa, kojem jeìri predvo|en Bernardom Bertoluccijemdodijelio Srebrnog lava za najbolju reìju iPehar Volpi za najbolju mu{ku ulogu -Themisu Panouu, a Fedeora - Federacije kriti~ara Evrope i Mediterana svojunagradu za najbolji evropski film uglavnom takmi~arskom programu. Po filmuzatvaranja - 3D Amazoniji francuskogautora Thierryja Ragoberta, pravom

porodi~nom filmu u kojem je glavniglumac cirkuski majmun~i} Kej{o, kogasplet okolnosti odvodi u ki{ne {umeAmazonije, gdje upoznaje svoje ro|ake. Povelikom broju dobrih i kvalitetnihevropskih filmova u svim festivalskim

programima. Po tome kako je tokomintervjua sa Andrzejom Wajdom glavnuri je~ vodio Leh Valensa, o kojem je

legendarni poljski reditelj snimiodugometra`ni igrani film Valensa - ~ovjek nade . Kona~no, i po tome {to nakonferenciji za novinare holivudskazvijezda Scarlett Johansson nije moglaspojiti dvije-tri rije~i u kakvu suvislu

re~enicu, pa je ostavila veomarazo~aravaju}i utisak da nema sposobnostverbalnog izraàvanja.

UTJEHA POSLIJE ZAMORNIH FILMOVASve u svemu, jubilarna 70. Mostra bila

je vi{e radna nego pompezna, iako zvijezdai zvjezdica nije na Lidu falilo. Po~elo je sadolaskom Georgea Clooneyja i SandreBullock, koji igraju u 3D filmu AlfonsaCuaróna Gravity (“Gravitacija”),svemirskom trileru u kojem su jedinofascinantni specijalni efekti, a sve drugo za

brzi zaborav. Nastavilo se serijalom nemnogo uspje{nih ameri~kih filmova, poputJoea Davida Gordona Greena, zasnovanomna romanu Larry Brown, sa NicolasomCageom u naslovnoj ulozi, tipi~nomameri~kom ju`nja~kom dramom o nasilju,haosu i iskupljenju. Potom i prikazivanjemKanjona, novog filma jednog od pioniraameri~ke nezavisne produkcije, maestraPaula Schradera, scenariste i reditelja, koji

je na 70. Mostri bio i u funkciji predsjednika ìrija programa Horizonti .Kanjoni je tipi~an film ameri~ke B-

produkcije u kojem Schrader istraùje

mra~ne i “nastrane strane” Los Angelena{ih dana, odabrav{i za gluma~ke zvijezozlogla{enu Lindsay Lohan, pornostaJamesa Deena i reditelja Gusa Vana Sanali je cjelokupan utisak veoma blijed. No}

pokreti Kellyja Reichardta, uprk

zvijezdama poput Dakote Fanning, JesseEisenberga i Petera Sarsgaarda, n

postigao cilj da ovo bude uzbudljiva dramo aktu terorizma grupe ekolo{kih aktivist

Utjeha poslije ovakvih, zamornih i mnogo zna~ajnih filmova mogla se pronau gledanju evropskih djela, popnjema~kog filma @ena policijskog oficPhilipa Gröninga (“Specijalna nagraìrija”), ozbiljno i upe~atljivo sro~ene prio nasilju u porodici, {to je i tem

pobjedni~kog gr~kog filma. Gröningfilm je neobi~no i neuobi~aje

postavljenog koncepta, fragmentargra|enog dramatur{kog i vizuelnog tokraspore|enog u 59 poglavlja u trosatnotrajanju. Kratke scene, mali isje~ci iz ìvomlade tro~lane porodice - policajcnjegove ljupke supruge i preslatk}erkice, smjenjuju se u dobro odmjerenoritmu. Tako se formira potresan mozadrame koja se odvija iza zidova i zatvoren

prozora ku}e, u kojoj voljeni mu` svadrugo ve~e bezrazlo`no prebija svoju èdo besvijesti, sve do tragi~nog kraja.

U slu~aju gr~kog filma Miss ViolenAvranasa, moè se re}i da se zavr{a


IZ “DUHOVNOG DOMA”

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI](Venecija)

... iako zvijezda i zvjezdica nije na “Lidu“ falilo

Završen je još jedan FILMSKI FESTIVAL u Veneciji, na kojem je neočekivanopobijedio GIANFRANCO ROSI, reditelj dokumentarnog filma “Sacro Gra”; njegovzemljaci, Italijani, pak, zdušno su navijali za “Philomenu” STEPHENA FREARSA

70. MOSTRAVIŠE RADNA NEGO POMPEZNA..



hepiendom, ukoliko se sre}om moèsmatrati to {to po~inilac te{kog porodi~nognasilja i seksualnog zlostavljanja zavr{avakastriran i ubijen. Uàsavaju}e hladan idistanciran portret savremene gr~ke

porodice srednje klase, u kojoj je jedna odk}erki iznenada po~inila samoubistvosko~iv{i sa balkona na svoj jedanaestiro|endan, a ovaj doga|aj pokre}e sveskrivene perverzne mehanizme i tajne

porodice u kojoj pater familijas zlostavljaènu, a seksualno i fizi~ki zlostavlja i svesvoje k}erke, podvode}i ih svojim

prijateljima za novac. Avranas pokre}e sva

mogu}a pitanja fizi~kog i moralnog nasiljai degradacije u porodici u kojoj se zbog preìvljavanja po{tuje kodeks }utanja.

BRAVO ZA JUDIPfilomena Stephena Frearsa, sa

briljantnom damom Judi Dench u naslovnojulozi, sasvim je druga pri~a. Ovo je bio filmispra}en sa najvi{e aplauza i povika“bravo”. Film do~ekan i ispra}en sa najvi{eradosti. Naoko jo{ jedna od onih frirsovski lepr{avo ispri~anih ìvotnih pri~a koje usvojim dubinama nose te{ke i bolne ljudskedrame. Baziran na istinitom doga|aju koji

je britanski novinar Martin Sixsmith

ispri~ao u knjizi Izgubljeno dijePhilomene Lee , otkrivaju}i mnoge grijekatoli~ke crkve u Irskoj i Velikoj BritaniStephen Frears takve pri~e umije da ispri~uz puno humora ali i cinizma. Imao je za i zgodan materijal - pri~u ène koja je kmaloljetnica, {ti}enica u jednom irskokatoli~kom konviktu rodila dje~aka kojsu ~asne sestre istrgle iz njenog ìvota i daameri~koj porodici na usvajanje.

Me|u igranim filmovima u glavnotakmi~arskom programu vi|en je i ParklaPetera Landesmana, jo{ jedna u nifilmskih verzija na temu atentata

ameri~kog predsjednika Johna Kennedyja. Parkland je ime bolnice u ko je prevezeno tijelo predsjednika, a njenim obdukcionim stolovima ne{kasnije je zavr{io i atentator Lee HarvOswald. Landesmanov film nema u senovih teorija zavjere. Britanski reditSteven Knight obradovao je sa filmoLocke , snimljenim u prostoru jednautomobila (ba{ kao {to je to svojevremeu~inio iranski majstor Abbas Kiarostamtokom vo`nje glavnog junaka koji pute

brojnih telefonskih razgovora saznaje mu se sve {to je do tada uradio i steka

uklju~uju}i i porodicu, raspada zbog jed


[TA SE DE[AVALO NA “FESTIVALU” U VENECI

DOMA]I LAUREAGianfranco Rosi,ponosni dobitnik Zlatnog lava

BRILJANTNA DAMA Judi Dench

i daljeodu{evljava



no}i nesmotrenosti sa ljubavnicom. Njegov stariji i poznatiji britanski

kolega, montipajtonovac Terry Gilliam, ufuturisti~kom filmu Nulta teorema saChristophom Waltzom, raspreda o sunovra-tu moralnih vrijednosti, dehumanizaciji~ovje~anstva u kojem nema }o{kanepokrivenog o~ima i u{ima Velikog

brata... Ni film Jonathana Glazera Ispod koè nije ne{to naro~ito odu{evio, iako je u

njemu Scarlett Johansson ubjedljiva kaoèna bez ijedne emocije, otu|ena od svijetai stvarnosti i prora~unati serijski ubica. Nitajvanski maestro, voljeni Tsai Ming-Liangnije sa filmom Psi lutalice dosegao svoja

prethodna djela ]udljivi oblak , @ivjela ljubav , Rupa , Buntovnici neonskog Boga iliZbogom, Dragon in. Ming-Lian i u ovomfilmu koristi sve poznate motive iz

prethodnih filmova: otu|enje, raspad porodice, zaga|enje sredine, nedostatak vode i opet to ~ini na izvanredno snaànvizuelno-poetski na~in. Me|utim, njegovihuvijek maestralno koncipiranih dugihkadrova ovog puta je previ{e. Bertoluccijevìri ipak ga nagra|uje Velikom nagradomìrija .

REVOLUCIONARNI UTICAJIOsim pobjedni~kog dokumentarca,

direktor Mostre Alberto Barbera je u glavnitakmi~arski program uvrstio i UnknownKnown (“Nepoznato poznati”), novi filmErrola Morrisa (“Magle rata”), u kojem jeglavni junak biv{i ameri~ki dràvni sekretar za odbranu Donald Rumsfeld. Film jetipi~an zanatski portret koji proisti~e izrazgovora jedan na jedan (Morris -Rumsfeld) i koji ogoljuje jo{ uvijek ambicioznog karijeristu sa nevjerovatnimtalentom za prepoznavanje “odakle vjetar duva”. Sve je u filmu tu: od Rumsfeldovih

po~etaka u Predstavni~kom domu , slu`bena raznim pozicijama u Nixonovomkabinetu iz kojeg izlazi nepovrije|enaferom Watergate , pridruìvanja Fordu

prvo kao na~elnik {taba a kasnije i kaosekretar za odbranu, najmla|i u istorijiSAD (sa 43 godine), pa sna da }e uzRonalda Reagana zavr{iti kao njegov

potpredsjednik, trenutaka kada mu je podBushom starijim sre}a okrenula le|a isli~no. Kada se Morris dotakne teme o

postojanju spiska svih poèljnih iodobrenih na~ina za mu~enje zatvorenika iu Abu Graibu i u Guantanamu ili upotrebeoru`ja za masovno uni{tenje, Rumsfeld }esa dostojanstvom sfinge odgovoriti jedinoda se “ne{to stra{no desilo u mojoj smjeni”i da su se torture desile samo u tri slu~aja, aostalo su novinarske pri~e.

Od filmova vi|enih u glavnom programu van konkurencije svakako jenajve}i {ok izazvao Moebius , novi film

ju`nokorejskog maga K im Ki Duka,

pro{logodi{njeg pobjednika Venecije safilmom Pijeta . U ovom filmu bez ijedne

jedine rije~i Kim Ki Duk upotrebljava perverzne motive kastracije, silovanja iincesta, i to veoma eksplicitno i veoma

brutalno. Toliko da }e u filmski veoma

liberalnoj Ju`noj Koreji, u bioskopima biti

prikazana samo premontirana verzija.Povodom jubileja Venecijansk

filmskog festivala ameri~kom rediteWilliamu Friedkinu, autoru filmova kakvi Francuska veza i Istjeriva~ |avola , sve~a

je uru~en po~asni Zlatni lav za cjelokupkarijeru i prikazan njegov posljednji fiârobnjak , remake francuskog klasika

pedesetih godina pro{log vijeka. Uru~ujumu nagradu, direktor Mostre AlberBarbera istakao je da je Friedkrevolucionarno uticao na ameri~ku filmsumjetnost i oìvljavanje NovHollywooda , dok je u svojoj zahvalnici 7godi{nji Friedkin posebno naglasio da Venecijanski festival njegov “duhovdom”, kojem se uvijek rado vra}a. Zlatni lza cjelokupnu karijeru, tako|e sve~anuru~en je italijanskom reditelju-veteraEttoreu Scoli, a prikazan je i njegdokumentarno-igrani film Kako je ~ud

zvati se Federiko: Skola govori o Feliniju .


IZ “DUHOVNOG DOMA”

Pobjedni~ki film Sacro Gra jekoncipiran kao svojevrsna mapa mjestakoja gravitiraju oko prstenaste zaobila-znice rimskog autoputa, ne najboljerije{ene, koja je za Rimljane sinonim zahaos, propu{tene izlaze, svakodnevneduge redove i veliku nervozu. Rosi o tomekazuje kroz polufikcijske ispovijestistanovnika naselja - jednog umjetnika,botani~ara, prodavca jogurta, ribara i

drugih ljudi koji ìve uz zaobilaznicsuo~avaju}i se sa svakodnevnimmukama. To je u po~etku filma sasvimzanimljivo, veoma je i kreativno, ali seRosijev film, ipak, zaustavlja na lokalizmune izdiè se na univerzalan plan i semRimljana te{ko da vi|eni problemi o kojimase govori mogu bilo koga drugog ne{toposebno na duè da zainteresuju.

SINONIM ZA HAOS

Pobjednički film se, ipak, zaustavljana lokalizmu i ne izdiže se nauniverzalan plan

POBJEDA, NO DA LI IZASLUŽENA:Pobjednički film Sacro Gra

je koncipiran kaosvojevrsna mapa mjestakoja gravitiraju okoprstenaste zaobilaznicerimskog autoputa, nenajbolje riješene

Scena iz filma Sacro Gra


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-879-1292013 45/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh



Poslije ~etvrt vijeka, sje}amo li sezna~ajnog i osobenog imena u

bosanskohercegova~kom slikar -stvu, Mehe Sefi}a (1919.-1988.),

po ~ijim su se slikama Mostar iHecegovina prepoznavali kao po poezijiAlekse [anti}a i Hamze Hume? Da se

podsjetimo, pa i mla|u generaciju poklo-nika likovne umjetnosti da uputimo,

pomo}i }e sadràj dokumentarnog filmaTV Sarajevo o Mehi Sefi}u i odlomak izeseja uglednog likovnog esteti~ara, istori-~ara umjetnosti i profesora Zagr eba~koguniverziteta Andre Vida Mih ~i}a. On jeupoznao Sefi}evo slikarstvo u periodu kada

je slikarev ìvotni i stvarala~ki put ve} biona zalasku.

VIBRACIJA SVJETLAU poduèm eseju izrazio je fascinira-

nost ovom umjetno{}u, ulaze}i u njenosamo bi}e. Pored ostalog, Mihi~i} kaè: “...

Bijelo moè biti tupo, prazno, afono...


SLUH I DUH

Pi{e: PERO RADOVI]

Za svog sugrađanina, slikara MEHU SEFIĆA, ROKO MARKOVINA, jedan odnajvoljenijih Mostaraca, napisao je da je «samozatajni genij na polju likovne

umjetnosti, zapamćen po jednostavnosti i ljepoti svog izričaja bojom i kistom»;naš saradnik, TV autor i publicista, snimio je osamdesetih godina, kao epizodu

serijala ČOVJEK I VRIJEME tadašnje Televizije Sarajevo, emisiju o ovommostarskom umjetniku, pa se sada, dvadeset i pet godina nakon Sefićeve smrti,

prisjeća i genija i emisije

MAESTRO MEHA

SVJETLO I BJELILOMeha Sefi}, jedan od najve}ih

bosanskohercegova~kih slikara



Sefi}evo je zvu~no. Bjelilo s ~etvrtomdimenzijom za koju treba imati i sluha iduha. Otkri}u ovog bjelila nije Sefi}adovela ni beogradska ni zagreba~kaakademija, tajni ga je primakao vjerovatnoAntun Motika, mo`da i Ljudevit [esti}, alido nje je do{ao sam. Svjetlo tuma~i ne poreceptu, nego po doìvljaju: svjetlo koje seupija u kamen, u vodu, u nebo, u ~ovjeka iiz njih isijava, poni{tavaju}i i lokalni ton, i

sjenu, i volumen. Sve je sama vibracijasvjetla, uàrena bjelina u koju se utapajusve boje i oblici, pa ~ak i misao. To svjetloobja{njava i lirsku i tragi~nu notuHercegovca. To su likovne pjesme bijeleti{ine, kojima se Sefi} primakao velikojtradiciji japanske haiku poezije. Sredstva suim ista: saètost, jednostavnost i ~isto}a.Ljepota u siroma{tvu...” Naàlost, Sefi} za

bogatog stvarala~kog vijeka, prije ove nijedobio potpunu stru~nu verifikaciju svogadjela, iako je o njemu napisano dostatekstova, novinskih informacja, predgovo-ra u katalozima izlo`bi, itd.

Ja imam prijatno osje}anje na susret idruènje sa Mehom u vrijeme kada sam onjemu snimao dokumentarnu emisiju izciklusa ôvjek i vrijeme TelevizijeSarajevo. Posebne okolnosti u~inile su dase Meha u emisiji otvori i iskreno

progovori o svojim slikarskim preoku pa-cijama. To je bilo neobi~no za Mehu, jer,

uz svu svoju poznatu komunikativnost i{arm, nije bio govorljiv o pogledima navlastito stvarala{tvo i li~ni ìvot. Njegovagospodstvena uzdrànost podrazumijevala

je stav da svoje li~no drì za sebe. Za primjer moè posluìti za javnostintrigantan podatak da nije mislio da imaikakvog zna~aja ~injenica da mu je LijepaEmina bila u rodu po maj~inoj liniji.

Vra}am se mom zapisu i Mehinom

kazivanju u emisiji. Meha Sefi} je u svomdjelu, bojama sunca, naslikao mnogo toga{to pokazuje lice Mostara i otkriva du{u

hercegova~kog podneblja. Njegov Stmost izvijen je u ~udesni luk rebra. Nslikama, kameni krovovi i isprane fasaKujundìluka i Starog grada emitu

prigu{enu bjelinu. Bjelina je na prozra~nstablima stoljetnih platana i u atmosfmostarskih ba{ta, pa, ~ak i onda kada

behar iscrtan crnim tu{em. Kule i minarPo~itelja kod Sefi}a su kao osmatra~niokrenute nekim dalekim predjelima

davnim vremenima. Nebo slikar uzima kruske, plave otvore, a Neretvi jedva izvla~i liniju zelenog odsjaja. [krtost

boja, uz pokoji akcenat u crvenom, izgleda su tu samo da ja~e izraze smisao Sefi}e

bjeline. U svijetu tih predjela su lica ljudaktovi èna... Mostar je, tako, svoji

podnebljem dao okvir Sefi}evom slikarstva slikar je Grad u~inio prijestonicom svjeHercegovine. U emisiji je Meha govorio:

O BIJELOJ BOJI“... U mojim likovnim traganjima

sam nalazio i svoju bijelu boju. Ja kslikam bijelom bojom, ja se lijeosje}am... I ja nju vidim svugdje: porsvega ostalog, bijela je kaldrma, Mokule, platani, zrak. Svugdje, kolinebo pokriva. Sve je kao kre~, k

jedno vapno. Sa finim plavi~astzrakama... I to mene uzbu|uje. A kme ne{to uzbu|uje, nastojim da

napravim... Zna~i, prona{ao sam boj prona{ao sam sebe kao slikara...”

PORTRET“... Ljudi su mi zna~ajni i u ìvotu i

slikarstvu. [ta bi, uostalom, bilo va n


MEHA SEFI], ZASLU@NI MOSTARA

Umjetnik koji je zasluìo da ne budezaboravljen u ovom vremenu

LIRSKA I TRAGI^NA NOTA Mostar je svojim podnebljem dao okvirSefi}evom slikarstvu, a slikar je Grad u~inprijestonicom svjetla Hercegovine



~ovjeku od ~ovjeka. Zato sam uvijek volioda slikam portret. A {ta je za mene portret?To je vrlo teàk i sloèn slikarev zadatak.Makar ja tako osje}am. Jer, ja nikad nisamteìo da vjerno preslikam vanjski dio lica.To fotografija moè bolje nego bilo kojislikar. Ja sam teìo da preko lica naslikam~ovjeka iznutra. Ne{to {to je bitno ukarakteru ili u raspoloènju toga ~ovjeka.Zna~i, treba naslikati ~ovjeka u ~ovjeku. A

to nije lako.”

O “STAROM MOSTU”Stari most sam poku{ao naslikati

mnogo puta. Ali, to je jako te{ko. To jeenigma. Tajna. To romori, govori. I sad,kako odgonetnuti taj govor? To je uvijek

bila mistika za mene. I uvijek sam se bojaoda mu ne napravim samo formu. Jer to jekao ljudski portret. Portret koga nikadnisam do kraja naslikao... A nisam ni vidioda ga je neko naslikao.”

KAKO PRONA]I SEBE“Kad slikar zavr{i akademiju, on je

samo nau~io da sam po~ne da izgra|ujesvoju likovnu li~nost. Tu naravno ima ilutanja. A lutanja mogu da budu razli~ita.

Neko luta od uzora do uzora, od slikara doslikara, a neko luta i traga u sebi. To lutanjeu sebi, koje vas vodi da istraùjete, da sebeotkrivate, to je pravo lutanje. Ono vas vodiu saznanja, u tajne slikanja. To vodi slikarada formira svoj likovni rukopis.”

O UKUSIMA“ôvjek moè raditi dobro samo ako

radi ono {to mu se svi|a, {to voli. I ja samtako uvijek radio. A prirodno je da senekima ne svi|a moje slikanje... Samo, usliku se treba malo unijeti. Kao i u muziku.Jer, i jednog Bacha ako vi{e puta slu{ate,u}i }ete u te tonove koji }e vas osvojiti. Iako ~ovjek i ne bi razumio tu muziku, onmoè osjetiti njenu ljepotu. Ja je osje}am, i

to je ono {to je lijepo. A nekada davno samse i bavio muzikom.”

DRU@ENJE SA IVO ANDRI]EMJedna od bitnih karakteristika Sefi}evog

slikarstva jeste njegovo prepoznatljivolikovno pismo, koje se izgra|ivalo, ali se usvojoj su{tini nije mijenjalo. Ni uz svemijene koje su se tih decenija de{avale ulikovnoj umjetnosti, od enformela dofotorealizma. Te slike, oslobo|ene naslagarealnog, ali dovoljno prepoznatljivog

sadràja i zna~enja, omogu}avale su posmatra~u da u|e u smisao Sefi}evogslikarstva i ostavljale su dovoljno prostorada se njihov sadràj i smisao dogradivlasitom asocijacijom. Slike su uvijek izazivale interesovanje ~ovjeka i kupovanesu i u vremenima malog zanimanja zalikovnu umjetnost. To je slikaru

omogu}avalo da ìvi isklju~ivo od svoumjetnosti. [to je za mnoge likovumjetnike, naro~ito u pojedinim periodim

bilo nezamislivo.Postoji, naravno, i ne{to druga~iji,

prividno druga~iji Sefi}, sa svojevrsn boemskim ìvotom: od vremena studija Akademiji u Beogradu, pa zatim studijaZagrebu, gdje se stariji gra|ani, slu{ao

poratnog Radio Zagreba, sje}a

popularnog {ansonjera Mehe Sefi}Slijedi, zatim, njegov kona~ni povratakrodni Mostar 1952. godine. Otada

posve}uje isklju~ivo slikanju i drugovan po mostarskim kafanama. No, i vanslikarski dio ìvota imao je kod Sefi

pravila. Za stvari se nije nikada slu~ajopredjeljivao. Znala se uvijek i njegokafana i restoran, i sto u kafani, i pi}Pojedinim sredinama ostajao je vjeran duè vrijeme, pa je bilo izvjesno, naprimjako ga ne na|ete u stanu ili ateljeu, na}ete ga u odre|enoj kafani. To je bila nevrijeme Pozori{na kafana , pa hoteNeretva , zatim Bristol i nova Ruà . Najza

privatni restoran Kod [iraza .Iz susretanja sa ljudima svih uzrasta

razli~itih zanimanja nastala je ~itagalerija portreta. Slikao je, kako kaè slikvelike i male ljude. Rado se sje}naprimjer, portretiranja nosa~a koga zvali R ampa, za koga su vezane brojanegdote, kao ona kad je od neka

poznatog francuskog glumca Jeana Maraiu vrijeme snimanja filma GubijahMostaru, dobio autogram na nekomasnom par~etu papira, pa kad su ga zb

te aljkavosti prekorili, Rampa im odgovorio: “Ja }u to lijepo prepisati kku}e na ~ist papir.”

Sje}a se Sefi} i lijepe atmosfere koja pratila portretiranje nobelovca Ive Andri} Nije va`no kako, ali dok su jedno prilikom Andri} i Sefi} ulazili u automobSefi} je sa naporom smje{tao i pletadobrog vina. Kad mu se Andri} obra

pitanjem: “U ~emu je problem, gospodiSefi}u?” , slikar je odgovorio: “Druè Ivzatvaram vrata da genije ne ispadne.” “V

jeste genije” , saglasio se Andri}. Najzad, u jednom trenutku inspiraci

pred kraj, Meha Sefi} se poslije vi{e od decenije na trenutak vratio svojoj davnljubavi - muzici. Napisao je tekst i muzisa naslovom Mostar se smije{i . Tematsostao je u ambijentu svoje likov

preokupacije. Kompoziciju su izvJadranka Stojakovi} i orkestar Raditelevizije Sarajevo. Maestro Meha, kako mu se ~esto obra}ali po{tovaoci, zasluùda ne bude zaboravljen u ovom vremenu.

budu}e vrijeme }e se o tome pobrinuti na~in kako se to uvijek ~inilo premosobenim i zna~ajnim umjetnicima

li~nostima.


SLUH I DUH

Meho Meha Sefi} ro|en je u Mostaru1. juna 1919. godine. Student jegeneracije na Akademiji likovnihumjetnosti u Beogradu 1937. godine, a1941. diplomirao je u klasi PetraDobrovi}a, sa najvi{om ocjenom. Sefi} jesamo u rijetkim prilikama pokazivao svojindeks sa Akademije, pa su se ponekad~ule i sumnje, kao - da li je Meha uop{te izavr{io Akademiju. A on je, nakonzavr{ene Beogradske akademije sudirao

jo{ tri godine na Zagreba~koj akademiji uklasi profesora Ljube Babi}a.

STUDENT GENERACIJE

Sefić se školovaoi u Beogradu iu Zagrebu

U MEHINOM ATELJEUDarka i Me{a

Selimovi}





Tu`na vijest je u ponedjeljak ujutroobi{la svijet i dodirnula srca svihonih kojima je sevdah i sevdalin-ka pri srcu: u Fojnici je u 78.godini umro Ilijaz Deli}, pjeva~

koji je bio personifikacija grupe, ili grupa,Mostar Sevdah Reunion - one koja }eiznova pronijeti slavu sevdaha diljemsvijeta, godinama nakon {to je to u~iniladanas nepravedno zaboravljena SofkaNiko i}, uz one koji su svoje karijere gradiliunutar etni~kih zajednica u Americi. Tu

posebno mislim na opet nama nepoznatog,ali iznimno va`nog Eda Ljubi}a.

BEZGRANI^NA LJEPOTASve se poklopilo po~etkom ‘90-ih kada

je u Mostaru bjesnio rat, nacionalna mr`nja bila na vrhuncu. Negdje po podrumima suneki ipak mislili da ljepota ni tada ne treba

da prestane da postoji. Skupa su svirali i pjevali Ilijaz Deli}, koji se nakon skoro~etiri desetlje}a boravka vratio u rodni gradMostar iz Beograda, i harmonika{ iklarinetista Mustafa [anti}. Tu su bili jo{neki, sevdalinka je zazvu~ala tiho, bolno,komorno, za du{u onih koji su imali

potrebu da spase ono malo plemenitog usebi. Onda su neki koji su radili na skorotajnim radio stanicama, producenti Dragi[esti} i Faruk Kajtaz do{li na ideju dasnime ne{to od toga na kazetu, koja se istotako tajno distribuirala i postala takore}ikultna u Mostaru.

Rat je napokon prestao, ako se to zaMostar i danas moè re}i, otvoren jezahvaljuju}i donacijama nekih velikihsvjetskih glazbenika Pavarotti muzi~kicentar sa studijem, Dragi [esti} se vratio izHolandije, gdje se u me|uvremenu

preselio, a u gradu je bio i legendarni producent Brian Eno. Ovaj je posljednjido{ao negdje do kazete sa ratnim snimcimai hametice se odu{evljava predloìv{i im danaprave dobre studijske snimke i objave ihu svijetu. O ratu u Bosni i Hercegovini segovorilo kao ne~emu uàsnom i ne~ovje-~nom, a sad je u rukama imao muziku koja

je odisala neodoljivom ljepotom, prigu{e-

nim {armom i stoljetnom tradicijom.Dogovor pada, okupljaju se jo{ nekimuzi~ari, tu prije svega mislim naizvanrednog violinistu i pjeva~a NedeljkaNe|u Kova~evi}a, tada u Beogradu, rock

bubnjara Senada Trnavca, a iz Holandijedolazi i gitarski dvojac Sandi Durakovi} iMi{o Petrovi}. U kratkih nekoliko dananastaje nastupni album objavljen koncem90-ih za etiketu World Connection, {to }e

biti iznimno va`no, jer CD, na kome je na

naslovnici u zagasitim bojama samfotografija Ilijaza Deli}a, doìvljasvjetsku distribuciju i dolazi u ruke mnogva`nih kriti~ara, posebno u Engleskoj

Njema~koj, i nailazi na izvanredan prijeTim vi{e jer je BiH jo{ uvijek bila prisutu medijima, a sad se iz njene utrobe izndrila muzika bezgrani~ne ljepote.

Glas je Ilijaza Deli}a bio u prvo planu, njegove odmjerene, suzdràne, tople interpretacije nekih od velik


IN MEMORIAM

U Fojnici je u 78. godini preminuo Mostarac ILIJAZ DELIĆ, personifikacija grupeili grupa, MOSTAR SEVDAH REUNION; bio je drag, inteligentan i prijatan čovjek

sav posvećen pjesmi, koju je interpretirao na veličanstven način

UGASIO SE IZO LAMPASvijet sevdaha ima za kime da pla~e

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI],

MARIO ILIÎ]

ZBOGOM, DRU@EIlijaz Deli} - Izo Lampa



sevdalinki, donijete elegantno i sa pritajenom emocijom, su plijenile. No, istotoliko ukupnom su pozitivnom dojmudoprinijeli i sami glazbenici, ne zbogvje{tine kojom su baratali na svojiminstrumentima, nego prije svega jer suzvu~noj slici dodali i patinu pro{losti, ali idah suvremenosti, dodire sa jazzom,

pone{to od rocka i koje~ega jo{. Taj je srazDeli}eve elegancije i suvremene instru-mentalne podloge oborio s nogu mnoge, nesamo ogromnu bosansku dijasporu, nego idaleko {ire. Otvorila su im se vrata mnogihsvjetski priznatih koncertnih dvorana ifestivalskih pozornica, ponovo fokusiraju}i

pa`nju na vanvremenu ljepotu izvedenihsevdalinki.

Zapravo, Ilijaz je Deli} bio prije produkt one boemske, kafanske atmosferekoja je op~injavala sve koji su dolazili uBeograd, negoli tradicije sevdalijskog

pjevanja u Mostaru, koja je dala velike

pjeva~e i uz to i velike pjesme, na ~elu,naravno, sa neprevazi|enim dr. HimzomPolovinom. Ro|en 1936., Deli} je me|uonim prvim poratnim mostarskim

pjeva~ima koji su po~injali po kulturno-umjetni~kim dru{tvima, ali }e se vrlo mlad‘50-ih preseliti u Beograd i djelovati sa

pjeva~ima formiranim u najboljimkavanama tog grada - U Stambolu , ondaone po Skadarliji , tamo gdje su zalazili

poznati intelektualci, boemi, glumci iglumice. Tu su opstajali samo najbolji:

pjevalo se sve od starih gradskih pjesama isevdalinki do {lagera i kancona. Binu je

dijelio sa pjeva~ima od ugleda, njegovo

dugogodi{nje prijateljevanje sa jo{ jednomlegendom Tomom Zdravkovi}em je pozna-to, a i to da je pet godina nastupao u dru{tvuvelike romske pjeva~ice Ljiljane Petrovi},kasnije Buttler, sa kojom }e godinama

potom dijeliti svjetsku slavu pjevaju}i saMSR-om.

SJAJNI MOMENTISlijedile su najpresti`nije pozornice. Na

jazz festivalima u Nici, gdje su dio projektaB.B.King&Friends , pa onda NorthSea u

Nizozemskoj, pjevaju i u londonskomBarbicanu i drugdje. Pratio sam ih na

brojnim koncertima. Deli} nikada nije bioegzaltiran, nikada izvo|a~ sa vi{komemocija, nekako prigu{eno elegantan,daju}i interpretacijama sevdalinki jednudozu bola i derta kakva do tada nijezabiljeèna na pozornicama sve uzbur ka-nije scene “svjetske glazbe”. Uvijek uelegantnom bijelom odijelu, {irio je oko

sebe dostojanstvo na sceni dijele}i je savirtuoznim violinistom i dodatnim pjeva-~em Ne|om Kova~evi}em i dvojicomgitarista na sceni, dok je Mujo [anti}dodirima harmonike doticao srca svih

pripadnica ènskog spola. Dva dokumen-tarca fokusiraju tu raspolu}enost ljudi izgrada tragedije i pjesme, koja kao da imaneko dublje terapeutsko djejstvo - prvo onajPjera @alice iz 2000., a ~etiri godine potomi BBC-ja (autor ugledni novinar SimonBroughton, reìja Mira Erdevi~ki) u seriji o“world music”, otvaraju}i ga jednosatnomepizodom posve}enoj upravo Ilijazu Deli}u

i njegovim sevdalijama iz MSR-a. Film se

zove The Bosnian Bridge of Blues . Rije pjeva~a, tragi~ne i bolne, ili epizoda uplakanim Ne|om Kova~evi}em trajostaju u sje}anju.

Ilijaz Deli} }e se ponovo na}i i sa MSom i sa Ljiljanom Petrovi}, snimiti plo~us njom dijeliti pozornice. Iako razli~iti temperamentu, odli~no su se uklapali,onda je tu i neprevazi|eni [aban Bajramvi} - oboje sa plo~ama koje imaju odje

diljem dunjaluka. Uspjesi na svjetsk pozornicama se nastavljaju, izlazi i druCD A Secret Gate , na kome Ilijaz DelMSR i Dragi [esti} do perfekcije dovo

plemenito osuvremenjivanje jedne vi{estljetne muzi~ke tradicije, a na kojoj de biti Amira Medunjanin. Kritike opet odu{eljavaju}e; CD izlazi na [esti}evoj vlastietiketi utemeljenoj u Holandiji Sn Records .

Slijedi razlaz sa [esti}em, bolan za svza ovog autora posebno, odlazi Musta[anti}, MSR sa Deli}em nastavljasamostalno, dok se drugi organiziraju novim pjeva~em(ima!). [esti} snima grupom pjeva~a i gitaristima iz Holand(Petrovi}/Durakovi}!), pro{iruje zvudovodi novog pjeva~a i gitaristu NermiAluki}a êrkeza, dok MSR, u bh. varijansnimaju sa novim gitarskim tandemoBehmen/Varaji} CD Emina za produkcBHRT-a. Taj album je, naàlost, pre pr odiran, mada sa nekoliko sjajnih momenatakad je pjevanje Deli}a pitanju, i gitarskme|uigri, i posebno klarinetskih/saksfonskih sola Viso~aka, prof. Suada Pa{i}Koncert odràn u Skenderiji zabiljeèn

na dokumentarnom CD/DVD izdanju. kao da je bio labu|i pjev Iza Lampe, kaga je mostarska raja kolokvijalno zvala, jon pobolijeva, drugi ga zamjenjuju, mase koncerti po Australiji i Americi pamkao i onaj prije koji mjesec u Frankfurkada se digao iz postelje u Fojnici otpjeva tri pjesme. Na stranu pjeva~umije}e koje je iskazivao, Ilijaz Deli}kojim sam godinama prijateljevao, bio drag, inteligentan i prijatan ~ovjek, s

posve}en pjesmi i svojoj supruzi Ankikoja je s njim bila do posljednjeg ~aUkopan je u gradu kome je posvetio tolidivne pjesme i izvedbe, na groblju Sutinatrenutku dok u jednoj od londonskknji`nica pi{em ovaj in memoriam i gledau drugi tom trodijelnog The Rough Guito World Musica iz decembra 2009. godi(Penguin, urednici Simon BroughtonMark Ellinghton), sa odjeljkom o bosaskohercegova~koj etno muzici pisanoj

pera drage nam K im Burton, dok tekstokviru potpisuje sam autor, a sa slike nase smije{i na{ dragi Ilijaz Deli}. Dolje odjeljku world music se nalaze i njihoCD-i!

Svijet sevdaha ima za kime da pla~e.

ILIJAZ DELI] (1936. - 2013


MOSTAR, FEBRUAR 2003. GODINEIlijaz Deli} i Mustafa [anti}, muzi~ka osovina originalnog Mostar Sevdah Reuniona



Ljudi za nauku nekada moraju uraditi

sva{ta - si}i u duboke pe}ine, popeti se navrhove Alpa, secirati le{eve ili probati nekeod naj~udnijih ukusa. Za svoj magistarskirad na Odsjeku za rodne studije Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije uSarajevu, Zlatan Deli} je skoro dvije godineslu{ao turbo-folk muziku. Dvadeset{esto-godi{nji Deli} je diplomirao knjièvnost naFilozofskom fakultetu u rodnoj Tuzli, a nje-gov magistarski rad je postao knjiga“Turbo-folk zvijezda”.

“Zavr{io sam knjigu, naslu{ao sam setoga dovoljno sad ih vi{e ni na TV-u nemogu vidjeti”, kaè nam Deli}.

Njegov magistarski rad fokusirao se naanalizu tekstova i spotova ~etiri najve}eikone turbo-folka i ène koje su obiljeìlekako taj muzi~ki pravac i stil ìvota, tako i~itavu jednu epohu, prelazak iz jednog udrugo dru{tvo. Zlatanov rad analizira turbo-folk od njegovog nastajanja i vremena kada

je scenom nekada{nje Jugoslavije àrila i palila Lepa Brena, preko dolaska Cece, do pojave Severine i zavr{ava sa JelenomKarleu{om. Zlatan }e nam u nastavku

pojasniti kako je zaklju~io da se radi o pravcu koji je prakti~no neuni{tiv. Njegovrad koji, isti~e Zlatan, nije muzi~ka kritika

ve} nau~na analiza jednog masovnogdru{tvenog fenomena. Nije se èlio bavitini tekstopiscima poput Marine Tucakovi}koja je napisala brojne pjesme za Cecu,Severinu i Brenu, jer su ga zanimale ènekoje te pjesme naru~uju i pjevaju.

“Ako napravimo jednu knjièvnu ve~er na koju }e do}i 50 ljudi, i ako je ona za nas

bitna kao {to generalno jeste, i ako istu tuve~er na nekom stadionu imamo koncert nakojem je 50.000 ljudi, mi tu ~injenicu jed-nostavno ne moèmo zanemariti, niti nam

pomaè da pred njom zatvaramo o~i”,

obja{njava nam na po~etku svoje razloge


GAS-GAS

Pi{e: ALMIR PANJETA

Foto: MARIO ILIÎ]

ZLATAN DELIĆ (26) ĆE 20. septembra promovirati svoju knjigu “Turbo-folk zvi jezda”, u kojoj je iz feminističkog ugla analizirao tekstove i spotove Lepe Brene,Cece, Severine i Jelene Karleuše. Razgovarali smo sa Zlatanom o njegovom radufenomenu turbo-folka i tajnih moći ženskih izvođačica te došli do zaključka koji j

alarmantan: turbo-folk je neuništiv, samo iz jednog oblika prelazi u drugi!

ZLATAN DELIĆDOKTOR ZA TURBO-FOLK

KAKO JE POÊO FOLK NA MOM OTOKUDeli}:“Kada je harmonika po~elada svira disko, bio je to po~etak turbo-folka”



ulaska u jednu na prvi pogled neozbiljnu,ali kada se pro~ita knjiga i porazgovara snjenim autorom, vrlo ozbiljnu temu.

SVE JE POÊLO SA LEPOM BRENOM“Kod nas u BiH nema ni mnogo

ozbiljnih radova o rock and rollu, popmuzici, punku, a da ne govorim o akadem-skom distanciranju o definiranju pojmakakav je turbo-folk koji je na ovim prostori-ma masovna pojava koja je kao i sve ostale

podlo`na interpretiranju”, kaè Deli},

dodaju}i kako svojom knjigom nema namjeru propagirati turbo-folk, niti ga blatiti. Njegov rad je svojevrsna prva feministi~kainterpretacija turbo-folka na ovim prostori-ma, a kako u BiH nema mnogo radova kojina stru~an na~in govore o tom fenomenuostali su mu radovi iz Srbije — tekst @aranePapi} na koji se oslanjao, i — slu{anjematerijala.

“Ako bismo tekst odvojili od muzike iuporedili ga sa svjetskom muzi~kom

scenom, pa i sa rock i pop muzikom na

ovim prostorima, onda po svom sadràgotovo da se ne razlikuju. U osnovi se razlikuje ni vizuelno i muzi~ki, autori

pjeva~ice prate svjetsku scenu, opona{a je, i dodaju joj lokalne elemente poja{njava Deli}.

Kao osnovnu odliku turbo-folka, kojamogla zabrinuti one koji su njegovi èsto

protivnici, Deli} primje}uje da se pokazkao neuni{tiv. Sve mo`da nije tada po~e

ali je virus turbo-folka mutirao kada obistinio jedan od Breninih najve}ih hitos po~etka karijere “Mile voli disko”.

“Kada je harmonika po~ela da svdisko, to je bio turbo-folk. Vi danas nemavi{e diskoteke, imate manje-vi{e samfolkoteke. Kada je harmonika u{la diskoteke, do{la je do jednog {irokog kru

publike”, kaè Deli}. Dalje se sve odvijamunjevitom brzinom i poprimilo neslu}edimenzije.

“Brena je postala dràvni projekat, T poslije Tita. Njen osnovni zadatak bio je poslije Titove smrti pjeva o Jugoslav jugoslovenstvu, zajedni{tvu, da pokakako }e s Jugoslavijom sve biti u redu.

jednom momentu je bila jedna najmo}nijih èna, njena svadba bila

prikaz idealnog ìvota, i odraàvala tada{nji ideal — ljepotica se udaje uspje{nog mu{karca. Matrica }e se kasnzadràti, ali }e se neki detalji promijenitkaè Deli}.

Kako je èna zastupnica ideje nacije, {se za Jugoslaviju pokazalo u Breninoslu~aju, nakon raspada zajedni~ke dràraspala se i njena karijera.

“Nikad nakon toga Brena ne}e mo}i bslavna kao {to je bila. Popularna je i danaali mo} kakvu je imala te{ko da mo

povratiti”, smatra Deli}. Poslije Brene nastala praznina, a kako ène na ovim protorima, poja{njava Deli}, nose simboli~odlike nacije i pojavljuju se kao oda{iljnacionalne pri~e, narodi na prostorim

biv{e Jugoslavije okrenuli su se novènskim idolima: Ceci u Srbiji i SeveriniHrvatskoj.

“Razlike i sli~nosti kad su Ceca i Breu pitanju moète za po~etak vidjeti u sva

bama. U obje imate iste simbole, samo

njihova prezentacija druga~ija. Kod Ceimate popularnu pjeva~icu koja se udaje kriminalca i ratnog zlo~inca, i to otvara po

puno novo poglavlje i neke do tada nezmislive stvari ~ini prihvatljivim”, kaDeli} dodaju}i kako su se Arkan i Cenadopunjavali, i da koliko je god ona njemtrebala kao nadopuna imidù mamu{karca, tako je i on trebao njoj kako gradila odre|en stil.

“Ona je vrhunac popularnosti doìvjeu vrijeme Milo{evi}a, kada je Srbija b

pod sankcijama, a njen ìvot i njeni spotou kojima se razmetala luksuzom ljudima

pokazivali ono {to ne mogu u tom trenut


ÊTIRI JAHAÎCE APOKALIPS

Danas je Goran Bregovi} vi{e

turbo-folk nego {to je to Ceca

@ENA, MAJKA, CARICA Svetlana Ceca Ra`natovi}pokrenula je kult mo}ne ènekoja pati za ma~o grubijanom



imati i bili su im neka vrsta prozora u tajsvijet”, kaza}e Deli}, a mi dodati - kao imeksi~ke ili turske sapunice. O njima dru-gom prilikom.

Kad su tekstovi u pitanju, i oni suevoluirali.

“Brena je po~ela sa {aljivim tekstovimaza koje niste sigurni jesu li dje~ije pjesmiceili aluzija na seksualni odnos, ili poziv naseks. Uloga ène u njenim pjesmama je

stereotipna, njene po{alice vulgarne, a èna je ~isti objekat . Kod Cece je ne{todruga~ije, u ve}em obimu postavlja ènu uulogu `rtve, a kod nje je specifi~no to da jeto mo}na i bogata èna koja ima sve, lijepoizgleda i skupo se obla~i, a pati zbog nekogma~o mu{karca, i tu je ujedno tajna popu-larnosti i me|u ènama i me|u mu{karci-ma. U pjesme je me|u prvima uvela ulogu

ljubavnice koja pati, kao {to je slu~aj pjesmi ‘Kukavica’, i dok je u vrijemArkana bilo poèljno da èna u njenoj pjemi odbije mu{karca, danas odràva kudovice, princeze kojoj se ‘bajka prerazavr{ila’ kako je sama negdje u intervjizjavila”, kaè Zlatan.

SEVERINA - HRVATSKA CECAIako ima poku{aja da iza|e iz matri

ène kao `rtve i objekta poput stiho“volim ukus tvoga |ona ~ak i kad na njemdonosi{ mi nju...”, Deli} tvrdi da Ceca kni ostale autorice s izuzetkom Karleu{e, uspijeva u tome:

“U pjesmi ‘Li~i{ na oca moga’ oopisuje situaciju u kojoj je bila njena majkoju je otac tukao i maltretirao, referira njen partner jednako tu~e nju, i da pjesmima jo{ jednu strofu u kojoj ona razbtakvo stanje i iz njega izlazi bila bi revocionarna, ali ovako se zavr{ava na opisukonstatuje kako bi bilo lak{e da se rodkao mu{ko.”

Severina je, tvrdi Deli}, po mnogim ementima sli~na Ceci, a njen album ‘ZdraMarijo’ je upravo takav da izgleda kao da

pisac za Cecu u nekom drugom ivotnom radoblju. Iako je popularna na prostorima cijenekada{nje Jugoslavije, drì jak naciona

element kao “Seve nacionale”, ima i sli~nosa Brenom, uz malu nadogradnju: kod nje sza razliku od Breninih {aljivih pjesmica, testovi ne{to druga~iji, ona uvodi elemen

pravog humora u enske tekstove, a mu{kasu joj sve ~e{}e groteskni likovi koje ismijva, poput Ante, koji je “mnogo lip, al’ nnjen tip” ili mase mu{karaca u pjes‘Tarapana’ gdje im obu~ena u mu{ku odje

poru~uje ‘jao, {to ste smi{ni, ma biìlu|aci’. I Severina je, poput Brene u ‘Da mkupi{ Mile suknjicu od svile’, opjevala emacipaciju (“Djevojka sa sela”).

Na na{u opasku pla{i li se da bi m

mogli spo~itati kako Severina nije turb


GAS-GAS

Deli}a smo upitali koje je njegovo mi{ljenjezbog ~ega su ène u turbo-folku koji se u

javnosti smatra retrogradnim, mnogo zastu-pljenije i jednostavno ve}e zvijezde nego je tostvar kad je rock muzika u pitanju.

“Na sceni su bile Josipa Lisac,Sla|ana Milo{evi}, Marina Perazi}... ione su jednostavno na neki na~in ideolo{kigurnute u stranu, i tu se pojavila LepaBrena koja je ’pokosila’ scenu nude}i

laganu zabavu. Kvalitet gore spomenutinije upitan, ali je Brena iza sebe imalma{ineriju koja ju je izbacila u vrh i utrlput ostalim izvo|a~icama”, tvrdi Deli}Kaè kako je i pojava Silvane Armenulibila dosta zanimljiva, ali zbog njenogtragi~nog odlaska ne}emo saznati u kojembi pravcu ona i{la.

“A bila je zvijezda, pojavljivala se u filmovima...”

TURBO-FOLK VS. ’METALIKE’

Kako je Brena ‘pokosila’ Josipu,Slađanu i Marinu Perazić

SEVE NACIONALE“Ovo }e biti dobra no},predosje}am...”



folk, Deli} kaè da je to slu~aj i sa ostalima:“Ni jedna od njih koje sam obradio u

knjizi ne}e vam priznati da je turbo-folk, iu odre|enom smislu }e biti u pravu.Dana{nji turbo-folk je skoro u potpunostiizbacio harmoniku iz upotrebe, ubacili sutehno, gitarske riffove i kada bismo pojed-nostavili stvar vi{e je danas GoranBregovi} turbo-folk a Ceca pop muzika, ivi{e je Severinin ‘Gas, gas’ s albuma koji jeradila s Bregovi}em turbo-folk nego zadnjiKarleu{in album”, kategori~an je Deli}.

Za Jelenu Karleu{u kaè da je nakon2000. napravila prili~an zaokret, i da senajvi{e razlikuje od ostale tri izvo|a~icekoje analizira.

“Ona nema mnogo elemenata kojikarakteri{u prethodne tri, predstavlja jedan‘histeri~ni’ ènski subjektivitet, nastoji sesuprotstaviti patrijarhatu, sva|a se samu{karcima, ima petlju da otpjeva tekst ukojem mu{karca ubije, baci kroz prozor,ga|a pikslom u glavu...”, poja{njavaKarleu{in put. Dodaje da na taj na~inKarleu{a pokriva veliki dio publike blizak turbo-folku koji ne ide na koncerte Cece iliSeverine, ali da ipak ima i dio publike kojiide na koncerte sve tri izvo|a~ice.

“Autenti~no za nju je da izaziva frontal-ni napad, suprotstavlja se konceptu ene kaoisklju~ivo `rtve, ali veliki broj drugih eleme-nata su klasi~ni turbo-folk koncept”, tvrdi.

Deli} kaè da ne moè dati kompletodgovor u kolikoj mjeri je turbo-fogeneralno negativna pojava, jer bi to zah

jevalo anketiranje same publike, ali ono { je skoro siguran jeste da turbo-folk dune}e nestati sa ovih prostora.

“Sadràjno, tekstovi jesu u jednomomentu predstavljali ènu kao `rtnepromjenjive situacije uz pokoji izlet

poku{aje emancipacije, da bi posljednjgodina bilo sve vi{e emancipatornih tekstva u kojima su ène sve ~e{}e ne samravnopravne, ve} i dominantne”, kaDeli}, dodaju}i kako su se na prostorimnekada{nje Jugoslavije promijenili sistemali se turbo-folk prilago|avao i pokazkako kompaktna moè biti jedna industrzabave. Prakti~no je neuni{tiv, i iz jednoblika prelazi u drugi:

“Ko je nekada mogao predvidjeti daturbo-folku ne}e biti harmonike? Isto ta

niko danas ne moè predvidjeti da se one}e vratiti. Imali smo harmoniku kosvira disko, pa smo dobili brze elemen‘200 na sat’, pribliìo se pop muzici, ubcio tehno elemente, danas ima gitarske rfove, neki imaju rap dionice, ulaè novac, spotovi i ~itava ta pri~a se po izgdu ne razlikuju mnogo od dana{nje MTkulture kojoj su dodati lokalni elemenêsto, kad po~ne pjesma, dok ne ~ujeglas pjeva~a vi ni ne znate da je to, tako

je te{ko re}i kakva je budu}nost turbfolka i ove ~etiri izvo|a~ice, ali je evidentda }e jo{ dugo potrajati”, zaklju~u

Deli}.


ÊTIRI JAHAÎCE APOKALIPS

KARLEUŠA KAO POSTJUGOSLOVENSKI FENOMEN: ”Ona nema mnogo elemenatkoji karakterišu prethodne tri. Predstavlja jedan ‘histerični’ ženski subjektivitenastoji se suprotstaviti patrijarhatu, svađa se sa muškarcima, ima petlju da otpjevtekst u kojem muškarca ubije, baci kroz prozor, gađa pikslom u glavu...”

TITO POSLIJE TITA Zadatak Lepe Brene bio je da pokaèkako }e s Jugoslavijom biti sve u redu



Bezuvjetna sloboda voljene postoji. Ona je tek zavodljivi koncept, ukras,

nedosegnuti ideal, retori~kafigura, kaè nam u svojoj knjiziZanat slobode {vicarskiknjièvnik i filozof Peter Bieri.Sloboda i volja su tako|er stvari

koje me|usobno isklju~uju jedna drugu: ako smo neku èljuodlu~ili ostvariti i konzistentno

je pretvorili u volju, ondazapravo ni jedne drugemogu}nosti nema, put je zacrtani pravolinijski. To isklju~ujesvaki drugi izbor. Vodimo se zaslobodom ili za voljom, po~emu bi slobodna volja bilaoksimoron, sugeri{e nam Bieri...Ali ipak nije tako jednostavno...

Na ovaj i sli~ne na~ine autor nas u svojoj knjizi provodi kroz

svojevrstan kondicioni trening ukojem se u~imo slobodi. Ona jeva`na jer jedino odluke kojedonosimo i provodimo svojomvoljom ~ine nas subjektom.Odgovornim, samokriti~nim,

prisutnim u svom ìvotu.Dono{enje odluka je me|utim,kao i ra|anje èlja, uvjetovanoogromnim brojem faktora,unutra{njih i vanjskih. U namase javlja mnogo èlja, ali je jakaselekcija u nama samima koja

}e od tih èlja uop{te poìvjetidovoljno dugo da se posvetimonjenom ostvarivanju i

pretvorimo je u volju, uhtijenje. Volja zavisi od na{egtijela, karaktera, misli, osje}aja,fantazije, sje}anja... Da bismo

poèljeli da ne{to ostvarimo,moramo znati da to postoji,moraju postojati vanjski uvjetiza ostvarivanje i moramo biti ustanju zamisliti scenarioostvarivanja èlje: ako je ondovoljno ìv i uvjerljiv, dajemo

se u akciju.

Prepreke koje stoje predna{om slobodnom voljom ineometanim, nedvojbeno na{im,odlu~ivanjem su mnogobrojne i(ne)o~ekivane. Neko odlu~ivanjemoè biti samo naizgled

posljedica slobodne volje, alistvari su obi~no vrlo sloène. Dali je kockar zaista slobodan da

prokocka porodi~no imanje ili jenjegova volja ipak prisilna? Da li

je kompulsivan ~ovjek slobodanda otputuje ako ga ne prestajeti{tati i vra}ati ku}i misao da li je{tednjak zaista uga{en? Ima liucijenjeni ~ovjek zaista sloboduizbora izme|u svog novca iobjelodanjivanja skandala?

Neobuzdan ~ovjek bez kontrolenad sobom mo`da i nijeslobodan da ne po~ini nekizlo~in ili nepodop{tinu? Kod

prethodne ~etiri vrste volje jeograni~enost slobode jasna, aliBieri nas vodi korak dalje uoslikavanju na{ih nesloboda. Ontako podsje}a da ni{ta nijeslobodnija volja ni kod tzv. roba u~inka , osobe koja je u vje~itoj

potrazi za priznanjem i otudizmorena, prezaposlena i beztrenutka istinskog zadovoljstva ili

predaha. O svojoj slobodnoj volji

samo uslovno mogu govoriti iadepti , ili kako kaè Dostojevski„lakeji ne~ije tu|e misli“, ljudiodre|eni i paralizovanimi{ljenjem sredine, porodice,kolega ili prijatelja iz kafane.

Peter Bieri nam ne nudinikakve kratice do rje{enja, nitirecept kako zadobiti slobodu. Alistavljaju}i, kako sam kaè, pod

lupu ideju slobode on nam nudi

jednu majstorsku obuku izsavladavanja i zadobivanja slo bode. Razmi{ljaju}i o njoj sa raznihaspekata, mi po~injemo pro pitivsopstveno vi|enje slobode i sanovom distancom od sebe samih

postajemo zreliji i vje{tiji u prepoznavanju ograni~enja slo bde. Neka od tih ograni~enja su

prividna a neka stvarna, protivnekih se moèmo boriti, protivdrugih ne.Ali upravo zahvaljujutoj muci slobode ~ovjek bivatvorac svoje volje i uspijeva da siskusi kao subjekt.

Po sopstvenom priznanjuautor je napisao ovu knjigu izosje}aja frustriranosti jer je~itao mnoge filozofske knjigeo ovoj temi ne dolaze}i nikorak bliè saznanju oslobodnom djelovanju. Zato jnapisao knjigu koja je

publicisti~ka, ali sa vrlo dobrupotrijebljenim autorovim

pripovjeda~kim darom:nekoliko osnovnih kratkih

narativa se varira kroz knjigukonkretne ìvotne situacije postaju ilustracija {ta teorijskkoncepti poput slobodne voljzna~e u svakodnevici. Takonpr. pratimo emigranta koji sedvoumi da li da napusti

problemati~nu zemlju: njegovnedoumice (vrlo bliske bh.~itaocu) su zapravo ilustracijasloènog misaonog procesa ko

prolazimo da bismo mogli praktikovati slobodnu volju i biti stvarni autori svog ìvota.

Tu je i dobri stari R askoljnikokoji mo`da ima priliku i da ne po~ini ubistvo stare lihvarke, tljekar na frontu koji „bira“ da da spa{ava ìvote amputiraju}

bez anestezije. Bieri u svojojimaginaciji najteì zadatak ipadaje ìvo pisnom vo|i otpora~ija ljubavnica pada u rukeneprijatelju: nju treba uklonitida ne bi otkrila ostale otpora{ea iskusiv{i najdublje muke slo

bode i najdublje iskustvo intimnosti, vo|a otpora je ubija

sopstvenom rukom.


Pi{e: ADISA BA[I]

Zahvaljuju}i muci slobode ~ovjek postaje autor svog ìvota

[vicarski knjièvnik i filozofPeter Bieri (1944.) preda-vao je na uglednimfakultetima i objavio velikibroj knjiga. Beletristikuobjavljuje pod pseudonimom

Pascal Mercier anajpoznatiji je njegov No}ni voz za Lisabon : ovaj roman}e se uskoro pojaviti nabosanskom jeziku u prevoduprof. Sulejmana Boste, koji

je preveo i Zanat slobode .

O AUTORU

Filozofskarasprava

Petera Bierija„Zanat slobode: O otkriću vlastite volje“

(Šahinpašić, Sarajevo, 2013.)

KNJIGA MJESECA

Naučiti se slobodi


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-879-1292013 57/6812.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

ADNAN @ETICA

ôvjek koji je znaoFilipa Latinovicza

O pripovijedanju// Mostar- Sarajevo- Frankfurt-

Moskva- Lenjingrad/ i natrag./ Ni{taposebno kaè{ knjièvnik, nakoga li si?;/ }a}abi ti odveo kravu/ na sto~nu pijacu i tri sata bi pri~ao o

tome,/ o~ima nismo trep}ali.Cijena zbirke pjesama Adnana @eticeôvjek koji je znao Filipa Latinovicza(Dobra knjiga, Sarajevo, 2013.) je 15 KM.

BEKIM SEJRANOVI]Sandale

U izdanju zagreba-~kog V.B.Z.-a iza-{ao je novi romanBekima Sejrano-vi}a, popularnogvagabundaovda{nje knji ev-nosti, koji je svu-gdje jednako kodku}e i svugdje

jednako stran.

San dale sa nje-gove dvije prethodne knjige ~ine labavopovezanu trilogiju, a nastale su od te-meljito prera|ene knjige pri~a napisaneprije desetak godina. Cijena je 29 KM.

LEONARD COHEN

Omiljena igraKana|anina Leo-narda Cohenapozna jemo naj-prije kao pjesnikai kantautora, ali

je za svoje dugo-godi{nje karijereon objavio i dvaromana. Omi lj e - na igra(Geopoetika,Beograd, 2013.)

je objavljena pri je ravno pedesetgodina, to je Cohenov mladala~kiprozni prvijenac o montrealskomodrastanju, putenosti, bu|enju erosa,te o otkrivanju svijeta ljubavi koji }ezauvijek obiljeìti njegov ìvot iumjetnost. Cijena je 18 KM.

U POHVALU (SF) @ANRA

Forma rađa ideje„Kad radi{ sa nekom formom, bilo da

je to sonet ili ànr, ima{ zadati oblik kojipopunjava{, ali taj oblik te nekad i samdovodi do onoga {to ho}e{ da kaè{.@anr je forma i ona te moè dovesti doideje koja ti jednostavno ne bi pala naum da si radio u nedefinisanom polju“,izjavila je ameri~ka knjièvnica, kraljicaànrovske SF literature, Ursula K. LeGuin, u intervjuu u najnovijom brojuknjièvnog ~asopisa The Paris Review .

LAKONSKO TERSANJE

O književnosti, jeziku, filozofiji

„Lijep dan,samo ne zanas.“ „Sve}e danas bitidobro.Negdje.Vjerovatno.“„Akademija

je politika zapametne.Pametne,ogor~ene ibespomo}ne.“ „Dom je tamo gdje je o~aj.“„Idealizam je materijalizam za ru`ne.“„Duga~ke njema~ke rije~i po~nete cijeniti tekad shvatite da su to skra}enice.“ Ovo su

neki od aforizama njema~ko-ameri~kogprofesora knjièvnosti Erica Jarosinskog,koji je na Twitteru stekao brojne poklonikesvojim satiri~nim kratkim vodi~em za„utopijsko negiranje“ koji pi{e iz lika~angrizavog gospodina Nein(@NeinQuarterly).

SEAMUS HEANEY (1939.-2013.)

Šta znači biti čovjekBio je Irac, zemljoradni~ko dijete, vrhunski erudita, nobelovac, veliki pjesnik, znalacpoezije... Seamus Heaney nas je napustio 30. augusta. U jednom od svojih posljednjihintervjua je govore}i opoeziji rekao: „Pjesmejednog ameri~kogpjesnika koji je biovojnik u Iraku govore ostrahotama rata samnogo detalja, precizno,ùrnalisti~ki. One namdaju informacije ali namne primi~u iskustvostvarne patnje. Poezija,me|utim, treba da namgovori {ta zna~i biti~ovjek.“

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Si Robertson: Si-cology 12. Rick Riordan: The House of Hades 3. F. Scott Fitzgerald: The Great Gatsby 4. Lee Child: Never Go Back 5. J. D. Salinger: The Catcher in the

Rye

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH

(Knjižara Buybook)

1.Dario Dàmonja: Ako ti jave da sam pa2.Elif Shafak : 40 pravila ljubavi 3.Abdelkader Benali: Glas moje majke 4. Dan Brown: Inferno 5. Karim Zaimovi}: Tajna dèma

od malina



KULT MARKETSTAMPEDO

Sonja i bik U vrlo kratkomvremenskomrazdoblju odprikazivanja

hrvatski filmSonja i bik zabiljeìo jeizvrsnerezultate. A

nakon svega pola godine od premijereizdava~ka ku}a Aquarius Records odlu~ila je objaviti soundtrack istoimenog filma. Glazbu potpisujegrupa Stampedo , odnosno dvojacIvanka Mazurkijevi~ i StankoKova~i}.

MAT SINNERBack to theBullet

Mat Sinner jebasist, pjeva~ iproducent. Rockauditoriju poznat

je kao osniva~banda Sinner ,ali i kao ~lanbandova Primal Fear i Voodoo

Circle . Back to the Bullet je zapravoreizdanje njegovog jedinogsamostalnog albuma objavljenog 1990.godine. Pored redizajniranog omota iremastera, na albumu se nalazi i bonus track , pjesma She’s Got The Look .

JASON ISBELL

SoutheasternJason Isbellima novialbum.

Southeastern ili po na{ki“jugoisto~no”,album je kojisadrìdvanaest

ljubavnih pjesama, a potpisuje gaRelativity Records . Ina~e, Jason Isbell

je glazbenoj javnosti poznatiji iz pri~e obandu Drive-By Truckers s konca 90-tihgodina pro{loga stolje}a. Jason Isbell jecountry glazbenik iz ameri~ke dràveAlabama.

U svijetu je vrlo malo glazbenika koji na jedinstven, unikatan na~in ispoljavajusvoju glazbu. Pravilo je vrlo jednostavno:ako èli{ uspjeh, mora{ raditi ne{to {tonitko prije tebe nije uradio. Ono {to radiTuzlak sa slovenskom adresom DamirAvdi} Graha doista je jedinstveno.

Na~in njegovog izraàvanja je, moglo bise re}i, i revolucionaran, ali nije za sva~ijeu{i. Graha je nakon zapaènih albumaMrtvi su mrtvi , Diplomatz i Mein Kapital ,na besplatni download postavio novistudijski album pod nazivom Human Reich.Album otvara istoimena pjesma koja donosistihove: “... @ivim u svijetu u kojem jereligija Bog, vjera oru`je za masovnouni{tenje, sirotinja vojska, licemjerje novopo{tenje, ìvim u svijetu u kojem je Bogtalac, okovan u simbole netrpeljivosti iprijetnje straha i paranoje, ... ìvim uvremenu velikih citata, malih ljudi savelikim ambicijama, velikih jeba~a sakurcem na recept i snova sa

ekrana...”Graha, na kakvog smo i navikli,izravan i vulgaran, ogor~en na ljudskegluposti i nepravde u nastavku kroz pjesmuHuman Right pri~a izbjegli~ku pri~u pra}en

prljavim zvukom svoga Gibsona .Pjesma Mati~njak bi se komotno mogla

nazvati i Rulja , jer je upravo timnekontroliranim masama pjesma i

posve}ena. Hardcore s okusom punka uzvulgarne, ali brutalno iskrene stihove Grahareda i u pjesmi Kaos : “Ni~eg nema samokaos, re~e vrag i nastavi, sudnjeg dana ne}ebiti an|ele }u pojebati, jaha~i smrti ne}edo}i, i konje }u im… ah.”Sarkasti~an je

tekst i u pjesmi Ro|en kad je bilo bolje , u

kojem Graha karikira: “Sretan sam jer saro|en i ìvio kad je bilo bolje, kad su crnci vozili u zadnjem dijelu autobusa, ksu ubili Martina Lutera Kinga i JohFitzgeralda Kennedya, kad se p izda s Cuprepala ameri~kih {upaka i zvala sovjets~marove da p ostave nuklearne bojeve glaizme|u stabljika {e}erne trske, a onda otida se zabave sa mladim kubankama bordelima ostalim od ameri~ke mafije, knisu smetali novoj naciji i ~istosamoupravnom socijalizmu .”

Na albumu Human Reich nalaze se pri~e o Izeti, Muharemu, Fadilu , dok nostudijsko ostvarenje Damira Avdi}a Grazatvara pjesma Sine . Graha na novoalbumu ne odstupa ni milimetar od svohardcore filozofije, kojom se uvijek izravobra}ao publici. (M. Ili~

MUZIKA

Album “Human Raich” Damira Avdića Grahe

Brutalna hardcore filozofija

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Deap Vally: Baby I can hell 2. Daft Punk ft. Pharell Williams:

Lose yourself to dance 3. Rudimental ft. Foxes: Right here 4. John Newman: Love me again 5. Mayer Hawthorne: Her favourite song 6. Calvin Harris ft. Ayah Marar:

Thinking about you 7. Klangkarussel: Sonnentanz 8. Arctic Monkeys: Why’d you only call

me when you’re high 9. Dub Mafia: Sending Love (ft. Buggsy)10. Bruno Mars: Treasure

BOSANSKI PSIHODamir Avdi} Graha



A Place at the Table je dokumentarni filmiz 2012., koji su reìrali K risti Jacobson i LoriSilverbush. Prikazuje razli~ite ljudskesudbine i na~ine preìvljavanja te problemepri nabavci hrane, kao i glad u Americi. Filmdistribuira sjajna Magnolia Pictures koja jedistribuirala i Food Inc. (o kojem sam ve}pisao). Finding North je naslov koji je ovajfilm trebao nositi, no na kraju se ipak odlu~iloza naslov A Place at the Table .

U SAD-u ~ak oko pedeset miliona ljudiìvi u nesigurnosti oko nabavke hrane, to jest,taj broj ljudi se svaki dan mora boriti kako bine{to pojeli taj dan. Postoji mno{tvo lokalitetakoji se nazivaju “pustinje hrane”, {to je izrazitostra{na spoznaja. “Pustinje hrane” su mnogamjesta gdje ljudi zapravo, unato~ prodavaoni-cama, unato~ ìvotu u “najnaprednijoj zemlji”,ipak ne mogu kupiti ni{ta zdravo za jelo.Nigdje u blizini. Neki putuju kilometrima radinabavke. Dakle, prisiljava se ljude da ne buduzdravi. Nezdrava, nezdravo uhranjena ilipothranjena djeca, zna~i: lo{ija nacija, manjezdrava nacija. Zar je sve to vrijedno profitapojedinaca?

Koliko smo to daleko dopustili da stvari

odu? Toliko smo napredni? Zato se smatramovi{om vrstom u ovom svijetu gdje ìvi pregr{tvrsta? To sve je dokaz kako je pohlepa i mo}destruktivna, pogubna. Posljedice lo{egsistema su ekonomske, dru{tvene, kulturo-lo{ke, ako se malo dublje pogleda. Stra{no jeznati o ovom stanju u zemlji u kojoj ima (kaoi na Planeti cijeloj uostalom) dovoljno za sve,u zemlji koja ulaè u i razvija vojnu industrijunajvi{e na svijetu (koja naravno, kad jenapravljena mora biti kori{tena - konzumirana,a za to su najbolji ratovi). A to sve midopu{tamo. Nerijetko i nesvjesno veli~amo ibranimo. Valjda zbog ega koji ne podnosi

kritiku. Destruktivnog ega.

Dva reìsera pri~aju ovu pri~u krozrazli~ite segmente o ljudima koji sunesigurni oko prehrane i koji najbolje mogure}i o konkretnim problemima, nedo-stacima, mukama s kojima ìve. Rje{enje jeuzgajanje vlastite hrane. Djelovanje, a ne~ekanje da ti oni, koje nije briga za tebe,

pomognu, jer to se ne}e desiti.Film je bio nominiran za veliku nagradu

ìrija na Sundance Film Festivalu 2012. godi-ne. Ovo je jo{ jedan u nizu dokumentarnihfilmova za koje jo{ tvrdim da su prevrijednone{to i ujedno inicijator bu|enja te prestankaìvljenja na krivi na~in. Za{to? Jer svimamoè biti dobro! Jer za sve ima dovoljno! Ve}danas, da nije pohlepe i zlo}e! (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETAKO ZRNO NE UMRE

Sini{a Dragin

Ako zrno ne umre je igrani film, plodkoprodukcije izme|u Srbije, Austrije iRumunjske, iz 2010. godine. Scenarist reìser je Sini{a Dragin, a u filmu, uzstranu gluma~ku postavu, glumeMustafa Nadarevi} i Milo{Tanaskovi}. Pri~a je to o dva oca kojise sre}u na ilegalnom grani~nomprijelazu izme|u Rumunjske i Srbije.Obojica idu u drugu zemlju radi svojedjece. Jednom je dijete poginulo u

prometnoj nezgodi, a drugom je dijete ubijelom roblju. Ocjena:

BESKRAJNI SNOVI

PouranDerakhshandeh

Beskrajni snovigrani je film iz2010. godine.Pri~a oneobi~nim

ìvotnimsituacijama, nerazumijevanju dru{tva zaosobe s hendikepom, djevoj~ici kojoj seobistini no}na mora, u~iteljici kojanestane... I, sve to iz vizure djevoj~ice.

Ocjena:

BEZ KRVI, BEZ SUZA

Seung-wanRyoo

Bez krvi, bez suza je,pak, korejski igrani filmiz 2002. godine.Kyeong-seon se nadada }e ponovno vidjetik}er. U opasnosti je jer

ju traè zbog novcakoji je ukrao njen biv{imu`. Ona sada nastoji

ìvjeti po{teno, vozi taksi u no}nojsmjeni, a nekada je bila obija~icasefova. Su-ji je biv{a najavljiva~ica uringu koja èli postati pjeva~ica.Nao~alama skriva oìljak. De~ko juzlostavlja. Ocjena:

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Butler (Lee Daniels)2. This Is Us (Morgan Spurlock )3. Obitelj Miller (Rawson Marshall

Thurber)4. Avioni (Klay Hall)5. No se Aceptan Devoluciones (Eugenio

Derbez)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Ljubav (Michael Haneke, Les Films duLosange)

2. Elysium (Neill Blomkamp, SonyPictures)

3. Majstori iluzije (Louis Leterrier, SummitEntertainment)

4. Dou{nik (Ric Roman Waugh, SummitEntertainment)

5. ûvari {ume: Tajanstveni svijet (ChrisWedge, Sky Studios, Twentieth CenturyFox Animation)

Pohlepa umjesto raja

“PUSTINJE HRANE”

Dva reìsera pri~aju ovu pri~u kroz razli~ite segmente

Film “A Place at the Table” (SAD, 2012.); režija: KristiJacobson i Lori Silverbush



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOKada smo zaklju~ivali ovaj broj Slobodne Bosne u Tuzli su po~eli 20. tuzlanski pozori{ni dani . U 20 sati premijerno jeizvedena predstava Op{ta bolnica koju jeprema tekstu Hriste Boj~eva reìraoNermin Omi}, dok je {ezdeset minutaranije u foajeu Narodnog pozori{ta Tuzlaotvorena izlo`ba Muving experience autoraAleksandra Markovi}a.

Informacija vrijedna i zbog na{ih fudbalskihZmajeva. Bo{nja~ka zajednica kulturePreporod , Vije}e Kongresa bo{nja~kihintelektualaca i Bo{nja~ki institut -Fondacija Adila Zulfikarpa{i}a 12.septembra u Sarajevu organizuju satsje}anja na Huseina

Grada{~evi}a. Zmaja od Bosne, dakle!

“U petak, 13. septembra, u sklopu Mostar Summer Festa bit }e odràn tre}i muzi~kiduel programa Jäger Music Nighta 2013 , aza plasman u finale borit }e se bendoviOtisak iz Sarajeva i Floridus iz Mostara”,najavljuju iz Agencije Linden . Nakon njih, uSC Kantarevac , sviraju Hladno pivo , Zoster i Siledìje iz Ljubu{kog.

Organizator je Kulturno-sportski centar uBugojnu, a termin je od 23. do 28.

septembra. Koga, ~ega, genitiv? Pa, 7.lutkarskog bijenala, kako vam to nije palona pamet. Prva predstava koja }e bitiizvedena u okviru takmi~arskog programazove se Ko je {lemil v Var{avo , u produkcijiLutkovnog gledali{~a Maribor.

“Me|unarodni festival ekolo{kog ituristi~kog filma Jahorina Film Festival uovogodi{njem }e sedmom izdanju od 25.do 28. septembra donijeti niz ostvarenjafokusiranih na podizanje ekolo{ke svijestiljudi i promociju turizma Grada Sarajeva iIsto~nog Sarajeva”. Od 170 prijavljenihfilmova odabrano ih je 85 iz 25 zemaljasvijeta.

Od 27. septembra do 6. oktobra u Sarajevu}e biti odràn 53. internacionalni teatarskifestival MESS... S tim da }e biti otvoren uMostaru, ispod Starog mosta,ambijentalnom predstavom. “U desetfestivalskih dana i no}i publika }e vidjeti 25predstava iz 18 zemalja, a Festival }eugostiti oko 200 umjetnika i umjetnica”.

Nagradu Me{a Selimovi} , koja setradicionalno dodjeljuje u okviru Knji-èvnih susreta Cum grano salis u Tuzli,ove je godine dobio crnogorski knjiè-vnik Milorad Popovi} za roman Kar ne - ra . Ukratko i ba{ onako skromno, dobio

je Popovi} nagradu za odista izvanred-no prozno djelo.

“Da sam mla|i dvadeset godina,vjerovatno bih nagradu prihvatio save}om euforijom. U svakom slu~aju,imponuje mi nagrada Me{a Selimovi},samim tim {to je Karnera moja prvaprozna knjiga i {to sam tu nagradu do-bio u konkurenciji ve} ostvarenihpisaca iz regiona koji imaju zna~ajniprozni opus iza sebe. Ali, s drugestrane, svi znamo da mnoge velikeknjige nisu nikad nagra|ivane, kao {toje i puno prosje~nih knjiga dobijalozna~ajne nagrade. U na{em balkanskomkontekstu nagrade pomaù piscu unjegovom nekakvom profesionalnomstatusu, dru{tvenom etabliranju itd.Prijatno je ovo priznanje i zato {to su uìriju bili knjièvni znalci i ljudi iz vi{esredina”, izjavio je za Slobodnu BosnuMilorad Popovi}.

Naredni roman Popovi} planiraobjaviti za dvije godine, “ako budezdravlja”.

MILORAD POPOVIĆ, dobitnik književnenagrade “Meša Selimović“

Mnoge velike knjige nisu nikad

nagra|ivane

AZRA SILAJDŽIĆ, brend menadžerGalerije“Bela Vida”u Sarajevu

AZRA SILAJD@I]“Svi eksponatinamje{taja idekoracije, kaoi replike lutakabit }e dostupniza kupovinuposjetiocimagalerije”

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }

F o t o : A m e r K a p e t a n o v i }


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-879-1292013 61/6812.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

Na upravo zavr{enom Filmskomfestivalu u Veneciji Filmski centar Sarajevo

promovisao je digitalizovanu verziju filmaSje }a { l i s e Doll y B e ll, nekada{njegpobjednika Mostre. Koliko je te{ko bilouraditi digitalizaciju, i u organizacionom i u“izvedbenom” i u finansijskom smislu?

Filmski centar Sarajevo je prije trigodine zapo~eo rad na restauraciji idigitalizaciji sedam bosanskohercegova~kihfilmskih klasika. Pored filma Sje}a{ Ii se Dolly Bell restaurirani su i slijede}ifilmovi: Valter brani Sarajevo , Most ,Diverzanti , Partizanska eskadrila , Bitka na Neretvi i Sutjeska . Prva faza u postupkurestauracije je bila obezbijediti originalne

negative ovih filmova, zatim smo skeniralinegative filmova u 2K rezoluciju, a nakontoga je ura|ena kolor korekcija. Zna~ajno jeista}i da smo uradili i restauraciju zvuka zaovih sedam filmova. Kada smo zapo~injali

postupak restauracije, dali smo si vremena inismo ùrili. Da bi se dobio o~ekivani kvalitet u postupkurestauracije, potrebno je vrijeme i strpljenje. Studio Alka izZagreba nam je dao izuzetno povoljnu ponudu za restauraciju.Alka je imala tehniku i ljude, a mi èlju da zajedni~ki s njimazapo~nemo pionirski posao u restauraciji i digitalizaciji filmova.Mogu slobodno re}i da je Filmski centar Sarajevo danas

regionalni lider u restauraciji filmskihklasika.

Je li bilo interesa za va{u promociju uVeneciji i kakve su reakcije na“digitalizovane Dinu, Mahu, Senu, Kerima,tetka Besima”?

Potvrda kvaliteta na{eg rada stigla je izVenecije, kada su ljudi koji vode tamo{njiFilmski festival vidjeli na{u restauriranuverziju filma Sje}a{ li se Dolly Bell . Tada sunam ponudili da zajedni~ki napravimo

prezentaciju u sklopu ovog presti`nogfilmskog festivala. Potvrdu da je posao dobroura|en dala je i publika ispuniv{i salu do

posljednjeg mjesta, ali i odli~ne reakcije

nakon samog prikazivanja. To govori da jeovaj film i nakon 32 godine (prvo prikazivanje 1981. u Veneciji) aktuelan, daima sjajnu komunikaciju sa publikom, te dasu bosanskohercegova~ki i italijanskimentaliteti, a i temperamenti jako sli~ni.

Da li je reditelj tog filma Emir Kusturica dobiodigitalizovani primjerak svog filma?

Svaki autor koji je u~estvovao u realizaciji nekog od sedamrestauriranih filmova ima mogu}nost da se obrati Filmskomcentru Sarajevo i dobije kopiju restaurirane verzije svog filma.

ADIS BAKRAČ, direktor “Filmskog centra Sarajevo”

Nakon Brazila sarajevska GalerijaBela Vida od 12. septembra predstavlja iJapan. Na koji na~in, pitamo AzruSilajdì}, brend menadèra ove galerije:“Nakon brazilske postavke u kojoj jeambijent bio obojen sna`nim, intenzivnimtonovima i upe~atljivim komadimanamje{taja, sa posebnim zadovoljstvomvam predstavljamo unikatnu i

ekskluzivnu postavku pod nazivom Kraljevstvo japanskihlutaka. Izlo`ba koju ~ini 75 japanskih lutaka iz razli~itihistorijskih perioda je gotovo neprocjenjiva i bit }e predstavljenau samo pet zemalja svijeta - Luksemburg, Benin, Novi Zeland,Kirgistan i Bosna i Hercegovina. Postavku }e otvoriti ambasadorJapana u BiH Hideo Yamazaki. Iako je okosnica ove postavkekulturno naslije|e Japana, svim posjetiocima }e se tokomseptembra pribliìti i tradicionalno ure|enje japanskog doma,prilago|eno modernom dizajnu i savremenom ~ovjeku. Autorpostavke Kraljevstvo japanskih lutaka je beogradski dizajnerVladimir Stani{evi}, a prikazane fotografije virtuelna su 3Dzamisao enterijera kojom }e Galerija do~ekivati svoje posjetioceod 12. septembra.”

Eksponati }e se, pro~itasmo u najavi, mo}i i kupiti. No, da li

da potencijalni kupci ponesu debljenov~anike, ili? “Svi eksponati namje{tajai dekoracije, kao i replike lutaka bit }edostupni za kupovinu posjetiocimagalerije. Cijene eksponata variraju uzavisnosti od elemenata i materijala. Usvakom slu~aju, kao i do sada, u Galerijisvako moè prona}i ne{to za sebe. Misara|ujemo sa brojnim kvalitetnim

proizvo|a~ima i uvoznicima namje{taja i dekoracije, te savrhunskim bh. umjetnicima ~ija smo djela svakog mjesecaizlagali u Galeriji. Na{ studio nudi usluge organizacije iopremanja poslovnih i privatnih enterijera u skladu sa budètomkoji klijent odredi”, tvrdi na{a sagovornica.

A {ta slijedi u Bela Vidi nakon 14. oktobra, do kada }e i bitiotvorena izlo`ba Kraljevstvo japanskih lutaka ? “Zvani~nomotvorenju postavke Kraljevstvo japanskih lutaka mo}i }e seprisustvovati samo uz pozivnice. Svi ostali zainteresovaniizlo`bu }e mo}i pogledati do 14. oktobra 2013. godine. Nakonjapanske izlo`be Galerija Bela Vida sprema novo iznena|enje zasve na{e posjetioce. Uz moto i poruku @ivot je lijep, radujemo seva{em dolasku i druènju u galeriji estetskog optimizma”,odgovara na na{e pitanje Azra Silajdì}.

Restaurirana “Dolly Bell”

Da, to je ta galerija estetskog optimizma

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }



1. Kako Narodno pozori{te Sarajevo radi ljeti?Ljeti radi kao i zimi.

11. Koliko ima istine u izreci: “Koje sretan ni u hali nije gladan?”Sto posto!

19. Tange ili baTange, brate.

21. Poruka

~itaocima na{eg

magazina?

S v i u B raz i l!

17. S kim biste voljeliotplesati tango?S tobom, jarane.

5. [ta ne morate imati u friìderu?Krmetinu.

7. [ta obavezno nosite na plaù?Ga}e.

13. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? Ne znam vi{e {ta je moderno.

15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta nebiste u~inili?

Ne bih navijao za F.K. “Sarajevo”.

3. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti direktor, ne~ega?

Ni k ad u ì vo t u!

2. A zimi?

Z a v ise od k ot lov nice.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu?Kao izbjeglica.

10. Jeste li meteoropata?Iskreno, nekad da, a nekad ne osjetim ni{ta.

12. Da li je {utnja zlato?

Nije.

18. Osoba koja Vam ide naganglije?Iz dana u dan spisak osobakoje mi idu na ganglije jesve ve}i i ve}i.

20. A, begova i{kembe ~orba?

Begova popodne, a{kembe rano

ujutro.

16. Opi{ite AleksandrSeksana u tri rije~i?Jedna rije~: ljudina!

14. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Zavisi od situacije.

Nisam ti ja za pusta ostrva.

8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? G lumac.

by DINO BAJRAMOVIC

ERMIN SIJAMIJA, direk tor

“Drame” Narodnog pozoriš ta

Sara je vo: “S vi u Brazil!”

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?[ogun.



KLIN ÔRBA

Zavirila sam malo, ovih dana, na beogradsku Farmu.ôvjek mora biti, barem regionalno, u tokunajva`nijih dru{tvenih zbivanja. Mora znati gdje su i

{ta nam rade zaboravljene zvijezde i zvezde. Moram priznati da se nisam sna{la u razabiranju novihneafirmiranih zvjezdica i onih prastarih, kao {to su(vidim, vrlo uvaèna) Mica Trofrtaljka, vlasnica najve}egex-YU va{arskog hita Davorike dajke, i oportunisti~kinastrojeni Lepi Mi}a. Do~im je Zorica Markovi}, nafarmi, kao kod vlastite ku}e, dobro nabildana (premdate{ko operisana) i spremna da namlati svakog poletarca.Ima tu jo{ i neka jedra plavojka, mudar takti~ar, koja jeuspjela ve} u prvoj sedmici okrenuti sve farmere protivsebe i upravo time dovesti sebe u centar pa`nje. Po{lo joj

je ~ak za rukom da je u dobar ~as ujede osica, od ~ega joj je sko~ila temperatura, te se mora po cijeli bogovetni dansun~ati i pipkati s ûpom. A upo je, {ta da se kaè, osim:zar ima neko da ne zna ûpu Kala~a zvanog CheGuevara? Ujedno je i najbolji drug Ekrema Jevri}a, aEkremov ènski pandan u ovoj sezoni je YouTube zvijezda u usponu, sumo hrva~ica Simonida, poznatijakao Hopa-cupa.

I taman {to sam ukapirala mreù odnosa, prinosa,donosa, zanosa, ponosa i sli~nih sno{aja, prebacim se naozbiljniji TV kanal. Kad tamo: sve isti likovi i istiodno{aji. Bosanskohercegova~ka je Ministarska Farmakudikamo aktivnija i nadasve kreativnija od onesrbijanske. Ovdje nema taktike; svi se istinski mari{u iverbalno maltretiraju svoje `rtve, {to na ulicama - {to uzastupni~kim klupama. I svi pri~aju o bijelom hljebu, kao

da je uop}e zdravo tamaniti toliko bijelog. Izgleda da suse na{i politi~ari ba{ navukli na bijelo.

Uzmimo, npr. ovog na{eg mla|ahnijeg Lepog Mi}u,kod nas poznatijeg pod imenom Damir Hadì}, koji

je, onako uli~arski, nedavno isprepadao ne samonovinara Mimu [ahinpa{i}a, nego i njegovu malodobnuk}erku. Gdje li je to raslo, zar ba{ u nas? Zna li ono {tazna~i biti ministar bilo ~ega? I da je imunitet samo za{titaza posebne, za one koji se i tajno i javno umiju suzdràtiod najniìh poriva kojim barataju niè vrste, one koje nedolaze u obzir da budu politi~ke vo|e jednom stadu.O~ito niti zna niti ga se ti~e.

Stoga, i takvog rezona, dobio je svog ministarskog

brata Zukana Heleza, ministra za pitanja boraca i invalida

odbrambeno-oslobodila~kog rata, koji je u potpunosti is{to i Damir Hadì}, samo {to su njegova sredstva obra~ufizi~ke naravi. To je onaj lik koji je neku ve~er u Bugojn

uz pomo} o na{em tro{ku pla}enih osam pratila premlatio gazdu kafane Volan dok je ovaj u krilu dr`svoju trogodi{nju k}erku. Sve se to odigralo u nedjenave~er, da bi siledìja Helez dvadeset i koji sat kasnikao pravi farmer izjavio: U nedjelju oko 19 sati i{ao sa

bolesnom ocu u Travnik, te mi je pa`nju privukla gu`vakafani pored puta, pa sam, kao {to bi svaki ministar uradkad vidi gu`vu, stao da provjerim o ~emu se radi. (.Me|utim, nakon {to sam shvatio da se radi o tu~i, odmsam se vratio, u{ao u automobil i nastavio put.

S pravom se pitaju foruma{i koja je razlika izmegu`ve i tu~e. Ministar koji voli gu`vu a ne voli tu~nema mo} da prebri{e desetke svjedoka koji

upravo njega identificirali kao kabadahiju koji je stvorigu`vu i tu~u, nakon koje je prebijeni vlasnik zavr{io

bolnici.I, da bih se malo izmakla od verbalnih i fizi~k

napada, odlu~im pogledati direktni prijenos sa zasjedanSkup{tine Kantona Sarajevo. Ondje upravo vije}aju o

pazi sad! - zahtjevu za razmatranjem neopozive ostavministra obrazovanja, nauke i mladih KS-a DamMarjanovi}a. Nau~nik Marjanovi} drznuo se u mamjesecu iz moralnih razloga podnijeti neopozivu ostavkKad, ho}e{ vraga, ovi kantonalni farmeri sjederazglabaju o nekakvom zahtjevu, kao da je posrijezahtjev tamo nekog penzionera koji od svoje udruge tra

da mu omogu}i povoljniju nabavku drva i }umura zimu.

Halo, ~ovjek nije ni{ta traìo. Naprotiv, on je d(ostavku), dakle, ponudio mandat ministra raspolaganje Skup{tini KS-a, i to iz visokomoraln

razloga a ne {to je ne{to ba{ zabrljao. I da ne povjerujzastupnici baljezgaju o drvima i }umuru, a onda do}umuraju da se moè, ~ak i u trenutku kad je stavljena glasanje odluka o usvajanju ostavke, sakriti iza zidatime, zbog nedostatka kvoruma, izbje}i dono{enje odlukBljak! Srbijanska Farma je mila majka. Problem na{e{to ima posla sa spodobama koje niti su zvijezde u zenniti one u usponu. A umi{ljaju sebi da su zvijezde me

zvjezdicama.

S pravom se pitaju forumaši koja je razlika između gužve i tuče

Ministar koji voli gužvu a ne voli tuču, nema moć da prebriše desetke

svjedoka koji su upravo njega identificirali kao kabadahiju koji je

stvorio i gužvu i tuču...

MINSTARSKA FARMAPi{e: FADILA NURA HAVER




CITROËN CACTUS: Cyber pustolovina po~inje!

CITROËN Cactus vi{e je od kon cep-tnog automobila. On je pravi dokazbudu}ih modela C linije, kojim

CITROËN nudi zaokret u svijetu auto-mobila. CITROËN Cactus nov je na~inpoimanja automobila.

Rije~ je o jedinstvenom dizajnu kojisjedinjuje svakodnevnu uporabu, udobnost

svih putnika i jednostavnu tehnologiju.Funkcionalan dizajn, kao i bolja u~inkovitostkoja se ogleda u smanjenoj masi i boljojaerodinami~nosti, moto su novog Citroëno-vog koncepta. Airbumps grafi~ki elementimogu se personalizirati, a njihova elasti~napovr{ina sadrì kapsule zraka koje {titekaroseriju. No, krenimo redom.

Na voza~evu mjestu nema ni~egasuvi{nog, a novina su objedinjene komandena potpuno digitaliziranom su~elju.Inovativno izgledaju i prednja sjedala kojanalikuju velikoj sofi kao i autenti~ni prirodnimaterijali. Pogonski sklop Hybrid Air znatnosniàva tro{kove uporabe vozila te manje

one~i{}uje okoli{, a tu je i mogu}nosttrenuta~nog i intuitivnog povezivanjapristupom na portal CITROËN Multicity Connect . Glatke i pro~i{}ene povr{ine

sedefaste bijele boje, li{eni svakog oblikaagresivnosti, bo~na leptir-stakla i “plutaju}i”krov, grafi~ki elementi kontrastne boje,za{tita s pomo}u Airbumps elemenata, svesu to odlike novog Citroënovog ljepotana.Crni lakirani lukovi na krovu omogu}avajuprijevoz predmeta, a svjetlost u kabinu stièkroz veliki panoramski krov. CITROËN Cactus , osim toga, nudi i istinsku za{titu odsvakida{njih manjih o{te}enja. Njegovaelasti~na povr{ina pro{la je posebnuobradu zbog koje je otporan na ogrebotine,a u sebi ima kapsule zraka koje amortizirajuudarce.

Dimenzije kompaktne limuzine su:duljina 4,21 m, {irina 1,75 m, odignutost odtla 21 cm, visina 1,53 metra. Tehnolo{ki suunaprije|eni i svjetlosni elementi s LEDsvjetlima i svjetlima ugra|enima uAirbumps . Stra`nji dio slijedi isto na~elo sLED svjetlima s 3D efektom ugra|enima u{iroki Airbump koji {titi prtlja`nik.Nepostojanje bo~nih stakala, stra`njegstakla i sredi{njih stupova pozivaju naotkrivanje nove unutra{njosti, kada su upitanju konstrukcija i zavr{na obrada vozila.

Sve komande su objedinjene na touch

screen ekranu veli~ine 8 incha. Sredi{nure|aj je jednostavan i omogu}uje pristuuslugama CITROËN Multicity ConnecVoza~ i putnici imaju pristup portalu internetskim aplikacijama, koji na temeljpodataka {to ih {alje vozilo (kilometraàbrzina, autonomija, geografski poloàj itddaje informacije prilago|ene njihovimpotrebama kao {to su upozorenja na opasnpodru~ja, prikaz najbliìh benzinskih stanicaitd. Preko sredi{njeg ekrana omogu}en jpristup klimatizacijskom i audio sustavu tnavigacijskom ure|aju. U gomili novina, novCitroën moè se pohvaliti jo{ i suvoza~kimzra~nim jastukom ugra|enim u strop, dok jetradicionalna ru~ica mjenja~a zamijenjentipkom za odabir stupnjeva brzine koja stako|er nalazi na dijelu armaturne plo~e.

Kona~no, novi pogonski sklop Hybrid Akombinira komprimirani zrak i hidrauliku, ubenzinski motor iz obitelji PureTechRevolucionarni Citroënov motor impotro{nju manju od tri litra na 100 kmînjenica je kako definitivno ulazimo u ervisokorazvijenih tehnologija i u autoindustriji, a Citroën je jedan od predvodniknovih generacija.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: Mario Ili~i}



Jaki{a Stan~i} - Uredni{tvu

„Miris đula i zumbula, cioMostar spi...“

(“Kako si Vaha, ima{ li daha; grad naNeretvi u deset ta~aka, SB br. 877, 878)

Sa zanimanjem sam i pozorno, kao i sveostalo {to se Mostara ti~e, pro~itao pri~u udva nastavka, o rodnom mi gradu, „graduslu~aju“ ili „slu~ajno gradu“, kako mu uzadnje vrijeme umilno tepaju.

Odmah }u re}i, osobno mi se najvi{esvi|aju konstatacije Mire Barnjaka, koji je pomom skromnom mi{ljenju, „pogodio u sridu“,uo~iv{i sve ono {to je dovelo do stanja ukome se nalazimo, a koje je u Mostaru samobolna refleksija svega onoga ~emu svjedo-~imo u Bosni i Hercegovini: nacionalizam kaoparavan za bezo~nu plja~ku zajedni~kihdobara, politi~ke stranke i partije kojepodsti~u i omogu}uju tu plja~ku radi osobne istrana~ke koristi, daju}i podr{ku i

omogu}uju}i privilegije „poslovnim ljudima“pod svojom za{titom (koji kad se, nezasitikakvi postanu, ne mogu vi{e zadovoljitiveli~inom dijela kola~a, „otmu“ i odmahosnivaju svoje stranke, jer nas kroz stare nemogu vi{e ~astiti svojim „demokratskimdosezime“), te {iroke narodne mase(posebice mladi dobivaju svoje „uzore“), gdjese pojedinci, u strahu da ne budu progla{eniizdajnicima ili klevetnicima, povode za svojimvo|ama i svatko sanja kako }e imati kruha (i

jo{ {tot{ta) bez motike i postati „kalif umjestokalifa“.

Imponira iskreno zalaganje Draènka

Mileti}a, policajca od zanata, {kolovanog dasluì ljudima i osigura im red i mir, ali tidonkihotovski poku{aji ~esto nemajupotporu niti vlasti (koja je podobrokorumpirana i odgovara im nered i kaos),niti dobrom dijelu gra|ana, naviklih nastanje u kome se nepo{tivanje zakonasmatra normalnom pojavom.

Rektor i prorektor nas korektnoinformiraju o broju studenata i te{ko}amasa kojima se susre}u. Istim ili sli~nim, sakojima se sre}u i prosvjetari u osnovnim isrednjim {kolama. Jer informirana,obrazovana i dobro odgojena djeca i mladine odgovaraju ljudima koji vode ovaj Grad

(dràvu). To nisu glasa~i po njihovoj mjeri.

Njima treba priglupa i neobrazovanamasa, koju }e, uz prigodne budnice idavorije, s nekoliko sentimentalnih, ali io{trih podsje}anja {to su nam „oni drugi“radili u bliskoj pro{losti, upregnuti u svojakola, kako bi dobili izbore i zavladalicestama, po{tama, telekomima ielektroprivredama, iz kojih }e oni, njihovestranke i njihova blià i dalja rodbina, isisatizajedni~ke novce, osiguravati unosnesinekure, a nas bacati u du`ni~ko ropstvo.

U opisu Grada odavno su prisutnestvari, koje pomalo postaju stereotipi:postojanje „Zrinskog“ i „Veleà“, odnosnosukobi njihovih navija~a (preciznijehuligana), postojanje Univerziteta iSveu~ili{ta, duple {kole i bolnice,komunalna poduze}a (usput, valjda su„Parkovi“ jedino komunalno poduze}e udràvi, a i {ire, koje financira lokalnasamouprava, a bili su predmetom ste~aja).To negdje drugdje i ne bi bio neki ve}iproblem, ukoliko bi svakomu svugdje bioslobodan pristup, bez obzira na ime iprezime, vjeru i naciju, odnosno ukoliko bi to

imao tko financirati.Ali, najve}i i temeljni problem je {to uMostaru nema vi{e onih 45.000 predratnihradnih mjesta i dobro primijetiste kako su{aptom pale nekada velike fabrike,hraniteljice Hercegovine. I nitko se ne na|euprijeti prstom u njihove grobare, koji susigurno obilato naplatili te skupe sahrane,nakon kojih je narod ostao i tuàn isiroma{an.

Netko od upitanih re~e kako je uMostaru ostalo 6% od broja njegovihstanovnika sa kraja osamdesetih. Takonstatacija moè biti bezazlena, ukoliko seradi o nestru~nosti, neznanju ili pretjerivanjuu nastojanju da se prikaè koliko je Gradranjen. Ali, ako se radi o tomu da se podGradom smatra samo skroz usko gradskopodru~je (sve ostalo su seljaci ?!), onda jeto opasna konstatacija, proistekla izmalogra|anske svijesti, u su{tini feudalne,koja smatra kako je netko samim svojimro|enjem u nekon mjestu (unutar nekognaroda, vjere), privilegiran i Bogom dan, pavi{e ni{ta ne treba raditi u ìvotu i ne trebamu nitko drugi u njegovoj uzvi{enosti.

To je, uz sveprisutno negiranjeHercegovine, te drugih i druga~ijih, crv kojirazjeda tkivo Grada i ometa njegovu

konsolidaciju (kako sebe smatram

normalnim ~ovjekom bez zadnjih primine}u i ne smijem vjerovati u jednu jopasniju parolu, kojom nacionalisti plapodanike iz svog tora, kako „druga stranpropagira da se Mostarcima trebaju smatrsamo pripadnici jednog naroda, dok ostali uljezi i trebaju iseliti iz Grada-dràv

Ne treba zaboraviti razaranja, tko pucao i protjerivao, zatvarao i poniàvao, napravimo ve} jednom Grad i dràvu, gd}e bez kalkulacija biti osu|eni po imenuprezimenu autori, nositelji i izvr{itelji stravi~ne politike, a normalan svijetnormalno pona{anje do}i do punizraàja.

E, povod mom reagiranju su upravonormalni ljudi, grupe i organizacija kojeMostaru okupljaju, djecu, mlade i odrasSura|uju, grade razoreno zajedni{tvo (kbolje razmislim, kod njih ono nije nikada nprestalo, bez obzira na sve ru`no {to nase de{avalo) i nastoje popraviti ono {pokvare obitelj, porodica i eventualno {koa sve pod utjecajem pogubnih potepoliti~ara i njihove otrovne retorike.

Vi ste im posvetili malo prostora, iakoevo, recimo to, prva organizirana grudjece, koja je pre{la famozni Bulevar, bpatrola izvi|a~a sa Balinovca, koja je 199do{la na takmi~enje u Donju mahalu. Ti iizvi|a~i su se davno, bez i~ije prisile i dodvoravaju}i se nikomu, udruìli u Savizvi|a~a grada Mostara (jer su i prije rata zajedno), a udruèni su i na nivFederacije i dràve. Zajedno logoruju Bora~kom jezeru, zimuju, idu na takmi~eni druè se. Dodu{e, to im nalaù njihoskautska na~ela, ali na~ela i programnogih institucija i zajednica, proklamiraljubav prema bli`njem, pa se ne sprovodepraksi.

Tu su i plesni klubovi, mladi glumpliva~i, rukometa{i, ko{arka{i i drugi, ~ije udruge otvorene za svu djecu Grada i toput kojim treba i}i, ako èlimo osigurati bobudu}nost na{oj djeci.

Svakako, treba na}i nekoga tko }e bdovoljno mo}an, a znati, ne matematiknego prosti ra~un, pa da upita na{e di~vo|e i njihove satelite, sve po jednostavnformuli: sada ima{ ovoliko-prije si imao tto=odakle ti sve ovo?!

Prosto ko pasulj, ali izgleda te{izvedivo!

Jaki{a Stan~


REAGIRANJA







Documents

Slobodna Bosna [broj 879, 12.9.2013]