Slunjski, E. - Djecji Vrtic - Zajednica Koja Uci - Skripta 1

8/17/2019 Slunjski, E. - Djecji Vrtic - Zajednica Koja Uci - Skripta 1

1/14

- Dječji Vrtić – zajednica koja uči -

- razvoj ustanove dugotrajan i zahtjevan proces

- svaki vrtić i odgajatelj rukovodi se svojom vlastitom koncepcijom i „teorijom“

- vrtić kao zajednica koja uči – kontinuitet razvoja nekog vrtića; stalno upoznavanje,mijenjanje i dograđivanje „teorije ili teorija“ koje rukovode njegovom praksom i postupnoali stalno izgrađivanje kvalitete te prakse

o kvaliteta – razvojna, a ne statična kategorija vrtić je toliko dugo kvalitetan koliko se

dugo razvija

- vrtić – „ živi organizam“, tj. kompleksni sustav u kojem se nijedan dio ne može opisati, tumačitini razumjeti bez povezanosti s svim ostalim dijelovima koji čine cjelinu – povezanost svihdijelova međusobno, ali i sa širim društvenim kontekstom

o zajednica koja uči, mijenja se i razvija sustavno, cjelovito i na svoj jedinstven

načino kvalitetu vrtića određuje i njegova otvorenost prema van (suradnički odnosi s drugim

vrtićima, povezivanje djelatnika s vanjskim stručnjacima, tijelima lokalne zajednice,

itd.

o trea razvijati svijest ljudi o međusobnoj, interaktivnoj povezanosti svih dijelova

konteksta vrtića, kao i povezanost vrtića sa širim društvenim kontekstomo vidljiva realnost vrtić

materijali i prostor, vrijeme, odnosi i komunikacija

o nevidljiva realnost vrtića vrijednosti, uvjerenja i stavovi odraslih, njihova slika o djetetu

! percipiranje djeteta kao inteligentne, kompetentne i razborite osobe sustavno promatranje i proučavanje djece kvalitetna podr!ka razvoju, odgoju

i učenju djece

temeljne vrijednosti" uva#avanje, prihvaćanje i uključenost svakog pojedinca,

slooda, autonomija, razvoj samosvjesti, samopouzdanja sloboda djece i

razvoj njihove odgovornosti

"#$%&' – odgoj treba osna(iti snagu vlastita prosuđivanja djece, voditi

njihovoj samostalnosti, tolerantnosti i spremnosti na suradnju

)&$*+& – sujektivitet, cjelovit pristup djetetu, uva#avanje različitosti djeca protagonisti i autori svojih aktivnosti i procesa učenja, odrasli stvaraju

uvjete i podr#avaju aktivnosti djece

poticanje djece da postanu otvorenog uma – istra#ivanje i izra#avanje vlastitih

ideja

-! percipiranje djeteta kao nekompetentne i nerazborite osobe restriktivno i nepoticajno okru#enje usmjereno na nadzor i kontrolu odrasli

autori aktivnosti djece, djeca potro!ači planiranih sadr#aja

- vrtić trea promjenu smatrati sastavnim dijelom svog postojanja otvorenost za novine,

spremnost na istra#ivanje, kritičko propitivanje i razvijanje novih stvarnosti i istina

$


2/14

- vizija – glavni pokretač aktivnosti u vrtiću razlika između trenutačne i moguće kvalitetnije

odgojne prakse vrtića olikovanje vizije zajednički posao svih djelatnika vrtića

o neprekidno poticanje ljudi da grade osobne vizije, da ih dijele s drugima te

kreiraju zajedničku viziju koja će pokrenuti njihovu energiju u smjeru

zajedničkog razvoja

- za osiguranje kvalitete potrena je strategija razvoja vrtića

o vodstvo vrtića – trea iti usmjereno na razvoj odnosa i povjerenja među ljudima te

stvaranje okru#enja koje potiče stalno učenje svih sudionika odg-or. procesa (i djeca i

odrasli% odgojno.obrazovna praksa je /0+#/%&1$0 postignuće – o potrea za vanjskom podrškom razvoju vrtića, suradničkom kulturom i sl!

odgojno-orazovna praksa je kolektivno, a ne individualno postignuće

djelovanje svakog od njih učinkovitije ako je dopunjeno djelovanjem ostalih

kontinuirano istra(ivanje vlastite o.o prakse

najveći prolem" manjak samokritičnosti odgajatelja ili zaluda da u praksi radekako i treali

učenje je cjelo#ivotni proces koji daleko prelazi okvire određenog #ivotnog

razdolja čovjeka ili njegove &ormalne izoraze

- djeca svoje znanje neprekidno izgrađuju, dograđuju, reorganiziraju i rekonstruiraju olikuju

in&ormacije iz okoline i interpretiraju ih i uklapaju u već izgrađen koncept znanja

konstruktivizam 23iaget4 aktivno izgrađivanje, tj! konstrukcija znanja- dijete u stanju stvarati i provjeravati vlastite hipoteze u komunikaciji s drugima (sukonstrukcija

zajedno s drugom djecom i odraslima%

- udući da je izgradnja znanja individualni proces, podr!ka odgajatelja trea iti individualna, a

ne uni&icirana

- 1&'0%5/6 – učenje je dijalektički proces u kojem dijete uči zajedničkim iskustvomrje!avanja prolema s nekim drugim (vr!njak ili odrasla osoa% socijalno okru#enje utječe

na djetetovo učenje

o 70$* 5+8##9#' )*7108* – socijalna podr!ka procesu učenja djeteta koja mu

omogućuje prijelaz s trenutačne razine znanja i razumijevanja na razinu onog !to #eli i

mo#e naučiti sve !to dijete mo#e učiniti u suradnji s drugima, uskoro će moći činiti

samostalnoo sociokulturni kontekst utječe na učenje, stavove, pona!anje

- '*)$#) – %eorija višestrukih inteligencijao inteligencija nije jedinstvena cjelina koja se nasljeđuje od roditelja, a koju se mo#e

odgovarajućim utjecajima razviti do određene razine

o svaki čovjek ima više različitih inteligencija (različite, speci&ične orade in&ormacija%

o iako imamo sve inteligencije, ne postoji dvoje ljudi s istim omjerom inteligencija

svatko od nas ima individualnu kominaciju određenih vrsta inteligencija koje

koristimo pri rje!avanju različitih prolema

o ' cjeline inteligencija"


3/14

inteligencije koje se bave materijalnim stvarima prostorna, tjelesna, prirodoslovna

inteligencije koje se temelje na simbolima lingvistička, glazbena, logičko-matematička

inteligencija koju čine ljudi 2osobne inteligencije4 intrapersonalna, interpersonalna

). je egzistencijalna

o zog genetski, kulturalnih, itd. razlika, različita je razvijenost inteligencija kod

pojedinca

o neke se u nekim kulturama manje vrednuju, u drugima vi!e

o '*)$#) – okru(enje u kojem ima što više zadovoljstva, poticaja i izazova

omogućiti djetetu da samostalno izaire ono !to njegovim vrstama inteligencije

najvi!e odgovara ogato, poticajno i raznovrsno okru#enje

- okruženje najsnažnije određuje kvalitetu iskustava djece rane dobi, a time i kvalitetu njihova

učenja

- raznovrsnost, raznolikost i stalna dostupnost materijala neovisnost i autonomija učenja

djece- kad se dijete samo avi nekom aktivno!ću ez da mu itko i!ta naredi – autentična kreacija

djeteta

- :)$#) – va(no uva(avati dječju perspektivu (razumjeti kako djeca razmi!ljaju i dolazedo zaključaka% slu!anje djece je ključna uloga odgajatelja

o djeca od pred!kolske doi imaju metakognitivne sposobnosti koje im omogućuju da

postaju svjesni procesa svog razmi!ljanja i učenja razmi!ljaju o vlastitom mi!ljenju,korigiraju ideje i pojmove

- u vrtiću zajednici koja uči – poticanje samoiniciranog, samoorganiziranog učenja djece

omogućiti im da sve vi!e upravljaju procesom vlastitog učenja i za njega preuzimaju

odgovornost

- dokumentacija procesa učenja djeteta – da se ponovno prisjeti svojih ideja i načinarazmi!ljanja te da ih ponovno interpretira – omogućuje se djetetu da retrasira put svog učenja,

tj. da samo see korigira

- spoznaja da je znanje rezultat njegova procesa aktivnog sudjelovanja koji mo#e vidjeti i na koji

mo#e utjecati omogućuje djetetu ulazak u metazonu

5%1*)*$8# 30%&


4/14

- percipirati djecu kao inteligentne i razumne osobe s kojima je moguće i potrebno ostvaritikvalitetan odnos i s kojima se sva pravila zajedničkog (ivljenja u vrtiću mogu dogovoriti

- organizacija prostora je zrcalo načina na koji odgajatelji percipiraju djecu

- pregrađivanje na manje cjeline (poziva na grupiranje u manje skupine* lak!e sadr#ajno

osmi!ljavanje%

- dora strukturiranost prostora i logična ponuda materijala- kriteriji dobre atmos?ere u vrtiću"

o istodobno zbivanje različitih aktivnosti djeceo radno ozračje 2zaposlenost djece4o veseli (amor djeceo slobodno kretanje djece prostoromo slobodan odabir sadr(aja i druge djece s kojima će stupiti u aktivnost – djeca ne

moraju činiti samo ono !to su za njih isplanirali odrasli

- raznolika ponuda materijala – omogućiti djeci da tokom čitava oravka rade ne!to njima

zanimljivo i tako ostvaruju svoj potencijal učenja- kriteriji organiziranja centara aktivnosti@

o dovoljno materijala (stalna podr!ka razvoju i učenju djece%

o materijali moraju iti ponuđeni da je djetetu jasna logika njihova međusona

kominiranja i mogućeg kori!tenja

o u centru treaju iti samo oni materijali koji tamo pripadaju

o stalna dostupnost materijala (stalno dostupni, lako zamjetljivi, upotreljivi itd.%

- kori!tenje zrcala u vrtiću – dijete mo#e vidjeti see u različitim situacijama

- ')##$A*$ – rostor koji nas okružuje utječe na to kako se osjećamo, kako razmišljamo i

kako se !onašamo i za!ravo dramatično utječe na kvalitetu našeg života" #ve što radimo, !rostorno okruženje nam može olakšati ili otežati"

- zidovi ukra!eni radovima djece (pokazati da se njihov rad cijeni%, &otogra&ijama djece (u

jaslicama i članova oitelji% u visini očiju djece* dokumentacija o aktivnostima djece (slu#i

kao podsjetnik%

- kvalitetno i poticajno okru#enje djeci omogućuje različita područja istra#ivanja i stupanje u

različite olike socijalnih interakcija okru(enje mora djetetu omogućiti učenje na

prirodan način- dijete uči čineći (aktivnim sudjelovanjem% i surađujući s drugima (drugom djecom i odraslima%

- okru(enje za učenje mora iti multisenzorično (istra#ivanje različitih senzoričkih modaliteta – teksture, mirisi, zvukovi itd.% materijali različitih oblika i tekstura, proizvode zvukoveB

- multisenzorično učenje treba omogućitio istra#ivanje logičkih, matematičkih i &izikalnih &enomena (magneti, svijetlo, sjena%

o istra#ivanje različitih mogućnosti organizacije prostora i rje!avanje &izikalnih prolema

(materijale poput plastičnih oca, drvenih kutija upotrijeiti u gradnji kućice%

o istra#ivanje zvukova, tonova, melodije i glaze

o istra#ivanje prirode

+


5/14

o istra#ivanje govorno-komunikacijskog okru#enja – govor, slu!anje i pričanje priča, igre

riječima, igre sa sloima

- uključenost odgajatelja u istra(ivačke aktivnosti djece trebala bi biti usmjerena napoticanje djece na razmišljanje, uočavanje i samostalno rješavanje problema, a ne napoučavanje djece matematičkim sadr(ajima

- kad #ele rije!iti neki prolem, djeca anga#iraju svoje intelektualne potencijale vi!e nego u

aktivnostima koje ih ne zanimaju ili su im nametnute

- okru#enje vrtića trea poticati neovisnost djece materijale nuditi da ih djeca mogu

upotrijeiti samostalno – odgajatelj potiče na istra(ivanje i stvaranje različitih zvukova,tonova i melodija, a ne da samo reproducira pjesmice za djecu

- okru#enje trea omogućiti aktivnosti istra#ivanja prirodeizleti u prirodu izravni do#ivljaj

- uloga odgajatelja u aktivnostima povezanima s prirodom – prihvaćanje i podr#avanjenjihova interesa za prirodne &enomene* proučavanje i podr#avanje njihovih nastojanja da te

pojave olje razumiju

poticanje na razvoj po!tovanja prema #ivim ićima i očuvanje prirodeu cijelosti

- jezik se ne poučava nego se razvija u bogatom govorno.komunikacijskom okru(enju- razviti ogato materijalno okru#enje koje potiče dijete na govor i komunikaciju

- odgajatelji ne poučavaju izravno nego nastoje pojačavati volju djece za pisanjem te im stvaratiuvjete da slova koriste na mnogo zanimljivih i svrhovitih načina

- prostorna i socijalna dimenzija neraskidivo povezane, određuju smjer i cjelokupnu kvalitetu

dječje aktivnosti- u socijalnim interakcijama djeca razmjenjuju svoje ideje, razumijevanja i znanja te zajednički

izgrađuju nova

- manje grupe kvalitetnije socijalne interakcije djece

- /*%7 i Ac


6/14

o djeca treaju imati mogućnost kori!tenja le#ajeva tijekom čitava dana – kako i se

mogla odmoriti onda kad to njihov ioritam nala#e

- obavljanje nu(de – privatnost djeteta (vrata na zahodima%- razne aktivnosti – spremanje, či!ćenje, ouvanje, presvlačenje – pru#aju priliku

osamostaljivanja i osjećaja va#nosti i kompetentnosti

- odgajatelji moraju biti iskreni i pošteni i onda kad bi moglo biti jednostavnije i br(eposlu(iti se sitnom prijevarom (npr. roditelji odlaze u dućan, a ne doma%

- odrasli na djecu djeluju ne samo onim !to im govore, nego jo! vi!e onim !to čine te kako se

prema djecu pona!aju

- djeca uče iz cjelokupnog konteksta i kvalitete zajedničkog #ivljenja s odraslima

5%)*%#'&8# 3)0A*%)*$8* 8#


7/14

- kvalitetu aktivnosti djece određuje ne samo materijal sam po sei nego i način na koji je

njegova ponuda osmi!ljena – u lo!e osmi!ljenim uvjetima djeca nemaju prilike pokazati svoje

stvarne sposonosti materijali moraju biti ponuđeni kako bi djeca sama odlučila način

na koji će ih upotrebljavati

5uradnja i suradničko učenje djece- odgajatelji moraju temeljiti svoj pristup na ideji da djeca uče čineći i surađujući s drugom

djecom i odraslima, u ogatom i raznovrsnom okru#enju

- djeca su mnogo dulje emocionalno i intelektualno anga#irana ako prolem koji rje!avaju za

njih ima smisla i ako su ga sama odarala sudjelovanje odgajatelja u aktivnosti djece vodi

ostvarenju ideje djece, a ne ideje odgajatelja

- va#no osigurati djeci sloodu i dovoljno vremena (kako i mogla surađivati, te zajedničkom

konstrukcijom znanja mogla rije!iti prolem%

- djeca su jedni drugima katalizator učenja potiču jedni druge, ohraruju se i dopunjuju

ključivanje odgajatelja u aktivnosti djece 2kada, kako i kolikoD4- povjerenje u djecu i njihove sposonosti odra#ava se na olikovanje kvalitetnog okru#enja te

cjelokupnog o-o pristupa odgajatelja

- odgajatelj mora poticati samostalnost djeteta- kvalitetna podr!ka aktivnosti trea iti usklađena s trenutačnom razvojnom razinom djeteta

mora osigurati djetetu prijelaz na vi!u razinu znanja i razumijevanja, a temeljiti se na njegovu

trenutačnom znanju i razumijevanju odgajatelj mora razumjeti !to svako dijete zna i misli,

kako prolem razumije i !to ga najvi!e zanima neprimjerenost uni&iciranog pristupa

- odgajatelji nastoje prepoznati i podr#ati spontanu zainteresiranost i otkrića djece

spremni napustiti započetu ili planiranu aktivnost te se ?leksibilno usklađivati sneočekivanim situacijama

- odgajatelj mora razumjeti što svako dijete zna misli, kako neki problem razumije kakobi se mogao uključiti u određenu aktivnost

- odgajatelj ne očekuje memoriranje i reproduciranje in&ormacijanastoji osigurati raznolike

do#ivljaje i zanimljiva, kvalitetna iskustva

- uključenost odgajatelja trea iti takva da ne ugro#ava autorstvo djece nad vlastitim

aktivnostima

- odgajatelji moraju biti usmjereni na djecu, a ne na provedbu sadr(aja aktivnosti- odgajatelj mora poticati djecu na samoprocjenu i zajedničku procjenu pozorno

promatrati i dokumentirati aktivnosti djece, prikupljenu dokumentaciju djeci učiniti dostupnomte iti uvjeren da su djeca sposona za samoprocjenu

- proučavajući dokumentaciju djeca se lak!e prisjete vlastitih aktivnosti, lak!e o njima

razgovarati te sva iskustva na neki način ponovno pro#ivljavati razumijevanje zajednički

izgrađuju djeca i odrasli dijeleći iskustva i raspravljajući o njima

- poticanje djece na samoprocjenu i zajedničku procjenu pokazuje djeci da ih se u svim etapama

njihova učenja jednako uva#ava te kako se u njih ima povjerenja da mogu učiniti određenu

stvar

- odgajateljo stvara bogato i raznoliko okru#enje koje djecu potiče na raznovrsne aktivnosti i

dru(enje s drugima*

/


8/14

o djecu pozorno promatra kako i !to olje razumio njihove aktivnosti te se uključuje u

njih kad je to potreno, to čini neizravno*

o poma(e djeci u samoaktivnostima i izvr!avanju poslova koji ona ne mogu oaviti

sama.

o 0hrabruje inicijativuo podr#ava samostalnost!

5imbolički jezici djece- Aalaguzzi – dijete ima stotinu jezika, tj. izra#ajnih mogućnosti- )inaldi – verbalni, gra?ički, glazbeni i gestovni jezik

- medij – svaki materijal koji djetetu omogućuje materijalizaciju njegove ideje, tj. prijevodnjegova znanja i načina razmi!ljanja na neku vanjsku dvodimenzionalnu ili '0 &ormu

sredstvo kojim dijete mo(e izraziti svoje interese, znanje, do(ivljaj ili način

razmišljanjasredstvo upoznavanja djeteta i procesa koji se događaju u njegovoj svijesti

- potreno je predano i na različite načine slu!ati djecu (razumjeti ih i dokumentirati iskaze%

- odgajatelj mora poznavati mogućnosti i ograničenja svakog medija kako i djetetu mogao

osigurati onaj medij kojim se mo#e izraziti određeno, speci&ično svojstvo ili &enomen kojim se

dijete avi i #eli izraziti

- izra(ajni potencijal medija mjerimo stupnjem koji taj medij djetetu omogućuje izra(avanje,

a odgajatelju razumijevanje određene ideje, znanja ili načina razmišljanja djeteta- va#nost medija povezanih likovnim jezikom – dijete prenosi svoja iskustva i viđenja svijetao likovni jezik je urođeni potencijal djeteta – ne učiti ga kako ne!to crtati

- omogućiti djetetu da svijet oko see promatra nesputano i otvoreno, da do#ivljaje i iskustva

interpretira rukovodeći se vlastitom logikom

- dijete se mora ohrabrivati da svoje do(ivljaje i iskustva interpretira rukovodeći sevlastitom logikom, da vlastita razumijevanja i trenutaćna znanja propituje i neprekidnodograđuje, a sve te procese slobodno izra(ava na svoj autentičan način

- +&/01$# %#"$&/# .o olovka

preciznost i detalji, o!tre i precizne linije olici sastavljeni od istih dijelova,

olici s nizovima istih ili sličnih dijelova, dočaravanje prostornih nizova (police

s knjigama%, ljudi, iljaka i #ivotinja

o ?lomaster linearno i plo!no izra#avanje

ne mo#e varirati u deljini linija niti u intenzitetu

slična svojstva ima i drvena bojica (razlika" linije su neodređene i raspr!ene,

kod &lomastera jasne i o!tre%

o pastela

kominiranje elemenata linije i plohe, oje i intenziteta

ogatstvo izraza mo#e se crtati ali i slikati, ispunjavati plohe

o tempera

1


9/14

ojanje manjih i većih ploha te različitih podloga

omiljena tehnika djece rane i vrtićke doi

o kola( rezanje oja i tekstura te lijepljenje na plohu

pogodan za prikazivanje slojevitosti i preklapanja

o glina i plastelin prostorno i plastično olikovanje* lako olikovanje

modi&iciranje i vi!estruko korigiranje ideje

- u vrtiću nema konačnih istina, sve se propituje, mijenja i dograđuje u procesu neprekidnogistra(ivanja

- djeca koriste kru#ne linije za izra#avanje kretanja u prostoru

- va#no prepoznati intuitivna znanja te interes djece za određene ?enomene polazna točka

za kvalitetni odgojno-orazovni proces istra(ivanje različitih strategija boljeg

razumijevanja djeca- nepotreno istra#ivati strategije razumijevanja djeteta, postojeće stalno propitivati i dograđivati

te pitati za ispravnost tumačenja njegovih misli neprekidno traganje za različitim

strategijama razumijevanja djeteta te pitanje djeteta za korektnost svojih interpretacija- odgajatelj s posenim uva#avanjem pristupa djetetu i njegovim intuitivnim znanjima i

razumijevanjima, neopterećeni predrasudama da je pred!kolsko dijete premaleno da i ilo

sposono razumjeti mnoge, čak i najslo#enije #ivotne &enomene (trea iti stanje čiste svijesti%

- intuitivno razumijevanje djeteta rane doi temelj je cjelovitijeg, oljeg i duljeg razumijevanja

prolema u kasnijem #ivotu :runer osnova znanja – dijete sve kasnije, kompleksnije proleme shvaća tako da zaključke o njima izvodi iz jednostavnijih olika svog znanja

- zumiranje – olik intervencije odgajatelja kojom on potiče dijete da it prolema kojim se avi poka#e na pojedinačnom slučaju ili !to manjem uzorku

- )eggio – svaki novi izra#ajni medij koji dijete poziva da određeni prolem promotri i prika#e izneke druge perspektive, istodono otvara i nove mogućnosti djetetova razumijevanja i učenja

o primjeren medij mo(e pomoći djetetu da dosegne višu razinu razumijevanja nekog

problema dok mu viša razina razumijevanja mo(e omogućiti da isti problemnaknadno izrazi i u mediju koji je manje primjeren od onog koji je razumijevanje

omogućilo

- svako znanje je privremeno i razvojno , mijenja se i razvija u procesu neprekidnog propitivanja,rekonstruiranje i dograđivanja

- likovni jezik je neprocjenjiv modalitet komunikacije djece i odraslih urođen te ga djeca

spontano primjenjuju u različitim situacijama, aktivnostima i &ormama

- kros – modalna reprezentacija – prenošenje iskustva jednog senzornog modaliteta u nekidrugi (vizualno prikazivanje nevizualnih sadr#aja, onih koji proizlaze iz nevizualnih iskustava% – izra#avanje mirisa ili zvuka ojom i linijom

)


10/14

- postoje i '0 materijali koji se urajaju u izra#ajne medije – npr. izraz lica, opona!anje kretanja

gliste vlastitim tijelom i sl.

- likovni jezik djece je neprocjenjivo vrijedan modalitet komunikacije djece i odraslih tedjece međusobno

E! 3)0#$8* 8#%#%* 0'*8*%#+8 A0=# 30%&&%&"A#&8*

- mediji odgajatelju slu#e kao sredstvo upoznavanja procesa koji se događaju u svijesti djeteta

- mo#e koristiti medije, ne samo za otkrivanje početnih perspektiva, znanja i razumijevanja djece,

nego i za poticanje daljnjeg razvoja tih procesa, tj. podr#avati proces učenja primjerenom

kominacijom medija

- upotrea i kominiranje različitih medija mo#e voditi i postizanju vi!e razine razumijevanja i

znanja djeteta

- djeca mogu dokumentirati vlastite ideje, poku!ati ih izvesti, usporediti rezultate te modi&icirati

početne ideje kako i projekt uspio propitivanje prethodnog načina razmišljanja

metarazina učenja " svijest o tome kako se razvija njihovo učenje

svijest o nelogičnosti početnih ideja, njihovo korigiranje i postizanje duljeg razumijevanja- samoprocjena i zajednička procjena razvoj odgovornosti

- kori!tenje različitih medija – postizanje oljeg međusono razumijevanja djece s odgajateljem te

djece međusono, olak!avanje komuniciranja i razumijevanja svih uključenih u aktivnost

o najbolji pokazatelj uspješnosti zajedničkog rada koliko su djeca u(ivala u

zajedničkom iskustvu, a ne koliko su in?ormacija zapamtila

- dokumentacija omogućava djeci da sami bolje upoznaju vlastitu početnu perspektivu, onjoj dublje razmisle, sami je revidiraju

- različiti olici dokumentacije mogu djeci omogućiti dulje razmi!ljanje i rje!avanje slo#enih

prolema, a odgajateljima uvid u proces razmi!ljanja i učenja djece te da te procese neprekidno

potiče i podr#ava

)* 8#


11/14

razvoja projekta pa do njegove evaluacije i sl.

- razumijevanje načina na koji djeca u određenom trenutku razumiju određeni problempredstavlja pravo polazište uključivanja odgajatelja u istra(ivačke aktivnosti djece kao iodabir primjerene strategije podrške razvoju njihova projekta

- sadr#aji dječjih projekata manje va#ni od načina na koji djeca u njima sudjeluju i načina na koji

ih odgajatelj potiče i podr#ava

- va#no poticati djecu na suradnju – ona mora iti kvalitetna i raznovrsna suradnja pogoduje

konstruiranju i zajedničkom konstruiranju novih znanja i razumijevanja djece- odgajatelji ne planiraju precizno aktivnosti djece nego djecu pozorno promatraju, podr#avaju

interese, mogućnosti i njihova predznanja nastoje osmišljavati situacije u kojima djeca

mogu izravno stjecati iskustvo, razmišljati i probleme rješavati samostalno- itno je omogućiti djeci zanimljiva i relevantna iskustva koja mogu razumjeti, a sebi

omogućiti bolje razumijevanje djece- odgajatelj ne podučava djecu gotovim sadr#ajima niti im oja!njava proleme s kojima sesusreću nastoji osmi!ljavati situacije u kojima djeca mogu izravno stjecati iskustvo te

razmi!ljati i samostalno rje!avati proleme

- određeni medij mo(e djeci omogućiti dublje razumijevanje problema, odnosno različiterazine istog problema djecu trea poticati na uporau različitih medija i istra#ivanje

izra#ajnih mogućnosti svakog od njih

- rasprava je temeljni modalitet učenja potiče se i cijeni svaki olik komunikacije koji raspravu

mo#e olak!ati ili poticati

3ro?esionalni razvoj odgajatelja i drugih stručnih djelatnika vrtića- tradicionalni oblici usavršavanja

o put od in&ormacija do znanja te od znanja do prakse je linearan, jednostavan

o odgajatelje se na seminarima podučava !to i kako raditi s djecom povr!ne promjene

- pro&esionalni razvoj trea rezultirati promjenama u uvjerenjima i ponašanju odgajatelja , a nesamo pomacima u znanju

- kvalitetu #ivljenja, učenja i odgoja djece u vrtiću ne određuju pojedine pedago!ke ili metodičke

intervencije nego cjelokupni vrtićki kontekst – kontekst (ivljenja, učenja i odgoja djece- pro?esionalni razvoj mora se temeljiti na cjelokupnom vrtićkom kontekstu i mora pomoći da

odgajatelj taj kontekst upozna i olje razumije da i ga mogao mijenjati

- pro?esionalni usavršavanje zbiva se u samom vrtiću, a ne izvan njega jedinstveni

kontekst vrtića nije moguće upoznati ni mijenjati nigdje drugdje osim u samom vrtićuo učinkovit pro&esionalni razvoj usmjeren je na razvoj njihovih istra(ivačkih i

re?leksivnih umijeća- )#C+#/5&1$& 3)*/%&>*) F 1)%&9/& #%$0')*C – zajedničko istra#ivanje

odgajatelje osposoljava za olje razumijevanje i postupno mijenjanje i usavr!avanje vlastite

prakse osviještenje trenutačne kvalitete vlastitog pedagoškog rada te postupni razvoj te

kvalitete

3ajedničko re&leksivno istra#ivanje, dokumentiranje i razumijevanje odgojno-orazovne prakse

$$


12/14

- o-o praksa previ!e slo#ena da i je jedna osoa mogla sama u cijelosti razumjeti i mijenjati

- za postizanje razumijevanja odgajatelju potrebni drugi odgajatelji

- svako razumijevanje je sujektivno (svatko na drukčiji način vidi i razumije proleme koji proizlaze iz o-o prakse% te parcijalno (svatko od nas vidi i razumije samo dio prolema o-o p%

- zajedničko istra(ivanje vlastite prakse odgajateljima omogućuje razmjenjivanje vlastitihrazumijevanja i stvaranje novih, zajedničkih i cjelovitijih razumijevanja

- nitko nije u stanju sam ojektivno procijeniti vlastiti o-o rad potrean nam je drugi par očiju

„re$leksivni !rijatelj% !rijatelj-kritičar& koji nas mo#e upozoriti na ono !to nismo sami u

stanju vidjeti i čija nam mi!ljenja mogu pomoći kako ismo se poolj!ali

o to se mo#e postići npr. izravnom prisutno!ću u o-o radu daje povratnu in&ormaciju o

njegovu viđenju kvalitete na!eg rada

o najolja re&leksija ona kojom odgajatelj vidi sam see u radu prikupljati

raznovrsnu dokumentaciju koja omogućuje prisjećanje i zajedničku re?leksiju naprotekle aktivnosti &oto, video i audio zapisi, transkripata razgovora itd.o razni olici dokumentacije (etnogra&skih zapisa% odgajateljima omogućuju upoznavanje

i osvje!tavanje vlastitih vrijednosti i vrijednosti svojih kolega te slu#e kao podloga za

mijenjanje tih vrijednosti u skladu sa zajedničkom vizijom razvoja vrtića

- teško ostvariti deklarirane vrijednosti u praksi te prepoznati koliko smo u toj namjeriuspjeli

- potreno istra#ivati mani&estne vrijednosti te smanjiti razliku između proklamiranog i u praksi

postignutog

- va#nost kolega koje će pomoći da odgajatelj osvijesti ono !to sam ne mo#e osvijestiti re$leksivni !rijatelji poma(u ustanoviti razliku između namjeravanih i ostvarenihpostupaka, otkloniti razliku između namjeravanih i ostvarenih postupaka odgajatelja

- različiti olici dokumentacijezajednička re&leksija vi!e odgajatelja

- sve !to odgajatelj u aktivnosti djece opa#a, kako to dokumentira i tumači odraz je njegove

trenutačne razine razumijevanja djece i njihovih aktivnosti, a ta razina razumijevanja mnogo se

r#e i lak!e podi#e uz pomoć rasprava s drugim odgajateljima

- skupina odgajatelja u zajedničkoj raspravi mo(e dosegnuti uvide i razumijevanja kojenitko od njih ne bi mogao sam

- Jedan od najpouzdanijih pokazatelja da tim ustanove neprestano uči jest vidljiv sukob ideja –

4enge

- itno je da rasprava zadire u svrhu i cilj odgojno-orazovnog rada s djecom

- itna je otvorenost odgajatelja da prihvati i promisli o sugestiji svojih kolega

- umjetnička kolegijalnost 2balkanizacija4 – olik rasprava u kojima određeni ljudi ne smijuotvoreno izreći svoj stav nego kon&ormistički prihvaćaju stavove i mi!ljenja drugih kako i

izrazili svoju lojalnost i izjegli kon&likt (5argreaves%

- dokumentacija omogućuje praćenje razvoja kompetencija djece, razvoja njihovih znanja i

razumijevanja svijeta oko see i see sama u njemu

$


13/14

- jedan od vrijednih olika dokumentiranja su pisane bilješke odgajatelja – kratko sa#etiključne trenutke aktivnosti, pitanja koja su djeca postavljala, pitanja koja je on postavljao i sl.

omogućuju prisjećanje na trenutke koji i se mogli zaoraviti te analizu i re&leksiju kasnije

doro kominirati s drugim olicima (npr. &otogra&iranjem% kako i uvid io cjelovitiji, a

zajednička re&leksija sadr#ajnija- najolji olik dokumentiranja videosnimanje ouhvaća velik dio konteksta aktivnosti,

olja analiza

- zajednička rasprava otvara mnogo novih mogućnosti i ideja za njihovo isproavanje, testiranje

i modi&iciranje u vlastitim uvjetima i praksi

- cilj pro?esionalnih okupljanja je razmjena iskustava praktičara u smjeru zajedničkogizgrađivanja novih znanja i kvalitetnije prakse

)oditelji u vrtiću- roditelji su partneri stvaranja cjelovitih razumijevanja i znanja odraslih o djeci

- ravnopravni sudionici odgoja i orazovanja djece, glavni saveznici odgajatelja u ostvarenju

kvalitete cjelokupnog vrtićkog #ivljenja

- razina i kvaliteta uključenosti roditelja u proces odgoja i orazovanja je itna za razvoj djece i

same ustanove

- razmjena sujektivnih iskustava i parcijalnih razumijevanja djeteta roditelje i odgajatelje vodi

zajedničkom izgrađivanju šire slike o djetetu, postizanju zajedničkog, cjelovitog razumijevanja

djeteta i sl.

- roditelji moraju iti dorodo!li u ilo koje doa dana

- dokumentacija omogućava uvid roditelja u različite odgojno-orazovne aktivnosti vrtića a koje

su va#ne za razumijevanje načina na kojih njihovo dijete uči, kako izgrađuje svoje znanje i

razumijevanje, kako upotreljava pojedine materijale, kako s drugom djecom i odgajateljimasurađuje, !to ga zanima i sl.

7*/+8>*/ - ako na putu razvoja kvalitete nemamo nikakve proleme to znači samo da ih nismo svjesni, a

ne da ne postoje

- kvalitetnu praksu jednog vrtića nije moguće preslikati na drugi ona ovisi o stavovima,

uvjerenjima i načinima razmišljanja ljudi koji u njemu rade

- odgajatelji nisu svjesni vlastitih pogre!aka u radu te ih ne mogu osvijestiti sami za to su im potreni releksivni prijatelji

- djeca imaju pravo na privatnost ne smije iti ugro#ena neprimjerenom organizacijom

vrtićkih aktivnosti

- djeca uče čineći, temeljem vlastitog iskustva, u situacijama koje su im zanimljive izravno

poučavanje nije primjereno

- manipulacija djecom nije primjerena treba s njima bit pošten i iskren- organizacija vremena trea iti &leksiilna, a ne univerzalno propisana trea se &leksiilno

usklađivati s neplaniranim i nepredvidivim situacijama i događaima

- predavanja nisu najbolji oblik pro?esionalnog usavršavanja praktičari trebaju

zajednički istra(ivati i dobro razumjeti vlastitu odgojnu praksu, o njoj raspravljati skolegama te je postupno unapređivati

$'


14/14

- snimanje i zajednička analiza najučinkovitiji je put pro&esionalnog razvoja

- dobro razumijevanje djece najva#niji dio kvalitetnog o-o rada- likovni jezik djeteta je vrijedno sredstvo razumijevanja i komuniciranja odraslih i djece

- va(nost dokumentacije o aktivnostima djece- čvrsta hijerarhija i neiskrena komunikacija ometaju razvoj kvalitete vrtića

- kvalitetna odgojno.obrazovna praksa je zajedničko a ne pojedinačno postignuće

$+

Documents

Slunjski, E. - Djecji Vrtic - Zajednica Koja Uci - Skripta 1