Slobodna Bosna [broj 900, 6.2.2014]

8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 900, 6.2.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-900-622014 1/68

DOSJE: ZIMSKA OLIMPIJADA SARAJEVO 198

www.slobodna-bosna.b





PRIMIRJE SDA-ovihFRAKCIJAIZETBEGOVI] PACIFIZIRAO

TIHI]EVU FRAKCIJUVi{emjese~no odsustvo Sulejmana Tihi}aaktiviralo je prigu{eni sukob unutarstrana~kihfrakcija koje se ve} godinama bore za prevlast,no strana~ko jedinstvo na koncu je ipaksa~uvano; Slobodna Bosna otkriva kako jeTihi}ev zamjenik Bakir Izetbegovi} odsustvopredsjednika SDA iskoristio za tiho preuzimanjeunutarstrana~kih mehanizama vlasti

EUROPSKI MLIJE^NI PUTMLJEKARI IZ BiH BEZ IZVOZNIH

DOZVOLAInspektori Ureda Europske unije za hranu iveterinarstvo (FVO) zavr{ili su 31. januarakontrolu mljekarske industrije u BiH iprocjenu rada nadle`nih institucija:suprotno optimisti~nim medijskim najavamada }e bh. mljekari dobiti dozvolu za izvoz uEU, prvi nalazi FVO-a upu}uju da BiH nijeni blizu ispunjenja strogih europskihstandarda, a najlo{ije je stanje zate~eno nafarmi goveda Farmland u Novoj Topoli

IRAK I MIRPARE NA SUNCENekada{nji gra|evinski gigant „Hidrogradnja“

je 2012. godine konsultantskoj kompaniji“Keynet Development Inc.“, registrovanoj na

Belizeu, platila skoro ~etiri miliona zapruànje usluga prilikom naplate tzv. ira~kogduga. Inspektori Finansijske policije FBiHnisu mogli prona}i nikakav dokaz da jespomenuta konsultantska ku}a uradila bilokakav posao za „Hidrogradnju“. Na{ novinarotkriva zamr{ene finansijske operacije(biv{eg) menad`menta posrnulegra|evinske kompanije

DISCIPLINIRANJE SUDACAKAZNA ZA SUTKINJU E.B.Glavni disciplinski tuìtelj VSTV-a ARBENMURTEZI] kona~no je pokazao da moèbiti efikasan; nakon propalih istraga protivdràvnih tuìtelja MILORADA BARA[INA iOLEGA ÂVKE, osumnji~enih zazloupotrebu slu`bene du`nosti, druènje s

kriminalcima i primanje mita, tuìteljMurtezi} je za dva mjeseca uspio prona}idokaze protiv E.B., sutkinje Vrhovnog sudaFederacije BiH, kojoj je odlukomDisciplinske komisije prije desetak danaizre~ena najstroìja kazna, razrije{ena jesuda~ke du`nosti i sprema joj se otkaz

REFERENDUM U 26 SLIKA]IRILICA ZA POÊTNIKENED@AD HOD@I], predsjednik Klubanacionalnih manjina i zastupnik Bo{nja~kedemokratske stranke Hrvatske u Hrvatskomsaboru u razgovoru za “SB” otkriva kojim jeneprijatnostima izloèn zbog svoje borbe zauvo|enje }irili~nih tabli u Vukovaru iobja{njava u kojoj su mjeri usta{tvo ifa{izam zastupljeni u Hrvatskoj kao ~laniciEU-a

SKUPI HOBI PREDSJEDNIKARS-aDODIKOVE UMJETNI^KE KOLEKCI-

JE «NA POZAJMICU»Svoju grandomaniju u stilu hrvatskih„kolekcionara“ Ive Sanadera i NadanaVido{evi}a pokazao je i Milorad Dodik,aktuelni predsjednik RS-a, jer je uposljednjih deset godina, kako saznajemo,postao vlasnik neprocjenjive kolekcijeumjetni~kih djela koje je kupovao, dobijao,ali i «pozajmljivao» iz Muzeja RS-a

SREBRENICA@IVOT NAKON GENOCIDADvije ameri~ke nau~nice - LARA J. NETTELFIELD, politologinja, i SARAH WAGNERantropologinja, nakon godina ìvota istraìvanja u BiH napisale su knjigu kosigurno spada u jednu od najzna~ajnijih dsada napisanih o ìvotima ljudi koji s

preìvjeli ili na bilo koji na~in pogo|egenocidom u Srebrenici. Na{a novinarkpredstavlja knjigu i donosi razgovor sa ovdvije autorice

6.2.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

3424

26

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-900-622014 4/68SLOBODN BOSN I 6.2.2014

STAR SE ]URÎ] PRIJAVIO

Uro{ Pena,Mile Juri} iRade Dostani}

kandidatiza -odlazaku penzijuNajmanje tri kandidata, od ukupno 21evidentiranih kandidata-policijskihslu`benika koji su konkurisali za izborna mjesto direktora i zamjenikadirektora policijskih tijela Bosne iHercegovine, ne bi smjela biti uzeta urazmatranje. Naime, Uro{ Pena, Mile

Juri} i Rade Dostani} sada imajutoliko godina penzionog staà da bi,ukoliko bi eventualno i bili izabrani naneku od upra`njenih pozicija direktora,odnosno zamjenika direktora policijskihtijela u BiH, prije isteka mandata od~etiri godine izgubili status policijskogslu`benika jer bi stekli uslove zaodlazak u redovnu penziju po osnovu40 godina staà. (M.F.)

Dva zastupnika u Predstavni~kom([emsudin Dedi} i Velimir Kuni}) te jedanzastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH(Vesna Nemec-Klisura), postavili su skoroistovjetna pitanja na koja ni nakon vi{emjeseci nisu dobili cjelovit i potpunodgovor. Pitali su federalnog ministara

prometa Envera Bijedi}a na osnovu kojihkriterija raspore|uje i tro{i novac koji se ufederalnu kasu slio iz dva federalnatelekom-operatera na ime GSM licenci.Rije~ je o otprilike 27 miliona KM, od kojih

je polovina potro{ena u 2012. i 2013.godini, a druga polovina bi se tek trebala potro{iti u 2014. godini.

Zastupnicima je o~ito zasmetao vi{ak samovolje federalnog ministra Bijedi}a,odnosno manjak „transparentnosti“ kodraspodjele budètskog novca.

Svih ranijih godina, novac od GSMlicence tro{io se prema jasnim i ~vrstim

pravilima: lokalne vlasti kandidirale biinfrastrukturne projekte a Vlada FBiH biutvr|ivala prioritete i u skladu s raspoloìvimnovcem finansirala odobrene projekte.

Dolaskom ministra Bijedi}a usposta-

vljena su potpuno nova pravila igre koja se,

u najkra}em, mogu opisati kao igra b pravila. Jo{ preciznije, ministar Bijeduspostavio je neku vrstu ad hoc pravila:stilu partizanskih komesara iz ranorazdoblja socijalisti~ke vlasti, ministBijedi} obilazi lokalne zajednice i pvlastitom naho|enju utvr|uje prioritetedijeli budètski novac.

Da je upravo o tome rije~, potvr|u primjeri iz Kladnja (180 hiljada KM), Tuz(1,2 miliona KM), Trnova (480 hiljaKM), Livna (55 hiljada KM, Srebreni

(350 hiljada KM) i drugih op}ina, u kojimsu infrastrukturni projekti finansirani temelju usmenog obe}anja ministBijedi}a, bez ikakve prate}e dokumentcije! Svi navedeni projekti tek su uvr{tena listu prioriteta federalne Vlade finansiranje u 2014. godini, mada su sodreda zavr{eni jo{ u prvoj polovi

prethodne godine!Federalni zastupnici Dedi}, Kuni}

Nemec-Klisura s pravom strahuju da ministar Bijedi} i preostalih 13 miliona Kutro{iti na isti komesarski na~in kako je vutro{io 14 miliona KM.

(A. Metiljevi

Kako ministar Bijedić dijelinovac od GSM licenci?

ZASTUPNICI PITAJU -VLADA ŠUTI

MINI MARKET

KOMESARSKA PODJELA BUD@ETSKOG NOVCA

Federalni ministar Enver Bijedi} uveo je nova pravila - bez pravila

Uro{ Pena

Mile Juri}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


MELDINI MANDAT ANIHADU FASADU

Dèmil Ugarak,predsjednik

SBB-a Visokog,vje{to iskoristiokratki mandatkantonalnogministra

Predsjednik Saveza za boljubudu}nost BiH u Visokom i ~lanPredsjedni{tva te stranke DèmilUgarak vje{to je iskoristio kratkimandat ministra privrede u VladiZeni~ko-dobojskog kantona. Premda sepolitikom po~eo baviti kao uspje{an iimu}an privrednik - suvlasnik jepoduze}a Ugarak produkt , DèmilUgarak je iz kantonalnog prora~unasufinancirao stavljanje fasade naprivatnu ku}u svog sina Nihada.Sredstva u iznosu od 7.560 KM NihaduUgarku su odobrena za projekat„utopljavanja individualnog stambenogobjekta“ u selu Donje Mo{tre kodVisokog, a odluku je potpisao njegov

otac i ministar Dèmil Ugarak?!Nihadova supruga a Dèmilova snahaMeldina Ugarak je aktualna zastupnicaSBB-a u Skup{tini Zeni~ko-dobojskogkantona. (S.M.)

MINI MARKET

USAID-SIDAProjekat unapređenja lokalnog razvoja Gold

Dèmil Ugarak



ČETVRTAK,30. JANUAR

BAKIR IZETBEGOVI], ZLATKOLAGUMD@IJA, FAHRUDIN RADON^-I] danas su demonstrirali nacionalni,

politi~ki, strana~ki konsenzus u vezi soptu`nicom za ratne zlo~ine koju jesrbijansko tuìteljstvo najavilo protivNasera Ori}a i njegovih suradnika izSrebrenice. Cijeli dan je, koliko mogu izmedija vidjeti, kao na pokretnoj traci,

Naser hodao po zgradi Predsjedni{tva Bii to je bio istinski, nepatvoreni cirkuBarem s dvojicom od trojice lide(Izetbegovi}em i Radon~i}em) Ori}

posljednjih dvadesetak godina urednredovno vi|a po razli~itim turisti~kugostiteljskim destinacijama od Tuzle dSarajeva. Mogli su i ovaj dana{nji mitingtakvom nekom objektu, privatno

posjedu, uprili~iti. Ili neko od dràvnautoriteta zbilja misli da je i zgradPredsjedni{tva BiH privatni, ali jo{ uvijeneprivatizirani „objekat“...

SLOBODN BOSN I 6.2.2016

Zanimljiva vijest: SEJ-FUDIN TOKIĆ preselio uRepubliku Srpsku kako bise tamo politički angažiraona odbrani bošnjačkihnacionalnih i vjerskih pravai interesa. Gdje je prije pre-seljenja živio Tokić, neznamo, kao što ne znamo nikojim je povodom i iz kogarazloga uopće živio tamogdje je živio. Zgodna je tovijest, u svakom slučaju:

PRESELIO SEJFUDINTOKIĆ. Pred Novu godinu,nakon što je uhapšenposlanik ParlamentaFederacije BiH MidhatOsmanović, sa naslovnicadnevnih novina je vrištaonaslov: UHAPŠENPOSLANIK! Tokić preselio,Poslanik uhapšen, još samofali da nam din-dušmani

ukinu Bajram, neuzubillah!

Topla bh. zima:Da se smrzne{!



PETAK,31. JANUAR

Komisija Evropske unije koja jenedavno okon~ala monitoring mljekara uBosni i Hercegovini izvijestila je da semlije~ni proizvodi proizvedeni u na{ojzemlji, zbog nepo{tivanja strogih evropskihstandarda, ne}e do daljneg mo}i prodavati u

dràvama ~lanicama Evropske unije. Ovu pogibeljnu informciju koja izravnougroàva egzistenciju desetine hiljada ljudiu BiH, proizvo|a~a mlijeka, farmera,kooperanata... kratko su danas prokomen-tirali entitetski ministri poljoprivrede idràvni ministar kojem ime ne zna ~ak nionaj ko ga je postavio - Milorad Dodik.„Danas se to desilo sa mlijekom, sutrane}emo mo}i izvoziti vino, med...“,o~ajava moj poznanik, poduzetni

poljoprivrednik iz Hercegovine. U osnovi,to i nije lo{e, kada nam zabrane izvozmlijeka i meda, to }e zna~iti da }e po ovojzemlji te}i med i mlijeko. Ne}emo, dodu{e,imati {ta jesti, ali }e vino, na gladan stomak i}i „k’o mlijeko“...

SUBOTA,1. FEBRUAR

Ne znam ko je medijski i dramatur{ki(mo`da slavni reìser R ado{ Baji}, autor serijala-editorijala „Ravna Gora, a baba se~e{lja“) osmislio dana{nji desant zdruènihsrpskih vojnih, policijskih, redarstvenih i

politi~kih {ampiona na zakr~ene puteve poVojvodini, spa{avanje putnika-namjernika,nadljudske napore prvog dopredsjednikasrpske Vlade, golorukog i bezmalogolobradog ALEKSANDRA VUÎ]A dok iz snje`ne stihije izvla~i neja~, i to,ispostavit }e se kasnije, ne srpsku, negoalbansku.

Pritekao je u pomo}, ne {tede}i nislobodnog vremena ni ATP rankinga, drugiteniser svijeta NOVAK \OKOVI]. Negdjeu pri~uvi, pretpostaviti je, ~ekao je EMIR KUSTURICA sa svojom zra~nom flotom,

mo`da bi se uklju~io i CHUCK NORRIS,da se pokazala potreba, ali sre}om nije.BRUCE WILLIS, dokazani spasilaccivilizacije, nije se oglasio, ali te{ko je

pretpostaviti da bi ostao skr{tenih ruku da je zagustilo, da je bilo stani-pani. Srpske{aljivdìje na portalima se rasko{nozajebavaju s ovim zimsko-snje`nimigrokazom, a potpredsjednik Vlade Vu~i}ih na dru{tvenim mreàma upozorava da

postoje situacije i doga|aji koji nedopu{taju zajebanciju i karikiranje, tj.

podjebavanje. Na Pulskom filmskom festivalu prije

vi{e od trideset godina (1983.) organi reda i

mira, koji }e kasnije dobiti uljudno imesecurity, odstranili su iz Arene koleguGORDANA BOBINCA, posljednjegozbiljnog filmskog kriti~ara iz Bosne iHercegovine, (ro|en u Bosanskoj Gradi{ci)i mene tokom projekcije filma Igmanski mar{ , reìsera ZDRAVKA [OTRE (ro|en uStocu). S pravom, naravno, jer smo senekulturno, subverzivno i nadasvenehumano zajebavali s nadljudskom

epopejom, patnjama Titovih partizanatokom usiljenog mar{a preko igmanskih

planinskih vrleti u prvim danima 1942.godine. „Zna{ {ta je drug Tito rekao kada jevidio ogromnu ledenu santu na Igmanu?“,

provjeravao me Bobinac. „Ne.“ „Kakavdobar led; {teta {to nema viskija.“ Pola

pulske Arene se valjalo od smijeha, a drugase polovica, do tada suzdr ana, zakocenulakada sam se ja pateti~no nadovezao

parafraziraju}i ispovijest preìvjelog partizana-proletera koji je pro{ao golgotuIgmanskog mar{a. „Stra{no je bilo, snijeg,

me}ava, preko ~etrdeset minusa u hladu, mipartizani gladni, èdni, goli i bosi, samodrug Tito u japankama.“

Poslije toga su nas, „skuìli frajeri ira{~istili stvar“, kao u onoj pjesmi Dònija[tuli}a, ili pri~i Milana Kundere „Niko sene}e smijati“...

Veljko Bulaji} bi od ove (ne)veseleavanture napravio „Veliki transport 2“, alineki ma{tovitiji autor bi od Vu~i}evog

proklizavanja, evakuacija djece, trudnica,gordog posrtanja po snje`nim nanosimasmimio filmski spektakluk ogromnihtrì{nih i marketin{kih potencijala: VLAH

U SNIJEGU!

NEDJELJA,2. FEBRUAR

Obilazim danas prijatelja Hamu u bolnici i poku{am preko reda u}i u ve}ugodno popunjen lift, ali nai|em na èstokereakcije gra|ana. „Halo, novinar“, dreknuse jedan iz nepregledne kolone, „u kom siti svojstvu u bolnici, jesi li pacijent, novinarili posjetilac.“ „Ja sam ovdje u svojstvuslu~ajnog prolaznika, a ko pita?“, brecnemse ja glume}i uvrije|enost. „Kako ko pita?Stanovni{tvo pita “, ~ujem glas starijeènske osobe. Dobro je, javnost je napokon

progovorila, pobunila se u kolektivnojformi - stanovni{tva.

PONEDJELJAK,3. FEBRUAR

Zanimljiva vijest: SEJFUDIN TOKI] preselio u Republiku Srpsku kako bi setamo politi~ki angaìrao na odbrani

bo{nja~kih nacionalnih i vjerskih prava i

interesa. Gdje je prije preseljenja ìvToki}, ne znamo, kao {to ne znamo ni koji

je povodom i iz koga razloga uop}e ìvtamo gdje je ìvio. Zgodna je to vijest, svakom slu~aju: PRESELIO SEJFUDITOKI]. Pred Novu godinu, nakon {to juhap{en poslanik Parlamenta FederaciBiH Midhat Osmanovi}, sa naslovnicdnevnih novina je vri{tao nasloUHAP[EN POSLANIK! Toki} preseli

Poslanik uhap{en, jo{ samo fali da nam didu{mani ukinu Bajram, neuzubillah!

UTORAK,4. FEBRUAR

MARIO VARGAS LLOSA, peruansnobelovac, u svemu je genijalan, osim kadse politi~ki svrsta (recimo kandidira z

predsjednika svoje dràve) i kada kaè da Portugalac Christiano Ronaldo najbonogometa{ svih vremena. Bolji oMaradone, kategori~an je Llosa. Ve~eras u Sarajevu promovirana knjiga Ruhani{ejtani inspiracija velikog pisca i likovnoumjetnika NED@ADA IBRI[IMOVI]A

Nisam znao kada je trebalo, odmah nakorata, nego sam saznao mnogo godinkasnije da su se rahmetli Nedàd i Lloupoznali u Sarajevu. Sin peruanskonobelovca je ovdje radio u nekme|unarodnoj organizaciji, a slavni tata gdo{ao posjetiti. Nedàd nikada nije pisaonogometu (a Llosa je kao novinizvje{tavao sa svjetskih prvenstava), ali imao nogomet u malom prstu. Njegov

skulpturu prije deset godina redakci„Slobodne Bosne“ uru~ila je tada najboljenogometa{u svijeta, „Barceloninomfantasti iz Brazila RONALDINHU. Nedà

je bio fasciniran svijetom LatinskAmerike. Prije mnogo godina spakovao seiz Sarajeva oti{ao, ~ini mi se, u Meksiko dsamo stisne ruku svom tada omiljeno

piscu iz te zemlje.Maradona, Ronaldinho, Messi

brazilski Ronaldo, s jedne, i PortugalaRonaldo sa druge strane; prva ~etvorica sdjeca ruhani (produktivne, pozitivnradosne), a ovaj potonji produkt {ejta

(demonske) inspiracije...

SRIJEDA,5. FEBRUAR

Devet stotina brojeva „SlobodnBosne“ u ovom ure|iva~kom formatu je iznas. Devetnaest godina, punih, cijeliokruglih. Kaèm to jutros drugu koji navu~en na srbijansko-srpske televizijPINK-ove, RTS-ove, BN-ove, DM-ove.dobro se iznenadio: „ûj, 900 brojeva? P@ikina {arenica na RTS-u tek nedavn

pregurala 800. emitovanje“...








VODOVODE, PUSTI VODU

[piri} i Ko{aracdo zore ban~ilina ra~un

JP Vodovodi kanalizacijaIako su dolazak velikog vo|e ~lanoviSNSD-a u Isto~nom Sarajevunajavljivali danima, predsjednik RS-aMilorad Dodik se na sve~anoj ve~erikoja je u petak, 31. januara, uprili~ena unjegovu ~ast nije zadrào vi{e od 45minuta. Druènje SNSD-ovaca jeorganizirano u diskoteci Rodeo uLukavici, nakon koncerta izvornih

pjesama, koji je istu ve~er odràn usportskoj dvorani Slavija, ali je glavnipokrovitelj Milorad Dodik svoj kratkiboravak opravdao brojnim obvezama uBanjoj Luci.No, ako se Dodiku ùrilo, nije injegovim strana~kim kolegama, koji suslavili do jutra. Najveseliji su bili dràvniministar financija Nikola [piri} ipredsjedavaju}i Doma narodaParlamenta BiH Sta{a Ko{arac, koji suu dobrom raspoloènju „kitili“ muzi~arenov~anicama od 100 i 50 KM. Ra~unase da su koncert i sve~ana ve~era

ko{tali oko 50.000 KM, ali je jo{ uvijeknepoznanica tko je na koncu izmiriora~un. Poznato je samo da je jedan odnajve}ih sponzora bilo Javno preduze}e Vodovod i kanalizacija izIsto~nog Sarajeva, uplativ{i 7.500 KM.No, publika je ipak koncert napustilanezadovoljna jer se najavljena „zvijezdave~eri“, srbijanska pjeva~ica RadaManojlovi}, u Lukavici nije pojavila.Navodno je za svoj nastup traìlaprevelik honorar. (S.M.)

MINI MARKET

Medijska kampanja protiv Uprave JPAutoceste Federacije BiH napokon jeurodila plodom: SIPA je po~ela ospe`nuistragu u ovom javnom preduze}u, nouskoro su inspektori SIPA-e uo~ili malu,ali bitnu za~koljicu koja ih je potpunozbunila: dobili su nalog da istraùjukriminal u Autocestama, a sve inkrimini-rane radnje koje su do{li istraìti odnose

se na drugo javno preduze}e, dodu{esli~nog naziva - Ceste Federacije BiH.

Inspektori SIPA-e dobili su nalog da uJP Autoceste provjere da li debljina asfal-ta na dijelu Sarajevske zaobilaznice odgo-vara projektnoj dokumentaciji, da bi teknaknadno otkrili da je za navedenu dioni-cu zaduèno drugo javno preduze}e -Ceste Federacije BiH! (S.B.)

ISTO, SAMO NI NALIK

Inspektori SIPA-e pobrkalinadležnost dva javna

preduzeća sličnog

naziva - JP Autoceste iJP Ceste FBiH

Nakon punih jedanaestgodina, koliko je pro{lootkako je odvjetnik FarukBalijagi} tuìo FederacijuBiH zbog nezakonitog

prislu{kivanja u aferi„dràvni udar“, taj je

predmet dospio do SudaBiH. Odvjetnik Balijagi} je

prvu tu`bu za naknadu {tete podnio Op}inskom sudu uTuzli, poslije objave trans-kripta njegovih razgovora s

biv{im direktorom Federalne obavje{tajno-sigurnosne slu`be (FOSS) MuniromAlibabi}em u uga{enom tjedniku Ljiljan,ali je izgubio spor. Potom je Kantonalni sudu Odàku poni{tio prvostupanjsku presudu i

su|enje vratio na po~etak, ali je federalnatajna slu`ba u me|uvremenu ukinuta.Budu}i da je pravni sljedbenik FOSS-a

dana{nja Obavje{tajnsigurnosna agencija (OSAspor je pre{ao u nadle`noSuda BiH. Odvjetnik FaruBalijagi} nam je potvrdio

je ve} odràno pripremnro~i{te, kao i da je dràv

javni pravobranitelj, kzastupnik OSA-e, zatraòdgodu od mjesec dana. Nsu|enju bi se kao svjedotrebali pojaviti MunAlibabi} i biv{i izvr{

direktor FOSS-a Edhem Be{i}, ran predsjednik Istra`ne komisije ParlamenBiH Tihomir Gligori}, te glavni federaltuìtelj Zdravko Kneèvi}. Istodobno Faruk Balijagi} pokrenuo postupak i pr

Europskim sudom za ljudska prava - njegod{tetni zahtjev iznosi milijun maraka!(S.M

FINANSIJSKI UDAR

Faruk Balijagi}

Sta{aKo{arac

Odvjetnik Faruk Balijagićtraži milion KM od

Federacije BiH za štetu kojamu je nanesena u aferi

„državni udar“



PRO ET CONTRA


MI SMO MALI,NISMO ZNALI

Tek prije nekidan utvr|eno

da je HarisIhtijarevi} ve}~etiri godine usukobu interesaUpravni odbor Agencije za bankarstvoFederacije Bosne i Hercegovine utvrdio

je prije nekoliko dana da je HarisIhtijarevi} ve}inski vlasnik u dvadru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u,te da ne moè biti ~lan Upravnog odbo-

ra Agencije za bankarstvo FederacijeBiH, ni njegov predsjednik, niti je tomogao biti jo{ od 2010. godine, oddana stjecanja ve}inskog vlasni{tva!Na ovaj na~in “Ihtijarevi} je doveo uzabludu ~lanove Upravnog odboraAgencije, Agenciju za bankarstvo FBiH,kao i cjelokupnu javnost, jer nije postu-pio sukladno imperativnim odredbamaZakona o privrednim dru{tvimaFederacije BiH i podnio ostavku na~lanstvo u Upravnom odboru Agencije”,navodi se u zaklju~ku Upravnog odbora~iji ~lanovi, dakle, priznaju da ih jeIhtijerevi} pune ~etiri godine vukao zanos. (A.M.)

MINI MARKET

SENAD KREHO

Advokat

DAMi{ljenja sam da raspisivanjepotjernice za Naserom Ori}emi Hakijom Meholji}em zaista

jeste dio predizbornekampanje vladaju}ih partija uSrbiji. Ako je radnja koja seOri}u stavlja na teret bilapredmet ispitivanja Ha{kogtribunala, onda mu se ne moèdva puta suditi za isto djelo.

ADIS ARAPOVI]

Politolog

DASmatram da jeste, i to nesamo vladaju}ih partija uSrbiji nego dobrim dijelom ibosanskohercegova~kihpartija kojima u izbornojgodini odgovara pokretanjeove pre`vakane teme.

IBRAHIM NADAREVI]Poslanik uPredstavni~komdomuParlamentaFBiH

NEMislim da raspisivanjepotjernice nije dio predizbornekampanje vladaju}ih partija uSrbiji ve} vi{e nemo} vladaju}ihbh. organa da za{tite svojestanovni{tvo. Potjernica jenapor ljudi, posebno u RS-u, darazgra|uju ovu zemlju i da {teteljudima koji su pravno uzorni.

SUVAD KONAKOVI]

Advokat

DARaspisivanje potjernice zaNaserom Ori}em i HakijomMeholji}em je diskutabilno, alipo mom mi{ljenju moè pro}ikao dio predizbornekampanje vladaju}ih partijakako u Srbiji tako i u BiH.

MLADEN IVANI]

Predsjednik PDP-a

NENe bih rekao da je raspisivanjepotjernice za Naserom Ori}emi Hakijom Meholji}em dio

predizborne kampanje jermislim da ova potjernica nijebitna za izbore u Srbiji.

MIROSLAV KOJI]Poslanik uNarodnojskup{tini RS-a

NENe mislim da je raspisivanje

potjernice dio predizbornekampanje vladaju}ih partija uSrbiji. Kori{tenje potjernice u

preizborne svrhe je najgore{to se moè desiti jer se timeèli skrenuti pa`nja sa su{tine.Su{tina je da je po~injen zlo~innad srpskim narodom, da jekomadant bio Naser Ori} i dakao takav treba da odgovara.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Da li je raspisivanje potjernice zaNaserom Orićem i Hakijom Meholjićemdio predizborne kampanje vladajućih

partija u Srbiji?

Priredila: Ma{a ]osi}

Haris Ihtijarevi}




http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-900-622014 13/686.2.2014. I SLOBODN BOSN

IZETBEGOVI] PACIFIZIRAO TIHI]EVU FRAKCIJ

MIRNA TRANZICIJA STRANA^KE VLASTIIzetbegovi} je u~vrstio liderskupoziciju u SDA



prigu{eni sukob unutarstrana~kih frakcijakoje se ve} godinama bore za prevlast, no

bez ozbiljnijih posl jedica. Zasluge zao~uvanje strana~kog jedinstva podjednako

pripadaju i predsjedniku Tihi}u i njegovomzamjeniku Bakiru Izetbegovi}u, koji suuloìli dosta truda kako bi smirili napetostizme|u dva u{an~ena tabora.

A u jednom trenutku ~inilo se da je ratunutarstrana~kih frakcija neizbjeàn i da }ese SDA definitivno podijeliti u dvijezasebne partije.

„MIROLJUBIVA KOEGZISTENCIJA“Dio pristalica Sulejmana Tihi}a,

predvo|en dopredsjednikom AdilomOsmanovi}em, krivo je procijenio namjererivalskog tabora Bakira Izetbegovi}a.Vjerovali su, naime, da }e Izetbegovi}iskoristiti Tihi}evu bolest za brzopotezno

preuzimanje Stranke. Bili su uvjereni da }eIzetbegovi} potaknuti sazivanje vanrednogstrana~kog kongresa na kome bi se biralo

novo strana~ko rukovodstvo, uz obrazloènjeda najja~a bo{nja~ka stranka ne moè na predstoje}e izbore iza}i obezglavljena. Naravno, kongres kome ne bi prisustvovaoTihi} otvorio bi prostor za potpunudominaciju Izetbegovi}eve frakcije, odnosno

prostor za tihu eliminaciju Tihi}evih pristalica iz strana~kog vrha. S nekolikovisokopozicioniranih strana~kih pristalica,Osmanovi} je zagovarao stav da bi Tihi}svoje ovlasti makar privremeno trebao

prenijeti na nekog od „svojih ljudi“, kako bise o~uvala uspostavljena ravnoteàunutarstrana~kog dvovla{}a, i kako bi i

Tihi}eva frakcija ravnopravno sudjelovala uoblikovanju strana~ke politike i, {to jeva`nije, u pozicioniranju kadrova naizbornim listama. Osmanovi} je s prista-licama odrào nekoliko tajnih sastanaka,najprije u Vogo{}i a potom i u Grada~cu, nonjegov prijedlog nije nai{ao na masovnijeodobravanje. Dapa~e, nekoliko strana~kihkolega optuìlo ga je da „sahranjuje ìvog

predsjednika“, pobrinuv{i se da i Tihi} doznaza ovu politi~ku kuhinju iza njegovih le|a.

Na drugoj strani, suprotno mnogim predvi|anjima, Izetbegovi} je izabraotaktiku „miroljubive koegzistencije“.Svojski se trudio da zadrì na okupu oba

tabora i da ne dozvoli bilo kakve varnikoje bi mogle izazvati unutarstrana~

poàr. Pri tome nije ni pomi{ljao dTihi}evo odsustvo iskoristi za sazivanvanrednog kongresa i preuzimanstrana~kog prijestolja. Najprije zato {to

takav potez bio protuma~en kao „politi~kle{inarstvo“ a potom i zato {to uop}e ni bio siguran da sazivanje kongresa u takviuvjetima ne bi rezultiralo podjeloStranke.

Takvom politikom uspio je ne samumiriti napetost izme|u dva tabora, negoizgraditi zavidno povjerenje izme|u d

ju~er ljutih protivnika. Na svoju stranuspio je prevesti nekoliko najodanijsaradnika Sulejmana Tihi}a, koji de facod prije nekog vremena figurira ka

po~asni predsjednik SDA, dok je svstrana~ka vlast u rukama njegovo

zamjenika Bakira Izetbegovi}a.


PRIMIRJE SDA-ovih FRAKCIJA

Tihi}evo zdravlje naglo se pogor{alopo~etkom januara kada je po~eo primatikemoterapiju. Trpio je èstoke bolove kojisu ga potpuno iscrpili i vezali zabolesni~ku postelju, iz koje se pridigaosamo u nekoliko navrata kada je moraooti}i na kontrolne pretrage.

Zbog malaksalosti propustio jezakazani termin u Njama~koj, pa jekontrolne nalaze radio u sarajevskoj

Bolnici Ko{evo i zagreba~koj bolniciRebro, te ih je elektronskom po{tom slaona superviziju u Heidelberg. Rezultatikontrolnih nalaza su ohrabruju}i: operacijamalignih }elija na malom mozgu izvedenatzv. sajber noèm (Cyber Knife) upotpunosti je uspjela.

Tihi}ev oporavak je neupitan, no o~ito je da }e put do potpunog oporavka trajatiznatno duè nego {to je najavljivano.

TIHI]EVI NALAZI BESPRIJEKORNI

Dug put do potpunog oporavka

Na sjednici odrànoj prije dvadesetakdana Predsjedni{tvo SDA jednoglasno jeimenovalo Izborni {tab koji }e rukovoditipripremama Stranke za parlamentarneizbore u oktobru ove godine. [ef Izbornog{taba Asim Sarajli} nominalno dolazi iz„Tihi}evog tabora“ dok njegov zamjenikSafet Softi} vaì za Izetbegovi}evog

„~ovjeka od povjerenja“.I Sarajli} i Softi} izabrani su bez

jednog glasa protivljenja, {to je jasandokaz da su zara}ene frakcije prevladaleme|usobno nepovjerenje i da }e SDA napredstoje}e izbore iza}i monolitnija nego{to je izlazila na prethodna dva izbornaciklusa.

PREVLADANO NEPOVJERENJE

Sarajlić i Softić na čelu Izbornogštaba

PREVLADANO RIVALSTVOTihi} i Izetbegovi} otvorili su novu stranicu u svojim odnosima





Nakon debitantskog nastupa novogdràvnog ministra vanjsketrgovine i ekonomskih odnosaBorisa Tu~i}a na pro{lotjednojkonferenciji za medije, ni

novinarima, a ~ini se ni samimorganizatorima, nije bilo do kraja jasnokakvu su ocjenu bh. mljekari dobili pozavr{etku posjeta inspektora UredaEuropske unije za hranu i veterinarstvo(FVO). Premda su se, uz ministra Tu~i}a,novinarima obratili i entitetski ministri

poljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} i

Stevo Mirjani}, niti jedan od trojicezvani~nika nije bio spreman javno priznatida BiH nije ispunila uvjete za izvoz mlijekai mlije~nih proizvoda na trì{te EU-a.„Upoznati smo s odre|enim iden ifi-kovanim nedostacima i aktivnostima kojetreba da realiziramo u narednom periodu,kako bi u kona~nici dobili zeleno svjetlo zaizvoz“, izjavio je Boris Tu~i}, napominju}ida nijedna dràva u procesu pridruìvanjaEuropskoj uniji nije dobila zeleno svjetlo zaizvoz mlijeka i mlije~nih proizvoda nakon

prve faze misije FVO-a.

MEDIJSKI PRITISCI I UPOZORENJASTRU^NJAKAKako, me|utim, ministri Tu~i},

Ivankovi} Lijanovi} i Mirjani} nisu èljeliodgovarati na pitanja novinara (?), javnost}e na nalaze inspekcije morati sa~ekati jo{najmanje dva mjeseca, kada se o~ekujeobjava izvje{}a FVO-a. Predstavnici UredaEuropske unije za hranu i veterinarstvo, ~ijese sjedi{te nalazi u Dablinu (Irska), boravilisu u BiH od 21. do 31. januara, kako biizvr{ili procjenu i vrednovanje kontrolenadle`nih institucija u proizvodnom lancu

prerade mlije~nih proizvoda. Tijekom


EUROPSKI MLIJE^NI PUT

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Inspektori Ureda Europske unije za hranu i veterinarstvo (FVO) završili su 31.januara kontrolu mljekarske industrije u BiH i procjenu rada nadležnih institucijasuprotno optimističnim medijskim najavama da će bh. mljekari dobiti dozvolu za

izvoz u EU, prvi nalazi FVO-a upućuju da BiH nije ni blizu ispunjenja strogiheuropskih standarda, a najlošije je stanje zatečeno na farmi goveda Farmland u

Novoj Topoli

BOSANSKOHERCEGOVA^KESVETE KRAVE



vi{ednevnog posjeta tako|er su obi{li

kandidirane farme, detaljno analizirali provo|enje Protokola o mlijeku, ranije potpisanog izme|u Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa i entitetskihministarstava poljoprivrede, odnosno,uspostavu komandnog lanca na razinidràve, kako bi provjerili da li je BiHispunila sve uvjete koje postavlja Europskaunija. Pojasnimo da inspektori FVO-aredovne godi{nje kontrole, osim u

takozvanim tre}im zemljama, obavljaju i u

dràvama-~lanicama EU-a.U planu za 2014. godinu je takonajavljeno 146 inspekcija u zemljamaEuropske unije i 64 kontrole u „tre}imzemljama“, me|u kojima se na{la i BiH.

Unato~ optimisti~nim najavama da }e bh. proizvo|a~i mlijeka dobiti dozvolu zaizvoz na trì{te EU-a (pojedini su mediji~ak izvje{tavali kako je pozitivna ocjenave} dobijena), stru~na je javnost od samog

po~etka bila znatno suzdrànija. U to

smislu sugovornici ~ije smo mi{ljenzatraìli procjenjuju da je sama aplikaciza kontrolu inspektora FVO-a bi

preuranjena, budu}i da se znalo kako Binije ispunila stroge standarde Europskunije. Prema tvrdnjama eksperata koje Slobodna Bosna kontaktirala, kontroloFVO-a su, jo{ prije nekoliko mjesecnakon prve posjete BiH i preliminarnanaliza, upozorili na brojne uo~ennedostatke u kompletnom sustavu kontroi postoje}em zakonodavstvu, ali njihovsugestije, pod medijskim pritiskom, nisozbiljno shva}ene. Medijsku su kampanj

podsjetimo, pokrenuli upravo bh. mljekaru strahu od gubitka trì{ta u Hrvatskoj, nakon ulaska susjedne zemlje u Europskuniju. No, sada im prijeti opasnost da, kadizvje{}e Ureda za hranu i veterinarstv

bude zavr{eno, ostanu i bez kupaca u SrbiCrnoj Gori, Makedoniji i Kosovu ~mediji, dakako, ne}e propustiti da objavsve otkrivene nepravilnosti. Sasvim drugi problem do kada }e BiH morati ~ekanaredni dolazak inspektora FVO-Ukoliko, naime, nalazi Ureda Europskunije za hranu i veterinarstvo budu lo{i, b

proizvo|a~i mlijeka }e morati ~ekati p

godina prije nego li na njihove farm ponovno do|e inspekcija. U boljvarijanti, a pod pretpostavkom da izvje{}u budu navedeni manji nedostacBiH }e morati izraditi akcioni plan svmjera koje se moraju poduzeti kako traèni standardi bili zadovoljeni. I tscenarij, prema vaè}im europski

pravilima i procedurama, podrazumijeva d}e do sljede}e kontrole FVO-a pronajmanje godina. Prema ranijim nezvan~nim informacijama, iz BiH se godi{nizvozilo mlijeka i mlije~nih proizvoda

vrijednosti od oko 90 milijuna KM. Gotov polovina izvezenog mlijeka, u iznosu od 4milijuna maraka, prodavana je nhrvatskom trì{tu.

NEUHRANJE KRAVE BEZ EVIDENCIJEIz izvora bliskih Ministarstvu vanjsk

trgovine i ekonomskih odnosa doznajemda su inspektori FVO-a, koji su u desdana obi{li desetak farmi u cijeloj BiHnajgore stanje zatekli na farmi govedFarmland u Novoj Topoli. Iako je direktUreda za veterinarstvo BiH LjubomKalaba ranije upozoravao ministra Bori

Tu~i}a da je, u pore|enju sa drugi


MLJEKARI IZ BiH BEZ IZVOZNIH DOZVOL

Nakon zabrane izvoza u Hrvatsku, bh. mljekari bi mogliostati i bez trì{ta u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i

Kosovu?!

MLJEKARI NA ÊKANJUNakon {to su kontrolori FVO-a krajem januara posjetili BiH, donaredne bi inspekcije iz Dablina moglo pro}i i nekoliko godina



kandidiranim proizvo|a~ima, stanje nafarmi goveda u Novoj Topoli najlo{ije, taj

je objekat ipak stavljen na listu pod pritiskom ministra poljoprivrede RS-aSteve Mirjani}a. Kada su, me|utim,inspektori iz Dablina stigli u Novu Topolu,na najve}oj farmi goveda u RS-u zatekli suneuhranjene krave o kojima nije vo|enazakonom propisana evidencija. Kontrola je,naime, utvrdila da vlasnik nije znao to~an

broj grla, njihovo porijeklo, nije imaoevidenciju o vakcinisanju ìvotinja, auo~ene su i ozbiljne nepravilnosti utretmanu stoke, {to je itekako utjecalo nakona~an nalaz inspekcije.

Farma goveda Farmland nalazi se u

blizini imanja Milorada Dodika, vlasni{tvu je njegovog zemljaka DraganVasiljevi}a, koji je s predsjednikom RSu dobrim odnosima. Formalno jregistrirana prije devet godina, nako

privatizacije farme goveda koja se nalaziu sastavu nekada{njeg Poljoprivrednoindustrijskog kombinata MladeStojanovi} . Ra~una se kako su prijateljsodnosi Vasiljevi}a i Dodika bili presudda Farmland godinama ima povla{testatus me|u poljoprivredni

proizvo|a~ima, budu}i da su dobiapsolutno najvi{e kreditnih sredstava oInvesticiono-razvojne banke RS-Posljedni je kredit Investiciono-razvojn

banke (IRB) u iznosu od 11, 4 milijunKM farma Farmland dobila u ljeto pro{godine, iako su njihova ukupna dugovanu to vrijeme prema{ila 30 milijuna KMKakav je tretman farma iz Nove Topoimala u Vladi RS-a, izme|u ostalo

potvr|uje i ~injenica da je, mada Pravilno plasmanu sredstava po kreditnilinijama propisuje da su z

poljoprivrednike predvi|eni zajmovi d pet milijuna KM, Farmlandu odobrendvostruko vi{e sredstava. U posljednjodluci Vlade RS-a o povoljnokreditiranju Farmlanda je navedeno da 11,4 milijuna KM odobreno zrefinansiranje ranijih kreditinih zaduènj

pla}anje poreskih i obveza premdobavlja~ima. Prethodnih je godina, jo{ z

premijerskog mandata Milorada DodikVlada RS-a u vi{e navrata reprogramira

porezne dugove Dragana Vasiljevi}a.


EUROPSKI MLIJE^NI PUT

Prvi su put inspektori Ureda Europskeunije za hranu i veterinarstvo BiH posjetiliu novembru 2000. godine i njihov jetada{nji nalaz bio katastrofalan. Premda jepopis zamjerki bio poduga~ak, kontroloriFVO-a su utvrdili da je situacija najgora uoblasti ilegalnog izvoza ìvih konja iz BiH uItaliji, koji je potom zabranjen. „I poredupozorenja koje smo poslali Vladi BiH,

nikada nismo dobili odgovor da je izvozìvih konja zaustavljen“, naveli su nekolikomjeseci kasnije inspektori FVO-a.Podsjetimo da je jednako lo{e zavr{ila iinspekcijska kontrola proizvo|a~a peradi ikonzumnih jaja, koja je provedena prijedvije godine, kada je utvr|eno da slu`benisistem kontrole namirnica u BiH nije uskladu s propisima EU.

PO@URITE, KONJI MOJI

Zbog ilegalnog izvoza konja iz BiHu Italiju prvi izvještaj kontroleFVO-a bio je katastrofalan

18

OLAKO OBE]ANA BRZINA Ministri Jerko Ivankovi} Lijanovi}, Boris Tu~i} i Stevo Mirjani} priznali supro{log tjedna da BiH nije dobila zeleno svjetlo za izvoz mlijeka

Ljubomir Kalaba





Polovinom pro{log mjesecaFinansijska policija FederacijeBiH sa~inila je izvje{taj o

poslovanju privrednog dru{tvaHidrogradnja d.d. Sarajevo ,

odnosno o naplati i utro{ku „ira~kog duga“.U izvje{taju koji potpisuje inspektoricaBrankica Adàip iz travni~kog uredaFinansijske policije stoji da je Hidrogradnjana ime pla}anja konsultantskih iadvokatskih usluga isknjiìla preko 3,8miliona KM (1,952 miliona eura) na ime

privatne konsultantske ku}e, off-shore

kompanije registrovane na Belizeu Keynet Development Inc . Sa druge strane,

inspektori Finansijske policije nisu mogli prona}i nikakav dokaz da su spomenutakonsultantska ku}a i Dragan Stupar,advokat iz Beograda kojeg je KeynetDevelopment angaòvao, uradili bilo kakav

posao za Hidrogradnju.

OFF-SHORE KONSULTANTIPri~a o ulasku Keynet Developmenta u

posao sa Hidrogradnjom „zakotrljala se“ polovinom 2012. godine kada se direktor Hidrogradnje Dèmaludin Peljto predsjed-niku Emiru Feli}u i ~lanovima Nadzornogodbora obratio sa zahtjevom da se Upravi

Dru{tva da saglasnost za angaòvanje

konsultantske ku}e Keynet DevelopmeInc., kao i da se daju ovla{tenja Peljti da

tom konsultantskom ku}om moè zaklju~ugovor o anga`manu. Ugovor o pruànjkonsultantskih i advokatskih usluga izme|Hidrogradnje i Keynet Developmen

potpisali su 21. juna 2012. godinDèmaludin Peljto, Iliana ChatzisavvGiannakou, direktorica Keynet Develomenta, i advokat Dragan Stupar Beograda. Istoga dana kada je potpisaugovor Dèmaludin Peljto izdao srbijanskoj Jubmes banci nalog za pla}andeviznih sredstava prema datoj instrukcijIz sadràja naloga utvr|eno je da se Jubme

banka moli da po prezentiranju pravosn

`ne presude Privrednog suda Beogra


IRAK I MIR

Nekadašnji građevinski gigant „Hidrogradnja“ je 2012. godine konsultantskojkompaniji “Keynet Development Inc.“, registrovanoj na Belizeu, platila skoro

četiri miliona za pružanje usluga prilikom naplate tzv. iračkog duga. InspektoriFinansijske policije FBiH nisu mogli pronaći nikakav dokaz da je spomenutakonsultantska kuća uradila bilo kakav posao za „Hidrogradnju“. Naš novinar

otkriva zamršene finansijske operacije (bivšeg) menadžmentaposrnule građevinske kompanije

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJEVI]

CENTRALA NA PRODAJUProblem sa uplatom zdravstvenog ipenzionog osiguranja, te uvezivanjemradnog staà za radnike poku{ava serije{iti prodajom zgrade „Hidrogradnje“



istovremeno sa naplatom potraìvanja

obveznica i pripadaju}ih kamata od straneHidrogradnje, iz iznosa pripadaju}ihkamata na obveznice 1.952 000 eura platina nazna~eni ra~un firme KeynetDevelopment kod Hellenic Bank Public Limited Co , Nikozija, Kipar.

PLA]ANJE NE)RADNIKAInspektori Finansijske policije traìli su

punomo} koju je Hidrogradnja izdalaadvokatu Stuparu angaòvanom od stranekonsultanta Keynet Development na

poslovima koji su bili predmet ugovora o pruànju konsultantskih i advokatskih

usluga, a koja im nikada nije data na uvid.

„Advokat Dragan Stupar nije traìo da muse izda punomo} za zastupanje jer je samrekao da na osnovu zaklju~enog ugovoramoè zastupati Hidrogradnju u sudskimsporovima vo|enim pred Privrednimsudom u Beogradu“, izjavio je Peljtoinspektorima Finansijske policije. Na

pitanje inspektora da li postoje bilo kakvi pismeni dokazi o poslovima koje je obavioadvokat Stupar pred Privrednim sudom uBeogradu, Peljto je odgovorio: „Dokaz jesamo presuda Privrednog apelacionog sudau korist Hidrogradnje koja je donesena uugovorenom roku do 30. septembra 2012.


PARE NA SUNC

“HIDROGRANJA“ PLA]ALASKUPE KONSULTANTE I“JEFTINE“ ADVOKATE

Ne postoji nikakav pravni osnov koji bi opravdao skoro~etiri miliona maraka kojim je biv{i direktor

“Hidrogradnje“ Peljto nagradio fantomsku konsultantsku

tvrtku“Keynet Development

“

KRATKORO^NI DIREKTORDèmaludin Peljto na mjestu direktora Hidrogradnje proveo je godinu dana i pet mjeseci

KRIVI^NO DJELOZaklju~ak Finansijske policije mogao biposluìti kao osnova za pokretanje krivi~neodgovornosti Dèmaludina Peljte za isplatu3,8 miliona KM konsultanstkoj firmi Keynet

Development









neovla{eno fotografirao sutkinju a potomslike dostavio medijima, nitko nije traìo.

RAZGOLI]ENE SUTKINJEI LI) KORUMPIRANI TU@ITELJI

Nakon {to su fotografije obnaènesutkinje postale ve}a medijska senzacija oddokaza, primjerice, iz istrage protivme|unarodnog {vercera oru`ja SlobodanaTe{i}a, snimljenog tijekom kafanskogdruènja s biv{im glavnim dràvnimtuìteljem Miloradom Bara{inom, uslijedila

je promptna reakcija glavnog disciplinskogtuìtelja Arbena Murtezi}a. Ured

disciplinskog tuìtelja VSTV-a je urekordno kratkom roku, za nepuna dvamjeseca, proveo istragu i 12. jula 2013.

podnio tu`bu disciplinskoj komisiji, ~iji su~lanovi sedam dana kasnije donijeli odlukuda se sutkinja E.B. privremeno udalji sdu`nosti. Kada je, podsjetimo, prije desetgodina Tuìteljstvo BiH otvorilo istragu u

predmetu „Lijanovi}i“, na duga~komspisku osumnji~enih na{la se i sutkinjaVrhovnog suda Federacije BiH Danica[ain. Premda je sutkinja [ain saslu{avanazbog sumnje da je od vlasnika Mesne industrije Lijanovi}i primala mito, nije

poznato da je ikada suspendirana.Disciplinski tuìtelj Murtezi}, jednako

tako, nije traìo da se sa du`nosti dràvnogtuìtelja suspendira Oleg âvka, premda je

prot iv njega, potkraj pro{le godine, uKantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu izvani~no otvorena istraga, zbog optu`bi da

je svojedobno uzeo 30.000 eura mita odZijada Turkovi}a. Protiv dràvnog tuìteljaâvke su u posljednje dvije godine VSTV-u

podnesene tri prijave: dvije je podnijela

Federalna uprava policije a tre}u Turkovi},

ali mu je samo jednom izre~ena simboli~nakazna. Nakon {to je priznao da je hakiraomail nekada{njeg {efa Milorada Bara{ina iuni{tio zapisnik sa jednog saslu{anja,tuìtelj Oleg âvka je u oktobru 2012.sankcioniran smanjenjem pla}e u iznosuod deset posto u periodu od {est mjeseci.„Prilikom izricanja presude u obzir su uzetesve olak{avaju}e okolnosti, nagrade,uspjesi i ugled tuìoca âvke. Zbog togavjerujem kako je izre~ena kazna adekvatnadjelu kojeg je Oleg âvka po~inio“, izjavio

je tada za Slobodnu Bosnu disciplinskituìtelj Arben Murtezi}. Godinu dana poslije, kada se odlu~ivalo o odgovornostisutkinje E.B., njezin ugled u Vrhovnomsudu FBiH i besprijekorna karijera, uzete sukao „oteàvaju}e okolnosti“.

DVOSTRUKI STANDARDIPrema dokumentaciji VSTV-a, nesretna

sutkinja E.B. je tijekom disciplinskog postupka odmah priznala da je u svomuredu radila fizikalne vje`be, dakako, i neslute}i da bi je mogao vidjeti netko od

znatièljnika iz zgrade Op}ine Centar,

udaljene stotinjak metara. Sutkinja kolegama iz disciplinske komisije, kojo

je predsjedavao sudac Suda BiH GoraRadevi}, objasnila da ima te{ko o{te}enki~me (diskus herniju) i osteoporozuredno priloìla sve medicinske nalaze o2009. do pro{le godine, kao i preporuklije~nika za fizikalne vje`be. Kazala jekako tog dana, sticajem okolnost

preporu~ene vje`be nije uspjela obaviti svom stanu, pa je zbog fizi~kog boodlu~ila da ih uradi u kancelariji. Prethodn

je zaklju~ala vrata ureda, kako se ne dogodilo da je netko od kolega zatekne donjem ve{u. Njezin odvjetnik AsiCrnali} je istakao kako je cijeli doga|

posljedica slu~ajne neopreznosti E.B. kose za nju pretvorio u osobnu i profesionalnsramotu i ìvotnu tragediju, jer se netknepoznat usudio zaviriti u ured sutkinVrhovnog suda FBiH i neovla{teno snimanjezinu intimu.

U prilog svoje kolegice svjedo~ili su predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiAmir Jaganjac, sutkinje Slavica ]uri} i TiPotogija, iznose}i same pohvale na njezrad. Navode}i da je E.B. jedna od najboljsutkinja, koja uìva apsolutno povjerensudaca, predsjednik Vrhovnog suda FBiAmir Jaganjac je poru~io kako njezinkolege èle da se sutkinja {to prije vrati n

posao. S druge je strane disciplinski tuìteArben Murtezi} iskazao za njegneuobi~ajen trud - uspio je prona}i i n

saslu{anje dovesti ~etiri slu`benika Op}inCentar, koji su potvrdili da su vidjeli kak„neka ènska osoba gola radi vje`be nnekoj ravnoj povr{ini pored prozora“, sudskog policajca koji je tog danosiguravao zgradu Vrhovnog suda FBiHPrije dvije godine, dok se vodila istrag

protiv Milorada Bara{ina (nakon smjenedu`nosti glavnog dràvnog tuìtelja i danradi u Tuìteljstvu BiH), disciplinstuìtelj Murtezi} je mjesecima ignorira~vrste dokaze federalnog MUP-a, SIPA-eOSA-e o prisnim vezama Bara{ina me|unarodnih {vercera oru`ja. TuìteMurtezi}, podsjetimo, nije do sada reagirani kada je posrijedi vi{e prijava koje

predsjednica Suda BiH Meddìda Kres podnijela protiv dràvnog suca BrankPeri}a zbog vi{egodi{njeg kr{enja suda~ketike - pisanja novinskih kolumni u kojim

je bez ustezanja komentirao nepravomo}nsudske presude i kritizirao odluke svojkolega. No, samo je nesmotrenost sutkinjVrhovnog suda FBiH koja, o~evidno, niimala ni politi~ke, ni za{tite koleg

progla{en za slu~aj bez presedana.

6.2.2014. I SLOBODN BOSN 2

KAZNA ZA SUTKINJU E.B

TRENUTAK NEPAŽNJE:Sutkinja E.B. je tijekomdisciplinskog postupkaodmah priznala da je usvom uredu radilafizikalne vježbe i ne slutećida bi je mogao vidjetinetko od znatiželjnika izzgrade Općine Centar

TRENIRANJE STROGO]EDisciplinski tuìtelj ArbenMurtezi} istragu protiv sutkinjeE. B. okon~ao je urekordnom roku



Zastupnik Nedàd Hodì} u

posljednjih nekoliko mjeseci sasaborske govornice glasno sezalaè za prava manjina uHrvatskoj. Zbog govora o

postavljanju }irili~nih natpisa na institucija-ma u Vukovaru, od hrvatskih {ovinista mustiù prijete}a pisma u kojima mu se,izme|u ostalog, poru~uje da se gubi u svojuBosnu i Hercegovinu, odakle je porijeklom.On za na{ list govori da ga takve reakcije ne~ude jer su manjine u Hrvatskoj navikle naovu vrstu fa{isti~kih poruka, te obja{njavakako je hrvatsko dru{tvo “dijelom oboljelood opake bolesti usta{tva”.

Gospodine Hod i}u, Vi sve ~e{}egovorite o ugroènosti nacionalnih manjinau Hrvatskoj. Kako se zapravo u Hrvatskojosje}aju pripadnici nacionalnih manjina,konkretno Bo{njaci i Srbi?

Zaprepa{}uju}e je da je ovdje 650 tisu}aljudi skupilo potpise da se ide nareferendum kako bi se ukinula }irilica. Tovi{e nije problem pojedinca, to je stanjesvijesti i to je ono {to nas zabrinjava. Misada u jednoj evropskoj dràvi imamosituaciju da je }irilica predmet politi~kog

obra~una lijevice i desnice, a ja se, naravno,

kao pripadnik nacionalne manjine i kao predsjednik Kluba nacionalnih manjinamoram zalagati za provo|enje zakona.Problem sa }irilicom ja vrlo ~esto poredimsa na{om Srebrenicom i kaèm da bismo mi

u Bosni po toj njihovoj logici sada trebalida izbacimo }irilicu zbog srpske agresije,da zbog sukoba sa Hrvatima izbacimolatinicu, a mo`da bi zbog sukoba uBosanskoj krajini trebali da izbacimo iarapski iz Kur‘ana pa da ne pi{emo ni

jednim pismom. Ja zagovaram tezu da ni jedno pismo ne ubija. Na tom tragu su vrlo~esti politi~ki obra~uni u parlamentu. Mi

poku{avamo dati doprinos da Hrvatska

bude ure|ena, normalna zemlja koja }garantirati ljudska prava, a ne da sorganiziraju referendumi.

SPRIJEÎT ]EMO

REFRENDUM O ]IRILICI Ho}e li, prema Va{em mi{ljenju, dodo referenduma?

Svi su preduvjeti za to ostvarenme|utim mi poku{avamo pokrenuinicijativu da se zatraì ocjena ustavnosreferendumskog pitanja, jer smatramo da to apsolutno protuustavno. Ja sam i nSaboru rekao da po toj logici uskormoèmo do}i u situaciju da se trareferendum sa zahtjevom da se prekinfinansirati odre|ene vjerske zajdnice Hrvatskoj. Ukoliko budemo tako koristreferendum, onda ne}emo daleko sti}i. tom slu~aju se referendum pretvara u jezulice, a ne u najdemokratskiji na~izraàvanja gra|ana. Iskreno se nadam ddo tog referenduma ne}e do}i.

U Saboru ste kazali - da ste ovo Vukovaru radili prije ulaska u Evropskuniju, vi nikada Evrope ne biste vidjeli?

Ljudska prava su u Evropskoj unne{to do ~ega se drì. Dvojezi~nu plo~

postavljenu u Hrvatskoj ljudi preko le|

hrvatskog policajca otvoreno skidaju


REFERENDUM U 26 SLIKA

Razgovarala: MIRHA DEDI]

predsjednik Kluba nacionalnih manjina i zastupnik Bošnjačke demokratske

stranke Hrvatske u Hrvatskom saboru u razgovoru za “SB” otkriva kojim jeneprijatnostima izložen zbog svoje borbe za uvođenje ćirilićnih tabli u Vukovaru i

objašnjava u kojoj su mjeri ustaštvo i fašizam zastupljeni u Hrvatskoj kao članici EU

INTERVIEW

Nedžad Hodžić hrvatski parlamentarac

„Zbog evropske budu}nostiHrvatske vjerujem i nadam seda referendum o }irilici ne}e

biti odràn“

UVREDE I PRIJETNJE:

“Dovoljno je bilo dabranim zakonsko pravosrpske manjine uHrvatskoj, pa da nekoizrazi svoj stav o pripad-nicima muslimanskevjeroispovijesti i da kaže- idi u svoju zaglupljenu

Bosnu”





ru{e. Skidati plo~u koja je postavljena poodre|enom zakonu jeste ru{enje dràve. Namoje veliko razo~aranje, mislio sam da jeHrvatska puno vi{e spremna biti proev-ropska i da su puno vi{e u tom smisluodmakli od biv{ih republika, me|utim nisu.Desnica se od osamostaljenja busa u nekavelika hrvatska prsa. Mislim da Hrvatskane}e imati dobru perspektivu ukoliko seneke stvari ne presloè.

Vama je u Saboru prije dva mjesecastiglo prijete}e pismo zbog govora ouvo|enju }irilice kao zvani~nog pisma uVukovaru, u kojem Vam nepoznati autorporu~uje: ‘Kako se usu|uje{, |ubre jednomuslimansko, izgovarati sveto ime Vukovar iz tih usranih muslimanskih smrdljivih ustanju{ke? Gubi se u svoju zaglupljenu Bosnui Hercegovinu i tamo seri po Srebrenici idrugim grobi{tima i po mogu}nosti kupikartu u jednom smjeru…’ [ta mislite k ostoji iza tog anonimnog pisma?

Pismo je do{lo na adresu Sabora,me|utim mi smo se u zastupni~kom klubudogovorili da skupa reagiramo na to. Ono{to nas brine jest da se ne radi osporadi~nom slu~aju, jer umjesto da su sesvi zgraàli, svi ispri~ali i dali svoj doprinosda se to nikad vi{e ne ponovi, dobar diodesnice, u manje ili vi{e crnim rukavicama,

podràva takve stavove. Dovoljno je bilo da ja branim zakonsko pravo srpske manjine uHrvatskoj pa da neko izrazi svoj stav o

pripadnicima muslimanske vjeroispovijestii da kaè - idi u svoju zaglupljenu Bosnu.Zabrinjavaju}e je {to je dru{tvo ovdje

duboko podijeljeno na desnicu i ljevicu.Moja mati~na zemlja je BiH, ja samdràvljanin Hrvatske i tu ìvim, ali kadagovorim o Hrvatima, mislim na ve}inu, oni

jo{ uvijek u svojim glavama nisu zavr{iliDrugi svjetski rat. Dakle, imate evropskuzemlju koja ima opre~na stajali{ta oJasenovcu, o Bleiburgu, sasvim opre~na odomovinskom ratu. Cijena samostalnostiHrvatske jeste bila visoka, ali sada imajusve politi~ke ciljeve postignute. Imajuavnojevske granice, imaju samostalnost,~lanica su NATO pakta, Hrvatska je u{la uEU. [ta su joj politi~ki ciljevi? Jedino dagradi demokratsko dru{tvo ekonomskog

blagostanja za sve gra|ane, sve drugo je postignuto. Me|utim, u toj politi~koj borbise poseè za ne~im {to je trebalo davno bitizaboravljeno.

Vi ste osudili doga|aje u Vukovaru izatraìli za{titu }irili~nih plo~a, kojepolicija obezbje|uje. Ko zapravo stoji izanegiranja }irilice?

To je u svakom slu~aju desna politi~kaopcija. To {titi i brani HDZ i Stoèr zaodbranu Vukovara, koji se ina~e na

lokalnim izborima izjasnio da daje podr{ku

HDZ-u, tako da ja osobno smatram da je toorganizirano sa politi~kom podlogom, jer ljudi najmanje misle na vukovarske `rtve.Vukovaru je trebalo pomo}i i ja sam to ~iniotako {to sam {kolovao jedno vukovarskodijete, konkretno Domagoja [ermeta od1994. do 1996. godine, tri godine njegovihstudija. Lije~ili smo ljude koji su imali

probleme sa amputacijom, pla}ali im barokomore, dakle Vukovar i `rtve rata

trebaju pomo}, a ne politi~ku manipulaciju.Bojim se da je to u Hrvatskoj i dalje

prisutno. Ova politi~a borba koja se vodi u

Hrvatskoj dru{tvo dijeli na crvene i crne.Hrvatskoj, naàlost, nije razja{njeno {to

bio antifa{izam, a {to Nezavisna dràvHrvatska od 1941. do 1945. godine. Neksvjesno manipulira time. Bojim se d

poruke mladim ljudima nisu dobre. Prem posl jednjim istraìvanjima, mladi ljuizme|u 20 i 25 godina su puno mantolerantni prema razli~itom nego njihoroditelji.

Da li je ta~no da se u Vukovaru nakosportskih doga|aja moè ~uti skandiran


REFERENDUM U 26 SLIKA

JOSIPOVI] JE NAKLONJEN BO[NJACIMABo{nja~ka demokratska stranka Hrvatske dala je podr{ku Ivi Josipovi}u na pro{lim izborima

VUKOVAR, JEDNA PRIÂ

]irilica je predmet politi~kog obra~una ljevice i desnice u Hrvatskoj



‘No`, ìca, Srebrenica‘?To je neko od saborskih zastupnika rekao

i mogu}e da je to ta~no. Me|utim, ovdje seneku no} na ko{arka{koj utakmici izme|u„Cibone“ i „Partizana“ skandiralo — „Ubij,ubij Srbina“, u Republici Srpskoj — ‘No`,ìca, Srebrenica‘. Naàlost, ovdje neke

politi~ke snage poseù za instrumentimakojima se moè isprovocirati nasilje i sukob.Hrvatska je, na moju àlost, daleko od svih

mojih o~ekivanja. Ja sam zami{ljao da jeHrvatska uzorna dràva. Zavr{io samElektrotehni~ki fakultet u Tuzli, postdiplom-ske studije u Beogradu i uvijek je nama izBosne Hrvatska bila proevropska i

prozapadna, me|utim to su samo predrasude.Sve je to, {to bi mi u Bosni rekli, „u petdeka“. Mi o~ekujemo da Hrvatska bude uzor na Balkanu, me|utim, daleko je od toga.

HRVATSKA U U EVROPSKOJ UNIJIZbog ~ega je u Hrvatskoj provedba

Zakona o za{titi nacionalnih manjina nai{la

na otpor?Postoje politi~ke opcije koje bi nama ta prava rado ukinule. Time se zaga|uje

politi~ka scena i èli se odre|eni dio bira~kog tijela odvesti u vode {ovinizma inacionalizma. Zakonska prava manjinauop{te ne bi smjela biti predmet politizi-ranja, me|utim Hrvatska nije zemlja kojamoè garantirati punu provedbu pravanacionalnih manjina. Mi po zakonskojregulativi imamo rije{ene stvari, ali praksa

je ne{to druga~ija.

Da li pratite djelovanje HDZ-a u BiH?Bosna i Hercegovina ne}e vje~no biti

ovako ure|ena zemlja. [to se ti~e HDZ-a u

BiH, oni su nastavili politiku Hrvatskedevedesetih godina, koja je i{la na podjeluBiH. Ta politika je jo{ uvijek prisutna.Me|utim, neka se na zanose, ne}e Bosneniko odnijeti niti dijeliti.

U Saboru otvoreno govorite okoketiranju sa usta{tvom, odnosno da jehrvatsko dru{tvo bolesno od te opakebolesti...

Tako je, to je ono {to je ovdje ustvarinajve}i problem. I to ~ak i u glavama na{ihBo{njaka. Mi ovdje imamo intelektualce kojise izja{njavaju kao Hrvati islamske vjeroispo-

vijesti, uz to su pripadnici ultradesnih stranaka.

Takav je, recimo, doktor znanosti ZlatkHasanbegovi}. On je u nacionalnom smisasimiliran. Ti ljudi su se odrekli mati~nzemlje. [to se ti~e usta{tva, kada se pogledsva usta{ka ikonografija na Tompsonovikoncertima i kada imate kolege u parlamenkoje to brane, onda vidite da dio dru{tva nira{~istio sa jednom fa{isti~kom tvorevinokoja je imala rasne zakone i u kojoj su postojakoncentracijski logori. Hrvatska je nastala nantifa{izmu i to pi{e i njenom Ustavu i katakva je priznata. Naàlost, dio gra|ana bi htda se vrati neko drugo vrijeme, da se vraosvete za neka doga|anja od prije 50 godinKako je Njema~ka davno ra{~istila sa svojifa{izmom, tako i Hrvatska mora sa svojiusta{tvom i sada{nje generacije se ne smiju to uvla~iti.

Od kada ste se politi~ki aktivirali Bo{nja~koj demokratskoj stranci Hrvatske

Stranka demokratske akcije u Hrvatskoj isklju~ivo djelovala kroz dèmate i dàmiju

mi smo 2008. godine odlu~ili da osnujemmalo moderniju bo{nja~ki stranku. Ve} nlokalnim izborima 2009. smo dobili dvvije}nika i otvoreno smo bili u kampanji u

predsjednika Ivu Josipovi}a. Ve} 201godine ja sam vrlo glatko pobijedio pro[emsu Tankovi}a, dugogodi{njeg ~elnikSDA u Hrvatskoj. Puno smo radili n

bo{nja~kom nacionalnom identitetu jsmatramo da ovdje jo{ uvijek postoji potrebza bo{nja~kom politi~kom mi{lju. Premnekim procjenama, u Hrvatskoj ìvi oko 10tisu}a ljudi bo{nja~kog porijekla i s razlogosmatramo da }e BDSH postati pravi bo{nja~

pokret u Hrvatskoj.


]IRILICA ZA POÊTNIK

Kao gra|anin Istre, Vi ste tokomrata u Hrvatskoj i BiH doìvjeli pravudramu. Moète li nam ispri~ati {ta stesve doìvjeli u Hrvatskoj tokom rata?

Kada je 1992. godine po~eo rat u BiH,moji roditelji i najstariji sin bili su u Bijeljini,a ja sam sa suprugom i jo{ dva mla|a sinabio u Pore~u. Uspio sam evakuirati roditeljei dijete preko Srbije, Ma|arske i Austrije idovesti ih u Pore~. Me|utim, ubrzo samdoìvio brojne neugodnosti. Kada se 1992.godine u Hrvatskoj na sva usta pri~alokako se silna pomo} daje izbjeglicama iz

BiH, ja sam sa stotinama Bo{njaka iz Istreprotjeran, i to iz vlastite ku}e pored Pore~akoju sam kupio 1989. godine. Pokupili su

nas bez ikakvog papira, priveli u policijupotrpali u autobuse, dovezli u Rijekupotom brodovima za Split. Jedno vrijemesmo bili zatvoreni u hangarima, a zatimpredati HVO-u u Hercegovini. Dovedenismo u Posu{je. Preko Ljubu{kog, âpljinei Plo~a nas ~etvorica smo ilegalno pob-

jegli u Italiju pla{e}i se da se vratimo svojim ku}ama u Istru koje su tada bile punefamilije iz Bijeljine, Zvornika i okoline. UItaliji, kao izbjeglica, bio sam pet mjesecstrahuju}i {ta }e sa nama biti. S jednestrane su nas u Hrvatskoj navodno zbrin-

javali, a s druge spre~avali da zbrinemovlastite obitelji. Taj moj put bio je jedan odmotiva mog ulaska u politiku.

RATNA DRAMA BO[NJAKA IZ ISTRE

Stotine Bošnjaka iz Istre hrvatskevlasti su 1992. predale HVO-u uHercegovini

U VUKOVARU SE RUŠI DRŽAVA“Dvojezičnu ploču postavljenu u Hrvatskoj ljudi prekoleđa hrvatskog policajca otvoreno skidaju i ruše. Skidatiploču koja je postavljena po određenom zakonu jesterušenje države”

PISMO NE UBIJA«Po logici Hrvata mi u Bosni bismo se

trebali odre}i i }irilice i latinice»



Usvakoj normalnoj zemlji bio bi

prvorazredni skandal da predsjed-

nik iz nacionalnog muzeja iznesenajdragocjenije umjetni~ke slike ioka~i ih na zidove svog dnevnog

boravka i kabineta. Milorad Dodik, aktuelni predsjednik RS-a, za takav postupak nijeimao prepreka. Da politi~ka elita RepublikeSrpske prati „umjetni~ke“ trendove i slijedi

primjer politi~ara iz regiona, dokaz sunjihove bogate kolekcije umjetni~kih slika

koje su stekli u posljednjih desetak godina.

Svoju ljubav prema ovoj vrstiumjetnosti Dodik demonstrira u svojimvilama, Predsjedni~koj palati RS-a, kao i u

novoj zgradi Vlade RS-a, gdje je izloìogotovo kompletnu postavku Muzeja RS-a! Naime, po nalogu ~elnika SNSD-a

gotovo ~itav fundus slika Muzejasavremene umjetnosti RS-a i Muzeja RS-a

je ispra`njen kako bi bio postavljen uAdministrativnom centru RS-a, Vladi RS-ai Narodnoj skup{tini RS-a. Zbog ovakvogDodikovog odnosa i nemara za umjetnost

muzeji u RS-u nemaju svoje staln postavke.

SANADEROVIM STAZAMA REVOLUCIJETakozvani sindrom Sanader u RS-u

zahvatio uglavnom ~elnike SNSD-a. Dod je gotovo preko no}i postao vlasnik bogakolekcije umjetni~kih slika. Istina, Dodvoli i da poklanja umjetnine. Nedavno jTomislavu Nikoli}u, predsjedniku Srbijdarovao ulje na platnu “Zapisi na putu”.

U Republici Srpskoj jedini pravi kolekcionari umjetnina su Muzej savremenumjetnosti i Muzej RS-a, u ~ijim se fu


SKUPI HOBI PREDSJEDNIKA RS-a

PICASSO IZ MRDU[E DONJE

Dodik “izuzeo“ umjetni~ke slike iz muzeja

u Republici Srpskoj

Svoju grandomaniju u stilu hrvatskih „kolekcionara“ Ive Sanadera i NadanaVidoševića pokazao je i Milorad Dodik, aktuelni predsjednik RS-a, jer je u posljednjih

deset godina, kako saznajemo, postao vlasnik neprocjenjive kolekcije umjetničkihdjela koje je kupovao, dobijao, ali i “pozajmljivao” iz Muzeja RS-a

Pi{e: MIRHA DEDI]

DODIKOVO UKRA[AVANJEINSTITUCIJA RS-a

Izuzetno vrijedne slike iz fundusaMuzeja savremene umjetnostiRS-a na{le su se na zidovima

institucija RS-a



dusima nalaze najve}a djela regionalnihslikara.

Fundusi se ve} godinama ne popunjava- ju jer se iz budèta ne izdvaja novac zakupovinu djela koja povremeno nude vlas-nici slika. Najve}u kolekciju slika imaMuzej savremene umjetnosti RS-a, u ~ijem

je depou oko 1.500 djela, a najvrednija inajzna~ajnija slika mogla bi da bude“Mrtva priroda” Save [umanovi}a, ali i

neka djela Mersada Berbera, MilanaKonjovi}a, Petra Dobrovi}a, IsmetaMujezinovi}a, \ure Pulitike, StojanaAralice i drugih. Tu su i 230 djela iz kolek-cije bra~nog para Terzi}, Voje i Draginje,koja su zavje{tali gradu Banjoj Luci.

U Muzeju savremene umjetnosti priznaju da su “izvr{ili pozajmicu”Dodikovim institucijama, a najvi{e VladiRepublike Srpske, Palati predsjednika RS-a,

Narodnoj skup{tini RS-a, Administrativn-om centru i tako dalje. Sva djela koja suodnijeta “na revers” mogu se po potrebi

vratiti muzeju radi izlaganja. Rije~ je o 150djela raznih autora.U Muzeju Republike Srpske ~uva se

oko 200 slika, a najzna~ajnija me|u njimasu djela [pire Bocari}a, ~ija je zbirkanajbrojnija, a tu su i platna BoìdaraNikoli}a, odre|en broj ikona i 62 grafikekoje je muzeju ostavila jedna kolekcionarkaiz Beograda. Najve}i dio postavke je tako|e

pozajmljen inst itucijama RS-a i touglavnom novija djela.

Pouzdani izvori tvrde da Dodik imaneprocjenjivu kolekciju slika. Izme|uostalih, posjeduje ~ak i sliku sarajevskog

slikara Sulejmana Meme Haljevca.êlnici SNSD-a, kako saznajemo, u pri-vatnim kolekcijama imaju svjetska djela, pa~ak i najpopularnijih imena kao {to suSalvador Dali i Picasso. Rije~ je Dalijevimhoroskopskim znacima i Picassovimgrafikama.

RADMANOVI]EVOBOGATSTVO U SLIKAMA

Eksperti za umjetni~ka djela tvrde da uBiH ne postoji trì{te vrijednim umjetnina-ma koje bi odgovaralo usvojenim standard-ima u svijetu pa tako, i da neko posjeduje

neko vrijedno djelo, ne bi imao kome da ga proda po stvarnoj vrijednosti, ve} bi kupcatrebalo da traì van granica BiH. Ukoliko seneko djelo prodaje, onda cijenu odre|ujugaleristi i ku}e za koje rade a koje, opet,imaju svoje interese. Ovih dana u BanjojLuci se, prema istim izvorima, nude po dvadjela Bijeli}a i [pire Bocari}a na prodaju,ali ako ih neko i kupi, oti}i }e u privatnukolekciju, iako se radi o dvojici izuzetnihslikara ~ija bi djela trebalo da se ~uvaju umuzejima.

Pored Dodika, veliki kolekcionari vri-

jednih umjetnina navodno su i @eljko

Kova~evi}, ministar energetike RS-a, IgorRadoji~i}, predsjednik Skup{tine RS-a, teNeboj{a Radmanovi}, ~lan Predsjedni{tvaBiH. Radmanovi} je ~ak u svom imovin-skom kartonu naveo koje umjetnine posje-duje, ali nije upisao njihovu vrijednost.

Tezu o postajanju “crnog trì{ta”umjetni~kih slika u RS-u, potvr|uje infor-macija po kojoj je policija RS-a u maju2005. godine u Banjoj Luci prona{la {estumjetni~kih slika ukradenih 2000. godineiz “Apatinske pivare” u Srbiji. Iz poslovnezgrade “Apatinske pivare”, naime, ranije jeukradeno deset umjetni~kih djela poznatihsrpskih slikara. Pojavile su se u BanjojLuci, gdje su ih za svoje privatne kolekcijekupili vlasnik banjalu~kog Big radija Ljubi{a Kragulj i poslanik Saveza nezavis-nih socijaldemokrata u Narodnoj skup{tiniRS-a K rstan Simi}. Simi} je pet slika

predao inspektorima kriminalisti~ke polici-

je Centra javne bezbjednosti Banja Lukdok je kod Kragulja prona|ena samo jednslika, jer je ostale poklonio prijateljima Srbiji.

Krstan Simi} tvrdi da je velizaljubljenik u umjetnost, ali kada

poku{ao da u BiH proda jednu od onih ko posjeduje, ne bih mogao da dobije ni onnovac kojim ih je platio.

“Veliki sam zaljubljenik u umjetnosali daleko od toga da sam kolekcionar. Tje veoma skup hobi koji zahtijeva da stome posvetite i mnogo nau~ite, da imanovca i prostor za slike, zatim da imanovca da ih ~uvate i odràvate. Kod nas mogao da bude kolekcionar samo onaj ko kupio neku ukrasnu sliku za zid do 1.50eura. Kod nas nema trì{ta, nemate {ta dkupite i, da ho}ete, nema ko da kupi ni kadprodajete. Ako kupujete, niko vam n

garantuje da je original i da vam ne uvalju


DODIKOVE UMJETNI^KE KOLEKCIJE “NA POZAJMICU

DODIK LJUBITELJDJELA SAVE[UMANOVI]AKao veliki

zaljubljenik Save[umanovi}a,Dodik je pro{legodine otvorioizlo`bu ovogvelikog slikara uBanjoj Luci







Knjiga Srebrenica in the Aftermathof Genocide (Srebrenica nakongenocida) autorica Lare J.Nettelfield i Sarah E. Wagner,

jedna je od sigurno najva`nijihknjiga napisanih od 1995. godine jer

pokazuje kako zlo~in poput onog koji su po~inile snage predvo|ene R atkomMladi}em ostavlja duboke posljedice naljude, ali i ~itavo dru{tvo. Nettelfield iWagner su zajedno provele oko 15 godinaistraùju}i u Bosni, odnosno Srebrenici.Obje su u na{u zemlju do{le neposrednonakon rata, te su jedan period provele ìve}i

na potezu izme|u Srebrenice, Sarajeva iTuzle.Svoja iskustva, poznanstva, ono {to su

doìvjele i kako su se osje}ale u~estvuju}i uMar{u mira, odlaze}i na dènaze uSrebrenicu, u kontaktima sa preìvjelim,autorice stavljaju u kontekst situacije uBiH, posmatraju}i kako tako ekstremnaiskustva postaju dio svakodnevnice udru{tvu nakon genocida, oblikuju ga i

proizvode intervencije koje mijenjaju tok doga|aja.

RAT KOJI JE OBILJE@IO GENERACIJERat u BiH de{avao se kada su Lara iSarah bile studentice. “Mislim da ne}u pret-jerati ako kaèm da su ratovi koji su dovelido raspada Jugoslavije (i posebno rat uBosni) bili ratovi na{e generacije”, kaèLara.

“Izvje{taji o tim ratovima su bili na prvim stranama New York Timesa , kojisam ~itala kao studentica UniverzitetaCalifornia, Berkley. Zavr{ila sam studije u

trenutku pada Srebrenice. Postojala je frus-tracija na kampusu - koji ima veliki pro-gram za slavistiku - a zbog nedostatnogodgovora Zapada. Prvi put sam do{la uBosnu i Hercegovinu u ljeto 1998. godine.Bilo je to interesantno vrijeme, na hiljadenestrpljivih stranaca koji su pristizali i odkojih su svi èljeli da Bosna

profunkcioni{e. Glavna sarajevska ulicaFerhadija je nave~er opet bila korzo.Postojao je neki optimizam u zraku.

Godine 2002., norve{ka reìserka MariaFuglevaag Warsinski me je upoznala sa~lanicama udruènja Majke enklava Srebrenica i @epa - Sabahetom Fejzi},Munirom Suba{i}, K adom Hoti} i Zumrom[ehomerovi}. Majke su bile voljne daobja{njavaju svoju borbu za pravdu svima,uklju~uju}i i mene. Zna~ajnu pomo}

pruìli su mi Dino Abazovi}, Sa{aMadacki, Hariz Halilovi} i Igor [tiks.”

Lara i Sarah su se upoznale u Tuzli2003. godine “kao stipendistice Fulbright-Hays dok smo izu~avale specifi~ne naporeuloène u postratnom periodu”. Obje ve}imaju po jednu knjigu o BiH, Lara o utjeca-

ju i odnosu u Bosni prema MKSJ, a Sarah o

naporima uloènim na identifikaciji Sre bre-ni~ana pomo}u DNK tehnologije.

Za{to ste se u svom istraìvanjufokusirale na Srebrenicu?

SARAH: Kao nau~nice poku{ale smorazumjeti dru{tveni i politi~ki ìvot ljudi i

Srebrenice. U tom smislu, odvojeno i zajeno, smo se trudile da razumijemo na~ine nkoji se ljudi, dru{tvo i politike poku{avaj


SREBRENICA

Dvije američke naučnice - LARA J. NETTELFIELD, politologinja, i SARAHWAGNER, antropologinja, nakon godina života i istraživanja u BiH napisale su

knjigu koja sigurno spada u jednu od najznačajnijih do sada napisanih o životimaljudi koji su preživjeli ili na bilo koji način pogođeni genocidom u Srebrenici.

Naša novinarka predstavlja knjigu i donosi razgovor sa ove dvije autorice

POLITIKA GENOCIDAI DALJE JE NA DJELU

Od politike genocida jedino jeopasnija permanentna kampanja

njegovog negiranja

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

SREBRENICA Wagner i Nettelfield smatraju da jeSrebrenica bitna svima kojima je stalodo ljudskog ìvota kao ljudskog prava





SARAH: To zna~i da je vrijeme - pro{lo, sada{nje, budu}e - inherentno rela-tivno i odre|uje ga dru{tvo. Preìvjelimavrijeme moè da se ispreplete, i sada{njostmogu ìvjeti uz teret pro{losti. Genocid }e

biti sa njima do posljednjeg daha. Za one udijaspori, koji posje}uju ku}u, vrijememoè imati potpuno druga~ije konture. Onise vra}aju i pronalaze promijenjena sela, alislike rata su fiksirane u njihovoj dru{tvenojmemoriji na na~in koji je prili~no druga~ijinego za osobu koja se vratila.

LARA: Tako|er, me|unarodna zajedni-ca je opsjednuta vremenom: kada se

povu}i, kada okon~ati davanje ekspertize u pojedinim oblastima, i to itekako doti~e preìvjele. Prijateljica u Sarajevu mi jerekla da nije sigurna da li ima vremena da~eka da Bosna profunkcioni{e kao dràva.Koliko je dovoljno dugo da se ona

preispituje? To je bitno pitanje.

POSLJEDICE NEGIRANJA GENOCIDA

Pro{irili ste, odnosno na druga~ijina~in nego {to je uobi~ajno, koristili termin“intervencija”. Pi{ete o intervencijama kojesu se razvile kao ne{to {to dolazi iznutra, alii pod vanjskim utjecajem, te o tome kako sute intervencije oblikovale dru{tvo. Premabosanskom iskustvu, moèmo li govoriti otome kakve intervencije djeluju?

SARAH: Na{a namjera je da pokaèmome|usobne veze i ovisnosti o razli~itimmodelima intervencije. Ne postoji jednaidealna forma - to nije povratak, ili memo-rijali, ili su|enja; prije bi se moglo re}i danajvi{e uticaja ima intervencija koja u sebisadrì razli~ite modele kojima je cilj daumanje naneseno zlo, na svim nivoima.Takva vrsta intervencije zahtijevauklju~enost onih koji su dotaknutizlo~inima; oni moraju imati pravo glasa.

LARA: Da, èlim naglasiti ovo {toSarah govori. @eljeli smo ilustrirati da zarazumijevanje razloga za{to jedna vrstaintervencije uspijeva ili ne zavisi o mnogo~emu. Tako|er, kada govorimo o interven-ciji, ljudi obi~no misle o vojnoj ili su|enji-ma, {to su veliki napori koji uklju~uju puno

izvr{ilaca. U knjizi nagla{avamo kako sunapori lokalnih civilnih dru{tava, naporikoji dolaze sa terena - kao recimo inicijati-va za specijalni status Srebrenice - va`neforme intervencije koje moraju biti anal-izirane. Pri tome, intervencije prave i oni samanje dobrim namjerama - recimo oni kojinegiraju zlo~ine, a oni imaju naraspolaganjnu ista oru|a - sudove, medijeitd., i ~esto ih koriste kao kontraofanzivu.

Vaàn dio u knjizi posve}ujete negi-ranju zlo~ina. Pokazujete da je pa`ljivoosmi{ljena propaganda negiranja ustvari

djelotvorna. Mo`da je kasno, ali da li se

bilo {ta moglo uraditi da se sprije~e efektite propagande? Da li je, recimo,me|unarodna zajednica mogla u~initi vi{e?

LARA: Jedno od najzna~ajnijih otkri}aovdje je da to negiranje dio zlo~ina genoci-da. Strategija se pojavila dok se genocidrazvijao i mijenjao svoj tok tokom rata, a uzavisnosti od politi~ke situacije i procjene o

potrebi da se ona uklju~i. Sociolog StanleyCohen pi{e o fazama negiranja (otvorenoodricanje, diskreditacija, preimenovanje i,

na kraju, opravdavanje) i osjetile smo da jeto koristan okvir za razumijevanjeSrebrenice.

Naravno da je me|unarodna zajednicamogla uraditi vi{e. Nije bilo politi~kogapetita neposredno nakon rata zbog kli-mavih kompromisa koji su satkani uDaytonu. Neki javni naporu su sankcioni-sani na ad-hoc bazi. Strategija se razvila nana~ine da ju je danas jako te{kosankcionisati.

SARAH: U knjizi smo tako|er poku{aleilustrirati dru{tvene posljedice negiranja -zna~i {ta zna~i negiranje ljudima koji su

preìvjeli genicid, i naro~ito onima koji su

izgubili ~lanove porodice: negiranje zlo~inSrebrenice je negiranje ìvota njihovih nadraìh, koje doti~e i budu}e generacije, {vidimo jasno kroz obstrukcije obrazovanju koje su izazvale proteste kaoslu~aju Konjevi} Polja.

ZAROBLJENI U PRO[LOSTI Zanimljivo je primijetiti da propagan

da, ~ini se, pobje|uje nad ~injenicama, iaknije da nisu dostupne, i to lako. Kako

shvatiti?LARA: To nas je uvijek fasciniralza{to ljudi, ~ak i kada imaju pravilninformacije, nastavljaju njegovati staubje|enja? To nije specifi~no samo zBosnu. Neki nau~nici tvrde da svi lak

prihvatamo informaciju koja se uklopi ono {to vjerujemo. To je protivno mnogistrategijama postratne obnove i tranzcione pravde koje pretpostavljaju da }vi{e informacija dovesti do promjenstavova i pove}ati mogu}nost za demokrtizaciju. ê{}e, vidimo dva koraka napr

jed, jedan nazad.

SARAH: înjenice imaju dru{tveni politi~ki kontekst. One su spojene specifi~nim osobama i ~esto prenesenodre|enoj publici. Postoje}e podjele

bosanskom dru{tvu zna~e da postoje konteksti koji se takmi~e u tome koje ~injenic}e se ukorijeniti. To ne zna~i da ~injenicne sadrè istinu, nego ljudi trebaju da sloè o osnovnim izvorima i autoritetimza ~injenice. Sudski slu~ajevi, dokumentrani napori, svjedo~enja svjedoka (javnoza pravne potrebe) mogu pomo}i da izgradi konsensus, ali to jako zavisi o

politi~ara koji odre|uju koji }e se izvovalorizirati.


SREBRENICA

UTVARE PROŠLOSTI:“Za preživjele, vrijememože da se ispreplete isadašnjost mogu živjetiuz teret prošlosti.Genocid će biti sa njima

do posljednjeg daha”

LARA J. NETTELFIELD I SARAH E. WAGNERVi{e od 15 godina istraìvanja i rada u Srebrenici i sa Srebreni~anima



Kakva je uloga su|enja za ratnezlo~ine kao intervencije?

LARA: MKSJ je proizveo milionestranica dokumenata. Na{a namjera je bilada naglasimo neka od najva`nijih otkri}ado kojih se do{lo na su|enjima.

SARAH: Nakon {to smo pro{le kroz

transkripte sa vi{e su|enja, mislim da smo bolje shvatile mo} izjava svjedoka, kao iteret koji to predstavlja za ~ovjeka koji je

preìvio, recimo, horor u Sandi}ima,Kravici, farmi Brnjevo, Orahovcu…

Njihove rije~i prenose nedoku~ivo iskustvomasovnih smrti i hrabrost potrebnu da

prepri~aju ta sje}anja bola i terora, i to meuvijek ostavi bez rije~i.

Na jednom mjestu u knjizi konstatu-jete da nema izlaza iz pro{losti, barem uSrebrenici, zbog nedostatka pravog procesasauo~avanja sa pro{lo{}u. Da li to zna~i dasmo se zauvijek zaglavili u pro{losti? Moè

li se to promijeniti? Kojom vrstom inter-vencije?

LARA i SARAH: Genocid }e uvijek biti povezan sa pri~ama o Srebrenici, baremza sada. U knjizi nagla{avamo pri~e ljudikoji su se vratili, koji grade budu}nost itamo i vani, i koji ne}e biti samo odre|eni

pro{lo{}u. Pokazali smo napore preìvjelihi kako oni nastavljaju da pi{u historiju. Onisu rekalibrirali njihove odnose prematragediji, u mnogim slu~ajevima doslovnokora~aju}i korak po korak u Mar{u mira .

[to se ti~e tipa intervencije, i poredna{ih najboljih napora da objasnimo kom-

pleksnost toga {ta zna~i intervenirati na jed-nom mjestu i u zajednici kakva je postratnaSrebrenica, ne moèmo re}i {ta najboljefunkcioni{e. Poku{ali smo pokazati {ta se

poku{avalo, {ta je bilo uspje{no a {ta nije i,najva`nije, kako se razli~ite forme inter-vencije mije{aju.

Od 2008. godine financijska kriza je jo{

vi{e pokazala da zapadni kapitalisti~model nepopravljivo slomljen i da mi nmoèmo dati pravi odgovor za gra|anMorali bismo zbog toga biti obazrivi savjetima koje dajemo. Neki bosansnau~nici, kao Asim Mujki}, jezgrovito ukazali na razlike u postoje}oj ustavn

strukturi i naglasili potrebu za brzom efikasnom reformom. To bi bila na{a èlza Srebrenicu i BiH generalno.

Govore}i to, na jednom nivou, ide“bezizlaznosti” govori o politi~koj krikoja je do{la sa Daytonom; nema lakona~ina da se iza|e sa tog puta koji je utvdio podjele koje drè gra|ane kao taocPro{lost se mora prepoznati, ne negiraili odbacivati. Ako ni{ta drugo, na{ radBosni i me|u Srebreni~anima nam j

pokazao da pronalaènja izlaza zavisi ootvorenog prihvatanja da je pro{lost uv

jek prisutna u ìvotima gra|ana nako

rata.


@IVOT NAKON GENOCID

Lara J. Nettelfield i SarahWagner istraùju razli~ite formeintervencija vezanih zaSrebrenicu. Za njih je intervenci-

ja ne samo ono {to je radilame|unarodna zajednica, nego iakcije koje su poduzimaledoma}e nevladine organizacije,udruènja `rtava i politi~ari.

Prva intervencija ~iji uticajistraùju je godi{nji Mar{ miraka Srebrenici, intervencija koja,pi{u autorice, “name}eautoritet nad pro{lo{}u aktivi-raju}i predjele: ovim pokre-tom, stvara se narativ o `rtva-ma i patnjama koji direktnodovodi u pitanje dominantnidiskurs zvani~nih predstavni-ka bosanskih Srba i ve}inebosanskih Srba u regionu”.

Nettelfield i Wagner pi{u orazli~itim poku{ajima lokalnihorganizacija ili stanovni{tva dastave Srebrenicu u fokus, od ini-cijative za izgradnju memori-

jalnog centra, preko inicijative zadobijanje specijalnog statusa zagrad, do organizovane kampanjekoja je promovisala va`nostodaziva na izbore u Srebrenici.Istovremeno preispituju razli~itena~ine interveniranja me|unarod-nih aktera, ograni~enja ovih djelo-

vanja i dosege. Svaka od inter-vencija u Srebrenici imala je nekuvrstu uticaja na zajednicu, nekepozitivne a neke i ne.

Autorice kao intervencijuposebne vrste izdvajaju akcijevlasti u Republici Srpskoj tokomgodina kojima negiraju zlo~ine igenocid, a kako bi opravdalisvoju ili ulogu svojih prethodni-ka, te dali legitimitet ovomentitetu. One po~etak propa-gande negiranja genocida videu javnim izjavama RatkaMladi}a po osvajanju grada.“Negiranje predstavlja formuintervencije sa ’druge strane’.

Zaista, strategije negiranjaaktivno odbacuju ~injenicekoje su sakupile me|unarod-ne snage, rade na tome daokarakteri{u aktiviste kojitraè pravdu nakon masakrakao nerazumne i teè dazasade ideju da ti zlo~ini subili opravdana osveta. Ovinapori su do sada bili ~estouspje{ni jer bude sumnje ipreusmjeravaju fokus pa`njesa krivice glavnih akteragenocida… Ako se zlo~ini uSrebrenici nikada nisu desili,onda povratni~ki zahtjevi za{kolama, zdravstvenomza{titom, obnovom,odràvanjem memorijalamogu lako biti odba~eni, {tosluì ciljevima onih koji supo~inili genocid.”

Knjiga daje detaljan pregledonog {to se de{avalo a vezano

je za Srebrenicu od rata naova-mo, i to na na~in da analizirapa`ljivo poduzete korake, stavlj-a ju}i pri tome naglasak na na~inkako su oni uticali na razvojdru{tvenih odnosa u Srebrenici,ali i u BiH. Dodatnu vrijednostknjizi su dali razgovori sa akteri-ma postratne obnove uSrebrenici, ali i glas `rtava i

na~in na koji su predstavljene.Nettelfield i Wagner uSrebreni~anima ne vide samo`rtve genocida, nego ljude kojise godinama hrabro bore protivsistema, a kako bi osiguralisamo osnovna ljudska prava, prtome - ~esto i svjesno - poduzi-maju}i korake koji su imali utica-

ja na cjelokupnu lokalnu, ali ime|unarodnu zajednicu.

Ova knjiga na izvrstan na~inopisuje kako genocid i masivniratni zlo~ini uti~u na dru{tvo,kako ga mijenjaju i oblikuju.Izvrsno je {tivo svima koji nisuiz BiH ili regiona jer ukazuje namnoge stvari koje nisu moglisaznati iz novinskih napisa. Zanas ima zna~aj jer dobro anali-zira neke od klju~nih doga|aja upostratnoj BiH, a pogled nekogaizvana, ko boravi i ìvi u regionuprivremeno, daje mogu}nost dasagledamo strane koje nemoèmo vidjeti dok se svakidan, svi na svoj na~in, borimosa posljedicama genocida.Nadamo se da }e knjiga bitiuskoro prevedena i dostupna idoma}oj publici.

Knjiga je, ina~e, iza{la u jan-uaru ove godine u izdanjuCambridge University Pressa.

SREBRENICA NAKON GENOCIDA

Genocid u Srebrenici još uvijek oblikujebosanskohercegovačko društvo



Du{an Jani~i} i Goran Kajkut,

ljekari Klini~kog centra iz BanjeLuke, me|u rijetkim sumedicinarima u Bosni iHercegovini koji su se zbog

nesavjesnog lije~enja na{li na optuèni~kojklupi. Su|enje Jani~i}u i Kajkutu po~elo je

po~etkom ovog mjeseca ~itanjem optu`niceu banjalu~kom Osnovnom sudu. Optuènisu za nesavjesno lije~enje 19-godi{njegAleksandra Benovi}a, koji je preminuo u

bolnici 31. decembra 2009. godine.Benovi} je u KC Banjaluka dovezen 11

dana ranije, 20. decembra. Zajedno sa jo{nekoliko mladi}a, ranjen je u bomba{komnapadu koji je po~inio maloljetni D.N. (17).U optu`nici Tuìla{tva navodi se da suhirurg Kajkut i Jani~i}, na~elnik Klinike zatorakalnu hirurgiju, propustili obaviti

hirur{ki zahvat, odnosno blagovremenouraditi ultrazvuk srca i CT grudnog ko{a,{to je u kona~nici dovelo do smrti mladi}a.

Aleksandar Benovi} samo je jedna od`rtava ljekarskog nemara u na{oj zemlji, a

broj ovakvih i sli~nih slu~ajeva je uzabrinjavaju}em porastu. U proteklih desetgodina, tuìla{tva u Bosni i Hercegovinizaprimila su ukupno vi{e od stotinu prijavakoje se odnose na ljekarske gre{ke i nemar u lije~enju pacijenata. Me|utim, ljekari kojisu zbog istih i procesuirani i(li)sankcionirani mogu se nabrojati na prste

jedne ruke.

SLUÂJ SVJETLANE ZUKI]Polovinom pro{le godine, Vrhovni sud

Federacije BiH potvrdio je trogodi{njukaznu zatvora doktorici Amili Cvijeti}-Koldò. Sud je utvrdio da je Cvijeti}-Koldò nesavjesnim lije~enjem uzrokovalasmrt pacijentice Svjetlane Zuki}, koja jeumrla 17. avgusta 2007. godine. Prema

optu`nici, Amila Cvijeti}-Koldò sredinom jula 2007. kod Svjetlane Zuk

primijenila takozvanu epiduralnu anestezikako bi joj omogu}ila bezbolan poro|ame|utim, tom prilikom do{lo je d

probijanja i o{te}enja ki~mene mo`dinZuki} je otpu{tena na ku}no lije~enje, iak

je morala biti zadràna u bolnici duè od 2sata, a doktorica je u vi{e navrata lije~i

pacijenticu u njenom stanu, te je u vrijemdeùrstva primala na klinici radi davantakozvane krvne zakrpe. Zbog takvolije~enja Svjetlana Zuki} je preminula 1avgusta 2007. godine. Njena porodic

~ekala je na pravosna`nu sudsku presud


MEDICINSKE GRE[KE

Pi{e: MAJA RADEVI]

U proteklih deset godina, tužilaštva u Bosni iHercegovini zaprimila su ukupno više od stotinu

prijava koje se odnose na ljekarske greške i nemaru liječenju pacijenata - ljekari koji su zbog istih i

procesuirani mogu se nabrojati na prste jedne ruke;

članovi porodica žrtava ljekarskog nemara za „SB“otvoreno govore o ljudima odgovornim za narušavanjezdravlja i smrt njihovih najbližih, te sprezi

pravosudnog i zdravstvenog sistema zbog kojesu nesavjesni doktori i dalje na slobodi i

nesmetano obavljaju svoje poslove...

S ONE STRANEHIPOKRATOVEZAKLETVE

“Svi se oni drè zajedno - tuìteljipodràvaju ljekare, ljekari tu itelje,

i protiv toga se jednostavno

nemogu}e boriti...“



vi{e od {est godina. Premda je doktoricaCvijeti}-Koldò do sada jedina osu|ena nazatvorsku kaznu zbog nesavjesnog lije~enjau Federaciji, ~lanovi obitelji bolno susvjesni da im suprugu, majku, sestru, vi{eniko ne moè vratiti.

„Da li je to pravda? PRAVDA? Uvijeksam se pitala {ta je to i {ta bi bila pravda uovom slu~aju? Ako neko zna neka mikaè...“, napisala je na svom bloguSvjetlanina sestra Gordana Simi}: „Cecinadjeca Denis i Ena su najo{te}eniji, i to nana~in da im je oteta najbitnija osoba uìvotu, a to je majka S tom prazninom oni

su osu|eni provesti ostatak ivota. Nije bila

tu prvi dan Denisove {kole, nije vidjelaprve Enine korake, nije ~ula prve rije~i...To je ne{to {to se ne moè nadoknaditi.“

ZENI^KI „DOSJEI X“Pogre{na dijagnoza jedna je od

naj~e{}ih ljekarskih gre{aka, ali u slu~aju52-godi{nje Zeni~anke \.S., sve {to sedoga|alo nakon dijagnoze koja joj je

postavljena u Kantonalnoj bolnici Zenicamoglo je imati fatalan ishod. Naime,uposlenici ove bolnice zamijenili su nalaz

\.S. sa nalazom druge pacijentice, koja jeimala karcinom sa metastazama. Nakon {to je krajem 2010. godine dospjela u bolnicuzbog jakih bolova u stomaku, od \.S. uzet

je uzorak tkiva i poslan na analizu. Gre{ka je nastala negdje izme|u odjeljenjahirurgije i odjeljenja patologije, te je njennalaz zamijenjen nalazom drugog pa-cijenta, pri~a za Slobodnu Bosnu advokat

\.S. R agib Hadì}.„Moja klijentica imala je obi~nu upa

ù~ne kese, a ljekari u zeni~koj Kantonalnoj bolnici saop}ili su joj da imkarcinom, nakon ~ega je nekoliko mjesebila podvrgnuta agresivnim hemo erapijma“, kaè Hadì}.

Uprava KB Zenica u~inila je sve kak bi poku{ali izbje}i javni skandal. Priznali gre{ku i mjesecima su sa nesretnom èno

preko njenog pravnog zastupnik poku{avali posti}i vansudsku nagodbIpak, do dogovora nije do{lo, pa je cijeslu~aj tako zavr{io na sudu. \.S. je tuì

bolnicu i prema Hadì}evim rije~im polovinom ovog mjeseca bit }e odrànglavna rasprava, nakon ~ega Sud u roku o30 dana mora donijeti presudu. Pored tog{to je \.S. zbog pogre{ne dijagnoze hemoterapija koje je primala pretrpjetrajne posljedice, ostalo je nejasno i {ta dogodilo sa pacijenticom koja je ima„pravi“ karcinom.

Naàlost, ovo nije jedini slu~ljekarskog nemara u Kantonalnoj bolniZenica. U maju 2012. kantonalni suZenica je bolnici naloìo da isplati bliz55.000 KM kao obe{te}enje porodici SeadAgi}a, koji je iskrvario tokom dijalize, a toku je i proces po tu`bi [eherzadMe{ljevi} iz Begovog hana koju su zeni~ljekari, kako se navodi, „propustili dobavijeste da plod koji nosi nema ruku, da ima jednu kra}u nogu i povrije|enki~mu“. [eherzada je rodila djevoj~icRamelu sa te{kim deformitetima, a od{tetzahtjev prema bolnici je milion maraka.

DRAMA MARIJANE PUKETAUkupno jedanaest ljekara sankcioniran

je zbog propusta u lije~enju 33-godi{n pacijentice, Sarajke Marijane Puketa, ko je krajem 2011. preminula u Klini~kocentru Univerziteta Sarajevo od posljedic

puknu}a aorte izazvanog visokim krvni pritiskom. Me|u njima su bili i prof. dZoran Hadìahmetovi}, {ef Klinikurgentne medicine KCUS-a, i Vesna Loz

biv{a {efica Klinike za bolesti srca reumatizma.

Marijana Puketa preminula je na Tre}

internoj klinici nakon {to joj ljekari, uprkoenormno visokom krvnom pritisku

bolovima u prsima koje je imala, nis pruìli adekvatnu pomo}. Njen supruDarko Puketa kaè da je Marijanu tri dan

bezuspje{no vodio od klinike do klinikdok joj je pritisak dosezao i 220/11

Nekoliko puta ljekari su je vra}ali ku}i, receptom za lijek Lopril i preporukom dkontroli{e pritisak. Tre}eg decembMarijana je kona~no primljena na Klinikza bolesti srca i reumatizma gdje je, i poreizri~ite preporuke da ju se smjesti

intenzivnu njegu, smje{tena u obi~n


TAMNA STRANA BH. ZDRAVSTV

SVJETLANA ZUKI]

Smrt mjesec dana nakon poro|aja

[EHERZADA ME[LJEVI]K}erku Ramelu rodila je s te{kim deformite-

tima koje su ljekari previdjeli na ultrazvuku

GRE[KE KOJE PACIJENTEKO[TAJU @IVOTA Broj prijava protiv ljekara imedicinskog osoblja zbognesavjesnog ili neodgovaraju}eglije~enja u BiH je uzabrinjavaju}em porastu



bolesni~ku sobu. Bio je vikend i Marijana je cijelog dana leàla u sobi, a niko oddeùrnih ljekara na klinici nije do{ao ni da

provjeri njeno stanje. Suprugu je u vrijeme posjete ispri~ala kako je u potrazi zaosobljem ustala iz kreveta, nakon ~ega sesru{ila na pod. Nekoliko sati nakon te

posjete, Darko Puketa primio je vijest saKlinike da mu je supruga preminula.

Jedina sankcija koja je do sada izre~enaljekarima koji su „lije~ili“ Marijanu Puketa

bila je od strane njihovih kolega - internekomisije KCUS-a koja je oformljena kako

bi ispitala njihovu odgovornost. Ka`njeni su

smanjenjem pla}a od 20 posto. Marijaninsuprug podnio je preko svog advokataGorana Trivuna prijave protiv odgovornihljekara kantonalnom i federalnomTuìla{tvu, ali slu~aj do danas nije dospiona sud. Kantonalno Tuìla{tvo je prvo

pokrenulo, a potom obustavilo istragu protiv ~etvoro ljekara KCUS-a, uzobrazloènje da su „po~inili lak{u povreduradne obaveze“. Istraga je bila pokrenuta

protiv ljekara Samira Mehmedba{i}a,[ekiba Sokolovi}a, Ifeta Filipovi}a i DorisMartinovi}. Na slu~aju su do sada radile ~ak ~etiri tuìteljice. Prva je bila Meliha Bungur

koja je Darku Puketi, prema njegovim

rije~ima, kazala da ima i vi{e nego dovoljnodokaza za podizanje optu`nice protiv pomenutih ljekara. No, Bungur je nakontoga naprasno oti{la na bolovanje i predmet

se po~eo „seliti“ od jednog do drugotuìtelja. Kantonalnoj tuìteljici IvaPetkovi}, koja je bila posljednja na „listtuìlaca, trebalo je samo 20 dana da doneodluku o obustavljanju istrage prot~etvoro ljekara, uz paradoksalno obrazlènje kako je „lije~enje pacijentice bi

prikladno, ali nedovoljno“. Na odluktuìteljice Petkovi}, ~ini se, nije ni najmanutjecao ni nalaz i mi{ljenje nezavisnosudsko-medicinskog odbora Medicinskofakulteta u Novom Sadu (koje je zatraìsamo Tuìla{tvo), a koji je nedvojbenutvrdio da su pomenuti ljekari naprav

brojne propuste u lije~enju pacijentice — otoga da je trebala biti smje{tena nintenzivnu njegu, pa do konsultacije kardiohirurgom, koja tako|er nije na praljena.

„Mom advokatu nisu dali da vivje{ta~enje iz Novog Sada, iako su to bobavezni u~initi dok smo pisali àlbukaè Darko Puketa. „Iz obrazloènTuìla{tva zaklju~uje se da doktori jesnestru~ni, ali da to nije krivi~no djelo. âsu zaklju~ili da dvoje ljekara koji su todana bili deùrni na Klinici, [ekSokolovi} i Doris Martinovi}, nis

odgovorni jer moju suprugu nisu ni vidje


MEDICINSKE GRE[KE

Profesor dr. FahrudinKulenovi}, predsjednik

Ljekarske komore KantonaSarajevo, kaè za „SB“ daEti~ki komitet trenutnorazmatra pet predmeta poàlbama pacijenata zbogpogre{nih dijagnoza i lije~enja.

„Vrlo je mukotrpno raditina tome. To su procesi kojidugo traju, morate detaljnosaslu{ati obje strane...Propusti se de{avaju i to je~injenica, ali moramo bitisvjesni i da je ljekarskaprofesija posebna i da imamnogo ~estitih, stru~nih,odgovornih ljekara, koji suzbog ovakvih slu~ajeva nalo{em glasu“, kaè Kulenovi}i dodaje: „To je jedan ’trend’koji je posljednjih godinado{ao kod nas sa Zapada:ljudi tuè medicinare inadaju se visokimod{tetama, ponekad ih ~ak isvjesno navode na

pogre{no lije~enje.“O slu~aju doktorice Amile

Cvijeti}-Koldò, Kulenovi}kaè: „Ona je napravilagre{ku, jedan ìvot jeizgubljen i to je ~injenica, izato }e joj biti oduzetalicenca. Me|utim, moramre}i da mislim da su u tomsudskom postupku tako|ernapravljeni brojni propusti ida je pravi krivac onaj koji je

pacijenticu u takvom stanju,sa povredom ki~menemo`dine, otpustio izbolnice.“

Prema ^lanu 229. stav 1.Krivi~nog zakona FBiH, „doktormedicine ili doktorstomatologije koji obavljaju}isvoju aktivnost primijeni o~itoneprikladno sredstvo ili o~itoneprikladan na~in lije~enja iline primijeni odgovaraju}e

higijenske mjere, pa timeprouzrokuje pogor{anjezdravstvenog stanja nekeosobe, kaznit }e se kaznomzatvora do tri godine“. Za istodjelo po~injeno iz nehatapredvi|ena je kazna zatvorado jedne godine.

U slu~ajevima kada

ljekarske gre{ke ili nemarprouzrokuju smrt pacijenta,predvi|ene su kazne zatvoraod jedne do dvanaest godina,a za tjelesne ozljede i te{konaru{avanje zdravlja, ili znatnopogor{anje postoje}e bolesti,kazne su od {est mjeseci dopet godina zatvora.

Do sada je na kaznuzatvora u Federaciji BiHosu|ena jedino dr. AmilaCvijeti}-Koldò, a licence suoduzete dr. Zijadu Lagumdìji

i dr. Ognjenu [imi}u, ali nezbog ljekarskih gre{aka, negozbog primanja mita. URepublici Srpskoj su tako|eroduzete licence dvojici ljekara,ali privremeno. Klini~komcentru Univerziteta u Sarajevu

je samo u periodu od 1.septembra do 30. novembrapro{le godine stiglo 17 prijavaprotiv ljekara zbog nesavjesnogili neodgovaraju}eg lije~enja.

FAHRUDIN KULENOVI], PREDSJEDNIK LJEKARSKE KOMORE KANTONA SARAJEVO

„Tužbe protiv medicinara su trend koji jedošao sa Zapada“

MARIJANA PUKETA

“Bio je vikend”, pravdaju se ljekari

PROF. DR.

FAHRUDINKULENOVI]Doktorici AmiliCvijeti}-Koldòbit }e oduzetalicenca



sve do poku{aja reanimacije A upravo zatosam ih i tuìo“, govori Puketa, koji je nakonodluke o obustavi istrage podnio àlbeTuìla{tvu Federacije i Visokom sudskom ituìla~kom vije}u. Ipak, nakon svega kroz{ta je u posljednje dvije godine pro{ao,kako kaè, ne nada se pozitivnom ishodu.„Svi se oni drè zajedno - tuìteljipodràvaju ljekare, ljekari tuìtelje, i protivtoga se jednostavno nemogu}e boriti...“,

rezignirano zaklju~uje Darko Puketa.

DIJAGNOZA SEPSA - ALI[ANOMERBA[I]

Ali{an Omerba{i} ro|en je 25.decembra 2010. u Sarajevu. Kaodvomjese~na beba, nakon rutinskeoperacije na Dje~ijoj hirurgiji Klini~kogcentra Univerziteta u Sarajevu, Ali{an jedobio te{ki oblik sepse i po~elo mu jeodumirati tkivo na {akama, stopalima inosu. Sarajevski ljekari predlagali suvi{estruke amputacije kao jedini spas za

dje~aka. Roditelji su bili u {oku.„Po preporuci prof. dr. IsmetaGavrankapetanovi}a, saznali smo zaprofesora Milomira Ninkovi}a sa Dje~ijeklinike Schwabing u Minhenu. Odveli smo

dijete na operaciju u Minhen i tamo su mu,sre}om, uspjeli spasiti ruke i noge“, pri~aAli{anov otac Omer.

Zbog nemara ljekara sa Klinike zadje~iju hirurgiju KCUS-a koji suuzrokovali da dje~ak dobije sepsu,Omerba{i}i su jo{ u avgustu 2011. podnijelikrivi~nu prijavu Tuìla{tvu Kantona

Sarajevo. „Pro{le su dvije i po godine i jo{se ni{ta nije pomaklo s mrtve ta~ke“, kaèAli{anov otac. „Do kantonalne tuìteljiceAmine Ru`di} sam poku{avao da do|em,ali nisam uspio, a preko nekog glasno-govornika su me obavijestili da jo{ trajepredistra`ni postupak.“

Omerba{i} je krivi~nu prijavu sastaviosam, uz pomo} prijatelja, jer, kako kaè,nijedan advokat kojem se obratio nije htio

prihvatiti slu~aj: „Govorili su mi: ‘N emoèmo te mi zastupati valja nama sutratim doktorima i}i.’“ Na{ sagovornik kaèda ne}e odustati od krivi~nog gonjenja

(ne)odgovornih ljekara. „Ne radim to samoradi mog djeteta, nego zbog svakoga ko sesutra moè na}i u istoj situaciji. Ljekari sukod nas ‘za{ti}ena vrsta’, svako svakog~uva. A za{to bi oni bili u povla{tenompoloàju u odnosu na druge, pogotovo kadse dogode ovakve stvari? Da je dijetenekog politi~ara u pitanju, ovaj slu~aj bidavno bio rije{en“, ogor~eno zaklju~ujeOmer Omerba{i}.

SMRT DENISA GARAGI]ADenis Garagi} preminuo je u Tuzli, 25.

jula 2005. godine, u 26. godini ìvota.

Skoro ve} punu deceniju Denisova majka

Nevenka traì, kako kaè, „pravdu“ za svosina. Od doma}ih instanci i sudova

bezuspje{nih poku{aja da ljekari Internklinike UKC Tuzla odgovaraju za Denisov

preranu smrt, Nevenka Garagi} dospjela ~ak do Evropskog suda u Strazburu. A krisu, kaè Nevenka, jer je njen sin umro zbo

pogre{ne dijagnoze i zato {to mu ni

blagovremeno pruèna ljekarska pomo Nevenka Garagi} kaè da je Denis umnakon “nedopustivo dugog trodnevno

boravka u prijemnom odjelu“ Internklinike UKC Tuzla. Denisu je iznenad

pozlilo 23. jula, nakon ~ega je preba~en bolnicu. Ljekari Mario Kriì} i SalAzapagi} dali su mu lijekove za sniàvankrvnog pritiska i poslali ga ku}i. Nave~er mladi}u ponovo pozlilo i hitno je preba~eu tuzlansku bolnicu. Iako im je sugerisanda se radi o te{kom kardiolo{kom slu~ajdeùrni ljekari Kriì} i Azapagi} su, prem

Nevenkinim rije~ima, to ignorisali

uspostavili drugu dijagnozu. Tre}eg danDenisovog boravka u bolnici, deùrljekar Fahir Barakovi} utvrdio je dmladi}u „nije ni{ta“ i predloìo da g

po{alju ku}i. Ipak, na insistiranje njegovooca, smjestili su ga na Gastrolo{kodjeljenje, a nedugo nakon toga Denis

preminuo od prsnu}a grudne aorte. Od to25. jula do danas traje Nevenkina ustrajn

borba za istinu od koje ova majka, kakkaè, nikada ne}e odustati.

„Sine moj, mama Ti je obe}ala... Kolikgod ONI lagali, sakrivali, muljali, ne brinmama }e obe}anje ispuniti!“ , napisala

Nevenka u poruci sinu na svom blogu.


TAMNA STRANA BH. ZDRAVSTV

OMER OMERBAŠIĆ:„Advokati su mi govorili:‘Ne možemo te mi zastu-pati, valja nama sutra timdoktorima ići.’ Da je

dijete nekog političara upitanju, ovaj slučaj bidavno bio riješen“

ALI[AN OMERBA[I]Teàk oblik sepse nakon rutinske operacije

na KCUS-u

DENIS GARAGI]Mladi Tuzlak preminuo je 2005. od prsnu}a grudne aorte



N

akon Evropskog prvenstva rukometu, javnost zapadnosusjeda se podijelila na one kosu odmah tvrdili da selekt

Slavko Goluà nije najbolvodio ekipu i da mu, jednostavno, manjkautoriteta. Ti komentari su se mogsublimirati u jednu re~enicu: “ôvjek imnajboljeg igra~a na svijetu, previ{e ga tro{i ne skida teret s njega.” S druge strane, saGoluà je na sebe navukao bijes doma}intvrdnjama da su njegovi igra~i “ìvjeli Danskoj kao ìvotinje” , te da su ih “prot[panije pokrali suci” . Oni drugi, a me|njima su i rukometne legende Mirko Ba{i Nik{a Kaleb stali su u odbranu selektortvrdnjama da sa tri bronce na zadnja ttakmi~enja ima dovoljan kredibilitet, te d

je ulazak me|u ~etiri uvijek uspjeh.

“SVA[TA SE PRIÂ, MALO SE KA@E”îni se da je jedina prava adresa z

takvo pitanje (bio) najbolji igra~ svijeta pro{loj godini i ~lan najbolje sedmorke pro{log Prvenstva , Domagoj Duvnja“Znate, kako dani prolaze, postajesvjestan kakva je nagrada koju sam dobna Prvenstvu , prije utakmice za tre}mjesto. I ponosan sam na ~injenicu da sa

ba{ ja ‘taj’, najbolji igra~ na svijetu u ankeEHF-a. Zato se valja zahvaliti suigra~ima

trenerima, bez njih ne bi bilo ni~ega. Anisam puno mislio o tome, u glavi mi je bisamo utakmica, a sad ve} valja natrag Hamburg, u ma{inu u kojoj se igra 10utakmica godi{nje, i koja, eto, nosi i nasloevropskog prvaka. Nije mi problem bigrati pedeset minuta, i ta pri~a da sam biscije|en ne stoji, osje}ao sam se dobrosvjeè, ja toliko igram u prosjeku i u tomne treba traìti razloge na{ih poraza. I miselektor htjeli smo najbolje, naravno dostaje àl {to medalja nije tu, ali i ~etvrmjesto je veliki rezultat.” Tako govoveliki sportista. I njemu se ne protivrje~

Ali, sve stvari imaju drugu stran


OPREZAN I MIRAN

Pi{e: AHMED BURI]

Kad ste najbolji igrač na svijetu, onda je četvrto mjesto u Evropi, svakako, malo,no, s DOMAGOJEM DUVNJAKOM, izgleda, nije tako; izrazito skroman i taktičan,

posvećen nastavku sezone sa svojim HSV-om, prošlogodišnjim osvajačem“Lige prvaka”, iznio je neka svoja razmišljanja za SB

DOMAGOJ DUVNJAKNAJBOLJI RUKOMETAŠ NA SVIJETUZA RESPEKTNa prethodnom Evropskom prvenstvu u rukometu Domagoj Duvnjak potvrdio jesvoj ogromni potencijal



objektivno, Urlik Wilbek, koji je primionagradu za najboljeg trenera u pro{lojgodini, (ponovo) je nadmudrio Goluù.Prvo ga je javno hvalio i rekao kako jeHrvatska impresivna zahvaljuju}i njemu,onda pobijedio u polufinalu 29:27, uutakmici u kojoj je Hrvatska imala sve

prednosti, ~ak i onu na poluvremenu 15:13,i “wasser” dvanaest minuta prije kraja. Nakraju se Wilbeck podsmijavao Goluì

aluzijom da je finale u kojem su mo}niFrancuzi rastavili Dance na proste faktore(nikad u istoriji u finalnoj utakmici nikonije dao 41 gol) - izgubio zbog sudija. No,“Dule”, nekada{nje ~udo od djeteta koje jeistovremeno igralo za tri reprezentacije -kadetsku, juniorsku i seniorsku, svejedno,ne}e na “{efa”: “Znate, nije ba{ lako dobiti[panjolsku, ili Dansku. Zato vam treba dase ‘poklopi‘ jako puno stvari, selektor je tu

prakti~no samo jedan detalj, bitniji odostalih ili ne, o tome mo`da moèmo, alinajlak{e je u ovakvim situacijama optuìti

njega. Za medalju, bilo koju, treba vamsavr{en dan, a nama je falilo i malo sre}e.”Po{teno, ali jo{ od kraja devedesetih

traje pri~a da stvarni {ef hrvatskogrukometa nije izbornik, da je samo pokojnii legendarni Velimir Kljaji} uspio izboritiodre|enu autonomiju, a da su i nekadêrvar i danas Goluà, zapravo, instru-menti u rukama pravog bossa. Oni kojiznaju prilike u (hrvatskom) rukometu znajuda je rije~ o Zoranu Gopcu, izvr{nomdopredsjedniku Saveza i ~ovjeku koji jestvorio Zagreb CO. “Iz svla~ionice vammogu re}i da nije tako. Svaki igra~ koji je

do{ao na Prvenstvo je radio za to, i akou~ini sve, on je dobrodo{ao. To je mojodgovor. Sva{ta se pri~a, a malo se kaè”,veli Domagoj Duvnjak.

“MANJE” JE VI[EOnda, ni{ta. Ima stvari koje bi bile

nepristojne u razgovoru s najboljim nasvijetu. Duvnjak je ono {to jeste postaote{kim radom i odricanjem, “Pipe”Smajlagi} ga je uo~io i sa ~etrnaest godina

pozvao u selekciju od 16. Sa osamnaestgodina bio je najbolji strijelac doma}eg

Prvenstva , godinu kasnije kadetski svjetski prvak i najbolji igra~ Prvenstva u Estoniji.Rodio se u \akovu, gdje je otac Ivo biotrener i kaè da sve {to ima i sve {to je

postao duguje obitelji. I dodaje: “Bog mi jedao talent, bez toga nema ni~ega. Sa sedamgodina sam oti{ao na trening i to je bilo - to.Danas, kad vidim sebe u HSV-u, kad sam

progla{en za najboljeg igra~a na svijetu,

kad razmislim kakvim se tempom ovdjeigra, sjetim se kako je bilo u Hrvatskoj.Ovdje se trenira puno manje.”

“Manje?” “To je normalno, jer ima puno zvijezda i igra~a koji traju i po 15-20godina. Bez namjere da ikoga potcjenju-

jem, kad sam igrao u Zagrebu radilo sedanono}no, nije bilo SEHA lige, negodoma}e Prvenstvo u kojem smo lagano

pobje|ivali i cijelu se godinu spremali zatih {est ili sedam utakmica u Ligi prvaka .Ovdje se svaka utakmica igra na ‘no`’,svako svakoga moè pobijediti i to

takmi~enju daje atrktivnost, i glavni razlog {to sam napredovao. I prije svegmoram re}i da je povjerenje koje mi ukazao trener Martin Schwalb ono {to mzaista, ohrabrilo. Stigao sam ovdje Hamburg mlad, sa dvadeset godina, i za pgodina sam napravio puno.”

Puno? I previ{e. Osvojio je titulu Bundesligi , kup, dva Superkupa i Lig

prvaka . I sigurno ne}e stati na tome. MartSchwalb, jedan od najboljih desnih bekovkoje su ove o~i ikada vidjele (i vjerovatnnajboljim “penaldìjom” ikad, uz StjepanObrvana iz Bjelovara), ima velike planovsa Igorom Vorijem, Pascalom HensomBlaènkom Lackovi}em, Hansom Linbergom, jo{ jednom “napasti” Ligu prvakOve sezone Veszprem djeluje impresivntu je, naravno i THW Kiel i ~ini se, prisvih Barcelona . I Nikola Karabati}? Ko

bolji? On je stariji ~etiri godine, ima srebi zlata sa svih velikih takmi~enja, ali

“Dule” ~ini ve}i potencijal. “Ne voliusporedbe, svaki dobar igra~ ima ne{svoje, vrijedno i neusporedivo. U pravste, on je odigrao puno velikih takmi~enjovo Prvenstvo zaista fenomenalno i ovom trenutku mo`da i ima ma

prednost.”Oprezan, miran, krajnje normalan je t

najbolji igra~ svijeta, reklo bi se. I, valjdse druk~ije i ne moè. Sam kaè da mu jnajbolji savjet dao Ivano Bali}, jedisunarodnjak koji je uz njega osvojio ov

presti`nu nagradu, kad mu je rekao: “Maigraj svoju igru.” “Duletu” nije ostalo ni{

nego da ga poslu{a.

4

SKROMNI DE^KO IZ \AKOV

Francuzi su se suvereno pro{etalikroz ovogodi{nje Evropsko prvenstvo , atamo{nji mediji najvi{e zahvaljuju ClauduOnesti, treneru koji je poveo DidieraDinarda samo da drì time-out kad trebaobjasniti kako da se poja~a odbrana. Jer,tolike je godine odra|ivao taj lavovskiposao. U tom smislu nije krivo upitati je li

se Goluà olako odrekao nekih svojihbiv{ih suigra~a koji su, barem savjetima,mogli pomo}i. “To {to ste rekli zaFrancuze je to~no. Ali, nije moje dakomentiram ko treba i}i sReprezentacijom”, opet diplomatski jerekao Duvnjak. Pametnom, vi{e negodovoljno.

FILOZOFIJA “VELIKIH”

KOMENTARI I DIPLOMATIJA


VELIKI DUELNikola Karabati} i Domagoj Duvnjak



Mnogi slu~ajni susreti postajuvremenom prijateljstva. Pone-kad jednostavno zato {tome|usobno zaiskre iskre

prepoznavanja, koje se te{komogu rije~ima izre}i, ali to {to se osjetiloostaje neizbrisivo uklesano u sje}anju. Tomse prvom osje}aju vremenom dodaju, malo

po malo, razgovori, pri~e i pri~ice, darujume|usobne ispovijesti ispri~ane spontano,

brige i radosti, pogre{ke i uspjesi... Takonastaju ona trajna prijateljstva!

SARAJEVO, MOJ GRADI grad moè postati takav dragi prijatelj.

Kad prispijete u njega, on vas pozdravlja, postajete znanci. Na vama je da mu se pribliìte, da prona|ete skrivene draì, dasaslu{ate pri~e o njegovoj pro{losti ne bisteli bolje shvatili i lak{e prihvatili njegovusada{njost koje vi, svojim dolaskom i

boravkom, postajete dio. A ja sam uolimpijsko Sarajevo do{la u svoj grad, ukojem sam proìvjela rano djetinjstvo.Sarajevo je ve} bilo dio moga ranijegìvota. Imala sam {est godina kada sam prvi

put do{la. U njemu sam po{la u {kolu, svaki

radni dan iz Dani~i}eve , uz zidoveTvornice duhana , }ilima do Marindvora, padalje ulicom pored Elektrane , uz prugutramvaja s oznakom slova O - vozio jeobalom Miljacke do Ba{~ar{ije , gdje seokrenuo, promijenio oznaku O u A -nazad je vozio Aleksandrovom. U tojuli~ici, ba{ nasuprot, Elektrane bio je

pekar. Nisam bila jutrom prije {kole nigladna ni èdna, ali... jo{ mi je nos pun

onog divnog mirisa svjeèg kruha. Nastavila bih obalom uz pa skrenulamalo ulijevo i Mis Irbijinom ulicom, poredSokolane do{la do 13. osnovne {kole .Sje}am se - prekoputa {kole bila je velikaKa{ikovi}eva garaà , Ko{evskom ulicomse dolazilo do tetke Marije koja je peklanajbolji pekmez, onaj od neguljenih {ljiva,crn kao katran a na crnom raènom kruhusla|i od meda. Pa... Pa traì{ jo{. Znala samgdje je na vojni~kom groblju “moj ranjenilav”, ~udesni spomenik palim ratnicima, uDràvnom muzeju najduè sam sezadràvala pred maketom potoka i

vodenica, na trgu pred katedralom predizlogom Tivara ~udom sam se ~udila davoda u zavrnutom kraju kaputa, po kojoj“plivaju” patkice od kau~uka, ne procuri. Uonoj ulici {to se spu{ta od Katedrale premaobali Miljacke, s krova zgrade u kojoj je bioTeokarevi}ev du}an vunenih tkanina, paomi je snijeg na glavu, na moju gimnazijskutamno plavu beretku na kojoj se gizdavoisticao mesingani broj dva, pa je svatkomogao saznati da sam ja ve} u~enicadrugog razreda gimnazije. SanjkanjeTrebevi}kom cestom od Drugog {umara do

èljezni~ke rampe na pruzi iznadKova~i}a ... Evo, sada mi je toplo oko srca.Znam da duljim, ali znam i za{to to

~inim: èlim rije~ju izraziti koliko jeSarajevo bilo moj dom. Tek sam kasnije,nakon rata, kada sam dolazila sportom i

poslom, upijala i one dojmove kojima seutire put prijateljstvu ~ovjeka i grada.Upoznala sam i Medresu , zavoljelaBa{~ar{iju , ne zaobilazila Daire , postalasvjesna nenametljive spontanosti ljudi. Stim kapitalom uspomena, do{la sam uolimpijsko Sarajevo. Programsko vodstvoZagreba~ke televizije me je “prekoman-

dovalo” u studenom 1983. do kraja Igara .

Nije bilo prelaznih te{ko}a i privikavannovoj sredini. I nije bila sasvim nova Sarajevska televizija se pripremala za ZO‘84. Temeljito! Ve} za ZOI ‘80. u LakPlacidu u novoj zgradi i s novom tehnikomsav posao za redovni program bio je vje`bu~enje za ZOI ‘84. Zagreb je poslao mene


TRIDESET GODINA KASNIJE

Pi{e: MILKA BABOVI] (Zagreb)

Legendarna hrvatska sportska novinarka koja je rano djetinjstvo proživjela uSarajevu specijalno za „Slobodnu Bosnu“ prisjeća se Zimskih olimpijskih igara

održanih prije trideset godina u glavnom gradu Bosne i Hercegovine

MILKA BABOVIĆSarajevo i ja se čitavu vječnost volimo javno!

KATARINA WITTZvijezda nasarajevskomledu



kolegu realizatora Vladimira Dadu Knezo-cija. Tada smo se srodili. Mnogi su me

pitali kako sam doìvjela odluku da na

Zimskim olimpijskim igrama u svojojzemlji ne}u biti u novinarskoj reporterskoj

ekipi. Nisam se toga ni sjetila. A bila sam: jer sam unaprijed znala da se od meneo~ekuje da onih ve~eri, kada se prenose

kliza~ka natjecanja, budem pripremljena nakomentarskom mjestu. I bivala sam.

Raspored u “organizacijsko-prove benu borbenu olimpijsku jedinicu” - tako j je netko nazvao - bio je jo{ jedan rad

zadatak. Poku{ala sam odgovoriti za{to s ba{ mene poslali. înjenice su samodgovarale - bila sam najstariji sportsurednik. Od osnutka zagreba~kog T

programa 1957. sura|ivala sam organizaciji i funkcioniranju press centarTo jeste bilo korisno iskustvo, ali dalekdragocjenije je bilo ono iskustvo koje sasticala u zemlji i inozemstvu kao korisnreporter, kome nisu izbjegle ni dob

primjeri, ali i propusti. Na{ odjel, ne sje}ase kako mu je bilo slu`beno ime, vodio Zoran Udovi~i}, direktor Radio-televiziSarajevo. Njegova tajnica Zdenka Prege

koju sam tek tada upoznala, bila je vinego vrhunski poznavalac na{eg posla nenadma{ivi organizator. Ona me je uvelamoj dio posla. Sve u svemu, trebalo ispuniti zahtjev da sve {to olak{ava posasvim pripadnicima mass medija moramosigurati. I jo{ preko toga, ako trenutazahtijeva.

NEIZBRISIVE SLIKEPripremaju}i ovaj tekst slijedila sa

staro pravilo {to sam nau~ila od svognovinarskog u~itelja Hrvoja Macanovi}“Ne oslanjaj se na sje}anje, ono ~eszavede, prevari. Uvijek provjeri!” Zato sa


SJE]ANJA NA ZOI SARAJEVO 198

NAJLJEP[I DANSanda Dubrav~i}na otvaranju Olimpijade

“BOLERO”ZAUVIJEK Jayne Torvill i

Christopher Dean



uzela u ruke knjigu Hvala Sarajevo! Bilo jeto sentimentalno putovanje vremeplovom.Ali i nenadano saznanje da sam cioolimpijski program, u to ubrajam isve~anosti otvaranja i zatvaranja, osimklizanja, gledala na televizijskom ekranu usvojoj sobi, radnom mjestu na sedmom katutelevizijskog doma. Treba podsjetiti da jeradni dan svih slu`bi zavr{avao u dubokojno}i, tek kad bi i zadnji reporter svojimgledaocima na Zapadu poslao zadnju vijestiz svog i malenog TV studija, iznajmljenogu sarajevskom TV domu.

Slike mi se name}u! Zbilo se to onihdana kada su silni snijeg, vijavice i vjetar

prijetili da poremete satnicu, da nametnuorganizatoru, ali i svim TV postajama usvijetu neizrecivo sloène brige. Bilo jene{to iza jednog sata poslije pono}i. Stajalasam uz prozor i gledala kako vjetar trga onezastavice na rasvjetnim stupovima, kako semilijuni snje`nih pahuljica kome{aju u tomsvjetlu i nesmiljeno slaù na tlu. Straàrila

sam uz telefone, ~ekaju}i najnovijeobavijesti s Jahorine i Bjela{nice, sa stazana Trebevi}u. Svaku je trebalo odmah

proslijediti dalje. U tom trenu u sobu jeu{ao kanadski komentator i zapitao mogu limu dostaviti dvije zastavice da bi njimaukrasio pozadinu s kojeg }e voditi izvje{tajdnevnih zbivanja. Sa svoga mjesta uz

prozor, tek lagano okrenuta Kana|aninudigla sam telefonsku slu{alicu za izravnuvezu s vatrogascima i najmirnijim glasomupitala kolegu kada po~inje emisija.Odgovor je bio “za 25 minuta”. Nasmije{ilasam se i potvrdila, a da nisam bila svjesna

kako }u to rije{iti. Javio se deùrnivatrogasac. Jo{ nisam ni spustila slu{alicu ave} su tri vatrogasca dovezla sklopiveljesteve, istegla ih i sa stupa skinula dvijemokre zastavice. U hipu sam ih imala urukama i pozvala Kana|anina da do|e ponjih. Na licu mu se zrcalila nevjerica krozkoju je probijala radost! Kasnije samsaznala da je tu epizodicu sa zastavicom

pomenuo u svom javljanju. A ja sam uobvezatnom izvje{taju zahvalila vatrogasci-ma.

Prve slike, po dolasku u Sarajevo,

neizbrisive su. Pionirske trojke, svi usvojim uniformama, sa olimpijskimoznakama na rukavima, naoruàneljestvama, spu`vama i kantama tople vode

peru stakla prometnih semafora, pa zeleno,ùto i crveno svjetlo najednom bljesneoslobo|eno slojeva ~a|i i pra{ine. Ili, slikaiz zgrade u kojoj je stanovalo dosta gostiju-gledalaca iz cijeloga svijeta: predvorju zastolom sjede po dva starija pionira ili

pionirke. Na stolu pred njima su imenicigostiju, stanodavaca, kat na kojem susmje{teni. A birani su tako da su mogli

pristojnim engleskim, te njema~kim ili

francuskim pomo}i posjetitelljima. Tre}i je

pomagao kad je trebalo donijeti prtljagu dolifta. A njihovi roditelji, starije sestre i bra}alopatama su se borili sa snijegom, gra|aninisu rogoborili {to se voze tramvajom sviholimpijskih dana dok im automobili stojena parkirali{tima, sarajevskim se taksistimanije skidao osmijeh sa lica, a to nije bila nitigluma niti golo zadovoljstvo {to “posaoide”. I oni su sura|ivali.

I tisu}e i tisu}e anonimnih suradnika

bili su, u su{t ini, ~lanovi jednomnogoljudnog organizacijskog odbor

Njihovih imena nema u prikazimdobitnika olimpijskih medalja. Ali, oni sih zasluìli, pa makar i ovakvim sje}anjemA pri tom ne bismo smjeli zaboraviti vojnike i njihove starje{ine. Nad~ovj~anskim naporima, ~eli~nom voljom

ponosom su dobili te{ku bitku sa snijegomI... Program je nastavljen!


TRIDESET GODINA KASNIJE

SA IGMANA Jugoslovenski reprezentativci na pripremama pred nastup na ZOI





Bile su to olimpijske igre koje su

po~ele dan prije nego {to su istvarno - po~ele. Ceremonijasve~anog otvaranja 14. zimskiholimpijskih igara bila je zakazana

za 8. februar 1984. na stadionu Ko{evo . Ali je prva utakmica takmi~enja u hokeju naledu odigrana dan ranije. Zbogzgusnutog rasporeda, valjda. “Bio samtad jo{ sasma mali...”, ali kao da minegdje zvoni da su klizali i pak palicomtjerali ispred sebe Amerikanci. I togdana u Sarajevu nije bilo snijega. Pa

smo svi ~ekali Dnevnik u 19.30 sati,kako bismo ~uli najnovijeh i d r o m e t e o r o l o { k osaop{tenje êde Orlovi}a iVuke Ze~evi}a. Samo zahva-lju ju}i njima, a ne Bogu jer tadasmo ìvjeli u komunisti~koj dràvi,i po~eo je padatisnijeg u no}i sa 7.na 8. februar. Kakogod, Sanda Dubrav-~i} je upalila olim-

pijski plamen,Bojan Kriàj je

poloìo zakletvu uime sportista, pa suonda isti ti sportisti, iz ~etrdeseti devet dràva, pro{etalitartanom stadiona Ko{evo ,i Zimske olimpijske igre u Sarajevu moglesu po~eti.

[IROK FRANKOV OSMIJEHOni koji su tada radili, stvarali i

privre|ivali glorifikuju to vrijeme. Naravno! Jer, imali su i preduze}a, ifabrike, i redovne plate, i regrese, i

besplatno zdravstvo, i djecu su mogli

besplatno {kolovati, a i sebe za prekvalifikaciju, ili retroaktivno polaganjeispita, na kraju krajeva, imali su onolikudràvu. No, ne vjerujemo ba{ da je GoranMikuli}, direktor sarajevske izdava~keku}e Rabic , odlu~io objaviti knjigu

Olimpijsko Sarajevo za nezaborav zato {tomu ponekad kane suza za tim vremenima.Htio je, naprosto, objaviti svjedo~anstvo o

jednom gradu u jednom vremenu, o tihdvanaest dana - ustvari trinaest, sjetite seonog 7. februara - kada je u glavnom gradutada Socijalisti~ke Republike Bosne i

Hercegovine napisana jedna od najljep{sportskih bajki ikada. Pa on sada sam

podsje}a na tu olimpijsku storiju, jer to, karo|eni Sarajlija, smatra svojom obavezomPromocija knjige Olimpijsko Sarajevo znezaborav zakazana je za 7. februar

Olimpijskom muzeju , koji je trenutno sklopu Olimpijskog centra Zetra . “Da najljep{i san moè postati stvarnos

potvrdile su XIV zimske olimpijske igrkada je Sarajevo zauvijek postaolimpijski grad i ve} tada zakora~ilo u 2stolje}e. Knjigom uspomena OlimpijskSarajevo za nezaborav, Izdava~ka kuRabic daje i vlastiti obol obiljeàvanj

tridesetogodi{njeg jubileja, sa èljom dse taj uzlet ponovi” , napisao je GoraMikuli} na 155. od ukupno 156 straniove knjige.

Rasko{nu, tvrdo, najtvr|e ukori~enlijepo opremljenuupakovanu knjig

Olimpijsko Sarajevo znezaborav dizajnirao je ~uve

sarajevski dizajner i grafi~urednik Dragan S. Stefanovi}. P

dijeljena jedvanaest poglavlj

plus uvonormalno: Da

olimpijskog zanoi slave , Kako je sv po~elo , [ta su Ig

sve darovalPodsje}anjPortreti , Olimpijsk

metropola , U fokusu svjetskmedija , Slavodobitnic

Panorama IgarObiljeàvanje jubilej

Ollimpijski pokreAlbum. A izme|u koric

tekstovi, kazivanja, porukeJacquesa Roggea, Slobodan

Staji}a, Aziza Hadìhasanovi}a, Ljubi{Ze~evi}a, Ahmeda Karabegovi}Drage Moldovana, Drage Bozje, Niko

Bili}a, Sande Dubrav~i}-[imunja


«LIJEPO JE BILO U SARAJEVU...»

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI], fotografije

iz knjige “Olimpijsko Sarajevoza nezaborav”

U subotu, 8. februara, biće obilježeno trideset godina od otvaranja 14. ZIMSKIHOLIMPIJSKIH IGARA u Sarajevu; u ovom tekstu prisjećamo se dana kada je

glavni grad BiH bio centar svijeta, a predstavljamo i knjigu OLIMPIJSKOSARAJEVO ZA NEZABORAV, koja je upravo objavljena

DANI OLIMPIJSKOGZANOSA I SLAVE



Jureta Franka... Upravo je ovaj potonji biona{ heroj tada: osvojio je srebrenu medaljuu veleslalomu, a i nosio je jugoslovenskuzastavu na otvaranju ZOI-a. Nacionalnezastave na otvaranjima olimpijada nose,uglavnom, najuspje{niji sportisti svojihdràva. Tada su to u Jugoslaviji, u zimskimsportovima, bili Sanda Dubrav~i} i BojanKriàj. No, oni su dobili druge, ve}spomenute zadatke, pa je ta ~ast pripalaJuri Franku. [irokog osmijeha digao jezastavu visoko, {to i jeste red u takvim

prilikama, ali kao da je ve} 8. februa po~eo proslavljati osvajanje medalje 1februara.

BO@O SU[EC, RANORANILAC Negdje pri kraju knjige moèmo vidje

fotografije heroja Zimskih olimpijskigara u Sarajevu: Marje-Liise HamalaineKirvesniemi, koja je osvojila tri zlatne

jednu bronzanu medalju, potom GundSvana, K atarine Witt, Billa JohnsonJayne Torvill i Christophera Deana kak

ple{u na ledu uz Ravelov Bolero , ondPhila i Stevea Mahrea, Deborah Armstron

Paolette Magoni, Michele Figini, MaxJulena koji je bio bolji od Franka i osvojzlatnu medalju u veleslalomu, zatiMattija Nykanena, Jensa WeissflogaBoò Su{ec, veliki hrvatski sportsnovinar i komentator, na sarajevskOlimpijadi bio je zaduèn za prenotakmi~enja koja su odràna na VelikomMalom polju na Igmanu. Dakle, skija{kskokova i skija{kog tr~anja. Dobro, bio je

biatlon, ali oni, da tako kaèmnajpopularniji heroji postali su sportisti skokovima i tr~anju. I bar za Su{eca. [ta to ~ega se on prvo sjeti kada mu nekspomene XIV ZOI, pitali smo ga: “Prvasocijacija, kada se spomene skija{ktr~anje na sarajevskoj Olimpijadi , je ledenvrijeme gore na Igmanu. Ta skija{ka tr~ansu obi~no po~injala u devet ujutrStanovali smo u Dobrinji i kretali na Igma


DIVNO, NEZABORAVNO, I NEPONOVLJIV

“Zimske olimpijske igre“ u Sarajevu ko{talesu 124 miliona ameri~kih dolara, a ostalo je dvanaest

miliona dolara ~iste dobiti!

GORAN MIKULIĆ:

“Knjigom uspomenaOlimpijsko Sarajevo za

nezaborav , Izdavačkakuća Rabic daje i vlastitiobol obilježavanjutridesetogodišnjegjubileja, sa željom dase taj uzlet ponovi”

SKOKOVI NA “DUGE STAZE”Lete}i Finac, Matti Nykanen



negdje u pola {est, {est. I onda nalazi{ onesvoje kolege koji rade ve~ernje sportove,koji tek izlaze iz onih lokala... Jer, ako sesje}ate, u Dobrinji su bili smje{teni svinovinari, ali je svaka tada{nja republika adana{nja dràva, imala svoj lokal. A lokalisu radili po cijele no}i. Ustvari, prvosje}anje na Olimpijadu mi je fantasti~naatmosfera i druènje. Drugo sje}anje mi jehladno}a, a onda dolaze ovi gore junaci,koji su stvarno bili junaci, Marja-LiisaHamalainen i cijelo to dru{tvo. Ali, prveasocijacije su mi emotivne.” A da li ste tihdana stigli pro{etati gradom? “Re}i }u vam

jo{ jednu stvar, nema veze {to sadarazgovaramo za bosanskohercegova~ki,sarajevski medij. Bio sam na {esnaestolimpijada u karijeri, {to ljetnih {tozimskih, i najupe~atljivija, najdraà mi jesarajevska Olimpijada . I bio sam puno pogradu, tada. Oboàvam Sarajevo! Posebnoono Sarajevo iz tog vremena. Bilo je divno,nezaboravno, ali, naàlost, i neponovljivo”,

veli Boò Su{ec. Nedavno je u emisiji Reflex , koja sesvakog ponedjeljka emituje na TV OBN-u,a koju je uredio i vodio glavni i odgovorniurednik ovih novina, gostovao AhmedKarabegovi}, generalni sekretar Organi- zacionog komiteta 14. ZOI. Iznio je tom

prilikom fascinantne podatke o tome koliknam je zna~ila Olimpijada , podatke koje szaboravili i mnogi koji su ih znali. “Zimskolimpijske igre u Sarajevu su prve koje szavr{ene sa suficitom. Ko{tale su 12miliona ameri~kih dolara. Pokrili smo sv

tro{kove izgradnje objekata, svneposredne tro{kove u organizaciji, a osta je dvanaest miliona ameri~kih dolara ~isdobiti! Izgradnjom objekata na Bjela{nicIgmanu dobili smo jedan izuzetno povoljaresurs za razvoj alpskog i nordijskoskijanja, a Jahorinu smo i dalje razvijali kacentar zimskog turizma. Olimpijada je zrezultat imala 5.425 novih, komfornstanova. A rezultat Olimpijade bio je 9.500 novih radnih mjesta”, rekao jAhmed Karabegovi}. A negdje izme|navedenog nabrajao je generalni sekretOrganizacionog komiteta 14. ZOI

izgradnju, dogradnju, rekonstrukcijobnovu, opremanje, i Zetre , potom jo jedne dvorane na Skenderiji , i AerodromBob, sanka{ke i skeleton staze nTrebevi}u, Hotela Holiday Inn i jonekoliko hotela, kru`nih tokova, vodsistema, moderne telefonske centrale, RTdoma ... Ma, trebala bi mu dva Reflexa dsve nabroji... I sigurno bi ne{to izostavio.

Eh, bila je to i prva Olimpijada za JuanAntonija Samarancha na ~elu Me|narodnog olimpijskog komiteta . I, naàlos

posljednja za ìvota Emerika Bluma, biv{egradona~elnika Sarajeva i osniva~a i prvodirektora Energoinvesta .


«LIJEPO JE BILO U SARAJEVU...»

18. MAJ 1978.: Na zasjedanju MOK-a

u Atini, Sarajevu, u konkurenciji japanskog Sapora i {vedskog Göteborga,povjerena organizacija Igara.

13. OKTOBAR 1979.: Pahuljica,autora Miroslava Antoni}a iz Sarajeva,usvojena kao znak Igara.

24. APRIL 1980.: Skup{tina gradaSarajeva i Jugoslovenski olimpijski komitet formirali Organizacioni komitet upunom sastavu od 79 ~lanova - zapredsjednika imenovan Branko Mikuli},a dotada{nji predsjednik Privremenog

komiteta Anto Su~i} za predsjednikaIzvr{nog komiteta, da bi istovremeno bioizabran i za potpredsjednika OK-a.

7. MAJ 1981.: îtaoci jugoslovenskihlistova za maskotu Igara izabrali Vu~ka,rad Joè Trobeca iz Kranja.

14. DECEMBAR 1982.: PredsjednikMOK-a Juan Antonio Samaranch otvorioOlimpijsku dvoranu Zetra. Tomonumentalno sportsko zdanjeprojektovali su prof. dr. Du{an \apa iarhitekta Lidumil Alikalfi}.

29. JANUAR 1984.: U drevnoj Olimpiji

upaljen olimpijski plamen za XIV ZOI, apodignuta je i olimpijska zastava uOlimpijskom selu na Mojmilu.

6. FEBRUAR 1984.: U Sarajevuodràna 87. sesija Me|unarodnog olimpijskog komiteta.

7. FEBRUAR 1984.: Olimpijskiplamen stigao u Sarajevo, a na plamenikispred Skenderije upalio ga je nekada{njiolimpijac Ajdin Pa{ovi}.

8. FEBRUAR 1984.: Na olimpijskomstadionu Ko{evo sve~ano otvorene XIVZOI, uz u~e{}e sportista iz 49 dràva.Sanda Dubrav~i} upalila olimpijskiplamen. Igre je otvorio predsjednikPredsjedni{tva SFRJ Mika [piljak .

19. FEBRUAR 1984.: U ledenojdvorani Zetra sve~ano zatvorene XIV ZOIi uga{en olimpijski plamen. Na zavr{nojsve~anosti predsjednik MOK-a JuanAntonio Samaranch uru~io najvi{e, zlatnoolimpijsko odli~je predsjedniku OK-aBranku Mikuli}u.

IZ “KNJIGE”

DATUMI ZA NEZABORAV

50

SARAJVEVSKA HEROINA Finska trka~ica na skijama, Marja-LiisaHamalainen Kirvesniemi



VI[E OD IGR

U programima vezanimza obilježavanje 30

godišnjice od održavanj“Zimskih olimpijski

igara” u Sarajevu 1984

rijetko ćete vidjeti imBIBIJA KERLA; brzoklizačica koja je Jugoslaviji SR BiH predstavljala n

“Olimpijadi” u Sarajev1984. i u Calgaryju četir

godine poslije z“Slobodnu Bosnu” govor

o emocijama s učešća n“Olimpijadi”, drugimsportovima kojima s

bavila: atletickuglanju i fudbalu

padovimausponima.

BIBIJA KERLA

Foto:AlmirPanjeta



Oko piste za brzo klizanje na Zetri15.000 ljudi koji skandirajunjeno ime i od nje o~ekuju ~udo.Godina je 1984., Olimpijske igreu Sarajevu, Bibija Kerla kre}e na

svoju prvu olimpijsku utrku u brzomklizanju. Prva krivina i - pad! Bibiji zuji uu{ima, od buke ne ~uje svog trenera, diè sei nastavlja. Pada Bibija i u sljede}oj utrci udrugoj krivini, diè se i nastavlja. U tre}ojutrci na 3.000 metara Bibija dolazi pred cilji u cilju namjerno pada, kaè, htjela je darazveseli raju. Pitamo Bibiju, 30 godina

poslije, kako danas gleda na sve to:“Na to gledam kao jedno veliko

iskustvo, jer tada jos uvijek nisam biladovoljno savladala ne samo sve krivine usportu, nego i u ìvotu. Danas je to sasvimdruga stvar. Bez obzira na kojoj krivini senalazim, uvijek nastojim da ravnoteù

prebacim na onu stranu koja }e me spasitiod pada”, kaè nam Bibija Kerla. Danas jeu Kulga{kom savezu BiH, ali dok je ledena

ploha u Zetri, Bibija je uvijek tu negdje,

oko leda.KRIVINE NA[IH @IVOTA

“Najva`nije i najdraè uspomenu susamo u~e{}e na Olimpijskim igrama u momgradu Sarajevu. Vrlo malo je ostalo odonoga {to sam tada skupljala, puno toga jenestalo u ratu, ostalo je sje}anje i dragi

prijatelji”, pri~a nam Bibija. Osimuspomena, uspjela je sa~uvati klizaljke skojima je nastupila na Olimpijadi uSarajevu i poslije u Calgaryju.

“Evo ih, i sad ih bri`no ~uvam, na njimasam doìvjela neke od najve}ih momenata

u ìvotu”, govori nam dok ponosno pokazuje klizaljke, ka~i ih oko vrata...Izlazimo i na sada betonsku stazu sa

nekoliko cijevi okolo, nekada{nju pistu za brzo klizanje.

“Evo, to je ta nesretna krivina”, pokazuje nam sa sjetom krivinu u kojoj je pala.

U klizanje je Kerla „upala“ iz atletike.Kaè da joj nije trebalo dugo da „ufr{tulji“klizanje, a poziv za Olimpijadu je dobilatek pred po~etak Olimpijade u Sarajevu!

“Ukoliko si ve} nau~io tr~ati, a atletika je bazni sport, onda nije bilo te{ko presko~iti sve prepreke i popeti se na

Olimp, san svih sportista!”Poslije Sarajevske olimpijade, Bibija je

ispunila normu i za narednu.“U Calgary sam oti{la zahvaljuju}i

normi koju sam isklizala i nastupom u tridiscipline postavila sam jugoslovenskerekorde koje do danas niko nije uspio da

obori”, kaè Kerla. Poslije Calgaryja 1988 prilika za klizanje bilo je sve manje, pa posvetila i drugim sportovima.

“Trebala sam nastupiti i na ZOI Albertvilleu, ali svoje mjesto sam ustupimla|em takmi~aru. Te iste godine po~eo nesretni rat, i kako da se bavim brzi


PONOSNA SPORTA[ICA

“Bez obzira na kojoj krivini se nalazim, uvijek nastojimda ravnoteù prebacim na onu stranu koja }e

me spasiti od pada”

Pi{e: ALMIR PANJETA

KLIZALJKE O KLIN“Na ovim klizaljkamasam doìvjela neke odnajljep{ih trenutaka uìvotu”

BIBIJA DO OLIMPA, NEKI NI DO OLIMPICA “Nije bilo te{ko presko~iti sve prepreke i popeti se na Olimp, san svih sportista!”



klizanjem dok granate padaju po pisti?! Afudbalom sam se bavila paralelno saatletikom, brzim klizanjem i kuglanjem.Bilo me i u reprezentaciji, a igrala sam i~etiri godine fudbal u Njema~koj”, pri~aKerla koja je 1985. godine igrala i za @elju .S Grbavice je s klubom oti{la u Pulu, a kodrezultata od 3:2 za Jugoplastiku , zamolila je

trenera, koji nije ni znao da ona zna igrati,da u|e u igru. I rije{ila stvar: dala je petgolova, i pored toga {to joj je sudija

poni{tio dva, fudbalerke ‘@elje’ su na krajuslavile sa 5:3!

Pitamo je moè li pored svih sportovaizabrati najdraì, iako unaprijed znamo da

je pitanje osu|eno na neuspjeh:“Ako uzmem u obzir da sam u atletici

bila dràvni reprezentativac Jugoslavije,da sam u brzom klizanju u~esnica 14. i 15.ZOI u Sarajevu i Calgaryju, da sam fudbaligrala i u reprezentaciji Jugoslavije iBosne i Hercegovine, da sam u kuglanju

nastupila za reprezentaciju BiH na

svjetskim prvenstvima vi{e od 15 puta,dolazim do zaklju~ka da mi je najdraìsport atletika, klizanje, fudbal i kugla-nje!”, kaè Bibija.

S obzirom da je i danas koliko moè uzmlade sportiste, pomaè savjetima koliko jeu mogu}nosti, prati njihov rad, pitamoBibiju koliko se u njeno vrijeme bilo lak{e

ili teè baviti sportom:“Dràva ni u kom slu~aju ne ~ini punoda pomogne onima koji se danas bavesportom. Ukoliko moès platiti, mo`da i

postane{ neko i ne{to, ukoliko to nisi ustanju da u~inis - dàba ti talenat, od tebenema ni{ta”, kaè Kerla.

NEKI SU ME VE] OTPISALIKivna je na ~injenicu da godinama nije

proizveden ni jedan sportista koji bi mogaoostvariti neke od bitnijih rezultata u brzomklizanju:

“Prije svega treba otjerati ljude koji su

na ~elu Kliza~kog saveza Bosne i

Hercegovine. Ljude koji su zasjeli u foteli koji i danas tvrde da je klizanje rekreativsport. Nepojmljivo je da u brzom klizanjuzadnjih 20 godina nema takmi~ara koji nastupili na Olimpijskim igrama. Neospono je da za uspjeh treba upornost, ali usloza rad, pored talenta, jedan su od klju~nfaktora za uspjeh svakog sportiste.”

Bibija je danas aktivna u Kugla{kosavezu BiH i kaè da je i tu stanje kao i drugim sportovima u BiH:

Ne moèmo zaobi}i ni pitanje zbo~ega Bibiju ne vi|amo vi{e u programimobiljeàvanja godi{njice ZOI ‘84...

“[ta re}i na ovo pitanje? Mo`da bodgovor trebali dati oni koji szaduèni za obiljeàvanje 14. ZOI 8

Normalno je da me boli takav odnoodgovornih, ali s obzirom da u na{dràvi vi{e ni{ta nije normalno, ondme ne ~udi ni ~injenica da su ve} nezaboravili ko sam”, zaklju~uje Bibi

Kerla.


VI[E OD IGR

OD OLIMPIJSKOG DO RATNOG PLAMENA: “U Calgary sam otišla zahvaljujući normkoju sam isklizala i postavila sam jugoslovenske rekorde koje do danas niko nije uspi

da obori. Trebala sam nastupiti i na ZOI u Albertvilleu, ali svoje mjesto sam ustupilamlađem takmičaru. Te iste godine počeo je nesretni rat, i kako da se bavim brzimklizanjem dok granate padaju po pisti?!”



Tek sada, trideset godina nakonsarajevske Olimpijade , postajemosvjesni {to smo imali i gdje smosada. Iako }e mnogi re}i kako jerije~ samo o nostalgiji, prizivanju

pro{losti, sje}anjima, prije trideset godinaglavni grad BiH bio je sredi{te svijeta.

ZNANSTVENA FANTASTIKAOlimpijski komitet BiH odlu~io je

obiljeìti 30. godi{njicu ZOI u Sarajevu naolimpijskim planinama Bjela{nici i

Jahorini i u sklopu iste manifestacijenapraviti ispra}aj za pet sporta{a koji }e

predstavljati BiH na predstoje}oj zimskojOlimpijadi u Sochiju. Iako u nedostatku

prave zimske atmosfere uobi~ajne za ovodoba godine, na Jahorini su svi bili dobroraspoloèni. Doga|aj je imao vi{estrukizna~aj. Osim obiljeàvanja 30. godi{njiceZOI ‘84, gradona~elnici Sarajeva i Isto~nogSarajeva Ivo Kom{i} i Nenad Samardìjastigli su i kao promotori zimskog EYOF-a,

kojem }e ta dva grada biti doma}ini 2017.godine. “European Youth Olympic Festival

je samo uvod u ne{to {to svi ve} dugoo~ekujemo, a to je kandidatura za novuzimsku Olimpijadu ”, istaknuo je

gradona~elnik Sarajeva Ivo Kom{i}. Njegove rije~i trenuta~no zvu~

nerealno, poput naslova nekog filmznanstvene fantastike. S obzirom ntrenuta~nu politi~ku i financijsku situaciju dràvi, ali i katastrofalno staninfrastrukture na olimpijskim planinamOno {to raduje zasigurno je kona~

po~etak obnove Olimpijskog muzeja , ko je uni{ten prije to~no 22. godine. Kod nto sve nekako ide sporo, te{ko, “na mi{i}e

Tko zna, ako sada apliciramo, mo`dadobijemo Olimpijadu , za 22 godine.

Specijalno iz Zagreba povodom obilje`vanja trideset godina ZOI stigla je SandDubrav~i}-[imunjak. Iako joj simpati~


GODI[NJICA OLIMPIJADE

Tekst i foto: MARIO ILIÎ]

Za na{e sporta{e koji su ispunili olimpijsku normu,naàlost, jo{ uvijek vrijedi staro olimpijsko geslo

“Va`no je sudjelovati“

“Olimpijski komitet BiH” je 1. februaraobilježio 30. godišnjicu “Zimskih olimpijskih

igara” u Sarajevu; centralna svečanostodržana je na Jahorini, a prisustvovala joj je i SANDA DUBRAVČIĆ-ŠIMUNJAK, koja

je 8. februara 1984. upalila olimpijskiplamen na stadionu Koševo

OD ZOI-a DO EYOF-a





mir je {ehidsko dijete,svr{eni medreslija, pisac u

poku{aju i slabomotivisani student filozofije.

Neukorijenjen je u svijetu u koji je ba~en: vjera mu se nudi kaonajpouzdaniji rukohvat, ali jedandio njega ne uspijeva da se njome

zadovolji. On je dijete ratne i poslijeratne Bosne, preranosazrio, s previ{e bremena nadje~a~kim ple}ima, izrastao je uosobu kojoj svijet ne pruà ni{ta

pouzdano ni trajno.Roman Samedina Kadi}a

„Pau~ina“ nudi ~itaocu jedinstven pogled na religiozni muslimanskimilje Bosne i Hercegovine, sasvim raznolikostima grupa kojetom miljeu pripadaju: od

bjela{ni~kih sela, preko

izbjegli~kih nastambi idijasporskih mesdìda pofabri~kim halama, pa sve dosarajevske Medrese i ~ar{ijskogepicentra pobo`nosti. S dubokimrazumijevanjem i suosje}anjem,iznutra, ali i vrlo kriti~ki, sao{trom (auto)ironijom, Kadi}govori o bh. muslimanima nana~in kakav u novijoj bh.knjièvnosti nismo ~itali. Kadi}

je duhovit, sa istan~anim sluhomza savremenu narodnu usmenuknjièvnost i posebnim interesom

za razli~ite dijalekte. Likovinjegovog romana su uvjerljivi iìvopisni, jedinstveni ali i

prepoznatljivi, u mnogo ~emutipi~ni. Naprimjer, Emirov daidàFerid, jednoruki majstor kojionom preostalom rukom diètre}u ku}u, nakon {to su mu„dvije Srbi zapalili“. Ferid je„nastavio da onom jednom~eki}a, {tema, {arafa, blanja,{aluje, pi{e, miluje, glasa i vozi“:on je ona Bosna koja ne gubivjeru ni polet, koja traumu

transformi{e u pokreta~ku

energiju. Sasvim druga~iji odEmira. Tu je i Emirova majkakoju mladi} naziva Ocem,aludiraju}i na ulogu glave

porodice koju je ova sna`na èna preuzela nakon mu evljeve pogibije. Kadi} pi{e o beskrajnova`noj temi odrastanja generacijekoja je ostala bez o~eva, ostav{itime bez predmeta osude, pobunei mr`nje. Autor sagledavatragi~nost porodi~nih gubitaka,ali ne sakralizira `rtve.

U najzanimljivije likoveromana spada kom{inica Hurija,srebreni~ka udovica koja sedokopa [vedske i gonjenao~ajem inscenira ludilo da bi

svojoj djeci obezbijedila ostanak u ovom zemaljskom dènetu.Uskoro shvata da je granicaizme|u fiktivnog i stvarnogludila tanka, a instinkt za

pre ivljavanje je na kraju pretvoriu pokornu naturaliziranu[ve|anku. Ipak, svako malodolazi u domovinu, i tu biva

prava gospo|a, koja punimkesama poklona budi toplinu izavist rodbine i prijatelja.Ponekad se samo zgroziotanjenom vjerom i ljudima „koji

piju i uz ilahije“. Prijateljstvo

izme|u Oca i Hurije neobi~no jeemotivan i uspje{an prikazautenti~ne ènske solidarnosti i

prijateljstva.

Hurija Emiru omogu}i daramazansku praksu obavi uMalmöu i taj opis dijasporskogmuslimanskog svijeta posebno jedojmljiv: sarajevski prigradskihodìca na{ao se u svijetu gdjeusamljene rahmetlije valjagusuliti po stara~kim domovima i

spu{tati u kabur komunal~evim

pritiskom na dugmespecijalizirane sprave. Mevludi

jasini imaju cjenovnikevi{estruko vi{e od bosanskih, a

pi{u}i o tom napla}ivanjumolitvi, Kadi} prikazuje kolikose u muslimanski kler uvuklaravnodu{na pragmati~nost, tekako je vjera postala tek unosan

biznis.Prate}i Emirovo djetinjstvo,

srednju vjersku {kolu i studiranjKadi} oslikava Bosnu protekledvije decenije, sa njenimtragikomi~nim apsurdima. Emiru Trebinju posje}uje prijatelje izmedrese: tako jeftino dobivaljetovanje, ali i pripomogne oko

jedne d enaze. Dok oznojenlopata hercegova~ki kamenjar,gleda ljude koji su do{li na

posljednji ispra}aj kom{iji i samga strah i stid sprije~e da im ka`„Ljudi, uzmite lopatu, nema vez{to ste Srbi.“

Najslabije mjesto, progoretinovog romana, jeste vi|enje onih

èna koje nisu smjerne ucviljeneudovice. One kao likovi prakti~no i ne postoje, a uromanu se spominju ili

primitivnim ma~o komentarima( pusto{io ju je kao lamelu uz [iroka~u !?) ili kao stereotipneepizodistice (plavu{a- kurva-raspu{tenica -u~esnica seminaraKadi} suvereno govori oljudskim zabludama,licemjerjima i pokolebanoj vjeri

pravi odli~ne veze izme|uisto~ne i zapadne knjièvnosti, n

duhovit i originalan na~in spaja profano i sakralno. Samo musvijet èna (osvije{tenih,samostalnih ili seksualnih bi}a),kao i njegovom junaku, naàlosostaje slabo poznati tamni vilaje

Pau~ina je roman kojinasmije i rastuì, ohrabri irazljuti, vjeru dovede u sumnju onda joj nje`no i nenametljivoopet ostavi otvorena vrata. Nakoovog romana Kadi} svakako

postaje autor ~ije }e se naredneknjige ~ekati sa velikom

radoznalo{}u.


Pi{e: ADISA BA[I]

Jedinstven pogled na religiozni muslimanski milje Bosne i Hercegovine

Samedin Kadi} ro|en je1982. godine u Sarajevu.Zavr{io je Gazi Husrev-

begovu medresu,magistrirao na Filozofskomfakultetu u Sarajevu, radiona Radiju Bir. Autor jeromana Penelopin vez iPau~ina.

O AUTORU

Roman Samedina Kadića„Paučina“(Šahinpašić, Sarajevo, 2013.)

KNJIGA MJESECA

Hodž(ic)a Smijeh



ALEXANDRA HARRIS

Virginia WoolfSpisateljica ihistori~arka kultureAlexandra Harrisautorica je knjigeVirginia Woolf: Biografija (Sandorf ,Zagreb, 2013.),hvaljene studije oìvotu i djelu slavnebritanske

knjièvnice.Cijena je 42 KM.

HANNES GRANDITS (ur.)

Sun~ana stranaJugoslavije

Sun~ana strana

Jugoslavije: Povijest turizma u socijalizmu (SrednjaEuropa, Zagreb,2013.) zbornik jeradova objavljenizvorno naengleskom jeziku naSrednjovropskomsveu~ili{tu u

Budimpe{ti. Autori tekstova suhistori~ari kao i histori~ari kulture, aknjiga je svojevrsni prilog istraìvanjuzajedni~ke svakodnevice

jugoslovenskog prostora i jednogaspekta ìvota koji danas polako tone uzaborav.Cijena je 60 KM.

JOHN GREEN

Gre{ka u na{imzvijezdama

Svjetski bestselerGre{ka u na{im zvijezdama (Fokus komunikacije ,

Zagreb,2013.)govori oAugustusu i Hazel,dvoje tinejdèra kojisu zaljubljeni, ali ihod prosje~nihvr{njaka odvaja to

{to su se oboje suo~ili sa smrtonosnombole{}u. Augustus je bolest pobijedio,ali Hazel umire... Pred njima je sveganekoliko zajedni~kih mjeseci, no njihovaljubavna pri~a posve}ena je ìvotu a neumiranju.Cijena je 26 KM.

ZERO ZERO ZERO

Cijelo globalnoselo šmrče bijeloItalijanski publicista Roberto Saviano,proslavljen knjigom Gomorrha u kojoj je

prokazao djelovanje mafije, objavio je novuknjigu Zero, zero, zero . Tema je kokain, aosnovna teza ovog zapaljivog {tiva naskoro 500 stranica jeste da bijeli prahvlada svijetom, od Meksika i Kolumbije,preko New Yorka, pa do evropskih banakagdje se pere zara|eni novac. Taj novac je,tvrdi Saviano, sprije~io da finansijska kriza2008/2009. bude mnogo teà.

NOVA SVJETSKA KNJI@EVNOST

Hemon međunajvećimpripovjedačima

današnjiceUgledna austrijskaknjièvna kriti~arka ipublicistkinja SigridLöffler napisala jestudiju „Novasvjetska knjièvnost injeni pripovjeda~i“.Ona govori ohibridnim identitetimadana{njih pisaca i okretanju koje je proteklih 30 godina postatemelj knjièvnosti usljed dekolonizacije,ratova i globalizacije. U najzna~ajnijepripovjeda~e dana{njice ova autoricaubraja Aleksandra Hemona, V. S.Naipaula, J. M. Coetzeeja, SalmanaRushdieja, Garyja Shteyngarta...

FILMSKI TREND

Ekranizacije pjesničkih životaPosljednji u nizu ameri~kih knjièvnika~ija je biografija ekranizirana bitnik jeAllen Ginsberg. Glavna uloga jedodijeljena Danielu Radcliffu, dje~akusa nao~alicama koji je svojedobnoutjelovio ~arobnjaka Harryja Pottera,a sada u filmu Kill Your Darlings glumislobodoumnog protivnikakonformizma, gay ikonu Ginsberga.Proteklih godina su na filmsko platnopreto~eni ìvoti Jacka Kerouaca iTrumana Capotea, a ovih dana naameri~koj televiziji je premijeru imaoambiciozni dugometra`nidokumentarac o ìvotu misterioznog ipovu~enog J. D. Salingera.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. John Green: The Fault in Our Stars

2. Veronica Roth: Divergent

3. Donna Tartt: Goldfinch

4. Markus Zusak : The Book Thief

5. Robert Michael Gates: Duty

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH

(Knjižara ZORO)

1. Aleksandar Hemon: Knjiga mojih ìvota

2. Edin Urjan Kukavica: Vjernik

3. Mirsad Pa{ovi}: Bosanski ble}ak

4. Vedrana Rudan: Amaru{i

5. Ahmed Buri}:Maternji jezik



KULT MARKETNEIL YOUNG

San jednoghipjia

Na dan kada }e se uprodaji pojaviti 900 broj

Slobodne Bosne , ususjednoj Hrvatskoj bit}e objavljenaautobiografijalegendarnog ameri~kogglazbenika Neila

Younga. Knjiga nosi naziv San jednog hipija i progovara o privatnom ìvotu togvelikog glazbenika. Knjiga San jednog hipija sadrì 361 stranicu i stoji 37 KM.

VAN GOGH

Neumerenu svemuêst gostbosansko-hercegova~kihpozornica,beogradskiband Van Gogh objavio

je novi studijskialbum pod

nazivom Neumeren u svemu . Rije~ je onjihovom devetom studijskom uratku

koji donosi deset novih pjesama. Iakoprve kritike albuma nisu pozitivne, Van Gogh }e kao i dosad stvari poku{atipopraviti live nastupima.

ANDY DERIS AND THE BADBANKERS

Million DollarHaircuts On TenCent Heads

Andreas AndyDeris je heavymetalac iznjema~kog gradaKarlsruhea. Od1994. do danaspjeva~ je kultnognjema~kog power

metal banda Helloween. Pored togastigne snimiti i pokoji samostalni album,ba{ poput ovog koji nosi naziv Million Dollar Haircuts On Ten Cent Heads ,kojeg je snimio s bandom Bad Bankers .

“... Ne brini zna{ ti nje`no kao damiluje{ ènu”, re~enica je iz kultnog filmaHajrudina [ibe Krvavca Partizanska eskadrila . Izgovara je ranjeni pilot @arekojeg igra Ljubi{a Samardì} daju}i uputemladom pilotu kako prizemljiti avion.Mladog pilota Dalibora, pak, igrao je R ado{

Baji}, a sve ostalo je legenda. Nepoznanica je da li je lik Daliborainspirirao rockere iz Vranja kada su biraliime benda, ali se poveznica svakako moènapraviti. Ne`ni Dalibor osnovali suvranjanski srednjo{kolci jo{ 1995., ali jezbog raznoraznih peripetija i selidbi, band

prestao sa radom sve do 2003. godine. Dodanas su snimili tri studijska albuma. Ve}

prvi album pod nazivom Sredstva i ve{tine iz 2008. ubilje io je pozitivne kritike inagovijestio kako se radi o perspektivnom

bandu, dok je drugi album Normalan ìvot samo potvrdio kako band gaji prepoznatljiv

zvuk i zna {to ho}e.Dalibor se u me|uvremenu preselio uBeograd, a trenuta~nu postavu ~ine: Davor[opi}, Dragan Jovanovi}, Ivica Markovi} iLjubomir Vu~kovi}. Band Ne`ni Dalibor koncem pro{le godine objavio je i tre}ialbum, kojeg ~ini osam pjesama u trajanjuod ~etrdeset minuta. Album otvara pjesmaDeca , za koju je snimljen i promotivnivideouradak. Sna`na ritam sekcija, energi~ni

bubnjevi i neobi~no kratki tekstovi, odlika sugotovo cijelog albuma, pa tako i uvodne

pjesme Deca . “Ti i ja mi smo deca sun~evogsjaja praznih dèpova ali punim srcem dokraja”, jedini su stihovi pjesme Deca koja u

pomalo klaustrofobi~noj atmosferi, uupotrebu gitarskog vah vah efekta, zajednstvara zanimljivu atmosferu.

îtav album moè se slu{ati kao jedncjelina jer se kroz njega, bez prevelikiskoraka, proteè crta po kojoj balansiranote prepune sna`ne energije, ali

psihodeli~nih riffova, koji u ovom slu~anadogra|uju i unaprje|uju finalni proizvoPosebnu pozornost treba obratiti na pjesmJurim sunce , Svako dobro i Vluz , jer su upravo pjesme u kojima se moè i{~ita

pravac kojem stremi Ne`ni Dalibor .Rije~ je o kvalitetno odsviranom i j

bolje isproduciranom rock albumnamijenjenom glazbenim sladokuscima.

(M. Ili~i

MUZIKA

Album “Nežni Dalibor”, istoimene grupe

Rock eskadrila iz susjedstva

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. DJ Fresh vs Jay Fay ft. Ms. DynamiteDibby Dibby Sound

2. Say Yes Dog: A friend 3. The Strypes: Blue Collar Jane 4. Dub FX: Bass Line (ft. Tiki Taane)5. Stylo G ft. Sister Nancy: Badd 6. Deap Vally: Walk of shame 7. Savages: Husbands 8. John Hopkins ft. Purity Ring:

Breathe the air 9. Indiana: Mess Around 10. Jenny Wilson:

Pyramids, rose out of our pain

MUZI^KA PSIHODELIJA Srbijanski band Ne`ni Dalibor

snimio je izvrstan istoimeni album





U ÊTIRI OKA Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU Muzeju Sarajevo 1878 -1918 6.

februara }e biti promovisana knjiga Sa- rajevski atentat , autora Valerijana @uje.Prilike uo~i atentata, profili glavnih aktera,pripreme zavjerenika, put nadvojvode

Franje Ferdinanda i njegove supruge uSarajevo, atentat... neke su od podtema okojima @ujo pi{e u svojoj novoj knjizi.

Istog dana, u 20 sati, bosansko-hercegova~ki ansambl Halka nastupi}epo prvi put u Travniku, u Centru zakulturu . ^lanovi ansambla: pjeva~ BoòVre}o, gitarista Dino [ukalo, pijanista iharmonika{ Adis Sirbubalo, basistaEdvin Hadì} i perkusionista AnesBeglerbegovi}, pa`ljivo se pripremaju zakoncert”, najavljuju iz Agencije Gramofon .

Iz Umjetni~ke galerije Bosne i Hercegovine pozivaju na sve~anootvaranje Izlo`be BH umjetnika, u petak,7. februara u 19 sati. Tema izlo`be jeOlimpizam . “Izlo`ba bh. umjetnika dio jeprojekta Olimpijskog komiteta Bosne iHercegovine Olimpijska porodica - Slavimo olimpizam i u narednom periodubi}e predstavljena u vi{e od deset na{ihgradova”.

“Austrijska ambasada u Sarajevupoziva zainteresirane da se pridruè nanatje~aj grupe Dijalog kultura Saveznogministarstva evropskih i me|unarodnihposlova”, pi{e na tuzlarijama: “Rije~ je ofotografskom natje~aju Interkulturni susreti koji ima za cilj da utiske i iskustvamladih ljudi na polju interkulturnogdijaloga ovjekovje~i u obliku fotografija.”

“Predstavljamo nastavak promocijeprogresivne rock scene u AmfiteatruDoma mladih . Projekat se realizira usaradnji sa sarajevskim muzi~kimgrupama koje koriste prostorije zavje`banje u Domu mladih ”, najavljuju iz

ove ustanove. Tako u Amfiteatru Domamladih 8. februara nastupaju Uncle Sen’s tribute to The Doors i Rokaj Bili . Koncertpo~inje u 21 sat.

Izlo`ba Sudbina je u va{im rukama ipromocija stripa Fazonator , autoraBerina Tuzli}a, bi}e odràni u Sarajevu14. februara. Izlo`ba kao i strip bi}epredstavljeni na ~etiri lokacije uSarajevu. Na web stranici:www.fazonator.com , svaki ~italac moèostaviti svoj mail, i svaki dan dobi}e

jedan strip fazon.

Izme|u dva sarajevska koncerta naobnovljenoj sceni CDA, Darko Rundek}e prisustvovati promociji i potpisi-vanju Knjige o pjesmama - Rundek,izme|u , koja }e biti odràna u subotu,

8. februara sa po~etkom u 13 sati, u prostoru Tropik Media Shopa (etaà -1BBI Centar).

“Autor knjige je Ante Perkovi}, a uovom svojevrsnom stvarala~komportretu Darka Rundeka na 172 stranice~itamo intimne poetske zapise kojibolje od bilo kakve biografske fikcijeocrtavaju ~ovjeka i njegovo vrijeme.Perkovi} i Rundek odlu~ili su se zadopisivanje, umjesto klasi~nih intervjuaili pisanja klasi~ne biografije velikogmuzi~ara”, obja{njava Haris Bilalovi},voditelj Odjela za komunikacije firmeTropik d.o.o.

“Uz taj, najvredniji dio knjige,

prisutni su i glasovi Rundekovihsaradnika i savremenika - Isabel,Du{ana Duce Vrani}a, LazaraStojanovi}a, Vedrana Peternela, Draga-na Kremera, Pavlice Bajsi}, MojcePi{kor - dokumenti, sje}anja i nekefantasti~ne pri~e ~iji likovi mo`da inemaju direktnu vezu s Rundekom, alistiù s istog izvora. Knjiga jeoboga}ena i fotografijama, koje tako|ernude presjek zanimljive i bogateRundekove karijere”, kaè Bilalovi}.

HARIS BILALOVI , PR menadžer “Tropik d.o.o.”

UNA MESI , iz Odjela za prikupljanje sredstava ikomunikacije organizacije “SOS Dječija sela BiH”

Rundek, izme|u ostalog

UNA MESI]“Jure Franko jenekada davnosamoinicijativnodo{ao u SOS Dje~ije selo Sarajevo ”



Krajem marta u Zagrebu }ebiti odràna premijera filma Mirniljudi, reditelja Ognjena Svili~i}a, ukojem tuma~ite glavnu mu{kuulogu...

Da, i to mi je bila vjerovatno inajteà uloga u karijeri. Glumimoca ~iji je sin nastradao kao `rtvamaloljetni~ke delinkvencije. Ve}sam sura|ivao sa Svili~i}em nafilmu Armin i jako se radujem {to}e i ovaj novi film uskoro do}i pred

publiku, a s obzirom da je u pitanjuhrvatsko-francuska koprodukcija,

premijere }e biti odràne

istovremeno u Zagrebu i Parizu.U posljednje vrijeme ~esto ste

na relaciji Sarajevo - Beograd.Zamoli}u Vas da nam predstaviteprojekat na kojem radite uBeogradu?

Sa Miroslavom Mom~ilovi}em,sa kojim sam radio Smrt ~oveka na Balkanu , pripremam novi film koji}e se zvati Smrdljiva bajka . Film }e

biti zasnovan na istinitoj pri~i o

dvoje beogradskih klo{ara kojiìve u jednom {ahtu, slu~ajno

pronalaze bebu i “usvoje” je. To jevelika pri~a o ljubavi i

po`rtvovanosti, pravaegzistencijalna drama i sretan sam{to sam dobio glavnu ulogu, a sada

prakti~no svake sedmice putujem uBeograd jer radimo kastinge zaostale uloge. Finansijskakonstrukcija je ve} zatvorena, takoda bi, ako sve bude po planu,snimanje trebalo po~eti negdje urano prolje}e.

Jo{ jedan veliki filmskiprojekat Vas tako|er o~ekuje uovoj godini?

Dugo smo se pripremali i ovegodine bi kona~no trebalo po~etisnimanje filma @aba , u reìjiElmira Juki}a. Kultna predstavasarajevskog Kamernog teatra 55tako }e dobiti i svoju filmskuverziju i siguran sam da }e to bitiuzbudljivo i jedinstveno iskustvoza sve nas.

EMIR HADŽIHAFIZBEGOVI , glumac

Osvaja~ srebrene medalje na sarajevskoj Olimpijadi JureFranko 8. februara, kada bude obiljeèno trideset godina odotvaranja ZOI, dolazi u Sarajevo...

“Zapravo, gospodin Jure Franko dolazi povodom zvani~nogpotpisivanja Memoranduma o ambasadoru SOS Dje~ijih selaBiH i ne}e nas posjetiti, nego }e sa svojom porodicom boraviti uku}i SOS Dje~ijeg sela Sarajevo. @elim naglasiti da je ovo prvau nizu aktivnosti kojima }e SOS Dje~ija sela BiH obiljeìtidvadeset godina rada i postojanja u na{oj zemlji. Mo`da bi u

kontekstu ove pri~e najadekvatniji datum bio 14. februar, dan ukojem je Jure Franko osvojio srebro, ali i dan u kojem slavimoljubav, jer ova pri~a izme|u SOS Dje~ijih sela BiH i Jure trajeve} deset godina i prije svega je pri~a o ljubavi i bezuslovnomprijateljstvu. Raspored nam je sasvim popunjen, jer ~ini se da jei danas jednako aktuelan onaj olimpijski slogan Volimo Jurekavi{e od bureka. U proteklim danima smo primili na stotinepoziva, svi èle barem malo vremena provesti sa Jurom, naàlostnismo mogli odgovoriti na sve zahtjeve, jer razlog Jurinogdolaska su SOS Dje~ija sela BiH . Dan }emo zapo~eti doru~komu jednoj od SOS porodica, a poslijepodnevni i ve~ernji sati surezervisani za sastanke, za planiranje zajedni~kih aktivnosti, ali iupoznavanje ~lanova porodice Franko sa gradom u kojem jenjihov tata i suprug doìvio vjerovatno najljep{e trenutke u

sportskoj karijeri”, obja{njava Una Mesi}, iz Odjela za prikupljanje sredstava i komunikacije organizacije SOS Dje~ija sela BiH .

Kako je Jure Franko reagovao na va{ poziv? “Iskrena dabudem, Jure Franko je nekada davno samoinicijativno do{ao uSOS Dje~ije selo Sarajevo i tada smo se zavoljeli. Od tog prvogsusreta do danas nije prestao da ~ini dobra djela i da misli na nas.Djevoj~ice i dje~aci koji danas odrastaju u SOS Dje~ijim selimane doìvljavaju Juru kao veliku zvjezdu, on je za njih prije svegaprijatelj koji brine, koji donosi radost i ljubav, koji ih vodi naZimske olimpijske igre. Jure }e i dalje zvati djecu mame Amireda se raspita za ocjene, Jure }e dati intervju ~ak i kada ne èli,samo radi nas, Jure poznaje vrijednosti i su{tinu SOS Dje~ijihsela BiH bolje nego ve}ina ljudi iz na{eg okruènja”, nagla{avaUna Mesi}.

U ovoj godini ~ekaju me dva velika filma

Jure je na{!

F o t o : M

a r i o I l i ~ i }







Toyota Yaris Hybrid: mala gradska zujalica!

Toyota je japanska tvrtka koja jetrenuta~no vode}i proizvo|a~ automo-bila na svijetu. Osim {to s pokretne

trake u japanskim tvornicama godi{nje silazinajve}i broj automobila, Toyota je i svoje vrs-ni predvodnik u razvijanju i unapre|ivanjumodela na hibridni pogon. Modeli s

kombiniranim benzinskim agregatima i ele-ktri~nim pogonom, poput Toyotinog Priusa,u serijskoj proizvodnji u Japanu pojavili suse jo{ koncem pro{loga stolje}a. I dok ostalikonkurentni brendovi poku{avaju slijedititehnolo{ka rje{enja koja je kao doma}uzada}u zadala Toyota, ta kompanija ru{inove granice, uvodi nove tehnologije irje{enja i nudi nove hibridne modele. Ovogaputa skre}emo pozornost na Toyotin modelYaris Hybrid . Na po~etku napomena kakoYaris Hybrid dolazi u obliku ~etiri razli~itamodela i pod ~etiri razli~ita imena. Imenamodela su: Luna, Sol, Trendy i Sport . Ono

{to je va`no u ovoj pri~i je da su modeliposloèni po koli~ini opreme, snazi motora icjenovnom razredu, tako da je npr. osnovnimodel Luna, ~ija se po~etna cijena nasusjednom hrvatskom trì{tu kre}e oko 27tisu}a konvertibilnih maraka, dok je

najskuplji model Sport , ~ija je po~etna cijenaoko 35 tisu}a KM. Na na{em trì{tu u ponudi

je jedino model Luna opremljen 1.5 litarskimmotorom sa 77 konjskih snaga po cijeni od37 tisu}a KM. Razlozi zbog kojih je kod nasLuna Hybrid ne{to skuplja leè u manjimtro{arinama u susjednoj Hrvatskoj, osobito

nakon njihovog pristupanju u EU. U nekimslu~ajevima, kao {to je i Luna Hybrid ,pojeftinjuju ovakvu vrstu vozila i nekolikotisu}a maraka. Tako osnovni model LunaHybrid ima svega 79g/km CO2, te uzemljama ~lanicama EU zbog toga nepodlijeè pla}anju tro{arina. Tako je LunaHybrid postala konkurentna i vozilima u istojklasi s dizelskim agregatima. Najnovijomcijenom od svega 27 tisu}a maraka, ozbiljnokonkurira i toj kategoriji. No, daleko smo mi

jo{ od EU, pa se stoga posvetimo modelu,opremi i cijeni koji je dostupan na na{emtrì{tu. Iako je kod nas dostupna Luna

Hybrid sa 77 konjskih snaga, ipak bi mo`dabilo pametnije pri~ekati da u na{e krajevestigne 1.5 litarski motor sa 100 konja podpoklopcem haube. Tako sa sigurno{}une}ete imati problema prilikom uspona podo{trim nagibima ili uspinjanja po planinskim

prijevojima. Ono {to je zna~ajno istaknuti kako je i u jednoj i u drugoj varijanti motougra|en vrhunski automatski CVT mjenjakoji je za gradsku vo`nju savr{en izboLuna Hybrid je zbog baterija teà nekstotinu kilograma od imenjakinje s klasi~nipogonom, a dobra vijest je kako je vije

trajanja baterija impresivnih 300 tisu}kilometara. Sa strujnim agregatom LunHybrid prelazi i nekoliko stotina kilometadok se tihi benzinski motor uklju~uje samda bi dopunio baterije. Potro{nja benzinskoagregata Lune Hybrid kre}e se izme|u ~eti pet litara, {to je u ovom slu~azadovoljavaju}e i kada bi neki dizelsagregati bili u pitanju. U Lunu Hybrugra|en je elektromotor od 45 kW i 169 Nmposjeduje prtlja`nik od 285 litara, a dose`maksimalnu brzinu od 165 km/h. Za krpodsjetnik kako u standardnu opremspadaju automatski, dvostruki klima ure|a

mini priklju~ak i USB, kontrola stabilnosvozila VSC, 7 SRS zra~nih jastuka, sustaLED dnevnih pozicijskih svjetala i glavmjenja~a Hybrid . Sve to uz nevjerojatnToyotino neograni~eno petogodi{n

jamstvo.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]









Documents

Slobodna Bosna [broj 900, 6.2.2014]