Slobodna Bosna [broj 917, 5.6.2014]

8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 917, 5.6.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-917-562014 1/68

www.slobodna-bosna.ba

AVNO MNIJENJE: DODIK I LAGUMD@IJA @RTVE IZBOR

J E D A N ^ O V J E K , J E D A N K L A S

MAR[ALOV

PLANIN[ALLAH





PREDIZBORNO ISTRA@IVANJEJAVNOG MNIJENJAVLAST UBRZANO GUBI PODR[KU

GLASAÂ!Slobodna Bosna do{la je u posjedrezultata najnovijeg istraìvanja javnogmnijenja koje je po~etkom maja provedenou organizaciji OHR-a

POMO] UGRO@ENIMPOLJOPRIVREDNICIMAVLAST KAO NAJGORA NEPOGODAInicijativa dràvnog ministra za ljudskaprava i izbjeglice DAMIRA LJUBI]A da sevrijedna kineska donacija u poljoprivrednimstrojevima i opremi odmah preusmjeripoljoprivrednicima u poplavamanajugroènijim podru~jima nai{la je na

èstoko protivljenje tajnika tog MinistarstvaDRAGOMIRA KOVAÂ: dok u pismuministrima iz SNSD-a Kova~ tvrdi da jeLjubi}ev prijedlog nezakonit, federalniministar poljoprivrede JERKO IVANKOVI]LIJANOVI] poru~io seljacima da }e pomo}dobiti tek kada dokaù da su im proizvodiuni{teni u elementarnoj nepogodi

OPERACIJA „GOLD“ZLATNA GROZNICA NA SARA-

JEVSKOM AERODROMUPola godine su pripadnici Grani~ne policijeBiH tajno istraìvali kriminal carinika naAerodromu Sarajevo, prije nego {to je uponedjeljak, 2. juna, krenula akcijanjihovog hap{enja: na snimcima koje suzabiljeìle tajno postavljene policijskekamere jasno se vidi koliko su novca ikada korumpirani slu`benici uzimali od

{vercera

RUGLO, NAKON SVEGAKOVAÎ SRE]E MUSTAFE CERI]AZa osmi{ljavanje i ostvarenje svognajavljenog „Mar{alovog plana“ MUSTAFACERI] je kazao kako ra~una na pomo} ipodr{ku na{ih ljudi u domovini i svijetu.Posljednji put kada je Ceri} traìo podr{kuna{ih ljudi u domovini i svijetu za

ostvarenje svojih ambicioznih projekata,stvar nije ispala nimalo dobro. Rije~ je ozapo~etoj, ali nikada zavr{enoj izgradnjiUpravne zgrade Rijaseta Islamskezajednice BiH i rezidencije reisu-l-uleme usarajevskom naselju Kova~i. Od velikihplanova, za ~iju realizaciju je trebalo punopara, ostala je samo betonska konstrukcija

PREDIZBORNAKOBINATORIKA U RS-uDODIKOVE FIGURE SPASAPredizborno koaliranje u RS-u zahuktalose po~etkom nedjelje DODIKOVOMponudom MARKU PAVI]U, lideru DNS-ada koaliciji koju on okuplja prepu{ta mjestou Predsjedni{tvu BiH, {to je predstavljapravo iznena|enje; me|utim, upu}eni tvrdeda prava iznena|enja tek predstoje

SLOBODA MEDIJA NAVUÎ]EV NAÎNCENZURA I AUTOCENZURAProfesorica Pravnog fakulteta u NovomSadu VESNA RAKI]-VODINELI], vrsnistru~njak za gra|ansko i evropsko pravo i

za{titu ljudskih prava, za na{ list govori opadu internet stranica koje kritikuju vlast uSrbiji, tajnom hap{enju na desetine gra|anaSrbije zbog navodnog dizanja panike,Vu~i}evom zahtjevu upu}enom OEBS-u injegovoj posjeti Sarajevu

KOMUNISTI^KA PARTIJA BiHUSTAJTE PREZRENI U BiH!Me|u 69 stranaka registrovanih za op}izbore ove godine, prvi put nakon rata Bosni i Hercegovini, na}i }e se Komunisti~ka partija. êlni ljudi komunisnajavljuju ujedinjenje ljevice u zemlji, alregionu, borbu za ekonomski i moralni op

ravak, i povratak prave politike

5.6.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

3020

24

26

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-917-562014 4/68SLOBODN BOSN I 5.6.2014

INSTITUT U VI[EGRABU

Revizori RS-autvrdili brojnemanjkavosti u

poslovnimknjigamaAndri}evoginstitutaKrajem 2012. godine Vlada Srbije na~elu sa Borisom Tadi}em je za osni-vanje Andri}evog instituta i izgradnjuzgrade u Vi{egradu izdvojila 1,7 milionamaraka. Me|utim, novac koji je usmje-

ren u ove svrhe nije uknjièn i evidenti-ran u poslovnim knjigama Andri}grada,utvrdili su ovih dana revizori uMinistarstvu nauke i tehnologijeRepublike Srpske. Sredinom 2013.,godine Vlada Srbije, sada na ~elu saAleksandrom Vu~i}em, za Andri}evinstitut izdvojila je 39.117 maraka. Niova suma nije pravilno knjigovodstvenoevidentirana, tvrde revizori.Do februara 2014. godine Ministarstvonauke i tehnologije Republike Srpskenije izmirilo obavezno iz pro{le godineu iznosu od 1,5 miliona KM. Studentima

magistrantima i doktorantima na imestipendija nije ispla}eno 595 hiljadamaraka. Sli~an iznos trebao je da seuplati fakultetima i univerzitetima uRepublici Srpskoj. Me|utim,

Op}u konfuziju oko sazivanja sjedniceDoma naroda Parlamenta BiH na kojoj bi sedelegati trebali izjasniti o dva zakonska

prijedloga vezana za spre~avanje pranjanovca i finansiranje teroristi~kih aktivnosti,dodatno je zakomplicirao lider SNSD-aMilorad Dodik. Posve neo~ekivano, Dodik

je javno pozvao delegate iz svoje partije da

se suprotstave usvajanju oba zakonska prijedloga na sjednici Doma naroda, iako jeve}ina zastupnika iz SNSD-a na sjedniciPredstavni~kog doma prije nekoliko danaglasala za usvajanje predloènih zakona.

Upu}eni tvrde da je Dodikov naglizaokret „isposlovala“ zastupnica Du{ankaMajki}, koja se i na sjednici Zastupni~kogdoma suprotstavila ve}inskom mi{ljenjustrana~kih kolega iz SNSD-a, me|u kojim

je i njen nominalni {ef, dopredsjedavaju}iZastupni~kog doma Milorad @ivkovi}.

Javna je tajna da su Majki}eva i@ivkovi} ve} dulje vremena u zavadi i da

zbog njihovog uzajamnog animoziteta klub

zastupnika iz SNSD-a ~esto izgleda krazbijena vojska. Sukob je potaknut j2010. godine, kada je klub SNSD-a (do)predsjedavaju}eg Zastupni~kog dom

predloìo Milorada @ivkovi}a, a nDu{anku Majki}, koja je bila iznimnzainteresirana za tu funkciju. Sujetnaambiciozna miss Piggy, kako Du{ank

Majki} posprdno nazivaju po skup{tinskikuloarima, ni do danas se nije pomirila pretrpljenim porazom, ulaù}i golemenergiju u politi~ku i moralnu diskreditacisvog rivala Milorada @ivkovi}a. Stran~kog {efa u Banjoj Luci Milorada DodiMajki}ka je uspjela uvjeriti da je @ivkov

pret jerano popustl jiv pregovara~ i nedovoljno ~vrsto zastupa srpske intereseSarajevu.

U tom klju~u moè se objasniti ~injnica da je dio zastupnika iz SNSD

podrào usvajanje predloènih zakona do}e drugi dio glasati protiv.

(E. Hodì

KAKO SMO DOSPJELI NA „CRNU LISTU“

MINI MARKET

BITKA ZA PREVLASTZastupnica SNSD-a Du{anka Majki} u sukobu je sa strana~kim kolegom Miloradom @ivkovi}

Cijela država plaća cijenu

unutarstranačkog sukobaDušanke Majkić i MiloradaŽivkovića

Boris Tadi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


Ministarstvo nauke i tehnologije RS-anije zaboravilo da u pro{loj godinipodmiri sve obaveze premaAndri}evom institutu. Po raznimosnovama, Andri}evom institutuupla}eno je oko 150 hiljada maraka, a

jedna od stavki je i plata sekretaruAndri}evog instituta.

(M.D.)

UÎTI JE LAKO, NE PITAJME KAKO

[ef Poreskeuprave FBiHMidhat Arifovi}sprema odbranu

doktorskedisertacijeNa svim slu`benim dokumentimaPorezne uprave Federacije BiHdugogodi{nji direktor Midhat Arifovi}promijenio je prije mjesec dana potpis,dodav{i uz svoje ime i prezime iakademsku titulu. Arifovi} vi{e nijesamo direktor, nego i magistarekonomskih nauka, budu}i da jenedavno zavr{io postdiplomske studijena jednom srednjobosanskom fakultetu.Navodno se Midhat Arifovi} sprema i zaodbranu doktorske disertacije. (S.M.)

MINI MARKET

Sarajevo 3.6.2014.Posjete državnika iz regije

Midhat Arifovi}



ČETVRTAK,29. MAJ

MUSTAFA CERI], dugogodi{nji reisu-l-ulema Islamske zajednice, danas je nakonferenciji za medije zvani~no potvrd-io/obejanio da }e se na oktobarskim izborimakandidirati za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tvaBiH. U~init }e to, kako je kazao, na nagovor

brojnih svojih prijatelja i suradnika „i sa Istoka isa Zapada“. Kasnije, gostuju}i u Dnevniku

Federalne televizije, ugrubo je skicirao svoj predizborni program koji je u najve}oj mjeriekonomske naravi i koji se referira na„Mar{alov plan“ - platformu na kojoj jeobnovljena Evropa, poglavito Njema~ka, nakonDrugog svjetskog rata. Retorika koju koristiCeri} je radikalno izmijenjena, umivena,

pro~i{}ena, odmjerena, oslobo|ena „te{kih boja“, ~ak je „genocidni rat“ iz devedesetihgodina prenominirao u „ nemili sukob“.

Ne bi trebalo biti ni~eg spornog inelegitimnog u kandidaturi slobodnog,nezavisnog gra|anina Ceri}a za bilo kojudu`nost, pa ni za funkciju kolektivnog {efadràve. Jedino se malo nerealnim ~ine

njegova obe}anja o ekonomskom procvatu ifinancijskom bumu, tsunamiju novih radnihmjesta, koje predstoje BiH u slu~ajunjegovog izbornog trijumfa. Propustio jeCeri} kroz svoje prste u posljednjih dvadesetgodina enormnu koli~inu para dobivenih „isa Istoka i sa Zapada“, pa ne vidjesmo da je

previ{e (da ne kaèm i{ta od toga) biloupotrijebljeno u op}em, javnom interesu, nadobrobit gra|ana i naroda.

Ali, ne treba biti maliciozan, niti unaprijedomalovaàvati i bagatelisati Ceri}ev„Mar{alov plan“ za BiH: mogu}e da je odsvojih isto~no-zapadnih prijatelja osigurao 4-5milijardi za obnovu zemlje pod najpovoljnijimuslovima, „sa ~etvorogodi{njim „reis-

periodom“.

PETAK,30. MAJ

Skup{tina Kantona Sarajevo danas druggodinu zaredom odbija prihvatiti godi{nizvje{taj sarajevskog Kantonalnog tuìtljstva. Jedan poslanik, neva`no koji i iz kostranke, veli kako u Odjelu za privredkriminal Kantonalnog tuìteljstva radi viljudi nego {to je taj odjel podigao optu`nica

pro{loj godini ; NIVES KANAVÊ

sarajevska glavna tuìteljica, sjedi mrtvhladna, dosa|uje se, ba{ nju briga za rezultaglasanja - ne mrda. Sanjam dan kada }u imaglavu potpuno nesposobne, neupotrebljivtuìteljice, „majstorke s mora“ Kanav~ev, ~ijoj je nadle`nosti uàsan kriminal svakvrste, ubistva, plja~ke, silovanja, a ona habera... pa da se napokon naspavam k~ovjek!

SUBOTA,31. MAJ

Nekoliko sam puta preslu{ao pilot-sinDINE MERLINA „Ruà“ sa novog albumane uspijeva mi, koliko se god trudio, da me kubije, proniknuti, u medijska poja{njenautora kako je tu pjesmu, napisanu priizvjesnog vremena, posvetio „`rtvamkatstrofalnih poplava u Bosni i Hercegovincijeloj regiji“. Boga mi, ako }emo pravo, viveze, aluzija, asocijacija ima Merlinov

pjesma „Moj je ìvot [vicarska“ s ljudimkoji su uzimali kredite u „{vicarskifrancima“ nego Dinina „Ruà“ sa poplavamJedini pilot-singl koji priznajem u uàsu konam se desio je herojstvo na{ih i hrvatsk

pilota koji su u helikopterima „singliralisolirali spa{avaju}i nesretnike po po pla

ljenim podru~jima!

SLOBODN BOSN I 5.6.2016

Zasukao je neki dan rukavelider Saveza za boljubudućnost FAHRUDIN

RADONČIĆ, u potokošulju seu žaru humanitarnogentuzijazma skinuo u Maglaju,dijelio neophodnu pomoćpoplavljenim građanima. Nisumoji kapaciteti toliki, ali samsa društvom skupio nekecrkavice, voda, paštete,higijensko-sanitarni materijal,pečene kokoške, i za paradajzi pavlaku se našlo para...

pa najdiskretnije podijelilistradalnicima iz Svraka isusjednih dijelova Semizovcakoje je u svoj hotel prihvationezaobilazni HALID BEŠLIĆ.„A šta ćemo, gdje ćemostanovati, Senade dragi, akonas Halid odluči izbaciti izhotela“, pita jedna fina ženica.„Preselite u Radon Plazu,recite gazdi da vas je

Fahro Radončić poslao...“

@URNALISTI^KE NOVOTARIJEAvazelinsko novinarstvo:

Patriotizam naguzove



NEDJELJA,1. JUNI

Zasukao je neki dan rukave lider Saveza za bolju budu}nost FAHRUDIN RADON I], u potoko{ulju se u àru humanitarnogentuzijazma skinuo u Maglaju, dijelioneophodnu pomo} poplavljenim gra|anima.

Nisu moji kapaciteti toliki, ali sam sa dru{tvomskupio neke crkavice, voda, pa{tete, higijensko-

sanitarni materijal, pe~ene koko{ke, i za paradajz i pavlaku se na{lo para... panajdiskretnije podijelili stradalnicima iz Svrakai susjednih dijelova Semizovca koje je u svojhotel prihvatio nezaobilazni HALID BE[LI].„A {ta }emo, gdje }emo stanovati, Senadedragi, ako nas Halid odlu~i izbaciti iz hotela“,

pita jedna fina enica. „Preselite u Radon Plazu,recite gazdi da vas je Fahro Radon~i} poslao...“

PONEDJELJAK,2. JUNI

Ju~era{nji tekst objavljen na portalu beogradskog Pe{~anika , u kojem su trojica

srpskih profesora iz Engleske doktorskudisertaciju ministra policije NEBOJ[ESTEFANOVI]A proglasila plagijatom,

prouzro~io je pravi potres na medijskoj,akademskoj, politi~koj, dràvnoj sceni ususjednoj dràvi. îtav slu~aj dobio je iozbiljne me|unarodne reperkusije. Reagirala jeakademska zajednica, pro et contra, oglasila suse medijska udruènja, nije skr{tenih rukustajao ni ALEKSANDAR VUÎ],Stefanovi}ev strana~ki i dràvni {ef. „SB“ je u

posljednjih deset godina barem tuce ovda{njihnau~nih radnika na visokim strana~kim idràvnim du`nostima uhvatio u plagiranju inikakvih reakcija, niti efekta nije bilo. Baremne negativnih po po~initelje tog te{kogkaznenog djela. Nakon {to smo prije sedam-osam godina crno na bijelo pokazali da je dr.[EFKIJA ÊKI], tada{nji dekan Saobra}ajnogfakulteta i ~lan najuèg rukovodstva SDA,

prepisao kompletnu knjigu hrvatskog nau~nikaRATKA ZELENIKE, uslijedio je o~ekivani muk.êki} nije nikakve ozbiljne posljedice od togskandala osjetio, {tavi{e, napredovao je ustrana~koj hijerarhiji, jerbo se pokazaonajoperativnijim i najefikasnijim kadrom zaakademsku „vertikalnu pokretljivost“- uz njegovunesebi~nu pomo} mnogi su strana~ki {ampionizavr{ili fakultet, magistrirali, doktorirali.

Postoji, ipak, u Srbiji, koja mo`da i nijeuzorna socijalna i politi~ka paradigma,solidna, potentna mreà misle}ih, odgovornihljudi, koji su se u stanju suprotstaviti stihijioficijelnog nerada, prevare.

Danas, ve~eras, u nekoj lokalnojtelevizijskoj emisiji, nagomilana, nesno{ljivaskupina temeljito ugojenih nevladinih,aktivista, u osnovi prevaranata, {anera kojiseruckaju o „antikoruptivnim aktivnostima“;ko uop}e ozbiljno shvata, ko pla}a, te

bespredmetne, ali ìlave likove poput„vodenog ]ire“, predsjednika Na{e stranke,malog poduzetnika iz Rudog, seoskogvaralice Bojana Baji}a? Takvih ja ubleha{a,

provincijalnih lola, beskorisnih, ali efikasnih prevaranata (ne}ete vjerovati, postoje i

korisni prevaranti) znam na stotine.

U Srbiji vlast, koja jeste na razne na~ine pristrasna i strana~ki ome|ena, poslove obnovei izgradnje poplavljenih podru~ja povjerila jeKancelariji za obnovu za ~ijeg je {efa postavilaMIRKA BLAGOJEVI]A. Blagojevi} je, nemora se to znati ovdje kod nas, na izvjestanna~in lider nevladinog sektora u Srbiji, direktor hiperefikasnog CESID-a, instituta za, poredostalog, kontolu javnih slu`bi. Kome bi seovdje kod nas mogla takva odgovornost povjeritiiz nevladinog sektora? Bojanu Baji}u,

strukturalnom prevarantu? Eldinu Kari}u,zadriglom istraìva~u svih vidova korupcije, kojigodi{nje iz raznih fondova pokupi vi{e para negoonaj debeljuca koji dvije-tri ~estite, smislenerije~i ne umije sastaviti - Darko Brkan, kako li seve} zove ta pretila NGO-kreatura?!

UTORAK,3. JUNI

Dvije pripremne utakmice na{ereprezentacije za Svjetsko prvenstvo u Brazilu,

prva prije ~etiri dana protiv Obale Slonova~e ive~era{nja/jutro{nja protiv Mexica iskristaliziralisu druga~ije, za~udno, neprepoznatljivo lice,

fizionomiju i filozofiju nacionalnog nogometnogtima; potpuno je neva`no ko igra - stvari sudefinirane, a na igra~ima je da svoj radni zadatak obave/popune na najbolji mogu}i na~in. Zgodno

je i op}eprihvatljivo igrati, kao {to je do sadaselekcija BiH igrala, atraktivan, „lijep za oko“,napada~ki nogomet, ali {ta da se radi kada nema{vi{e od dvojice napada~a, nego ima{ samo

jednog, EDINA D@EKU, koji su dorasli zaveliko, najve}e, svjetsko nogometno su~elja-vanje? Argentina ima petoricu, Nigerija baremtrojicu (groznu su utakmicu odigrali protiv Gr~ke,gledao), ali, eto mi, jadnici, imamo samo jednog,ali vrijednog.

Ali, dobro, sve je u ovoj pripremi za

prvenstvo otvoreno, nezahvalno za prognozirati: osim {to je izvjesno da je na{areprezentacija dobila velikog, dugotrajnog„zadnjeg veznog“ MUHAMEDA BE[I]A.Taj momak, kojeg sam pratio dok je igrao uHamburgu , pa ga skoro cijelu godinuzapostavio nakon {to je pre{ao u ma|arskiFerencvaro{ (ko }e slu{ati ma|arske muke?!)u Su{i}evoj reprezentaciji bi mogao biti ono{to je REFIK [ABANAD@OVI] bio uOsimovoj na Svjetskom prvenstvu u Italiji1990. godine. Dakle, uàsno vaàn,nezamjenjiv kota~. Refik je na utakmici

protiv Argentine ~uvao Maradonu, a maliKraji{nik Be{i} koji ima isto ime i prezime kotada{nji, posljednji ministar policije BiH, }e

biti zaduèn za istog takvog genijalnogvragolana Lea Messija.

„[efe“, pitao je 15 godina kasnije[aban(adòvi}) Ivicu Osima, a ja bio

prisutan, „kako bi pro{la utakmica protivArgentine da ja nisam isklju~en“...?

Vjerovatno je Be{i}a u reprezentaciju BiH pozvao Pape Su{i}. Ali znam da je de~komustra po [vabinom ukusu i filozofijinogometa.

SRIJEDA,4. JUNI

Prvi dan ove godine NEBOJ[A

RADMANOVI], tada{nji predsjedavaju}i

Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, odmmurao je, na ~elu sa suprugom Dijanom, n

Novogodi{njem koncertu u Zlatnoj dvoraglazbenog dru{tva u Be~u. Bra~ni pRadmanovi}, ina~e prekaljeni, tanko}utmuzi~ki sladokusci, bili su gosti austrijsko

predsjednika HEINZA FISCHERA.Dok su se njihove strana~ke kolege

SNSD-a, u zemlji i rasejanju, sva|al

prepirale oko palana~ke turboekskluzivnteme da li predsjednik Mile Dodik bol pjeva „Ne dolazi u moj san“ nego { poslanik Slavko Slavuj Jovi~i} interpreti„Pogledaj me jednom ne`no“, predsjedni~

par Radmanovi} u Be~u se usugla{avao kod brojnih potomaka R icharda Straus(Johann, Eduard, Josef), ~ijoj je 15godi{njici ro|enja bio posve}e

Novogodi{nji koncert, umjetni~ki uvjerljivislijedi porodi~nu muzi~ku ba{tinu. Navodnsu se Radmanovi}i ù~no, ali stru~nsporje~kali i oko kompetentnosti i doraslosdirigenta Daniela Barenboima da predsjedavtako velikim muzi~kim doga|ajem.

Novogodi{nji koncert u Be~u, pored tog{to je odràn u ~ast 150. godi{njice ro|enRicharda Straussa, bio je posve}en i 10godi{njici Prvog svjetskog rata.

Neboj{a Radmanovi} danas dramati~nsaop}ava da ne}e, ni on, ni supruga Dijankao ni k}erka i ozloje|eni zet, niti iko ìv Republike Srpske prisustvovati velikokoncertu Be~ke fiharmonije koji }e se 2

juna odràti u Sarajevu. Radmanovizmi{lja bezvezne razloge, tipa da se tikoncertom manipulira u konteks„gra|anskog rata u BiH“, jerbo „zanemarila ideja dijaloga, pomirenjauvjeren sam da Radmanovi} nije sret

repertoarom Be~ke filharmonije, pa traalibi da ne do|e na koncert.^lan Predsjedni{tva Radmanovi} je s ti

svojim mi{ljenjem upoznao austrijsko predsjednika Heinza Fishera, a vjerovatnoministra vanjskih poslova SEBASTIANKURZA.

Onda ni{ta, neka Radmanovi}(i), DodiRadoji~i}, Majki}ka organiziraju 28. jun

paralelni koncert u Isto~nom Sarajev pozovu austr ijskog ministra vanjsk poslova, uru~e mu protestnu notu „objektivno i polifoni~no“ mu guslaju gra|anskom ratu 90-ih. Bit }e to klasi~norkestrirano, odgovorno patriotsko sviran

Kurzu...


PREKO VODE DO SLOBODEFahrudin Radon~i}, slikar, utemeljitelj,dostavlja~ neophodnih potrep{tina







HERRERA IZNENA\EN IUVRIJE\EN

SelektorMeksika Miguel

Herrera, nakonpobjede BiH,optuìo Su{i}aza “manjak po{tovanja iozbiljnosti”Selektor meksi~ke nogometne

reprezentacije, temperamentni MiguelHerrera jedva je prikrivao bijes nakonprekinutog niza od osam uzastopnihpobjeda svog tima. Optuìo je slektoraSu{i}a da je u posljednji trenutakpromijenio najavljenu postavu, jer su nateren istr~ali Sejad Salihovi},Zvjezdan Misimovi} i Edin Dèko kojinisu bili najavljeni u po~etnom sastavu.Iako je utakmica bila prijateljska,Herrera smatra da Su{i} nije smiomijenjati postavu budu}i da je i on samorganizirao ekipu na temelju najavlje-nog sastava BiH.

“Nadam se da se ovakvi prljavi trikovine}e doga|ati na Svjetskom prven-stvu. Igra~a u posljednji trenutak moè{ zamijeniti samo ako se ozlijedio.Su{i} je pokazao manjak po{tovanja iozbiljnosti”, nervozno je na konferencijiza novinare pri~ao Herrera.Su{i}, me|utim, tvrdi da do posljednjegtrenutka ni sam nije bio na~isto koga }eposlati na teren, budu}i da su se ~ak tristartera àlila na povredu. Tako je silomprilika ve}u minutaù od planiranedobio i jedini strijelac na utakmici - IzetHajrovi}! (M.A.)

MINI MARKET

Prema podacima koji su se mogli ~uti na pro{lotjednom simpoziju o „Visokomsudskom i tuìteljskom vije}u u pravnomsistemu BiH“, koji je u Sarajevuorganizirala Fondacija Centar za javno

pravo, reforma pravosu|a te{ko da je polu~ila o~ekivane rezultate. U pore|enjusa stanjem od prije devet godina, brojnerije{enih predmeta stalno se pove}avao,tako da je potkraj pro{le godine iznosio

preko 450 tisu}a. U tu brojku, me|utim,nisu ura~unati sudski sporovi koji se vodezbog nepla}anja komunalnih usluga, atakvih je na kraju 2013. bilo vi{e od 1,7milijuna, {to, opet, zna~i da je ukupan brojnerije{enih predmeta prema{io dvamilijuna!!! Krajem 2005. na sudovima uBiH bilo je ne{to vi{e od 1,3 milijunanerije{enih predmeta, od toga oko 60 postotu`bi za komunalne usluge. (S.M.)

PRAVDA JE SVE SPORIJA

Broj neriješenih sudskihpredmeta premašio rekord

iz 2005. godine

Iako mnogobrojni humanitarci ve}danima negoduju zbog strogih i sporihcarinskih kontrola po{iljki pomo}i zastanovnike BiH koji su stradali u

poplavama, ~ini se kako je rigorozna provjera ipak potrebna. Pro{li je tjedan,naime, od Caritasa iz Italije u BiH stigla

„pomo}“ u lijekovima, kojima je po~etkomaja istekao rok trajanja. Samo stanovnicima Domaljevca dopremljendeset velikih paketa sa, u prosjeku po 20kutija lijekova, koji se sada moraju uni{ti

jer njihova upotreba nije dozvoljena.(S.M

DOK JE VIJEKA IMA LIJEKA

U BiH stigla ogromnapošiljka lijekova kojima je

istekao rok upotrebe

Miguel Herrera



PRO ET CONTRA KOJI AUTO IDE 100 KM/HPO MAKADAMU? SAMOSLU@BENI!

Novi direktorGrani~ne policijeZoran Gali}reducirao voznipark U petak, 6. juna, bit }e obiljeènagodi{njica osnivanja Grani~ne policijeBiH. Za razliku od predhodnihceremonija na kojima se puno jelo, piloi ~astilo, a {to je bilo pra}eno podjelompriznanja i nagrada, ovogodi{njaobljetnica bit }e radna, sve~ana iskromna. Naime, Zoran Gali},novoimenovani direktor Grani~nepolicije, ostao je zaprepa{ten nakonizvr{ene analize stanja u Grani~nojpoliciji i odmah je preuzeo energi~nemjere {tednje. Prvi na udaru na{li su seprivilegovani rukovodioci koji su naraspolaganju imali dva, pa ~ak i trislu`bena automobila! Direktor Gali}izdao je naredbu da se skupocjenaslu`bena auta, uglavom BMW-ovi iterenci marke Nissan, odmah prodajuna licitaciji, a da se tako prikupljenasredstva investiraju u operativni rad.Ovo odluku direktora Gali}a saodu{evljenjem je prihvatila ve}inauposlenika Grani~ne policije, izuzevonih pojedinaca koji su ostali bez svojih„slu`benih“ automobila. (A.B.)

MINI MARKET

ALEN MEHANOVI]

Novinar„Oslobo|enja“

DAPripremne utakmice naameri~koj turneji pokazalesu da na{a reprezentacijaima kvalitet da izbori prolazu drugi krug na Svjetskomprvenstvu u Brazilu. Na{nedostatak je manjak

iskustva na velikimtakmi~enjima s obzirom nato da smo jedini debitant naMundijalu, me|utim, sdruge strane imamo ekipukoja dugi niz godina igrazajedno i svakako da moèpro}i grupu i pomrsitira~une velikanima.

ELVEDIN BEGI]

Predsjednik Nogometnogsaveza BiH

DAVjerujem u uspjeh na{ereprezentacije. Kada sumnogi bili pesimisti, ja sambio optimista i tvrdio da}emo se plasirati naSvjetsko prvenstvo u

Brazilu, {to smo i uradili.

FUAD MUZUROVI]Nekada{njiselektorfudbalskereprezentacijeBiH

DANa{a reprezentacijapostigla je izvanredanrezultat pobijedivi{iMeksiko. Vjerujem da }emo

pro}i u drugi krug jer jeSafet Su{i} nagovijestio da}emo na Svjetskom prven-stvu u prvoj utakmici protivArgentine igrati dobro.

MUNIR TALOVI]Direktor Centraza edukacijutrenera NS/FSBiH

DANa{a reprezentacija je

pokazala zrelu igru i nekemanire koje karakteri{u sveekipe koje idu na Svjetskoprvenstvo, a u na{emslu~aju ulaze u historiju.Vjerujem da }emo pro}i udrugi krug Mundijala jer BiHu reprezentaciji na svim

pozicijama ima vrhunskeigra~e, imamo kompletnih

jedanaest igra~a ali po prviput i jaku klupu.

D@ENANU[ÛPLI]

Trener FKSarajevo

DAIgra~i reprezentacije BiHpokazali su u ove dvijepripremne utakmice koje suodigrali u Americi da suspremni i dovoljno sazrelida naprave taj iskorak i dapre|u u drugi krugMundijala.

AMAR OSIM

Menadèr FK@eljezni~ar

DAVjerujem da imamodovoljno dobru ekipu damoèmo u tri utakmiceskupiti dovoljan broj bodovada pro|emo u drugi krugMundijala.

Vjerujete li da reprezentacija BiH

može proći u drugi krug

Priredila: Ma{a ]osi}

Zoran Gali}

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O

V

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I




Inajnovije istraìvanje javnog mnijenjau organizaciji OHR-a pokazujenastavak trenda smanjenja izborne

podr{ke dvjema vladaju}im partijama — SNSD-u u Republici Srpskoj i SDP-u u

Federaciji BiH. Podr{ka Dodikovoj partijiskoro je prepolovljena u pore|enju sistraìvanjem od prije {est mjeseci itrenutno iznosi svega 3,7 posto na dràvnojrazini. Dodatno je oslabila i podr{ka SDP-u,koja je dodu{e i u ranijem istraìvanju bila

vrlo niska, i trenutno iznosi svega 3,6 postona dràvnoj razini. Ove podatke treba uzetis velikom rezervom budu}i da predstavljajustav samo dijela glasa~a koji su ve} sada~vrsto odlu~ili kome }e dati glas na

parlamentarnim izborima u oktobru. Atakvih je u ovom trenutku svega 45 posto,{to prakti~no zna~i da }e klju~nu ulogu naoktobarskim izborima odigrati tzv.neodlu~ni bira~i, koji se opredjeljuju u

posljednji tren.

JAÂNJE NACIONALNIH PARTIJAIstraìvanje OHR-a pokazalo je i

stabilnu podr{ku glasa~a trima tzv.

nacionalnim partijama, dakako unutvlastitog nacionalnog korpusa. Najviglasa~a iz reda srpskog naroda u ovotrenutku vjeruje u SDS - takvih je premmajskom istraìvanju OHR-a 6,1 posto, p

je partija Mladena Bosi}a po prvi put posljednje ~etiri potisnula s ~elne poziciDodikov SDND. Tre}u poziciju, kao i

prethodnom istraìvanju, drì DNS MarkPavi}a s 0,9 posto glasova.

Najve}u podr{ku bo{nja~kih glasa~ujedno i najve}u podr{ku me|u svi

partijama u dràvi, trenutno uìva SDA8,4 posto. Drugoplasirana je partija @eljkKom{i}a - Demokratska fronta, koja

prema majskom istraìvanju OHR-a drug po podr{ci Bo{njaka, ali i druga po podr{

u cijeloj dràvi sa 8,1 posto glasova. Ntre}em mjestu je SDP Zlatka Lagumdìkoji, istina, trenutno stoji ne{to bolje nego

prethodnom istraìvanju, no jo{ uvijek daleko ispod prvoplasirane SDA drugoplasirane Demokratske fronte.

êtvrtu poziciju me|u bo{nja~kiglasa~ima s 2,0 posto glasova drì SBFahrudina Radon~i}a, dok se na pet

poziciji nalazi Stranka za BiH sa 1,3 posglasova.

HDZ Dragana ôvi}a uvjerljivo vome|u opredijeljenim glasa~ima hrvatskog naroda s 2,2 posto na dràvn

razini, dok drugoplasirana hrvatska strankHDZ 1990 uìva podr{ku svega 0,9 posglasa~a.

SDP I SNS IZGUBILI 30 POSTO GLASA^Majsko istraìvanje OHR-a proveden

je na uzorku od 1.550 glasa~a, koncentrianih ve}im dijelom u urbanim centrima obentiteta i, kako smo ve} napomenuli, samonih ispitanika koji ve} sada znaju kome dati glas na oktobarskim izborima. Ne rase dakle o reprezentativnom nego selektiranom uzorku, pa rezultat ovoistraìvanja treba uzeti s velikom rezervom


PREDIZBORNO ISTRA@IVANJE JAVNOG MNIJENJA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Slobodna Bosna došla je u posjed rezultata najnovijeg istraživanja javnogmnijenja koje je početkom maja provedeno u organizaciji OHR-a

LAGUMD@IJIN SDP I DODIKOV

SNSD GUBE IZBORE -PODR[KA GLASAÂ PALAISPOD 4 POSTO!

IZETBEGOVI]

8,7% NAJIZGLEDNIJIPOBJEDNICISDA i DF uìvaju

najve}epovjerenje

bo{nja~kih glasa~a

KOM[I]

8,1%


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-917-562014 13/685.6.2014. I SLOBODN BOSN

VLAST UBRZANO GUBI PODR[KU GLASAÂ

Najve}e povjerenje Bo{njaka uìvaju SDA i DF, SrbaSDS i SNSD, a kod Hrvata neprokosnoven je HDZ

LAGUMD@IJA

3,6%

DODIK

3,7%

NEZAUSTAVLJIV PAD PODR[K

SNSD i SDP gube podr{ku glasa~a jo{od lokalnih izbora 2012. godine



Ipak, istraìvanje je dragocjeno zbog~injenice da pokazuje smjer u kojem sekre}u preferencije bira~kog tijela BiH.

Trend je dakle krajnje nepovoljan zadvije dominantne, vladaju}e partije, SNSDi SDP, koje su na oktobarskim izborima2010. godine osvojile najve}i broj glasova.Podsje}amo, na parlamentarnim izborima2010. godine, SDP je s osvojenih 284hiljade glasova bio prvoplasirana partija i uFederaciji BiH i u dràvi, dok je DodikovSNSD s osvojenih 208 hiljada glasova biona prvom mjestu u Republici Srpskoj i natre}em mjestu u dràvi, iza SDA koja jetada osvojila 214 hiljada glasova.

No, dvije godina kasnije, na lokalnimizborima 2012. godine, SDP u FederacijiBiH i SNSD u Republici Srpskoj izgubili

su podr{ku svakog tre}eg glasa~a: apsolutnim iznosima, SDP je izgubravno 100 hiljada glasova a SNSD bliz90 hiljada glasova! O~ito je da sLagumdìjina i Dodikova partija ni d

danas nisu uspjele oporaviti od te{koizbornog poraza i preokrenuti trend svoju korist. Dapa~e, trend masovnoosipanja podr{ke SDP-u i SNSD-nastavljen je i nakon lokalnih izbora danas ove partije uìvaju najmanj

podr{ku glasa~a u posljednja dva izbornciklusa i samo ih neko ~udo moè spasiod izbornog fijaska na oktobarskiizborima.

OKRUPNJAVANJE POLITI^KE SCENERezultati majskog istraìvanja javno

mnijenja otkrivaju jo{ jedan zanimlj politi~ki trend koji bi se mogao opisati kaokrupnjavanje politi~ke scene. Iako }e nizborima 2014. godine sudjelovati 3

partija vi{e nego na izborima prije ~etigodine, glasa~i su vi{e nego ikada ranisvoje glasove koncentrirali na desetavelikih, dominantnih partija. To josobito izraèno kod hrvatskog bira~kotijela koje }e se, prema rezultatim

posljednjeg istraìvanja OHR-opredjeljivati izme|u samo dvije partijeHDZ-a i HDZ-a 1990.

Bo{nja~ka scena znatno je usitnjenij

no 95 posto glasova osvojit }e pet parti(SDA, DF, SDP, SBB i SBiH), dok }glavninu srpskih glasova osvojiti ~eti

politi~ke partije - SDS, SNSD, DNS i PDIpak, prema trenutnom raspored

politi~kih snaga, i novu vlast }konstituirati vi{e~lana koalicija sastavljenod najmanje pet ili {est partija s najviosvojenih glasova. U novoj vi{e~lankoaliciji dominirat }e tri nacionalne partijSDA, SDS i HDZ.

Naravno, pod uvjetom da se aktueletrend iz maja bitnije ne promijeni

preostalih ~etiri mjeseca koliko je ostalo d

izlaska glasa~a na birali{ta.


PREDIZBORNO ISTRA@IVANJE JAVNOG MNIJENJA

Trenutni raspored politi~kih snagaostavlja prostor za razli~ite postizbornekombinatorike, osobito na ne{torazu|enijoj bo{nja~koj politi~koj sceni.

Po ustaljenom sistemu nacionalnerotacije, naredni premijer dràvne vladebit }e iz reda bo{nja~kog naroda, budu}uda aktulni premijer Vjekoslav Bevandadolazi iz reda hrvatskog a da je njegovprethodnik Zoran [piri} imenovan izreda srpskog naroda.

Uobi~ajeno je pravilo da se mandat zasastavljanje vlade daje pobjedni~kojpartiji, ali to nije ni ustavna ni zakonskaobaveza, nego nepisano pravilo koje se,pod odre|enim uvjetima, moè izanemariti. To }e umnogome zavisiti odbudu}eg sastava tro~lanogPredsjedni{tva BiH. Vlast ne morajunu`no konstituirati pobjednici izbora, negooni koji uspiju osigurati parlamentarnuve}inu.

NU@NA VI[E^LANA KOALICIJA

U vlast će ponovo ućipet ili šest stranaka

Istraìvanje javnog mnijenjaprovedeno je prije katastrofalnih poplava

koje su pogodile BiH sredinom maja idoslovno preko no}i promijenile privrednei finansijske tokove u dràvi. Entitetskibudèti su prazni, isplata penzija jeupitna, na hiljade radnika ostalo je bezkrova nad glavom, radnih mjesta iredovnih pla}a. Aktuelna vlast susrela se

s najve}im izazovom nakon rata, {to jeujedno i prilika da u kratkom vremenu

pokaè organizacionu sposobnost,odgovornost i odlu~nost. Istovremeno, natestu }e biti i opozicija i njenasposobnost da doprinose rje{avanjute{kih problema.

To bi mo`da i presudno moglo odlu~itiishod oktobarskih parlamentarnih izbora.

UTICAJ POPLAVA NA OKTOBARSKE IZBORE

Test odgovornosti opozicije isposobnosti vlasti

ÔVI]

2,2%BOSI]

6,1%

OSJETAN RASTPODR[KE

ôvi}ev HDZ iBosi}ev SDS

uìvaju nadmo}nupodr{ku hrvatskihodnosno srpskih

glasa~a



Ni rekordan prora~unski deficit uFederaciji BiH, ni drasti~an pad

prihoda u posl jednjih mjesecdana, kao ni krajnje neizvjesnauplata nove tran{e Me|una-

rodnog monetarnog fonda, nisu sprije~ilifederalnog ministra financija Antu Krajinu

da nastavi sa zapo{ljavanjem novihdràvnih slu`benika. Iako je prije samonekoliko dana priznao da bi isplata pla}a

prora~unskim korisnicima u Federaciji BiHmogla biti upitna, ministar Krajina je od 1.

juna zaposlio dva nova savjetnika. U posljednje tri godine, odnosno od po~etkamandata, Ante Krajina je imao jednogsavjetnika - Marka Musi}a, i tajnicuLjubicu Leto, koju je najprije angaìrao pougovoru o djelu, da bi u me|uvremenudobila stalni posao stru~ne suradnice ufederalnom Ministarstvu financija. Prijenego {to je postala tajnica ministra

financija, Ljubica Leto je bila tajnicaMladeì HSP-a.

I mada nije poznato kako je, nepunih pet mjeseci prije izbora, ministar AnteKrajina pravdao angaìranje dvojicenovih savjetnika, sasvim je sigurno daugovori s njima nisu mogli biti potpisani

bez odobrenja federalnog premijeraNermina Nik{i}a i ministra obrazovanjaDamira Ma{i}a, kao {efa Administrativnekomisije Vlade FBiH. Kako god, ministraKrajinu }e o pravnim pitanjima ubudu}esavjetovati Boè Mandi}, dok }e mu

ekonomski savjetnik biti Tomislav Delac,obojica njegovi zemljaci izTomislavgrada. Svaki }e ministrovsavjetnik za svoje fantomske uslugemjese~no dobijati oko dvije tisu}emaraka, mada ne ispunjavaju ~ak niformalne uvjete za posao koji im je

povjeren.Prema Pravilniku o sistematizaciji

radnih mjesta federalnog Ministarstvafinancija, ministrovi bi savjetnici moraliimati zavr{en odgovaraju}i fakultet,minimalno pet godina radnog staà i

poloèn stru~ni ispit. Tridesetogodi{nj i

Boè Mandi} je diplomirani pravnik,

skromnog radnog iskustva. Mandi} imasamo godinu pripravni~kog staà, koji jeodradio u Ministarstvu financijaHercegbosanske ùpanije, u vrijeme dok jeministar bio Ante Krajina. êtiri godinemla|i Tomislav Delac je bachelor ekonomije, koji uop}e nema radnogiskustva, pa stoga nije jasno ~emu bi to onmogao savjetovati dugogodi{njeg ekono-mistu Antu Krajinu.

înjenica da dvojica mladih savjetnikaAnte Krajine ne zadovoljavaju osnovnekriterije propisane Pravilnikom osistematizaciji radnih mjesta nije, me|utim,i jedini razlog zbog kojeg je posljednje

„kadrovsko poja~anje“ u federalnom

Ministarstvu financija sporno. U tosmislu valja podsjetiti da od po~etka godinni status ministra financija nije do kra

jasan, nakon {to ga je predsjednFederacije BiH @ivko Budimir razrije{du`nosti. Podsjetimo da je ministar Krajintada od Ustavnog suda FBiH traìo ocjenustavnosti Budimirove odluke. No, kako Ustavni sud, u me|uvremenu, don

privremenu mjeru kojom se Ante Krajinovla{}uje da obavlja funkciju federalnoministra financija do kona~ne sudskodluke, postavlja se pitanje da li smijenjeni ministar imao zakonskoupori{ta da imenuje nove i zadrì staro

savjetnika?!


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Plan „B“ federalnog ministra financija Ante Krajine

Ministar Krajina najavio kašnjenje plaćabudžetskim korisnicima, a od 1. juna angažirao

dva nova savjetnika, bez radnog iskustva

MJERE [TEDNJE MINISTRA FINANCIJA Pet mjeseci prije izbora Ante Krajina nezakonito je zaposlio dva mlada savjetnika, svaki odnjih }e mjese~no zaraditi oko 2.000 KM



Iako su svi ~lanovi Vije}a ministaraBiH na pro{lotjednoj sjednici na~elno

podràli prijedlog njihovog kolegeDamira Ljubi}a o preraspodjeli

pomo}i za stanovnike na poplavljenim podru~jima, na{ao se i jedanvisokopozicionirani dràvni slu`benik kojismatra da je inicijativa ministra za ljudska

prava i izbjeglice nezakonita?! Ministar Ljubi} se, pojasnimo, zaloìo da

pro{logodi{nja donacija NarodneRepublike Kine, vrijedna preko {estmilijuna KM, kao interventna mjera budeupu}ena poljoprivrednim proizvo|a~imakoji su pretrpjeli najve}e {tete u prirodnojkatastrofi, a ne ranije odabranimkorisnicima. Njegov je prijedlog, me|utim,silno razljutio tajnika Ministarstva zaljudska prava i izbjeglice BiH DragomiraKova~a, koji je hitno poslao dopisstrana~kim kolegama - dràvnimministrima iz SNSD-a, traè}i njihovu

podr{ku, kako bi podjela poljoprivredne

opreme bila izvr{ena prema prethodnoutvr|enim spiskovima.

SKANDALOZNO PISMO TAJNIKA KOVAÂ Na javni poziv za dodjelu donacije iz

Kine u mehanizaciji i opremi, koji je proljetos raspisalo dràvno Ministarstvo zaljudska prava i izbjeglice, pravo apliciranjaimali su poljoprivrednici iz gotovo 80op}ina diljem BiH, od kojih ve}ina nije bila

pogo|ena nedavnim razornim poplavama.Budu}i da donacija uklju~uje 180 traktora s

priklju~cima, 70 motokultivatora, stokomada motornih pila, 50 setova za muùkrava, 40 spremnika za hla|enje mlijeka idvadeset ure|aja za analizu mlijeka, posve

je razumljivo da je interes bio veliki - prijavilo se vi{e od {est tisu}a poljoprivrednika. Dodajmo tome da su pravo prijave imali i povratnici, odnosno povratni~ke udruge i poljoprivrednezadruge, dakako, ukoliko su ispunjavaliuvjete navedene u javnom pozivu. I mada je

procedura odabira korisnika u Mnistarstvuza ljudska prava i izbjeglice BiH bila prisamom kraju, novonastale su okolnosti


POMO] UGRO@ENIM POLJOPRIVREDNICIMA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ] i MILUTIN STOJÊVI]

Inicijativa državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice DAMIRA LJUBIĆAda se vrijedna kineska donacija u poljoprivrednim strojevima i opremi odmah

preusmjeri poljoprivrednicima u poplavama najugroženijim područjima naišla jena žestoko protivljenje tajnika tog Ministarstva DRAGOMIRA KOVAČA: dok upismu ministrima iz SNSD-a Kovač tvrdi da je Ljubićev prijedlog nezakonit,

federalni ministar poljoprivrede JERKO IVANKOVIĆ LIJANOVIĆ poručioseljacima da će pomoć dobiti tek kada dokažu da su im proizvodi uništeniu elementarnoj nepogodi

PODJELA DONACIJA,VITALNI STRANA^KI INTERES

Tajnik Ministarstva za ljudska prava iizbjeglice BiH Dragomir Kova~

traìo od Nikole [piri}a, SredojaNovi}a i Borisa Tu~i}a da sprije~e

podjelu donacija poljoprivrednicima u

Posavini i Semberiji



natjerale ministra Damira Ljubi}a na promjenu plana. Procijenjeno je, naime, dasu dragocjeni poljoprivredni strojevi ioprema u ovom trenutku ipak potrebniji

proizvo|a~ima u Doboju, Posavini iSemberiji koji su ostali bez igdje i~ega,nego poljoprivrednicima u Hercegovini,srednjoj Bosni ili na Romaniji, koji nisuimali nikakvih {teta.

Ministrova je odluka, sude}i prema

skandaloznom sadràju njegovog pisma, uo~aj bacila tajnika Ministarstva DragomiraKova~a, koji se strana~kim kolegamaodmah poàlio da je preglasan.

U Kova~evom pismu upu}enom 29.maja dràvnim ministrima financija,civilnih poslova i vanjske trgovine iekonomskih odnosa Nikoli [piri}u, SredojuNovi}u i Borisu Tu~i}u, tajnik Ministarstvaza ljudska prava BiH traìo je od strana~kihkolega da ne prihvate inicijativu njegovog{efa Damira Ljubi}a. „Aktivnosti na izboru


VLAST KAO NAJGORA NEPOGOD

DRAMATI^NO UPOZORENJE DR@AVNOG SLU@BENIKA Tajnik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Dragomir Kova~ obru{io se na

ministra Damira Ljubi}a, tvrde}i da je njegov prijedlog o podjeli poljoprivrednemehanizacije seljacima koji su ostali bez igdje i~ega nezakonit



korisnika, fizi~kih i pravnih lica, koji supodnijeli zahtjev za dodjelu donacije, su uzavr{noj fazi. Kako su javnim pozivomprecizno utvr|eni kriteriji za raspodjeludonacija, cijenimo da bi u ovoj fazi svakoodstupanje od toga bilo nezakonito iizazvalo bi negativne posljedice, kako zaSavjet ministara, tako i za Ministarstvo zaljudska prava i izbjeglice ?). Polaze}i odnavedenog, predlaèmo da inicijativu da sepoljoprivredna mehanizacija dodjeliop{tinama koje su poplavljene, a o ~emunije postignuta saglasnost ni na KolegijuMinistarstva, niti u Interresornoj radnojgrupi, Savjet ministara ne prihvati“, naveo

je Dragomir Kova~. Dodajmo tome da,iako se [piri}u, Novi}u i Tu~i}u obratio usvoje i u ime zamjenika ministra za ljudska

prava Miladina Dragi~evi}a, doministar Dragi~evi}, ipak, nije stavio potpis nadramati~an dopis Dragomira Kova~a.

KUPOVINA GLASOVA

MOTOKULTIVATORIMAPremda nije poznato ho}e li trojica

ministara iz SNSD-a podràti Kova~ev prijedlog, {to bi u situaciji kada Vije}eministara BiH traì pomo} iz cijelog svijetauistinu bio skandal bez presedana, njegovo

je sramotno pismo indikativno iz vi{erazloga. Prvi je da se Dragomir Kova~obratio samo strana~kim kolegama a ne,

primjerice, i dràvnom premijeru Vjekosla-vu Bevandi, na temelju ~ega bi se moglozaklju~iti da je vrijedna kineska donacijatrebala biti dijeljena ili SNSD-ovimsimpatizerima i ~lanovima, ili je namjera

bila da se iskoristi u predizborne svrhe. (Utom smislu valja podsjetiti da su i ostale

poli ti~ke stranke u BiH, svojedobno,doniranim multikultivatorima kupovaleglasove.) No, istodobno ne treba isklju~itini mogu}nost da je Dragomir Kova~ ve}skrojio vlastitu listu korisnika donacija,

budu}i da je kao dugogodi{nji ~lan dràvneKomisije za izbjeglice i raseljene osobe,

prije ~etiri godine, bio pod policijskomistragom, upravo zbog kriminalne podjeledonacija. Barem dvije godine ranije,

predstavnici udruènja izbjeglica iz Fo~e su

upozoravali da je Kova~, kao ~lanKomisije, svojim ro|acima iz sela Glu{ciodobrio po 15.000 KM, premda je cijelomjesto iseljeno prije ~etrdesetak godina.Ima Dragomira Kova~a spominjalo se,

podsjetimo, i u izvje{}ima koja su izAmbasade SAD-a u Sarajevu krajem 2009.upu}ivana u Washington (bilje{ke objav-ljene na Wikileaksu), o utro{ku pomo}i zaizbjeglice. Tada je navedeno da su biv{iministar za ljudska prava i izbjeglice SafetHalilovi} (Stranka za BiH, njegov zamjenik Slavko Marin (HDZ) i tajnik DragomirKova~ (SNSD) u Ministarstvu uspostavili

tri etni~ki odvojena kanala za distribuciju

donacija povratnicima, kao i da su milijunimaraka namijenjeni za pomo} izbjeglicama

potro{eni u predizbornim kampanjama.

OD NA[EG POLJA DO JERKINOG STOLA No, nije SNSD-ovac Dragomir Kova~,ma koliko bio be{}utan i neosjetljiv natragediju koja je pogodila desetine tisu}aunesre}enih stanovnika BiH, i jedinidràvni du`nosnik koji je ostao potpunoimun na de{avanja oko njega. Identi~an jemodel pona{anja demonstrirao i federalniministar poljoprivrede, vodoprivrede i

{umarstva Jerko Ivankovi} Lijanovi}, ko je na pro{lotjednoj sjednici VladFederacije BiH, dostavio ranije pripremljeni Program poticaja za poljoprivredu

2014. godini, ba{ kao da se u me|uvremennije desila kataklizma u kojoj je nestalo, te{ko stradalo na stotine seoskih gazdinstava. Sredstva, u ukupnom iznosu od 65milijuna KM, bit }e utro{ena premProgramu „Od na{eg polja do na{eg stolakoji je predloìo Jerko Ivankovi} Lijanovis tim da je prvobitno bila planirana suma o68 milijuna maraka. Zaklju~cima fedralnih parlamentaraca iz sredstavnamijenjenih za poljoprivredne poticadva milijuna maraka }e biti upla}ena

poseban fond, dok }e preostalih pet posod tog iznosa, prema odluci Vlade FBiHnaknadno, tako|er, biti raspore|enugroènim podru~jima.

„Program poticaja za poljoprivredu ovoj godini jedan je od najkvalitetnijihnajboljih programa od kada postoji entitFederacija BiH“, pohvalio se neto

poslije sjednice Vlade ministar IvankovLijanovi}, zadovoljan {to je dob

podr{ku ostalih ministara. Ostavi li sme|utim, po strani ~injenica da je zboranije raspodjele poticaja glasa~im

Narodne stranke Radom za boljitak protJerke Ivankovi}a Lijanovi}a podnesen

kaznena prijava, nema dvojbe da } pomo} poljoprivrednim proizvo|a~imizravno pogo|enim poplavama biti tenaknadno ure|ena. Za razliku od resornoministra u Republici Srpskoj StevMirjani}a koji je pro{log tjedna obe}ainterventnu pomo} poljo privrednicima

podje lu sjemena, sadnog mater ija lmineralnih |ubriva i goriva, njegofederalni kolega je poru~io da }

jednokratna pomo} biti ispla}ena, ali tenakon {to poljoprivredni proizvo|a

priloè ~vrste dokaze da su njiho proizvodi uni{teni u elementarn

nepogodi?!


POMO] UGRO@ENIM POLJOPRIVREDNICIMA

Dugogodi{nji tajnik Ministarstva zaljudska prava i izbjeglice BiH DragomirKova~ narednog vikenda organizira najve}idru{tveni doga|aj u Isto~nom Sarajevu -svadbu za svog sina. Proslava, na koju jepozvano nekoliko stotina gostiju, bit }eodràna na Palama jer, navodno, u Lukavici

nema nijednog salona koji bi mogao primititoliki broj zvanica. Dràvni slu`benik Kova~

je, ina~e, pored predratnog stana uSarajevu koji je zadrào, nakon rata uLukavici izgradio luksuznu ku}u, dok mu sinìvi u novom stambenom naselju uIsto~nom Sarajevu.

NARODNO VESELJE

Dragomir Kovač se protivi slanjupomoći nastradalima, a na svadbusvoga sina pozvao stotine svatova

PROGRAM POTICAJA Ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi} }e u 2014.raspolagati sa 65,8 milijuna KM sredstava

poticaja



Da u ponedjeljak, 2. juna, grani~ni

policajci nisu na sarajevskomAerodromu uhapsili gotovo~itavu smjenu carinika, {ira

javnost vjerojatno ne bi ni znalada je obra~un s kriminalom i korupcijom unadle`nosti i Grani~ne policije BiH.Pripadnici ove policijske agencije su

prethodnih godina, u vrijeme direktorskogmandata Vinka Duman~i}a, izveli tek

nekoliko sporadi~nih akcija hap{enja,uglavnom sitnih {vercera stoke u pograni~nim krajevima, bez zna~ajnijihrezultata. No, ~ini se kako se dolaskomnovog menad`menta situacija bitno

promijenila, budu}i da su svi resursiGrani~ne policije BiH kona~no stavljeni ufunkciju, nakon {to su godinama bili ustanju mirovanja.

NIJE ZLATO SVE [TO SIJAIako je novoimenovani direktor Zoran

Gali} du`nost preuzeo tek prije mjesecdana, prva operacija kojom je rukovodio taj

hercegova~ki policajac mogla bi predsta-

vljati najavu ozbiljnijeg anga`mana

grani~ara.Prve informacije o korupciji slu`benika

Uprave za indirektno oporezivanje (UIO)BiH u Carinskoj ispostavi na AerodromuSarajevo, istraìtelji Grani~ne policije

prikupili su jo{ prije pola godina. Tada je iotvorena istraga u Centralnom istra`nomuredu Grani~ne policije u Sarajevu, nakon~ega je obavije{teno i Tuìteljstvo BiH.Potom su u operaciju kodnog naziva Gold uklju~eni i operativci dràvne Obavje{taj-no-sigurnosne agencije (OSA), jer je SudBiH, na temelju prikupljenih dokaza u

prvoj fazi istrage, dao odobrenje za provo|enje posebnih istra`nih radnji -tajnog nadzora, pra}enja i prislu{kivanjadesetak osumnji~enih osoba. Iz izvora

bliskih istrazi doznajemo da su u prostorijesarajevskog Aerodroma montirani ure|ajiza snimanje korumpiranih slu`benika i dasu nadzirani svi njihovi me|usobnikontakti, ali i susreti s {vercerima od kojihsu uzimali novac. Za trajanja vi{emjese~netajne akcije, bilo je angaìrano blizu stograni~nih policajaca, najvi{e iz Jedinice za

podr{ku i kontrolu. Da se njihov truditekako isplatio, potvr|uje dokazni

materijal - podmitljivi su carinici, o~ito

posve uvjereni kako su iznad zakonsnimljeni in flagrante, dok od {vercera nlicu mjesta uzimaju mito, od 50 maraka dznatno ve}ih svota novca, ovisno ovrijednosti prokrijum~arene robe.

Nezvani~no saznajemo i da je kvalitaudio-snimaka vrhunski, odnosno, da

jasno moè vidjeti koliko je novca svaki ouhap{enih slu`benika Uprave za indirektnoporezivanje stavio u svoj dèp, u zamjenza propu{tanje vrijednih po{iljki, mahom Turske.

U akciji Grani~ne policije BiH koja izvedena u ponedjeljak (2. juna) rano ujutru Sarajevu, Kiseljaku i na Palama uhap{esu Vehid Sadikovi}, Maid Ke~, BrankTe{i}, Zoran Lon~ar, Emir âu{eviMensur Ma{eti}, Zijo Hadìfejzovi[amdin Taufik, Muhamed Hanjali} i DamBurnazovi}. Nakon saslu{anja u Tuìtelstvu BiH, tuìteljica Diana Kajmakovi} zatraìla pritvor za Lon~ara, Ke~a, Burazovi}a i njihovog {efa Sadikovi}a. S

privedeni carinici se sumnji~e zzlouporabu slu`benog poloàja ili ovlas

primanje mita i krijum~arenje.

PROVJERA IMOVINEIstraga se, jednako tako, vodi i prot

jo{ najmanje pet osoba, od kojih su dvojicmu{karaca uhap{eni, zbog davanja mi({to su, tako|er, kamere uredno zabiljeìlekako bi zlato, tekstil i drugu robu uvezli BiH, bez pla}anja carinskih da`bina.narednim }e danima Tuìteljstvo Bitako|er zatraìti financijsko vje{ta~enimovine koju posjeduju slu`benici Upravza indirektno oporezivanje. Prema jouvijek nepotvr|enim informacijama, neod uhap{enih carinika imaju vrijeda

imetak, koji su te{ko mogli ste}i redovni primanjima.Podsjetimo, nakon {to su u septembr

pro{le godine po nalogu Tuìteljstva Biuhap{eni na~elnik Regionalnog centra UIu Tuzli Nermin Klopi}, njegov zamjenLjubisav Vidakovi} i {ef Carinskispostave u Bijeljini Ahmed [erifoviotkriveno je da u vlasni{tvu imaju pnekoliko ku}a i stanova, da voze skupocjene automobile, koje nisu mogli se

priu{titi s pla}om od oko 1.800 KM. Ntek }e se vidjeti jesu li za tuzlanskicarinicima zaostajale i njihove kolege

Sarajeva.


Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Pola godine su pripadnici Granične policije BiH tajnoistraživali kriminal carinika na Aerodromu Sarajevo,

prije nego što je u ponedjeljak, 2. juna, krenula akcijanjihovog hapšenja: na snimcima koje su zabilježiletajno postavljene policijske kamere jasno se vidi

koliko su novca i kada korumpirani službeniciuzimali od švercera

ZLATNA GROZNICANA SARAJEVSKOM

AERODROMU

OPERACIJA „GOLD

SNIMAJSVEIstraìteljiGrani~nepolicijemjesecimasu nadziralikolegecarinike



RUGLO, NAKON SVEGA

Za osmišljavanje i ostvarenje svog najavljenog „Maršalovog plana“MUSTAFA CERIĆ je kazao kako računa na pomoć i podršku naših ljudi u domovi

ni i svijetu. Posljednji put kada je Cerić tražio podršku naših ljudi u domovini isvijetu za ostvarenje svojih ambicioznih projekata, stvar nije ispala nimalo dobro

Riječ je o započetoj, ali nikada završenoj izgradnji Upravne zgrade RijasetaIslamske zajednice BiH i rezidencije reisu-l-uleme u sarajevskom naselju Kovači.

Od velikih planova, za čiju realizaciju je trebalo puno para, ostala jesamo betonska konstrukcija

KO JE ZLATNI VAKIF BIO...

A S D O A S A , B E T O N D O B E T O N A

ZGRADA KOJE NEMA Od futuristi~kog i preskupogprojekta Mustafe Ceri}a ostala

samo betonska konstrukcija



Dr. Mustafa Ceri}, predsjednik Svjetskog bo{nja~kog kongresa,krajem pro{log mjeseca jeobjavio da }e se kao nezavisnikandidat prijaviti za bo{nja~kog

~lana Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine

na predstoje}im Op}im izborima u oktobru.„Na ovo su me ohrabrili prijatelji sa istokai zapada. Napraviti }u ‘Mar{alov plan‘ zaizlazak BiH iz krize. Gradit }u i srednji puti pozivam i desnicu i ljevicu da mi sepridruè. Vratit }u moral u politiku“, kazao

je Ceri}, ina~e jedan od osniva~a Bo{nja~keakademije nauka i umjetnosti, biv{i reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH (IZ BiH)koji posljednjih mjeseci boravi u Jordanugdje kao gostuju}i profesor predaje naMe|unarodnom islamskom univerzitetu u


Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Futuristi~ki projekat reisa Ceri}a naKova~ima sprije~ila je prerana smrt

libijskog diktatora Gaddafija

KOVAÎ SRE]E MUSTAFE CERI]

UPRAVA RIJASETA Od projekta “realizovana” samo maketa

U SVOJOJ VJERI, NA SVOJOJ ZEMLJIBiv{i reisu-l-ulema Mustafa Ceri} i budu}i kandidatza ~lana Predsjedni{tva BiH iz reda Bo{njaka



Amanu. „Biv{i reisu-l-ulema je nosilacvjerskog autoriteta. Ja bih volio da se nekandidira, ali ako se kandidira, on tim~inom prestaje biti nosiocem vjerskogautoriteta“, rekao je aktualni reisu-l-ulemaHusein ef. Kavazovi}, relativiziraju}iCeri}ev „vjerski autoritet“, zapravo jedininjegov realni (pred)izborni adut.

NAJVE]A ISLAMSKA

GRA\EVINA NA BALKANUKo su Ceri}evi „prijatelji“ s istoka izapada koji su ga ohrabrili, da ne kaèmonagovorili, da se kandiduje za bo{nja~kog~lana Predsjedni{tva BiH na predstoje}imizborima, ostaje enigma. Ali, za pravljenje iostvarenje svog „Mar{alovog plana“ Ceri}ra~una na pomo} i podr{ku na{ih ljudi udomovini i svijetu koji rade u velikim irespektabilnim korporacijama. Posljednji

put kada je Ceri} traìo podr{ku na{ih ljudiu domovini i svijetu za ostvarenje svojihzamisli i projekata, to se nije zavr{ilonimalo dobro. Naravno, rije~ je o medijski

sna`no eksploatiranoj i agresivnozapo~etoj, ali nikada zavr{enoj, izgradnjikompleksa IZ-a BiH u sarajevskom naseljuKova~i koji je uklju~ivao Upravnu zgraduRijaseta IZ-a BiH i rezidenciju tada{njegreisu-l-uleme Mustafe ef. Ceri}a.

Projektovani gra|evinski komplekstrebao se prostirati na blizu 5.000kvadratnih metara i trebao je biti najve}aislamska gra|evina na Balkanu. Projektom

je bilo predvi|eno da se u kompleksunalaze i servisni i gara`ni prostori, mesdìd,

prostorije administracije, uredi muftija.

Upravna zgrada Rijaseta trebala je imatiamfiteatar, kao i urede reisa i njegovazamjenika, naibu-reisa. U sklopukompleksa trebala je biti izgra|ena irezidencija reisu-l-uleme, mandatnarezidencija za porodi~ni smje{taj i boravak,s posebnim komunikacijskim pristupom.Zatim, dvori{ta, terase, vrt i drugi prate}isadràji, a ukupna vrijednost investicije

bila je procijenjena na 11 miliona maraka. Nakon {to je Op}ina Stari grad na ~elu

sa na~enikom Ibrahimom Hadìbajri}emIZ-u BiH izdala gra|evinsku dozvolu zaizgradnju upravne zgrade i rezidencije

reisu-l-uleme petog septembra 2008.godine, tada{nji reis Ceri} je dvanaest danakasnije u pratnji vjerske, politi~ke i

poslovne bo{nja~ke elite postavio kamen-temeljac. Prethodno je osam uglednih

bo{nja~kih biznismena predvo|enihFahrudinom Radon~i}em, tada{njimvlasnikom Avaza , a sada{njim predsjednik-om Saveza za bolju budu}nost BiH,

potpisalo incijativu za pomo} pri finan-siranju izgradnje Upravne zgrade Rijaseta irezidencije reisa. Pored Radon~i}a, uincijativnom „odboru“ bili su i EdinArslanagi}, Bosnalijek , Muhamed Granov,Mitex , Nedim âu{evi}, Teloptic , Nihad

Imamovi}, ASA/PREVENT, Senad Orman,Orman, Selver Oru~, Robot Commerce , iRedò Bekto, Bekto Precisa .

Nihad Imamovi}, koji je bio potpisnik

incijative, napustio je projekat i pri

njegovog zvani~nog po~etka. „Ta~no je dsam bio jedan od ukupno osam incijatorali sa nekim stvarima, u samom startu, snisam sloìo. Nisam bio ni na ceremonipolaganja kamena - temeljca, niti sam dadonaciju, a sad mi je drago {to sam takpostupio“, kaè Imamovi}. Tako|er, premnezvani~nom popisu donatora, odnosnvakifa, na spisku nema ni Granovodnosno njegove firme Mitex , kao âu{evi}a, odnosno Teloptica .

ZAGRABI, PA VLADAJO~ekivano, najizda{niji zlatni vakif b

je Radon~i} sa 800 hiljada KM, a u iskategoriju u{lo je i Ministarstvo prostornoure|enja Kantona Sarajevo sa 250 hiljadKM, na ~ijem ~elu je bio ministar AbJusi}, te Senad Orman, ~ija se firma Ormaiz Kiseljaka obavezala izvesti radove visini od 200 hiljada KM. Pored zlatnidodijeljene su i tri srebrne vakufname i Robotu Selvera Oru~a za 200 hiljada KMOp}ini Stari Grad za 100 hiljada KM kolik

je donirala i Bekto Precisa Redè Bekt

22

RUGLO, NAKON SVEGA

Na na{e pitanje za{to su obustavljeniradovi na izgradnji Upravne zgradeRijaseta i rezidencije reisu-l-uleme, tekoliko je novca utro{eno i koliko novcanedostaje za zavr{etak, iz Rijaseta smodobili sljede}i odgovor:

„Rijaset Islamske zajednice je u fazianalize stanja i radova na Upravnoj

zgradi na Kova~ima. O~ekuje se da unarednih petnaestak dana ovaj procesbude zavr{en. Ukoliko budetezainteresirani, dakle nakon okon~anjaovog procesa, moèmo vam dostavitiinformacije o izgradnji Upravne zgradeRijaseta“, stoji u poruci Rijaseta koju jepotpisao portparol Ekrem Tucakovi}.

RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE BIH, SLU@BENO

U toku je analiza stanja i radova naUpravnoj zgradi na Kovačima


NEPOSTOJEĆI SIMBOL:„Izgradnja sjedištaRijaseta na Kovačima jesimbol svih Bošnjaka, zatošto je Bosna iHercegovina matičnazemlja svih Bošnjaka, izato što je Sarajevo glavnigrad svih Bošnjaka, i zato

što je Rijaset Islamskezajednice duhovnosjedište svih Bošnjaka odMašrika do Magriba…“

(SAMO)PROMOCIJA Ime Senada [ahinpa{i}a[aje nije se na{lo naspisku donatora



Nosioci bronzane vakufname su [irbegovi}

Group Gra~anica - 90 hiljada KM ugra|evinskom materijalu, Bosnalijek - 60hiljada KM, Tamex iz Busova~e - 50 hiljadaKM, koliko je donirao i Hasan Nezi} izEurotransa . Zahvalni Rijaset IZ-a BiH

podijelio je i devedesetak po~asnihvakufnama, a donirani iznosi kretali su se od45 hiljada KM, koliko je donirala VladaUnsko-sanskog kantona, pa do 1.000 KMkoliko je donirao Elvedin Borovina, biv{iizvr{ni direktor Hidrogradnje . Me|unosiocima po~asne vakufname na{ao se i

bra~ni par Ceri}, efendija Mustafa i njegovasupruga Azra sa doniranih 5.000 KM. Da je

kojim slu~ajem zgrada zavr{ena i da su semogli u nju useliti u vrijeme trajanjamandata reisa Ceri}a, ta bi im se „skromna“investicija vi{estruko isplatila. Me|unosiocima po~asne vakufname je i

predsjednik SDA Sulejman Tihi} sa

doniranih 3.430 KM, ali i visoki predstavnik Valentin Inzko sa doniranih 1.000 KM.Pored nosioca po~asne vakufname, naspisku Rijaseta IZ-a na{lo se jo{ i tridesetak imena nosioca „obi~ne“ vakufname koji sudonirali iznose manje od 1.000 KM.

VAKUF MUAMERA GADDAFIJAMe|utim, uprkos medijskoj kampanji

vo|enoj „pod skutima“ Radon~i}evogDnevnog avaza i naporima reisa Ceri}a daza prikupljanje, odnosno davanje donacijaangaùje i bo{nja~ku dijasporu pod

parolom ugradimo „svoju ciglu“ u zgradu

Rijaseta! „Izgradnja sjedi{ta Rijaseta naKova~ima je simbol svih Bo{njaka, zato {toje Bosna i Hercegovina mati~na zemlja svihBo{njaka, i zato {to je Sarajevo glavni gradsvih Bo{njaka, i zato {to je Rijaset Islamske

zajednice duhovno sjedi{te svih Bo{njakod Ma{rika do Magriba…“, obja{njavao reis Ceri}, ali odaziv je bio skromaPo~etkom 2011. godine, prema zvani~ni

podacima Rijaseta, bilo je prikupljeno tene{to vi{e od 2,5 miliona KM, a radovi s

bili zaustavljeni.A onda je krajem februara 2011. godin

poput bombe odjeknula vijest da }e libijsdiktator Muamer Gaddafi izgradnj

upravne zgrade Rijaseta IZ-a BiH i reisovrezidencije „pogurati“ sa 3,5 miliona eurPrije toga su reis Ceri} i tada{nji glavsandà~ki muftija Muamer Zukorl

povodom obiljeàvanja ro|endan poslanika Muhameda s.a.v.s. (15. februa2011.), boravili u posjeti Libiji, gdje su sreli sa pukovnikom Gadafijem. Navodn

prvi milion od obe}ah 3,5 miliona euGaddafi je uplatio 4. februara, osam dan

prije dolaska reisa Ceri}a i muftije Zukorliu Tripoli. Da li je osvjedo~eni prijetelj reìmSlobodana Milo{evi}a Gaddafi do kra

ispunio svoje obe}anje o finansiranjizgradnje Uprave Rijaseta i reisovrezidencije, ostat }e nepoznato. U svakoslu~aju, jednom zaustavljeni radovi nikadnisu ponovo pokrenuti, a po svemu sudekada jednom, ako ikada, budu i zavr{eradovi na izgradnji tog objekta, na njemu ne

biti kamena plo~a sa uklesanim natpiso„Vakuf Muammara Gaddafija“ kao „trajnsje}anje na bratsku ljubav i prijateljstvizme|u libijskog i bosanskog naroda“, kakse najavljivalo u februaru 2011.

Naime, nakon zime do{lo je prolje}e,u Libiji se desilo“arapsko prolje}e“ pa

Gaddafi poslao svoju vojsku na svoj naroa reis Ceri} se tim povodom obrat porukom na arapskom jeziku u kojoj stajalo: „Polaze}i od moje iskrene ljubaprema bratskom libijskom narodu, osje}asvojom du`no{}u da prema njemu izraziosje}aje dubokog po{tovanja i uvaàvanmole}i Uzvi{enog Allaha d`.{. da na{bra}i u Libiji podari hrabrosti i mudrosti pridràvanju vrijednosti sadrànih kur‘anskom ajetu: ‘Jedni drugima pomaìu dobro~instvu i ~estitosti, a ne sudjelujtegrijehu i neprijateljstvu; i bojte sAllaha‘...“

Libijski narod „poslu{ao“ je porukreisa Ceri}a pa je krajem oktobra 201godine libijski diktator Gaddafi uhva}enubijen bez su|enja. Godinu dana kasnijkrajem septembra 2012. godine, Huseefendija Kavazovi} imenovan je znovog reisu-l-ulemu BiH, a Ceri} se ovdana kandidovao za bo{nja~kog ~lanPredsjedni{tva BiH. Mustafa Ceri}, koji uvijek imao mi{ljenje o svemu i sva~emnikada nije krio svoje ambicije da se mijeu sve i sva{ta, da ocjenjuje ko je dobar a klo{ Bo{njak... a da li }e dobiti priliku docjenjuje ko je dobar a ko lo{ Bosanac

Hercegovac, znat }emo u oktobru.

2

KOVAÎ SRE]E MUSTAFE CERI]


VJERA I POLITIKA Na polaganju kamena - temeljca bili su prisutnibrojni politi~ari me|u kojima su se na{li Bakir

Izetbegovi}, Sulejman Tihi}, Nedàd Brankovi}...

INICIJATORIIme Mustafe Granova nije se na{lo na listi donatora na kojoj je FahrudinRadon~i} zlatni, Redò Bekto srebreni, a Edin Arslanagi} bronzani vakif



Da Milorad Dodik na predstoje}imizborima ne moè ra~unati nasnagu svoje partije, dokazuje~injenica da pristaje na ultima-tume dosada{njih koalicionih

partnera.Analiti~ari smatraju da je Dodik

napravio veliko iznena|enje time {to je pre- pustio Marku Pavi}u, lideru Demokratskognarodnog saveza, mjesto ~lana Predsjed-ni{tva BiH. Oko stotinu hiljada DNS-ovihglasova, po Dodikovoj procjeni, mogu

SNSD-u biti od velikog zna~aja. Ocjena jeda Pavi} ima ~vrstu stranku koja se ne

osipa i prema posljednjim istraìvanjimaima ve}i rejting od Ivani}evog PDP-a iâvi}evog NDP-a. Osim toga, Dodik jeovim potezom u{utkao mnoge u rukovod-stvu SNSD-a. Naime, u vrhu SNSD-a pos-toji nekoliko kandidata koji se protive tomeda @eljka Cvijanovi} bude kandidat ovestranke za ~lana Predsjedni{tva BiH i na tomjesto uporno preporu~uju sebe. Ina~e,Savez nezavisnih socijaldemokrata je podi-

jeljen na te{ko zava|ene grupacije koje,~ini se, ne moè izmiriti ~ak ni strah odgubitka narednih izbora.

Dodik je uvjeren da }e koalicija SNSD-a,

SP-a i DNS-a ~initi vlast i nakon predsto je}ih izbora.

“DNS je na na{oj strani, a sastanak sSDS-om je ’popuna demokratije’. Premrelevantnim istraìvanjima, u ovotrenutku imamo 56 odsto podr{ke kakoalicija SNSD-a, SP-a i DNS-a. Imanamjeru da to poja~am”, rekao je Dodik.

DODIK NE DA PAVI]UMJESTO PREDSJEDNIKA RS-a

U DNS-u su zadovoljni ponudoSNSD-a, ali kona~ni odgovor Dodiku sobe}ali dati nakon sastanka sa lideroSDS-a, koji se zavr{io prije nego {to j

po~eo. Naime, samo pola sata je bi


PREDIZBORNA KOBINATORIKA U RS-u

Predizborno koaliranje u RS-u zahuktalo se početkom nedjelje DODIKOVOMponudom MARKU PAVIĆU, lideru DNS-a, da koaliciji koju on okuplja prepuštamjesto u Predsjedništvu BiH, što je predstavlja pravo iznenađenje; međutim,

upućeni tvrde da prava iznenađenja tek predstoje

“PRISTAO SAM BI]U SVE[TO HO]E[…“

D O D I K P A V I ] U :

Pi{e: MIRHA DEDI]

DODIKOVA SLAMKA SPASAMilorad Dodik velikodu{no nudi MarkPavi}u poziciju na dràvnom nivoukako bi ostao s njim u koaliciji



dovoljno da dvije strane zaklju~e danema elemenata da se predaleko udaljenistavovi pribliè. Bosi} je od Pavi}azatraìo da se odrekne vlasti i da tek

prelaskom DNS-a u opozicione redovemogu razgovarati o eventualnom predi-zbornom koaliranju.

Kako na{ list saznaje, ambicija MarkaPavi}a je da se na predstoje}im izborimakandiduje za predsjednika RS-a. Kada je

od Dodika zatraìo to mjesto, on ga je ustartu odbio rije~ima da mu on to ni u komslu~aju ne moè prepustiti.

U SNSD-u kaù da su odavno odlu~ilida }e predsjedni~ki kandidat te stranke bitiMilorad Dodik. U ovoj stranci ve}ina sma-tra da bi bilo dobro sa socijalistima napravi-ti zajedni~ku listu za Parlament BiH.

Me|utim, Socijalisti~ka partija Petra\oki}a “tvrdi pazar” i poru~uju da se na

predstoje}im izborima ne}e oslanjati na podr{ku dosada{njeg koalicionog partneraSNSD-a. \oki} tvrdi da ta stranka ima

svoje kandidate za ~lana Predsjedni{tvaBiH i predsjednika RS-a. Pri tom napominjeda su mogu}i razgovori sa svim politi~kimopcijama. \oki}, za sada ne otkriva imenakandidata, ali ne isklju~uje da bi se upravoon mogao na}i na jednoj kandidatskoj pozi-ciji. Socijalisti smatraju da, premaistraìvanju popularnosti aktuelne koalicije,zasluùju bolju poziciju. Ukoliko u bilokom dijelu podrè SNSD traì}e ve}i diokola~a, odnosno ve}i udio u vlasti.

BITKA IZME\UOGNJENA TADI]A I MI]E MI]I]A

Iako su mediji do sada spekulisali da }eMladen Bosi} biti kandidat “Saveza za promjene” za predsjednika RS-a, on je,kako saznajemo, donio ~vrstu odluku da sena to mjesto ne kandiduje. Prije svega jer biu tom slu~aju morao odstupiti sa ~ela SDS-a,{to je i sam mjesecima zagovarao. Bosi}u,

koji ~vrsto drì sve konce u SDS-u, ne padana pamet da napusti kormilo ove stranke.Pored toga, procjene su da on nemadovoljno veliku harizmu da stane na crtuMiloradu Dodiku. Prema nekim istraìvanji-ma, Bosi} se, po popularnosti, ~ak nalaziispod nekoliko strana~kih kolega. Najboljirejting unutar SDS-a trenutno ima OgnjenTadi}, koji je spreman da se kandiduje za

predsjednika RS-a. Me|utim istu ambicijuu SDS-u ima i Mi}o Mi}i}, gradona~elnik Bijeljine. Mi}i}u je rejting naglo porastao

nakon {to je suvereno vladao situacijom uBijeljini tokom poplava koje su poharaleSemberiju. Bosi} je za sebe izabrao mjestou Predsjedni{tvu BiH, jer mu, po li~noj

procjeni, diplomatija bolje leì. Istovre-meno, od lidera PDP-a Mladena Ivani}a jetraèno da se odrekne pretenzija na ~lanst-

vo u Predsjedni{tvu BiH. Zauzvrat mu j ponu|eno da od oktobra preuzmMinistarstvo spoljnih poslova BiH. Dragaâvi}, lider NDP-a, u startu se odrekakandidature na bilo koju pojedina~nfunkciju. Naga|a se da je on budu}i presjednik Narodne skup{tine RS-a. Tome niko do sada u ovom opozicionom bloknije usprotivio.

SNSD je ve} podijelio ~elna mjes poslani~kih lista za NSRS i Predstavni~dom BiH. Povjerenje za nosioce lista

banjalu~koj izbornoj jedinici dobi}e IgRadoji~i} i Neboj{a RadmanoviRadoji~i}, koji je na pro{lim izborimdobio podr{ku 120 mjesnih odbora, i ov

put predvodi}e SNSD-ovu listu za Narodnskup{tinu RS-a, a Radmanovi} za Predstani~ki dom BiH.

Podno{enje svih kandidatskih listraja}e od 2. do 14. jula, kada }e nastup

pauza do po~etka zvani~ne izborne kam panje 12. septembra.

Opozicija u RS-u zasukala je rukavsvjesni da jedino agresivnom kampan

jom, koja je po svemu sude}i ve} po~el

mogu skinuti SNSD sa vlasti, ne samo RS-u ve} i na dràvnom nivou. Prem

pouzdanim informacijama, SDS-ovi prgovori sa DNS-om nisu okon~an

Navodno je SDS angaòvao svoje prvtimce da pregovaraju sa DNS-om, kak

bi Dodiku i njegovom SNSD-u izbili {vi{e aduta iz ruku.

Napravio Marko Pavi} sa SDS-odogovor ili ne, najve}oj partiji opoziciostaje {ansa da dobije dvije najja~izborne funkcije za sebe. Me|utim

prethodno }e morati da sravni ra~une nezadovoljnim liderom PDP-a MladenoIvani}em.

5.6.2014. I SLOBODN BOSN 2

DODIKOVE FIGURE SPAS

KO ]E NA CRTU DODIKUMi}o Mi}i} i Ognjen Tadi}, potpredsjednici SDS-a, najpopularniji su politi~ari u najve}oj

opozicionoj stranci RS-a

KORMILAR SDS-a KANDIDAT ZA PREDSJEDNI[TVOBiH Mladen Bosi} ne èli seodre}i pozicije prvog ~ovjeka uSDS-u zarad kandidature zapredsjednika RS-a



SLOBODA MEDIJA NA VUÎ]EV NAÎN

HAKERSKI UDARINA MEDIJE KOJIKRITIKUJU VLAST“Nakon {to je oborensajt Pe{~anika zbogteksta o Neboj{iStefanovi}u, premijerAleksandar Vu~i} ni nakoji na~in nije reagovao”



Zahtjev premijera Aleksandra Vu-~i}a, da mu se OEBS izvini zbogocjene da u Srbiji postoji cenzurai da se blokiraju portali kojikritikuju vlast, izazvao je veliku

polemiku u javnosti. Istovremeno, obaranjestranice “Pe{~anik” u Srbiji, zbog objav-ljivanja teksta o plagiranoj doktorskojdisertaciji ministra policije Neboj{eStefanovi}a, dovelo je do stvaranjaatmosfere da se u Srbiji po~ne otvorenijegovoriti o strogom kontrolisanju medija.Suprotno tvrdnjama predstavnika vlasti,redovna kolumnistica „Pe{~anika“ i

profesorica Pravnog fakulteta u NovomSadu Vesna Raki}-Vodineli} za na{ listtvrdi da u Srbiji cenzura ipak postoji.

Profesorice Raki}-Vodineli}, kakokomentari{ete zahtjev premijera Vu~i}a ukojem traì izvinjenje od Dunje Mijatovi},predstavnice OEBS-a za slobodu medija,zbog ocjene da se u Srbiji cenzuri{u iuklanjaju tekstovi sa interneta koji kritikujuvlast u Srbiji?

Za politi~ara koji tvrdi da je jedan odnjegovih bitnih ciljeva pristupanje SrbijeEvropskoj uniji, to je jedna neevropskareakcija. Tvrdnja da Aleksandar Vu~i} nitiVlada Srbije ne sprovode cenzuru direktno,tj. da napadi na portale ne poti~uneposredno od njih, mogla bi biti ta~na. Alito, za dru{tvo koje nastoji da budedemokratsko uop{te nije va`no. Premijer,

primera radi, nije iskazao nezadovoljstvotime {to neko neidentifikovan napada

portale ili „skida“ tekstove sa interneta koji

za predmet imaju kritiku Vlade i premijera.Razlozi za pripisivanje odgovornosti

vlasti Srbije za cenzuru su razumljivi, sobzirom na neke nedavne izjaveAleksandra Vu~i}a, a i s obzirom nanjegovu politi~ku istoriju. Prilikom prvogdramati~nog obra}anja javnosti povodomnedavnih poplava, Vu~i} je, primera radi,kazao da ne}e nikom dozvoliti da napadaVladu zbog poteza koje je u~inila u vezi sa

poplavom. Tako|e, kriti~arima vlasti je poru~io da }ute - ko ho}e da pomogne, neka pomogne, a ko ne}e, neka }uti . Naredbodavni i osoran ton kojim seobra}ao ministrima svoje Vlade, uovda{njoj nezreloj demokratiji, dovoljan jesignal urednicima i novinarima zasamocenzuru. U vlasti Slobodana

Milo{evi}a, Aleksandar Vu~i} je bministar informisanja, u vreme vaènzloglasnog zakona o informisanju, nosnovu kojeg su surovo nov~anka`njavani brojni tada opozicioni mediji,nekima od njih je onemogu}en dalji raDakle, sve i da vlast kojom danas suverenrukovodi Vu~i} nema nikakve veze napadom na internet portale, retko ko bi to poverovao. Sada{nja vlast, a i Vu~li~no, nose hipoteku gu{enja medija

pro{losti koje }e se te{ko osloboditi.Traìti od politi~ke organizacije kakv

je OEBS dokaze sudskog karaktera neprimereno i neznala~ki. Za OEBS dovoljan dokaz da vlast nije ta koja ga

portale bilo ozbiljno protivljenje takv pojavi i ozbiljna izjava da }e se vlasti Srbi


CENZURA I AUTOCENZUR

Razgovarala: MIRHA DEDI]

Profesorica Pravnog fakulteta u Novom Sadu VESNA RAKIĆ-VODINELIĆ, vrsnistručnjak za građansko i evropsko pravo i zaštitu ljudskih prava, za naš list govoro padu internet stranica koje kritikuju vlast u Srbiji, tajnom hapšenju na desetine

građana Srbije zbog navodnog dizanja panike, Vučićevom zahtjevu upućenomOEBS-u i njegovoj posjeti Sarajevu

VUÎ]EV STRAHOD MEDIJA - I OBRATNO

“Rijetko ko u Srbiji moè da povjeruje da iza obaranja

internet portala ne stoji Aleksandar Vu~i}“

DVA VELIKA SKANDALA U SRBIJI

Cenzura umedijima podirektivipremijeraAleksandraVu~i}a iplagiranidoktoratministra policijeNeboj{eStefanovi}a



u~initi sve {to je u njihovoj nadle`nosti dase po~inioci otkriju. To nije izre~eno.

NEDOPUSTIVO JE KRITIKOVATIVUÎ]A I VLADU

Vi ste u svojoj kolumni objavljenojna “Pe{~aniku” ukazali da su tokomvanredne situacije u Srbiji „blogovineskriveno cenzurisani, a tabloidi i para-tabloidi na prvim stranama objavljivali‘potjernice’ takozvanih kritizera vlasti“.Kako izgleda medijska slika u Srbiji nakonukidanja vanredne situacije?

Vanredna situacija, po Ustavu Srbije,nikom ne daje bilo kakav osnov zaograni~enje slobode misli i izraàvanja, kaoni slobode informisanja. Ova dva ljudska

prava vaè podjednako u vanrednoj, kao i uredovnoj situaciji (izuzetak su vanrednostanje i ratno stanje). Cenzura je zabranjenaUstavom Srbije. Ve} sam objasnila kakoona funkcioni{e — bilo kao samocenzuranovinara i urednika, bilo kao hakersko

obaranje internet portala sa mesta koja nisusudski utvr|ena. Da bi bila utvr|ena, potrebno je pokrenuti istragu, {to je unadle`nosti javnog tuìla{tva. Za sada susamo date izjave da je inicirana istraga

povodom napada na portal “Pe{~anik” (ne iza druge oborene portale), po{to je“Pe{~anik” objavio analizu troje nau~nika o

plagijatu doktorske disertacije ministraunutra{njih poslova Neboj{e Stefanovi}a.Pismo OEBS-u i obaranje portala“Pe{~anik” su se dogodili posle prestankavanredne situacije. Dakle, odgovor na Va{e

pitanje glasi - medijska slika je ista -

funkcioni{e samocenzura novinara iurednika, i dalje se obaraju internet portali.

Portal Pe{~anik u nedjelju su oborilihakeri nakon {to je objavio tekst u kojem seukazuje na ozbiljne indicije da je diodoktorata ministra MUP-a Srbije Neboj{eStefanovi}a plagijat. Da li to ukazuje da jei kritikovanje najbliìh saradnika premijeraVu~i}a u Srbiji nedopustivo?

Internet, na sre}u, pamti. Ljudizaboravljaju, ali internet za sada nema

pravo na zaborav. Kada je oborenPe{~anikov sajt, tekst je sa~uvan na brojnim

portalima. Zajedno sa obaranjem sajta, ovavest je, umesto uobi~ajene kritike, dobilakarakter senzacije. Verujem da je tekst odisertaciji Neboj{e Stefanovi}a pro~italo

bar deset puta vi{e ~italaca nego da portal“Pe{~anik” nije oboren. Sam ~in obaranja jeizazvao gnev velikog broja korisnikainterneta. To me ohrabruje da mislim da bivlast èlela da kritika najbliìh saradnika

premijera Vu~i}a postane nedopustiva, alida ona to nije.

Ovih dana u Srbiji je tridesetak

gra|ana privedeno pod optu`bom da se

preko Facebooka i Twittera {irili panikutako {to su objavljivali informacije o ve}embroju stradalih u poplavama u Srbiji odonih koje je objavila Vlada Srbije. Kako Vi

ocjenjujete hap{enje ovih ljudi i njihovopritvaranje do 30 dana?

Krivi~ni zakonik Srbije, u ~lanu 343,reguli{e krivi~no delo {irenje panike inereda. Razlikuju se osnovni i teì oblik ovog krivi~nog dela. Osnovni oblik jeizno{enje i prono{enje la`nih tvrdnji, a teìoblik je izno{enje i prono{enje la`nihtvrdnji putem medija. To je jedno, ali to nijedovoljno. Potrebno je da izno{enje ili

prono{enje la`nih vesti proizvede odre|ene posledice, a te posledice su ili panika, iliteì neredi, ili spre~avanje odnosnoosuje}enje sprovo|enja odluka nadle`nihdràvnih organa i organizacija koje vr{e

javna ovla{}enja. Privedeno je ili pozvanonekoliko desetina ljudi, a za tri lica odre|en

pritvor do 30 dana zbog sumnje da jeizvr{eno krivi~no delo u poku{aju. Naosnovu njihove àlbe, pritvor je ukinut. Uvreme pritvaranja, o~igledno je bilo da senije moglo dokazati, ~ak ni pokazati da jenastupila panika, da je nastupio nered ve}ihrazmera ili da je spre~eno i osuje}enoizvr{enje odluka dràvnih organa. Ovo je

prvi put, koliko ja pratim, da se zbogkrivi~nog dela {irenja panike nekome

odre|uje pritvor, i to zbog poku{aja tog

krivi~nog dela. Stoga sam uverena dhap{enje i pritvaranje ljudi, ~ak do 30 dan

predstavlja zastra{ivanje. Radi se o starometodu iz doba jednopartijskog socijalizm

u biv{oj Jugoslaviji. Nedavno preminuadvokat Sr|a Popovi} je bio sedamdesetgodina pro{log veka optuèn za {irenla`nih vesti. Navodno ih je iznosio prikom odbrane jednog okrivljenog presudom, ali zbog profesionalne solidarnonije bio i osu|en. U to vreme {irenje la`nvesti je bilo tretirano kao politi~ko krivi~ndelo i sluìlo je kao instrument za progo

politi~kih neistomi{ljenika. Sada se ponavlja.

MINISTARKU MIHAJLOVI] VUÎ] TRETIRA KAO DISPEÊRKU AUTOBUSA Da li Vu~i} koristi metod

zatra{ivanja svojih saradnika i gra|ana ka{to je to svojevremeno radio Milo{evi}ereìm?

Vu~i}eva metodologija je ne{druk~ija: on svoje saradnike zastra{u

javno. Kako - mogli smo svi u Srbiji to dvidimo, u direktnom prenosima sednicVlade i kriznog {taba u vreme poplavnaro~ito kako se predsednik Vlade odno

prema ministrima u svojoj VladMinistarka Mihajlovi}, koja je iz Srpsknapredne stranke, bila je tretirana na sedn

ci Vlade kao da je dispe~er autobusa. I on


SLOBODA MEDIJA NA VUÎ]EV NAÎN

OVDJE CENZURA (NE) CARUJEPremijer Aleksandar Vu~i}zamjera Dunji Mijatovi} da vodinajprljaviju kampanju protivzemlje ~iju vladu on vodi



je to prihvatila. Nije pokazala da ima i{ta protiv. Ako ona nema ni{ta protiv toga, akoministri koji su zakasnili iz ko zna kojihrazloga budu tretirani kao |aci i slati umagare}u klupu, onda je normalno da }e seobi~ni ljudi, prose~ni ljudi, bojati da bilo{ta kaù na ra~un takvog tretmana, mo`da ine na ra~un takvog ~oveka, nego na ra~untakvog tretmana. Ali, naravno, takav tret-man je pripisiv jednoj ta~no odre|enoj

li~nosti, i nije uop{te neobi~no da se strahi cenzura pojave. Milo{evi}, izuzev uslu~aju Osme sednice, nije se koristio jav-nim prenosima. Oba ova politi~ara obilnosu koristila i koriste pomo} lojalnih medija.Bitna razlika je {to srednje i starije genera-cije ve} imaju jedno iskustvo - iskustvo saMilo{evi}em. Samo odista ne znam koliko

je istorija dobra u~iteljica.

Osim {to u beogradskim medijimaima malo kriti~kih osvrta o aktuelnompremijeru, ni od opozicije se ne mogu ~uti

neke velike zamjerke na njegov ra~un. Da lii me|u opozicijom postoji strah odVu~i}eve eventualne osvete, ukolikoprogovore protiv njega?

Opozicija u Srbiji je izuzetno slaba,razjedinjena, zabavljena uglavnom samasobom i svojim novim poloàjem. Sa drugestrane, a to se naro~ito dobro vidi uSkup{tini, poslanici Srpske naprednestranke emituju poruku gra|anima Srbijeda je 5. oktobar 2000. godine ne{to {to je

sramno, ~ega Srbija i njeni gra|ani treba dase stide. Zaboravljaju, me|utim, da 5.oktobar nije bio samo rezultat vo|aDemokratske i nekih drugih stranaka kojesu bile u tom trenutku protiv Milo{evi}a.Petog oktobra ne bi bilo bez velikog brojagra|ana ove zemlje, koji jednostavno nisuvi{e mogli da podnesu to gu{enjeautoritarizmom, tu dekadenciju, truljenjedru{tva koje je prouzrokovala tada{njavlast. Poslanici vladaju}e stranke bi trebalo

da znaju da oni ne nastupaju tako protDemokratske stranke i njenog predsednikma kako se on zvao. Oni nastupaju prot

jedne civilizacijske tekovine koja veliko broju gra|ana Srbije ne{to zna~i. Uspelo da se vlada Zorana \in|i}a sru{i tako {to on ubijen, na njega je izvr{en atentat. Vlaskoje su do{le posle njega razvile su, pausavr{ile Milo{evi}evu korupcijsku mreùi to {to se de{avalo, sa stanovi{ta nagra|ana, jeste izneveravanje tekovine kozovemo 5. oktobar. To pokazuje dVu~i}eva proevropska retorika zapravo ni

prodrla do njegovih podràvalaca. ^lanstv

vladaju}e stranke u velikoj meri se zapravnalazi na onim istim pozicijama na kojimse Srpska radikalna stranka nalazi ne dananego devedesetih godina. Ne znam ni{taustrojstvu te stranke, ali ona ostavlja sledeutisak: ~elnici stranke }e nastupati

proevropskom retorikom, jer im ni{ta drugnije preostalo. Na tome su i dobili izbore.

Da li je mo} koju ima predsjednVlade Vu~i} nekontrolisana?

Vr{e}i vlast, Aleksandar Vu~i} zapravdemonstrira mo}, a mo} je neregulisan

vlast. To se vidi i na onim gestovima koji snai{li na {iroko odobravanje, naprimer, nhap{enju tajkuna Miroslava Mi{kovi}Opravdano je procesuirati i ka`njavati ljudza krivi~na dela, ali suditi neposredno psuda ili putem {tampe, objavljivati ko }

biti li{en slobode i to iz pozicije nekotrolisane mo}i, opasno je za svako dru{tvSkup{tina i Vlada ne mogu se danas smtrati institucijama koje ograni~avajVu~i}evu mo}. To vaì i za pravosu|Jedino na {ta reaguje kao na ograni~en

jeste pritisak koji dolazi spolja, od mo}ndràva. To ga donekle razlikuje o

autokratije Milo{evi}evog tipa.

2

CENZURA I AUTOCENZUR

Pratili ste zvani~nu posjetuAleksandra Vu~i}a Sarajevu. Da li jeona, po Va{oj ocjeni, bila uspje{na,odnosno o~ekujete li neko zna~ajnootopljavanje odnosa na relacijiBeograd - Sarajevo?

Bolje odnose izme|u Beograda iSarajeva ostvari}e, ako iko, gra|ani dve

zemlje. Ne{to od toga moglo se osetiti usolidarnosti u zajedni~koj nevolji koju smonedavno proìveli. A, {to se ti~e mogutiska o poseti koju pominjete, re}i }une{to od onog {to sam ve} objavila naportalu “Pe{~anik”.

Odista, nije lako Vu~i}a smestiti:izme|u pro{losti i sada{njosti, nacionalizma

i eurokratskog birokratizma,(ur)fa{izma i (neo)liberalizma, tradicijei moderne. Smestiti ga, me|utim, uSarajevo, izgleda jednostavnoskaredno. Zbog onda{njeg Sarajevau besprimernoj srednjovekovnojopsadi krajem XX veka i svega {to jeu isto vreme Vu~i} javno obznanjivao,a i onoga {to, po dru{tvenomugovoru, oli~ava jo{ uvek. Dru{tveniugovor glasi: zaboravimo pro{lost,gledajmo u budu}nost. A, {ta akobudu}nosti nema ako se prethodnone suo~i sa pro{lo{}u?

VUÎ]EVA POSJETA SARAJEVU

„Poplava nas je više zbližila negošto je to pokušao Vučić u Sarajevu“


HAP[ENJA ZBOG“PREJAKE REÎ”U Srbiji je nekolikodesetina gra|anaprivedeno pod optu`bomda su tokom poplava {irilipaniku

VUÎ] U SARAJEVUParada ili iskrena namjera



P

rije dvije godine, 10. aprila 2012.,neposredno prije lokalnih izbora,u Sarajevu je registrovanaKomunisti~ka partija Bosne i

Hercegovine . Prvi uspjeh bio im je osvajanje mjesta u Skup{tini grada BanjaLuka gdje su jedina partija iz Federacije.Ove godine, na oktobarskim op}ima izbori-ma, prvi put }e imati svoje kandidate za svenivoe vlasti i uvjereni su da }e njihov pro-gram osvojiti glasa~e.

KP se zalaè za uspostavu socijalisti~kerepublike BiH, a osnovno polazi{te za radsu im dokumenti doneseni na zasjedanjuZAVNOBiH-a. Muhamed Imamovi}, pred-sjednik Partije, i Zdenko Mihajlovi}, pred-sjednik izbornog {taba, kaù da nisu ljudikoji èle oìvjeti Jugoslaviju, ali da èlevratiti vrijednosti biv{eg sistema.

Istovremeno, priznaju da njihovaekonomska platforma, iako je baziranana lijevim idejama, ima elemente koje

bi ina~e uvele stranke desnice, no onine misle da to moè biti problem.“Ljevica u BiH je svjesna trenutka. Podefiniciji , desni~ari znaju napravitikola~, a ljevica zna to pravilno podijeli-ti. U doba krize treba na}i balans. Na{ekonomski program ima puno desnihelemenata zato {to definitivno moramonapraviti te nove kola~e da bismo imali

{ta podijeliti, vode}i ra~una da dijelimo

na najkvalitetniji na~in”, kaè ZdenkoMihajlovi}.

Suprotno na~inu djelovanja i idejamanekih drugih europskih komunisti~kih par-tija, bosanska KP se ne protivi ni ulaskuzemlje u EU, te smatraju da revolucija nije

put do promjena, nego radije pozivaju naizbore pod sloganom “Glasaj ili {uti zauvi-

jek”.Lideri KP, iako nekada bliski idejama

Socijaldemokratske partije BiH, danas vrloo{tro odbacuju svaku poveznicu ili sli~nost.“Mi definitivno ne dijelimo iste vrijednos-ti.”

10 I i 3 DKomunisti~ka partija Bosne i Hercego-

vine svoj ekonomski program bazira na,kako kaù, “10 I” - ishrana, industrija i

poljoprivreda, investicije, izvoz, integraci- je, infrastruktura, izobrazba, informaciono- komunikacione tehnologije, istraìvanja i

inovacije . Istovremeno, promoviraju “3 D” - dekriminalizaciju, depolitizaciju i deide- ologizaciju , te se zalaù za dràvu socijalne

pravde i ljudskih prava.Od samog po~etka, KP djeluje u cijeloj

dràvi. Muhamed Imamovi} kaè da nisuimali namjeru praviti partiju samo zaSarajevo. “Nama to ne treba. Trebali sunam ljudi u Trebinju, Odàku, Ora{ju,Tuzli… {irom BiH.” Nadaju se da }e naop}im izborima dobiti mjesta u Narodnojskup{tini Republike Srpske, te u Domunaroda dràvnog Parlamenta. “Mi smozacrtali plan rada za narednih 10 godina.

Prvi dio plana bio je da budemo parlamen-

tarni na lokalnom nivou, {to smo ostvariliBanjoj Luci, pa onda idemo na op{te izbokako bismo napravili dobar rezultat, a teza sljede}e lokalne izbore najavljujemudar. Ja sam sto posto siguran u uspjeh KNe idemo na ove izbore samo da bismu~estvovali. Danas smo sigurni da }emo pojedinim kantonima, u nekim dijelovimsigurno biti vlast. Koliko god to nekomizgledalo ovako ili onako, mi imamo svoviziju i idemo u tom pravcu”, dodaje presjednik.

Tvrde da samo u Sarajevu imaju 4.60

~lanova, ali se taj broj gotovo svaki da pove}ava. Najavljuju kako }e Partija na litama imati i ljude koji nisu ~lanovi, adijele iste vizije i ciljeve i smatraju “visoko moralnim, da se nisu ni na kona~in uprljali, i nisu pokrali dràvu”, vjeruju da takvih ljudi ima “na svakokoraku ove zemlje”, te kaù kako KP nij“pastiri koji }e voditi stado iza sebe”, negda èle ljude koji mogu nositi terdono{enja odluka.

“To je upravo onih skoro 50 posto kone izlaze na izbore. KP }e ponuditi svojplatformu, svoje liste za sve ljude koji è

da grade BiH onako kako je i mi vidimo,


KOMUNISTI^KA PARTIJA BiH

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Među 69 stranaka registrovanih za opće izbore ovegodine, prvi put nakon rata u Bosni i Hercegovini,naći će se i Komunistička partija. Čelni ljudi komu-

nista najavljuju ujedinjenje ljevice u zemlji, ali iregionu, borbu za ekonomski i moralni oporavak, i

povratak prave politike

“BiH IMAIZUZETNO DOBRELJUDE KOJIMA U

SUŠTINI FALIDOBRA VLAST”



da ponudimo neke vrijednosti koje smimali a danas ih nemamo”, najavljuImamovi}. “Ovo nije politi~ka partija ko}e vam govoriti kako da glasate. Morat }epo~eti nositi odgovornost na svojiple}ima. To su procesi i èlimo prvi put novim izborima da ih otvorimo - da ljupo~nu odgovarati za ono {to rade”, dodaMihajlovi}.

DUHOVNA OBNOVAKlju~ni dio programa okrenut je k

“ekonomskoj i duhovnoj obnoviMihajlovi} kaè da je u BiH danas moralnkriza ve}a od ekonomske koja bi, premmi{ljenju ovog dugogodi{njeg sportist

potom bankara i menadèra, u narednigodinama mogla biti jo{ teà zbog katastrfe koja je pogodila zemlju ovog prolje}“Da bismo i{li naprijed, trebamo shvatiti dmoramo prvo biti bolji ljudi. [ta to zna~Da prije svega po~nemo mijenjati sistevrijednosti, da se vratimo nekim osnovn

koje istinski postoje u ljudima u ~itavBiH. Mislim da su nam ova posljedndoga|anja pokazala da imamo izuzetndobre ljude kojima u su{tini fali dobvlast.”

Vizija KP je da BiH u budu}nos postane srednje razvijena zemlje srednEurope “kao {to smo i bili 1991. godineosamdesetih, a da ne spominjem istorijDanas smo na dnu ljestvice po svakoekonomskom parametru”. Mihajlovi} kai da nam slijedi velika ekonomska kriz“Pro{la godina je bila poruka. To je binajrodnija godina poslije rata u BiH i ima

smo vi{ak u poljoprivrednoj proizvodnji,{ta se desilo? Proizvo|a~ima su biponu|ene izuzetno niske otkupne cijennisu uspjeli svoje vi{kove plasirati nego sih bacali. Ove godine, kada smo popavjeni, opet }e gra|ani BiH pla}ati ceh neposobne vlasti. Da smo pro{le godinotkupili vi{kove, ove godine bi sa timna{im vi{kovima nahranili te gladngra|ane. “

Duhovnu obnovu dru{tva baziraju nreformi {kolskog sistema, ugledaju}i se {vedski model u kojem, kaè Mihajlovi

“u~itelj ima najve}u platu”. “Moramkrenuti od osnovne {kole. Treba omladistvarati novi sistem vrijednosti. Moramne{to mijenjati u ovom dru{tvu.”

Lideri KP najavljuju skoro sklapansaveza sa nekim drugim lijevim partijamaudruènjima iste ili sli~ne orijentacije. “nekim partijama vodimo razgovore, ali svakako nije SDP BiH. Najbitnije je da }ujedinjena ljevica biti pokret, jak front polti~kih partija koje imaju sli~ne ili dijena{e vrijednosti. To je klju~. Partije koje su vlasti sigurno nismo razmatrali, madtvrdim u njima ima dobrih ljudi”, najavlj

je Mihajlovi}.


USTAJTE PREZRENI U BiH

ZDENKO MIHAJLOV I] I MUHAMED IMAMOVI]„Nismo ljudi koji èle oìvjeti Jugoslaviju, ali èlimo vratiti vrijednosti biv{eg sistema”

TITO – PARTIJA Komunisti~ka partija BiH postojidvije godine, a osnovo polazi{teza rad su im dokumentidoneseni na zasijedanjuZAVNOBIH-a



Na politi~koj sceni BiH odavno je te{korazlikovati partije desnog i lijevogopredjeljenja, i ~ini se da }e i KP koketirati,

barem u nekim segmentima svog rada, sarje{enjima tipi~nim za desnicu. Poredekonomskog programa za koji priznaju daima elemente desnice, zanimljivo je njihovstav o otpisivanju dugova, na {to europskaljevica u posljednje vrijeme poziva. BiH je

prezaduèna zemlja, te su i nero|enistanovnici ve} du`nici. Mihajlovi} kaè da

je njegova partija toga svjesna, te da se problem mora rje{avati sistematski, ali nena {tetu bilo koje strane “ni onih koji sudavali pare, ni onih koji su izgubili”.“Pitanje dugova }e se rje{avati. Dolazim izfinansijskog sektora, sa 30-godi{njimiskustvom bankara. Moram vam re}i da uovom novom sistemu, koji smo èljeli,dugovi se po definiciji te{ko otpisuju.Prema tome, moraju se traìti rje{enja zasve i tu treba puno razumijevanja sa svihstrana.”

DESNO-LIJEVOIpak obe}avaju da nude ne{to novo na

politi~koj sceni. “Mislim da }emo unijetisvjeù krv, prvo sa stanovi{ta moralnosti ietike, te po principima meritokratije -sposobni a ne podobni - {to je jedan odna{ih osnovnih principa. Definitivnomoramo raskrstiti sa konceptom politi~kepodobnosti i nepotizma i dovesti na pozici-je ljude koji to istinski zasluùju po svojm,prije svega, referencima i djelima”,obe}ava Mihajlovi}.

Komunisti u BiH planiraju raditi i na

povezivanju ljevice u regionu. Imamovi}kaè da su ve} ostvarili kontakte, aliodbacuju svaki nagovje{taj jugonostalije ili

prizivanja pro{losti. “Mi smo ljudi koji sukrenuli iz ideje da svima mora biti jasno dase onaj sistem ne moè vratiti”, kaè pred-

sjednik Izbornog {taba. “Jugonostalgijanema smisla. Ho}emo regionalnu saradnjujer je logi~no da imamo u regionukvalitetne i dobre odnose. I tek kada imamoto, moèmo razmi{ljati o odnosima izvanregiona.”

Iako ljevica obi~no kao put do promje-

na vidi revoluciju, komunisti u BiH su seopredijelili za druge metode. Podràvajunedavne proteste, “ali niko od nas neodobrava paljenje institucija”, kaèImamovi}, a Mihajlovi} dodaje kako “u

ovom momentu prije svega èlimo dgradimo a ne da ru{imo”. Upori{te tra`me|u radnicima ali i administraciji, koja izuzetno brojna u BiH. “To su ljudi kotako|er rade za svoju platu. Naàlost, mpri~amo iz perspektive BiH u kojoj je posablagodat, iako je to jedno od osnovnih ljud

skih prava.” Namjera KP BiH je da na vlast doved“najsna`nije i najbolje i one koji imaju jamotiv da promjene BiH”. “Mi smo ljukoji ne damo svoju slobodu, ali ne}emo tu|u”, kaè Mihajlovi} poja{njavaju

jedan za BiH novi princip strana~kog djelvanja. “Na{i kandidati }e imati odrije{enruke da glasaju po svojoj odgovornosMogu imati status nezavisnih kandidata nlistama i nemati politi~ke {efove. Ne morju ~ak biti ni ~lanovi. To je labavi savekoji }e omogu}iti ljudima da se angaùju. ovom vremenu moramo {to vi{e zidovru{iti izme|u sebe i stvarati pokret, {tzna~i da moramo skupiti {to vi{e kvalitenih snaga.” Kaù da im ne}e biti problena listama imati ljude iz razli~itih oblast

pa ~ak i vjerske slu`benike. “Svjesni smda su KP i onaj sistem pravili svoje gre{k@elimo da dobri vjernici objeru~ke prihvana{e ideje. Jer, dobar vjernik i dobar ~ovjeidu zajedno. Prema tome, i dobar komunista je morao prikupiti vrijednosti iz vjeskih knjiga. Na{ osnovni problem je da smìvjeli puno toga i proìvjeli puno zabludTvrdim da dobar vjernik dijeli iskrene vr

jednosti sa dobrim komunistomzaklju~uje Mihajlovi}.Muhamed Imamovi} vjeruje d

ovakvim principima i na~inom rada, Kmoè posti}i puno. “Ako napravimo jedamali iskorak, uradili smo dosta. A ne sumnjam da }emo ga napraviti.” Na krajZdenko Mihajlovi} podsje}a na re~enickoju mnogi prepisuju Albertu Ajn{tajn“îniti iste stvari a o~ekivati druga~irezultat, prvi je znak ludila. Svi mi u Bimoramo biti svjesni da ako budemo ~iniisto {to smo ~inili zadnjih 20 godina, o~ekivali nove stvari, ne}emo ima

sre}e.”


KOMUNISTI^KA PARTIJA BiH

Partije ljevice u EU okupljaju partijedemokratskih socijalista, socijalista i komu-nista. Od 2004. godine zajedno nastupajuna izborima za Europski parlament, a prvi

kongres europske ljevice odràn je u Atini2008. godine, a posljednji 2013. u Madridu.Komunisti~ka partija danas djeluje uAustriji, Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Italiji,San Marinu, [paniji, ê{koj i Slova~koj.

Osnovni principi djelovanja europskeljevice su: suprotstavljanje politicizaduìvanja, traènje novog modela zarazvoj, vra}anje mo}i gra|anima, pozi-

vanje na gra|ansku “revoluciju”, stavljanjeposebnog naglaska na socijalnu Europu iEuropu prava, odbacivanje velikogtransatlantskog trì{ta, te zalaganjeza mir.

INTERNACIONALA

Europska ljevica- šta je to?

SARADNJA SA SDP:Lideri Komunističkepartije oštro odbacujusvaku poveznicu ili

sličnost sa SDP BiH:“Mi definitivno nedijelimo istevrijednosti”

KOMUNISTI^KA PARTIJA BiHOtvoreni za sve koji èle raditi na izgradnjibolje BiH





Nepuna dva sata „burne rasprave“

bila su dovoljna poslanicimaSkup{tine Kantona Sarajevo dana posljednjoj sjednici Skup{tine,odrànoj 29. maja, daju saglas-

nost za osnivanje prvog privatnogmedicinskog fakulteta u Bosni i Hercego-vini koji }e djelovati u okviru UniverzitetaSarajevo School of Science and Techno- logy (SSST), ~iji je osniva~ i rektor dr. EjupGani}. Sa 23 glasa „za“ i jednim „protiv“,

kantonalna Skup{tina dala je svoju dozvoluza osnivanje pomenute visoko{kolskeustanove, koja bi sa radom trebala po~etiove jeseni.

S obzirom na ~injenicu da je SSST jo{ uaprilu po~eo primati prijave za upisstudenata, te da su ve} polovinom pro{legodine najavili kako }e njihov Medicinskifakultet po~eti sa radom od 1. oktobra2014. godine, obitelj Gani}, koja se

posljednjih godina posvetila edukacijimladih ljudi (koji, kako s ponosom isti~uGani}i, dolaze studirati na njihovUniverzitet „iz velikog broja stranihzemalja“), svakako nije ni dovodila u

pitanje da }e Skup{tina KS, kao i resorno

Ministarstvo obrazovanja, dati sve potrebne

saglasnosti za budu}i Medicinski fakultet.

MANJE TEORIJE, VI[E PRAKSEOdlu~uju}u rije~ u vezi sa osnivanjem

privatnog medicinskog fakulteta u sklopuSSST-a dali su ~lanovi Ekspertne komisijekoju je imenovalo Ministarstvo zaobrazovanje, nauku i mlade KantonaSarajevo. Ekspertnu komisiju ~inili su SifetKukuruz, pomo}nik ministra za visokoobrazovanje (predsjednik komisije), i~lanovi Abid Fejzi}, prof. dr. JasenkoKaramehi}, prof. dr. Almira Hadòvi}-Dùvo te Ejup Gani} ispred osniva~a.

Zahtjev za osnivanje medicinskog fakultetaUniverziteta SSST Ejup Gani} je zvani~no

podnio u decembru pro{le godine, {estmjeseci nakon {to je u medijima prvi putgovorio o ovom fakultetu, a krajem januaraove godine SSST je ekspertnoj komisijiMinistarstva poslao op{iran Elaborat ona~inu rada fakulteta.

U Elaboratu na ~ijoj su pripremi, kakose navodi, pored stru~njaka SSST-aangaòvani konsultanti medicinske strukeiz BiH i njene dijaspore kao i grupa

profesora sa partnerskog Univerzi teta

Buckingham iz Velike Britanije (nisunavedena njihova imena), pi{e da }e senastava na novoformiranom Medicinskom


ZDRAVLJE JE NAJPREÊ

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Po cijeni od 7.200 eura godišnje za građane BiH, odnosno 12.000 eura za stranedržavljane, od ove jeseni svi zainteresirani moći će upisati privatni Medicinskifakultet koji će djelovati u okviru Univerziteta Sarajevo School of Science and

Technology (SSST), čiji je osnivač i rektor dr. EJUP GANIĆ; iako je do početka prveškolske godine ostalo tek četiri mjeseca, budući studenti medicine još ne znaju ko

će im predavati, a SSST nema ni neophodnu opremu za izvođenje nastave

KAKO JE OSNOVAN PRVI PRIVATNIMEDICINSKI FAKULTET U BiH

Prof. dr. Jasenko Karamehi}davanje saglasnosti za osnivanje

Fakulteta uslovio uvo|enjem vlastitihdevet ud`benika u nastavni plan i

program!

G A N I ] E V A A N A T O M I J A U S P J E H A



fakultetu izvoditi isklju~ivo na englesko jeziku. Kriteriji upisa su jednaki i zdoma}e i za strane studente, kaù u SSST-Kriteriji su mo`da isti, ali cijena studinije. Tako }e {kolarina za gra|ane BiH i bdijasporu godi{nje iznositi 7.200 eura, do}e strani dràvljani za studij na ovofakultetu morati godi{nje izdvojiti 12.00eura. Za odre|en broj studenata iz Bi

planirane su stipendije koje bi iznosile d

jedne tre}ine {kolarine, stoji u ElaboratPlanirano je da se u akademsk2014./2015. godini upi{e 40 studenata.

Studij medicine na budu}em Mediciskom fakultetu SSST-a traja}e {est godina

predstavlja integrisani studij I i II ciklustudija. Studenti se {koluju za ljekaosposobljenog za poslove primarnzdravstvene za{tite, a nakon zavr{enostudija sti~u zvanje doktora medicinStudij medicine moè se poha|ati samo karedovni studij. Nastavni plan i progra


DABOGDA TE GANI] LIJEÎ

BIJELA KU]A GANI]A Uz malo volje i malo vi{e novca,

brzo do diplome doktora medicine

BIJELA KU]A GANI]A Uz malo volje i malo vi{e novca,brzo do diplome doktora medicine

U MISIJI OBRAZOVANJA Poznata sarajevska porodica Gani}



obuhvata obavezne op{te predmete (tzv. predmedicina) i ~etiri osnovne grupeobaveznih stru~nih predmeta — temeljnemedicine, pretklini~ke, klini~ke i

javnozdravstvene predmete. Kako jenajavljeno, nastava }e se obavljati u manjoj

mjeri u obliku predavanja, a ve}im dijelom putem vje`bi, seminara, konsultacija,klini~kih vizita, rada u klini~kim odjelima iu domovima zdravlja - dakle prakti~nomnastavom. Prve dvije godine studijausmjerene su na sticanje osnovnih znanja iz

bazi~nih medicinskih nauka, a na kasnijimgodinama studenti sti~u znanja iz bazi~nihnauka i klini~kih nauka. Studenti }e kaoizbornu nastavu mo}i birati odre|ene

predmete u konsultaciji sa mentorima kako bi stekli dodatna znanja i vje{tine iz oblastimedicine za koju pokazuju posebnointeresovanje, pi{e u Elaboratu.

U su{tini, na papiru sve izgleda

korektno i detaljno razra|eno, kako je to nasjednici Skup{tine KS primijetio i poslanik

Na{e stranke Pe|a Kojovi}. Ipak, mnogo jenedore~enosti u Elaboratu SSST-a koje se

ti~u funkcioniranja privatnog medicinskofakulteta, a koje su, barem za sad

jednostavno gurnute pod tepih. Posebno zanimljiv na~in na koji su ~lano

36

ZDRAVLJE JE NAJPREÊ

Univerzitet Sarajevo School of Science and Technology zauzima oko9.000 kvadratnih metara prostora(laboratorije, u~ionice, kabineti), uzdvori{te i parking prostore povr{ine oko16.000 kvadrata. Procijenjena vrijednostove Gani}eve nekretnine je preko 26

miliona KM i to bez opreme, namje{taja i

bibliote~kog fonda. Istovremeno, SSST uvlasni{tvu ima i staru zgradu Akademijenauka BiH, koja je dugoro~no iznajmljenaza potrebe SSST Filmske akademije, nezna se pod kojim uvjetima. Za renoviranjeove zgrade i dodatne popravke u proteklihdevet godina uloèno je oko milion

konvertibilnih maraka, kaù u SSST-u.

VI[E MILIONSKI IMETAK OBITELJI GANI]

Procijenjena vrijednost prostoraSSST-a veća od 26 miliona KM

Kadrovska struktura budu}egprivatnog Medicinskog fakultetaposeban je segment o kojem suraspravljali kako ~lanoviKomisije, tako i skup{tinskiposlanici. U Elaboratu se navodida }e u izvo|enju nastave ivje`bi na Medicinskom fakultetubiti angaòvani stru~ni kadrovikoji ve} rade na UniverzitetuSSST, zatim ~lanovi Medicinskogodjeljenja BHAAAS (Ameri~ko-bosanske akademije), profesorikoji se prijave sa drugihuniverziteta u regiji i inostranstvu,bh. stru~njaci iz EU-a i drugih

zemalja koji èle povratak usvoju zemlju i nastavak rada ustruci, te kadrovi medicinskihustanova sa kojima je SSSTpotpisao ugovor o saradnji i koje~ine pro{irenu bazu za izvo|enjeprakti~ne nastave. Ovoposljednje odnosi se na Klini~kicentar Univerziteta u Sarajevu,JU Domovi zdravlja KantonaSarajevo, Zavod za hitnumedicinsku pomo} KantonaSarajevo, Reumal iz Fojnice teKantonalnu bolnicu Zenica, s

kojima je SSST potpisaosporazume o saradnji. Zanimljivo

je da se nigdje u elaboratu nespominje saradnja sa Op}ombolnicom Prim.dr. Abdulah Naka{ , premda se me|u

sarajevskim lije~nicima ve}mjesecima uveliko pri~a o tomekako su direktorica pomenute

bolnice Sebija Izetbegovi} i EjupGani} postigli „dogovor“ pokojem }e Op}a bolnica prakti~nopredstavljati istureni dionovoformiranog Medicinskogfakulteta, u kojem }e studentiobavljati najve}i dio prakse. Iakoza sada ne spominju konkretnaimena, iz SSST-a kaù da }e nanovoformiranom Medicinskomfakultetu u naredne tri godine bitiangaòvano oko 40 profesora,asistenata i laboranata „i taj broj}e se pove}avati svake godine“.

Profesori koji su zaduèni zaklini~ke predmete }e imati dvojniradni odnos, sa fakultetom imedicinskom ustanovom u kojojrade, navode u SSST-u.Me|utim, obzirom da KCUS ve}

predstavlja nastavnu bazuMedicinskog fakultetaUniverziteta u Sarajevu i ima

status univerzitetske bolnice kojidodjeljuje javni, a ne privatniuniverzitet, opravdano je pitanjekoliko }e sporazum sklopljenizme|u Klini~kog centra iGani}evog Univerzitetaeventualno oteàti obavljanjeprakti~ne nastave studentimave} postoje}eg Medicinskogfakulteta UNSA. “KCUS kaonajve}a i najzna~ajnijazdravstvena institucija u BiHima potpisane ugovore isporazume sa vi{e fakulteta iz

BiH. Nismo ograni~eni upogledu mogu}nostiuspostavljanja saradnje sasvim fakultetima, bez obzirana oblik vlasni{tva”, kaù izKlini~kog centra. S druge strane,

u SSST-u se oslanjaju na ljekareuposlene u KCUS-u kada je rije~o popunjavanju nastavnogkadra. Tako u ~lanu 4.Sporazuma sklopljenog izme|uKCUS-a i SSST-a pi{e: „Zajednosa menad`mentom KCUS-aSenat Univerziteta SSST }eizvr{iti selekciju nastavnika iasistenata iz KCUS-a koji }enakon procedure izbora naUniverzitetu SSST dobiti oodgovaraju}a akademska zvanja(...). Zbog integralnog procesaizvo|enja nastave i vje`bi,nastavnici i asistenti KCUS-a

imaju obaveze i odgovornostikao stalno zaposleni naUniverzitetu SSST sa nepunimradnim vremenom ~ije trajanje}e ugovorne strane odreditinaknadno, i na taj na~in njihovimanga`manom Univerzitet SSSTispunjava sve propisane uvjete upogledu kadrovskih standarda zarad Fakulteta.“

Iz ovog Sporazuma jasno jevidljivo da samo KCUS ima„obaveze i odgovornosti“prema SSST-u, dok sa

Gani}evog Univerzitetazauzvrat nude „konstantnousavr{avanje osoblja KCUS-aiz engleskog jezika“, tezajedni~ki rad na istraìva~kimprojektima.

NEIMENOVANI STRU^NI KADROVI

KCUS daje nastavni kadar, a Ganić zauzvrat nudiusavršavanje iz engleskog?!

NA OBOSTRANO ZADOVOLJSTVOFaksimil dijela sporazuma o saradnji izme|u SSST-a i KCUS-a




pomenute Ekspertne komisije Ministarstvaza obrazovanje, nauku i mlade KS u

protekla ~etiri mjeseca iznosili svoje primjedbe i sugestije na Elaborat. Me|unjima se posebno „istaknuo“ prof. dr.Jasenko Karamehi}, {ef Instituta zaklini~ku imunologiju Klini~kog centraUniverziteta u Sarajevu. Naime, u svojimsugestijama predstavnicima SSST-a

profesor Karamehi} je predloìo da seobaveznoj i dopunskoj literaturi zastudente, pored postoje}e navedene uElaboratu (radi se uglavnom o autorima izVelike Britanije i SAD-a, op.a.), doda idevet ud`benika iz oblasti klini~keimunologije i transplantacije organa ~iji jeautor, ne}ete vjerovati, upravo profesor

Karamehi}. Istina, neke od tih ud`benikaKaramehi} nije pisao sam, ve} ukoautorstvu sa direktoricom Op}e bolnicePrim.dr. Abdulah Naka{ Sebijom SekomIzetbegovi}. Nakon {to je od rektora Gani}adobio obe}anje da }e njegove „sugestije“

biti uvaène, prof. dr. Karamehi} spremno je glasao za usvajanje Elaborata.

Isto su u~inili i ostali ~lanovi Komisije,

izuzev profesorice Almire Hadòvi}-Dùvo, novoimenovane dekanese Medicin-skog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koja

je jedina glasala protiv. U svom ekspertnom

mi{ljenju prof. dr. Hadòvi}-Dùvnapisala je kako smatra da je sadr`nastavnog plana i programa predloèn Elaboratu SSST-a nedostatan.

„Realizacijom planiranih nastavnaktivnosti predstavljenih u planu programu student ne}e mo}i ste}i svpotrebna znanja, te ovladati vje{tinamaste}i kompetencije potrebne za zvandoktor medicine“, isti~e Almira Hadòvi

Dùvo.

BEZ KADRA I OPREME„S obzirom da prema Zakonu

visokom obrazovanju Kantona Sarajevnakon izbora u zvanje, suradnici nastavnici moraju zasnovati radni odnos sfakultetom koji je izvr{io izbor, njihoanga`man na Medicinskom fakulteUniverziteta SSST doveo bi do prekidradnog odnosa sa Medicinskim fakultetoUniverziteta u Sarajevu“, pi{e dr. AlmiHadòvi}-Dùvo. Ona dalje ukazuje n

mogu}e posljedice takve situacije: „Dovose u pitanje i mogu}nost kvaliterealizacije klini~kog dijela studijskoprograma Medicinskog fakulteta Univerzteta u Sarajevu, {to bi posljedi~no mogdovesti do obustavljanja nastavnih aktinosti i zatvaranja Medicinskog fakultejavnog Univerziteta u Sarajevu, ~iji osniva~ Kanton Sarajevo. U slu~azatvaranja Medicinskog fakulteta UNSUniverzitetski klini~ki centar gubi statuuniverzitetske bolnice te ne moè binastavna baza privatnom medicinskofakultetu, jer mu je za sticanje status

potrebno mi{ljenje medicinskog fakultejavnog univerziteta.“Hadòvi}-Dùvo zaklju~uje da n

postoji dru{tvena opravdanost osnivanj privatnog medicinskog fakulteta dok isti nobezbijedi vlastitu nastavnu bazzdravstvenu ustanovu tercijarnog nivozdravstvene za{tite, koja mu je neophodnza odvijanje nastave na klini~ki

predmetima. Naime, Univerzitet SSST imsamo laboratorijski prostor za prvi dstudija, ali tvrde da su sredstva „za po~etnulaganja u opremu“, koja iznose oko pomiliona maraka, ve} osigurana.

Ina~e, u Bosni i Hercegovini postoji pmedicinskih fakulteta i svi djeluju u okvir

javnih univerziteta. Medicinski fakultUniverziteta u Sarajevu ove {kolske godinupisuje 80 redovnih i 30 vanredn(samofinansiraju}ih) studenata. Cijen{kolarine za samofinansiraju}e studeniznosi 6.000 KM godi{nje, dok redovstudenti pla}aju samo kotizaciju od 10KM.

U idu}em broju „Slobodne Bosne“~itajte o malverzacijama na Sarajevskoj

filmskoj akademiji SSST-a)

DABOGDA TE GANI] LIJEÎ

O na~inu djelovanja Fakulteta,nastavnom planu i programu te kadrovima

koji }e podu~avati budu}e ljekare poku{alisu na sjednici Skup{tine diskutovatipojedini poslanici koji su, me|utim, veomabrzo u{utkani nadmo}nom ve}inom(me|u njima je najglasniji bio dr. NabilNaser iz Saveza za bolju budu}nost, noposlanici SBB-a su na kraju ipak glasaliza osnivanje Fakulteta). Dino Konakovi}(SDA) vidi prednost u ~injenici da }e nekoza 15 hiljada maraka mo}i studiratimedicinu u Sarajevu.“Materijal koji smo dobili je u skladusa normama i zakonima, i ne vidimni{ta sporno oko saglasnosti. Jedino

na {ta treba obratiti pa`nju je to da li}e taj privatni fakultet koristiti

besplatno resurse KCUS-a i Op}ebolnice ili }e to platiti, kao {to je

praksa u svijetu. SDA }e to podràti iposvetiti mnogo pa`nje svemu {to setamo bude de{avalo“, rekao je poslanikKonakovi}.

Pe|a Kojovi} (Na{a stranka) osvrnuose na bh. ljekare koji, kako je rekao, „neèle u provinciju“, te naglasio problemmanjka medicinskog kadra u manjimmjestima u BiH. “Privatni univerzitet imajasan cilj, a mi im dajemo vaàn dio -opremu i ustanove u kojima }e sestudenti {kolovati. Zanima me {ta mi kaogra|ani dobijamo i treba li nam principda od{kolovani kadar odre|eni dio

godina radi u mjestima u kojima imamonedostatak ljekara“, pita Kojovi}.

[TA KA@U POSLANICI KANTONALNE SKUP[TINE

SDA će pomno pratiti radGanićevog fakulteta

A GDJE SAM JA TUProf. dr. Jasenko

Karamehi}




[estogodi{nji Nedim ]osovi} izSarajeva vezan je za invalidska kolica iovisit }e o tu|oj pomo}i do kraja ìvota.Prema medicinskoj dokumentaciji, pretrpio

je o{te}enje mozga nakon vakcinisanja, alinikada nije otkriveno zbog ~ega se todogodilo.

Zbog toga, majka Dàna odbija vakci-nisati drugo dijete - petogodi{nju k}er Lejlu. Statistika pokazuje da ona nijeusamljena u takvoj odluci. Zbog straha odvakcina i nepostojanja pouzdanih informa-

cija o imunizaciji, pojedini roditelji samo-

inicijativno odlu~uju prekinuti vakcinacijudjece.

U Bosni i Hercegovini (BiH) opadastopa vakcinisane djece. To pove}ava rizik od zaraznih bolesti pa je trenutno u nekimmjestima FBiH prisutna epidemija morbilaodnosno malih boginja.

Iz zdravstvenih institucija upozoravajuna potrebu imunizacije, ali istovremenoizostaju odgovori zbog ~ega se de{avajuodre|ene komplikacije kod vakcinisanja.

KAKO UTVRDITI ALERGIJUDàna ]osovi} kaè da je Nedim u

petom mjesecu ìvota vakcinisan protivdifterije, tetanusa i velikog ka{lja, dje~ije

paralize i protiv hemofiliusa B. Nakon toga

dobio je temperaturu i dugo je plakao. Pl je trajao i 14 sati i zdravlje mu

pogor{ano. „Prestaje gukati postepeno. Nznam {ta se de{ava, dijete ko~i noge ruke“, prisje}a se ]osovi} u razgovoru CIN.

Ona je sa djetetom smje{tena nKlini~ki centar Univerziteta u Sarajev(KCUS), gdje su ustanovili da bebzaostaje sa motorikom. Prema rije~im]osovi}, detaljni snimci su pokaza

promjene na Nedimovom mozgu kojizgledaju „kao sprène cigarom“. Nakovi{emjese~nog lije~enja u Sarajevu roditesu dijete prebacili u Ljubljanu, gdje ustanovljeno da je rije~ o „encefalopat

po cijepljenju“, odnosno o{te}enju mozg


RODITELJSKA PA@NJA

Pi{e: Centar za istraìva~konovinarstvo (CIN)

STRAH OD

(NE)VAKCINISANJA

Zbog straha odvakcinisanjadjece u BiH se

posljednjih godinajavljaju epidemijeopasnih dje~ijih

bolesti

A L A R M A N T N O !



Me|utim, nije ura|eno vje{ta~enje koje bidalo odgovor na koju vakcinu je organizam

reagirao na ovaj na~in i zbog ~ega.Troje stru~njaka s kojima su novinariCIN-a razgovarali kaù da do komplikacijamoè do}i ukoliko je dijete alergi~no naodre|eni sastojak vakcine, ako ima

problem u imunolo{kom sistemu iligenetske predispozicije da }e dokomplikacije do}i.

„To se ne moè znati obi~nimpregledom“, kaè doktor @eljko Ron~evi},

predsjednik Udruge pedijatara BiH. Onobja{njava da pedijatri pregledaju dijete

prije vakcinisanja, ali to nije dovoljno da seu potpunosti utvrdi njegovo zdravstveno

stanje, ve} su potrebne detaljne analize.

„To su isuvi{e skupe pretrage da bi sadsvu populaciju pregledali na to“, kaèRon~evi}.

On kaè da se dijete ne bi smjelovakcinisati ukoliko ima neku infekciju,upalu ili neko oboljenje. Dodaje da u svojojskoro tridesetogodi{njoj karijeri vidio

blaè, ali ne i te{ke komplikacije poputinvaliditeta. Stru~njaci kaù da su neke oduobi~ajenih reakcija na vakcinu povi{enatemperatura, blagi otok i crvenilo na mjestuuboda, te blagi osip.

Ron~evi} kaè da roditeljima treba re}ida }e jedno dijete na milion vakcinisanih

imati teù komplikaciju i da nema garancijeda se nakon primljene vakcine ne}e ni{tadogoditi.

„Ni{ta ne moè biti stopostotno. Moguvam re}i 99,9 posto postoji sigurnost da sene}e ni{ta dogoditi“, obja{njavaRon~evi}.

Njegov kolega Smail Zub~evi},{ef odjeljenja Neuropedijatrije naKCUS-u, kaè da je imao pacijentekoji su imali postvakcinalnereakcije, ali da se slu~ajevi u kojima

postoji sumnja da je postvakcionalna bolest

povezana sa vakcinomde{avaju jako rijetko.

„Mo`da u sedam-osam godina jedanslu~aj“, kaèZub~evi}. Dodaje da

je veoma bitno da seljekari upoznaju sa

porodi~nim bolestimadjeteta.

STRAH OD VAKCINAP r e d s j e d n i c a

Udruènja pedijatara

Republike Srpske Jelica

Predojevi}-Samardì} kaè da pedijatnemaju dovoljno vremena da se posvesvojim pacijentima i da roditeljimobja{njavaju kakve vakcine daju djeci koje su to uobi~ajene pojave ili mogu}te{ke komplikacije.

„Kad ~eka 30 pacijenata preordinacijom, ne moè ljekar svaku vakcinpojedina~no da obja{njava roditelju“, ka`Predojevi}-Samardì}.

Majka troje djece sa Pala DobrinKusmuk susrela se sa takvom situacijo2007. godine. Kaè da je bila {okirana kad

je vidjela da se njezinoj k}erki daje vakcin

u obje ruke istovremeno i to za bolest zkoju nema epidemije, te da su joj tek nnjeno insistiranje objasnili da su tuobi~ajene vakcine. Kaè da su njezinsedmogodi{nja k}er Mia i punoljetni s

Nikola imali reakcije na koì nakon {su kao mali primili vakcinDjevoj~icu je iz porodili{ta iznijesa ekcemom na koì a sin je imaizrasline na o~ima. Ona vjeruje dsu vakcine bile uzrok.

Vakcina protiv hepatitisa B bila zadnja koju je njezina k}erk

primila u prvoj godi

ìvotI k}erka Dàn]osovi}, petogdi{nja Lejla, primi je samo po ro|enjvakcine prottuberkuloze i heptitisa B. ]osovkaè da bi djevojicu nastavila vakc

nisati ako bi radile temeljite pret

age prije toga. „U Slveniji imate odsjelaboratorije i momen a


DJEÎJE BOLEST

U BiH pada stopavakcinisane djece i

povećava se rizik odzaraznih bolesti.

Roditelji samoinicija-tivno prestaju

vakcinisati djecuzbog komplikacija kojese nakon vakcinisanja

mogu pojaviti, a nakoje zdravstveni

sektor ne dajeadekvatan odgovor

Vakcinisanje se ne preporu~uje ako je dijetealergi~no na sastojke vakcine, ako imaproblem u imunolo{kom sistemu ili genetskpredispoziciju da }e do}i do komplikacije

Na~elnik Neuropedijatrije na KCUS-u,doktor Smail Zub~evi} kaè da je

korsit od imunizacije vi{estruko ve}aod eventualne {tete



no se vade djeci nalazi krvi i urina”, kaè]osovi} dodaju}i da se djeca u Slovenijivakcini{u ako nalazi pokaù da jezdravstveno stanje dobro. “Kod nas to nerade”, kaè ona, dodaju}i da se obi~nim

pregledom ne moè utvrditi da li je dijetemalokrvno ili ima e{erihiju koli, a sve tomoè uticati da organizam lo{e reaguje navakcinu.

Vakcina se sa razlogom pla{e i roditelji{estoipogodi{njeg Azura Mehanovi}a izKaknja. Ro|en je zdrav a danas je u inva-lidskim kolicima. Mjesec dana po ro|enju

primio je drugu dozu vakcine prot ivhepatitisa B i do{lo je do komplikacija.Majka Emina kaè da je dje~ak nave~er dobio gr~eve u stomaku, a potom ga u tokuno}i nisu mogli probuditi. Odveli su ga uobli`nji Dom zdravlja u Kaknju, odakle je

preba~en u Kantonalnu bolnicu u Zenici a potom i na Sarajevski klini~ki centar.

U razgovoru za CIN roditelji pri~aju da je dje~ak u toku hospitalizacije doìvio

klini~ku smrt, bio je u komi, zatajili su mu bubrezi, a dobio je i sepsu. „Ja sam mislilada se takve stvari doga|aju samo ufilmovima“, kaè Azurova majka.

U dokumentaciji iz zdravstvenihustanova navedeno je da se radi o

postvakcinaciji, da su promjene po~elenakon primanja vakcine i da dijete nemanasljednih bolesti. U bolnicama u Zenici iSarajevu nisu pristali na razgovor sanovinarima CIN-a o ovome.

„Niti jedan lije~nik po{tuju}i eti~kekodekse ne}e razgovarati o pacijentu satre}im osobama”, naveo je u pismenom

odgovoru CIN-u doktor Zub~evi}.

OTKUD EPIDEMIJE?Do 18. godine djeca u BiH primaju

vakcine protiv 10 bolesti, me|u kojima sutuberkuloza, dje~ija paraliza, hepatitis idruge. Prema stru~noj literaturi, vakcinacija

je potrebna kako bi se smanjila mogu}nostzaraza odnosno iskorijenile odre|ene

bolesti, od kojih neke mogu imati smrtniishod.

Da bi stanovni{tvo bilo za{ti}eno odzaraznih bolesti neophodno je da budevakcinisano 93 do 95 posto stanovni{tva.

Ukoliko je procenat vakcinisanja niì, to jeve}i rizik od {irenja zaraznih bolesti.Statistika pokazuje da se u BiH smanjujestopa vakcinisane djece. Podaci Zavoda za

javno zdravstvo FBiH i Instituta za javnozdravstvo RS-a pokazuju da je vakcinisa-nost stanovni{tva na pojedine bolesti ispod90%, a kod revakcinacije taj postotak jeispod 70%.

Svjetska zdravstvena organizacija(SZO) svrstala je BiH u kategoriju rizi~nihzemlja za pojavu „divljeg polio virusa“koji izaziva dje~iju paralizu. U tojkategoriji BiH je zadnje dvije godine.

Vakcina polio se djeci daje iz tri dijela.Procenat vakcinisanih posljednjih godina jemnogo niì od predvi|enog. Tako je 2011.godine u Federaciji BiH procenatrevakcinisanih bio 68,1 %. Doktor Ron~e-vi} kaè da se zbog izbjegavanjavakcinisanja u BiH pojavljuju bolesti zakoje su mislili da su iskorijenjene.

Do kraja maja od morbila, koje se jo{

zovu i male boginje i krzamak, oboljelo vi{e od 800 osoba s podru~ja SarajevskoSrednjobosanskog, Zeni~ko-dobojskog Hercegova~ko-neretvanskog kantonPrema podacima Zavoda za javn

zdravstvo FBiH, oboljeli su uglavnonevakcinisani ili djelimi~no vakcinisanosobe. Jedna od te{kih komplikacija koja smoè dogoditi nakon morbila jeste upamozga koja ostavlja trajni invaliditet.

„Mi smo, naàlost, 13-oro takve djeceFederaciji BiH u poratnom periodu imali. one se ne bi desile da su ta djeca biimunizirana. Niko ne pri~a o tome“, ka`Zub~evi} i dodaje da je u BiH korist oimunizacije vi{estruko ve}a od eventualn{tete. Prethodnih godina u BiH pojavila i epidemija zau{njaka, od kojih je obolje16.000 osoba. Ova bolest, ukoliko djec

nisu vakcinisana, za posljedicu moè imainfekcije i upale na jajnicima i testisimzapaljenje gu{tera~e, a u teìm oblicimaupalu mozga.

Prema podacima Agencije za lijekovemedicinska sredstva BiH, koja je nadle`nza kontrolu vakcina u zemlji, zadnjih pgodina prijavljeno je 17 neèljendejstva i sva su „poznata i o~ekivanaInstitut za javno zdravstvo RS-a i Zavoza javno zdravstvo FBiH tako|er s

bil jeìli uobi~ajene reakcije nakovakcinacije. Nisu registrovane te{k

komplikacije.U statistici nema Azura Mehanovi}a Nedima ]osovi}a.

Supru`nici Mehanovi} kaù da nemanovca da urade vje{ta~enje u kojem bi

prona{ao uzrok invaliditeta dje~aka. „ekstremno smo te{koj finansijsksituaciji“, kaè Muamer Mehanovdodaju}i da za lije~enje dje~aka moraj

posu|ivati novac.Dàna ]osovi} kaè da su za nalaze

lije~enje sina skupljali donacije, a pr pregled u Ljubljani su platili oko 7.00KM. Sat vremena Nedimove terapije ko{

oko 160 KM.


RODITELJSKA PA@NJA

40

Azur Mehanovi} iz Kaknja do krajaìvota ovisit }e o pomo}i svojih roditelja

Dobrina Kusmuk sumnjada su njezina djeca imalapostvakcinalne reakcije.Zbog straha, odbija dak}erka nastavi primativakcine

F o t o : C I N





Ne, nismo ba{ toliko naivni da

povjerujemo da tri milijardestanovnika ove planete gledaTour de France , mada je to prili-~no zvani~an iako odokativan

podatak, najva`niju biciklisti~ku utrku nasvijetu, i to onako u horizontali, barem tri

puta sedmi~no kao potpisnik ovih redova.Ali, tri milijarde ovozemaljaca je, pro{legodine, gledalo na TV-u ili barem jedan dio

barem jedne etape, ili start gotovo jednomjese~ne trke biciklima krozFrancusku, ili njen furiozan fini{ naChamps Élyséesu , ili je vidjelo fotografiju

pobjednika jubilarnog stotog Toura ,Britanca Christophera Froomea. Tour de France je, recimo i to, tre}i najve}i sportski

brend na istoj toj planeti, odmah izaolimpijskih igara i svjetskog prvenstva ufudbalu, a njegov direktor ChristianPrudhomme u Francuskoj je popularniji od

aktuelnog predsjednika te dràve FrançoisaHollandea, fudbalera K arima Benzeme ilegendarnog direktora Filmskog festivala uCannesu Gillesa Jacoba zajedno. E, za{toovo pri~amo i za{to smo toliko dosadni?Zato...

JEDNOM JE STO GODINA... {to je Christian Prudhomme u

novembru pro{le godine boravio u Sarajevui najavio odràvanje biciklisti~ke utrkeGrand Prix Sarajevo za 22. juni 2014.Samim tim {to je pokrovitelj SGP-a Tour de France , ali i {to }e u glavni grad Bosne i

Hercegovine tog dana, ustvari koji danranije, doputovati nekada{nji pobjedniciove utrke, sa antologijskim FrancuzomBernardom Hinaultom i enciklopedijskimAmerikancem francuskog prezimenaGregom LeMondom na ~elu kolonedvoto~ka{a, sada i na ovom mjestuSarajevo Grand Prix progla{avamonajva`nijim sportskim doga|ajem u Bosni i

Hercegovini u ovoj godini! Jo{ mnogo danai mjeseci prije Prudhommeovog dolaska uSarajevo mogla se pokatkad ~uti pri~a da bise jedna etapa Tour de Francea trebalavoziti u na{oj dràvi, ali to, naàlost, nijeta~no, {to nam je potvrdio Zlatko Berbi},

predsjednik Biciklisti~kog saveza Bosne i

Hercegovine .“Tour de France je privatna tvrtka, programirana puno vremena unaprijed.Yorkshire je ove godine uplatio ogromannovac samo da bi Tour de France startovaoiz ove engleske pokrajine. Govori se omilion i pol eura. I prolaz kroz bilo kojigrad tokom Tour de Francea ko{ta 150.000eura. Ipak, koliko god da ko{ta,

biciklisti~ke utrke probijaju granice.Francuska dràva je prije deset godinaosnovala fondaciju koja treba da se bavi

podsje}anjem na milion i pet stotina hiljadaFrancuza stradalih u I svjetskom ratu . I kao

jednu od bitnih ta~aka odredili su Sarajevo.Htjeli su, u po~etku, da Sarajevo budekulturni centar Evrope. Me|utim, Evropskaunija je u me|uvremenu promijenila pravilaigre, tako {to vi{e nijedan grad izvan dràva~lanica EU-a vi{e nije mogao biti evropskikulturni centar. Onda su iz FondacijeMision de Centenaire pokrenuli pri~u satada{njim gradona~elnikom Sarajeva

Alijom Behmenom, da bi potom ovdosnovali Fondaciju Sarajevo srce EuropPozvali su sve dràve iz EU-a da im s

priklju~e, da bi ih se odazvalo sedam. C je da se po{alje poruka mira stotinu godinnakon po~etka I svjetskog rata ”, obja{njavZlatko Berbi}.

Aktuelni ambasador Republike Francske u Bosni i Hercegovini R olland Gillveliki je zaljubljenik u sport {to bicikliza


IZME\U “GIRA” I “TOURA”

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ], “SGP”,

“TOUR DE FRANCE”

Prvi SARAJEVO GRAND PRIX biće održan 22. juna, pod okriljem TOUR DEFRANCEA; veliki će to biti izazov za sve Sarajlije i još veći organizacijski test, jer

SGP može itekako popraviti turističku sliku glavnog grada naše države

GIRO DI SARAJEVO

Zlatko Berbi}:

“Biciklisti probijaju granice”

PRESTI@NO I PRELIJEPOKadar sa pro{logodi{njeg Tour de Francea



se zove, a njegova supruga ClaudijaCanceroni del Carvalho {esnaest je puta

bila svjetski prvak u biciklizmu. Kada jedo{ao ovdje, Rolland Gilles se u~lanio u

jedan biciklisti~ki klub u Banjoj Luci.“Predsjednik Biciklisti~kog saveza Bosne i Hercegovine postao sam prije dvije godine.Bilo mi je stalo da, kada govorimo oolimpijskim disciplinama, sa drumskog

biciklizma pre|emo na mountain bike , sa

mountain bikea na BMX, i na kraju da biciklizam podignemo na rekreativni nivo.Gdje sam Sarajevo prepoznao kaoturisti~ku destinaciju sa najve}immogu}nostima. Zapravo, u Bosni iHercegovini samo se Me|ugorje i Sarajevomogu prepoznati kao turisti~ki brend.Uglavnom, ambasador je pokrenuo pri~u otome da napravimo trku, razgovarali smo,

pa tako i imamo Sarajevo Grad Prix 22. juna. Veliki izazov jeste, ali ja uvijek

prihvatam najve}e izazove. Uostalom jednom je sto godina i jednom je Evrop prepoznala to da bi mi iz Sarajeva treba poslati poruku mira u svijet”, veli nsagovornik.

Grand Prix Sarajevo kalendarski smje{ten izme|u kraja Giro D’Italije ,

juna i po~etka Tour de Francea , 5. jul“\irovce” nismo ni o~ekivali u Sarajevmada smo se nadali, bi}e na zasluèno

odmoru nakon iscrpljuju}ih etapa, a“Turovci” su, vala, na SGP-u mogli odràkvalitetan trening dug 140 kilometarPosebno mislimo na stra{nu {pansk~etvorku: Contador, Valverde, SancheRodriguez, potom na pro{logodi{nje

pobjednika Toura Froomea, Luksembuànina Schlecka, a ni onom KolumbijcQuintani, pobjedniku Gira 2014 , ne bi ni{falilo da do|e u na{e poplavljene krajevKao ni njegovom zemljaku, drugopl


JUNSKA PORUKA MIRA IZ SARAJEV

Mapa puta Sarajevo-Grand Prixa



siranom u Italiji, biciklisti zanimljivog prezimena - Uran. Uglavnom, do sada je zau~e{}e na SGP-u registrovano dvadesetekipa, a o~ekuje se jo{ toliko. Sa Balkana...

[AMPIONI “TOURA”“Kad kaèmo Balkan mislimo na

asocijaciju, taj na{ biciklisti~ki savez, a predsjednik je Tur~in. Imamo i Kipar,Gr~ku, pa sve gore do Moldavije. Jedanaestzemalja, ukupno. Ali, ono {to nam dajetotalnu vidljivost jeste dolazak {ampionaTour de Francea u Bosnu i Hercegovinu. A

pozivamo i sve rekreativce, one koji voledruga~iji na~in ìvota, da nam se pridruètaj dan, da svi zajedno, u jednoj zatvorenojkoloni sa policijom na ~elu, sa {ampionimaToura i najboljim biciklistima sa Balkana,krenemo ispred Gradske uprave u Isto~nom

Sarajevu prema Sarajevu, stazom dugom

dvanaest kilometara”, kaè Zlatko Berbi}.Usput, rekreativci se za u~e{}e na SGP-umogu prijaviti na adresi: www.sarajevo- grand prix.com. A onda }e se u Sarajevurekreativci i V.I.P. {ampioni Toura oprostitisa takmi~arima, koji }e nastaviti utrku.Ruta je vrlo interesantna. Start je, dakle,

ispred Gradske uprave u Isto~nom

Sarajevu. A onda preko Dobrinje na“glavnu dàdu”, za one koji ne poznajuSarajevo to je {iroka ulica sa tri trake du`tramvajske pruge, potom polukrug okoVije}nice i kod Higijenskog zavoda skretanje u Alipa{inu ulicu , pa “utabanomstazom” do Vogo{}e. “Trka se nastavlja

prema Igmanu, da bi se zatim biciklis

spustili u Isto~no Sarajevu i vozili op prema Sarajevu”, govori Berbi}. A kad biciklisti do|u do Trga Bosne Hercegovine odvozi}e pet krugova dVije}nice i nazad, opet na Trg , gdje }e i bfini{ prvog Sarajevo Grand Prixa . Taj dgrada }e biti blokiran, ba{ kao {to

blokiran i Monte Carlo kada se vozi utrkFormule 1. A Sarajlije, gosti njihovograda, biciklisti-rekreativci, {ampioToura , ali i pje{aci, voza~i, motoristi, stai mlado, druì}e se na tri sarajevsklokacije dok zvani~na utrka bude trajala: nVilsonovom {etali{tu , u parku At Mejdan

u Pionirskoj dolini . Bi}e i nagrada, muziksre}e i veselja... Organizatori SarajevGrand Prixa su Biciklisti~ki savez BiHFrancuska ambasada i Francuski institut BiH, u partnerstvu sa gradovima SarajevoIsto~no Sarajevo, uz izvr{nu produkcijKameleona , i naravno, podr{ku Tour dFrancea . Eurosport ne}e prenositi SarajevGrand Prix , ali }e tokom Tour de Francekoji godinama prenose, svaki dan biemitovani snimci iz Sarajeva, sa porukomira. Valjda }e se barem stotinu miliona oone tri milijarde gledalaca na ovaj na~upoznati sa glavnim gradom Bosne

Hercegovine.


IZME\U ”GIRA” I ”TOURA”

Nacionalna geografija ve} tri godinesvrstava Sarajevo me|u top destinacije usvijetu. Pa i Sarajevo Grand Prix trebaposmatrati kao doga|aj nakon kojeg }eslika glavnog grada Bosne i Hercegovinebiti u ne{to “ve}oj rezoluciji”. “Iz Op}ineIlidà najavili su izgradnju biciklisti~kestaze od Hrasnice do Ilidè. A staza }ebiti povezana i od Nedàri}a do vrhaBa{~ar{ije. Na~elnik Op}ine Stari GradIbrahim Hadìbajri}, pak, najavljuje da}e praviti pet biciklisti~kih staza napodru~ju ove op}ine. Na{a ideja je da zatri godine organizujemo svjetsko

prvenstvo u mountain bikeu , i da spojimoBjela{nicu i Jahorinu u jedan velikibiciklisti~ki krug oko Sarajeva. Sarajevo Grand Prix moè promijeniti ljetnu slikuSarajeva. Sa turistima-biciklistima, koji }edolaziti iz ~itavog svijeta ovdje na vikend,a da njihov boravak u Sarajevu ne}ezavisiti od dnevne ponude ovog grada.Moramo iskoristiti {ansu koja nam sepruà i potencijal koji imamo i kojeg}emo u budu}nosti imati jo{ vi{e. Abiciklizam je svjetski megatrend”, isti~eZlatko Berbi}, predsjednik Biciklisti~kog saveza BiH .

SVJETSKI MEGATREND

Iskoristimo šansu koja nam se pruža

Greg LeMond Bernard Hinault Zlatko Berbi}

NOVEMBARSKI “SAMIT”Direktor Tour de Francea Christian Prudhomme i francuski ambasador u BiH Rolland Gillesdruìli su se pro{le godine sa djecom Sarajeva i svojim sarajevskim prijateljima



Prva asocijacija na sastav Te{ka industrija je dugokosi, bradatiSeid Memi} Vajta sa crnimcilindrom na glavi, mornarskommajicom i hla~ama na tregere dok

pjeva pjesmu @ivot jer maskenbal . Bio je toveliki hit za koji su tekst i glazbu napisalivelikani Du{ko Trifunovi} i GaborLengyel.

OTRGNUTO OD ZABORAVA

Upravo je Gabor 1974. osnovao Te{ku industriju , nekonvencionalni rock bendkoji je snimio tri LP-ja i sedam “singlica”i stekao golemu popularnost u okvirima

biv{e dràve. Danas, ~etrdeset godinakasnije, prvi basist benda Ivica Propadalootrgnuo je od zaborava i objavio najve}ehitove grupe spojiv{i ih sa njihovimnovim uracima. Impresivno je toizdanje, tvrdog uveza, saosnovnim informacijama osada{njoj postavi, dva CD-a imno{tvom “selfija” s poznatimfacama s regionalne estrade.

Propadalo, slikar, scenograf idizajner, uz to {to je dobar glazbenik, autor je nekih odnajva`nijih hrvatskih glazbenihkipi}a, poput Dore , Porina ,Plavog turisti~kog cvijeta ,Nagrade hrvatskog radijskog festivala i drugih. Izvrsnoupakirana kompilacija objavljena

je u povodu ~etrdesete godi{njiceod osnivanja Te{ke industrije .

Ivica Propadalo, taj svestraniumjetnik, ro|eni Livnjak isarajevski student sa zagreba~komadresom, 2006. je reanimirao bendkoji se ugasio davne 1977. godine.Te 2006. objavili su povratni~kialbum nazvan 31 godina poslije , a

bend se slu`beno zvao Vajta & Te{ka industrija . Ve} sljede}egodine, bez Vajte, snimili su albumMare i Marko , a ovih dana

promoviraju kompilaciju nazvanuXL Nakon! Bend danas, osimIvice Propadala na bass gitari i

bubnjara R oberta Domitrovi}a izSalzburga, ~ine prvi giratist Vedad

Hadìabdi}, ina~e ro|eni @ep~ak,

zagreba~ki klavijaturistFran [oki} i pjeva~ica LeaMijatovi} iz Dervente.Malo je poznato kako je

prvi pjeva~ benda bio pokojni Fadil Toski}, akroz grupu je prodefiliralona desetine vrhunskihglazbenika. Ivicu Propada-la je na bass gitarizamijenio Sanin Kari},dotada{nji ~lan Raci}eve Formule 4 .

Nakon afirmacije u Te{koj industriji karijeru je nastavio u Vatrenom poljupcu .Pored Kari}a, bass je svirao i Aleksandar

Kosti}. Vajtu je za mikrofonom zamijenioGoran Kova~evi}, koji je ne{to kasnije sLazarom Ristovskim i Ipetom Ivandi}emsnimio u to vrijeme progresivni glazbeniuradak pod nazivom Stièmo . Nakondefinitivnog raspada Te{ke industrije svi

biv{i ~lanovi benda ostvarili su zapaènekarijere u raznim oblastima vezanim za

umjetnost. Seid Memi} Vajnakon Te{ke industrijoku{ao se i u gluma~kivodama. Pamtimo ga i kavoditelja popularne dje~emisije Nedeljni zabavniPored toga zna~ajan uspje

postigao je i solo glazbenokarijerom u razdoblju o1979. do 1985., od albumZlatna ribica do LP album

Vajta .

MA\ARSKA ROCK OPERAGabor Lengyel prije Te{ke industrij

bio je atletski dràvni rekorder u discipli{tafeta 4x100 metara i dugogodi{nglazbeni suradnik na Televiziji Sarajev

Nakon odlaska iz benda bio je glazbeurednik na TV Novi Sad. Autor je i prvrock opere na ma|arskom jeziku. Danaradi kao glazbeni urednik kanala TV 5 Ma|arskoj. Na prvom CD-u kompilaci

XL Nakon! nalaze kompozicije kojih se mla|generacije ne sje}aju. Me|{esnaest pjesama mjesto sna{le: Karavan, U.F.O., NikoTesla , te izvrsna kompozicij

Ala imam ru`nu cur briljantnih aran`mana i jo bolje vokalne izvedbe GoranKova~evi}a. “Kao {to jrazvidno iz naziva grupe, idejvodilja bila je te`nja stiliziransirovosti {to se moè s dana{nj

povijesne distance interpretirakao izvori{te kasnijeg primtivizma” , ocjenjuju}i Te{kindustriju napisao je jedan onajva`nijih rock kriti~ara na{ih prostora, pokojni DarkGlavan. Jedno je sigurnkompilacija XL Nakon! ujednotkriva i podsje}a na nekdavna vremena kada se sviraiz ljubavi, i kada su tekstovrock bendovima pisali nanajve}i pisci, a aran`man

potpisivali vrhunski glazbemajstori. Te{ka industrijobiljeìla je jedno razdoblsvojim progresivnim rocidejama i napravila pionirskali ogroman iskorak ka modenizaciji rock glazbe na na{i

prostorima.

4

“TE[KA INDUSTRIJA”, ÊTRDESET GODIN

Pi{e: MARIO ILIÎ]

U prodaji je kompilacijski, dupli CD XL Nakon! grupe TEŠKA INDUSTRIJA; ovoizdanje nas podsjeća na neka davna vremena kada se sviralo iz ljubavi

“KAKO BI MI LIJEPO BILO...”

ZLATNE SEDAMDESETETe{ka industrija sa Vajtom(dole, prvi zdesna) kaopjeva~em u postavi




„O Irmi je odlu~io nekakav petak.Davno sam zaboravio da postoji ne{to {tose zove petak, pa vikend, pa odmori i sli~nestvari, a avgust mjesec je idealan zasun~anje, plivanje i sli~ne radosti

bezbri`nih ljudi. Za nas to ne postoji. Nama je dodijeljena druga vrsta sporta. Igra sasmr}u“, pi{e Edo Jaganjac u svojoj knjiziSarajevska princeza , koja je ovih danaobjavljena u izdanju TKD [ahinpa{i} .Pisana najve}im dijelom kao dokument, iliratni dnevnik, knjiga Ede Jaganjca dirljiva

je pri~a o borbi jednog hirurga da spasinedu`ni dje~iji ìvot. Petogodi{nja IrmaHadìmuratovi} dovezena je 30. jula 1993.sa ranom od gelera na le|ima u tada{njuVojnu bolnicu u Sarajevu, u kojoj su u tovrijeme radila petorica hirurga. Jedan odnjih bio je Edo Jaganjac. Kada je ugledao

ranjenu djevoj~icu koja mu se smije{ila sa bolni~kog kreveta, prekr{io je sveto,nepisano pravilo ljekarske profesije.

BAHATOST UJEDINJENIH NACIJA„Imala je iste o~i i bila je iste dobi kao

moja k}erka Sara, koja je godinu danaranije sa mojom ènom Dudom i mla|omk}erkom Ninom ve} iza{la iz opkoljenogSarajeva. îm sam je vidio, proradile suemocije i nisam mogao prestati da mislim onjoj“, pri~a Jaganjac, koji u knjizi opisujevlastitu unutra{nju borbu: „Ne mogu ja to.

Ona je pacijent, nije moje dijete, nije mi ni{ta, nisam je ni operisao... Tako samsekundu ubje|ivao sam sebe, ali bio samve} pobije|en. Imala me u {aci. Poginu}u da je spasim.“

U prvi mah ~inilo se da mala Irma nijete{ko ranjena. Bila je svjesna, komunicirala

je s ljekarima i sestrama, govorila je da jeni{ta ne boli... Isti geler koji ju je ranio unaselju Alipa{ino Polje ubio je njenumajku, koja je ~ula granatu kako leti isvojim tijelom poku{ala da za{titidjevoj~icu. Ljekari su bili prili~no optimi-sti~ni u vezi s Irmom i mislili su da }e se

brzo oporaviti. Ali samo nekoliko dana


SARAJEVSKA PRINCEZA

Pi{e: MAJA RADEVI]

U izdanju TKD „ŠAHINPAŠIĆ“ nedavno je iz štampe izašla knjiga „SARAJEVSKAPRINCEZA“ čiji je autor dr. EDO JAGANJAC, hirurg koji je za vrijeme rata radio u

Vojnoj bolnici u Sarajevu; u svojim ratnim memoarima dr. Jaganjac opisuje izprve ruke događaje u vezi sa evakuacijom teško ranjene petogodišnje djevojčice

IRME HADŽIMURATOVIĆ, čija je sudbina dirnula cijeli svijet

BITKA ZA IRMIN ŽIVOT

“Imala je iste o~i kao moja k}erka

Sara, jo{ uvijek je sanjam...“

EKIPA IZ RATNE VOJNE BOLNICEMedicinska sestra Sen~i, Semir iz bolni~kogobezbje|enja i dr. Edo Jaganjac



kasnije, Irmino srce iznenada je prestalo dakuca. Doìvjela je klini~ku smrt i nakon {tosu je ljekari i sestre jedva uspjeli oìvjeti,njeno zdravstveno stanje po~elo je sve vi{eda se komplikuje... Dr. Jaganjac je shvatioda je za malu pacijenticu jedini spasevakuacija i lije~enje na nekoj od evropskihklinika.

„U na{oj bolnici je na po~etku rata bioraspad sistema: vojska je oti{la, ostala su

samo tri hirurga da rade, onda smo do{li jo{\oga Dr. Dragi{a \ogovi}) i ja koji smobili malo mla|i, tako da nas je bilo pet, uznekoliko mladih specijalizanata“, pri~aJaganjac. „Struju za operacije dobijali smopreko agregata, nismo imali laboratoriju,rentgen je jedva radio... Svjetskazdravstvena organizacija slala nam jenajnu`niji materijal za operacije. De{avalose, recimo, da nam do|e profesor torakalnei vaskularne hirurgije iz Pariza kako bi nampomogao da radimo, i ~ovjek jednostavnopoludi, ispostavi se da ima {izofreniju i

moraju hitno da ga vode nazad uFrancusku. Nismo bili ni svjesni kako natakve uslove reaguju oni koji do|u iznormalnog svijeta.“

Pokazalo se da evakuisati te{ko povrije|enu djevoj~icu iz ratnog Sarajevanije nimalo jednostavan posao. Nadle`ne uUjedinjenim nacijama i agencijamazaduènim za evakuacije nije bilo previ{e

briga ho}e li Irma ìvjeti ili umrijeti. Usvojoj knjizi Jaganjac èstoko kritizirame|unarodnu zajednicu i UNPROFOR,opisuju}i brojne situacije iz kojih se ogledanjihova ravnodu{nost, bahatost, a nerijetko

i okrutno pona{anje prema stanovnicimaopkoljenog Sarajeva.„Tada{nji portparol UNPROFOR-a

izjavio je da u Sarajevu svakog dana poginunajmanje tri djevoj~ice Irminog uzrasta, paza{to smo se onda ba{ za nju zainatili. Kao,svakako ginu, pa vrlo va`no. Imam snimakte njegove izjave. Meni je jednom rekao:‘Ti bi najvi{e volio da ona sada umre pa bi

bili krivi UNPROFO R i Srbi a jedino vibiste bili dobri’“, pri~a Jaganjac. „Sistem jenamjerno bio uspostavljen tako da nefunkcioni{e. Imali ste njihove komisije kojesu se sastajale dva puta godi{nje i uslov da

~ovjek mora biti ìvotno ugroèn da bistega evakuisali. To je apsurd, jer neko ko jeìvotno ugroèn nema vremena da ~ekamjesec, dva ili pet da se sastane nekakvakomisija. I koga }ete onda evakuisati?Osim toga, Crveni krst je odlu~io da usvemu tome ne u~estvuje i time su nanajmanje pola godine blokirali radMEDEVAC-a, govorili su da je Sarajevootvoren grad i da aerodrom radi...UNPROFOR je, s druge strane, imao svojedoktore koji su se tako|er dràli po strani.Nije da niko nije oti{ao, bilo je ljudi koji su

odlazili, ali taj proces je i{ao stra{no sporo

i komplikovano.“

Sarajlije su na svoj na~in „vra}alvisokim zvani~nicima koji su indiferentngledali na njihove patnje. Dr. Jaganjac knjizi opisuje doga|aj kada je u Vojn

bolnicu do{ao tada{nji generalni sekretUjedinjenih nacija Butros Butros Ghali dobi|e ranjenike. Jedan od amputiraca

pljunuo ispred njega. „Dobio je {ta zasluìo. Na po~etku rata smo vjerovabili smo ubije|eni da }e nas Evropa i svijsa~uvati od zla. A onda se ispostavilo da svijet ba{ briga za nas“, govori Jaganja„K ada je odlazio iz Sarajeva, Butros ButroGhali je rekao da je to samo jedan od des

gradova na svijetu u kojima je lo{situacija. Mo`da ~ak i deseti na listi.“Poku{avaju}i da spasi Irmin ìvo

Jaganjac je morao pokucati na mnoga vra


DJEVOJÎCA IZ VOJNE BOLNIC

UNUTRAŠNJA BORBA:„Ne mogu ja to. Ona jepacijent, nije moje dijete,nije mi ništa, nisam je nioperisao... Tako samsekundu ubjeđivao samsebe, ali bio sam većpobijeđen. Imala me u

šaci. Poginuću da jespasim“

TU@NA SJE]ANJA PRETVORENA U KNJIGUDr. Jaganjac pri~u o sarajevskoj princezipo~eo je pisati jo{ 1994. godine

TU@NA SJE]ANJA PRETVORENA U KNJIGUDr. Jaganjac pri~u o sarajevskoj princezipo~eo je pisati jo{ 1994. godine

ODLAZAK IZ SARAJEVAFotografija snimljena uo~iIrmine evakuacije u London



iza kojih su, kako kaè, „sjedili UN bogovi“. Molio je, pregovarao i obja{nja-vao, ali uzalud. Bio je avgust i dok jeSarajevo uveliko proìvljavalo ratni pakao,

ljudi iz UN-a koji su jedini mogli odobritievakuaciju otputovali su na godi{njeodmore u neke egzoti~ne zemlje... Ipak, tajavgust je donio i sre}u u nesre}i: s obziromda u gradu nije bilo nikakvih va`nijihdoga|aja, strani novinari zainteresovali suse za Irminu pri~u. I nakon {to su BBC,New York Times , CNN i ostali po~eliupu}ivati apele da se djevoj~ica izmjesti nalije~enje u inostranstvo, intervenisao jeli~no John Major, tada{nji premijer VelikeBritanije, koji je u Sarajevo poslao avion poIrmu. Avion je stigao iz Holandije i Irma je

preba~ena prvo u Ankonu, a onda dalje doLondona gdje je smje{tena u Great Ormond Street Hospital , jednu od najboljih dje~ijih

bolnica na svijetu. Na ulicama Londona putem do bolnice stajale su stotine ljudikoji su mahali vozilu hitne pomo}i. Kao da

je stigao neki veliki dràvnik, pi{eJaganjac.

„Tog posljednjeg jutra prije evakuacije,kada sam je vidio, mislio sam da ne}epre ivjeti put, ve} je bila u komi. Dankasnije, nakon {to su je operisali uLondonu, njenom ocu je re~eno da }e ostatiparalizirana od vrata naniè. Kasnije mi je

rekao da mu je to bilo gore nego kad su mu


SARAJEVSKA PRINCEZA

Edo Jaganjac radi kao hirurg u Pragu.Jedan je od osniva~a UdruènjaLastavica, ~iji su ~lanovi ljudi razli~itihprofesija iz svih dràva biv{e Jugoslavijekoji ìve u ê{koj Republici.

„Nekima uop{te nije jasno kakoLastavica moè da postoji jer to nijeudruènje Bo{njaka, Srba ili Hrvata,nego udruènje gra|ana sa prostorabiv{e Jugoslavije. Osnovali smo ga iz

prostog razloga {to smo ovdje svijednaki - stranci. A kada ste stranac,uvijek ste u pomalo podre|enoj pozicijiu odnosu na doma}e ljude. Tako smose mi udruìli po principu ’zajednosmo ja~i’, i to perfektno funkcioni{e“,govori dr. Jaganjac i dodaje:„Organizujemo razne doga|aje -pozori{ne predstave, filmskeprojekcije, promocije knjiga, koncerte...Izdali smo djela Ive Andri}a i MiroslavaKrleè na ~e{kom, imali smo iretrospektivu filmova LordanaZafranovi}a, koji je tako|er ~lan na{eg

udruènja... Sada smo za unesre}ene upoplavama skupili i poslali desetak kamiona humanitarne pomo}i. Na{eambasade nas podràvaju jer stvaramopozitivan imid` cijelom Balkanu, dobrosmo pra}eni i u medijima i me|uobi~nim ljudima... Posebno moramspomenuti ambasadoricu BiH u ê{kojDanku Savi}, koja nam je donijela novivjetar u Ambasadi i prezadovoljni smo

saradnjom koju imamo.“U sada{njem politi~kom sistemu bh.

zdravstvu, ali i dru{tvu u cjelini, nema spasa,smatra Jaganjac: „Svi koji su na vlastidanas manje-vi{e isti su oni koji su nasuni{tavali ’92. godine, slu{amo iste pri~ekoje smo slu{ali i po~etkomdevedesetih... Obradovalo me je kadasam vidio koliko su ljudi solidarni nakonovih poplava, ali zar moraju da se dogodetakve katastrofe pa da se u nama probudisolidarnost? I bojim se da ni to ne}edugo trajati, opet }e to politi~ari nekakoiskoristiti da nas zavade.“

„LASTAVICA“ IZ PRAGA

Ovdje smo svi jednaki, ne dijelimose na Bošnjake, Srbe, Hrvate...

SA PORODICOM U PRAGUNina, Edo, Duda i Sara Jaganjac



javili da je ranjena i da mu je ènapoginula“, sje}a se Edo.

OPERACIJA IRMA Nakon Irmine evakuacije, odjednom su

se po~ele javljati bolnice iz ~itavog svijetakoje su nudile smje{taj i lije~enje zasarajevske ranjenike. Ve} u prvoj sedmici

ponu|eno je preko 700 mjesta - ~ak i vi{enego {to je bilo potrebno, kaè Jaganjac.Prva grupa pacijenata otputovala je izSarajeva samo par sedmica poslije Irme, uzveliku pozornost medija. Cijelu „akciju“nazvali su - Operacija Irma . „Izme|uostalih, oti{ao je i jedan vojnik koji je ostaobez oka, i kojem je bila potrebna operacija.Britanski Daily Mail tada je na naslovnojstrani objavio: Poslali su nam vojnike

umjesto djece. Zgrozio sam se kada sam tovidio. ‘Kritikovali’ su nas jer, eto, nismoimali dovoljno plavokosih petogodi{njihdjevoj~ica da im po{aljemo, nego su bilipovrije|eni i odrasli ljudi.“

Nedugo nakon {to je Irma evakuisana iEdo je oti{ao iz Sarajeva u Prag, gdje idanas ìvi sa porodicom. „Kad smo se sreli,k}erka Sara nije smjela da mi pri|e.Povremeno sam se ~uo sa njima telefonomdok sam jo{ bio u Sarajevu i ona nije htjelada pri~a sa mnom. Bila je ljuta, vjerovala jekao i sva djeca tog uzrasta da tata moè sve,i nije joj bilo jasno za{to ja ne mogu da

do|em i da budem s njima. Mla|a, Nina,

nije me ni pamtila“, pri~a.Da je Irma umrla, Edo je saznao na

vijestima ~e{ke televizije: „I ba{ tako surekli: Umrla je sarajevska princeza.“ Idanas je ubije|en da je bila evakuisana

samo dan ranije, preìvjela bi.„Sve te emocije su jednako sna`ne kao iprije dvadeset godina. Nedavno sam sreoIrminog oca, koji ìvi u Londonu. Sjedilismo i pri~ali, ja sam plakao, a on, eto, nije...

Ali rekao mi je da se isplakao dok je ~itaknjigu, jer napisao sam mnoge stvari zkoje on tada nije ni znao. On ima jo{ jednk}erku, Medinu, studenticu, koja jo{ uvijeìvi s njim“, pri~a Jaganjac.

Rat je posebno psiholo{ko stanje, kojem dobri budu jo{ bolji, a oni lo postanu jo{ gori... Doktor Edo kaè dadanas sanja ruku djevoj~ice koja ~vrssti{}e plasti~nu lutkicu.


DJEVOJÎCA IZ VOJNE BOLNIC

Sarajevska princeza pri~a je i onevjerovatnoj hrabrosti i po`rtvovanostiljekara i medicinskog osoblja koji su zavrijeme rata bili na du`nosti 24 sata.„Rekao sam jednoj ameri~koj novinarkida je Sarajevo pakao za sve, ali za nasljekare to je ujedno bilo iskustvo kakvonigdje drugo ne moète ste}i.Odgovorno tvrdim da su ljekari koji su uratu radili u Sarajevu me|u najboljimana svijetu“, kaè Edo Jaganjac.

Na mnogim mjestima u knjizi Jaganjacspominje biv{eg glavnog hirurga Vojnebolnice, prim. dr. Abdulaha Naka{a, ~ijeime danas nosi Op}a bolnica u Sarajevu.„Bio je jedna od najupe~atljivijih li~nostikoje sam ikada upoznao, a uz to inajbolji hirurg na planeti. Kada sam izSarajeva 1994. oti{ao za Prag, onakoistraumiran, stalno sam sebi govorio:‘Ako mi se ovdje ne{to slu~ajno desi,idem na avion i kod Naleta da me

operi{e! “, pri~a Jaganjac. „U emotivnomsmislu, bilo je stra{no tada raditi ubolnici. Djeca su umirala gotovosvakodnevno, bilo je i djece koju su ve}dovozili mrtve... Svaka od tih pri~a jebila nova trauma i novi udarac, svakuod tih smrti smo odbolovali, iako bineko izvana mo`da rekao da je to jednavelika, neosjetljiva zgrada. Poslije takvihtragi~nih doga|aja, Nale i Vuja bi nassve pozvali u jednu prostoriju, donijelibi gitaru, negdje bi se na{lo i vino, ionda sjedimo i sviramo uve~e...Pacijenti su se ponekad ljutili na nas,nisu shva}ali kako moèmo da slavimo,{ta tu ima da se slavi... Ali da nismo toradili, izgubili bismo zdrav razum i niVojna bolnica sigurno ne bi opstala.“

Promocija knjige Sarajevska princezaplanirana je 31. jula, a Jaganjac kaè kakobi volio da taj doga|aj bude upravo u Op}ojbolnici Prim.dr. Abdulah Naka{ .

HEROJI U BIJELOM

„Ljekari koji su u ratu radili u Sarajevu su međunajboljima na svijetu“

VELIKI HIRURGI ÔVJEK Prim. dr. AbdulahNaka{



Na{ tim na majskom Filmskomfestivalu u Cannesu nisu

predstavljali samo Aida Begi},Danis Tanovi} i Una Gunjak...Ve} i Igor Drlja~a, ro|en u

Sarajevu 1983., a dvadeset i ne{to godinastanovnik Toronta. Snimio je do sada {estkratkometra`nih i jedan dugometra`ni

igrani film, Krivina , a “na putu” je i drugi.Tabija mu je radni naslov.

“RANA LJUBAV” I TE[KO]EDakle, u okviru programa L’Atelier

Cinéfondation ovogodi{njeg kanskogFilmskog festivala predstavljen je Drlja~innovi filmski projekt, zapravo ono {to bi semoglo nazvati osnovom njegovog drugogdugometra`nog igranog filma. [ta je jo{Tabija , osim {to je film o bosansko-hercegova~koj omladini danas, kako nam jei najavio u intervjuu koji smo s njim uradili

po~etkom pro{le godine, pitamo ga: “Film prati mladu ljubav i te{ko}e sa kojima semlade generacije moraju boriti u dana{njemdru{tvu, dru{tvu koje im ne nudi normalanìvot, zaposlenje poslije {kolovanja,sigurnost itd. [ta }e biti s njima? Film radi

producentska ku}a SCCA/pro.ba izSarajeva, a Adis \apo je producent.” A, {ta

je L’Atelier Cinéfondation, odnosno kakve}e koristi Igor Drlja~a imati od njih...“L’Atelier pomaè da se na|u partneri zakoprodukciju filma u Evropi, i to pogotovou Francuskoj. Radi se o projektima koji su

pa`ljivo izabrani i koji imaju dobru {ansu

da se na|u u programu Cannesa kada buduzavr{eni. Internacionalni producenti suveoma zainteresovani za projekat, pa }emovidjeti {ta }e biti od toga u narednom

periodu. Ipak je to pri~a o na{em dru{tvu,ali tematika pri~e opisuje i situacije umnogim drugim evropskim zemljama.Po{to boravim i u Kanadi i u Sarajevu,


O MORALNOSTI DRU[TVA

U programu “L’Atelier Cinéfondation” ovogodišnjeg kanskog “Filmskog festivala”scenario za svoj drugi dugometražni igrani film predstavio je IGOR DRLJAČA,Sarajlija sa adresom stanovanja u Torontu; za “Slobodnu Bosnu” govori o temi

svog novog filma, kao i o predprodukciji koja je u toku

Igor Drlja~a: “Ova generacija mladih u BiH i u Evropi

bi}e najsiroma{nija u posljednjih nekoliko decenija“

ISPLATI LI SE BITI MLADPi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: ARHIV “SB”, ARHIV ADISA \APE

IGOR DRLJA^“Jedan pogled na Sarajevo



mislim da vi{e osjetim promjene u dru{tvui na koji na~in se de{avaju - kako ljudi

jednostavno gube motivaciju, da samo~ekaju, i da na taj na~in dozvoljavamo dadru{tvo postaje mra~nije, i da moralnostdru{tva tone.”

Pitali smo Igora i kako je, generalno, bilo u Cannesu, koliko je dana bio tamo i jeli uspio pogledati neki film. “Bio sam devetdana. Poku{ao sam gledati bar jedan film

dnevno. Bilo je te{ko koncentrisati se navi{e od toga poslije sastanaka, a i stalnosmo pratili vijesti iz regiona i traìli noveinfomacije o poplavama. Od onoga {to sam

pogledao, najvi{e mi se dopao ruski filmLeviathan, te ukrajinski film The Tribe ”,odgovara na na{e pitanje.

Scenarij za budu}e ostvarenje IgoraDrlja~e predstavljen je pro{le godine naCineLinku , koprodukcijskom marketuSarajevo Film Festivala . Naravno, druìo sei sa predstavnicima SFF-a u Cannesu, gdjesmo, pored njega, kao {to ve} rekosmo,

imali jo{ tri predstavnika: Aidu Begi} i UnuGunjak s filmovima, ali i Danisa Tanovi}a,koji je dobio nagradu Evropske unije 2014Prix MEDIA. “Druìli smo se... Unu sam

prvi put upoznao u Cannesu i ona je zaista jedna veoma draga osoba. Njen kratki film je tako|e najbolji kratki film koji samgledao na Festivalu . Aidu sam znao odranije, ali smo se bolje upoznali tokomFestivala , i dijelili smo mnoga mi{ljenja okinematografiji, i puno je po{tujem. Dragomi je bilo da smo imali priliku da se boljeupoznamo”, veli na{ sagovornik.

HEKTIÂN MARKET Na spomenutom 19. Sarajevo FilmFestivalu Igor je pro{le godine dobio

priznanje Exelence . A onda je po~etkom

ove godine za Tabiju dobio 30.000 eura, nakoprodukcijskom marketu CineMart ,sastavnom dijelu Rotterdam Film Festivala ,koji je najve}i festival prvog i drugog filmana svijetu, ali i najve}i filmskikoprodukcijski market na planeti. NaRotterdam Film Festivalu pro{le godine je i

prikazan njegov prvi dugometra`ni igranifilm Krivina .

“[to se ti~e Sarajevo Film Festivala,nagrada uklju~uje rezidenciju u Francuskojkoja traje {esdeset dana i koja omogu}avakonsultacije za scenario. A u Rotterdamu jesve dobro pro{lo. To je jedan veoma

hekti~an market i bilo je jako naporno, jer smo imali vi{e od {ezdeset sastanaka u rokuod tri dana. CineMart je vaàn dio togfestivala. Mnogo je bolje pro{lo nego {to

smo Adis i ja o~ekivali. Dali su nam velik podr{ku glavnom nagradom. A ìri osjetio koliko ova pri~a opisuje ne sammlade u Bosni, nego i omladinu u EvropTo je generacija koja }e biti najsiroma{niu posljednjih nekoliko decenija i ne}e imaiste standarde kao njihovi roditelji. Kakv}e oni Evropu stvoriti? I sjetili su se mofilma od pro{le godine. Iako je to veomskroman film i rade}i na njemu nau~io samnoge stvari”, isti~e Igor Drlja~a.

Film Tabija je u po~etnoj fafinansiranja... “Imamo jo{ puno posla. Iakse ljudima u inostranstvu i regiji mnog

svi|a scenario i ideja filma, nama prisvega treba podr{ka na{e Fondacije zkinematografiju , da bismo mogli po~edogovarati koprodukciju sa partnerima Evrope. Kako je podr{ka za proizvodnjfilma u Bosni i Hercegovini mala, m

jednostavno ne moèmo snimiti ovakveliki film bez drugih partnera iz EvropAko osiguramo podr{ku fondova, kakdoma}ih, tako i stranih, onda bi mogsnimati u ljeto, ili po~etkom jeseni 2015ali u takvim stvarima ne postoji garancijPo~eli smo razmi{ljati o glumcima iz regijkoji bi bili idealni za razli~ite uloge u filmali ne}u ni{ta re}i jer nismo po~eli razgovore s njima direktno. Glavne ulog}e imati natur{~ici, zato {to su moji likotinejdèri, ali svi ostali }e, uglavnom, b

profesionalni glumci. Zapravo, puno tog}emo znati nakon avgusta, anajvjerovatnije po~etkom sljede}e godinA, kada govorimo o lokacijama... Radnja de{ava u Sarajevu i okolini. Za klju~nkreativne pozicije se jo{ nismo odlu~ili,{to se ti~e budèta i tih detalja, te stva

potpuno prepu{tam svojim producentimaobja{njava Drlja~a. On u Sarajevo dola

krajem juna ili po~etkom jula...


“TABIJA” U PRVIM FAZAM

KANSKA RAZGLEDNICA

Grupna fotografija svih reditelja koji su sudjelovali na ovogodi{njem L’Atelier Cinéfondationu

HEDIJA IZ ROTTERDAMA Producent Adis \apo ireditelj Igor Drlja~a



U

kanskim danima, u vrijemesvjetske premijere njegovog

pobjedni~kog filma Winter Sleep (Zimski san) u Théâtre Lumièreu, jo{ uvijek su se brojala tijela

tragi~no postradalih turskih rudara, akoncert u ~ast stogodi{njice turskekinematografije i Ceylanovog filma uglavnom takmi~arskom programu 67.Cannesa bio je otkazan, ba{ kao i dolazak turskog ministra za kulturu.

Nuri Bilge Ceylan najprije je osvojionagradu za najbolji film 67. Cannesa odstrane Me|unarodnog ìrija kritike Fipresci i mnogi su tada bili uvjereni da to zna~i daod nagrada oficijelnog festivalskog ìrija

ne}e biti ni{ta. Ipak, ve} sutradan je kao bomba odjeknula vijest da je ìri predvo|ennovozelandskom rediteljkom JaneCampion, turskom autoru za film od 3 satai 16 minuta, s kojeg su mnogi ve} poslije

prvog sata iza{li iz dvorane, namijenioZlatnu palmu . Ovo mo`da i nije najboljiCeylanov film, ali ovaj suptilni lirskirealista Zlatnu palmu je zasluìo, ako ne

ba{ za Winter Sleep , a ono za sva svojaukupna filmska djela, me|u kojima suKasabe , Majski oblaci , Hladan, Klime , Tri majmuna , Bilo jednom u Anadoliji , za koje

je dobio ~ak pedeset me|unarodnihnagrada, uklju~uju}i i one kanske.

VOLIM SAMO]U Za Winter Sleep ste izjavili da je film

o ìvotu, a u ìvotu uvijek ima i politike?Ono {to volim u filmu je ìvot. Bar {to

se mene ti~e, film uvijek predstavlja ìvot,ili ìvotnu realnost. Tako|e mogu da kaèm

da je ovaj film o svemu i ni~emu, jer je iìvot takav. Li~no, ne volim da pravimfilmove koji su ànrovski, ili tematskiodre|eni. Radije bih da oni komuniciraju saop{tim osje}ajem ìvota i da istraùjuljudsku du{u. Ako na taj na~in mogu da

ubrizgam neka osje}anja u du{ama ljudi,onda sam ve} uspio. [to se politike ti~e, njeu filmu ima ukoliko bi se glavni junak Aydin, kao pripadnik obrazovane sekularneelite, stavio u kontekst teku}ih protesta uTurskoj, ali u svakoj zemlji postoji jazizme|u intelektualaca i obi~nih ljudi, te je utom smislu moj film univerzalan. êsto sedoga|a da intelektualci od umjetnikao~ekuju neku vrstu ùrnalisti~ke reakcije.O~ekuju da umjetnik svojim djelom, ili usvom djelu napravi veliku buku okodru{tvenih pitanja, ali ja vjerujem da jeovakvu vrstu dru{tvenog anga`mana boljeostaviti novinarima. Umjetnost treba da se

bavi ne~im dubljim, unutra{njim svijetomljudi koji kreiraju ovu politi~ku situaciju imislim da ja to tako i ~inim.

Zamjeraju Vam da je Winter Sleeppreduga~ak.

Kada sam pisao scenario za ovaj film,~inio sam to kao da pi{em roman. Tek

poslije sam shvatio da je preduga~ko, a prva verzija filma trajala je ~etiri i po sata.Kada radim film, uvijek se trudim da to~inim sa tamnom stranom svoje du{e, a

poslije Bilo jednom u Anadoliji osjetio samda sam spreman da uradim film kakav jeWinter Sleep .

I u ovom filmu, osim u ìvotu,inspiraciju pronalazite i u knjièvnosti.Vidjeli smo posvetu êhovu, a u filmu~ujemo i Shakespeareove citate...

Veoma cijenim ruske pisce. Polazna

ta~ka u pisanju scenarija za film bio jAnton êhov i nekoliko njegovih kratk

pri~a. Knjièvnost je moj prvi izvoinspiracije. Zapravo, vjerujem da u svimojim filmovima postoji element êhov

jer êhov je pisao toliko pri~a gotovo

svakoj ìvotnoj situaciji, a ja ih sve mnogvolim. Mo`da je on uticao na na~in na koi sam gledam na ìvot. @ivot slijedi êhovza mene. Poslije ~itanja êhova, po~injeda vidite oko sebe iste vrste situacija ìvotu. Ta~no je da ima i Shakespeareovcitata, jer su bili neizbje`ni za film u koje

je glavni junak Aydin bio pozori{ni gluma

Izjavili ste i da smatrate da niste badobar pisac?

Mislim da nisam dobar pisac, nvizuelnom planu uvijek postièm bolrezultate, ali volim periode pisanja i tsvijet jer vi{e volim samo}u.

Vizuelna snaga krasi svaki Va{ filmBavili ste se fotografijom, ali kada uslijedio taj trenutak da se iz svijefotografije preselite u svijet filma?

Ne sje}am se dobro, ali u to vrijeme ni bilo video kamere, tako da je ideja o film bila veoma te{ka. Film je bio u rukama sam pojedinih ljudi. âk i za vrijeme sluènvojnog roka, dugo poslije fakulteta, i dalsam razmi{ljao o snimanju filmova, ali sam i dalje bavio fotografijom. Mislim da

~itanje knjiga o filmu bila odluka koja promijenila moj ìvot. To je bilo ~itanautobiografije R omana Polanskog, ~iji ìvot u toj knjizi meni izgledao avanturisti~kPo~eo je od apsolutne nule u nacisti~kologoru, a stigao je do Hollywooda . I tada sakupio kameru, mada je od tada trebalo d

pro|e ~ak deset godina da bih snimio sv prvi, kratki film, u kojem je igrala cijela mo


ISTRA@IVANJE LJUDSKE DU[E

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Cannes)Foto: “REUTERS”, ARHIV “SB”

Svoju prvu “Zlatnu palmu” u karijeri, poslije već osvojenih drugih kanskih nagrada za nekoliko prethodnih filmova, turski autor, scenarista i reditelj NURI BILGE

CEYLAN posvetio je “mladima Turske i onima koji su tokom godine u Turskojizgubili živote”; našoj saradnici tokom posljednjeg “Filmskog festivala” u Cannesu

govorio je o svojoj briljantnoj karijeri

SUPTILNI LIRSKI REALISTA

Turskoj kinematografiji dosta je pomogla popularnost

turskih i filmskih i televizijskih sapunica

N U R I B I L G E C E Y L A N


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-917-562014 53/685.6.2014. I SLOBODN BOSN 5

ZA SVE JE “KRIV” POLANSK

SKROMNO, TURSKINuri Bilge Ceylan nakon dodjelenagrade pozira fotoreporterima



porodica. Poslije toga bilo je lak{e. I Winter Sleep i Bilo jednom u

Anadoliji su filmovi sa puno dijaloga,malih, naoko neva`nih razgovora me|uljudima koje Vi èlite da saslu{ate?

Da, u malim mjestima ljudi su druga~iji, pokazuju vam drugi i druga~iji dio ìvota, aiz tih neva`nih razgovora moète mnogo danau~ite. Ukoliko ìvite u velikom gradu,mislim da propu{tate ne{to u ìvotu.

U prvim filmovima bilo je malorije~i. Da li zato {to ste mo`da mislili da se

ljudi bolje izraàvaju bez rije~i? Nisam se ja trudio da moji likovi {ute,

ve} smatram da dijalog treba tretirativeoma oprezno. Istraìvao sam to mnogo.Snimao sam mnoge razgovore u cilju darazumijem prirodu toga i shvatio darazgovor ~esto ne slijedi logi~an napredak.Dijalog u filmu, ~ak i ako ga koristite, ne bitrebalo da bude tako logi~an i ne bi trebaloda nosi mnogo informacija o tajnama filma,ili zna~enju filma. Trudim se da izreknemzna~enje filma bez dijaloga, ve} situa-cijama, gestovima, slikom.

IMPRESIONIZAM,A NE EKSPRESIONIZAM

U Va{im prvim filmovima, u trilogiji,Vi ste radili ba{ sve: scenario, reìju,fotografiju, montaù, produkciju, distri-buciju. Previ{e za jednog ~ovjeka, ili uìva-nje u radu?

Nikada nisam radio na drugimfilmovima, kao pomo}nik reditelja, ili bilo

{ta, tako da nikad nisam imao saznankako drugi reditelji to rade. Nau~io sam

knjiga, a ne iz prakse, svaki aspekt filmuklju~uju}i i prodaju i marketing. Sje}ase da su se u Cannesu svi ~udili {to li~n

pregovaram o distribuciji. Sada tako vi{e nradim. To je nepotrebno, ali u to vrijemèlio sam da sve to znam. Mislim da reditetreba da zna mnoge stvari, a posebntehni~ki aspekt filma, ina~e ste rotehni~kog dijela ekipe. Ako znate tehni~kaspekte, moète da direktno komuniciratenjima.

Mnogi i dalje najvi{e vole Va{ filTri majmuna, zato {to im najvi{e li~i nekspresionisti~ku sliku.

Ne znam. Zapravo, ja ne voliekspresionizam, to preveliko iskazivanosje}anja. Vi{e volim impresionizamMe|utim, mnogi kriti~ari su rekli da je ovfilm ekspresionisti~ki i mo`da su u pravVolim da budem suptilniji i skriveniji, jer

publika tada aktivnija. [to se ti~e boj prirodno je da svako vidi ne{to drugo. Kadgledam na svijet, to je vrsta onoga {vidim. Moja fotografija moè da imuticaja na to. Kada sam angaòvan gradiranju boja, ne shvatam da se mo`da o

nekih ogra|ujem, a da neke izolujem. U Cannesu je obiljeèn i 10

ro|endan turskog filma. Kakvo je po Vamtrenutno stanje u turskoj kinematografiji?

Tokom osamdesetih godina pro{lovijeka turska filmska industrija je biveoma jaka. Po~etkom 90-ih, televizija doìvjela veliki bum i potisnula film. Ipastvari trenutno ne idu tako lo{e. Postovelika raznovrsnost filmskog stvarala{tvaveliki broj mladih dobrih rediteljOptimista sam kada su oni u pitanju. Dos

je pomogla i popularnost turskih i filmsk

i televizijskih sapunica.


ISTRA@IVANJE LJUDSKE DU[E

Filmski filozof i esejista ni u filmuWinter Sleep ne odstupa ni od svogfascinantnog vizuelnog stila ni odusporenog ritma ni od diskretnihakcenata unutar epske filmske pri~e obraku i porodi~nim odnosima tokom

jedne zime u malom hotelu u Kapadokiji .I jasno je da je opet rije~ o Ceylanovojmaestralnoj studiji karaktera i ljudskeslabosti, ~ije moralne implikacijeodjekuju daleko izvan turskog dru{tva.

Me|utim, postoji i ono veliko “ali”. Filmtraje tri sata i {esnaest minuta! Samo naraspri~ani uvod Ceylan je potro{io ~itavsat, {to mnogi gledaoci nisu izdràli tese iz dvorane masovno izlazilo. Ovo jefilmska pri~a o Aydinu, cini~nompozori{nom glumcu koji kontroli{e dvijeène va`ne u svom ìvotu - znatnomla|u ènu i tek razvedenu sestru, da bina kraju ipak preispitao svoju poziciju“vladara”...

FASCINANTAN VIZUELNI STIL

Još jedna Ceylanova maestralnastudija karaktera i ljudske slabosti

REMEK DJELA FILMSKE UMJETNOSTIScene iz filmova Zimski san (gore) i Bilo jednom u Anadoliji (dolje)



Kolonel je oficir u{ahovoj vojsci koji zavrijeme islamske

revolucije postaje autsajder itragi~na `rtva dru{tvenog

prevrata: ~etvero od njegove petero djece }e poginuti, svakood njih u drugim okolnostima iod razli~itih politi~kihoponenata. Najmla|a je~etrnaestogodi{nja Parvane.Cini~nom milo{}u pogubitelja,otac dobiva pravo sahranitisvoju miljenicu. Zadatak je

prebaciti njeno tijelo na grobljeu toku no}i, iskopati kabur,na}i nekoga da je ogusuli isahraniti je prije nego zora

zarudi. Ovom ko{marnom no}i po~inje roman perzijskogknjièvnika MahmudaDovlatabadija Kolonel .

Realisti~ni prosede pretapa

se sa fantasti~nim, a historijskilikovi sa svojim fiktivnimimenjacima. U romanu postojigusta mreà referenci na

stvarni politi~ki ìvot Irana a~italac se snalazi zahvaljuju}i preciznim primjedbama prevodioca Muamera Kodri}a.Opisuju}i dramati~ne smjenevlasti u Iranu 20. vijeka, romantako|er govori o univerzalnomstradanju pojedinca u kovitlacurevolucije i burnih dru{tvenih

promjena. Li~no i javno jeneodvojivo, a pojedinac je,sude}i po Dovlatabadiju,uistinu uvijek na gubitku. Bitina strani pobjednika zna~i da

se tvoja `rtva politizira i

instrumentalizira, a u istovrijeme biti na strani gubitnika

podrazumijeva gubitak pravana dostojanstvo i pam}enje.

Kolonel je iskusio i jedno idrugo.

On je skrajnut namarginu doga|aja, iakoti doga|aji zadiru u

samo njegovo bi}e. Njegovneprijatni zet K urbani jeoportunista koji pogibijuMesuda, jednog odKolonelovih sinova, koristi zasticanje politi~kih poena. Opiskolektivne {ehidske dènaze nakojoj }e Mesud biti ispra}en sa

po~astima, bolno podsje}a na

bosanske masovne sahrane: politi~ari drè govore naimprovizovanim pozornicamaa roditelji, skoro neprisutni, izdaljine pogledom pratesahranjivanje svoje djece.Dovlatabadi jako precizno ivje{to sa svih strana sagledavtaj kompleksni dodir intimnog

porodi~nog ìvota i politi~kih(zlo)upotreba. S jedne strane jdru{tvo koje traì i veli~a`rtvu, a sa druge duboki ineprebolni roditeljski gubitak

U~e{}e i pogibija na svimstranama i u svim frakcijamaima jednako bolne posljedice,a svaki gubitak ljudskog ìvot

je za ovog autora tragi~an iapsurdan. Ispolitizirani ritual jdru{tvu va`niji od li~noggubitka, a be{}utnost javnemanipulacije Dovlatabadiiskazuje upe~atljivim, skoronadrealisti~kim detaljem:Kolonel uo~ava da glava

poloèna na tabut ne pripadtijelu njegovog sina. Na

takve sitnice niko se neobazire, predstava traje aosjetljivost za detalje kakav

je ljudski integritet potpunoizostaje.

Ne ~udi da ovaj romannikada nije objavljen uIranu (iako su prevodi

objavljivani u inostranstvu).Mra~na je ovo i gorka vizijarevolucije, likovi su tragi~ni ideziluzionirani, a pobjednika

nema. Strada ~ak i Amir,Kolonelov sin koji biranedjelovanje i povla~enje,ìvotarenje u podrumu uzvje~ni strah da li je sve u~iniokako treba. Od historijske

brutalnosti strada i kanarinac kavezu, njegov nestanak jenejasan i otud zastra{uju}i.Mahmud Dovlatabadi nasuvjerava da niko, ba{ niko,

bez obzira na to kako sevladao u trenutku dru{tvenogloma, na kraju nije ni

po{te|en ni nevin.


Pi{e: ADISA BA[I]

Mra~no vi|enje revolucije u kojoj pobjednika nema

Mahmud Dovlatabadi(1940.) je iranski pisac, usvojoj zemlji najpoznatiji poknjizi Kelidar , desetotomnojsagi o kurdskoj nomadskojporodici. U mladosti je bio

glumac, fizi~ki radnik,novinar. Kao politi~kizatvorenik odsluìo jedvogodi{nju zatvorskukaznu. @ivi u Teheranu.

O AUTORU

RomanMahmudaDavlatabadija„Kolonel“(Buybook, Sarajevo, 2014.)

KNJIGA MJESECA

REVOLUCIJAJEDE I OČEVE I DJECU



ISMET PRCI]

KrhotineFiktivni IsmetPrci} glavni je likromana IsmetaPrci}a Krhotine (Buybook ,

Sarajevo, 2014.).Pisac je kao injegov lik svoj novidom na{ao uAmerici. Grize gasavjest {to je svojuporodicu ostavio uratu, a olak{anje

mu donosi prijedlog da svoju pri~upo~ne zapisivati.

Cijena je 20 KM.

BASARA I JERGOVI]

Tu{ta i tmaTu{ta i tma(Laguna, Beograd,2014.) je knjigaprepiske izme|udvojice knjièvnika,Svetislava Basarei MiljenkaJergovi}a. Njihdvojica, napodsticaj izdava~a,po~inju razmjenu

(elektronskih) pisama, a teme su

feminizam, vjerski radikalizam, digitalnaknjiga umjesto {tampane... Prepiscinedostaje samo nekada{nja vremenskazadr{ka u kojoj se {to{ta mijenjalo i sonim koji je pismo poslao i s onim kojiga o~ekuje... Cijena je 20 KM.

RENATO BARETI]

Pri~aj mi o njojHrvatski pjesnik,novinar i prozaistaRenato Bareti} jenakon iznimno

uspje{noghumoristi~nogromana Osmi povjerenik napisaodrugi roman, Pri~aj mi o njoj (Algoritam , Zagreb,

2014.). Glavni likovi su advokat Tomo inovinarka Anita, a jedan njihov slu~ajnisusret bi}e po~etak burne ljubavneveze. Sre}u im ipak zasjenjujeuspomena na Tominu suprugu, nestaluratnu heroinu.

Cijena je 8 KM.

MAYA ANGELOU (1928.-2014.)

Znam zašto pticau kavezu pjevaAmeri~ka pjesnikinja, esejistkinja i aktivisticaza ljudska prava Maya Angelou preminula

je 28. maja. Osta}e upam}ena po svojojautobiografiji Znam za{to ptica u kavezu pjeva u kojoj je opisala uspon djevoj~ice saameri~kog Juga. Maya je pisala otraumati~nom vremenu rasnih podjela, otome kako je silovana u djetinjstvu,zatrudnjela kao 16-godi{njakinja, te kako jeuprkos svemu postala uspje{na i jaka èna,plesa~ica, pjeva~ica, glumica, reìserka,profesorica, novinarka...

VJERA BEZ BOGA

Prijedlogameričkog filozofa„Vjera je ne{to mnogo dublje od Bogaustvrdio je u svojoj posljednjoj knjizi

ameri~ki filozof Ronald Dworkin koji jepreminuo prije godinu dana. Vjerski ratov{irom svijeta ne jenjavaju, a ~ak i kad sene vode oru`jem nego drugim sredstvimaoni su pogubni podru{tvo. Ljudi svihvjera kao i ateistikoji vjeruju usvetost nauketrebaju sezagledati ukosmos i shvatitida su podjeleme|u njima

neva`ne.Pobo`nost bezBoga, Dworkinova

je ideja vjere zana{e doba.

SHERLOCK ZA NOVE GENERACIJE

Izložba o popularnom književnom likuBritanski glumac Benedict Cumberbatch proslavio se ulogom Sherlocka Holmesa uistoimenoj BBC-jevoj mini seriji. Popularnost knjièvnog lika kojeg je izmislio sir ArthurConan Doyle ne jenjava, pa su u Muzeju Londona za jesen najavili izlo`bu o ovom

fiktivnom detektivu, „najpoznatijem Londoncu koji nikad nije ìvio i nikada ne}e umrijeti“.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. John Green: The Fault in Our Stars 2. Stephen King: Mr. Mercedes 3. Thomas Piketty:

Capital in the Twenty-First Century 4. Maya Angelou:

I Know Why the Caged Bird Sings 5. Dr. Seuss: Oh, The Places You’ll Go!

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH

(Interliber)

1. Brown Watson:365 pri~a za laku no}

2. Wilhelm Reich:ûj, mali ~ovje~e !

3. Simon Montefiore: Jedne zimske no}i4. J.R.R.Tolkien: Hobit 5. Mario Vargas Lljosa: Diskretni heroj





KULT MARKETNEIL YOUNG

A Letter HomeKanadsko-ameri~kikantautor NeilYoung ne

popu{ta. Usvega nekolikogodina objavio

je dva studijskaalbuma i

autobiografiju. U kratkim pauzamastigao je i koncertrirati i organiziratinekoliko humanitarnih koncerata zafondacije za djecu s posebnimpotrebama. Koncem pro{log mjesecaobjavio je album A Letter Home .

LUXUS LORD

Jutro nije bajkaVijest izoblastialternativnogrock ànra.Glazbenisastav izsusjedneHrvatskeLuxus Lord objavili su

album pod nazivom Jutro nije bajka/Inkartani . Rije~ je o dvostrukomCD izdanju na kojem se nalazidvadeset kompozicija. Albumu jeprethodio i videouradak za pjesmuHram otrova, kojom je Luxus Lord inajavio novi album.

MAXIMO PARK

Too MuchInformation

Trinaestgodina jepro{lo od

osnutka bendaMaximo Park .Oni su tuobljetnicuodlu~iliobiljeìtiizlaskom

novoga nosa~a zvuka. Album Too Much Information sadrì jedanaestpjesama, a najavljen je prije nekolikomjeseci videouratkom za pjesmuLeaving Island . Britanski indie rockerido sada su snimili pet studijskihalbuma.

“Duga kosa miris dima velika bukaèstoka ma{ina”, stihovi su koje je neko}

pjevao Ne{o iz Bombardera , a mogli bi bitiuniverzalna definicija heavy metala. Jedanod najkonzistentnijih predstavnika toga

pokreta sa sjevera europskog kontinenta je

bend Sabaton, osnovan 1999. godine.Rock kriti~ari se zaklinju, a fanovi potvr|uju, kako Sabaton zbilja nikad do sadnisu snimili lo{ album. Dugokosi [ve|anitipi~ni su predstavnici pokreta kojinazivamo power metal, a njihovi tekstovi

bazirani su na ratnoj tematici i povijesnim bitkama. Fanovi koji prate zbivanja nametal sceni imali su ih prilike nekoliko putaslu{ati u Zagrebu, a posljednji koncertodràn je u Tvornici prije ~etiri godine.Trenuta~nu postavu benda ~ine: pjeva~Joakim Brodén, basist Pär Sundström,gitaristi Thobbe Englund i Chris Rörland te

bubnjar Hannes van Dahl.Do sada su snimili sedam studijskih i

dva live albuma, a najve}i uspjeh biljeè salbumom The Art of War iz 2008. godine.Slu`beno, premijera Heroesa zbila se prijemjesec dana, a ujedno se na YouTubeu

pojavio videouradak kojim je Sabatonnajavio izlazak novoga albuma. Kao {to jeto i do sada bio obi~aj, Sabaton i na albumuHeroes kroz deset pjesama obra|uje temuDrugog svjetskog rata , uz nezaobilazneèstoke riffove i simfonijske-power metalaran`mane. Osobitu pozornost valja obratitina uvodnu pjesmu Night Witches , u kojojSabaton poput stampeda nezadrìvo

galopira u novu bitku u “metalnooklopu”. Za one koje vole starinski heavmetal {tih tu je No Bullets Fly , kroz konas Brodén vodi simpati~nim {vedskiakcentom engleskoga jezika.

Zapravo, album Heroes za svakoga im

pone{to. Za ljubitelje metal simfonija tu himna Smoking Snakes , a ljubitelji ne{sporijih i mra~nijih metal riffova do}i }e nsvoje s pjesmom Inmate 4859 . Ipa

ponajbolja pjesma i jedan od potencijalnhitova s albuma Heroes svakako je To Heand Back . Sna`ne distorzi~ne gitaremelodi~ni refren recept su za power meta

Na koncu, i kriti~ari i publika bili su pravu, Sabaton je opet snimio izvrstaalbum. (M. Ili~i

MUZIKA

Album “Heroes”, grupe Sabaton

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)1. Until The Ribbon Breaks ft.

Homeboy Sandman: Perspective 2. Nick Waterhouse: This is a game 3. The Mispers: Brother 4. Michael Jackson ft. Justin

Timberlake: Love never felt so good5. Avicii ft. Adam Lambert & Nile

Rodgers: Lay me down6. Usher: Good Kisser 7. Metronomy: Love letters 8. ZAZ: Gamine 9. Dan Croll: From Nowhere 10. Big Data: Dangerous

“POWER METAL” [VE\ANINova bitka u “metalnom oklopu”

Do pakla i natrag!



Ovaj iznimno inteligentan, zabavan,kreativan film stvorio je tim na ~elu sreìserima i scenaristima, a to su Phil Lordi Christopher Miller. Oni su, naravno, velikioboàvatelji lego kockica. Glasove u filmuposudili su Chris Pratt, Charlie Day, NickOfferman, Will Arnett, Morgan Freeman iAlison Brie.

U fokusu pri~e je Emmet. On je“obi~na” i “prosje~na” lego figurica kojapo{tuje sva pravila. Emmet se svako jutrobudi programski i prije nego i{ta po~neraditi, ~ita Upute. Grad je oblijepljenuputama koje im obja{njavaju {to trebajuraditi, kada i kako, a u svakom }o{ku stojikamera koja “gleda” {to se doga|a. Svisvaki dan rade isto, svi vole, jedu, piju islu{aju iste odabrane stvari i svi znaju gdjeim je mjesto u svako doba dana.

Nadzor im ne smeta, sretni su i nimalozabrinuti za su{tinsko. Oni su masa. No,istovremeno postoje i oni koji ne èle slijeditiinstrukcije. Njih zovu Master Builders. LordBusiness mrzi Master Buildere. Oni remeteplanove Lorda Businessa. Njih Businesshvata i stavlja u svoj think tank , u kojem ne

mora ulaziti u sukobe s njima. On tolerirasamo poslu{ne radilice. Zabunom, u Emmetuneki prepoznaju izvanrednu osobu, te nimanje niti vi{e, klju~ za spas Svijeta. UskoroEmmet biva uklju~en u dru`bu koja se boriprotiv tiranina. Film je stvoren CGItehnikom. Sve u filmu je stvoreno od legokockica (zraka lasera, eksplozije, led, dim,vatra). Lego kockice su nastale jo{ 1958., ado sada ih je napravljeno vi{e od 650milijardi komada. Petnaest miliona kockicaje upotrijebljeno za izgradnju seta te svihefekata i likova u filmu. Kostimi su “kostimi”koje nose igra~ke ljudi u lego kockicama.

Na izradi filma sudjelovala su i djeca ~ija

ma{ta je stvorila odre|ene likove u filmu. Najve}a radost je bila pogledati ovaj film ishvatiti da osnovna namjera nije(samo)reklama. Reìseri su imali ogromnuslobodu, nina{ta nisu nagovarani, ve} su radili{to su eljeli. Lego heroj suprotstavlja se zlomlego tiraninu koji èli uni{titi svijet. Autori sudobar dio vremena proveli u Danskoj, gdje jesjedi{te Lega , a australska firma Animal Logic pobrinula se za vizualne efekte u filmu.

Lego film je iznimno mudar film,upakovan u celofan zabave za {iroku masu,atraktivan i veoma kriti~arski raspoloèn.Film prikazuje pri~u o pojedincu, o obitelji,o dru{tvu, o poslu{nima i onima koji tonisu. Ciljna publika su djeca u nama.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “The Lego Movie” (SAD, 2014.); scenaristi i rediteljiPhil Lord i Christopher Miller


KULT MARKET \AVOLJE OKO

Ingmar Bergman\avolje oko

je crno-bijeliigrani filmIngmara

Bergmanaiz 1960.godine.

Scenarij je napisao sam IngmarBergman, a na osnovu drame OlufaBanga. Vrag {alje Don Juana, slugumu Pabla te najboljeg vraga na Zemljida zavedu Britt-Marie, sve}enikovumladu k}er, te ju razdjevi~e. No, DonJuan se zaljubi u Britt-Marie i tu stvariskrenu s prvotnog plana. Remek-djelo.

Ocjena: 5

EKSTAZA

GustavMachatry

Gustav Machatry je 1933. reìraocrno-bijeli filmEkstaza. Scenarijsu napisaliFrantisek Horky,

Jacques A. Koerpel i GustavMachaty, a prema knjizi RobertaHorkyja. Ovaj film je bio kontroverzan u

svoje vrijeme, zbog golih scena HedyLamarr i naznaka seksa. Eva senedavno udala i razo~arala u ljubav ibrak. Odlazi od muà. Jednog dana seokupa gola u jezeru, konj pobjegne saodje}om. Eva naleti na zgodnogmladi}a... Ocjena: 4

GODINA MIRNOG SUNCA

KrysztofZanussi

Godina mirnog sunca igrani jefilm iz 1984.,nastao ukoprodukcijiPoljske, SAD-a

tada{nje Zapadne Njema~ke, a reìraoga je te scenario za njega napisaoKrysztof Zanussi. Emilia je poljskaudovica. Ona se nakon rata susre}e sameri~kim vojnikom Normanom. Ubrzose uspostavlja prijateljstvo. KrysztofZanussi za ovaj je film 1984. dobioZlatnog lava u Veneciji.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. X-Men: Dani budu}e pro{losti (Bryan Singer)

2. Godzilla (Gereth Edwards)3. Blended (Frank Coraci)4. Susjedi (Nicholas Stoller)5. ûdesni Spider-Man 2, Marc Webb

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Misija: Bijela ku}a(Roland Emmerich, James

Vanderbilt - Columbia Pictures)2. Kockanje

(Brad Furman - Appian Way)3. Turbo (David Soren - DreamWorks

Animation)4. Utrka ìvota

(Ron Howard - Cross Creek Pictures,Blitz film i video)

5. ûdovi{ta sa sveu~ili{ta(Dan Scanlon - Walt Disney)

Djeca u nama

LEGO KOCKICE KAO SUDBINAIznimno mudar film, upakovan u celofan zabave



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO“Humanitarni sajam Knjiga za poplavljene

biblioteke , odràva se u gara`nom prostoruMercator Centra u Tuzli od 4. do 9. juna”,~itamo na tuzlarijama. I, hvala im na ovoj

informaciji! “Idealna prilika ljubiteljimaknjige, studentima i u~enicma da obnove svoje ku}ne biblioteke, ali i da doniraju knjige za biblioteke u Maglaju i Doboju,koje su u nedavnim poplavama doìvjele katastrofu” .

Iz Muzeja knjièvnosti i pozori{ne umjetnosti BiH dobili smo poziv zapromociju knjièvnog portreta ôvjekovaporodica Tvrtka Kulenovi}a, a uorganizaciji PEN Centra u Bosni iHercegovini i manifestacije Knjièvni most ,4. juna. Nismo mogli do}i, jer rokovi suneumoljivi ... Urednica promocije bila jena{a kolumnistica Fadila Nura Haver.

Promocija biografske knjige o Ivicu Osimukoja se zove Utakmice ìvota, a koju jenapisao Marko Toma{ (eno ga u rubriciDozvolite da se oblatimo u ovom broju),bi}e odràna u Muzeju knjièvnosti i pozori{ne umjetnosti BiH u Sarajevu, 5.

juna u 18 sati. Izdava~ knjige je Vrijeme izZenice.

U istoj ulici, samo u prostorijama Srpskogprosvjetnog i kulturnog dru{tva Prosvjeta,istog dana, ali u 19 sati, bi}e organizovanaTribina Atentat u Sarajevu 1914. - Znak i odjek vremena. Predava~ je istori~ar idiplomata Slobodan [oja, a moderatornovinar Dejan Gari}.

Iz press slu`be bosanskohercegova~kogbenda Divanhana obavijestili su nas da suoni u proteklih {est mjeseci “intenzivnoradili na realizaciji svog novog projekta

Bodrimo Zmajeve, {irimo sevdah . I uradilisu. Pjesma se zove, mo`da ste je ve}~uli?!, Zvijezda tjera mjeseca. Imate ivideo, i {ta god poèlite...

“ Amira Medunjanin i Halka nastupit }e nadva odvojena koncerta koja 27. juna u BKC-u u Sarajevu organizira agencija Gramofon” ,{alju dopis upravo iz ove agencije: “Za 19 sati najavljen je koncert ansambla Halka,koji se upravo priprema za snimanje svog drugog CD-a, a koncert Amire Medunjanin

bit }e odràn u 21 sat.”

Sarajevski bend Velahavle upravo je objavio i pjesmu i spot za istu, kojase zove Idemo ludo, idemo jako .

Najbolje je da nam SamirHodovi} odmah kaè ko to i gdje ide ludoi jako, da ne bi mi recenzirali: “Pa, prijesvega, dvadeset i tri igra~a koja budu uBrazilu, a onda i cijela nacija. Kara MC jesanjao da igramo finale sa Belgijom, takoda je ovo soundtrack tog sna. Spot jesniman na dosta lokacija po gradu, onakogerilski. Ovo na kraju spota {to izgledakao da je Brazil to je Bu~a Potok.”

U pjesmi postoji i stih: “U Braziluima generala ali jedan je Rahima...”, ili

tako ne{to... Pjesmu ste, dakle, posvetilii Elviru Rahimi}u Generalu, na{emnekada{njem reprezentativcu. Legendise, nekako, moramo oduìti, je li tako?“‘B razil nama godi fina mu je klimaima generala ali jedan je Rahima‘, dabudemo egzaktni. To je ~ovjek koji jepo nama mo`da i najzaslu`nijireprezentativac, morali smo se barovako oduìti”, odgovara na na{e

pitanje Samir Hodovi}.Eh, da je jo{ pobijediti kom{ije

Brazila 15. juna na Maracani ...

SAMIR HODOVI ,frontmen sarajevske grupe “Velahavle”

Eh, da nam je...

AMEL SALIHBAŠI ,autor knjige “Dođi, vidi, pričaj dalje...”

AMEL SALIHBAŠI]“Nakon dvije i po godine uspio sam objaviti pro{ireno i dopunjeno izdanjeknjige 23 nezaboravna dana u Bosni i Hercegovini ”



Ovih dana Vas, siguran sam, svi pitajuono {to }u i ja sada, samo }u malo druga~ije

formulisati. Igramo, dakle, dvije utakmiceprotiv Islanda, u baraù za odlazak na Svjetsko

prvenstvo u Kataru, 2015. godine; u sarajevskojSkenderiji 7. juna i deset dana poslije uReykjaviku. Je li nam Katar u ovom trenutkudaleko, ili predaleko?

Ako trebam odabrati jednu od ove dvijerije~i, onda }u re}i da nam je Katar - daleko.Mislim da imamo nekakvu {ansu u tih 120minuta, koliko }e trajati te dvije utakmice.Pogotovo imamo {ansu zato {to za Island, premanjihovim najavama, u prvoj utakmici u Sarajevune}e igrati najbolji igra~ te reprezentacije Aron

Pálmarsson. To }e nam biti neki plus u Sarajevu,gdje }emo probati da ih iznenadimo. Pratim na{etreninge i nove takti~ke zamisli selektora Dragana Markovi}a, inadam se da }emo, uz pomo} na{ih navija~a, ostvariti povoljanrezultat pred revan{ u Reykjaviku.

Naravno, pozva}ete na{e navija~e da u velikom broju do|una utakmicu u Skenderiji...

Naravno! Nadam se i da }e Skenderija biti punija nego obi~nokada se u Sarajevu igraju rukometne utakmice, posebno zato {to}e dio prihoda od prodatih ulaznica i}i za nastradale u poplavama{irom Bosne i Hercegovine. Pa }emo svi zajedno poku{ati

napraviti dobar rezultat jer bez publike u ovakvimutakmicama ne ide nikako. Siguran sam da ih

ne}emo razo~arati!

Bili ste dugogodi{nji prvi golman na{ereprezentacije. Iz iskustva znate da nama uvijekpuno toga fali, a naro~ito igra~kog kadra. âk petstalnih reprezentativaca nije na spisku, a i nastupDejana Malinovi}a je neizvjestan...

Nije, Dejan je tu. Poslije njegovog razgovorasa selektorom i sa ekipom stvar je rije{ena.

Mirsad Terzi} je igrao za Veszprém naFinal Fouru rukometne Eurolige u Kölnu. [ta je snjim?

U Kölnu je igrao povrije|en, a povredu je zate dvije utakmice sanirao nekim {pricama.

Mislim da mu je za ovu sedmicu bila zakazana operacija.

Imamo dobre golmane, Neboj{u Grahovca i BenjaminaBuri}a. Trebalo bi nam, otprilike, tridesetak njihovih odbrana udvije utakmice, pa da se imamo ~emu nadati.

Oni posjeduju kvalitet, to je neosporno. Ali, sigurno je da }enjihovi nastupi umnogome zavisiti od igre na{e odbrane. U biti,

bez kvalitetne odbrane ni nemamo {ta traìti u ovom dvome~u. Ine èlim im stvarati pritisak, bio bih zadovoljan sa trideset dotrideset i pet njihovih odbrana u te dvije utakmice.

ENID TAHIROVI , stručni saradnik u “Rukometnom savezu BiH”

Prije dvije i po godine u Bo{nja~kominstitutu u Sarajevu promovisana je knjiga23 nezaboravna dana u Bosni i Hercegovini . Ova izuzetna fotomonog-rafija, autora Amela Salihba{i}a, sada jedobila i svoj nastavak.

“Nakon dvije i po godine, dakle, uspiosam objaviti pro{ireno i dopunjeno izda-nje knjige 23 nezaboravna dana u Bosni iHercegovini

. Knjiga se sada zove:Do|i

vidi pri~aj dalje - Bosna i Hercegovina -30 nezaboravnih destinacija. Knjiga sadaima 208 stranica, sa vi{e od 1.500 foto-grafija. Objavljena je na njema~kom,engleskom, turskom i bosanskom jeziku.Ustvari, radi se o ~etiri knjige. Po meni,puno je bolja od prve, jer puno je vi{einformacija, lokacija, a i slike su ljep{e”,veli Amel Salihba{i}, diplomirani inènjer elektrotehnike, koji dugi niz godina ìvi uBe~u.

U knjizi 23 nezaboravna dana u Bosni i Hercegovini objavljeno je vi{e od 700 fotografija i dvojezi~ni tekst, na

engleskom i bosanskom jeziku, a krozdvadeset i tri poglavlja, autor nas jevodio predivnim i nezaboravnim

predjelima BiH: od Mostara, prekoPrenja, Neretve, do Sarajeva, Jajca, starihgradova, jedinstvenih voda i planina,

pozivaju}i ~itaoce da krenu unezaboravno putovanje i istraìvanjenajzanimljivijih lokacija. Sada, zna~i,

imamo priliku vidjeti jo{ bogatijeizdanje...“Knjiga je sada podijeljena na trideset

poglavlja, od kojih su dva posve}enaMostaru i Sarajevu, a preostalih dvadeseti osam ostalim podru~jima {irom Bosne iHercegovine. Na po~etku knjige nalazi semapa podru~ja i kratak uvod, a unastavku su detaljniji opisi i vi{efotografija pojedina~nih atrakcija iaktivnosti koje se mogu posjetiti, tj.napraviti u tom podru~ju. Ali, u knjizi

ne}ete na}i preporuke za hotele i restorane, kao ni redove vo`njejavnog prevoza”, obja{njava na{ sagovornik.

Do Katara preko Reykjavika

Jedna si, jedina...



1. Je li bilo te{ko napisati knjigu o Ivici Osimu, {to je Vama po{lo za rukom?Bilo je teè uop}e se upustiti u takvo {to, a kad sam ve} bio dovoljno mahnit

da pristanem na taj posao samo pisanje nije bilo neki problem.

19. Tange ili badi}?Ovisi o raspoloènju.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Ne dozvolite da tu|e poruke utje~u na va{ ìvot.

5. [ta ne morateimati u friìderu?Ma~ku.

u~nik.

3 Kako se osje}ate u Sarajevu?

- Ne k ad do b ro, ne k ad lo{e.

O vis no na k o j u nog u us ta ne m.

2 A da li je u Mostaru dosadno kada ne pada ki{a?ukowski je neg d je z a pisao: Samo je d osad nim l jud ima d osad no.

esam Hercegovac, ali takvihnova nisam imao.

10. Jeste li meteoropata?Oh, da, nekad mi se ~ini da sam Englez,

puno pri~am o vremenu.

18. Osoba koja Vam ide na ganglije?Ima ih puno, ali se trudim ne sekiratizbog njih.

20. A begova ili {kembe ~orbBegova.

Stotinjak prijatelja isvog psa.

by DINO BAJRAMOVIC

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Ne sje}am se.

14. Da li je bolje biti lijep pametan ili ruàn i glup?Dobro je biti.

16. Opi{ite Safeta Su{i}a u tri Ne poznajem ~ovjeka. Ali akomoram: igra~ina, zbunjen,dosadnjikav.

11. Koliko ima istine u narodnoj tvrdnji:“ûdna jada od Mostara grada?”Onoliko koliko istine ima uop}e.

13. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno?[to god obukao izgledamstaromodno.

15. Da imate 15 minuta vlasti,{ta ne biste u~inili? Ne bih dopustio da budemvlast dulje od 15 minuta.

17. S kim biste vootplesati tango?Sienna Miller.

12 Da li je

{utnja zlato?

K a t k ad.

M RKO TOM Š, pisac i p jesnik iz Mos tara:

“Š to god o bukao izgledam

s taromodno”

8. Da niste to {to jeste {ta biste bili?N emam po jma ni {t o sam sad a.



KLIN ÔRBA

U

mom kom{iluku, doslovno podnosom, postoji ta buregdìnica u kojoj pola Novog Sarajeva

svakodnevno kupuje pitu. Svaka im je odli~na; samo{to mora{ ~ekati nekih, u prosjeku, osamnaest minuta dado|e{ na red, pod uvjetom da si blagovremeno rezerviraoèljenu koli~inu i vrstu od slijede}e ture koja tek {to jeuletjela u pe}nicu. Po{to normalnom Bosancu &Hercegovcu nikad nije bilo normalno i poèljno ono do~ega se ne dolazi strpljivim ~ekanjem, sve smo na{eìvotne obrasce i ciljeve bazirali na kauzalnoj strategiji ko ~eka - do~eka. [to duè ~ekamo, do~ek nam je zna~ajniji.I nema te drame, tragedije, katastrofe, hitnog slu~aja isli~nih babaroga koje bi nas mogle izbiti iz redova u kojesmo se udjenuli. Vidjela sam to onog sedmog februaradok mi je jedno oko budno pratilo TV slike paljevina u

Tuzli i reprizu iste dramati~ne predstave u Zenici iSarajevu, a drugim sam poku{avala procijeniti realnuopasnost snimaju}i zbivanja u “vlastitoj” avliji. Tu, dakle

podnosom, duè od dvadeset minuta stajala su parkiranatri policijska vozila, dok su policajci (njih ukupno osam)u svojoj omiljenoj buregdìnici ~ekali, do~ekali i pojelisvoje antistresne utje{ne pite prije nego {to se usidre uredove ~ekanja naredbe da na silu mogu odgovoriti silom,a da pritom i ne moraju nu`no spojiti uzrok i posljedicu.Bilo je dovoljno da iskale svu silinu sile koja je u njima

bujala dok su ~ekali na naredbu.

J

u~er, za razliku od ve}ine uobi~ajenih dana kad pred popularnom buregdìnicom u razmaku od nekih sat

vremena uo~im po jedno vozilo nedaleke Hitne pomo}i, ve} u devet sati iz dva vozila poiskakala su~etvorica uniformiranih likova, a petnaestak minutakasnije pobjedonosno su mahali izda{no napunjenimkesama. Ne da mi se misliti na neke nesretnike koji }emorati barem jo{ toliko sa~ekati da voza~i i medicinariHitne na miru pojedu dana{nje jedva do~ekane pite, kako

bi od neka doba intervenirali u njihovim tri~avimslu~ajevima saobra}ajne nesre}e ili tamo nekog mo`danogudara. Ima da stanu u red i strpljivo sa~ekaju dok Munirarazvije i prope~e tikvenicu koju bi, vala, i mrtva usta jela.

Napola krepana insana i tako je najlak{e reanimiratisamim potapanjem u miomiris bureka kojim su dupkeispunjena kola Hitne pomo}i. Sve to na{ dobri narod zna i

stoga istinski oboàva sve ono {to najduè ~eka.

Zapad; tamo neka nadobudna me|unarodna zajednisa svim svojim nepojmljivo histeri~nim politi~kim

izvr{nim strukturama, ~ije aktivnosti postaju skuplje svakom sekundom izgubljenog vremena, apsolutno nrazumiju mehanizam adrenalinskog gejzira koji osloba|a ~ekanjem. Ali zato, hvala na{em savr{enoizbornom inènjeringu, svi na{i ~ovi}i, lagumdìje, dodii ostali duduci, neovisno o tome da li znaju, nepogre{ivosje}aju da je multietni~ki vitalni nacionalni intersvakog naroda i ostalih nenaroda izveden iz na{etemeljnog ljudskog prava da ~ekamo i budemo do~ekanPrema tome, ~ekajte nas i mi }emo sigurno do}i. êkajdok operemo svaku paru i naoruàmo svaku teroristi~kfukaru. Nisu zakoni tamo neko sredstvo protiv }elavos

pa da ga pustimo u promet prije nego {to se njegovoodsustvo i prisustvo testira na svakom Bosancu Hercegovcu. Moramo nedvojbeno znati kako }e

primjena istog odnositi na Bo{njake, Hrvate, Srbe takozvani slu~aj SF koji, prvi u redu, ve} nekoliko godin~eka svoju porciju {arenog bureka. Da ne spominjemo~ajno gladnog Sidrana koji umire od straha da ne}do~ekati naredne izbore u PEN centru BiH kako bi Vragovoj ulici napravio kljuku{u po vlastitom receptu.

Svi ~ekamo, uklju~uju}i i dijasporu kojoj se ovdana napokon posre}ilo. Barem onima u Americûjem, ne àle {to su omatuhili ~ekaju

ispunjenje bosanskog sna: miris vrele pite u svojisterilnim ameri~kim domovima. Upravo je ovih dan

sarajevski Klas na ameri~ko trì{te isporu~io prkontingent smrznutih sirnica, zeljanica, krompiru{somuna, hurma{ica, baklava, ruìca, tulumbi... [to najva`nije, ti }e na{i mu~enici, ~ekaju}i da im s

promrzle pitul jice ispeku, nau~iti svo ju otu|enamerikaniziranu dje~icu {ta je presudna odlikmentaliteta njihove mati~ne zajednice koja je preìvjehiljadu godina ~ekaju}i uspostavu dràve u kojoj vrijeme novac. A sve da bi, ukoliko i to do~ekdokazala da jedino novac ~ekanjem ne postaje vrjednijZato je preporu~ljivo unaprijed platiti pitu koju ~ekatezamoliti policajce ili voza~e Hitne da vam je isporu~eu slu~aju iznenadne smrti. Kao {to rekosmo, i mrtva b

je usta jela, pa je iznimno va`no nikad ne odustati o

~ekanja svoje omiljene pite.

Jučer, za razliku od većine uobičajenih dana kad pred popularnomburegdžinicom u razmaku od nekih sat vremena uočim po jednovozilo nedaleke Hitne pomoći, već u devet sati iz dva vozilapoiskakala su četvorica uniformiranih likova, a petnaestak minutakasnije pobjedonosno su mahali izdašno napunjenim kesama

ÊKAJU]I [ARENI BUREKPi{e: FADILA NURA HAVER




TESLA S: “Sprìmo gume, a ne gorivo!”

Budu}nost bez nafte i njezinih derivata jeneizbje`na. Odrìvi izvori energijebudu}nost su ne samo u ku}anstvima

ve} i u mnogim granama gospodarstva.Svjedoci smo sve ve}eg udjela elektri~nihautomobila u svjetskoj autoindustriji. Pisalismo o Toyotinim inovacijama u tom

segmentu, sve popularnijem Priusu , a uposljednje vrijeme i elektri~nim automobilimaiz Citroenove radionice. Ovoga puta osvrnut}emo se na prekooceanskog predvodnika uproizvodnji elektri~nih automobila, tvrtkuTesla. Rije~ je o koncernu nastalom jo{2003. pod nazivom Tesla Motors Inc. sasjedi{tem u San Carlosu u ameri~kojsaveznoj dràvi Californiji. Nije te{kozaklju~iti otkud naziv tvrtke i sukladno tomekoji su pravci u kojima tvrka djeluje. Najve}iizumitelj sa na{ih prostora Nikola Teslaza{titni je znak tvrtke koja se moè pohvalitikako je upravo njihov model Tesla S

najprodavaniji elektri~ni automobil na svijetu.Istina, ta grana autoindustrije je jo{ upovojima i jo{ }e se godinama usavr{avatimodeli elektri~nih automobila. Prvenstvenicilj je kako pre}i {to vi{e kilometara sa

jednim punjenjem baterije i {to sna`nijimagregatom. Upravo na tom planu modelTesla S pruà najvi{e. Vanjski izgled limuzineneodoljivo podsje}a na model Jaguar XF ,

jedan od modela koje je svojevremeno vozioi najpoznatiji tajni agent na svijetu JamesBond. Ispod poklopca motora mogu biti

smje{tene tri vrste elektri~nog agregatarazli~itih snaga, od kojih je najsna`niji modelkoji razvija brzinu do 210 kilometara na sati iza nevjerojatne 4,4 sekunde stiè do stotinukilometara na sat. Dodamo li svemu ipodatak kako njegova autonomija iznosi 500kilometara, stje~e se dojam kako se radi omodelu kojeg bi svaki voza~ mogao samopoèljeti. Najve}e zasluge za tolikuautonomiju imaju akumulatori, to~nije okoosam tisu}a litijionskih baterijskih jedinica,koje su smje{tene u podnicu automobila. USAD-u, gdje tvrtka Tesla Motors Inc . biljeì inajve}u prodaju vozila, osnovni model Tesla

S stoji oko 70 tisu}a dolara, s tim da dràvas te cijene skida 7.500 dolara poticaja, {to sena koncu i ne ~ini previsokom cijenom kadaznamo o ~emu se radi. U Europi model TeslaS s motorom od 65 KW i impresivnih 320

konjskih snaga stoji oko 68 tisu}a eura. Ovrazlika u cijeni i ne treba ~uditi, jer nepisano pravilo da je cijena u Ameriizraèna u dolarima gotovo ista u zemljamEurope, s tim da je valuta promijenjena euro. No, vratimo se zanimljivostimvezanim za model Tesla S . Model je proda

u vi{e od 23 tisu}e primjeraka u cijelosvijetu, a ono {to posebno plijeni pozorno

jest osmogodi{nje neograni~eno jamstvo nbaterije. Na vozilu su u serijskoj opremugra|eni 19-in~ni naplaci. U unutra{njosvakako dominira futuristi~ki kokpit, sa kojesu maknuti svi suvi{ni gumbi. Veliki toucscreen zaslon u boji i vi{e je nego pregledai jednostavan za kori{tenje. Unutra{njost moderno dizajnirana, a u opciji su i ko`npresvlake i panoramski krov. Uz uobi~ajnsigurnosne elemente vrijedi istaknuti kako u Teslu S radi manje potro{nje ko~ionobloga ugra|en sustav ko~enja motorom ko

se aktivira odmah nakon skidanja noge papu~ice gasa. A papu~ica gasa u ovre~enici doista je strano tijelo, jer ba{ kao {i krilatica tvrtke Tesla Motors glasi: “Spr imgume, a ne gorivo.”

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]









portal slobodne bosne

najveca tvornica

Documents

Slobodna Bosna [broj 917, 5.6.2014]