Smail Čekić, Agresija na Republiku BiH II

7/23/2019 Smail Čekić, Agresija na Republiku BiH II

http://slidepdf.com/reader/full/smail-cekic-agresija-na-republiku-bih-ii 1/577

S M A I L ^ E K I ]

AGRESIJA NA REPUBLIKU

BOSNU I HERCEGOVINU

- PLANIRANJE, PRIPREMA, IZVO\ENJE -

Sarajevo, 2004.



IZDAVAÎ:

Institut za istraìvanje zlo~ina protiv~ovje~nosti i me|unarodnog prava, SarajevoKULT/B, Sarajevo

ZA IZDAVAÂ:Prof. dr Ismet Dizdarevi}

UREDNIK I REDAKTOR:Prof. mr Muharem Kreso

RECENZENTI:

Prof. dr Mustafa Imamovi}Prof. dr Norman Cigar Prof. dr Nijaz Durakovi}Prof. mr Muharem Kreso

NASLOVNA STRANA:KULT/B, Sarajevo

LEKTOR I KOREKTOR:Azra Fi{er

REGISTRI:Azra Fi{er

DTP:Meldijana Arnaut

[TAMPA:[tamparija Fojnica, Fojnica

ZA [TAMPARIJU:[ahzija Buljina

TIRA@:1.000




BOSNU I HERCEGOVINU






S A D R @ A J

UVODNE NAPOMENE ................................................................. 9

K NJ I G A P R V A

I

UDAR NA USTAVNI KONCEPT ODBRANE SFRJ

1. Ustavno odre|enje Oruànih snaga SFRJ ................................... 172. Razbijanje ustavnog koncepta odbrane SFRJ ............................. 343. Ilegalni [tab Vrhovne komande ................................................. 714. Smanjenje Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine ............... 875. Razoruànje Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine ............ 1176. Od antifa{isti~ke do velikosrpske vojske .................................... 148

II

SRPSKI VELIKODR@AVNI PROJEKAT IPLANIRANJE ZLOÎNA

1. Obnova i eskalacija Velikosrpskog pokreta ................................ 1752. Metodi, mehanizmi i postupci planiranja i pripremanja zlo~ina ... 194

III

VELIKOSRPSKI POKRET I PREDSJEDNI[TVO SFRJDO MARTA 1991.

1. Predsjedni{tvo SFRJ i njemu paralelna neformalna grupa .......... 2332. Neuspjeh uvo|enja vanrednog stanja i

dogovorenog vojnog udara marta 1991. .................................... 272

757



IV

OME\AVANJE GRANICA VELIKE SRBIJE

1. Ratni plan “RAM” ...................................................................... 3252. Realizacija ratnog plana “RAM” ................................................ 3733. Neuspjeh mobilizacije i njena nadoknada .................................. 449

V

KONSTITUISANJE VELIKOSRPSKE PETE KOLONEU BOSNI I HERCEGOVINI

1. Petokolona{ka aktivnost i organizovana destrukcijavlasti u Bosni i Hercegovini ........................................................ 477

2. Krizni {tabovi srpskog naroda - organi okupacione vlasti ......... 5233. Velikosrpski strate{ki ciljevi u Bosni i Hercegovini ................... 547

VI

NEPOSREDNE PRIPREME ZA AGRESIJU

1. Naoruàvanje pete kolone .......................................................... 5772. Objedinjavanje komandovanja na okupiranim teritorijama ....... 6593. Zauzimanje polaznih pozicija ..................................................... 695

K NJ I G A D R U G A

VII

ORU@ANE FORMACIJE VELIKOSRPSKOG AGRESORA INJIHOVA LOGISTIKA

1. “Jugoslovenska narodna armija” / Vojska Jugoslavije ................ 7652. Dobrovoljci i dobrovolja~ke jedinice JNA ................................. 795

758



3. Oruàne formacije Srpske demokratske strankeBosne i Hercegovine ................................................................ 802

4. “Vojska Srpske Republike BiH” ............................................... 8365. Ostale oruàne formacije i grupe iz Srbije,

Crne Gore i Hrvatske ................................................................ 8716. Oruàne formacije Saveza komunista

— Pokreta za Jugoslaviju ........................................................... 8997. Strani pla}enici ......................................................................... 9018. Logisti~ka podr{ka i poja~anja u ivoj sili ................................ 906

VIII

UKLJUÎVANJE REPUBLIKE HRVATSKE U AGRESIJU NAREPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU

1. Hrvatska nacionalisti~ka ideologija .......................................... 9352. Dogovori u Kara|or|evu i Gracu ............................................. 9423. Velikohrvatska peta kolona u Bosni i Hercegovini ................... 9504. Zauzimanje dijela Republike Bosne i Hercegovine .................. 972

a) Prikrivena agresija (novembar 1991. — januar 1993.) .... 973 b) Otvorena agresija (januar 1993. — mart 1994.) ............ 1018

5. Logisti~ko obezbje|enje kolaboracionisti~kih

jedinica Hrvatske vojske ........................................................... 1075

Z A K LJ U ^ A K

Z A K LJ U ^ A K ....................................................................... 1119I Z V O R I I L I T E R A T U R A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1139S K R A ] E N I C E ............................................................ 1161R E G I S T R I

- Registar li~nih imena ....................................................... 1173- Registar geografskih naziva ............................................ 1237- Registar relevantnih dràvnih, vojnih i ostalih pojmova .. 1287

759






BOSNU I HERCEGOVINU


KNJIGA DRUGA





VII

ORU@ANE FORMACIJEVELIKOSRPSKOG AGRESORA

I NJIHOVA LOGISTIKA





1. “Jugoslavenska narodna armija” - Vojska Jugoslavije

Rukovodstvo Velikosrpskog pokreta se, u cilju realizacije i prikrivanjasrpskog velikodràvnog projekta, orijentisalo “na konkretnu ‘saradnju’

sa predstavnicima srpskog naroda i sa srpskim narodom u cjelini”, posebno sa srpskim narodom u Bosni i Hercegovini, u poku{ajima daga prikaù subjektom sukoba. Time je osiguralo da, za vrijeme agresijena Hrvatsku, vr{i manevar i pokrete snagama JNA preko Bosne iHercegovine, “{to je za JNA bilo od vitalnog zna~aja”. To mu je,

pored ostalog, “omogu}ilo da mobilizacija u srpskim dijelovimaBosne i Hercegovine bude vrlo uspje{na”. Na taj su na~in rje{avalii “barem donekle, ublaìli probleme u JNA, izazvane neuspjehommobilizacije u drugim dijelovima zemlje”.1

Srpski narod u Bosni i Hercegovini je, po ocjeni tog rukovodstva,

posebno vojnog, bio jedan od kamena temeljaca formiranja zajedni~kedràve svih Srba. Stoga je general Kadijevi} smatrao da “bez Jugoslavijene}e biti nikakve jedinstvene dràve Bosne i Hercegovine” (“... da ne}ebiti jedinstvene Bosne i Hercegovine van jugoslovenske dràve...)”.2

765

1 V. Kadijevi}, MOJE VI\ENJE RASPADA - VOJSKA BEZ DR@AVE,Beograd 1993, str. 147.

2 Isto, str. 146; D. Domazet, ULOGA JNA KAO SRPSKE IMPERIJALNESILE U BOSANSKOHERCEGOVA^KOM RATU, Hrvatski vojnik, velja~a 1998,str. 6. S tim u vezi, on je “ulagao” “velike napore” “da rukovodstva Bosne i Hercegovinei prije i poslije vi{estrana~kih izbora, izmijene svoj odnos prema Jugoslaviji i dashvate da bez Jugoslavije ne}e biti nikakve jedinstvene dràve Bosne iHercegovine”. Na taj je na~in general Kadijevi} nastojao, koriste}i i vojna sredstva, dadijelu bosansko-hercegova~kog rukovodstva, uglavnom, Bo{njacima, naturi koncept budu}e jugoslovenske dràve, tj. Velike Srbije. Pri tome je isklju~ivao svaku pomisaona postojanje jedinstvene dràve Bosne i Hercegovine (V. Kadijevi}, nav. dj., str. 146).



General Kadijevi} je, u skladu sa takvim ocjenama, 29. jula 1991.uputio prijete}e pismo Predsjedni{tvu Republike Bosne i Hercegovine,

traè}i da se odmah povu~e Odluka o neupu}ivanju julske partije regrutau komande, jedinice i ustanove JNA izvan teritorije Bosne i Hercegovine.3

Na sastanku sa rukovodstvom Bosne i Hercegovine 24. decembra1991. u Sarajevu general Kadijevi} je iznio stavove o ulozi JNA u aktuelnoj

politi~koj situaciji u Jugoslaviji.4 Te je stavove on “konkretnije” razradiou odnosu na Bosnu i Hercegovinu, nagla{avaju}i, izme|u ostalog,kako “Armija ne}e re{enja diktirati upotrebom oru`ja”, “ne smese dozvoliti bilo kakvo formiranje oruànih sastava van snagaMUP-a i JNA. Svaki poku{aj formiranja paravojnih formacijamora se najenergi~nije spre~iti”, “Bosna i Hercegovina je du`nada izvr{ava sve obaveze prema Jugoslovenskoj narodnoj armiji,po~ev od regrutovanja, pa do finansiranja

”, itd.5

Po{to je “zapazio” da su stavovi iz izlaganja rukovodilaca Bosnei Hercegovine “neuskla|eni i sukobljeni”, savezni sekretar je, na osnovu

766

3 ARHIV INSTITUTA ZA ISTRA@IVANJE ZLOÎNA PROTIV OVJE^NOSTII ME\UNARODNOG PRAVA U SARAJEVU (u daljem tekstu: AIIZ), inv. br. 2-1372; Isto, inv. br. 2-2817, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, Br. 694-1, 29. juli1991, Beograd — Predsjedniku Predsjedni{tva Republike Bosne i Hercegovine.

4 AIIZ, inv. br. 2-2818, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, Kabinet SSNO,

Beograd, 26. decembar 1991, ZABELE[KA iz izlaganja saveznog sekretara zanarodnu odbranu generala armije Veljka Kadijevi}a na sastanku sa rukovodstvom SR Bosne i Hercegovine, odrànom u Sarajevu 24. decembra 1991. godine.

Kadijevi}evi stavovi o ulozi JNA u aktuelnoj politi~koj situaciji u zemlji nisuodgovarali stvarnom stanju u Jugoslaviji. Naime, radilo se o izno{enju praznih fraza,kao {to su, na primjer, ocjene da JNA “ne}e upotrebiti silu radi nametanja politi~kihre{enja” i da su osnovni zadaci Jugoslovenske narodne armije u tada{njem trenutku“spre~avanje daljeg {irenja me|unacionalnih sukoba i obezbe|enja uslova za {tomirniji rasplet jugoslovenske krize” (Isto).

5 Isto. “Konkretnija” razrada tih i drugih Kadijevi}evih stavova u odnosu naBosnu i Hercegovinu predstavljala je, naàlost, najobi~niju podvalu, i to iz vi{e razloga.On je govorio o “me|unacionalnim sukobima”, a jedinice pod njegovom komandomsu uni{tavale Bosnu i Hercegovinu. Sramotno je i la`no najenergi~nijespre~avanje svakog poku{aja “formiranja paravojnih formacija” u vrijeme kada su u Bosni i Hercegoviniupravo regularne jedinice JNA masovno naoruàvale i stvarale srpske formacije.Infantilan je zaklju~ak o neophodnosti istraìvanja zlo~ina “na ratom zahva}enomprostoru Bosne i Hercegovine” i vo|enja krivi~nih postupaka protiv izvr{ilaca.



stavova iznijetih tokom rasprave, formulisao vi{e zaklju~aka i zadataka,koji nisu odgovarali ~injeni~nom stanju.6

Rukovodstvo Velikosrpskog pokreta je, procjenjuju}i dalji razvojdoga|aja, smatralo da, nakon “napu{tanja” Hrvatske, u Bosni i Hercegovini“treba imati jake snage JNA”.7 To je navodno “odgovaralo svakoj realnoj

767

6 Isto. Formulisani u vrijeme zaklju~enja mira u Hrvatskoj i preno{enju sukoba uBosnu i Hercegovinu ti su “zaklju~ci i zadaci” u cjelosti glasili :

“1) Klju~na ta~ka za ukupno smirivanje stanja u zemlji je prekid rata i stvaranjeuslova za razre{enje jugoslovenske krize mirnim putem. Prekid rata je i osnovnipreduslov za dovo|enje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na krizna podru~ja.Pouke iz rata koji se vodi upozoravaju da po svaku cenu treba spre~iti širenje

ratnih sukoba na druge delove zemlje.2) Vrhunski princip svake vojne organizacije je da vojska uvek mora imatikomandanta. Jugoslovenskom narodnom armijom }e i dalje komandovati Vrhovnakomanda i Predsedništvo SFRJ kao Vrhovni komandant. Autonomno nismo delovalini ranije, niti smo prihvatili takvo delovanje iako je na tome, na odre|eni na~in,insistirala i Evropska zajednica. JNA ne}e preuzimati obavezu i odgovornostinstitucija politi~ke vlasti za donošenje politi~kih odluka.

3) Organi MUP-a Bosne i Hercegovine i Organi bezbednosti JNA treba zapar dana da utvrde broj, ja~inu i lokaciju paravojnih formacija na prostoru BiHi preduzmu efikasne mere za njihovo razoruàvanje. Uspešnom realizacijomovog zadatka stvori}e se pretpostavka za mirno razrešenje problema u Bosni iHercegovini.

4) Jugoslovenska narodna armija }e, u okviru svoje nadle`nosti, pruìti pomo}u organizaciji povratka iseljenih lica, ne samo na prostor isto~ne Hercegovine, ve}na sva podru~ja sa kojih je izvršeno iseljavanje.

5) Neophodno je istraìti zlo~ine na ratom zahva}enom prostoru Bosne iHercegovine, a protiv njihovih po~inilaca povesti zakonski postupak.

6) Potrebno je da Vlada Bosne i Hercegovine, Vojnoprivredni sektor i Sektorpozadine SSNO formiraju zajedni~ku radnu grupu (tim) koja }e se najneposrednijebaviti pitanjima ukupne ekonomske saradnje.

7) Organi Bosne i Hercegovine i organi bezbednosti JNA utvrdi}e me|usobneobaveze i razrešiti sporna pitanja u vezi realizacije Odluke Predsedništva SFRJ oobezbe|enju saveznih robnih rezervi od strane JNA na prostoru ove republike”(Isto).

7 V. Kadijevi}, nav. dj., str. 147. S tim u vezi, general Veljko Kadijevi} tvrdi da je ta procjena bila prijedlog vojnog rukovodstva, s kojim se “Predsjedni{tvo SFRJ”sloìlo i prijedlog usvojilo (Isto, str. 148). Me|utim, to nije bila “orginalana” procjenavojnog, ve} rukovodstva Velikosrpskog pokreta, na ~elu sa Milo{evi}em, ~ije je procjene i prijedloge vojno rukovodstvo u praksi sprovodilo.



mogu}oj politi~koj opciji razvoja doga|aja u Bosni i Hercegovini,kao i potrebi postojanja gotovih i jakih snaga na granici prema Srpskoj

Krajini, radi garancije da }e i Hrvatska po{tovati Vensov plan”.8Jedan od zadataka JNA, poslije njenog poraza u Sloveniji,

“odbrane” srpskog naroda u Hrvatskoj i izvla~enja njenih garnizonaiz te republike, sastojao se i u zauzimanju Republike Bosne iHercegovine.9 U tom su cilju nakon neuspjele agresije (“avanture”) uSloveniji, dva korpusa JNA sa teritorije Slovenije predislocirana,uglavnom, u Bosnu i Hercegovinu, posebno na podru~je uz granicu

prema Hrvatskoj. Jedna brigada je preba~ena u Zenicu, na ~ijoj jeregiji velikosrpski agresor skoncentrisao velike potencijale u ljudstvui tehnici. U {iri rejon Bile}e stigle su snage JNA iz Slovenije iHrvatske, sa ogromnom koli~inom tehnike, posebno artiljerijskih i

protivoklopnih oru|a i municije (dijelovi Rije~kog korpusa stigli suu Bile}u i Kalinovik).10

U septembru 1991. iz Srbije i Crne Gore dva korpusa JNA (Uì~kii Podgori~ki) su upala u jugoisto~nu Bosnu i Hercegovinu.11 Na

768

8 Isto, str. 147-148.9 V. Kadijevi}, nav. dj. str. 93. Taj se zadatak, po Kadijevi}u, sastojao u “punoj

kontroli” Bosne i Hercegovine, “sa krajnjim ciljem da se odbrani srpski narod injegova nacionalna prava” (Isto). Navedenom odbranom srpskog naroda i njegovihnacionalnih prava, ustvari, Veljko Kadijevi} vje{to prikriva tihu okupaciju Bosne iHercegovine i otvorenu agresiju koja je kasnije izvr{ena. Srpskom narodu u Bosni iHercegovini nije bila potrebna nikakva odbrana niti za{tita, jer mu apsolutno nije prijetila nikakva opasnost.

10 DNEVNI IZVJE[TAJ O AGRESIJI I TERORIZMU PROTIV REPUBLIKEBOSNE I HERCEGOVINE, Ured za informisanje Vlade Republike Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Dnevni izvje{taj), br. 74, 7. juli 1992.; AIIZ, inv. br. 2-175,Vojna po{ta 5027 Sarajevo, Pov. br. 32/205- 28, 08. april 1992. - Vojnoj po{ti 8248 Knin idrugima; Isto, inv. br. 2-510; Isto, inv. br. 2-793; Isto, inv. br. 2-2129; Oslobo|enje, 5.april 1992.; ∴ RATNI ZLOÎNI U BOSNI I HERCEGOVINI, Izvje{taji AmnestyInternationala i Helsinki Watcha, (u daljem tekstu: ∴ RATNI ZLOÎNI U BOSNI IHERCEGOVINI), Antiratna kampanja Hrvatska, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Biblioteka Dokumenti, br. 2, Zagreb 1993, str. 199.

11 AIIZ, inv. br. 2-2128; Isto, inv. br. 2-2809, Izjava na~elnika [taba 216. brdske brigade potpukovnika JNA Asima Dàmbasovi}a.

Upad “rezervista” iz Srbije i Crne Gore izvr{en je 19. septembra 1991, kada je naAerodrom Mostar stigla crnogorska mje{ovita brigada sa kompletnim ljudstvom itehnikom u punom formacijskom sastavu. Brigada je bila mje{ovitog sastava, sa



podru~je Mostara stiglo je oko 10.000 naoruànih vojnika.12

Ta su dva korpusa, uz u~e{}e vi{e srpskih i crnogorskih oruànihformacija, 30. septembra otpo~ela napad na Dubrovnik.13

Dio jedinica JNA iz Hrvatske je krajem 1991. dislociran na podru~jeBosanske krajine. Vojne snage JNA sa jednog dijela hrvatskog fronta (dioHrvatske progla{en za “ruì~aste” zone) su, uz mirovno posredovanjeUN-a, predislocirane u Bosnu i Hercegovinu, posebno u Tuzlu, Derventui Br~ko. Tako|e, dio jedinica JNA je, nakon postizanja dogovora onapu{tanju Makedonije (po~etkom marta 1992.) predislociran u Bosnui Hercegovinu. Pored toga, u Bosni i Hercegovini se uo~i agresije nalazioi veliki broj “rezervista” i “dobrovoljaca” iz Srbije i Crne Gore.14

769

ljudstvom iz sjeverne Crne Gore, te susjednih mjesta isto~ne Hercegovine. Njihovaspoljna obilje`ja bila su ~etni~ka (kokarde, {ajka~e, kame i dr.) — AIIZ, inv. br. 2-2130.

Podgori~ki i Uì~ki korpus ~inili su Operativnu grupu, na ~elu sa generalomJevremom Coki}em (na~elnik [taba bio je general Pavle Strugar). Komanda OG bila je u Trebinju, a Uì~kog korpusa u Nevesinju. Komandant Uì~kog korpusa 1991. bio je general Milan Torbica (AIIZ, inv. br. 2-5325 i 2-2130).

Uì~ki korpus je po~etkom 1992. dislociran na podru~je Fo~e, Gora`da, Vi{egradai Bratunca, sa komandom u Vi{egradu. Du`nost komandanta od Milana Torbice preuzeo je general Ojdani}, a Torbica je, umjesto generala Ratka Mladi}a, imenovan zakomandanta Kninskog korpusa (AIIZ, inv. br. 2-5325).

12

Isto. Upad “ jednog broja sastava JNA titogradskog i titovouì~kog korpusa,u ~ijem sastavu je veliki broj rezervista iz SR Crne Gore”, izazvao je “uslo`njavanjepoliti~ko-bezbjedonosnog stanja u Hercegovini”. Pona{anje jednog broja pripadnikarezervnog sastava JNA iz Crne Gore, pored nepravilnog vojni~kog izgleda (neobrijani, bez kompletne opreme, nevojni~kog drànja, u pijanom stanju i sl.) najprije za vrijeme prevoènja kroz naseljena mjesta, zatim na logorskoj prostoriji i u gradskim sredinama(âpljina i Stolac), naro~ito drskim i bahatim pona{anjem i odnosom, izazvalo jerevolt i reagovanje stanovnika hrvatske i muslimanske nacionalnosti koji su u ve}iniìvjeli na tim dru{tveno-politi~kim zajednicma. Tako je, na primjer, bilo slu~ajevaotvorenog nacionalisti~kog pona{anja i pjevanja ~etni~kih pjesama, otvaranja vatre izvatrenog oru`ja, ulaska u prodavnice i ne pla}anju artikala kupljene robe i dr. (AIIZ,inv. br. 2-2456).

13 AIIZ, inv. br. 2-2129.14 Dnevni izvje{taj, br. 74, 7. juli 1992.; AIIZ, inv. br. 2-175, Vojna po{ta 5027

Sarajevo, Pov. br. 32/205- 28, 08. april 1992. - Vojnoj po{ti 8248 Knin i drugima; Isto,inv. br. 2-510; Isto, inv. br. 2-793; Isto, inv. br. 2-2129; Oslobo|enje, 5. april 1992.;∴ RATNI ZLOÎNI U BOSNI I HERCEGOVINI, str. 199.



Neposredno uo~i i na po~etku agresije na Bosnu i Hercegovinu(krajem 1991. i po~etkom 1992.) na njenoj teritoriji su, u okviru tri

vojne oblasti (Druga, Prva i êtvrta), stacionirani sljede}i korpusi JNA :a) mati~ni korpusi u organizacijsko-formacijskoj strukturi u

Bosni i Hercegovini: 4. (Sarajevski), 5. (Banjalu~ki) i 17. (Tuzlanski);

b) izvr{enom predislokacijom komandi, jedinica i ustanova JNAiz Slovenije i Hrvatske u organski sastav 2. vojne oblasti u{li su inovoformirani korpusi: 13. (Rije~ki, pa Bile}ki), 10. (Biha}ki), dijelovi9. (Kninskog) i 5. korpus RV i PVO;

c) te dijelovi mariborskog, kninskog, zagreba~kog, podgori~kog,uì~kog, valjevskog i novosadskog, kao i odre|ene snage ratnogvazduhoplovstva i protiv-vazdu{ne odbrane i Vojno-pomorske oblasti.15

Od ukupno sedamnaest korpusa JNA na teritoriji Bosne iHercegovine djelimi~no ili u cjelini bilo je stacionirano ~etrnaest,koji su izvodili ofanzivna borbena dejstva, protiv Republike Bosne iHercegovine, vr{e}i brojne zlo~ine, uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima.Po brojnom stanju i ratnoj tehnici najja~i su bili Biha}ki, Banjalu~ki,Kninski i Tuzlanski korpus, ~iji su dijelovi, pored ostalih, u~estvovali

770

15 AIIZ, inv. br. 2-169, Vojna po{ta 5027 Sarajevo, Inv. br. 25/142-760, 16. april1992. - Na li~nost komadanta; Isto, inv. br. 2-2870, Komanda Bile}kog korpusa, Str. pov. br. 32, 19. april 1992, Bile}a — Svim artiljerijskim jedinicama, Zapovijest zaartiljerijska dejstva; Isto, inv. 2-793 /Informacija General{taba Armije Republike Bosne iHercegovine/, Efektivi agresorskih snaga na rati{tu Bosne i Hercegovine; Isto, inv. br. 5352, Zapisnik, Dopuna izjave \. \.; Kazivanja potpukovnika JNA AsimaDàmbasovi}a data autoru; N. Durakovi}, PROKLETSTVO MUSLIMANA, Sarajevo1993, str. 253; A. Draganovi}, nav. dj., str. 5; M. Kreso, ÎNJENICE KOJE UKAZUJUNA AGRESIJU NA REPUBLIKU BOSNU I HEDRCEGOVINU OD STRANESAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE I NJENIH POMAGAÂ (rukopis),Sarajevo 1993, str 6, 8. i 14; I. Radakovi}, BESMISLENA YU RATOVANJA,Beograd 1997, str. 126-127; J. Divjak, JEDINSTVENI U OCENI GLAVNIHKRIVACA ZA RAT u: F. Ademovi}, JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997, str. 259;D. Domazat, nav. dj., str. 11-12 i 14, nap. 21; Z. Suljevi}, POLITI^KO-VOJNASITUACIJA UOÎ AGRESIJE NA BOSNU I HERCEGOVINU (rukopis), str. 84-85 i 91-92. U skladu sa dostupnim dokumentima nije mogu}e utvrditi ta~an brojkorpusa i drugih snaga JNA, niti ta~an broj agresorskih vojnika, kao ni broj i vrstuoru|a i oru`ja koje su Srbija i Crna Gora angaòvale u agresiji na Republiku Bosnu iHercegovinu. To }e biti jedino mogu}e tek kada bude dostupna sva originalna gra|asvih komandi, jedinica i ustanova JNA.



i u agresiji na Republiku Hrvatsku. Njihovi efektivi su bili: preko100.000 naoruànih vojnika, starje{ina i pitomaca; oko 900 tenkova;

preko 1.000 oklopnih transportera i drugih borbenih vozila; zatimnekoliko hiljada razli~itih artiljerijskih sredstava za podr{ku; odre|eni broj borbenih aviona (oko 100) i helikoptera (oko 50); vi{e raketnih pukova, te druge tehnike, kao i ogromne koli~ine ratnih rezervi. Tako je na teritoriji Bosne i Hercegovine JNA imala mo}nu vojnu silu iogromni ratni i sna`ni vojnoindustrijski potencijal, gdje je izvr{enavelika koncentracija ìve sile i materijalno-tehni~kih sredstava. Svimtim ljudskim i materijalnim sredstvima, kojima je izvr{ena tiha okupacijaRepublike, direktno je rukovodio i komandovao General{tab Oruànihsnaga SFRJ u Beogradu, koji je bio u slu`bi Velikosrpskog pokreta,

pod vo|stvom Slobodana Milo{evi}a.16

JNA je izvr{ila i manevar dijela avijacijskih jedinica, prebacivanjemsa aerodroma u Bosni i Hercegovini na aerodrome u Srbiju i CrnuGoru. Zapadno od rijeke Drine avijacijske jedinice su ostale naaerodromima Banja Luka, Glamo~, Prijedor i Udbina. Sistem VOJINzadrào je svoj raspored na teritoriji Bosne i Hercegovine onakavkakav je bio prije po~etka agresije, aktivirao ga u potpunosti i

pripremio rezervne poloàje za manevar mobilnih sistema. Sistemu protiv-vazdu{ne odbrane oko Banja Luke poklonjena je naro~ita pa`nja. Objedinjen je, oja~an i potom aktiviran. U punu funkciju sustavljena sva dotada{nja raspoloìva komandna mjesta i centri veze.17

Pored ogromnih koli~ina savremenog naoruànja, municije,opreme i drugih materijalno-tehni~kih sredstava kojima je raspolagalaJNA, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu i Savezni sekretarijat zaunutra{nje poslove su, u vrijeme “razbuktavanja ratnog poàra” uHrvatskoj i uo~i agresije na Bosnu i Hercegovinu, iz Libana uvezliogromne koli~ine naoruànja i opreme. Naime, sredinom 1991. je uLuku Bar “prispjelo” sedam brodova sa 15.000 tona naoruànja ivojne opreme. Taj arsenal mogao bi, prema nekim procjenama, opskrbitiarmiju osrednje zemlje od sto hiljada vojnika.18

771

16 Isto.17 Z. Suljevi}, nav. dj., str. 84-85.

18 Oslobo|enje, 27. februar 1992. Po{iljalac navedenog “tereta” je sa Kipra, a“tovar” je ukrcan u Bejrutu.



Navedeni ljudski potencijal, uklju~uju}i i mnoge srpske oruàneformacije, kao i materijalno-tehni~ki efektivi JNA su, po odluci vojnog

i policijskog rukovodstva SFRJ i politi~kog i dràvnog vrha Srbije iCrne Gore, nakon prikrivene (tihe) okupacije, stavljeni u funkciju agresijena Bosnu i Hercegovinu. Tako je na teritoriji Bosne i Hercegovineizvr{ena najve}a koncentracija vojne sile na svijetu na tako uskom prostoru.Istovremeno, JNA je pod svoju komandu stavila i sve militantne,fa{isti~ke formacije iz Srbije i Crne Gore, uklju~uju}i i vojne formacije

petokolona{ke Srpske demokratske stranke Bosne i Hercegovine.

U Bosni i Hercegovini su postojali i sna`ni kapaciteti vojneindustrije, va`ne strategijske komponente vojne mo}i. Na njenoj teritoriji

je, polaze}i od vojnih procjena da je Republika Bosna i Hercegovina

bila predvi|ena kao centralno podru~je za vo|enje odsudne odbrane ueventualnoj agresiji na SFRJ, poslije Drugog svjetskog rata izgra|eni brojni strate{ki vojni infrastrukturni objekti, radio-relejna ~vori{ta,ratna komandna mjesta, skladi{ta municije, pogonskih goriva,osnovnih i intendantskih sredstava i druge opreme, zatim skladi{taratnih rezervi SFRJ, te najve}i dio namjenske vojne industrije.19

772

Mnogo je bilo nejasno}a u vezi sa tim kako i za{to se taj opasni teret na{ao uJadranskom moru, posebno da li mu je odredi{te bila luka Bar ili neka od sjevernihluka. Danima su brodovi sa libanskim oru`jem bili usidreni u vodama Crnogorskog primorja, jer su, po rije~ima direktora Savezne uprave carina dr Radoslava Sekuli}a,

prije njihovog iskrcavanja morali biti obezbje|eni i papiri o skladi{tenju u luci Bar odnadle`nih saveznih organa. Polaze}i od “ocjene” da je biv{i vlasnik navodno izgubio prava na raspolaganje, jer nije opasni materijal u predvi|enom roku preuzeo, a s obziromna to da su rokovi uskladi{tenja krajem 1991. istekli (do tog datuma vaìle su dozvoleSaveznog sekretarijata za inostrane poslove, Saveznog sekretarijata za unutra{nje poslove i Savezne uprave carina) ~ime su se, “ispunili svi uslovi da ono (oru`je) pre|eu vlasni{tvo dràve Jugoslavije” (Isto).

19 I. Radakovi}, nav. dj., str. 127. U Bosni i Hercegovini su egzistirala sljede}a preduze}a vojne industrije: Pretis, Pobjeda, Slavko Rodi}, Slobodan Princip — Seljo, Igman, Bratstvo, Rudi âjavec, Famos, Zrak , Soko — Vazduhoplovstvo i remontni zavodiOrao, Hadì}i, Kosmos i Travnik (AIIZ, inv. br. 2-2727, Zajednica industrije naoruànjai vojne opreme Jugoslavije, Br. 3-29, 25. januar 1993. - Vladi Republike Srpske,

INICIJATIVA ZA STVARANJE PREDUSLOVA FUNKCIONISANJA INDUSTRIJE NVO U REPUBLICI SRPSKOJ.

U Novom Travniku se nalazila fabrika za proizvodnju artiljerijskog naoruànja; uVogo{}i, Gora`du, Konjicu i Bugojnu — preduze}a za proizvodnju municije i minsko-eksplozivnih sredstava; u Vitezu — fabrika za proizvodnju eksploziva; u Sarajevu —



JNA je u Bosni i Hercegovini izgradila i komandnu infrastrukturu,sposobnu da djeluje i u uslovima nuklearnog rata. Na podru~ju Sarajeva

je postojalo komandno mjesto za operativno-strategijsko komandovanje,a oko Han Pijeska (ispod planine @ep) komandno mjesto za strategijsko-operativnu komandu. U Fo~i i Konjicu podignuti su pod zemljomobjekti za rad vojnih ili saveznih institucija. U rejonu Bjela{nice izgra|en

je centar veze velikih mogu}nosti, povezan sa manjim centrima i TVrelejima i repetitorima. Izgra|ena je i mreà aerodroma sa radarskim idrugim instalacijama — aerodromi kod Biha}a i Mostara (sa podzemnimhangarima), Tuzle, Banja Luke i aerodrom za civilno vazduhoplovstvokod Sarajeva.20

U planiranju i pripremanju zlo~ina i u~e{}u u agresiji na Republiku

Bosnu i Hercegovinu angaòvano je najvi{e vojno rukovodstvo i visokikomandni kadar JNA :

- savezni sekretar za narodnu odbranu, general Veljko Kadijevi}(ro|en u Imotskom, Hrvatska, “Jugosloven”);

- na~elnik General{taba Oruànih snaga SFRJ i zastupnik saveznog sekretara za narodnu odbranu, general Blagoje Adì}(ro|en u Gacku, Bosna i Hercegovina, Srbin);

- komandant 2. vojne oblasti, generalpukovnik Milutin Kukanjac(ro|en na Zlatiboru, op{tina âjetina, Srbija, Srbin);

- komandant 4. (Sarajevskog) korpusa, generalmajor Vojislav

\ur|evac (ro|en u Pe}i, Kosovo, Srbija, Srbin);- komandanti 5. (Banjalu~kog) korpusa, generali Nikola

773

fabrike za proizvodnju sklopova za tenkove, transportere, opti~ke i druge instrumente;u Mostaru — fabrika {kolskih i borbenih aviona i helikoptera; u Banja Luci — fabrika zaizradu elektronskih ure|aja i instrumenata; u Hadì}ima, Travniku i Banja Luciremontni zavodi za odràvanje i opravku raznih vrsta borbenih sredstava, a u Rajlovcu(kod Sarajeva) — Zavod za potrebe RV i PVO (I. Radakovi}. nav. dj., str. 127).

Januara 1993. na podru~ju kolaboracionisti~ke Republike Srpske nalazila su sesljede}a preduze}a koja su radila vojnu proizvodnju: Pretis, Rudi âjavec, Famos

(lokalitet Pale i Hrasnica), zatim remontni zavodi Orao, Hadì}i i Kosmos (AIIZ, inv. br. 2-2727, Zajednica industrije naoruànja i vojne opreme Jugoslavije, Br. 3-29, 25. januar 1993. - Vladi Republike Srpske, INICIJATIVA ZA STVARANJE PREDUSLOVAFUNKCIONISANJA INDUSTRIJE NVO U REPUBLICI SRPSKOJ).

20 I. Radakovi}, nav. dj., str. 127.



Uzelac (ro|en u Hrvatskoj, Srbin) i Vladimir Vukovi} (ro|en u Srbiji,Srbin);

- komandant 10. (Biha}kog) korpusa, generalmajor [piro Nikovi} (ro|en u okolini Bara, Crna Gora, Crnogorac);

- komandant 5. vazduhoplovnog korpusa, pukovnik Branko[ovagovi}, ro|en u Zagrebu, Hrvatska, Srbin);

- komandanti 17. (Tuzlanskog) korpusa, generali Savo Jankovi}(ro|en na Cetinju, Crna Gora, Crnogorac) i Milan Nedeljkovi} (ro|enu okolini Ni{a, Srbija, Srbin);

- komandanti 9. (Kninskog) korpusa generali Savo Kova~evi}(Crnogorac) i Ratko Mladi} (ro|en u selu Boìnovi}i, op{tina Kalinovik,Bosna i Hercegovina, Srbin);

- komandant 13. korpusa (Bile}e), generalmajor Mom~ilo Peri{i}(ro|en u Gornjem Milanovcu, Srbija, Srbin);

- komandant 4. vojne oblasti (Podgorica), general-pukovnik Pavle Strugar (ro|en u okolini Pe}i, Kosovo, Srbija, Crnogorac);

- komandanti 37. (Uì~kog) korpusa, generali Milan Torbica(ro|en u Lici, Hrvatska, Srbin) i Dragoljub Ojdani} (ro|en u TitovomUìcu, Srbija, Srbin);

- komandant 2. (Podgori~kog) korpusa, general Radomir Eremija(ro|en u Hrvatskoj, Srbin);

- komandanti Republi~kog {taba Teritorijalne odbrane SR Bosne i Hercegovine: generali Milo{ Baj~eti} (ro|en u Gacku, Bosnai Hercegovina, Srbin) i Drago Vukosavljevi} (ro|en na Sokocu, Bosnai Hercegovina, Srbin);

- na~elnik Pje{adijskog {kolskog centra “ Mar{al Tito” u Sarajevu,general Milo{ Baro{ (ro|en u Bosanskom Grahovu, Bosna i Hercegovina,Srbin);

- starje{ine na du`nostima komandanata brigada i op{tinskih{tabova Teritorijalne odbrane i mnogi drugi, koji su imali posebno mjestoi zna~aj u pripremi i izvo|enju agresije.21

O~igledno je da su na sva klju~na mjesta u strukturi JNA uRepublici Bosni i Hercegovini imenovani oficiri koji su, osim generala

774

21 Dnevni izvje{taj, br. 7, 1. maj 1992.; AIIZ, inv. br. 2-2643, Komanda 5.



Adì}a, Mladi}a, Baj~eti}a, Vukosavljevi}a i Baro{a bili iz Srbije, CrneGore i Hrvatske (nijedan nije bio Bo{njak niti Hrvat). Tako|e je i vo|a

Srpske demokratske stranke u Bosni i Hercegovini Radovan Karadì}ro|en u Crnoj Gori.22

Neposredno pred po~etak agresije na Bosnu i Hercegovinu JNA je, pod izgovorom izvo|enja vojnih vje bi, zauzela sve strate{ke poloàje,zaposjela vitalne objekte oko gradova i naselja, potpuno kontroli{u}isve zna~ajnije komunikacije (raskrsnice i èljezni~ke ~vorove), ~ime jeizvr{ila blokadu cjelokupnog saobra}aja izme|u gradova i naseljenihmjesta. Istovremeno, JNA je ukopavala artiljerijsko naoruànje, postavljalamitraljeska gnijezda i straè, pravila fortifikacijske linije na svimstrate{kim mjestima oko gradova, izmje{tala vojnike i glavninu te{kog

naoruànja iz kasarni, dovla~ila novo naoruànje, gorivo, municiju idruga materijalno-tehni~ka sredstva, dok je u pojedinim krajevima,naro~ito u Bosanskoj krajini, isto~noj Hercegovini i Bosanskoj

posavini, masovno mobilisala srpsko stanovni{tvo.23

Sredinom aprila 1992. jedinice JNA su na ~itavom prostoruBosne i Hercegovine, prema strogo povjerljivim dokumentima JNA(“VOJNA TAJNA”) “obezbje|ivale” “va`nije komunikacije i objekte,a blokirale su i glavne punktove na ulazu i izlazu u Sarajevo…

775

korpusa; Str. pov. br. 15-163, 3. septembar 1991. — Komandi 30. part d “R” /partizanska

divizija “R”/; I. Radakovi}, nav. dj., str. 31 i 126; D. Domazet, nav. dj., str. 12; F. He}o,ULOGA JUGOSLOVENSKE NARODNE ARMIJE U AGRESIJI NA BOSNU IHERCEGOVINU (rukopis magistarskog rada), Fakultet politi~kih nauka, Sarajevo2000, str. 80 (nap. 164) i 81 (nap. 165).

22 I. Radakovi}, nav. dj., str. 30. Pitanje nacionalne strukture starje{inskogsastava na komandnim poloàjima u Bosni i Hercegovini, prije svega, komanda armijei komande korpusa, bilo je jedno od spornih pitanja u razgovoru koji je general VeljkoKadijevi} vodio sa rukovodstvom Bosne i Hercegovine 24. decembra 1991. (AIIZ, inv. br. 2-2818, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, Kabinet SSNO, Beograd, 26.decembar 1991, ZABELE[KA…). Dominacija srpsko-crnogorskog kadra s razlogom je dovodila do nepovjerenja i podozrivosti kod najve}eg dijela aktuelnog dràvnog i

politi~kog rukovodstva Bosne i Hercegovine (I. Radakovi}, nav. dj., str. 31).23 AGRESIJA NA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU IZ DANA U DAN,

DOKUMENTI O AGRESIJI NA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU (u daljemtekstu : Agresija...), Ured za informisanje Vlade Republike Bosne i Hercegovine,Sarajevo 1993, str. 22; AIIZ, inv. br. 2-793 ; N. Durakovi}, nav. dj., str. 279-280.



Jedinice Kninskog, Bile}kog i Podgori~kog korpusa uspje{no izvodeb/d”. Takti~ka grupa 17, zajedno sa kolaboracionisti~kim jedinicama

srpske Teritorijalne odbrane i policije, zaposjela je sve “vitalne objekte”u Bosanskom [amcu. Dio snaga 17. korpusa je 17. aprila drào Bosanski[amac, a “artiljerija je posela poloàje u cilju spre~avanja prelaskaSave iz Republike Hrvatske”.24

Jedinice JNA su, zajedno sa kolaboracionisti~kim srpskim oruànimformacijama, zaposjele predajnike RTV Sarajevo na Kozari, Plje{evici,Majevici, Vla{i}u, Veleù i drugim mjestima. Time je krvotok Republi~keradio i TV mreè bio presje~en, pa je informisanje, uglavnom, svedeno nasarajevsko-zeni~ki bazen. JNA je (do sredine maja 1992.) zauzela~vori{ta i druge izdvojene objekte veze, blokirala i isklju~ila veze MUP-

a i Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, te iskop~ala i presjeklatelefonske i po{tansko telegrafske komunikacije, radio i TV signala.25

Sa kru`ne osnovice blokiranih gradova agresor je otpo~eo napaddejstvom iz svih oru|a i oru`ja, uklju~uju}i oklopno-mehanizovanesnage i avijaciju, kao i upotrebu bojnih otrova, po svim objektimainfrastrukture u naseljenim mjestima, u cilju paralisanja ìvota ljudi,nano{enja masovnih gubitaka, izazivanja panike i prisiljavanja postoje}evlasti na kapitulaciju.26

Jedinice JNA su neposredno u~estvovale u planiranju i pripremanju zlo~ina, te direktno u agresiji i drugim oblicima zlo~ina u

Bosni i Hercegovini. Tako je, primjera radi, JNA prilikom napada

776

24 AIIZ, inv. br. 2-1239, Komanda 17. korpusa, Str. pov. br. 11/43-460, 6. april1992. — Komandi 2. vojne oblasti i dr, Izvje{taj o stanju u zoni korpusa; Isto, inv. br. 2-1260,Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-1987, 5. april 1992. — General{tabu Oruànih snaga SFRJ — Operativni centar; Isto, inv. br. 2-169 i 1279, Vojna po{ta 5027, Sarajevo, Int. br. 25/25/142-760, 16. april 1992, - Na li~nost komandanta;Isto, inv. br. 2-1274, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni centar, Str. pov. br. 10/36-2298, 17. april 1992. — Operativnom centru General{taba oruànih snaga SFRJ, “vrlohitno”; Isto, inv. br. 2-1245, Komanda 17. korpusa, Str. pov. br. 11/4-3, 17. april 1992. — Komandi 2. vojne oblasti (Operativnom centru), Izvje{taj o stanju na teritoriji.

25 AIIZ, inv. br. 2-2547, Komanda 30. part/izanske d/vizije, Str. pov. br. 174-140,16. maja 1992. — Komandi 1. partizanske brigade; S. êki}, AGRESIJA NA BOSNUI GENOCID NAD BO[NJACIMA 1991. - 1993, Sarajevo 1994, str. 32-33.

26 Agresija..., str. 22; AIIZ, inv. br. 2-793; N. Durakovi}, nav. dj., str. 279-280.



na Kozarac (343. motorizovana brigada iz Prijedora), samo u toku27. maja likvidirala 800 ljudi i li{ila slobode 1.200.27 Tim jedinicama je,

po naredbi generala Momira Tali}a, komandovao major Radmilo Zeljaja.28

General Momir Tali} je 1. juna 1992. naredio da se formira logor na Manja~i za 2.500 ljudi, za {to je trebalo izvr{iti sve pripreme. Zakomandanta logora postavljen je penzionisani potpukovnik Boò Popovi}.29

Teritorija Srbije i Crne Gore je, za svo vrijeme u kome je JNA, pod rukovodstvom “Vrhovne komande”, u~estvovala u agresiji na Sloveniju,Hrvatsku i posebno Bosnu i Hercegovinu, bila njena strategijska osnovicai pozadina sa kompletnom logisti~kom podr{kom. Na tome su angaòvanevlade i drugi organi tih republika, “bezrezervno i nesebi~no” pomaù}i

777

27 ME\UNARODNI KRIVI^NI SUD ZA BIV[U JUGOSLAVIJU (u daljemtekstu: ICTY), Predmet: Br. IT-94-I-T, Dokazni materijal svjedo~enja pukovnika JNAO. S., 5. juni 1996, str. 57-58; Slobodna Bosna, 19. juni 2003, str. 17. O tom je zlo~inu bilo govora 27. maja 1992, na referisanju kod komandanta 1. kraji{kog korpusa u Novoj Gradi{koj (zgrada Kazneno-popravnog doma, Hrvatska), kada je pukovnik Dragan Mar~eti} (na~elnik operativno-nastavnog organa komande korpusa, deùrnirukovode}eg tima za taj dan u korpusu), izvijestio generala Momira Tali}a (komandantakorpusa) da je tog dana u Kozarcu ubijeno 800 i zarobljeno 1.200 ljudi. Tom je prilikom do{lo do malog incidenta pri izno{enju te informacije, jer je pukovnik OsmanSelak (komandant 993. pozadinske baze JNA) bio jedini Musliman na tom sastanku. Naime, kada je general Momir Tali} ~uo informaciju o broju ubijenih Bo{njaka podsvjesno je usmjerio pogled ka Osmanu Selaku i upitao pukovnika DraganaMar~eti}a: “Valjda misli{ da je poginulo 80 ljudi i tako napi{i u izvje{taju”. Naàlost,~injenica je da je tog dana “ubijeno /i zarobljeno/ preko 2000 Muslimana uKozarcu”. Te je zlo~ine, kao i u Prijedoru, izvr{ila 343. motorizovana brigada JNA, sanovoformiranim srpskim ratnim brigadama (AIIZ, inv. br. 2-2559, Pismo pukovnikaJNA O. S. Muharemu /Krzovi}u/; ICTY, Predmet: Br. IT-94-I-T, Dokazni materijalsvjedo~enja pukovnika JNA O. S., 5. juni 1996, str. 57-58).

28 ICTY, Predmet: Br. IT-94-I-T, Dokazni materijal svjedo~enja pukovnika JNAO. S., 5. juni 1996, str. 59-60. Po imenu tog komandanta kasnije je Kozarac preimenovanu Radmilovo.

29 AIIZ, inv. br. 2-2563, Radna zabilje{ka pukovnika JNA O. S., 18. maj 1992,str. 238; ICTY, Predmet: Br. IT-94-I-T, Dokazni materijal svjedo~enja pukovnika JNAO. S., 5. juni 1996, str. 7 i 26, Slobodna Bosna, 19. juni 2003, str. 19. General Momir Tali} je 28. maja naredio da “paravojne” formacije moraju napustiti Manja~u (ICTY,Predmet: Br. IT-94-I-T, Dokazni materijal svjedo~enja pukovnika JNA O. S., 5. juni1996, str. 7 i 26).



svoju kolaboracionisti~ku tvorevinu.30 JNA je finansirana iz sredstavaSrbije i Crne Gore. Njeno materijalno obezbje|enje je, pored ratnih

rezervi, osiguravano iz njihovih resursa (gorivo, ishrana i drugo). Zanjene potrebe radila je i vojna industrija na teritoriji tih republika.31

I politi~ka podr{ka osvaja~kim ratnim dejstvima JNA iz Srbije iCrne Gore bila je intenzivna i svestrana. Na front i u “oslobo|ena”

podru~ja odlazili su ~lanovi “Vrhovne komande”, ministri republi~kihvlada, poslanici republi~kih skup{tina, predsjednici op{tina, lideri

politi~kih stranaka, predstavnici Srpske pravoslavne crkve i mnogi drugi.32

Vojska Jugoslavije je, nakon {to je JNA okupirala najve}i dio Bosnei Hercegovine, poslije maja 1992. (nakon deklarativnog povla~enjaJNA) obezbijedila ve}inu tehnologije i izvora potrebnih njenojkolaboracionisti~koj vojsci (“Vojska Srpske Republike BiH”). Ta je

pomo} i podr{ka bila sistematska i {iroka i sastojala se u: direktnom

778

30 S. êki} — M. Kreso — B. Maci}, GENOCID U SREBRENICI, “SIGURNOJZONI” UJEDINJENIH NACIJA, JULA 1995, Sarajevo 2000, str. 465-470. RepublikaSrbija je “bezrezervno i nesebi~no pomagala Srpsku Republiku”, pruàju}i joj“veliku pomo}”.Ta je podr{ka, po Saop{tenju Vlade Republike Srbije od 11. maja1993, motivirana ~vrstim uvjerenjem (“~vrsto vjeruju}i”) “da se u Republici Srpskojvodi pravedna borba za slobodu i jednakost srpskog naroda” (Isto, str. 465-466).Istoga je dana i Vlada Savezne Republike Jugoslavije, “analiziraju}i posledice koje

su nastale iz odluke Skup{tine Republike Srpske na Palama da ne prihvati Vens-Ovenov plan”, izdala Saop{tenje u kome se, pored ostalog, navodi kako je Saveznavlada “primorana” “da prilagodi svu budu}u pomo} Republici Srpskoj svojimobjektivnim ekonomskim mogu}nostima i da je ograni~i isklju~ivo na hranu ilekove” (Isto, str. 467). Slobodan Milo{evi} je tog 11. maja 1993, u svojstvu predsjednika Srbije, pored ostalog, izjavio (TANJUG-u) da je Srbija “pruìla veomamnogo pomo}i Srbima u Bosni” i da joj je “te{ko da podnosi teret velike pomo}ikoja ide za Bosnu” (Isto, str. 468-469).

O~igledno je da su 1993. relevantni faktori Savezne Republike Jugoslavije iSrbije priznali u~e{}e u agresiji i drugim oblicima zlo~ina u Republici Bosni iHercegovini. Slobodan Milo{evi} je izjavom da su Srbi u Bosni, zahvaljuju}i velikojpomo}i iz Srbije, “postigli ve}inu onoga {to su èleli” eksplicite priznao da su time postignuti ciljevi radi kojih je vo|en osvaja~ki rat protiv Bosne (“Ve}ina teritorije ubiv{oj Bosni i Hercegovini sada pripada srpskim provincijama”) — Isto, str. 468-469.

31 I. Radakovi}, nav. dj., str. 168.

32 Isto.



u~e{}u u agresiji (borbenim operacijama), vazduhoplovnoj iprotiv-vazdu{noj podr{ci, zatim komunikacionoj, obavje{tajnoj,

logisti~koj, kadrovskoj, finansijskoj i medicinskoj podr{ci.33

Vojska Jugoslavije je snabdijevala svoje grupacije u RepubliciBosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, ne samo ratnom opremom,naoruànjem i drugim materijalnim sredstvima, nego ih je popunjavalastarje{inama, vojnicima i kompletnim jedinicama, te finansiralacijeli taj personal. Organizacija, snabdijevanje i upotreba tih snaga protivRepublike Bosne i Hercegovine bila je u nadle`nosti General{taba ireìma u Beogradu.34

Vojska Jugoslavije je, u sadejstvu sa njenim kolaboracionisti~kimformacijama (“Vojska Srpske Republike BiH” i “Vojska RepublikeSrpska Krajina”), bila neposredno uklju~ena u vojne operacije u Bosni iHercegovini, posebno u isto~noj Bosni (decembar 1992. - avgust 1995.),35

zatim oko Sarajeva (u opsadi Grada, naro~ito u periodu oktobar 1993. -septembar 1994.),36 te zapadnoj Bosni (naro~ito juli-novembar 1994.).37

RV i PVO, kao jedinstveni sistem protiv-vazdu{ne odbrane VojskeJugoslavije i njene dvije kolaboracionisti~ke vojske, je bilo uklju~eno(u~e{}e ìve sile - piloti, tehnika - helikopteri, obu~avanje vojske i

borbenih pilota na aerodromima u Srbiji i dr.) u agresiju i drugezlo~ine u Bosni Hercegovini.38 U tom je cilju Vojska Jugoslavijekoristila i svoje tajne komunikacije i radio tehni~ko izvi|anje,

pruàju}i i na taj na~in zna~ajnu pomo} “Vojsci Republike Srpske”, teobavje{tajni i sigurnosni sistem.39

779

33 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, TU@ILAC PROTIV SLOBODANAMILO[EVI]A, Hag (u daljem tekstu : ICTY, Predmet : Br. IT-02-54-T), 31. maja2002, paragrafi 406-407.

34 D`. [arac, SUROVA STRATEGIJA NASILJA u: F. Ademovi}, nav. dj., str. 122.

35 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 411-418.

36 Isto, paragraf 419.37 Isto, paragrafi 421-424 i 428-433.

38 Isto, paragrafi 434-435.

39 Isto, paragrafi 436-442.



Brojne aktivne starje{ine (aktivna vojna lica) i radnici pripadniciVojske Jugoslavije bili su angaòvani u “Vojsci Srpske Republike

BiH”. Oni su, posebno 1993, u pove}anom broju pojedina~no upu}ivalizahtjeve za rje{avanje statusa u Vojsci Savezne Republike Jugoslavije.40

Oficiri Savezne Republike Jugoslavije (JNA/VJ) “dobrovoljno”su se priklju~ili “Vojsci Srpske Republike BiH”. General{tab VojskeJugoslavije je u cilju obezbje|enja oficira za slu`bu u “Vojsci SrpskeRepublike BiH”, usvojio odre|ene beneficije.41 Vojska Jugoslavije je,

pored ostalog, obu~avala vojna lica kolaboracionisti~ke Vojske SrpskeRepublike BiH.42

Vojska Jugoslavije je, “u cilju pomo}i Vojsci Republike Srpskei Republike Srpske Krajine”, a na osnovu odobrenja predsjednikaRepublike Srbije, Slobodana Milo{evi}a, organizovala i izvodila obukurezervnog sastava dobrovoljaca u Korpusu specijalnih jedinica VojskeJugoslavije.43

Jedan broj oficira Vojske Jugoslavije zvani~no je sluìo u tojvojsci, gdje su i ostvarivali svoju karijeru, a u su{tini su bili raspore|eni

780

40 AIIZ, inv. br. 2-2670, Komanda 30. lake pje{adijske divizije, Pov. br. 964-2, 8.avgust 1993. — Komandi 19. partizanske brigade i drugima. “Glavni {tab Vojske SrpskeRepublike BiH” je, u aktu br. 28/16-746, od 5. jula 1993, pruìo odgovor na to pitanjei dostavio ga niìm jedinicama, u kome je, pored ostalog, stajalo :

“ - S obzirom da G[ vojske Republike Srpske i G[ VJ radi na iznalaènjusistematskog re{enja za jedinstveno postupanje u re{avanju statusa svih AVL iradnika pripadnika Vojske Jugoslavije angaòvanih u ‘Vojsci Republike Srpske’,nema potrebe za pojedina~nim zahtevima za regulisanje statusa Vojske Jugoslavije”(Isto).


42 Isto, paragraf 450.

43 AIIZ, inv. br. 2-2872, Savezna Republika Jugoslavija, Na~elnik General{tabaVojske Jugoslavije, Kabinet na~elnika General{taba, Str. pov. br. 1734-1, 29. septembar

1995. — Vojnom kabinetu predsjednika Jugoslavije; Isto, inv. br. 2-2872, SaveznaRepublika Jugoslavija, Na~elnik General{taba Vojske Jugoslavije /Str. pov. br. 1734-1,29. septembar 1995./ - Predsjedniku SR Jugoslavije, Gospodinu Zoranu Lili}u, Izvje{tajo obuci dobrovoljaca u KSJ /Korpus specijalnih jedinica/. Detaljnije o tome vidi: str.845-851 (nap. 244-251) i 865-869 (nap. 282-289) ovog rada.



u “Vojsku Srpske Republike BiH”.44 Vojska Jugoslavije je vodila personalna pitanja (administrativne usluge) oficira “Vojske Srpske

Republike BiH”, kao i ugovore o radu, te penzionisanja. U julu 1992. bilo je oko 26.000 takvih oficira u Bosni i Hercegovini, koji su bili pla}eni od Vojske Jugoslavije.45

Savezna Republika Jugoslavija je svo vrijeme agresije na Bosnui Hercegovinu pomagala svoju kolaboracionisti~ku tvorevinu RepublikuSrpsku Bosnu i Hercegovinu. Ta je pomo} svakodnevno tekla, bezikakve blokade na Drini.46

Savezna Republika Jugoslavija je finansirala profesionalne oficireJNA, zatim ne~inovane oficire, vojnike pod ugovorom i aktivna gra|anskalica u JNA/VJ, koji su u~estvovali u agresiji i drugim oblicima zlo~inau Bosni i Hercegovini, uklju~uju}i i obezbje|enje hrane i odje}e. Svisu oni u kontinuitetu dobijali plate od JNA/VJ u Beogradu.47

Vojska Jugoslavije je i svoje medicinske kapacitete (Vojno-medicinskaakademija u Beogradu i dr. ustanove) i zdravstveno osiguranje podredilasvojim osvaja~kim ciljevima. Pripadnici te vojske, kao i “Vojske SrpskeRepublike BiH”, uklju~uju}i i policiju Ministarstva unutra{njih poslovate kolaboracionisti~ke tvorevine, te brojne oruàne formacije i grupe izSrbije i Crne Gore, kao i strani pla}enici, koji su u~estvovali u agresiji

781

44 AIIZ, inv. br. 2-2876, UKAZ broj 1/2-01-001/94-39 PREDSEDNIKA SAVEZNEREPUBLIKE JUGOSLAVIJE OD 30. SEPTEMBRA 1991. GODINE; ICTY, Predmet:Br. IT-02-54-T, paragrafi 454-455. General Stanislav Gali} i mnogi drugi su bili oficiriVojske Jugoslavije (VP 3001 30. Kadrovski centar General{taba Vojske Jugoslavije uBeogradu) - Isto.

45 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 434 i 974.

46 AIIZ, inv. br. 2-2889, Savezna Republika Jugoslavija, Vrhovni savet odbrane,DT Broj: 12-4, 26. avgust 1995, Beograd, ZABELE[KA sa sastanka predstavnikanajvi{eg politi~kog i vojnog rukovodstva Savezne Republike Jugoslavije i RepublikeSrpske odrànog 25. avgusta 1995. godine u rezidencijalnom objektu Vojske

Jugoslavije u Dobanovcima, str. 8, 11 i 14. Vladika Irinej Bulovi} se na pomenutnomsastanku u Dobanovcima, izme|u ostalog, “zaloìo za pre}utno ukidanje blokade naDrini. Na to mu je predsjednik Milo{evi} rekao da je ta blokada samo formalna,da pomo} svakodnevno te~e” (Isto).

47 ICTY, Predmet : Br. IT-02-54-T, paragrafi 457-458 i 687.



na Republiku Bosnu i Hercegovinu, koristili su medicinske i zdravstveneustanove Vojske Jugoslavije.48

Savezna Republika Jugoslavija pruàla je i cjelokupnu medicinskuza{titu ranjenim i oboljelim pripadnicima “Vojske Srpske RepublikeBiH” tokom cijelog vremena izvo|enja agresije na Bosnu i Hercegovinu.Od 1991. do 1995. godine u Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradulije~eno je 6.834 ranjenika i 7.895 bolesnika dopremljenih sa ratnih

prostora Kninske krajine i Bosne i Hercegovine. Te brojke ne obuhvatajuranjenike i oboljele iz “Vojske Srpske Republike BiH” koji su pro{likroz trija`ne ambulante VMA, a lije~enje su nastavili u drugimzdravstvenim ustanovama u SR Jugoslaviji.49

Agresorske snage su stalno dopunjavane u ìvoj sili i materijalno-

tehni~kim sredstvima iz Srbije i Crne Gore, kao i prostora SAO Krajine.Osim toga, agresor je po potrebi, a {to je posebno karakteristi~no za period od kraja 1992. i po~etka 1993, angaòvao i formacije specijalnenamjene iz Korpusa za specijalna dejstva iz Ni{a.50

Glavne snage u Bosni i Hercegovini agresor je angaòvao na prostoru Bosanske posavine i u blokadi Sarajeva, a pomo}ne u Podrinju,dobojskom i vrbasko-kupre{kom boji{tu, zatim u isto~noj Hercegovini,te na desnoj obali rijeke Une prema Cazinskoj krajini.51

U Bosanskoj posavini (oko Grada~ca i Br~kog, te u zahvatimakomunikacije Br~ko - Lon~ari - Bosanski [amac) agresor je, u ciljuzauzimanja Grada~ca i pro{irenja koridora Br~ko - Lon~ari - Modri~ai spajanja Srbije sa Bosanskom i Kninskom krajinom, angaòvaooklopno-mehanizovane sastave u ja~ini {est brigada. Podr{ku timsnagama vr{io je artiljerijom grupisanom u tri topovsko-haubi~ke divizijskeartiljerijske grupe kalibra od 122 do 155 mm, dva raketna diviziona

Luna R-65 i organskom artiljerijom u sastavu brigada - bataljona.52

782

48 Isto, paragraf 459. AIIZ, inv. br. 2-3030, CJB /Centar javne bezbjednosti/Zvornik, Odjeljenje za strance, upravne i kadrovske poslove, Broj : 01-16-02/1-350/95,6. novembar 1995. — SJB [ekovi}i, Vlasenica, Mili}i, Bratunac, Srebrenica i drugima.

49I. Radakovi}, nav. dj., str. 168.

50 AIIZ, inv. br. 2-793.

51 Isto.

52 Isto.



Radi zauzimanja Sarajeva, nano{enja masovnih gubitakastanovni{tvu, drànja civila u izolaciji od svijeta i drugih podru~ja

Republike Bosne i Hercegovine i onemogu}avanja elementarnihegzistencijalnih ìvotnih potreba (hrana, voda, struja, plin), agresor jegrad drào u okruènju, razarao i uni{tavao, sa snagama ukupne ja~inesedam brigada iz sastava Sarajevsko-romanijskog korpusa ({to je iznosiloukupno oko 10.000 vojnika). Podr{ku tim snagama agresor je, premadostupnim podacima, vr{io sa oko 120 tenkova, 39 oklopnih transportera,48 topova-haubica, 27 Praga, vi{e protivavionskih topova jednocijevnihi trocijevnih od 20 mm i drugih artiljerijskih oru|a za podr{ku.53

Osnovni cilj dejstava agresorskih snaga na pomo}nim pravcima bio je osvajanje teritorija i uspostavljanje organa vlasti kolaboracionisti~ke

Republike Srpske, sa etni~ki isklju~ivo srpskim stanovni{tvom. Da bito realizovao, agresor je vr{io genocid i druge te{ke povrede me|unarodnoghumanitarnog prava, uglavnom, nad bo{nja~kim stanovni{tvom.

Srpske snage na dobojskom i vrbasko-kupre{kom boji{tu agresor je podr avao organskom artiljerijom iz brigada i sa pojedinim raketnimdivizionima Luna R-65, a u Podrinju tako|e organskom artiljerijom izangaòvanih brigada, uz korpusnu artiljeriju sa teritorije Srbije (sa

prostora Bajine Ba{te, Ljubovije i Malog Zvornika).54

Pod izgovorom ugroènosti aerodroma u Mostaru, jedinice JNAUì~kog i Podgori~kog korpusa, popunjene velikim brojem rezervista

iz Srbije i Crne Gore, 19. septembra 1991. upale su u Bosnu i Hercegovinu,nakon ~ega su zaposjele isto~nu i srednju Hercegovinu i time otpo~elesa otvorenom agresijom.55

Navedene jedinice JNA i srpske “dobrovolja~ke snage”, podkomandom generala Radomira Eremije (komandanta Podgori~kogkorpusa), koji je komandovao jedinicama u isto~noj Hercegovini, u

prvoj polovini oktobra 1991. razru{ile su i sravnile selo Ravno u

783

53 Isto. Raspoloìvi podaci, ipak, ne pruàju mogu}nost da se utvrdi ta~an brojsrpskih vojnika, te oru|a i oru`ja, koji su bili angaòvani u cilju zauzimanja Sarajeva.

54 Isto.

55 AIIZ, inv. br. 2-2130; D. Pu{onji}, POSLJEDNJI “TALAC” JUGOSLAVIJE,Bosna i Hercegovina ogledalo razuma, Beograd 1992, str. 55-57; M. Kreso, nav. dj., str. 6.Komandno mjesto Uì~kog i Podgori~kog korpusa bilo je u Kifinom Selu kod Nevesinja.



op{tini Trebinje sa desetak okolnih sela, protjerali oko hiljadu, te ubilivi{e civila Hrvata.56 Rezervisti iz Srbije su, vra}aju}i se sa podru~ja

Banja Luke svojim ku}ama, na prolazu kroz Tuzlu i Kalesiju, 13. i 14.oktobra pucali po dàmijama.57

JNA je od po~etka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu,radi podr{ke kopnenim snagama, intenzivno upotrebljavala i vazduhoplovnesnage - avijaciju i helikoptere. Tako je Republika Bosna i Hercegovina,usljed nedostatka odbrambene avijacije kojom je raspolagala isklju~ivoJNA,58 od po~etka agresije bila poligon za velikosrpske pilote. Po{tonisu imali protivnika u vazduhu, oni su izvodili i od 45 do 50 avio

polijetanja dnevno. Pri tome su na raspolaganju imali sve vrste avionskih projektila, od kasetnih bombi, koje u dodiru sa zemljom izbacuju

nekoliko stotina manjih bombi, a koje se kasnije aktiviraju na dodir ili pra`njenje baterije, pa do zapaljivih i razornih avio-bombi “krma~a” ito od 250, 500 i 1.000 kg, zatim “napalm” i “fugasnih bombi”, kao iraketa “vazduh-zemlja”. Nad Jajcem, Grada~cem i Vi{egradom agresor

784

56 Agresija..., str. 1;∴GENOCID U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI1992, Pravna misao (~asopis za pravnu teoriju i praksu), br. 5 - 8, Sarajevo, maj-august 1992, str. 274-277; M. Kreso, nav. dj., str. 7; K. Rotim, ODBRANA HERCEGBOSNE, knj. 2, [iroki Brijeg 1998, str. 155-157. Nakon razaranja i paljenja selaRavno, sa ve}inskim hrvatskim stanovni{tvom, JNA nije dopustila ulazak u selo. Uselo Ravno nisu pu{teni ni ~lanovi Vlade Bosne i Hercegovine, ni Evropske

posmatra~ke misije, sa obrazloènjem da im se ne moè garantirati sigurnost. Selo je prije agresije imalo 120 ku}a i izgledalo je stravi~no, dok je JNA izjavljivala da jesamo izvr{ila svoj zadatak. “Na surovom hercegova~kom kamenjaru ostalo je jedino ogromno crno zgari{te koje jo{ pomalo tinja”. Tom prilikom je potpunouni{tena i crkva (Agresija..., str. 1-2).

Polaze}i od ocjene da je u selu Ravno izvr{en zlo~in nad civilima, Predsjedni{tvoBosne i Hercegovine formiralo je mje{ovitu dràvnu komisiju, na ~elu sa prof. dr Ejupom Gani}em. Nakon {to je Komisija vidjela samo jedan dio sela, doktor Gani} jeizjavio kako je to “uàs.... Sve ku}e koje smo mi vidjeli su uni{tene, zapaljene ilipogo|ene projektilima...Tamo ima i nesahranjenih ljudi...” (Isto).

57 Oslobo|enje, 14. oktobar 1991. Na prolazu kroz Tuzlu rezervisti iz Srbije su

13. oktobra 1991. pu{~anom paljbom iz pje{adijskog naoruànja o{tetili dva autobusai munaru Jalske dàmije, {to je izazvalo strah i ogor~enje stanovnika Tuzle. Sljede}egsu dana rezervisti iz Srbije i na podru~ju Kalesije izazvali o{te}enja na miljanova~kojdàmiji (Isto).

58 Agresija..., I, str. 7.



je izbacivao “fosforne” i “napalm-bombe”, a u drugim gradovima koristio je nadra`ljiva hemijska sredstva.59

Avijacija JNA je u periodu od aprila 1992. do 30. januara 1993.izvr{ila 3.150 letova, od ~ega 2.700 do 11. oktobra 1992, a 450 letovaizvr{eno je nakon dono{enja Rezolucije 781 Savjeta bezbjednostiOUN o zabrani letenja iznad Bosne i Hercegovine. Na taj su na~infa{isti~ki reìmi u Srbiji i Crnoj Gori drsko potvr|ivali pred cijelimsvijetom svoje angaòvanje i umije{anost u agresiju na samostalnu,nezavisnu i me|unarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu.Od ukupnog broja navedenih letova 95% su ~inili letovi sa vatrenimdejstvima po objektima na zemlji. Ve}inu letova agresor je izveo nadcivilnim ciljevima i gusto naseljenim gradskim ~etvrtima, koji sutrajali i po 70 minuta i u kojima je izba~eno po nekoliko tona bombi.

Agresor je, tako|e, koristio poljoprivredne avione prera|ene za no{enjevazduhoplovnih ubojnih sredstava, kao i borbene mlazne avione tipa

Jastreb J-21, Mig-21 i Orao.60

Agresorska avijacija je, uglavnom, polijetala sa banjalu~kogaerodroma, ali i aerodroma i heliodroma iz Srbije, Crne Gore i okupiranihdijelova Hrvatske. Ti aerodromi su: Ponikve kod Titovog Uìca,La|evci kod Kraljeva, Batajnica, Ni{, Sombor, Pri{tina, Podgorica,kao i Udbine (u Republici Hrvatskoj). Od druge polovine 1992. avijacijaJNA je koristila i aerodrom u Glamo~u, odakle je 10. septembra 1992,

bombardovala i {ire podru~je Biha}a i Cazina, ustremljuju}i smrtonosniteret u vidu “kasetnih bombi” i raketa “vazduh-zemlja”, uglavnom, na

bo{nja~ka naselja i privredne objekte.61

Srpsko-crnogorski agresor je tokom avgusta i septembra 1992.na vi{e rati{ta u Bosni i Hercegovini upotrijebio avijaciju. Tako jeavijacija JNA 3. avgusta bacila tri “kasetne bombe” velike razornemo}i na rejon Igmana.62 Sljede}eg dana agresorska avijacija je vi{e

785

59 AIIZ, inv. br. 2-793; Prva linija (list Armije Republike Bosne i Hercegovine), br. 1, 8. decembar 1992, str. 12.

60 Isto.

61 Isto; AIIZ, inv. br. 2-800; Dnevni izvje{taj, br. 36/37, 31. maj 1992 i br. 113,15. avgust 1992.

62 Agresija..., (II), str. 15. Avioni koji su istresali taj smrtonosni teret polijetali susa aerodroma u Podgorici. Ina~e, sa tog aerodroma su, i prije 3. avgusta, a i kasnije,



puta povrijedila zra~ni prostor Republike Bosne i Hercegovine. Tog sudana registrovana 22 polijetanja iz Banje Luke, a avioni su “krma~ama”

i “kasetnim bombama” zasipali Rogoj, Igman, Bjela{nicu i Trnovo.63Od dejstva avijacije JNA, koja je 7. avgusta bombardovala Te{anj(“krma~ama”, raketama “vazduh-zemlja” i “napalm bombama”) ranjeno

je mnogo civila i pri~injena velika materijalna {teta.64 Agresorska avijacija je 9. i 10. septembra sa aerodroma u Banjoj Luci izvr{ila preko 34avio-polijetanja u raznim pravcima. Njeno ja~e dejstvo registrovano je na

podru~ju Me|e|e, Orahova i Gora`da, gdje su, izbacuju}i “krma~e” i“kasetne bombe”, izazvali smrt i ranjavanje civila i velika razaranja.65

Avijacija JNA je 12, 13, 14. i 15. septembra 1992. borbenodjelovala po slobodnim teritorijama Br~kog, Grada~ca, Gra~anice i

naseljima u dolini Drine. “Napalm” i “kasetnim bombama” razorenisu mnogi privredni i stambeni objekti na podru~ju Br~kog, gdje je od posljedica bombardovanja poginulo 25 lica, me|u kojima jednatrudnica i dvanaestoro djece, dok su 32 civila ranjena. Avioni JNA,koji su 15. septembra u dva navrata polijetali sa banjalu~kogaerodroma, ustremili su se “kasetnim bombama” i raketama “vazduh--zemlja” na biha}ka naselja Sokolac, Vinca i Zalu`je. Agresorskaavijacija je 17. septembra u vi{e navrata bombardovala podru~jegora`danske op{tine, od ~ega je veliki broj civila nastradao, amaterijalne {tete i razaranja su velika. U nastojanju da slomi otpor

branilaca @epe agresor je koristio, pored raspoloìvih artiljerijskih

oru|a, i avijaciju, ~iji su napadi usmjereni protiv civila. U napadu naslobodnu teritoriju op{tine Srebrenice agresor je pozvao i avijaciju,

786

uzlijetali avioni JNA i borbeno djelovali u Bosni i Hercegovini. Momir Bulatovi}(predsjednik Crne Gore) je 23. juna 1992. na zatvorenom sastanku sa opozicijom priznao da sa podgori~kog aerodroma uzlije}u avioni na ubita~ne akcije u RepubliciBosni i Hercegovini (Isto, str. 59).

Zanimljivo je ista}i da su u drugoj polovini juna 1992. u crnogorskom dnevnomlistu Pobjeda “ukinute” ~itulje u kojima se spominje da je neki Crnogorac poginuo uagresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu (Isto).

63 Isto, str. 17-19. Istog dana agresorski avioni borbeno su djelovali na podru~juop{tine @ep~e, ispaliv{i pri tom {est raketa (Isto).

64 Isto, str. 18.

65 Isto, str. 37-38.



tako {to su avioni uzastopno dva puta istresali “kasetne bombe” i tzv.“krma~e” po poloàjima boraca Armije Bosne i Hercegovine. Po{to

agresor nije uspio probiti linije odbrane u Jajcu, pribjegao je ponovoupotrebi avijacije, koja je dva puta bombardovala ciljeve u gradu i prigradskim naseljima. Zapaljivim bombama izazvano je vi{e poàra,~ije je ga{enje znatno oteàvala neprekidna paljba po vatrogascima. Udrugom naletu agresorski avioni su na gradske ~etvrti bacali bojneotrove. Na br~anskom rati{tu agresor je 18. septembra po civilnimciljevima slobodne br~anske teritorije upotrebljavao zapaljive projektile,uslijed ~ega je stradalo naselje Brka, te je vi{e civila zadobilo opekotine,a desetine ku}a je zapaljeno. U bombardovanju mnogih gradova uBosni i Hercegovini od strane avijacije JNA 19. septembra samo je uBr~kom ubijen tridesetjedan civil (dvanaest èna, osmero djece i

jedanaest mu{karaca). Slobodna teritorija br~anske op{tine, na kojojse nalazilo oko 40.000 civila, bila je 20. septembra popri{te èstokogvazdu{nog napada, prilikom kojeg su od posljedica dejstava “kasetnih”i “napalm bombi” poginula ~etrdesetdva civila, a osamdeset{est ih jeranjeno. U Jajcu su 24. septembra u pet navrata borbeni avioni istresalismrtonosni teret nad tim gradom, upotrebljavaju}i “kasetne” i “napalm”

bombe, uglavnom u ve}im stambenim naseljima i samom centrugrada. Avioni jugo-vojske su djelovali i na podru~je Velike Kladu{e.Agresor je 26. septembra 1992. izvr{io 30 avio poljetanja (27 saaerodroma u Banja Luci i 3 iz Batajnice), dejstvuju}i po naseljuKaradaglije kod Te{nja i na gradove Jajce i Vitez (fabrika Slobodan

Princip Seljo). Tom prilikom agresor je koristio sljede}e naoruànje:rakete “vazduh-zemlja”, krma~e i “kasetne” bombe. U napadu na Jajceu~estvovale su dvije grupe aviona tipa Orao i Galeb. Agresorskaavijacija je sljede}eg dana (27. septembra 1992.) izvr{ila 27 avio-

polijetanja sa aerodroma u Banja Luci i 3 sa Batajnice, bombarduju}imnoga gradska naselja. Tokom 28. septembra 1992. agresor je saaerodroma Banja Luka izvr{io 45-50 avio polijetanja. Ciljevi su bili:Maglaj, Bosanski Brod, Tesli}, Jajce i Br~ko. Od ubojnih sredstavakori{tene su “kasetne bombe”, “fugasne” avio-bombe i tzv. “krma~e”od 250 kg. Tako su po slobodnoj teritoriji br~anske op{tine tog danaagresorski avioni istresali teret u ~etiri navrata. Posljedice tog napada

na selo Zovik bile su katastrofalne. Poginulo je petnaest mje{tana, dok ih je pedeset ranjeno, a razru{eni su mnogobrojni objekti, me|ukojima i osnovna {kola. Avionima sa banjalu~kog aerodroma agresor

je 29. septembra 1992. u vi{e navrata dejstvovao po @eljezari Zenica.

787



U toku 30. septembra 1992. agresor je, tako|e, izvr{io 45-50 avio polijetanja sa ~etni~kog aerodroma u Banja Luci. Rejoni dejstva bili

su: Zenica, Grada~ac, Jajce, Maglaj, Te{anj i Olovo. Pri tome jeagresor koristio mitraljesko naoruànje kalibra 12,7 mm, raketna zrnakalibra 57 mm, vo|ene rakete “vazduh-zemlja”, razorne bombe “krma~e”od 250 i 500 kg, plamene bombe “napalm” i “kasetne bombe”, {to jeimalo za posljedicu velika materijalna razaranja stambenih objekata iveliki broj ubijenih i ranjenih civila. @rtve su, uglavnom, bili civili(ène i djeca).66

U periodu od 2. do 10. oktobra 1992. agresor je izveo 170-200avio polijetanja, uglavnom sa banjalu~kog aerodroma i u manjem

broju sa Batajnice. Tako je, ilustracije radi, 2. oktobra izvr{eno 30-35,

3. oktobra 20-25; 10. oktobra 45-50 avio polijetanja, itd. Od 20 do 25avio polijetanja (avioni Galeb-2, Jastreb i Mig-21), 3. oktobra, 15 ih je bilo sa borbenim dejstvom po Te{nju, Grada~cu i Zenici, a koristilisu mitraljeze, “napalm” i “kasetne bombe”.67

788

66 Agresija..., str. 39-51; Dnevni izvje{taj, br.142/143, 14. septembar 1992, br.144, 15. septembar 1992, br. 146, 17. septembar 1992, br. 147, 18. septembar 1992, br.149/150, 21. septembar 1992, br. 152, 23. septembar 1992, br. 153, 24. septembar 1992, br. 154, 25. septembar 1992. i br. 158, 29. septembar 1992.; AIIZ, inv. br. 2-793;Press-centar Armije Republike Bosne i Hercegovine, br. 102/02-57, 17. septembar 1992.; Isto, br. 102/02-05-57; Isto, br. 102/02-98, 26. septembra 1992.

67 AIIZ, inv. br. 2-793; Agresija..., str. 53-54. Mnoga naselja i gradovi uRepublici Bosni i Hercegovini su 3. oktobra 1992. bili su meta bestijalnih napada jugoavijacije, koja je za sobom ostavljala smrt i pusto{. Naime, avioni su pojedina~noili u grupama polijetali sa Banjalu~kog aerodrome koji je od po~etka agresije naBosnu i Hercegovinu bio pod kontrolom srpskih zlo~inaca. Tako je samo 3. oktobrazabiljeèno vi{e od 40 letova. Meta avionskih napada tom prilikom bili su Zenica,Grada~ac, Te{anj, podru~je planine Igman, itd. Punih pet sati “napalm” i “kasetnim bombama” agresor je bombardovao postrojenja zeni~ke @eljezare. Agresorska avijacijatada je sravnila sa zemljom na desetine ku}a u Te{nju, dok je najteà razaranja pretrpjelo naselje Bukve.

U Grada~cu je 9. oktobra vladao pravi pakao, punih ~etrdeset minuta agresorskiavioni su istresali smrtonosni teret na centar grada i okolna naselja. Ispod novihru{evina ostalo je 14 mrtvih i oko 40 ranjenih civila. I Srebrenica je tog istog dana (9.oktobra) u dva navrata bila meta agresorske avijacije. Prilikom tih napada bacane su“kasetne bombe” kao i tzv. “krma~e”, koje su izazvale velike materijalne {tete, a“pretpostavlja se da je bilo i ljudskih `rtava” (Isto).



Klipni agresorski avioni su tokom novembra i decembra 1992. iu prvoj polovini 1993. dejstvovali po Srebrenici i Konjevi} Polju.

Dejstvuju}i borbeno po Srebrenici 9. novembra 1992. ubili su petnaest,a 14. decembra (u selima Piri}i, Tegare i Lozni~ka rijeka) sedamdesetcivila, od ~ega osamnaestero djece. Klipni avioni su 7. januara 1993.mitraljezima dejstvovali po zbijegu civila u selu Poto~ari kod Srebrenice.Dva klipna aviona su 15. marta 1993. u dva navrata bombardovaliKonjevi} Polje sa dvanaest bombi “krma~a”, od ~ega je petnaest civila

poginulo, a dvadeset i ~etiri ranjeno (devet teè i petnaest lak{e).68

I pored Rezolucije 781. Savjeta bezbjednosti OUN o uspostavizabrane za vojne letove u zra~nom prostoru Bosne i Hercegovine (9. oktobra1992.)69 velikosrpski agresor je sa teritorije Srbije (s aerodroma La|evci

i Ponikve, Batajnica i drugi) i aerodroma i heliodroma u Banjoj Lucinesmetano koristio avijaciju i helikoptere. Upotrebu avijacije i borbenodjelovanje iz vazduha agresor je posebno intenzivirao februara 1993.

Tokom tog mjeseca uo~ena su 103 leta agresorske avijacije, od~ega 38 letova aviona (tipovi: Jastreb i Galeb) i 65 letova helikoptera(tipovi: Gazela i MI-8). Pri tome su 32 leta aviona (od 38 registrovanih)

bila sa vatrenim dejstvom po neza{ti}enim naseljenim mjestima inenaoruànom civilnom stanovni{tvu (podru~ja Srebrenice, Bratunca,Bijeljine, Br~kog, Doboja, Zavidovi}a, Grada~ca i Maglaja). Ostaliletovi aviona i helikoptera imali su za cilj izvi|anje i prevoènjeljudstva, kao i transport municije i drugih ubojnih sredstava. Posebnovelik intenzitet letova agresorskih helikoptera uo~en je na pravcu[ekovi}i-Majevica (17). Avioni tipa Jastreb borbeno su djelovali“kasetnim bombama”, raketnim i mitraljeskim zrnima na podru~juSrebrenice. Od tih dejstava poginulo je 81, a ranjeno vi{e od 200 civilai boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine. Samo u periodu od1. do 10. februara 1993. od dejstava avio bombi agresorske avijacije,u rejonu Srebrenice poginulo je 56, a ranjeno preko 100 civila. Odsredine aprila do prve polovine novembra 1992. u Jajcu je registrovan191 avio polet, u Br~kom 90, Grada~cu 76, Gora`du 60, Tuzli iMaglaju 21, Kladnju 15 i manji broj u ve}im gradovima u Republici

789

68 AIIZ, inv. br. 2-793.

69 ∴ REZOLUCIJE VIJE]A SIGURNOSTI UJEDINJENIH NACIJA OBOSNI I HERCEGOVINI, Sarajevo 1995, str. 47-48.



Bosni i Hercegovini. Za to vrijeme je ukupno napravljeno 1300 letova,od kojih su ve}ina dejstvovali po civilima.70

Tokom 1993.-1995. Velikosrpski agresor je koristio i avijaciju.Tako su 13. marta tri aviona iz Savezne Republike Jugoslavije preletilarijeku Drinu i izbacila nekoliko bombi u okolinu mjesta Gladovi}i iOsatice (jugoisto~no od Srebrenice). U oktobru 1994. pove}an je brojletova iz Savezne Republike Jugoslavije u Bosni. Ta je praksa nastavljenai u toku 1995.71

Srpski kolaboracionisti iz “Republike Srpska Krajina” upotrebljavalisu i vazdu{ne napade - borbene avione (protiv 5. korpusa Armije RepublikeBosne i Hercegovine).72

Velikosrpski agresor je helikopterske jedinice (transportni, izvi|a~kii protivoklopni helikopteri) masovno koristio prete`no za vatrenu podr{kuiz vazduha i manevar trupa, snabdijevanje jedinica i prevoènje novihsnaga i dotur ubojnih i materijalno-tehni~kih sredstava, evakuacijuranjenika, povrije|enih i bolesnih. Za te potrebe kori{teni su sljede}iheliodromi: Zaluàni (Banja Luka), Bratunac, Sokolac (Bjelosavljevi}i),Pale, [ekovi}i, Ozren (Tumare), Bijeljina, Doboj i Nevesinje.73

Agresorski helikopteri letove su obavljali, uglavnom, no}u ugrupama od dva do ~etiri helikoptera. Primjera radi, u toku 12. i 13.maja 1993. agresor je masovno upotrebljavao helikoptere tipa Gazela i

MI-8 za prevoènje ljudstva i ratnog materijala u ofanzivi na br~anskomrati{tu. Tada je registrovano 53 polijetanja helikoptera u grupama od jedne do tri letjelice na liniji: Bijeljina - Br~ko, Bijeljina - Modri~a,Bijeljina - Ora{je, Bijeljina - Pelagi}evo i obratno. Interesantno je ista}ida za vrijeme upotrebe helikoptera nije bilo letova aviona Ujedinjenihnacija iz sastava snaga NO FLY . Transportni helikopteri MI-8 dnevnosu pravili po nekoliko letova i redovno snabdijevali jedinice koje suizvodile ofanzivna dejstva. Tako je nova poja~anja u rejonu Grada~ca

790

70 AIIZ, inv. br. 2-793; Prva linija , br. 1, str. 12; ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-

T, paragraf 416.71 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 416-417.

72 Isto, paragrafi 424 i 434.

73 AIIZ, inv. br. 2-793; Isto, inv. br. 2-800; Agresija..., str 47.



agresor u drugoj polovini oktobra 1992. prebacivao transportnimhelikopterima iz pravca Br~kog i Bosanskog [amca, dok je u isto

vrijeme, poloàje branilaca Bosne i Hercegovine u op{tini Grada~acraketirao iz helikoptera.74

Na helikoptere Gazela agresor je montirao ~etiri protivoklopnerakete velikog u~inka, dok je transportni MI-8 mogao u prepravljenojverziji ponijeti 16 mitraljeza ili isto toliko raketnih zrna (JNA je jo{ odkosovskih “doga|aja” 1981. imala varijante i za hemijsko oru`je).75

Agresor je naro~ito koristio helikoptere Gama vo|ene protiv-oklopnim raketama maljutka. Borbeno djelovanje tih helikoptera

posebno je bilo izraèno u rejonu Grada~ca, gdje su dejstvovali pookolnim naseljima, kao i samom gradu. Tako su helikopteri Gama 7. i9. novembra 1992. maljutkama dejstvovali po Grada~cu; 26. novembra

po biha}kom regionu, od ~ega je petnaest lica ubijeno i {est ranjeno;zatim 28. novembra i 7. decembra ponovo po Grada~cu. Sa heliodromaZaluàni su 18. i 19. marta 1993. Game djelovale maljutkama po seluMiljanovi}i, zatim 23. marta po rejonu Mrkonji}-Planje (kod Jelaha), itd.76

Interesantno je ukazati na ~injenicu da je srpski agresor, u cilju prevoènja novih snaga iz Srbije i dovla~enja materijalno-tehni~kih idrugih sredstava, koristio i helikoptere sa oznakama UNPROFOR-a iUjedinjenih nacija. Krajem juna 1992. u selo Bukovik (podru~je Br~kog)

je sletio jedan takav helikopter. U isto selo, koje su dràle srpsko-

agresorske snage, u drugoj polovini juna 1992. sve su ~e{}e slijetalihelikopteri sa oznakom Ujedinjenih nacija koji su agresoru donosilihranu i municiju.77

Srpsko-crnogorski agresor je u vi{e navrata koristio helikopterskedesante. Tako su helikopterski desanti su izvedeni: 8. maja 1992. nakalesijsko selo Memi}e u tuzlanskoj regiji; 10. marta 1993. na seloBogovac (na putu Br~ko - Tuzla); 11. marta na kotu 733 Komin; 17.

791

74Agresija..., str. 47; Prva linija, br. 1, str. 12.

75 Prva linija, br. 1, str. 12; AIIZ, inv. br. 2-800.

76 AIIZ, inv. br. 2-793 i 2-800.

77 Agresija..., str. 11.



jula na Treskavicu (u rejonu Ljuta); 22. oktobra u rejonu Brda(Bjela{nica - Treskavica).78

Objekti dejstva agresorske avijacije i helikoptera bili su civilnostanovni{tvo, uglavnom bo{nja~ke nacionalnosti, u otvorenim naseljenimmjestima. U naletima agresorske avijacije po civilnim naseljima ukojima nije bilo nikakvih vojnih ciljeva na meti su bili: civili i objekti- bolnice, porodili{ta, dje~iji dispanzeri, domovi zdravlja, {kole, stambeni,industrijski i drugi objekti, uz ogromne ljudske `rtve, uglavnom ènai djece, i materijalne {tete i razaranja.79

Od ukupnog broja vatrenih dejstava 10-15% je bilo po jedinicamaArmije Bosne i Hercegovine, dok je 85-90% po naseljenim mjestima.Ilustracije radi, srpsko-crnogorski agresor je samo u prvih sedam mjeseciagresije potro{io oko 108.000 tona razne municije, tj. 41,5%.80

U agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu velikosrpski nacistisu uporno koristili zapaljiva i hemijska oru`ja, zabranjena @enevskomkonvencijom i drugim odredbama me|unarodnog prava. Zapaljivo oru`jeagresor je koristio od po~etaka agresije. O tome svjedo~e brojni zapaljeniobjekti u Sarajevu (zgrade Skup{tine i Vlade Republike Bosne iHercegovine, zatim Orijentalnog instituta, glavne PTT, Narodne iUniverzitetske biblioteke, @eljezni~ke stanice, kulturno-sportskih centara

Zetra i Skenderija, kao i Unisa, Elektroprivrede, Energoinvesta i drugi),Br~kom, Grada~cu, Gora`du, Jajcu i dr. Hemijsko oru`je agresor je

prvi put upotrijebio 6. juna 1992., kada je bojni otrov ubacio u podrumèljezni~ke stanice u Podlugovima (20 km sjeveroisto~no odSarajeva), gdje je bila zato~ena grupa logora{a od oko 50 civilaBo{njaka. Od tada pa do 31. januara 1993. registrovano je 255 hemijskihudara, od ~ega je oko 100 izvr{eno u {iroj okolini Sarajeva. Hemijskooru`je agresor je najmasovnije koristio po gradovima, odnosno {irem

podru~ju Sarajeva, Br~kog, Grada~ca, Maglaja, Te{nja, Srebrenice,

792

78 Isto, str. 40; AIIZ, inv. br. 2-800. Prilikom helikopterskog desanta na Memi}eiskrcano je 80 srpskih “dobrovoljaca” koji su zatim napali okolna sela, palili i ru{ili

ku}e, te dàmiju u Donjim Raincima.79 AIIZ, inv. br. 2-793; Press-centar Armije Republike Bosne i Hercegovine, br.

102/02-715, 14. januar 1993.

80 AIIZ, inv. br. 2-793.



Gora`da i Jajca. Najve}a koncentracija upotrebe hemijskog oru`jazabiljeèna je u avgustu 1992. (77), a najmanja u novembru iste godine.81

Naj~e{}e su kori{tene fosforne i “napalm” avio-bombe, kao iartiljerijske granate sa bojnim otrovima. Fosfornim avio-bombama iartiljerijskim granatama najvi{e je bilo izloèno Sarajevo (naseljePavle Goranin, Jevrejsko groblje, @u~ i dr.), zatim Jajce, Br~ko i dr., a“napalm-bombama” Gora`de, Jajce i Grada~ac. “Kasetne” i “napalm”

bombe, uz rakete “vazduh-zemlja”, pri~inile su sredinom avgusta 1992.stra{na razaranja u Jajcu, nakon ~ega su uslijedili artiljerijski napadi.82

Zapaljiva i hemijska sredstva agresor je do 31. maja 1993.upotrijebio ukupno 365 puta. Na vi{egradskom rati{tu JNA je koristilanervno-paraliti~ke bojne otrove, koji su u stanju da i jedinici potpunoobezbje|enoj protiv ABH-oru`ja nanesu gubitke do 50%. U velikimurbanim sredinama agresor je naj~e{}e koristio “humane” bojne otrovetipa suzavac i kijavac, odnosno nadra`ljivce. Na poloàje boraca ArmijeRepublike Bosne i Hercegovine i u manjim naseljima kori{teni sufozgen i iperit, koji su najvi{e upotrebljavani u Prvom svjetskom ratu.Postoje indicije da su kori{teni i plikavci, koji su u Prvom svjetskomratu kontaminirali nekoliko stotina hiljada vojnika i nanijeli osam putave}e gubitke nego svi drugi otrovi zajedno, kao i nervni otrovi.83

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu velikosrpski fa{istikoristili su i specijalne padobranske jedinice i pitomce vojnih {kola.

Sredinom septembra 1992. u sastavu agresorskih snaga na biha}komrati{tu, u~estvovala je i borila se 83. specijalna padobranska jedinicaiz Ni{a, kao i pitomci Vojne akademije kopnene vojske iz Beograda.84

793

81 AIIZ, inv. br. 2-793; Prva linija, br. 3, 17. mart 1993., str. 13; Bilten, GlasiloDràvne komisije za prikupljanje ~injenica o ratnim zlo~inima na podru~ju RepublikeBosne i Hercegovine, br. 5, Sarajevo, august 1993, str. 3.

82 Isto; Press-centar Republike Armije Bosne i Hercegovine, br. 102/02-272, 1.novembar 1992.

83 Isto.

84 Dnevni izvje{taj, br. 147, 18. septembar 1992. Pitomci tre}e i ~etvrte godineVojne akademije kopnene vojske Jugoslavije su sredinom jula 1993. u podmajevi~kimselima izvodili ga|anja na ìve ciljeve (Oslobo|enje, 20. juli 1993.).



Na privremeno zaposjednutoj teritoriji Republike Bosne iHercegovine velikosrpski agresor je angaòvao i fabrike za proizvodnju

vojne opreme i skladi{ta municije i goriva. Borbenu tehniku (oru|a,oklopna borbena vozila, municiju i druga ubojna sredstva) i pogonskogorivo agresor i njegovi kolaboracionisti dobavljali su i dovla~ili izSrbije, Rumunije, Bugarske, Ukrajine i drugih isto~noevropskih zemalja,kao {to su i avio-bombe tipa OFAB-250.85

794

85 AIIZ, inv. br. 2-793.



2. Dobrovoljci i dobrovolja~ke jedinice JNA

U Bosni i Hercegovini su od druge polovine 1991. u JNA postojale brojne dobrovolja~ke jedinice koje su, u skladu sa Uputstvom o prijemudobrovoljaca u JNA (septembra 1991.) i drugim dokumentima, vrbovale,formirale, naoruàle, opremile i obu~ile komande, jedinice i ustanoveJNA. U 1992. su po op{tinama objedinjene u “lake brigade” i tada sumogle imati vi{e od 100.000 dobrovoljaca JNA. Svrha njihovogregrutovanja (primali su platu) bila je da se nadoknadi neuspjehmobilizacije za realizaciju plana RAM.

Oktobra 1991. na dubrova~kome rati{tu su, pored JNA, dejstvovalei srpske “dobrovolja~ke jedinice”, koje su, u sadejstvu sa snagamaJNA, razorile i sravnile selo Ravno.86 I dokumenta vojne provenijencijevisokog stepena povjerljivosti tako|e potvr|uju postojanje “dobrovolja~kih

jedinica” krajem 1991, posebno na podru~ju Bosanske krajine. Naosnovu tih dokumenata moè se utvrditi da je tada u Bosanskoj krajini(na primjer u Bosanskom Petrovcu) vr{ena mobilizacija “vojnihobveznika i dobrovoljaca, koji su bili u okviru JNA”. Po~etkomdecembra 1991. JNA je mobilisala jedan broj “dobrovoljaca” JNA isa podru~ja Sarajeva i smjestila ih u vojne kasarne u Lukavici.87

Rukovodstvo SDS-a Bosne i Hercegovine i srpski narod prihvatilisu JNA, “{titili” je “gde je to objektivno mogu}e”, odazivali se u ratnei dobrovolja~ke jedinice, maksimalno sara|ivali sa komandama,“dosta se odgovorno” pona{ali prema ratnim materijalnim sredstvima,

795

86 Agresija..., str. 1; AIIZ, inv. br. 2-489 i 491.

87 AIIZ, inv. br. 2-232; Isto, inv. br. 3-311.



itd.88 Na poziv JNA “dobrovoljci” su se masovno odazivali. Tako se udrugoj polovini 1991. u 5. korpusu svakim danom broj “dobrovoljaca”

sve vi{e pove}avao.89

I generalmajor Ratko Mladi} je u svojstvu komandanta 9.(Kninskog) korpusa JNA, na samom po~etku 1992. bio angaòvan naformiranju “dobrovolja~kih i ratnih jedinica” u Bosni i Hercegovini.On je, s tim u vezi, tokom januara 1992, sa saradnicima vi{e puta

boravio u Drvaru (oko 5. i 20. januara). Obra}aju}i se prisutnima na poligonu Sportsko-rekreativnog centra, a nakon obilaska mobilizacijom popunjene 11. motorizovane brigade stacionirane u Drvaru, Mladi} je20. januara, izme|u ostalog, rekao da su proveli mobilizaciju i

popunili “redove borcima iz Drvara i susjednih op{tina”.90

Dobrovoljaca je bilo u svim komandama, jedinicama i ustanovamaJNA u Bosni i Hercegovini. Samo u 744. pozadinskoj bazi (Sarajevo)17. februara 1992. bilo je 11 vodova dobrovoljaca.91

796

88 AIIZ, inv. br. 2-75, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 908-1, 20. mart1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ (“na li~nost NG[“). Takvo je drànjerukovodstva SDS-a i srpskog naroda, po ocjeni generala Kukanjca, bilo “sasvimnormalno”, jer je, kako on tvrdi, “i ovde sasvim objektivno srpski narod ugroèn ianalogno tome” JNA {titi “interese srpskog naroda”.

89 Slobodna Bosna, br. 3, 14. oktobar 1991, str. 4.

90 Oslobo|enje, 21. januar 1992, str. 4. Tada je Ratko Mladi} naglasio kako“nema potrebe da se bilo ko u Bosni i Hercegovini nervira zbog toga {to smoproveli mobilizaciju i popunili ovu na{u ratnu jedinicu. Mi tu jedinicu spremamozbog onog zlu ne trebalo. Spremamo je u slu~aju da Tu|man krene da ostvarisvoje zle namjere i silom uzme ono {to mu ne pripada...” i da bi “stali na branik mira na{oj djeci i neja~i”.

91 AIIZ, inv. br. 2-1965, PREGLED PODATAKA O RAZMJE[TAJU IKAPACITETIMA POZADINSKIH JEDINICA I USTANOVA 2. VOJNE OBLASTI/17. februara 1992./ Po jedan vod dobrovoljaca bio je u: 1. tehni~kom skladi{tu municijeu Hadì}ima; Odjeljenju 1. tehni~kog skladi{ta municije Krupanjska Rijeka — Pazari};2. tehni~kom skladi{tu municije Koran — Pale; Odjeljku skladi{ta municije Renovica;5. tehni~kom skladi{tu pogonskog goriva Ilija{; Odjeljku 5. tehni~kog skladi{ta pogonskoggoriva Semizovac; Intendantskom i Sanitetskom skladi{tu, te intendantskom bataljonuButile; 3. tehni~kom skladi{tu municije Ustikolina — Fo~a; 4. tehni~kom skladi{tu municijeVi{egrad; Odjeljku 4. tehni~kog skladi{ta municije Rudo i 6. tehni~kom skladi{tu pogonskihsredstava Vardi{te.



Brojno stanje “dobrovolja~kih jedinica” (dobrovoljaca JNA) uzoni odgovornosti 2. vojne oblasti je, prema “strogo poverljivim”

(“Vojna tajna”) zaklju~cima generala Kukanjca iz Procjene stanja naprostoru Bosne i Hercegovine u zoni odgovornosti 2. vojne oblasti,od 20. marta 1992, upu}enim General{tabu Oruànih snaga SFRJ(li~no na~elniku General{taba, generalu Adì}u), do tog dana iznosilo

je 69.198 ljudi. Ilustrativan je raspored tih jedinica. Najve}i broj“dobrovolja~kih jedinica” bio je uglavnom, u onim op{tinama ukojima su Bo{njaci, prema popisu stanovni{tva iz 1991, ~inili ve}inskostanovni{tvo. Uveliko su to bili obveznici Teritorijalne odbrane.Stupanje u dobrovoljce je stimulisano na razne na~ine. Tako su, primjeraradi, “dobrovoljci JNA” u Fo~i, prema navedenom dokumentugenerala Kukanjca, imali 3.000 pripadnika, Novom Sarajevu i Ilidì

2.800, Novom Gradu 2.400, Gora`du 2.000, Travniku 1.970, Doboju1.844, Zenici 1.761, Hadì}ima 1.500, Kaknju 1.270 i dr.92

Broj “dobrovoljaca” u zonama korpusa izgledao je ovako :9. korpus (Knin) 2.20010. korpus (Biha}) 2.3005. korpus (Banja Luka) 16.75017. korpus (Tuzla) 8.2404. korpus (Sarajevo) 33.200.93

U “dobrovolja~kim jedinicama” koje je formirao 4. korpus JNAna prostoru 4. vojne oblasti u op{itnama: Kalinovik, Fo~a, âjni~e iGora`de do 20. marta 1992. bilo je uklju~eno 6.500 ljudi.94

Navedene “dobrovolja~ke jedinice” su, u skladu sa odlukamanajvi{eg vojnog rukovodstva, bile formirane u ~ete, odrede i bataljonei bile su, kao i druge srpske oruàne formacije, pod direktnomkomandom JNA.95

797

92 AIIZ, inv. br. 2-75, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 908-1, 20. mart 1992.- General{tabu Oruànih snaga SFRJ (“na li~nost NG[“).

93 Isto.

94 Isto.

95 Isto; AIIZ, inv. br. 2-769, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, General{tabOruànih snaga SFRJ, I uprava, Str. pov. br. 585-2, 03. april 1992. — Komandi 2. vojne



Formiranje {tabova, odreda i brigada dobrovolja~kih jedinicasmanjenog sastava i njihova “adekvatna” popuna starje{inskim kadrom

iz JNA i naoruànjem i opremom utvr|ena je u General{tabu Oruànihsnaga SFRJ. Tako je zastupnik saveznog sekretara za narodnu odbranu(general Blagoje Adì}), po{to je saslu{ao informacije i prijedloge “ostanju i mogu}nostima jedinica JNA na prostoru Bosne iHercegovine ..., 25. marta 1992. naredio da se “u {to kra}em roku”

pristupi “formiranju {tabova, odreda i brigada dobrovolja~kih jedinicasmanjenog sastava i njihovoj adekvatnoj popuni starje{inskimkadrom iz JNA i naoruànjem i opremom”. Sve “dobrovolja~kesastave” je do 15. aprila 1992. trebalo “vojno organizovati i povezatisa komandama JNA u zoni njihove odgovornosti”.96

798

oblasti; Isto, inv. br. 2-90, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2050, 07. april 1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar i Komandi 2. vojne oblasti na RKM; Isto, inv. br. 2-110, Komanda 2. vojne oblasti,Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2501, 26. april 1992. - General{tabu Oruànihsnaga SFRJ - Operativni centar i drugima; Isto, inv. br. 2-224, Vojna po{ta 4509 Beograd,Pov. br. 11-9, 07. februar 1992, Vojnoj po{ti 9808 Pan~evo; Isto, inv. br. 2-769, Saveznisekretarijat za narodnu odbranu, General{tab Oruànih snaga SFRJ, I uprava, Str. pov. br. 585-2, 03. april 1992. - Na li~nost komandanta ili N[ i Komandi 2. vojne oblasti; Isto,inv. br. 2-770, Komanda 17. korpusa, Str. pov. br. 11/2-89, 26. april 1992. - General{tabuOruànih snaga SFRJ i Komandi 2. vojne oblasti; AIIZ, inv. br. 2-2280, Savezni sekretarijatza narodnu odbranu, General{tab Oruànih snaga SFRJ, III Uprava, Pov. br. 2391-1, 13.

septembar 1991, UPUTSTVO O PRIJEMU DOBROVOLJACA U JUGOSLOVENSKU NARODNU ARMIJU; Isto, inv. br. 5352, Zapisnik, Dopuna izjave \. \.; Isto, inv. br.7-49; Isto, inv. br. 7-50; Slobodna Bosna, br. 3, 14. oktobar 1991, str. 4; ICTY, Predmet:Br. IT-02-54-T, paragraf 386, nap. 781; ICTY, Predmet: Br. IT-94-I-T, Dokazni materijalsvjedo~enja pukovnika JNA O. S., 5. juni 1996, str. 46.

Pomenute “dobrovolja~ke jedinice” po generalu Milutinu Kukanjcu; nisu ulazileu formacijski sastav ratnih jedinica JNA, ni u sastav srpske Teritorijalne odbrane,odnosno bile su “van formacijskog sastava JNA i TO”, tj. nijedan “dobrovoljac”, ponjemu, nije bio “predvi|en za popunu RJ 2. VO /ratne jedinice 2. vojne oblasti - prim. S. ^./, a samo manji dio je iz TO Bosne i Hercegovine”. Me|utim, na osnovudrugih podataka, tako|e vojnog porijekla, a naro~ito zaklju~ka generala Adì}a od 25.marta 1992. o povezivanju “dobrovolja~kih sastava” “sa komandama JNA u zoni

njihove odgovornosti”, pouzdano se moè zaklju~iti da su u drugoj polovini 1991, a ikasnije, sve srpske oruàne formacije i druge “dobrovolja~ke” jedinice bile podneposrednom komandom JNA (Isto).

96 AIIZ, inv. br. 2-769, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, Na~elnik General{taba Oruànih snaga SFRJ, general-pukovnik Blagoje Adì}, 25. marta 1992.



Po~etkom aprila 1992. Komanda 2. vojne oblasti i jedinice “ukriznim podru~jima zona odgovornosti” bile su u punoj borbenoj

gotovosti, sa teì{tem njenog ja~anja, izvo|enjem obuke “na zemlji{tuu vje`bovnim reonima”, izradi plana upotrebe i kontroli teritorije,stanja u jedinicama, kao i formiranju snaga milicije. U kasarni Bijeljina

je u toku 31. marta i 1. aprila 1992. primljeno “dosta dobrovoljaca”.97

U jedinicama 2. vojne oblasti je u prvoj polovini aprila 1992.vr{ena ubrzana obuka “dobrovoljaca”, radi njihovog osposobljavanja“za izvr{enje osnovnih borbenih zadataka”. U jedinice 4. korpusaJNA je, u toku 2. aprila, primljeno 40 “dobrovoljaca” sa kojima je“odmah zapo~eta intenzivna obuka”. Na aerodrom Biha} 11. aprilastiglo je 497 vojnika za popunu 9. i 10. korpusa. Prihvat preostalog

kontingenta raspore|enih vojnika za popunu korpusa i njihovoraspore|ivanje i prevoènje do jedinica izvr{eno je sljede}eg dana.Dana 12. aprila do{lo je 90 vojnika, tako da je do tada na aerodromBiha} stiglo ukupno 587 vojnika. Na biha}ki vojni aerodrom, 22.aprila je sletio vojni avion sa 200 uvje`banih zlo~inaca, koji su zaobilje`je na kapama imali ~etni~ke kokarde.98

799

— Komandi 2. vojne oblasti; Isto, inv. br. 2-1238. Nosioci tog zadatka bili su Komanda2. vojne oblasti, u saradnji sa General{tabom Oruànih snaga SFRJ, Personalna upravai Sektor pozadine SSNO-a.

97 AIIZ, inv. br. 2-84, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni centar, Str. pov. br.10/36-1905, 01. april 1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar;Isto, inv. br. 2-87, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-1987, 02. april 1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv. br. 2-88, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-1940, 02.april 1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv. br. 2-89,Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-1957, 03. april1992.- General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv. br. 2-85,Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2000, 05. april1992.- General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv. br. 2-86,Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2025, 06. april1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar i drugima; Isto, inv. br.

2-90, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2050, 07.april 1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar i drugima.

98 Isto, inv. br. 2-116, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-1941, 02.april 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - Za sektor pozadine (Pozadinski izvje{taj - OP 44); Isto, inv. br. 2-94, Komanda 2. vojne oblasti,



Komande i jedinice 4. i 9. korpusa su 5. aprila 1992. radile naopremanju “vojnih obveznika”, koji su pozvani u jedinice korpusa.

Interesantno je ista}i da je po~etkom aprila u nekim jedinicama JNAdo{lo do pojedina~nog i grupnog napu{tanja poloàja. Tako je kod jedinica 5. korpusa, koje su angaòvane u rejonu Kupresa, do{lo do pojedina~nog napu{tanja poloàja. Kod jedinica 17. korpusa isti~u da“na moral negativno uti~e napu{tanje poloàja” komandanta i 155“vojnih obveznika” iz 17. partizanske brigade 38. partizanske divizije.99

Sredinom i krajem druge sedmice aprila 1992. sve jedinice 2. vojneoblasti bile su u punoj borbenoj gotovosti. Teì{te aktivnosti jedinicavan borbenog dodira bilo je, izme|u ostalog, i na pripremi i obucimobilisanog ljudstva “za izvr{avanje borbenih zadataka”. U Kalinoviku

je tokom aprila ubrzano izvo|ena obuka srpskih “dobrovoljaca”artiljerijske specijalnosti na topovima - haubicama od 120 mm.100

Krajem aprila 1992. u jedinice 2. vojne oblasti svakodnevno su pristizali “dobrovoljci”, koji se “odmah upu}uju na obuku i na tajna~in se brojno stanje znatno pobolj{alo”. Tako je u Kalinovik izBile}e, âjni~a i Gacka 22. aprila 1992. stiglo 200-250 srpskih“dobrovoljaca”, kojima se odmah priklju~ilo i 50 mje{tana. Nakon{to su se opremili u Vojnoj po{ti 3550 oti{li su za Mostar sa 33 vozila,

pokretnom radionicom, bolnicom, 2 mala komandno-{tabna kola i 6topova. Iz iste vojne po{te je pomenutog dana prema Fo~i (u Vojnu

po{tu 4120) krenula jedinica JNA sa oko 25 motornih vozila itopovima, gdje ih je u Staroj Kasabi ~ekalo 400 “rezervista” JNA. Na

podru~ju Fo~e, posebno u naselju ]erezluk, neposredno je uo~iagresije svaka srpska ku}a primila od tri do pet “dobrovoljaca” iz

800

Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2150, 11. april 1992. - General{tabuOruànih snaga SFRJ - Operativni centar, i drugima; Isto, inv. br. 2-95, Komanda 2.vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2180, 12. april 1992,General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar, i drugima; Agresija..., str. 30.

99 AIIZ, inv. br. 2-85, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2000, 05. april 1992.- General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar.

100 AIIZ, inv. br. 2-93, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2125, 10. april 1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativnicentar i drugima; Isto, inv. br. 2-94, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim,Str. pov. br. 10/36-2150, 11. april 1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ -Operativni centar, i drugima; Agresija..., str. 32.



Srbije i Crne Gore. U 14. motorizovanoj i 216. brdskoj brigadi se 25.aprila “vr{i ubrzana obuka dobrovoljaca i osposobljavanje za

izvr{enje osnovnih borbenih zadataka”. U garnizonu Banja Luka jedo 27. aprila obu~eno 240 “vojnih obveznika”. Stoga je u svim jedinicama nastavljeno sa “intenzivnom obukom radi ja~anjaborbene gotovosti”. Komandanti 9, 5. i 10. korpusa su, krajem aprila,referisali o borbenoj gotovosti vr{iocu du`nosti Saveznog sekretara zanarodnu odbranu generalpukovniku Blagoju Adì}u u Banjoj Luci.101

Mnogi su “dobrovoljci” obu~avani i na Manja~i.102

801

101 AIIZ, inv. br. 2-109, 2-110, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrnitim, Str. pov. br.10/36-2501, 26. april 1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ -Operativni centar i drugima; Isto, inv. br. 2-113; Komanda 2. vojne oblasti, Operativnideùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2525, 30. april 1992. - General{tabu Oruànih snagaSFRJ - Operativni centar, i drugima; AIIZ, inv. br. 3-1259.

102 AIIZ, inv. br. 2-1238; ICTY, Predmet: Br. IT-94-I-T, Dokazni materijalsvjedo~enja pukovnika JNA O. S., 4. juni 1996, str. 1-2; Slobodna Bosna, 19. juli 2003,str. 19. Sa izvo|enjem obuke “dobrovoljaca” na Manja~i se po~elo krajem 1991. Tom je obukom u novembru 1991. rukovodio pukovnik Bogdan Suboti} (pomo}nik na~elnika Centra vojnih {kola u Banja Luci (Isto).



3. Oruàne jedinice Srpske demokratskestranke Bosne i Hercegovine

Posebno mjesto u planiranju, pripremanju i izvo|enju genocidneagresije na Bosnu i Hercegovinu pripada petokolona{koj Srpskojdemokratskoj stranci Bosne i Hercegovine. Naime, ta stranka je, radiobaranja svih legalnih organa vlasti Bosne i Hercegovine i formiranjasrpske Bosne i Hercegovine i njenog priklju~enja Srbiji i Crnoj Gori,odmah, nakon izbora i dolaska na vlast, u skladu sa instrukcijamaVelikosrpskog pokreta, a posebno Slobodana Milo{evi}a li~no, i uzneposrednu pomo} JNA, uklju~ila u aktivnosti na formiranju oruànihformacija i naoruàvanju srpskog naroda.103

Glavni odbor Srpske demokratske stranke Bosne i Hercegovine,na ~elu sa Radovanom Karadì}em, je, sredinom 1991. svim op{tinskim

odborima izdao naredbu da se na teritoriji Bosne i Hercegovine formirajuoruàne formacije i “pri|e organizovanom naoruàvanju srpskognaroda”. U cilju realizacije navedene naredbe trebalo je uspostavitineposredne kontakte sa JNA.104

Na sjednicama najvi{ih organa petokolona{ke SDS Bosne iHercegovine u drugoj polovini 1991. razmatrano je pitanje formiranjasrpskih oruànih formacija i vojnog organizovanja srpskog naroda. Nasjednici Izvr{nog odbora SDS-a 6. septembra 1991. je, izme|u ostalog,zaklju~eno da Srbi “idu u dobrovoljce JNA”, kako bi se kontinuirano

802

103 AIIZ, inv. br. 3-240/1, Zapisnik sa Pete sjednice Izvr{nog odbora Srpskedemokratske stranke, odràne 7. novembra 1991.

104 AIIZ, inv. br. 2-794; Izjava Sabrije Pojski}a data autoru. Taj zadatak za podru~jeop}ine Konjic dobio je Strahinja (\or|a) @ivak (ro|en 1932. u selu Br|ani-Konjic).



obezbijedilo da “Srbi idu u kasarne”. Politi~ki savjet SDS-a na sjedniciod 15. oktobra 1991. je ukazao i na zna~aj vojnog organizovanja, naro~ito

u gradovima. Zaklju~eno je da treba “u tom smislu dati uputstvaop{tinskim i mjesnim odborima”. Zanimljivo je ista}i i ~injenicu da je na toj sjednici nagla{eno da treba upozoriti JNA da osigura komunikacije.U tom smislu je Milivoje Tutnjevi} upozorio kako “treba pozvatiJugoslovensku narodnu armiju da obezbjedi mostove na Drini”.105

Nakon toga, uslijedila je nova naredba SDS-a, koja je objelodanjena26. oktobra 1991. u Banja Luci (Naredba je, tako|e, u potpunosti

prihva}ena i od “Autonomne Regije Krajina”). Tom je naredbom,izme|u ostalog, trebalo formirati jedinice za front i komande mjesta;“uspostaviti punu mobilnost Teritorijalne odbrane”; “sve mla|e

ljude do 40 godina prevesti iz civilne za{tite u Teritorijalnu odbranu”i pretpo~initi je korpusu “kao ratne jedinice”; “paravojne formacije,ako postoje, odmah rasformirati i prevesti u Teritorijalnu odbranu”;od “dezertera prikupiti svo oru`je i opremu” i dr. Za “ve}i uspjehkompletne akcije” predvi|eno je odre|ivanje i ratnih poreza.106

Nakon tzv. “plebiscita” srpskog naroda u Bosni i Hercegovini (9.i 10. novembra 1991.) SDS je, uz neposrednu saradnju i podr{ku JNA,

poja~ala svoje zlo~ina~ke aktivnosti u vezi sa formiranjem oruànihformacija.107

Srpska demokratska stranka je u drugoj polovini 1991., u skladu

sa navedenim naredbama, a posebno one o formiranju “ jedinica zafront” i drugim odlukama o organizovanju paradràvnih organa, a u ciljuformiranja kolaboracionisti~ke “Republike Srpske Bosne i Hercegovine”kao “federalne jedinice u sastavu savezne dràve Jugoslavije”, uzneposrednu pomo} i podr{ku JNA, otpo~ela sa formiranjem oruànihformacija. Polaze}i od ocjene da su “opredijeljeni za Jugoslaviju, za

803

105 AIIZ, inv. br. 3-206; Isto, inv. br. 3-110, Zabilje{ke sa sjednice Savjeta Srpskedemokratske stranke Bosne i Hercegovine, odràne 15. oktobra 1991.

106 AIIZ, inv. br. 3- 400/1-1, NAREDBA SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE/BOSNE I HERCEGOVINE/, Sarajevo, 26. oktobar 1991. Rasformiranje paravojnihformacija (“ako postoje”) i njihovo prevo|enje u Teritorijalnu odbranu je, po tojnaredbi, trebalo “obavezno sprovesti”.

107 Dnevni izvje{taj, br. 72, 5. juli 1992.



JNA i spremni da prihvate razmje{taj i smje{taj jedinica JNA”,Srbi su na teritoriji Bosne i Hercegovine formirali paravojne op{tinske,

rejonske i okru`ne {tabove “teritorijalne odbrane”. Tako je ve} u drugoj polovini 1991. na podru~ju Bosanske krajine formirano vi{e ilegalnihop{tinskih i okru`nih {tabova srpske “teritorijalne odbrane”, kao {to su:Bosanski Petrovac, Bosansko Grahovo, Glamo~, Pritoka - Biha}, BosanskaKrupa, Lu{ci Palanka i dr. Ti paradràvni organi SDS-a formirali suvojne jedinice “od srpskog naroda”. Brojno stanje tih vojnih jedinicana podru~ju op{tina: Drvar, Bosanski Petrovac, Bosansko Grahovo iGlamo~ do 18. februara 1992. iznosilo je 4.448 vojnih “obveznika”.Sa podru~ja tih op{tina u sastav 11. motorizovane brigade JNA, nakonnjenog formiranja, u{la su 2.022 vojna “obveznika” (546 iz Drvara;584 iz Petrovca; 412 iz Grahova i 480 iz Glamo~a). Od ukupnog broja

vojnih “obveznika” u tu jedinicu je 1.620 odnijelo kompletnu vojnuopremu (Drvar 420 kompleta; Petrovac 440; Grahovo 350 i Glamo~410 kompleta). Brojno stanje jedinica “od srpskog naroda” na podru~ju“pojedinih op{tina rubnog podru~ja Okruga Biha}” je do 18. februaraiznosilo 6.450 vojnih “obveznika” (Pritoka - Biha}- 2.500; BosanskaKrupa - 3.000 i Lu{ci Palanka - 950 vojnih obveznika).108

U vezi sa formiranjem srpskih jedinica interesantno je ukazatina podatke koji upu}uju na zaklju~ak da su jo{ u toku 1990. i sredinom1991, a posebno u drugoj polovini te godine, na podru~ju isto~neHercegovine, centralne Bosne i Bosanske krajine ve} postojale i

“djelovale” takve formacije. Naime, jo{ u toku 1990. prije izbora, unekim mjestima Bosne i Hercegovine s prete`no srpskim stanovni{tvom,formirani su posebni ~etni~ki odredi, kao {to je slu~aj sa ~etni~kim odredom

Kara|or|eu Nevesinju, na ~elu sa “vojvodom” Arsenijem Grahovcem.109

Sredinom 1991. na podru~ju Ilidè postojale su jake srpske oruàneformacije, koje su brojale 300 naoruànih ljudi. Me|u organizatorimatih jedinica zna~ajno mjesto je zauzimao Nedeljko Prstojevi}.110

804

108 AIIZ, inv. br. 2-232, Okru`ni {tab teritorijalne odbrane Biha}, Str. pov. br.06/1-1/92, 18. februar 1992. - Komandi 405. pozadinske baze.

109 N. Durakovi}, nav. dj., str. 270; Borba, 11. juni 1991, str. 1-5.

110 Slobodna Bosna, br. 20, 12. mart 1992, str. 4. Tako je u julu 1991. NedeljkoPrstojevi}, funkcioner Srpske demokratske stranke Ilidè, odnio u kasarnu spisak “dobrovoljaca” sa podru~ja Ilidè koji su bili “spremni staviti se na raspolaganje JNA”.



Radoslav Br|anin je 18. septembra 1991, u jeku mobilizacijskekrize za plan RAM, ispred “Autonomne regije Bosanska krajina” u

Banjoj Luci, pozvao sve “dobrovoljce” iz Bosanske krajine da se odmah jave najbliòj kasarni. Tom prilikom je izjavio da “istinski mir uJugoslaviji zavisi od ja~ine JNA”, tj. srpske okupacione vojske.111

Sljede}eg je dana (19. septembra 1991.) je i na sjednici Saveznogizvr{nog vije}a, u okviru razmatranja politi~ko bezbjednosne situacijeu Jugoslaviji, pored pitanja naoruàvanja srpskog stanovni{tva uBosni i Hercegovini od JNA, bilo govora i o srpskim paravojnimformacijama. S tim u vezi, Sabrija Pojski} i Mustafa engi} su upozorilina djelovanje tih formacija i ukazali na opasnost ukoliko se bude tolerisalonjihovo djelovanje, posebno sa stanovi{ta na~ina njihovog naoruàvanja.

Oni su pod paravojnim formacijama tretirali i “srpsku teritorijalnuodbranu”. Pojski} je tada predloìo da sve paravojne formacije trebarazoruàti. Me|utim, re~eno je, ko je taj koji to moè u~initi.112

Raspoloìvi podaci pokazuju da je na teritoriji Bosne i Hercegovineformiran veliki broj srpskih oruànih formacija. Na osnovu zaplijenjenegra|e SDS-a pouzdano se moè utvrditi da je na podru~ju Visokogformirano vi{e takvih jedinica. Za formiranje srpskih oruànih formacijana podru~ju Visokog bili su zaduèni kapetan I klase Mom~ilo Goran~i}i Stevo Haramba{i} iz viso~ke kasarne i Nenad Vanovac. Pomenutioficiri su pravili spiskove “dobrovoljaca” sa podru~ja Visokog, Ilija{a,Vare{a i drugih mjesta, a Vanovac je, pored toga, nadgledao i organizaciju

tzv. srpskih kriznih {tabova. U formiranju srpskih vojnih formacijau~estvovali su i @ika Dabi}, Blagoje [akota, Branislav Krsmanovi} idrugi. Blagoja [akota je, u svojstvu predsjednika Mjesnog odbora SDS-a Tu{nji}i, a po zadatku Op{tinskog odbora SDS-a Visoko, u selima:Gorani, Tu{nji}i, Zagorice i Grajani izvr{io anketiranje za “dobrovoljce”u JNA. Na podru~ju Zim~e formirano je vi{e takvih formacija, sa“Rejonskim {tabom TO”, koje su bile potpuno vojni~ki ustrojene. Brojnostanje tih jedinica iznosilo je 470 ljudi (sa~uvan je spisak pripadnika tih

805

111 Oslobo|enje, 19. septembar 1991.

112 Izjave Sabrije Pojski}a i Mustafe êngi}a date autoru. Povodom toga uSaveznom izvr{nom vije}u je pokrenuto pitanje o ulozi JNA u Bosni i Hercegovini.Pojski} i engi} su insistirali da se uloga JNA u odnosu na Bosnu i Hercegovinu izvedena ~istac - za kakvu se to Jugoslaviju ona bori. Me|utim, bilo je o~igledno da JNAzastupa velikosrpski koncept o formiranju “Velike Srbije”.



jedinica). “Rejonski {tab TO” sastojao se od komandanta i zamjenika,zatim komandanta za obavje{tajne i bezbjednosne poslove, komandanta

za pozadinu, zatim referenta za op{te poslove, radiofonistu i kurira.[tab se sastojao od tri ~ete (“~eta TO Topuzovo Polje”; “~eta TOZim~a” i “~eta TO Paljike”), koje su se sastojale od po ~etiri do petodjeljenja. Navedene jedinice su bile dobro naoruàne, a sva naoruànalica u{la su u sastav ~eta “Srpske teritorijalne odbrane”.113

Na osnovu sa~uvanih spiskova srpskih oru anih jedinica na podru~juSarajeva (sa imenom i prezimenom, godinom ro|enja, adresomstanovanja, ~inom, ta~nom evidencijom zaduènog naoruànja i dr.),stacioniranih na Ilidì, Hrasnici, Osijeku, Luànima, Vojkovi}ima, Grlici,Vrelu Bosne, Doglodima, Otesu, Blaùju, Brije{}u, Brije{}e Brdu,mjesnim zajednicama M. Obradovi}, 21. maj i drugim lokacijama,tako|e se moè utvrditi da je rije~ o vojnim oruànim jedinicama kojesu uklju~ivale veliki broj Srba (na hiljade), te da su u vojnom pogleduizuzetno dobro organizovane.114

Srpska demokratska stranka je i na lokaciji Kromolj i Slatina uSarajevu formirala oruànu formaciju, koja je u po~etku brojala 12, akasnije 50 ljudi. Komandir te jedinice u po~etku je bio Slavko Petrovi},koji je izvr{io mnoge zlo~ine nad Bo{njacima, posebno na podru~juVogo{}e, a kasnije Ranko Tadi}. Me|u njenim ~lanovima od marta1992. bio je i Jovo (An|elka) Ninkovi}, mesar.115

Oruàne srpske formacije SDS-a djelovale su i na podru~jusarajevskih mjesnih zajednica Omer Masli}, Blagoje Parovi} i Otes,zatim na Alpa{inom Polju, Dobrinji, Bu}a Potoku, Doglodima,Pionirskoj Dolini i drugim, dok su mnoge grupe djelovale i u drugim

prigradskim naseljima oko Sarajeva. Komandir oruàne jedinice na podru~ju mjesnih zajednica Omer Masli} i Blagoje Parovi} bio jeBudimir Obradovi}, njegov zamjenik Goran Smiljani}, a pripadnici:Branislav [trbac, Mladen Mandi}, Slobodan Mandi}, Rade Ivankovi},

806

113 AIIZ, inv. br. 2-549/5, Centar slu`bi bezbjednosti, Stanica javne bezbjednostiVisoko, br.17-22/02-375/91, 27. okotbar 1991; Dnevni izvje{taj, br. 72, 5. juli 1992. i

br. 85, 18. juli 1992.; Slobodna Bosna, br. 22, 26. mart 1992, str. 5; AIIZ, inv. br. 2-804.114 AIIZ, inv. br. 2-545, 547 i 803.

115 AIIZ, inv. br. 2-795. Mesar Ninkovi} je ro|en 1941. u selu Bogovi}i (Pale), astalno je, prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, bio nastanjen u ul. Slatina br. 41 Sarajevo.





Za vojna pitanja na Dobrinji bili su zaduèni Jovan Pejovi} i Ne|o Bosni}. Petar Radi} i Miroslav Kraji{nik su, u neposrednoj vezi

sa JNA, formirali oruànu jedinicu u Pionirskoj Dolini. Radi} je biou stalnom kontaktu sa oficirima JNA koji su bili zaduèni za formiranje,naoruàvanje i obuku srpskih jedinica.122

Major Pero Despotovi} je, zajedno sa ~elnim ljudima SDS-a,formirao srpske oruàne formacije na Ilidì.123

Predrag Radovanovi}, zvani Coka, me|u prvima je radio naorganizovanju srpskih vojnih formacija u Vogo{}i.124

Na podru~ju Gornje i Donje Bio~e (ilija{ka op{tina) formirane sudvije srpske oruàne ~ete. Komandant ~ete u Gornjoj Bio~i, koja je

brojala osamdeset ljudi, bio je Du{ko Pustivuk, rezervni kapetan JNA,a njegov zamjenik Rade Vrlje{. Komandir ~ete u Donjoj Bio~i, koja je brojala oko {ezdeset ljudi, bio je Simo Crnogorac.125

Komandant garnizona JNA u Han Pijesku, Dragomir Milo{evi},direktno je u~estvovao u organizovanju srpskih oruànih formacija na{irem podru~ju Romanije. Naime, on je jo{ od septembra 1990. bio uneposrednim kontaktima sa rukovodstvom SDS-a Bosne i Hercegovine,

posebno sa Rajkom Duki}em, predsjednikom Izvr{nog odbora stranke.126

Na Sokocu su, u drugoj polovini 1991, postojali naoruàni srpskiodredi.127

Krajem 1991. i po~etkom 1992. JNA je u mjestima sa ve}inskimsrpskim stanovni{tvom formirala i niè jedinice van mobilizacijskihzbori{ta i van stalnog mjesta komande (kasarne). Tako su, primjeraradi, tri brdska bataljona 216. brdske brigade formirali takve jedinice:3. brdski bataljon na podru~ju Mili}a, 1. brdski bataljon na podru~ju

808

122 AIIZ, inv. br. 2-540; Isto, inv. br. 3-2905.

123 AIIZ, inv. br. 3-375; Press-centar Armije Republike Bosne i Hercegovine, br.102-02/15, 23. oktobar 1992.

124 AIIZ, inv. br. 3-385.125 AIIZ, inv. br. 3-2592, Izjava Branislava Heraka.126 Posebno izdanje, br 2, 28. april 1992.127 Slobodna Bosna, br. 4, 21. novembar 1991, str. 3.



Gu~eva (SO Rogatica) i 2. brdski bataljon na podru~ju Sokoca. To su bila jezgra za formiranje jedinica Srpske demokratske stranke. Od tih

jedinica JNA (u Mili}ima, Gu~evu i Sokocu) izdvojene su jedinice pod vo|stvom SDS-a. Rajko Ku{i} je 4. marta 1992. od formiranog bataljona u Gu~evu sebi “odabrao” jedinicu i stacionirao je na Borike. Na tom je podru~ju ta jedinica silom preuzimala pojedine dru{tveneobjekte, formirala punktove, plja~kala i otimala imovinu Bo{njacima,

postavljala barikade i dr.128

General Vladimir Vukovi} (komandant 5. korpusa) u januaru1992. obe}ao je predsjedniku Op{tine Klju~ i njegovim saradnicimada }e sa podru~ja te op{tine mobilisati jedinicu ja~ine bataljona.129

Na Palama su Srbi formirali vi{e oruànih jedinica. Organizatoritih formacija bili su: Radomir Koji}, Rajko Ku{i}, Milo{ Vukadin -[vabo, Ratko Kusmuk, Desimir Petrovi} i Rajko Kova~evi}. Neophodno

je ista}i da su oni zna~ajnu podr{ku dobijali od biv{ih radnika MUP-aVlastimira Kusmuka, izvjesnog [kobe, zatim Novice Stanara, koji sei prije agresije na Bosnu i Hercegovinu isticao u maltretiranju izlostavljanju Bo{njaka, zatim izvjesnog Jovi~i}a, te Bobana Petrovi}a(radnika Saveznog sekretarijata za unutra{nje poslove u Beogradu), koji

je bio posebno poznat po svirepom odnosu prema logora{ima.130

Raspoloìvi podaci ukazuju na zaklju~ak da su na podru~ju Fo~e1991. postojale srpske oruàne formacije organizovane u vodove,

~ete, odrede i bataljone. Op{tinski odbor SDS-a Fo~a je, “rade}i navojni~koj organizaciji srpskog naroda”, vrlo brzo formirao 8 bataljona.Juna mjeseca 1991. izvr{ena je, prema kazivanju Miroslava Stani}a,

predsjednika SDS-a Fo~e, smotra jednog bataljona na planini Zlataj,sa kompletnim naoruànjem i opremom.131

809

128 AIIZ, inv. br. 2-2809, Izjava na~elnika [taba 216. brdske brigade potpukovnikaJNA Asima Dàmbasovi}a.

129 Isto, inv. br. 2-2586, Komanda 30. partizanske divizije, inv. br. 157-1, 30. januara 1992. — Komandi 30. partizanske divizije.

130 Dnevni izvje{taj, br. 74, 7. juli 1992.; Slobodna Bosna, br. 4, 21. novembar 1991, str. 3.

131 Intervju Miroslava Stani}a, predsjednika Srpske demokratske stranke Fo~e,na “TV Srni” 8. aprila 1995.



Na podru~ju Fo~e je djelovalo vi{e dobro naoruànih ~etni~kihodreda, kao {to su odredi Dragan Nikoli}, Jankovi}, Nika~evi}, Elez,

Zaga i dr. Odred Dragan Nikoli} dobio je naziv po poginulom “vojvodi”Draganu Nikoli}u, a bio je sastavljen od fa{ista SDS-a Fo~e, gdje jeu~estvovao u zlo~inima nad Bo{njacima na tom podru~ju. Odred

Jankovi} predvodio je Gojko Jankovi} iz Fo~e (ìvio je u Herceg- Novom), a bio je sastavljen od srpskih pla}enika iz Crne Gore i Fo~ei vr{io je zlo~ine na podru~ju Tjenti{ta, Prijedora, Broda na Drini,\e|evu, Trnova~i, Miljevini i drugim mjestima. Odred Nika~evi} ~inilisu pripadnici aktivnog i rezervnog sastava srpske milicije. Vodio ga jeMiodrag Nikoli} (biv{i milicioner Stanice javne bezbjednosti Fo~e) ismatran je specijalnom jedinicom. Odred Elez bio je sastavljen, uglavnom,od ~lanova porodice Elez iz Miljevine. Prije pogibije odredom je

komandovao Pero Elez. Jedinicu Zaga je vodio Dragoljub Kunarac(ìvio je u Tivtu), sastavljenu od Crnogoraca i Srba iz Fo~e. Pripadnicinavedenih oruànih formacija, izvr{ili su mnoge masovne zlo~ine nad

bo{nja~kim civilnim stanovni{tvom na podru~ju Fo~e.132

Na podru~ju Rogatice je djelovalo vi{e vojnih formacija SDS-a.Glavni organizatori u njihovom formiranju bili su: Mile Sokolovi}, VeljkoBojovi}, Zdravko i Slavko Lubarda, Mladen Vasiljevi} (komandir milicijeu Rogatici) i dr.133

Srpska demokratska stranka Rogatice je januara 1992, podokriljem JNA, formirala specijalnu jedinicu u koju su regrutovali

pedeset “najagresivnijih srpskih ekstremista”, pod vo|stvom zlo~incaRajka Ku{i}a.134

810

132 AIIZ, inv. br. 2-746; Dnevni izvje{taj, br. 42, 5. juni 1992.; Press-centar Armije Republike Bosne i Hercegovine, br. 102/02-795, 24. januar 1993.; AIIZ, inv. br.2-2132, Republika Bosna i Hercegovina, Komanda 1. Dbr., pov. br. 16-21-1, 21. januar 1993. Boro Ivanovi}, direktor Osnovne {kole u Godijenu formirao je i naoruào~etni~ku jedinicu u tom mjestu i uklju~io je u agresorski napad na Fo~u.

133 AIIZ, inv. br. 328.

134 Isto. ^lanovi te jedinice bili su: Ljubinac, zvani Pijano (sin Vese); Miroslav(Jove) Zoranovi}, zvani Kinja; izvjesni Ne{kovi} (sin Du{ana); zatim izvjesni Ne{kovi}(sin Milo{a); Goran Kanostrevac; Milo{ (zvani Tri{o) Ne{kovi}; te Zoran (Ratka) Ne{kovi}; Mladen (Koje) Koji}; Joja Zoranovi}, Mi{o Bojevi} i mnogi drugi. Oni suna podru~ju Rogatice izvr{ili brojne zlo~ine nad Bo{njacima.



Srpske oruàne formacije na podru~ju Doboja predvodili su DragoLjubi~i}, koji se nalazio na du`nosti komandanta ~etni~kog odreda, te

njegov zamjenik Tihomir Gligori}. Te formacije izvr{ile su masovnezlo~ine na podru~ju Doboja.135

Organizatori formiranja srpskih oruànih formacija na zeni~kom podru~ju, uz svesrdnu pomo} oficira JNA iz zeni~koga garnizona, bilisu: Slobodanka Hrva}anin, Radovan Glogovac, Bo{ko Jefti} i Zarije[ar~evi}, ~lanovi uèg rukovodstva SDS-a Zenica.136

Na podru~ju Bugojna formirano je vi{e srpskih oru anih formacija,koje su bile organizovane u odjeljenja, vodove, ~ete i odrede.137

General Savo Jankovi} (komandant 17. korpusa JNA) je na podru~ju

sjeverne Bosne formirao vi{e srpskih oruànih jedinica.138

Formiranje oruànih formacija na podru~ju Konjica organizovao je Strahinja @ivak, ~lan Izvr{nog odbora SDS-a Konjic. Nakon {to jetokom 1991. obezbijedio preko stotinu cijevi pje{adijskog oru`ja koje

je podijelio Srbima u Bradini, on je te godine u Bradini formirao ~etusa tri voda. Za komandira ~ete imenovan je Damjan \or|i}, a komandirivodova bili su Dragan Vuji~i}, Snjeàn Gligorijevi} i Radoslav Kuljanin.To potvr|uje da je @ivak tokom 1991. na podru~ju Bradine realizovaonaredbu Radovana Karadì}a, vo|e SDS-a Bosne i Hercegovine, o

pripremi za oruànu pobunu. U cilju {to boljeg organizovanja oruànih

jedinica SDS-a, @ivak je pa ljivo odabirao saradnike, kojima je povjeravao poslove u vezi sa daljim naoruàvanjem, organizacijom i pripremanjemzlo~ina. U tom je cilju, krajem marta 1992. u Konjicu organizovao dogovor sa Damjanom \or|i}em, Desimirom Mrkaji}em i Vasom Vuji~i}em.Tom prilikom je odlu~eno da Rajko \or|i} “preuzme vode}u uloguvojnog organizovanja naoruànih pripadnika u Bradini i njihovupripremu za oruànu pobunu”. Na istom sastanku Strahinja @ivak

je Damjanu \or|i}u predao spisak vojnih obveznika iz Bradine, sa

811


136 Dnevni izvje{taj, br. 64, 27. juni 1992. i br. 106, 8. avgust 1992.; AIIZ, inv. br. 2-785.

137 Dnevni izvje{taj, br. 111, 13. avgust 1992.

138 AIIZ, inv. br. 2-785.



naznakom vojno-evidencionih specijalnosti (VES-ova), u cilju {toefikasnijeg organizovanja oruànih jedinica. Sve te aktivnosti oko

organizacije i formiranja tih formacija, uklju~uju}i i plan mobilizacije iodràvanja veza, ra|ene su u saradnji sa JNA. To potvr|uje i dokumento preuzimanju strogo povjerljivog materijala pod {ifrom Vatra, a kojise odnosio na plan mobilizacije ljudstva i odràvanja veza.139

Za koordinatora borbenih dejstava na podru~ju Konjica imenovan je, poslije dolaska u Bradinu aprila 1992, Rajko \or|i}, koga su zvalikomandir ili vojvoda. Njegov zamjenik je bio Nedeljko Samoukovi}, aRadovan Mr{i} pomo}nik za organizacijske i mobilizacijske poslove.140

Rajko \or|i} je ustrojio vojnu organizaciju pripadnika srpskognaroda. Formirao je dvije ~ete sa po tri voda i jedan prate}i vod.Komandir 1. ~ete bio je Milovan Kuljanin, a 2. Damjan \or|i}. Komandir 1. voda 1. ~ete bio je Dragan Vuji~i}, 2. voda 1. ~ete Dragan Mrkaji}i 3. voda 1. ~ete Ranko @uà. Komandir 1. voda 2. ~ete bio je MladenGligorijevi}, 2. voda 2. ~ete Snjeàn Gligorijevi}; i 3. voda 2. ~eteBranislav Beko Gligorijevi}. Komandiri 1. voda u prvoj ~eti bili suBoro Koprivica, Goran Gligorijevi}, Nenad Dragutinovi} i PeroMrkaji}; 2. voda 1. ~ete Rajko, Mihajlo i Gojko Mrkaji} i 3. voda 1.~ete Slobodan, Zdravko i An|elko Kuljanin. Komandiri odjeljenja u 2.~eti bili su Milenko i Nedeljko Kuljanin (2. vod) i Mirko \or|i}, teMilivoje, Milan i \uro Gligorijevi} (3. vod), dok za 1. vod nijeutvr|en. Komandir prate}eg voda bio je Vuka{in Mrkaji}. U okvirutog voda bio je raspore|en i jedan minobaca~ od 82 mm, koji je biolociran na Baraku{i. Ni{andìja je bio Damjan Gligorijevi}, a njegov

pomo}nik Goran Gligorijevi}. Drugi minobaca~ od 82 mm nalazio seiznad Mrkaji}a ku}a. Ni{andìja je bio Zoran Kuljanin, a pomo}nik @eljko Mrkaji}. Jedan minobaca~ od 60 mm duìo je @eljko Mrkaji},a drugi Branislav Gligorijevi}. Navedene jedinice su, pored pomenutognaoruànja, imale i 60 ru~nih bombi.141

812

139 AIIZ, inv. br. 2-521. Taj strogo povjerljivi materijal je 29. avgusta 1991.Desimir Mrkaji} preuzeo od predsjednika op{tine Bile}a, naslovljen na “Centar

Konjic — SDS”, i predao ga \uri Kuljaninu.140 Isto. Velimir Miljani} je isklju~en iz {taba nakon {to je sklonio ènu sa

djecom u Nevesinje.

141 Isto.



Pomenute oruàne formacije su, pripremaju}i se za agresiju naBosnu i Hercegovinu, na {irem rejonu Bradine izvr{ile kopanje rovova

za ljudstvo i tehni~ka sredstva, te gradili zemunice.142

Tokom provo|enja priprema za agresiju na Bosnu i HercegovinuStrahinja @ivak je nastojao okupiti {to vi{e naoruànih lica. U tom secilju dogovorio i sa Miladinom \or|i}em, iz sela Zuki}i, da se naoruàniSrbi iz tog sela organizacijski poveù, jer je u Zuki}ima bilo maloSrba, te nisu mogli sami voditi oruànu borbu. Tom prilikom @ivak jenagla{avao da se nacisti~ka ideja “svi Srbi u jednoj dràvi” moèostvariti samo uz upotrebu sile. Na isti na~in su u organizaciju vojnih

jedinica u Bradini uklju~eni i naoruàni Srbi iz Br|ana.143

Organizator i vo|a oruànih srpskih formacija u Nedàri}ima bio

je Uro{ Rakanovi} iz Sarajeva, ~lan Srpske demokratske stranke. On jesa spiska koji mu je predao Momir Vukadin od oko 140 mladi}a srpskenacionalnosti odabrao 25 i prebacio ih u kasarnu u Nedàri}ima, teuklju~io u oruàne formacije SDS-a po~etkom 1992. Nakon {to sudobili i zaduìli naoruànje Rakanovi} ih je prebacio na Pale radiizvo|enja obuke.144

U formiranje oruànih srpskih formacija u Dobro{evi}ima bili suuklju~eni Maksim Mili}evi}, sa sinom, zatim Ne|o Vuji~i} i drugi.

Oni su organizovali i seoske straè u kojima su, pored ostalih,u~estvovali: Drago Vuji~i}, Veljko Mirkovi}, Stevo Petri~evi} sa sinom

Draganom, i Cvijan Petri~evi} sa sinom Mi{om. U~estvovali su unapadu i zlo~inima u Ahatovi}ima.145

Na podru~ju Podlugova je, u drugoj polovini 1991, djelovala srpskaoruàna formacija koja se sastojala od nekoliko odjeljenja. Na ~elu teformacije nalazio se penzionisani pukovnik JNA. I u Ni{i}ima je formirana~etni~ka ~eta. Sli~ne formacije postojale su i u Krivajevi}ima, Vare{ui mnogim drugim mjestima Bosne i Hercegovine.

813

142 Isto. Vojno-istra`ni organi Armije Bosne i Hercegovine prona{li su i pregledali

dvije zemunice.143 Isto.

144 AIIZ, inv. br. 2-797.








Srpski MUP je, u skladu sa Zakonom o unutra{njim poslovima,a u koordinaciji i saradnji sa snagama SFRJ (Savezni sekretarijat za

unutra{nje poslove) i srbijanskim snagama (Ministarstvo unutra{njih poslova Srbije), razoru ao nesrpsko stanovni{tvo, uglavnom Bo{njake,zatim hapsio, ispitivao, tukao i protjerivao civile; u~estvovao u formiranjukonclogora; deportovao, zlostavljao i ubijao civile u logore; ograni~avaoslobodu kretanja; prisiljavao na rad; ubijao i masakrirao civile (Bo{njake);u~estvovao u osvajanjima, plja~kao i ru{io stambene, vjerske i drugeobjekte, itd. Na taj je na~in MUP srpskih kolaboracionista u Bosni iHercegovini, u koordinaciji i saradnji sa bezbjednosnim snagamaSrbije, igrao jednu od klju~nih uloga u svim aspektima zlo~ina150

protiv Bosne i Hercegovine, uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima.

Srpska milicija je u~estvovala u borbenim dejstvima i u zauzimanju

“srpskih” teritorija, kao, primjera radi, na podru~ju Doboja, ~ije jeu~e{}e “bilo veliko (~ak i 70% sastav milicije)”.151 U borbenim dejstvima

je sredinom 1992. od Jevrejskog groblja do Milinkladske ulice (uSarajevu) bilo uklju~eno 3.000 milicionara.152

Milicija je angaòvana i u vojnim jedinicama, posebno u vojnoj policiji.153

U plja~kama “svih vrsta” u~estvovali su i vojnici i (rezervni)milicionari (uniformisana lica - i vojne i paravojne formacije), pri ~emu

je “otu|ena velika koli~ina materijala i robe”.154

816

Stoga isti~emo, da svi kadrovi srpske nacionalnosti, zaposleni u Ministarstvuunutra{njih poslova, kao i drugim dràvnim organima Bosne i Hercegovine, kojirade protivno odlukama Skup{tine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, vi{e nepredstavljaju kadrove Srpske republike Bosne i Hercegovine niti srpski narod”(AIIZ, inv. br. 3-319).

150 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 258-269 i 272-273; AIIZ, inv. br.5352, Zapisnik izjave \. \.

151 AIIZ, inv. br. 2-2878, Srpska Republika Bosna i Hercegovina, Ministarstvoza unutra{nje poslove, Sarajevo, KRA]I OSVRT NA DOSADA[NJI I NEKI OSNOVNI PRAVCI DALJEG RADA MUP-A (Rezime sa sastanka rukovodnih radnika MUP-a od11. jula 1992.), Sarajevo, juli 1992, str. 6, 11 i 13.

152 Isto, str. 8.153 Isto, str. 7.154 Isto, str. 7, 10 i 16. “Bilo je slu~ajeva da starje{ina vozi oplja~kanu robu,

ili se prilikom smjene formira kolona kojom se odvla~i roba, pa kad se na punktu



Srpska milicija je pruàla pomo} “u prvim borbenim linijama”,kao na primjer u isto~noj Hercegovini, gdje je dràla “prve borbene

linije”.155 U tom je cilju Ministarstvo za unutra{nje poslove Srpske Republike Bosne i Hercegovine sredinom maja 1992. donijelo posebnunaredbu (Broj: 01-1/92, od 15. maja 1992.) da se organizuje milicija,kao i druge slu`be MUP-a, u ratne jedinice, koje su u saradnji sadrugim jedinicama, uklju~uju}i i Vojsku Srpske Republike BiH ,156

u~estvovale u agresiji i drugim oblicima zlo~ina.

Polaze}i od ocjene da je za uspje{no ratovanje neophodno imati iefikasan sistem radioveza, Srpska demokratska stranka je, uz neposrednu

pomo} JNA, organizovala uspostavljanje ilegalnog sistema radioveza,kojim su povezana gotovo sva podru~ja u Bosni i Hercegovini. Svesrpske oruàne formacije u Bosni i Hercegovini su dobro razradile sistemorganizovanja i odràvanja veza, koje “veoma dobro funkcioni{u” i

povezuju Olovo, Sokolac, Kalinovik, Trnovo, Konjic, Pale, Ilija{, Visokoi druga mjesta. Naime, sistem radioveza je bio u skladu sa planom veza

pod {ifrom Vatra. Taj plan je sadràvao : Razgovornik, Klju~ zarazgovornik, Tablicu za legitimisanje, Plan rada radiostanica veze,azimute za postavljanje radioantena i drugo.157

Za organizovanje i odràvanje radioveza nabavljena je i odgovaraju}aoprema vojnog porijekla (radiostanice RUP-12, ~iji je domet bio od 12do 15 km zavisno od antene, te RUP-3, dometa 3 km).158

Na podru~ju Ravne Romanije postavljen je i relej, koji je bioneprestano obezbje|en oruànom posadom. Stariji vodnik Milan Mati}(iz kasarne Viktor Bubanj) je Vladi SAO Romanije “poklonio” PUH sakompletnim sredstvima veze.159

817

zaustave ili im se suprotstave ovla{tena lica, i oru`je se potezalo da se sprije~iorgan za unutra{nje poslove u vr{enju slu`bene radnje - onemogu}avanje plja~ke…”(Isto).

155 Isto, str. 9 i 13.

156 Isto, str. 12.

157 AIIZ, inv. br. 2-521.158 Isto.

159 Slobodna Bosna, br. 4, 21. novembar 1991, str. 3; Isto, broj 21, 19. mart 1992,str. 4.





i Hercegovine. Te operacije su imale za cilj zauzimanje teritorije iistrebljenje Bo{njaka. To je posebno bilo o~igledno u zoni odgovornosti

5. korpusa JNA, gdje su jedinice raspore|ene u Bosanskoj Krupi, 6. brigada 10. partizanske divizije preuzele kontrolu na teritoriji, kao i nadrugim podru~jima, i vlast predale SDS-u.161

Izvje{taji JNA o tim osvaja~kim akcijama govore o saradnji JNAsa srpskom Teritorijalnom odbranom i drugim naoruànim srpskimsnagama za vrijeme tih operacija (izvo|enje borbenih dejstava), pri~emu je rukovo|enje i komandovanje bilo u rukama JNA. Tako su,

primjera radi, aprila 1992. jedinice JNA “uspje{no” izvodile borbenadejstva zajedno sa kolaboracionisti~kim jedinicama srpske Teritorijalneodbrane. Jedinice 17. korpusa JNA su 18. aprila 1992, u sadejstvu sa

srpskom Teritorijalnom odbranom, policijom i elementima Takti~kegrupe 17. vodile operacije u Bosanskom [amcu, koje su rezultiralezauzimanjem Grada. Jedinice srpske Teritorijalne odbrane iz Zvornikasu, zajedno sa oklopnim bataljonom JNA, bile uklju~ene u operacijamaza Kula Grad. Sli~na je situacija bila i u drugim mjestima.162

Hronologija tih operacija osvajanja i snage koje su bile uklju~ene,taktika koja je bila kori{tena i najva`nije od svega lokacija op{tinakoje su napadnute, jasno pokazuje model i metode primijenjene odstrane velikosrpskog agresora i njegovih izvr{ilaca. O~igledno je da teoperacije nisu bile izolovane niti spontani napadi, nego su bile dioveoma dobro pripremljenih strategijskih planova u cilju zauzimanjaBosne i Hercegovine i formiranja jedinstvene srpske dràve.163

819

161 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragraf 386, nap. 781.

162 AIIZ, inv. br. 2-1239, Komanda 17. korpusa, Str. pov. br. 11/43-460, 6. april1992 — Komandi 2. vojne oblasti i dr, Izvje{taj o stanju u zoni korpusa; Isto, 2-1260.Komanda 2. vojne oblasti, Operativni dràvni tim, Str. pov. br. 10/36-1987, 5. april1992. — General{tabu Oruànih snaga SFRJ — Operativni centar; Isto, 2-169 i 1279,Vojna po{ta 5027, Sarajevo, Int. br. 25/25/142-760, 16. april 1992, - Na li~nostkomandanta; Isto, 2-1274, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni centar, Str. pov. br.

10/36-2298, 17. april 1992. — Operativnom centru General{taba oruànih snaga SFRJ,“Vrlo hitno”; Isto, 2-1245, Komanda 17. korpusa, Str. pov. br. 11/4-3, 17. april 1992. — Komandi 2. vojne oblasti (Operativnom centru), Izvje{taj o stanju na teritoriji; ICTY,Predmet: Br. IT-02-54-T, paragraf 389.

163 ICTY, Predmet : Br. IT-02-54-T, paragraf 391.



Komande, jedinice i ustanove JNA bile su angaòvane i naformiranju i razvoju jedinica srpske Teritorijalne odbrane u Bosni i

Hercegovini, pruàju}i pomo}, ne samo u formiranju srpskih organavlasti, ve} i snaga Teritorijalne odbrane.164 JNA je, pored formiranja,obezbje|ivala i intendantska i tehni~ko-materijalna sredstva (uglavnomnaoruànje i municiju) srpskim jedinicama Teritorijalne odbrane.165

Komanda 2. vojne oblasti je “u skladu sa postignutim dogovoromi obe}anjem iz Beograda”, vr{ila i kadrovsku popunu (sa aktivnimvojnim licima) u Teritorijalnoj odbrani Srpske Republike Bosne i

Hercegovine.166 Me|utim, ve} u maju 1992. ta praksa je napu{tena i

820

164 AIIZ, inv. br. 2-2689, Komanda 2. vojne oblasti, DT broj /bez broja — prim.

S. ^./, 7. marta 1992. — Komandantu 2. vojne oblasti; Isto, inv. br. 2-2690, Komanda10. korpusa, Str. pov. br. 03/87-104, 28. marta 1992. — Komandi 2. vojne oblasti.165 AIIZ, inv. br. 2-108, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str.

pov. br. 10/36-2467, 24. april 1992. — G[ OS SFRJ, Operativnom centru i drugima; Isto,inv. br. 2-2696, Komanda 10. korpusa, Str. pov. br. 19/81-442, 23. aprila 1992. — Komandi2. vojne oblasti. Tako se “srpska op{tina Bosanska Krupa” u drugoj polovini aprila1992. obratila Komandi 530. pozadinske baze i 10. korpusu “za pomo} u formiranju jedinica TO i njihovo obezbe|enje intendantskim i tehni~kim MS (prvenstvenonaoruànje i municija)”. Pomo}nik komandanta za pozadinu Komande 10. korpusa, pukovnik Grujo Bori} je, “imaju}i u vidu nare|enje Saveznog sekretarijata zanarodnu odbranu (Str. pov. br. 359-1) od 21. februara 1992. godine, kao i trenutnupoliti~ku situaciju na teritoriji ove op{tine”, obavje{tavaju}i Komandu 2. vojne

oblasti, u telegramu (Str. pov. br. 19/81-442 od 23. aprila 1992.) iznio mi{ljenje “da imtreba odobriti odre|ena MS koje bi izdala 530. PoB” /pozadinska baza — prim. S. ^./.Generalpukovnik Milutin Kukanjac je, “imaju}i u vidu hitnost realizacije zadatakana formiranju jedinica TO srpske op{tine Bosanska Krupa”, a u skladu sanare|enjem Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (Str. pov. br. 359-1) od 21.februara 1992. godine, 24. aprila 1992. (Str. pov. br. 31/103-40-1) naredio Komandi 10.korpusa i Komandi 530. pozadinske baze da iz “vi{kova u jedinicama 10. korpusaraspolo`vih rezervi u 530. PoB” izdaju naoruànje, municiju i opremu za“novoformirane jedinice TO SO /teritorijalne odbrane Skup{tine op}ine - prim. S. ./Bosanska Krupa”. Tom prilikom general Kukanjac je posebno naglasio da“nedostaju}a sredstva” - telegramom traè od Tehni~ke uprave Saveznog sekretarijataza narodnu odbranu, sa “pozivom na nare|enje Na~elnika G[ OS SFRJ (pov. br.2268-1 od 30. decembra 1991. godine) i moju saglasnost” (AIIZ, inv. br. 2-195,Komanda 10. korpusa, Str. pov. br. 19/31-442, 23. april 1992. - Komandi 2. vojne oblasti;Isto, inv. br. 2-196, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 31/103-40-1, 24. april 1992.- Komandi 10. korpusa i Komandi 530. pozadinske baze (na li~nost komandanta).

166 AIIZ, inv. br. 2-1674, Srpska Republika Bosna i Hercegovina, Ministarstvoodbrane, Broj: 21-89/92, Sarajevo, 27. aprila 1992. — Komandi Druge vojne oblasti.





Teritorijalna odbrana srpskih kolaboracionista je bila uspostavljenaod postoje}ih jedinica Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine,

uglavnom, u mjestima sa znatnom srpskom populacijom. Formiranjetakve teritorijalne odbrane bilo je u suprotnosti sa Ustavom SFRJ i SR Bosne i Hercegovine. Zakon o narodnoj odbrani je progla{en 28.februara 1992, zajedno sa Proklamacijom Ustava Srpske Republike

Bosne i Hercegovine. Tim je zakonom oformljen okvir za formiranjekolaboracionisti~kog Ministarstva odbrane u kontekstu formirane“Republike” i artikulirana njegova uloga na osnovu Zakona, uklju~uju}i

Nacrt planova razvoja, snabdjevanja i obu~avanja snaga.167

JNA, MUP Srbije i Ministarstvo odbrane Srbije su formirali inaoruàvali srpsku Teritorijalnu odbranu, koja se maja 1992. uklopila u

jedinstvenu Vojsku Srpske Republike Bosne i Hercegovine, kao jednu od“tri srpske vojske”. “Odbrambene” srpske strukture u potpunosti suzavisile o podr{ci i snabdijevanju od JNA (naoruànje, vojna tehnika,oprema i dr.). Ta je pomo} nare|ena i organizovana sa najvi{egkomandnog nivoa JNA, zasnovanim na instrukcijama General{tabaOruànih snaga SFRJ, odnosno Savezne Republike Jugoslavije od 3.oktobra 1991. nelegalnog “Predsjedni{tva SFRJ”. I jedinice Teritorijalneodbrane iz Srbije su upadale u Bosnu i Hercegovinu, pruàju}i podr{kusrpskoj Teritorijalnoj odbrani i drugim srpskim oruànim formacijama,kao na primjer, jedinice Teritorijalne odbrane iz Loznice i Valjeva.168

Nacionalni savjet bezbjednosti Srpske Republike Bosne i Hercegovine pod dominacijom Srpske demokratske stranke objavio je (do 15. aprila1992.) neposrednu ratnu opasnost , kao i punu mobilizaciju snagaTeritorijalne odbrane kolaboracionisti~ke Srpske Republike Bosne i

Hercegovine. Komandu nad tim snagama imao je “ministar” odbrane pukovnik Bogdan Suboti} (srednje rangirani oficir JNA prije peruzimanja njegovog novog politi~kog imenovanja).169

Oruàne jedinice SDS-a (srpska Teritorijalna odbrana i srpskamilicija) su, prema “pouzdanim” podacima generala Milutina Kukanjca,

822

167 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragraf 372.

168 Isto, paragrafi 373, 375, 381 i 386, nap. 781.






obu~avanje ~lanova i simpatizera Srpske demokratske stranke. PukovniciBelo{evi} i \or|i} su bili u neposrednoj vezi sa Saveznim sekretarijatom

za narodnu odbranu i li~no generalom Blagojem Adì}em. Pukovnik \or|i}, kao sekretar Saveza komunista-Pokreta za Jugoslaviju (SK-PJ), je bio u stalnim kontaktima i sa jednim brojem nastavnika i asistenatana Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu, koji su prihvatili velikosrpskuideologiju i politiku.173

Na navedenim sastancima, a u skladu sa stavom JNA da se~lanovi SDS-a i ostali Srbi “dobrovoljno” prijavljuju na vojnu obukui ga|anje, dogovoreno je da oficiri JNA, pod vidom “dobrovoljaca”,izvode obuku oruànih jedinica SDS-a za agresiju i druge zlo~ine.

Nakon toga, u kasarne su stalno pristizale grupe od 15 do 20 ljudi,

najprije iz Sarajeva, a zatim sa Pala, iz Fo~e, Sokoca, Zenice, êlincai drugih mjesta Bosne i Hercegovine. Major Trivi} je u lukavi~kimkasarnama organizovao obuku, izme|u ostalog, i za oko 250-300taksista srpske nacionalnosti za rukovanje minobaca~ima, “zoljama” i“osama”. Istovremeno, major Pero Despotovi} je u istu kasarnu doveooko hiljadu srpskih “dobrovoljaca”.174

Obuka je, uglavnom, izvo|ena u trajanju od dvije sedmice.Teorijski dio obuke izvo|en je u navedenim kasarnama, a prakti~ni,odnosno bojevo ga|anje, u Vojkovi}ima, Tilavi i Pazari}u. Teì{te naobuci dato je izvo|enju ga|anja sa “zoljama”, “osama” i minobaca~imaod 60 mm. Detaljno je prou~avan snajper, kao i svi pi{tolji i mitraljezi.

Obuku su izvodili major Trivi}, koji je bio organizator i rukovodilactih aktivnosti, zatim kapetani Momir Tom~i} i Boro Milkovi}, poru~nik Perko Alimpi} i Nedeljko Martinovi}, a povremeno su se uklju~ivali i

poru~nik Bogoljub Pelemi{, stariji vodnik Mati} i dr. (svi ti oficiri su bili iz 228. bataljona Vojne policije 4. korpusa JNA). Poru~nik Alimpi},vojni policajac iz kasarne Viktor Bubanj je realizator obuke za u~esnikena barikadama u Sarajevu (29. februar - 2. mart 1992.), kako bi {to

bolje savladali sve tehni~ke detalje oko blokiranja Sarajeva.175

824

173 Slobodna Bosna, br. 4, 21. novembar 1991, str. 3; N. Durakovi}, nav. dj., str. 270;Slobodna Bosna, br. 22, 26. mart 1992, str. 8; AIIZ, inv. br. 374; Isto, inv. br. 2-785.

174 AIIZ, inv. br. 2-785; AIIZ, inv. br. 3-2905; Dnevni izvje{taj br. 93, 26. juli1992.; AIIZ, inv. br. 3-334 i 374; Slobodna Bosna, br. 21, 19. mart 1992, str. 4.

175 Isto.



Poslije zavr{ene obuke “dobrovoljci” su, u skladu sa dogovorom savisokim oficirima JNA, odlazili ku}ama sa zaduènom opremom, dok im

je naoruànje vojnim vozilima dovla~eno u porodi~ne ku}e i stanove.176U sarajevskoj kasarni Slobodan Princip Seljo (u Lukavici) srpski

“dobrovoljci” su obu~avani i za dejstva sa oklopno-mehanizovanimsredstvima. Kapetan Dunji} (komandant te oklopno-mehanizovane

jedinice) je, uz pomo} Mo~evi}a - ~lana uèg rukovodstva SDS-a uVojkovi}ima, li~no vr{io odabir i regrutaciju “dobrovoljaca” iz togmjesta. Nakon zavr{etka obuke i poslije odlaska “dobrovoljaca” izVojkovi}a (grupa od 70 do 80 Srba, razli~itih vojnih specijalnosti) unavedenu kasarnu je, u organizaciji SDS-a i predsjednika Ratka Adì}a,stigla velika grupa “dobrovoljaca” iz Ilija{a (250 - 300 Srba).177

Banjalu~ki korpus JNA (pod komandom generala Milana Uzelca) je u drugoj polovini 1991. posebnu pa`nju usmjerio na obu~avanjevojske. Taj korpus je “teritorijalce i dobrovoljce efikasno i brzoobu~avao”.178 Komanda 13. partizanske brigade 30. partizanskedivizije organizovano je 1. i 2. februara 1992. izvodila obuku u garnizonuMrkonji} Grad (selo Kula)179. General Momir Tali} je 1. juna 1992.naredio da se naoruàju svi vojnici koji su bili na obuci na Manja~i(obuka u vo`nji sa tenkovima, ga|anje iz svih borbenih vozila JNA iobuka pje{adijskih jedinica).180

JNA je krajem septembra 1991. na podru~ju Kovanj - Kramer Selo(SO Rogatica) organizovala obuku za 800 Srba u rukovanju automatskim

naoruànjem, minobaca~ima i protivavionskim mitraljezima.181Za obu~avanje Srba na podru~ju Mjesne zajednice Otoka bio je

zaduèn zastavnik Nedeljko Lizdek iz 228. bataljona vojne policije 4.korpusa JNA.182

825

176 Isto.

177 AIIZ, inv. br. 3-318.178 AIIZ, inv. br. 2-785; Slobodna Bosna, br. 3, 14. oktobar 1991, str. 4.

179 AIIZ, inv. br. 2-2585, Komanda 30. partizanske divizije, Pov. br. 156-1, 30.

januara 1992. — Komandi 5. korpusa.180 AIIZ, inv. br. 2-2563, Radna zabilje{ka pukovnika JNA O. S., 18. maja 1992,str. 238; Slobodna Bosna, 19. juni 2003, str. 19.

181 AIIZ, inv. br. 3-328.182 AIIZ, inv. br. 2-538.



Obu~avanje srpskih oruànih formacija Mjesne zajednice Bu}a Potok vr{ili su kapetani Momir Tom~i} i Boro Milkovi}. Obuka je

izvo|ena na streli{tu Vojkovi}i, zatim na Tilavi i drugim mjestima.Organizovano je ga|anje iz pi{tolja svih vrsta, zatim automatskih pu{aka, pu{komitraljeza, “zolja”, “osa” i bombi.183

Obu~avanje u rukovanju oru`jem na podru~ju Dobrinje vr{ili su Ne|o Bosni}, Dragutin Mihajlovi} i drugi. U obuci Srba u rukovanju protivavionskim topovima, koje je Teritorijalna odbrana Bosne iHercegovine “kupila” za potrebe obezbje|enja Vazduhoplovnog zavodaOrao, aktivno je u~estvovao i Neboj{a êkrlija, direktor tog zavoda(za direktora je postavljen od Srpske demokratske stranke). Te topoveêkrlija je ustupio Srbima, koji su svakodnevno razarali porodi~ne

ku}e u naseljima Sokolje i Brije{}e.184

Masovno i intenzivno obu~avanje u rukovanju oru`jem naoruànih pripadnika Srpske demokratske stranke i drugih Srba sa podru~jasarajevskih op{tina Novi Grad i Novo Sarajevo organizovano je februarai marta 1992. Obuka je izvo|ena u Tilavi, Lukavici i Vojkovi}ima. Na

jednom bojevom ga|anju u Vojkovi}ima bilo je oko hiljadu ljudi.185

U obu~avanju u rukovanju naoruànjem posebno su bili aktivni pripadnici srpskih oruànih formacija sa Alipa{inog Polja. Naime, zanjih je JNA, vi{e puta organizovala obuku. Jedna od tih obuka jeorganizovana krajem februara 1992. u kasarni Viktor Bubanj, kojoj je

prisustvovalo 80-90 ljudi, a druga oko 10. marta, kada je izvedeno i bojevo ga|anje iz pje{adijskog naoruànja na streli{tu u Vojkovi}ima, gdje je svaki polaznik dobio po 30 metaka za jedina~nu i rafalnu paljbu.186

826

183 Isto.

184 AIIZ, inv. br. 2-540 i 541.

185 AIIZ, inv. br. 2-538.

186 AIIZ, inv. br. 3-326. Prilikom izvo|enja bojevog ga|anja u Vojkovi}ima (oko10. marta 1992.) sa pripadnicima srpskih oruànih formacija sa podru~ja Alipa{inogPolja istovremeno je izvodila ga|anje (na drugoj strani streli{ta) jedna grupa pripadnika paradràvne teritorijalne odbrane tzv. “Srpske Bosne i Hercegovine” koju je predvodio Miroslav Kraji{nik, a koju su sa~injavali pripadnici srpskog naroda sa podru~ja Mjesnih zajednica Ko{eva i Ko{evskog Brda (Isto).



U Kalinoviku (na poligonu u Grajsovi}ima) je sredinom martaorganizovana obuka, kojoj je prisustvovalo oko 60 ljudi (svi iz ~ete

Rajka Cerovine). Obuku su izvodili kapetan Dragan i poru~nik Boro. Na tom poligonu je izvedeno obu~avanje u rukovanju minobaca~ima, bestrzajnim topovima, ru~nim baca~ima, “zoljama”, a “ukratko su ponovilii rukovanje automatskom pu{kom”. Iz tog arsenala naoruànja najprijesu starje{ine, a zatim i “dobrovoljci”, ispalili po nekoliko projektila ivi{e metaka. U Lukavici na poligonu u Tvrdini}ima, za pripadnikenavedenih srpskih formacija 20. marta ponovo je organizovana obukaiz pje{adijskog naoruànja, zatim ru~nih baca~a i minobaca~a, kao i“zolja”, gdje je prisustvovalo oko ~etrdeset Srba.187

JNA je i u Tilavi izvodila kra}u obuku i ga|anje. Tako su, poredostalih Srba, u Tilavu oti{li Gojko Kneèvi} i Mile Babi} (sa Alipa{inog

Polja), gdje su im oficiri JNA demonstrirali rukovanje automatskom pu{kom, “zoljom”, ru~nim baca~em i bombom. Tom prilikom je izvedenoi bojevo ga|anje iz automatske pu{ke.188

Specijalna obuka vr{ena je u Pan~evu. Tako je tokom 1991.organizovana obuka Srba (sa podru~ja Sarajeva) u tom mjestu, koja jetrajala 17 dana. Tu obuku je, pored ostalih, zavr{io i Nikola Briga,tjelohranitelj Jovana Tintora. S tim u vezi, raspoloìvi izvori ukazuju ina ~injenicu da “neki kapetan {alje ljude iz Lukavice i Tilave u Pan~evona obuku”.189

827

187 AIIZ, inv. br. 3-326, 334 i 356. U organizaciji navedene obuke sa pripadnicimaJNA u~estvovali su i Mi{o Mijatovi} i Mile Babi}.

Krajem marta 1992. u stanu Gojka Krnjaji}a (ulica Cetinska 17) odràn jesastanak na kome je prisustvovalo oko trideset Srba, me|u kojima, pored ostalih, ikomandiri vodova i odjeljenja. Tada je Mijatovi}, kao i nekoliko puta ranije, pokazivaokartu grada Sarajeva, na kojoj su ozna~ena podru~ja grada koja su navodno trebala pripasti pod upravu srpskih zlo~inaca. Na pomenutom sastanku prezentiran je i plannapada na RTV-dom i Stanicu milicije Novi Grad (Isto).

188 AIIZ, inv. br. 3-356.189 AIIZ, inv. br. 3-354 i 356; Isto, inv. br. 2-538. Obu~avanje u Pan~evu za izvo|enje

genocidne agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu organizovano je po instrukcijamanajvi{eg vojnog rukovodstva SFRJ. U tim aktivnostima posebno mjesto je pripadaloDrugoj (obavje{tajnoj) upravi General{taba Oruànih snaga SFRJ. Interesantno jeista}i da je vojno-obavje{tajna slu`ba JNA, pored Kontraobavje{tajne slu`be, imalazna~ajnu ulogu u planiranju, pripremi i izvo|enju agresije na Bosnu i Hercegovinu.Me|u brojnim ~injenicama koje to nedvosmisleno potvr|uju ukazat }emo nainstruktivni dogovor za obavje{tajce iz sastava 2. vojne oblasti JNA koji je odràn u



I na podru~ju sarajevske op{tine Centar je, u skladu sa zahtjevomJNA da se Srbi “dobrovoljno” javljaju na vojnu obuku, organizovano

vojno obu~avanje ~lanova i simpatizera Srpske demokratske stranke idrugih Srba. Evidenciju “dobrovoljaca” za vojnu obuku i ga|anje vodili suPetar Rudi}, predsjednik Op{tinskog odbora SDS-a SO Centar i MiroslavKraji{nik iz Mjesne zajednice Pionirska Dolina. Koordinator tih aktivnosti

bio je Slavko Baji}, ~lan Mjesnog odbora SDS-a Ko{evo II.190

Vojna obuka i bojevo ga|anje za Srbe sa podru~ja op{tine Centar,u organizaciji SDS-a i JNA, odràvano je od jeseni 1991. Obuka jeizvo|ena u kasarnama Viktor Bubanj i Mar{al Tito, a bojevo ga|anje navojnom streli{tu u Vojkovi}ima. Na tom streli{tu JNA je, poredostalog, davala oru`je i municiju, ali i fizi~ki obezbje|ivala streli{te.191

U kasarni Rajlovac JNA je organizovala obuku za ga|anje izminobaca~a. Tako su, primjera radi, Slavi{a i Ljubi{a Vrlje{ iz Bio~e

828

drugoj polovini marta 1992. Tada je u Obavje{tajnom [kolskom centru Pan~evo, poinstrukcijama Druge (obavje{tajne) uprave General{taba Oruànih snaga SFRJ, organizovansastanak za obavje{tajce iz Sarajevskog, Banjalu~kog, Tuzlanskog, Biha}kog i Kninskogkorpusa (iz sastava 2. vojne oblasti), Bile}kog (iz sastava 4. vojne oblasti) i Uì~kogkorpusa JNA. Za taj dogovor odabrani su obavje{tajci razli~itog nivoa (od na~elnikaodjeljenja za obavje{tajne poslove komandi vojnih oblasti, na~elnika odjeljenja zaobavje{tajne poslove u komandama korpusa, do obavje{tajnih oficira u brigadama ispecijaliziranim ~etama). Na tom sastanku su razra|eni mjesto, uloga i zna~aj vojno-

obavje{tajne slu`be i specijaliziranih izvi|a~ko-diverzantskih jedinica u izvo|enjuagresije na Bosnu i Hercegovinu. Pri tome su, izme|u ostalog, odre|eni prioritetniciljevi napada (AIIZ, inv. br. 2-535).

Polaznici tog kursa su prije i u toku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinuorganizovali razne obavje{tajne i borbene aktivnosti i formirali grupe obavje{tajaca-specijalista za psiholo{ko-propagandna djelovanja. S tim u vezi, veoma je karakteristi~ani po monstruoznosti nevi|en metod obavje{tajaca primijenjen na Kupre{koj visoravni. Naime, najprije je preko mas-medija {irena veoma perfidna propagandna aktivnost, uzsvesrdno angaòvanje SDS-a, o ugroènosti Srba na Kupresu. Nakon toga su u selaGornji i Donji Malovan, sa isklju~ivo srpskim stanovni{tvom, uba~ene grupe specijalacaJNA, koje su izvr{ile pokolj nad jednim brojem starijih i iznemoglih civila srpskenacionalnosti, da bi zatim plasirali vijest kako su ta sela napale usta{e i izvr{ile masakr

nad Srbima. To je bio povod za ve} pripremljeni dolazak Kninskog korpusa naKupre{ku visoravan kojim je tada komandovao Ratko Mladi} (Isto).190 AIIZ, inv. br. 3-335. Obu~avanje u rukovanju naoruànjem u selu Kromolj

organizovao je “neki Vlado”.

191 AIIZ, inv. br. 3-2905.



(ilija{ka op{tina) poha|ali tu obuku, a kasnije su u agresorskim jedinicamaopsluìvali minobaca~e na Paljevu.192

Po~etkom februara 1992. pukovnik Nenad Ba}anovi} organizovao je obuku za 100 civila iz sarajevskog naselja Kasindol, uglavnom, ~lanovaSrpske demokratske stranke. Obuka se sastojala od obu~avanja u li~nomnaoruànju. Izvedena je na lokaciji Malog Krià, mjesta prema Tvrdini}ima.Obuku su izvodili kapetan prve klase Milo{ Radosavljevi} i kapetanDragan [iljegovi}, dok ih je kontrolisao major Novica @ivanovi}, jedanod najvatrenijih zagovornika SDS-a me|u vojnicima JNA u Lukavici.193

Obu~avanje srpskih “dobrovoljaca” za izvo|enje agresije naRepubliku Hrvatsku i Republiku Bosnu i Hercegovinu vr{eno je i uTehni~ko-remontnom zavodu (TRZ) u Hadì}ima. Tokom 1991. u TRZ

je, radi obu~avanja i osposobljavanja, kako u rukovanju pojedinim vrstamaoru`ja i oru|a, upravljanju oklopnim vozilima, tako i vr{enju popravki,remontovanju motora na oklopnim vozilima, intervencija na artiljerijskimoru|ima i sli~no, primljen ve}i broj srpskih “dobrovoljaca”.194 Ta,uglavnom mla|a, lica su raspore|ivana u tenkovski, strelja~ki, auto iartiljerijski pogon. Nakon zavr{ene obuke, oni su upu}ivani na rati{tau Hrvatskoj, gdje su u~estvovali u agresiji na tu Republiku.195

Krajem marta 1992. u TRZ se “vr{i masovan prijem rezervistasa podru~ja Hadì}a, uglavnom mla|ih lica, isklju~ivo srpskenacionalnosti”. Oni su, u skladu sa njihovim VES-om (vojno-evidenciona

specijalnost) i strukom, raspore|ivani po pogonima, radi obu~avanja.Jedan broj “dobrovoljaca” iz strelja~kog pogona, koji su bili obu~eni urukovanju sa protiv-avionskim mitraljezima i protiv-avionskim topovima,raspore|ivan je po mitraljeskim gnijezdima koja su bila izgra|ena u ciljunavodne odbrane TRZ. U istom periodu su i sva stru~na lica, majstori i

829

192 AIIZ, inv. br. 3-2592.

193 Slobodna Bosna, br. 20, 12. mart 1992, str. 4.

194 AIIZ, inv. br. 3-3335. Uprava Tehni~ko remontnog zavoda je zaposlenim

radnicima rekla da su to mladi majstori koji su do{li na doobuku iz vojnih {kola.195 Isto. U agresiji na Republiku Hrvatsku je iz Tehni~ko remontnog zavoda u

Hadì}ima, pored tih “dobrovoljaca”, u~estvovao i ve}i broj majstora svih specijalnosti.Tako je, ilustracije radi, po~etkom juna 1991. veliki broj majstora iz tenkovskog pogona poslat u Hrvatsku (Glina, Masleni~ki most, Zadar, Vukovar i dr.).



drugi, povu~eni iz pogona, te zajedno sa “dobrovoljcima”, formirali posade za artiljerijska oru`ja, oklopna vozila, prage, tenkove i sl.196

Mnogi srpski “dobrovoljci”, me|u kojima i znatan broj iz Bugojna,su poha|ali specijalnu obuku na Manja~i. Naime, JNA je zgrade nafarmi za uzgoj stoke na Manja~i koristila za obu~avanje srpskih fa{ista.197

Kapetan Boro Milkovi} je, poslije prijema kod generala \ur|evca,u januaru 1992. na Ni{i}ima (u obli`njem mjestu Bukva) obu~avao srpske“dobrovoljce” (~etni~ke jedinice). Cijeli februar 1992. on je obu~avao

jedan broj Srba (400) iz Fo~e u kasarni u Kalinoviku. Teì{te obuke bilo je na minobaca~ima od 82 i 120 mm. Nakon obuke polaznici suizvr{ili ga|anje “zoljom” i “osom”.198

Obuku jedinica Srpske demokratske stranke u regionu Dobojorganizovali su i njome rukovodili, po naredbi i u dogovoru sa generalom\ur|evcem, major Stankovi} i potporu~nik Ili}. Major Stankovi} je utom cilju stalno kontaktirao sa generalom \ur|evcem. Tako je, na

primjer, u februaru 1992. vi{e puta dolazio u Sarajevo kod generala.199

Za pripadnike srpskih oruànih formacija sa podru~ja Han Pijeska,Sokoca, Rogatice, Vlasenice i Pala obuka je izvo|ena na Crvenimstijenama, Vukovoj pe}ini, Peri{inom brdu i Luburi} Polju na Romaniji.Organizator i rukovodilac obuke je kapetan Rvovi} kao i “marti}evci”.200

830

196 Isto. Istovremeno je na pojedine kote iz Tehni~ko remontnog zavoda izvu~eni ukopan jedan broj te{kog artiljerijskog oru|a. Uprava Zavoda je to obja{njavala~injenicom kako je to navodno u funkciji odbrane Tehni~ko remontnog zavoda.

197 RATNI ZLOÎNI U BOSNI I HERCEGOVINI, str. 213. JNA je tokomljeta i jeseni 1991. te zgrade koristila kao logor za ratne zarobljenike, koje je zarobilau agresiji na Republiku Hrvatsku. Od aprila ili maja 1992. ti objekti su kori{teni zasmje{taj logora{a iz Bosne i Hercegovine.

198 Slobodna Bosna, br. 4, 21. novembar 1991, str. 3. Srpska oruàna jedinica izFo~e (oko 400-500 ljudi) se u toku marta 1992. nalazila na obuci u garnizonuKalinovik (AIIZ, inv. br. 3-1173, Srpska skup{tina op{tine Fo~a — General{tabu JNA,na li~nost generalpukovnika Blagoja Adì}a, Fo~a, 17. marta 1992.).

199 Dnevni izvje{taj, br. 96, 29. juli 1992, i br. 127, 29. avgust 1992; AIIZ, inv. br. 2-785.

200 Isto; Slobodna Bosna, br. 4, 21. novembar 1991, str. 3.



Krajem 1991. na Romaniji (Crvene stijene, mjesto zvano @drijelo)organizovano je obu~avanje srpskih “dobrovoljaca” u rukovanju

naoruànjem. Po~etkom marta 1992. na obuci je bilo oko sto ljudi,“{to u uniformi, {to u civilnim odijelima”, me|u kojima je bio i jedan broj Srba iz Sarajeva.201 Obuka je trajala oko dvadeset dana.Polaznici vojne obuke su najprije vje`bali rasklapanje i sklapanjenaoruànja i na~in punjenja municijom, zatim rukovanje snajperom idr. Nakon nekoliko dana “dobrovoljci” su izveli bojevo ga|anje uvre}e napunjene slamom na udaljenosti od 150 do 200 m. Tako|e,obuka je obuhvatila i na~in upotrebe noà, sklapanje i rasklapanje {atora,snalaènje u prirodi pomo}u busole i kretanje po azimutu. Pozavr{etku obuke svi polaznici su raspore|eni u ~etiri grupe i upu}eniku}ama, dogovoriv{i se da }e po potrebi biti pozivani. Nakon deset

dana pozvani su telefonom da se jave u svoje grupe i ponovo do|u naRomaniju na doobuku, gdje su ostali sedam dana.202 Poslije zavr{etkaobuke svi su pred “vojvodom” \uji}em poloìli zakletvu, “tako {to ih

je isti postrojio i jedan po jedan su prilazili srpskoj zastavi sakamom, izgovaraju}i ‘zaklinjem se bogu i kralju da }u vjernosluìti srpskom narodu, pri tome ne àle}i na{e ìvote’”.203

831

201 AIIZ, inv. br. 3-336 i 356. Navedenu vojnu obuku su, pored ostalih, poha|alii zavr{ili bra}a Milo{ i Momo Gluhovi}, te Gordan Iveti}, Milan Furtula i DraganMla|en iz Sarajeva. “Kada su do{li na navedeno podru~je /tj. Crvene stijene, mjestozvano @drijelo - prim. S. ^./ po ranijem dogovoru, oglasili su se ranije dogovorenim

znakom, bljeskom baterije od po dva puta, a onda dobili isti odgovor. Dolaskomna ovo mjesto pred njih se pojavio vojvoda \uji} Dragan nazvav{i im ‘Pomoz bog junaci’, a oni su odgovorili ‘Bog ti pomogo’, a onda je od istih zatraìo li~ne karteda bi se uvjerio u njihov identitet” (Isto).

Milo{ Gluhovi} je, u pratnji bra}e Mome i Gordana Iveti}a 10. aprila 1992. (oko19.30 sati) sa krova stambene zgrade (ulica Gruje Novakovi}a br. 12/X) u kojoj su svistanovali, pucao snajperom na prolaznicu koja se kretala iz pravca RTV Sarajevo, pored op{tine Novi Grad, ka [vrakinom Selu. Nakon toga pobjegli su u stan, gdje su poslije kra}eg vremena li{eni slobode i privedeni u Dom milicije, a potom u prostorijeCentra slu`bi bezbjednosti, gdje su od istih uzete parafinske rukavice. Tom prilikomMilo{ je izjavio da je i ranije pucao na prolaznike i to u predve~ernjim satima - tri do~etiri puta i da je, prije tog doga|aja, 5. aprila 1992. snajperom pogodio jednu

djevoj~icu, ispod {kole kod [vrakinog Sela (Isto).202 Isto. Tada su Milo{ Gluhovi} i Gordan Iveti} oti{li u selo Bogovi}e, gdje su

se prijavili Radomiru Pandurevi}u, a Ranko Gluhovi} na @drijelo, gdje se javio RajkuKu{i}u. Na toj obuci su se dogovorili i o na~inu daljeg komuniciranja.

203 Isto.



Na Palama i Romaniji se, na oru|ima iz Kiseljaka i Lukavicekoja su postavljena za dejstvo, obavljala obuka. Naime, na njima su

obu~avani “dobrovoljci JNA” srpske nacionalnosti sa bojevom municijom, pri ~emu su cijevi bile okrenute na Sarajevo. Obuka je izvo|ena nahaubicama 155 mm i VBR 128 mm. îtavom akcijom rukovodili su

pukovnik \ukanovi}, major Dragojlo To{i}, te kapetani prve klaseRadomir Pe{i} i Dragan Petkovi}. Pored toga, srpski fa{isti su i ukrugu kasarne na Palama vr{ili obuku za rukovanje trocijevnimtopovima od 105 mm, dok su u krugu kasarne smje{teni i topovi od155 mm, kao i baca~i od 120 mm.204

Organizatori srpskih oruànih formacija na Palama su regrutovalisrpske fa{iste i odvodili ih na vojnu obuku u Pazari} i Pan~evo (Srbija).205

Zlo~inac Ne|o Vuji~i}, iz Dobro{evi}a, organizovao je i izvodioobuku srpskih oruànih formacija u Bojniku i mjesnoj crkvi u Reljevu.U obu~avanju Srba u Dobro{evi}ima bili su uklju~eni i MaksimMili~evi} sa sinom Mi{om, kao i dr.206

Po~etkom 1992, a posebno u periodu i nakon organizovanjamartovskih barikada od strane JNA i Srpske demokratske stranke, ukasarni JNA u Semizovcu intenzivirana je obuka srpskih “dobrovoljaca”.207

Me|u njenim organizatorima bio je i Mom~ilo [o{ki}, rezervni oficir JNA (trgovac iz Semizovca, star oko 55 godina). Obu~avanje u rukovanjuvatrenim oru`jem svakodnevno je izvo|eno u Krivoglavcima. U

obu~avanju je u~estvovao i Mirko (Du{ana) Jovanovi}, zvani “]ur~ija”(iz Semizovca).208

U garnizonu u Visokom su u drugoj polovini 1991. i po~etkom1992. u rukovanju i ga|anju raznim vrstama naoruànja obu~avanegrupe od oko 150 i 200 “rezervista” iz okolnih srpskih sela. Takva

832

204 Slobodna Bosna, br. 22, 26. mart 1992, str. 8; Dnevni izvje{taj, br. 75, 8. juli1992.



207 AIIZ, inv. br. 3-1004. Iz kasarne JNA u Semizovcu je, prije dolaska srpskih“dobrovoljaca”, izvr{eno “prekomandovanje” svih lica nesrpske nacionalnosti.

208 Isto.





Novosadskog korpusa su za pripadnike “Srpske TO Vlasenica” organizovaleobuku na oklopnim transporterima.213

Juna mjeseca 1992. Srbi su organizirano obu~avani za genocidnuagresiju. Prvom polovinom juna 1992. u Bijeljini je izvo|ena obuka,odakle je, nakon toga, svakih deset dana na br~ansko rati{te upu}ivano

po ~etiristotine vojnika. Sredinom juna 1992. na lokalitetu Manja~eorganizovana je obuka za oko 10.000 “rezervista”. Nakon zavr{ene obuke

jedan broj je kamionima, u pratnji tenkova i oklopnih transportera,upu}en u pravcu sjeverne Bosne.214

Pripadnici JNA sa pripadnicima Srpske demokratske stranke suorganizovali posebnu obuku za snajperiste i pripremili mnoga snajperskagnijezda u Sarajevu, Zenici i drugim mjestima Bosne i Hercegovine.Tako su srpski snajperisti obu~avani na poligonu iznad Crvenih stijena.215Potpukovnik Dejan Pavlovi} je sa svojim najbliìm saradnicima 15.marta 1992. u Sarajevu pripremio vi{e snajperskih gnijezda.216 Jedan

broj oficira iz Odjeljenja bezbjednosti Komande 2. vojne oblasti, uz pomo} Branislava Vu~eti}a, zv. “Vule”, sa Grbavice, organizovao jeizvla~enje snajperista iz hotela Holiday Inn, koji su pucali ponedu`nim i nenaoruànim civilima (i djeci) pred Skup{tinom RepublikeBosne i Hercegovine.217

Raspoloìvi izvori pouzdano pokazuju da je JNA, na osnovudirektiva i smjernica najvi{eg vojnog rukovodstva SFRJ i dràvnog i

politi~kog rukovodstva Srbije, i li~no Slobodana Milo{evi}a, uz neposrednu podr{ku Srpske demokratske stranke, formirala i vojno organizovala brojne srpske oruàne formacije u Bosni i Hercegovini. Obu~avala ih je i popunjavala starje{inskim kadrom, naoru anjem, municijom, opremomi drugim sredstvima JNA, povezala ih sa komandama jedinica iustanova JNA u zoni njihove odgovornosti, obezbje|ivala mobilizaciju

834


214 Dnevni izvje{taj, br. 53, 16. juni 1992. i br. 64, 20. juli 1992.

215 Posebno izdanje, br. 2, 28. april 1992. Na tu obuku oni su transportovanikombijima JNA.

216 Isto. Krajem aprila 1992. u Sarajevu su otkrivena tri snajperska gnijezda.

217 Isto.















kontinuitet rukovo|enja i komandovanja oruànim snagama SavezneRepublike Jugoslavije u Bosni i Hercegovini.

U nadle`nost novoformiranog Glavnog {taba ulazila je glavnina 2.vojne oblasti i manji dio 4. vojne oblasti. Od ostalih dijelova 2. vojneoblasti formirana je Vojska Republike Srpska Krajina, a snage 1, 3. i4. vojne oblasti, raspore|ene na teritoriji Srbije i Crne Gore, u{le su usastav “tre}e srpske vojske” (Vojska SR Jugoslavije). Na taj je na~inorganizacijska struktura JNA, ostavljaju}i mogu}nost dvostrukogtuma~enja, “prilago|ena konkretnim uslovima...”.230

Prikrivaju}i dotada{nje vojne aktivnosti i u nastojanju da istaknevlastiti subjektivitet, Predsjedni{tvo Srpske Republike BiH je 20. maja1992. proglasilo op{tu mobilizaciju “svih gra|ana SR BiH, kako na

teritoriji Republike, tako i onih koji ìve van Republike”. Toj sumobilizaciji podlijegali svi mu{karci od 18-60, a ene od 18-55 godinastarosti, te materijalna sredstva koja su podlijegala mobilizaciji. Zavedena

je i op{ta radna obaveza.231

Predsjedni{tvo Srpske Republike BiH je juna 1992. donijelo “Odluku”o formiranju, organizaciji i formaciji Vojske Srpske Republike BiH .232

U sastav te vojske u{le su snage 9. (Kninskog), 10. (Biha}kog), 5.(Banjalu~kog), 17. (Tuzlanskog), 4. (Sarajevskog), 13. (Bile}kog) iPetog vazduhoplovnog (RV i PVO) korpusa JNA. Tako je ta vojska(u po~etku) bila sastavljena od {est korpusa, zasnovanim na korpusima2. vojne oblasti, ~ime je reorganizacija svedena na preimenovanjekorpusa JNA u korpuse Vojske Srpske Republike BiH :

- 1. kraji{ki korpus (od jedinica 5. korpusa JNA);

- 2. kraji{ki korpus (od jedinica 9. i 10. korpusa JNA);

841

230 Isto. U cilju obmane javnosti 16. juna 1992. na teritoriji Srbije i Crne Goreukinute su vojne oblasti i armija postala najvi{a strategijska organizacijska cjelina VojskeJugoslavije, a ~inile su je tri armije: 1, 2. i 3. armija korpusnog i brigadnog sastava (D.Domazet, nav. dj., str. 14, nap. 23.).

231 AIIZ, inv. br. 2-2654, Komanda 1. kraji{kog korpusa, Op. str. pov. br. 467-2,

21. maja 1992. — Komandi 10. partizanske divizije i drugima.232 AIIZ, inv. br. 2-2681, Glavni [tab Vojske Srpske Republike (“Vojna tajna.

Strogo povjerljivo”), EKSPOZE komandanta Glavnog {taba, general-potpukovnika RatkaMladi}a, o ostvarenim rezultatima na frontu, stanju vojske Srpske Republike, problemimai zadacima u narednom periodu, septembar 1992, str. 1-3.







najslabije popunjene (33-44%). Operativni sastavi bili su popunjeniod 76-108%. Me|utim, pojedine zdruène takti~ke jedinice unutar

korpusa, “zbog pomanjkanja vojnih obveznika odre|enih specijalnosti”,septembra 1992. ili jo{ nisu bile formirane ili su bile minimalno popunjene.To se posebno odnosilo na jedinice tehni~kih rodova (artiljerija, protiv--vazdu{na odbrana, inìnjerija i veza). Neke su brigade bile popunjenei do 400% u odnosu na propisanu formaciju.239

Pojedine jedinice i ustanove tada (nepostoje}e JNA) su i poslije19. maja zadràle dotada{nje nazive (kao, na primjer, 30. partizanskadivizija i 993. pozadinska baza 2. vojne oblasti), kao i sam naziv JNA,te termine “vojna lica i gra|anska lica na slu`bi u JNA”.240

Krajem 1992. formiran je i {esti korpus kopnene vojske - Drinski

korpus.241

Vojska Srpske Republike BiH je nosila uniforme i ~inove koje sunosili pripadnici JNA i Teritorijalne odbrane, s tim {to je promijenjenaoznaka na kapama. Ranije je bila zastava plavo-bijelo-crvena i pisalo

je “JNA”. Poslije 19. maja oznaka “JNA” je skinuta, a osnovnu oznakuna kapama ~inila je “Srpska zastava, a na lijevoj nadlaktici srpska

844

239 AIIZ, inv. br. 2-2681, Glavni [tab Vojske Srpske Republike (“Vojna tajna.Strogo povjerljivo”), EKSPOZE komandanta G[, general-potpukovnika Ratka Mladi}a,

o ostvarenim rezultatima na frontu, stanju Vojske Srpske Republike, problemima izadacima u narednom periodu, septembar 1992, str. 1-3. To je bila posljedica negativnih pojava, gdje su vojni obveznici, pa i ~itave jedinice bile vezane isklju~ivo za lokalnaop{tinska i seoska podru~ja i nije ih bilo mogu}e pomjeriti ~ak ni na teritoriju susjedneop{tine (Isto).

240 AIIZ, inv. br. 2-2549, Komanda 30. part/izanske d/ivizije/, Op. str. pov. br.955-2, 2. juni 1992. — Komandi 1. part/izanske/ b/rigade/; AIIZ, inv. br. 2-2561, Komanda993. pozadinske baze, br. 27-11/2, 19. maja 1992, Predlog za prestanak aktivne slu`beu JNA pukovniku Osmanu Selaku.

241 ICTY, Predmet: Br. IT-98-33, Tuìlac suda protiv Radislava Krsti}a, Optu`nica,Hag, 30. oktobar 1998, u: ZLOÎNI NAD BO[NJACIMA U SREBRENICI ZA VRIJEME

AGRESIJE NA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU 1991. - 1995, Dokumenti isvjedo~enja, Sarajevo 1999, str. 550.

Drinski korpus je formiran, izme|u ostalog, izazovom razvu~enog lancaisto~nobosanskih enklava: Gora`da, @epe, Srebrenice, te Konjevi} Polje — Cerska, na prostoru koji je bio uvr{ten u prioritete velikosrpske osvaja~ke strategije.





JNA je predavanjem fronta Vojsci Srpske Republike BiH , premageneralu Milutinu Kukanjcu, predala efektivno okupiranu teritoriju

Bosne i Hercegovine. To je, po njemu iznosilo “najmanje 50 odsto”ukupne teritorije Bosne i Hercegovine.245

Starje{ine (srpski oficiri i podoficiri) porijeklom iz Srbije i CrneGore ni poslije 19. maja 1992. ni iz daleka nisu napustili Bosnu iHercegovinu. U Vojsci Republike Srpske je maja 1992. bilo dosta starje{inakoji nisu bili dràvljani Bosne i Hercegovine. Jedan broj takvih seizjasnio da bude premje{ten na teritoriju Savezne RepublikeJugoslavije. Me|utim, oni nisu mogli napustiti Bosnu i Hercegovinu,

jer je Glavni {tab Vojske Republike Srpske Bosne i Hercegovinenare|enjem (Pov. br. 25/143-1) 19. maja 1992. to zabranio.246 Bosnu

i Hercegovinu su napustili vojnici na odsluènju kadrovskog roka(oko 8.000: Srbi, Albanci, Crnogorci i Muslimani) i pitomci vojnih{kola, porijekom iz Srbije i Crne Gore. Vojnici Srbi porijeklom iz Bosne

846

Hercegovini. Pored toga, on time poku{ava da tu odgovornost prebaci na politi~ko ivojno rukovodstvo kolaboracionisti~ke Srpske Republike BiH, nastoje}i da ga prikaè kaosamostalan subjekt, navodno nezavisan od Savezne Republike Jugoslavije, {to nije ta~no.

245 TV SRNA, Emisija MOJ GOST — MOJA ISTINA, autora Riste \oge, 12. juli1994. U toj je emisiji general Milutin Kukanjac, pored ostalog, izrazio àljenje {to suneka podru~ja koja je JNA zauzela kasnije izgubljena, kao na primjer: lijeva obala Neretve, @u~, Mojmilo, itd., {to on nikako nije mogao da “shvati” (Isto).

246 AIIZ, inv. br. 2-2745, Komanda 1. kraji{kog korpusa, Pov. br. 12/1-291, 30. maj1992. - Komandi 10. partd i drugima. Krajem maja 1992. starje{ine koji nisu bili dràvljaniBosne i Hercegovine, a izjasnili su se da budu premje{teni na teritoriju Savezne RepublikeJugoslavije, stalno su komandama, jedinicama i ustanovama Vojske Republike Srpske postavljali pitanja o svom premje{taju. Zbog toga je Komanda 1. kraji{kog korpusa 30.maja (Pov. br. 12/1-291) dala sljede}e obja{njenje, pozivaju}i se na akt Glavnog {tabaVojske Republike Srpske Bosne i Hercegovine, Pov. br. 25/143-1, od 19. maja 1992. :

“1. — Zamjena preostalih pripadnika JNA, dràvljana SRJ, koji su izrazilièlju da odu u tu dràvu izvr{i}e se kada se steknu uslovi za to i dobijuodgovaraju}u zamjenu;

2. — njihov odlazak iz jedinice mogu} je samo po odobrenju komandanta

korpusa, organizovano i planski uz propisanu dozvolu i naredbu o premje{taju;3. svako samovoljno napu{tanje jedinice i poloàja predstavlja dezerterstvo

i bi}e na teritoriji Srpske Republike BiH spre~eno, a prema pojedincima }e sepreduzimati odgovaraju}e mere. Prema istim }e biti preduzimane mere i u SaveznojRepublici Jugoslaviji i u JNA” (Isto).





Hercegovini. Niè formacijske du`nosti u komandama su bile popunjavanesa rezervnim oficirima srpske i crnogorske nacionalnosti iz Bosne i

Hercegovine, kao i iz Savezne Republike Jugoslavije.248

General{tab Vojske Jugoslavije je, po ~l. 271, iz Vojske Jugoslavijeangaòvao aktivne vojne starje{ine u komande, jedinice i ustanoveVojske Republike Srpske.249 Me|u njima su, u izvo|enju agresije naBosnu i Hercegovinu i drugim oblicima zlo~ina, pored ostalih, u~estvovalii sljede}i :

- general-major Stanislav (Du{ana) Gali} (komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa);

- pukovnik Nikola (Nikole) Kajtez, iz Vojne po{te 3001 Beograd

(bio je komandant 6. sanske pje{adijske brigade u 1. kraji{kom korpusu);- potpukovnik Vinko (Jovana) Pandurevi} (od 7. juna 1994. bio

je komandant 1. zvorni~ke pje{adijske brigade);

848

248 AIIZ, inv. br. 2-1082 do 2-1104; F. He}o, nav. dj., str. 123. Komandna strukturakolaboracionisti~ke Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine je bila sljede}a:komandant general-major Ratko Mladi}; na~elnik {taba general-major ManojloMilovanovi}; pomo}nik komandanta za moral i informisanje general-major MilanGvero; pomo}nik komandanta za logistiku general-major \or|e \uki}; pomo}nik

komandanta za bezbjednost pukovnik Zdravko Tolimir; pomo}nik komandanta zamobilizaciju pukovnik Mi}o Grubor; komandant 1. kraji{kog korpusa general-major Momir Tali}; komandant 2. kraji{kog korpusa general-major Grujo Bori}; komandantIsto~no-bosanskog korpusa general-major Novica Simi}; komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa general-major Stanislav Gali}; komandant Drinskog korpusageneral-major Milenko @ivanovi} i komandant Hercegova~kog korpusa general-major Radovan Gruba~ (F. He}o, nav. dj., str. 123, nap. 228).

Komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa bili su generali: Vojislav \ur|evac,Tomislav [ip~i}, Stanislav Gali} (od septembra 1992. do avgusta 1994.) i pukovnik Dragomir Milo{evi} (od avgusta 1994. do novembra 1995.) — ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 398 i 679; Kazivanja na~elnika [taba 216. brdske brigade potpukovnika JNA Asima Dàmbasovi}a data autoru.

249 AIIZ, inv. br. 2-2749, Vojna po{ta 7421, Pov. br. 1652-2/3, 7. oktobar 1993.- Komandi 1 KK /kraji{ki korpus/, Spisak AVS angaòvanih po ~lanu 271. iz VojskeJugoslavije; Isto, inv. br. 2-2748, Komanda 1. KK, Pov. br. 12/1-468, 19. septembar 1993. - Komandi 6. sanske lpbr /laka pje{adijska brigada/, na li~nost komandanta, Zahtevza povratak u VJ.





Jedan broj starje{ina, kao {to su, na primjer, Marko Mari~i} iMilovan Todorovi}, je traìo povratak u Vojsku Jugoslavije. Me|utim,

njihovi su zahtjevi odbijeni, pri ~emu im je prije}eno vojnim sudomukoliko samostalno napuste jedinicu.251

850

Razlog prestanka: navr{io 30 godina

staà osiguranja a potrebe slu`be

zahtevaju prestanak profesionalne

vojne slu`be.

Ovaj ukaz dostaviti imenovanom

najkasije do 10. oktobra 1994. godine.

Nadle`ni stare{ina razre{i}e ga od profesionalnevojne slu`be u skladu sa odredbama

~lana 113. stav 2. i 3. Zakona o Vojsci Jugoslavije.

Obrazloènje

Iz dokumenata slu`bene evidencije utvr|eno je da je imenovani u profesionalnojvojnoj slu`bi neprekidno od 23. jula 1961. godine, da ima vi{e od 30 godina staàosiguranja i da je nadle`ni stare{ina ocenio da potrebe slu`be zahtevaju prestanak njegove profesionalne vojne slu`be.

Na osnovu izloènog zaklju~eno je da je nastao razlog da imenovanomprestane profesionalna vojna slu`ba po ~lanu 107. stav 2. Zakona o Vojsci

Jugoslavije, pa je odlu~eno kao u dispozitivu ovog ukaza.Ovaj je ukaz kona~an te protiv njega nije dopu{tena àlba, ve} se moè

pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog vojnog suda u Beogradu u roku od 30 danaod dana dostavljanja. Tu`ba se predaje, u dva primerka, neposredno Sudu ilipo{tom preporu~eno,

PREDSEDNIK

Zoran Lili}, s. r.”

(AIIZ, inv. br. 2-2876).

Potpukovnik Vinko Pandurevi} je, u skladu sa op{tom praksom, Naredbomna~elnika Personalne uprave General{taba Vojske Jugoslavije, broj : 5-186, od 7. juna1994. postavljen na du`nost komandanta 1. zvorni~ke pje{adijske brigade Vojske

Republike Srpske (AIIZ, inv. br. 2-3046, Vojna po{ta Broj. 7111, Int. br. 05/2-112, 1.april 1995, Han Pijesak, RJE[ENJE).

251 AIIZ, inv. br. 2-2749, Vojna po{ta 7421, Pov. br. 1652-2/3, 7. oktobar 1993. — Komandi 1. KK. Zahtjev kapetana I klase Marka Mari~i}a i vodnika I klase MilovanaTodorovi}a za povratak u Vojsku Jugoslavije je razmatran na sjednici kod komandanta









i diverzantske snage. Svi strate{ki i operativni planovi upotrebe komandii jedinica Vojske Srpske Republike BiH su izra|ivani u General{tabu Vojske

Savezne Republike Jugoslavije u Beogradu, a zatim su, po ve} razra|enojliniji rukovo|enja i komandovanja, dostavljani Glavnom {tabu VojskeSrpske Republike BiH , kao takti~kom nosiocu na realizaciju i izvr{enje. Ta

je vojska (JNA/VJ) sve naredbe izdavala u Beogradu i dostavljala ih isvojim snagama u Bosni i Hercegovini (Vojska Srpske Republike BiH ),koje su redovno izvje{tavale svoju vrhovnu komandu (u Beogradu). Tesu dvije vojske bile jedna armija. Kadrovska politika je vo|ena preko30. kadrovskog centra (V. P. 3001) u Beogradu, odakle je (preko Beograda),

pored ukupne logisti~ke podr{ke, planiranja i drugih potreba za vo|enjeagresije, i{la i redovna slu`bena korespondencija, kao i telefonskeveze.256 Tim putem je nare|ivana i zabranjena upotreba hemijskih257 i

854

256 Isto, paragrafi 62, 415, 443-444, 686 i 976; ICTY, Predmet: Br. IT-94-1T,Dokazni materijal svjedo~enja pukovnika JNA O. S., 5. juni 1996, str. 32; Slobodna Bosna, 19. juni 2003, str. 18; AIIZ, inv. br. 2-2559; Isto, inv. br. 5339, Zapisnik,Dopuna izjave A. K.; Isto, inv. br. 5345, Zapisnik, Dopuna izjave A. K.

257 AIIZ, inv. br. 5341 i 5344, Zapisnik, Dopuna izjave A. K. Vojska Srpske Republike BiH je koristila i minobaca~ke granate punjene hemijskom smjesom, proizvedeneu Rusiji i Saveznoj Republici Jugoslaviji. Tako je 27. pozadinska baza raspolagala sa timgranatama (kalibra 60, 80 i 120 mm), sa natpisom na ruskom jeziku. Te su hemijske granateupotrebljavane u toku operacije Lukavac - 93, Pancir 1, Pancir 2, Pancir 3 i Brgule-94.

Operacija pod tajnim imenom Lukavac — 93 je operacija koju je Vojska Srpske

Republike BiH izvela u periodu od 28. juna 1993. - 18. avgusta 1993. na trnovskom pravcu: na {irem podru~ju Jahorine, Bjela{nice, Treskavice i Igmana, ~iji je cilj biospajanje snaga Sarajevsko-romanijskog i Hercegova~kog korpusa, te zauzimanje putnekomunikacije Lukavica - Trnovo - Dobro Polje - Fo~a, odnosno razdvajanje jedinica izGora`da sa glavninom snaga 1. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.

U toj su operaciji hemijske granate upotrebljavale (protiv jedinica Armije RepublikeBosne i Hercegovine) sljede}e jedinice: Takti~ka grupa Fo~a, pod komandom pukovnikaMarka Kova~a; 1. gardijska motorizovana brigada, pod komandom pukovnika Lazi}a;1. sarajevska mehanizovana brigada, pod komandom pukovnika Veljka Stojanovi}a; 1.romanijska pje{adijska brigada, pod komandom potpukovnika Vlade Lizdeka, i 2.sarajevska laka pje{adijska brigada, pod komandom potpukovnika Milorada [ehovca(AIIZ, inv. br. 5341).

Operacija Pancir 1 je na podru~ju Ni{i}ke visoravni i Crne Rijeke izvo|enaoktobra 1993. (AIIZ, inv. br. 5341).

Operacija Pancir 2 je na podru~ju Vogo{}a-Radava izvo|ena od 15. decembra1993. — 25. februara 1994. U toj su operaciji u~estvovale i padobranske i diverzantske jedinice Vojske Jugoslavije iz Ni{a (1.200 vojnika) - Isto.





- okvir za automatsku pu{ku 2.000 komada- osnovno punjenje M-74 5.000 komada.260

êtiri dana kasnije ponovo je izme|u navedenih preduze}asa~injen Kompenzacioni ugovor, po kome je Vojno tehni~ki zavod bioobavezan da isporu~i sljede}u robu :

- FAB 100 100 komada- FAB 250 100 komada- mina 60 mm 5.000 komada- mina 82 mm 5.000 komada- metak 7,62 mm 2.000.000 komada- osnovno punjenje M-74 za

minu 128 mm 18.835 komada.261

Vojska Srpske Republike BiH je gorivo i mazivo nabavljala uJugoslaviji i Republici Hrvatskoj. Vlada Srpske Republike BiH je uvezi sa kupovinom i isporukom goriva i maziva direktno ugovarala saVladom Republike Hrvatske. Ministarstvo odbrane Srpske Republike BiH

je bilo zaduèno za realizaciju dopremanja goriva iz RepublikeHrvatske i to iz Splita (putnim pravcem preko Grahova) i iz Plo~a(putnim pravcem preko Stoca). Gorivo (uglavnom D-2) je u perioduod sredine 1993, a u najve}im koli~inama od po~etka 1995, dopremanocivilnim cisternama na podru~je Srpske Republike BiH .262

856

260 AIIZ, inv. br. 2-2734, /Kompenzacioni/ ugovor zaklju~en dana 20. jula1995. izme|u: 1) Tehni~ki remontni zavod Kragujevac koga zastupa direktor pukovnik Todorovi} Borisav (kao prodavac) i 2) Unis Holding Pretis — Vogo{}a koga zastupadirektor Motika Milorad, dipl. in`. (kao kupac).

261 Isto, inv. br. 2-2735, Tehni~ko-remontni zavod \or|e Dimitrijevi} - \ura,Pov. br. 819-1, 24. juli 1995, KOMPENZACIONI UGOVOR.

Tvornica Unis Pretis Vogo{}a je bila u obavezi da Tehni~ko remontnom zavoduisporu~i sljede}u robu :

- rezana gra|a 500 m3

- bandaì za vagonske to~kove 100 komada- gra|evinsko eljezo 500 tona

- ~eli~ni profil 0 14 100 tona- motor 1600 ccm golf benzinac 50 komada- vagonski leàj 250 komada (Isto).262 AIIZ, inv. br. 5347, Zapisnik, Dopuna izjave \. \.; Isto, inv. br. 5348, Zapisnik,

Izjava \. \.; Isto, inv. br. 5350, Zapisnik, Dopuna izjave \. \.



Srpski kolaboracionisti su gorivo od Hrvata dobili i prilikomtransporta hrvatskog stanovni{tva sa podru~ja centralne Bosne, a koje

je ispra}eno na podru~je op{tine Sokolac, gdje je za iseljavanje Hrvata,u dogovoru izme|u politi~kog i vojnog rukovodstva Srpske Republike BiH i Hrvatske Republike Herceg-Bosne, formiran prihvatni centar.263

Pored toga, transakcija sa gorivom je ostvarivana i preko kontakatakoje su dogovarali i vojno obavje{tajni i drugi oficiri Vojske Srpske

Republike BiH i Hrvatskog vije}a obrane.264

Srpski kolaboracionisti iz Bosne i Hercegovine su, radi obezbje|enjamunicije i minsko-eksplozivnih sredstava, pored pomo}i iz Jugoslavije iRepublike Hrvatske odràvali odre|ene kontakte i sa Rusijom. U tom

je cilju general Ratko Mladi} u martu 1995. boravio u Rusiji. Pored

toga, u Rusiju je 27. decembra 1995. i{ao i general \or|e \uki}, zajednosa pukovnikom Spasojem Uro{aninom (na~elnik Uprave za proizvodnjuMinistarstva odbrane Republike Srpske) i izvjesnim Sa{om (porijeklomRus, nastanjen u Beogradu), traè}i municiju, mine, granate, rezervnedijelove za oru|a i drugu opremu.265

857

Kolaboracionisti~ka Srpska Republika BiH je u vezi sa nabavkom goriva 1993. sklopilatrgova~ke dogovore i sa kolaboracionisti~kom Hrvatskom Zajednicom (Republikom)Herceg-Bosnom. Te su aran`mane ugovorili li~no predsjednici kolaboracionisti~kihvlada Vladimir Luki} i Jadranko Prli}. Sastanci su na tom nivou odràvani u selu Rujan(na liniji dodira u op{tini Bosansko Grahovo) — Isto.

263 AIIZ, inv. br. 5350, Zapisnik, Dopuna izjave \. \. “Vojska Srpske Republike BiH je, u dogovoru sa vladom Srpke Republike BiH osigurala prevozna sredstva zaiseljavanje Hrvata iz centralne Bosne u Mostar i Republiku Hrvatsku (preko BosanskeGradi{ke). Taj je zadatak realizovan, za {ta je Vojska Srpske Republike BiH dobila oko60 tona goriva od Republike Hrvatske.

264 Isto. Pukovnik Petar Salapura (na~elnik Obavje{tajne uprave Glavnog {tabaVojske Srpske Republike BiH ) je bio zaduèn za kontakte sa Ivicom Raji}em iz Kiseljaka(koji je, pored ostalog, bio aktivno uklju~en u izmje{tanje hrvatskog stanovni{tva izcentralne Bosne).

Srbi su za transport goriva za potrebe Hrvatskog vije}a obrane Kiseljak, preko podru~ja koja su kontrolisali, dobijali naknadu u gorivu koja je iznosila 50% koli~ina

goriva koja je transportovana. Na taj je na~in (samo po tom osnovu) Vojska Srpske Republike BiH dobila blizu 400 tona goriva, {to zna~i da su i jedinice HVO-a dobile istukoli~inu. Taj je transport obavljen isklju~ivo preko Stoca, posebno u toku napada Hrvatskevojske i Hrvatskog vije}a obrane na Armiju Republike Bosne i Hercegovine (Isto).

265 Isto, inv. br. 5348, Zapisnik, Izjava \. \.









Postoje indicije da je i Vlada Republike Crne Gore kolaboracio-nisti~koj Republici Srpskoj neposredno osiguravala materijalno-tehni~ka

sredstva.272

861

goriva D-1 za potrebe 1. i 2. korpusa Vojske Republike Srpske. Isto tako javlja da je utovarena traèna koli~ina municije za potrebe istog korisnika i da }e bitiupu}ena brzo” (Isto).

Nikola Kecman se 23. maja 1995, u svojstvu predsjednika Skup{tine op{tinePetrovac, obratio Skup{tini Vojvodine, sa zahtjevom za isporuku 90 tona motornoggoriva D-2. Taj zahtjev je obrazloèn na sljede}i na~in :

“Molimo Vas da prihvatite istinu da se nalazimo u krajnje te{kom poloàju,kako u pogledu odbrane naroda i teritorija, tako i u pogledu funkcionisanja ratneprivrede.

Narod, materijalna dobra i teritorija ugroèni su od na{eg neprijatelja.Mobilisano je sve {to pu{ku nositi moè.

Mnogo {to nam nedostaje da bi odràli Vojsku u borbenoj gotovosti, da biratna privreda mogla proizvoditi neophodna sredstva za vo|enje rata i zapreìvljavanje stanovni{tva. Ipak, najve}u oskudicu trpimo u energentima,pogotovo nam nedostaje motorno gorivo.

Obra}amo Vam, se sa molbom da nam za potrebe Vojske i funkcionisanjaratne privrede Petrovac isporu~ite 90 tona motornog goriva D-2” (Isto).

272 Isto, inv. br. 2-2731, Republika Srpska, Skup{tina Op{tine Petrovac, Izvr{niodbor, Broj: 01-110-1-83/94, 21. april 1994. — Vladi Republike Crne Gore, Ministarstvuenergetike, n/r gospodinu Bojovi}u Podgorica. Taj je zahtjev Bogdan Latinovi}

(predsjednik Izvr{nog odbora Skup{tine Op{tine Petrovac) obrazloìo na sljede}i na~in:“Molimo Vas da izdate odobrenje za isporuku 32.000 litara motornog goriva D-2za potrebe proljetne sjetve i funkcionisanje javnih slu`bi u op{tini Petrovac,Republika Srpska.

Obzirom da direkcija za robne rezerve, zbog te{ko}a u snabdijevanju, nijebila u mogu}nosti isporu~iti planirano motorno gorivo op{tini Petrovac zaproljetnu sjetvu i da, prema posljednjim informacijama, takve mogu}nosti ne}e nibiti, molimo da hitno odobrite nazna~enu koli~inu motornog goriva za na{e potrebe.

Obavje{tavamo Vas da se skoro cjelukupno mu{ko stanvni{tvo op{tine Petrovacnalazi na linijama fronta i da sjetvu mogu obaviti samo tokom nekoliko dana kadase nalaze na odmoru, a to je nemogu}e obaviti u tako kratkom roku bez ma{ina.Budu}i da je na{ imperativ da sebi obezbjedimo samodovoljnost u prehrani moramo

zasijati planirane povr{ine, pogotovo zbog toga {to smo nabavili i raspodjeli repro--materijal za sjetvu.

Tako|e bi izvjesnu manju koli~inu ovog goriva koristili za potrebe ratnebolnice 2. K. K. u Petrovcu jer ovih dana o~ekujemo ozbiljnije neprijateljskenapade na biha~ko-petrova~kom rati{tu.



I raketni motori 122 mm GRAD su nabavljani u Saveznoj RepubliciJugoslaviji.273

Uprava za snabdijevanje Vojske Jugoslavije je Vojsci RepublikeSrpske obezbje|ivala i eksploziv.274 I oru|a za operativnu podr{ku sunabavljena u Vojnotehni~kom institutu u Beogradu, gdje je obu~avana i

posluga.275

Srpska Republika je u Saveznoj Republici Jugoslaviji koristilausluge i opremu ispitnih poligona za ispitivanje artiljerijske municijei drugih sredstava naoruànja i vojne opreme, za ~ija ispitivanja nijeimala poligona na podru~ju te kolaboracionisti~ke tvorevine.276

862

Motorno gorivo bi za Petrovac preuzeo preduze}e ‘Grme~produkt’ iz Petrovca,a prevoz }e obaviti voza~ Zoran Grbi} sa {lepom reg. oznake TD-139-95 icisternom reg. oznake 13-70-TD.

Molimo za razumijevanje i hitnost isporuke” (Isto).

273 AIIZ, inv. br. 2-2737, “Pretis” Holding Vogo{}a, 10. maj 1994. — Glavni {tabVojske Republike Srpske, na li~nost generala Mladi}a. Motika Milorad (direktor PretisHoldinga u Vogo{}i) se 10. maja 1994. obratio Glavnom {tabu Vojske Republike Srpske,“na li~nost generala Mladi}a”, sa molbom da urgira “kod na~elnika General{taba VJ,gen. Peri{i}a. Va{ dopis na 1.000 kom. raketnih motora 122 mm ‘GRAD’ budeupu}en pomo}niku ministra odbrane SRJ za Vojno-privredni sektor naodobrenje, koje bi bilo upu}eno na HOLDING ‘Kru{ik’ Valjevo, a za potrebe

HOLDING ‘PRETIS’” (Isto).274 AIIZ, inv. br. 2-2733, Glavni {tab Vojske Republike Srpske, Sektor za

pozadinu, Pov. br. 12/10-22, 23. januar 1994. — Ministarstvu odbrane RS.

275 AIIZ, inv. br. 2-2736, “Pretis” Vogo{}a, Str. pov. br. 47, 19. februar 1994. — Na~elniku [taba VRS general-majoru Manojlu Milovanovi}u.

276 AIIZ, inv. br. 2-2728, NAREDBA predsjednika Vlade Srpske Republike Bosnei Hercegovine, Broj: 02-99, Pale, 20. avgust 1992. O tome je Ministarstvo odbraneSrpske Republike Bosne i Hercegovine sa nadle`nim institucijama Savezne RepublikeJugoslavije potpisalo ugovor. Tako je, na primjer, sa TOC KoV — Poligon Nikinci, postojao ugovor, gdje je vr{eno ispitivanje metka 105 mm sa TE granatom (ispitivanjesigurnosti municije) - AIIZ, inv. br. 2-2729, TOC KoV — Poligon Nikinci, PROTOKOL

GA\ANJA, 17. septembar 1993, ISPITIVANJE METKA 105 mm sa TE GRANATOM.UNIS - TVORNICA SARAJEVO — VOGO[]A je 22. avgusta 1993. TOC

/Tehni~ki opitni centar/ NIKINCI otpremila odre|ene koli~ine mina 120 mm i baruta(AIIZ, inv. br. 2-2730, UNIS - TVORNICA SARAJEVO - VOGO[]A, NALOG — OTPREMNICA br. 779/93, 22. avgust 1993. — TOC — NIKINCI).





bilo koje vrste materijalno-tehni~kih sredstava od Vojske Jugoslavijedostavljale komandama korpusa (organi za pozadinu), koje su ih

objedinjavale i dostavljale Glavnom {tabu Vojske Srpske Republike BiH (Sektor pozadine). Uz zahtjev je navo|ena ta~na vrsta i koli~inamaterijalno-tehni~kih sredstava i izvor - vojna po{ta u Vojsci Jugoslavijeiz koje su materijalno-tehni~ka sredstva obezbje|ivana.280

Pozadinski sektor Glavnog {taba Vojske Srpske Republike BiH je prispjele zahtjeve objedinjavao po granama i slu`bama i tri puta ihmjese~no (10., 20. i 30. u mjesecu) podnosio komandantu (generaluMladi}u) na potpis, a zatim ih proslje|ivao na~elniku General{tabaVojske Jugoslavije na odobrenje. Poslije odobravanja iz Beograda,

pozadinski sektor Glavnog {taba Vojske Srpske Republike BiH je

preko pozadinskih baza angaòvao izuzimanje i distribuciju odobrenihmaterijalno-tehni~kih sredstava jedinicama, uz propisanu materijalnoknjigovodstvenu dokumentaciju.281

Vojsku Srpske Republike BiH logisti~ki su pomagali i podràvaliUNHCR i UNPROFOR. Tako je 1. bratuna~ka laka pje{adijska brigadaza period januar - juni 1995. od UNHCR-a (Komesarijat za izbjeglice)

primila sljede}e artikle hrane :

- ulje 1.178 litara

- riba 2.535 kilograma

864

jedinica u koja su se pored ovla{}enih lica, uklju~ili razni snabdeva~i donatori isli~no. Ovakav dodatni na~in snadbevanja komandi i jedinica prouzrokovao jenekontrolisano, neplansko i nenamensko odlivanje svih vrsta TMS i drugih MS/materijalna sredstva — prim. S. ^../ iz VJ /Vojska Jugoslavije — prim. S. ^./, a pojedinekomande i jedinice stavilo u neravnopravniji poloàj, kao i to da su pojedina TMSdolazila u ruke neprijatelja, a pojedinci su se na taj na~in sramno bogatili, {to jekod pripadnika VJ i VRS izazivalo duboko nezadovoljstvo” (Isto).

280 Isto.

281 Isto. Od tada nijedan zahtjev komandi i jedinica koji nije upu}ivannavedenim putem i bez li~nog potpisa komandanta Glavnog {taba Vojske Srpske Republike BiH i na~elnika General{taba Vojske Jugoslavije nije razmatran ni

odobravan. “Protiv lica koja podnose zaheve direktno jedinicama VojskeJugoslavije bez potpisa napred navedenih lica pokreta}e se krivi~ni postupak ”.

Od 23. oktobra 1993. “nijedna komanda i ustanova Vojske Jugoslavije ne}eodobravati ni izdavati bilo koju vrstu materijalno-tehni~kih sredstava, bezodobrenja i li~nog potpisa na~elnika General{taba Vojske Jugoslavije” (Isto).



- ~aj 18 kilograma

- narezak 4.667 kilograma

- pa{teta 75 kilograma

- suhi kvasac 200 kilograma

- krompir 1.500 kilograma

- meso 1.662 kilograma

- svinjska mast 50 kilograma

- sjemena 1.500 paketa.281a

Navedena bratuna~ka brigada je u periodu od 1. do 31. jula 1995,u vrijeme genocida nad Bo{njacima u i oko Srebrenice, od UNHCR-a

dobila sljede}e koli~ine pogonskih goriva :- D-2 (dizel-gorivo) 30.000 litara

- MB (motorni benzin) 400 litara.281b

Vojska Srpske Republike BiH je finansirana iz Beograda. Ta jevojska naredbodavnu, izvr{nu i platnu funkciju obavljala preko VojskeJugoslavije. Aktivni sastav (oficiri, podoficiri i gra|anska lica u JNA)te vojske redovno je primao plate i penzije iz Beograda, od VojskeJugoslavije, odnosno Savezne Republike Jugoslavije. Na platnom spiskuVojske Jugoslavije u Saveznoj Republici Jugoslaviji nalazile su se svestarje{ine JNA koje su raspore|ene ili kasnije upu}ene u Vojsku Srpske

Republike BiH . General \or|e \uki} (pomo}nik komandanta VojskeSrpske Republike BiH za pozadinu) je na sastanku u Komandi 1. kraji{kogkorpusa u Banja Luci, 4. juna 1992, govorio o finasiranju VojskeSrpske Republike BiH . S tim u vezi, on je, pored ostalog, tada rekao:“Savezna vlada }e finansirati ovu vojsku sa brojnim stanjem od 19.maja 1992. koje je bilo na njenom ra~unu”, te da je “Vlada SrpskeBiH donijela odluku o finasiranju vojnih obveznika - razlika”.282

865

281a AIIZ, inv. br. 2-3032, Komanda lpbr /laka pje{adijska brigada/ Bratunac,Pov. br. 10-558/95, 4. juli 1995. — KDK /Komandi Drinskog korpusa/.

281b AIIZ, inv. br. 2-3031, Komanda 1. brlpbr /bratuna~ke lake pje{adijske brigade/, Pov. br. 10-723/95, 2. juli 1995. — KDK.

282 AIIZ. inv. br. 2-2556; Isto, inv. br. 5348, Zapisnik, Izjava \. \., Isto, inv. br.2-2743, Komanda 2. kraji{kog korpusa, Pov. br. 23/35-273/1, 26. mart 1993. — 1. brigadi



To je zna~ilo da }e “vlada” kolaboracionisti~ke Srpske Republike Bosnei Hercegovine finansirati samo razliku.283

Aktivna vojna lica (oficiri, podoficiri i vojnici po ugovoru) iradnici u Vojsci Republike Srpske dobijali su li~ne dohotke od VojskeJugoslavije (radne liste su dostavljane u Vojno ra~unski centar General{taba Vojske Jugoslavije Beograd, radi isplate).284 I isplatunaknada tro{kova aktivnim vojnim licima i radnicima za trupno putovanjeza vrijeme provedeno na izvr{enju zadataka u komandama i jedinicamaVojske Republike Srpske vr{io je Ra~unski centar Ministarstva odbraneVojske Jugoslavije u Beogradu.285 Isplata ~ekova Po{tanske {tedioniceBeograd aktivnim vojnim licima, vojnicima po ugovoru i radnicima utoj kolaboracionisti~koj vojsci realizovana je preko Vojno-ra~unskog

centra General{taba Vojske Jugoslavije dva puta u toku mjeseca (zateku}i mjesec).286

866

i drugima; Isto, inv. br. 2-2563, Radna zabilje{ka pukovnika JNA O. S., 4. juni 1992,str. 243; ICTY, Predmet: Br. IT-94-1T, Dokazni materijal svjedo~enja pukovnika JNAO. S., 5. juni 1996, str. 28-29, 49 i 62-64; Pukovnik Selak tvrdi da su rezervni oficiri ivojni obveznici Vojske Republike Srpske dobijali platu od “vlade” kolaboracionisti~ketvorevine Republike Srpske (Isto, str. 54 i 61). Naredbe o penzionisanju aktivnih vojnihlica potpisivalo je Ministarstvo odbrane Savezne Republike Jugoslavije. Rje{enja o penzijidobijana su od SSNO-a - Zavoda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika VojskeJugoslavije u Beogradu (Isto).

Pla}anje oficirskog kadra Vojske Srpske Republike BiH je od kraja 1993. vr{eno preko 30. kadrovskog centra (ustanova Vojske Jugoslavije). To je ura|eno novembra1993. odlukom Vrhovnog savjeta odbrane, zaduènim za odbrambenu politiku SR Jugoslavije (sastavljen od saveznog i predsjednika dvije republike), a kojim je upravljaoSlobodan Milo{evi}. Mjese~na davanja za taj centar iznosila su oko 1.600.000 DM. Na platnom spisku Vojske Jugoslavije izme|u 1993. i 1997. nalazilo se oko 4.000 oficirau Vojsci Srpske Republike BiH ( Dani, 20. juni/lipanj 2003, br. 314, str. 14).

283 AIIZ, inv. br. 5348, Zapisnik, Izjava \. \.; Slobodna Bosna, 19. juni 2003,str. 17-18.

284 AIIZ, inv. br. 2-2742, Komanda 30. lpd, Pov. br. 86-76, 6. mart 1993. — Komandi 10. lpbr.

285 Isto, inv. br. 2-2743, Komanda 2. kraji{kog korpusa, Pov. br. 23/35-273/1, 26.mart 1993. — 1. brigadi i drugima.

286 Isto, inv. br. 2-2744, Komanda 2. kraji{kog korpusa, Int. Br. 23/35-301, 5.april 1993. — 1. brigadi i drugima.



Svim aktivnim vojnim licima u Vojsci Srpske Republike BiH upla}ivan je li~ni dohodak iz Beograda preko po{tanskih teku}ih ra~una. O tome

je postignut sporazum izme|u Savezne Republike Jugoslavije i Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Preko 30. Kadrovskog centra General{tabaVojske Jugoslavije u Beogradu obra~unavana je plata i druge prinadle`nosti,kao {to su: penzijski sta`, odvojeni ìvot, lije~enje, ovjera zdravstvenihknjiìca, molbe za stanove, {kolovanje oficira, odmarali{ta i dr. Oficirii civilna lica u Vojsci Srpske Republike BiH , koji su vo|eni u 30.Kadrovskom centru, u General{tabu Vojske Jugoslavije, primali su iste

plate kao i te kategorije vojnih lica u Saveznoj Republici Jugoslaviji.287

Profesionalnim vojnicima (profesionalni oficir, profesionalni podoficir, oficir po ugovoru, podoficir po ugovoru i vojnik po ugovoru)

Vojske Jugoslavije na slu`bi u komandama, jedinicama i ustanovamaVojske Republike Srpske je, na osnovu ~lana 156. i 157. Zakona oVojsci Jugoslavije, priznavano pravo na sta` osiguranja u dvostrukomtrajanju288 i pravo na naknadu za slu`bu pod oteànim (posebnim)

867

287 AIIZ, inv. br. 2-1082 do 2-1104; Isto, inv. br. 5348, Zapisnik, Izjava \. \.;Isto, inv. br. 5339, Zapisnik, Dopuna izjave A. K.; Isto, inv. br. 2-2563, Radna zabilje{ka pukovnika JNA O. S., 4. juni 1992, str. 243-244.

288 AIIZ, inv. br. 2-2751, General{tab Vojske Jugoslavije, Sektor za popunu,mobilizaciju i sistemska pitanja, Personalna uprava, Pov. br. 14-2649/162, 30. avgust

1994, RE[ENJE; Isto, inv. br. 2-2755, Komanda 2. kraji{kog korpusa, Pov. br. 6/8-73,6. avgust 1994. — Komandi 15. pbr /pje{adijska brigada/; Isto, inv. br. 2-3045, Pandurevi} JovanaVinko, major pje{adije, 18. juli 1994, Beograd, IZVE[TAJ O PRIJEMU DU@NOSTIkomandanta lake pe{adijske brigade, u Korpusu KoV, u 30. Kadrovskom centru, uGeneral{tabu Vojske Jugoslavije, dana 10. novembra 1993. Obja{njenja u vezi saregulisanjem staà osiguranja u dvostrukom trajanju za profesionalne vojnike (profesionalnioficiri, oficiri i podoficiri po ugovoru i vojnici po ugovoru) davao je 30. Kadrovski centar General{taba Vojske Jugoslavije. Tako je, primjera radi, General{tab Vojske Jugoslavije,Sektor za popunu, mobilizaciju i sistemska pitanja, Personalna uprava, Pov. br. 14-2649/162, 30. avgusta 1994, na osnovu ~lana 156. i 157. Zakona o Vojsci Jugoslavije(“Slu`beni list SRJ”, broj 67/930, rje{avaju}i po zahtjevu pukovnika Nikole (Nikole)Kajteza, koji je traìo priznavanje prava na sta` osiguranja u dvostrukom trajanju, donio :

“R E [ E NJ E

Priznaje se pravo KAJTEZ Nikole NIKOLI, pukovniku, iz Vojne po{te 3001Beograd na sta` u dvostrukom trajanju u vremenu od 07. 12. 1992. godine i sada.



uslovima od 34-38 odsto.289

868

O b r a z l o ` e nj e :

KAJTEZ Nikole NIKOLA, pukovnik, iz Vojne po{te 3001 Beograd, podneo je dana 24. 07. 1994. godine zahtev za priznavanje prava na sta` osiguranja udvostrukom trajanju za period od 07. 12. 1992. godine i sada.

Uvidom u priloèna dokumenta slu`bene evidencije utvr|eno je da suispunjeni uslovi iz ~lana 264. stav 3. Zakona o Vojsci Jugoslavije za priznavanjeprava na sta` osiguranja u dvostrukom trajanju, pa je odlu~eno kao u dispozitivuovog re{enja.

Ovo re{enje je kona~no u upravnom postupku i protiv njega nije dopu{tenaàlba ve} se moè podneti tu`ba Vrhovnom Vojnom sudu — Beograd, u roku od 30dana od dana uru~ivanja. Tu`ba se podnosi u dva primerka neposredno sudu ili

po{tom preporu~eno” (AIIZ, inv. br. 2-2751).289 Isto, inv. br. 2-2752, Vojna po{ta 7421, Pov. br. 1778-2/20, 3. decembar 1993,Sanski Most, RE[ENJE; Isto, inv. br. 2-2754, Vojna po{ta 3001 Beograd, Pov. br. 6/8-59-12, 15. juli 1994, RE[ENJE. Starje{inama na slu`bi u “Vojsci Republike Srpske”,koji su na osnovu odluka General{taba Vojske Jugoslavije, izvr{avali zadatke “nakriznom podru~ju”, pripadala je naknada pod oteànim (posebnim) uslovima.Tako je, primjera radi, Vojna po{ta 3001 Beograd 15. jula 1994. (Pov. broj. 6/8-59-12),na osnovu ~lana 156. Zakona o Vojsci Jugoslavije (“Slu`beni list SRJ”, broj 67/93) i~lana 71, stav 1. Pravilnika o naknadi putnih tro{kova u VJ (“Slu`beni vojni list”, broj38/93), rje{avaju}i u predmetu priznavanja prava na naknadu za slu`bu pod oteànim(posebnim) uslovima, donijela :

“R E [ E NJ E

1. PRIZNAJE SE PRAVO STARÊVI] Jove GOJKU, majoru na slu`bi uVP 3001 Beograd na naknadu za slu`bu pod oteànim /posebnim/ uslovima i to :

a/ U visini od 30 % od osnovne plate /~lan 24. stav 1. i 2./ koje mu je priznatoranijim re{enjem.

b/ Uve}anje naknade u visini od 4 % od osnovne plate /~lan 24. stav 3./ od 31.10. 92. godine.

c/ Ukupna visina naknade po ovom re{enju iznosi 34 % od osnovne plate.Uve}anje naknade u visini od 4 % od osnovne plate /~lan 24. stav 3./ vr{iti

analogno datumu navedenom u alineji pod b. kada se za to ispune uslovi.

O b r a z l o ` e nj e :

U postupku je utvr|eno da STARÊVI] Jove GOJKO, major na slu`bi uVP 3001 Beograd obavlja du`nost na teritoriji odre|enoj odlukom Na~elnikaGeneral{taba Vojske Jugoslavije na kojoj se slu`ba vr{i pod oteànim /posebnim/uslovima od 31. 10. 1992. godine.



General \or|e \uki} je 5. jula 1992, na sastanku sa pomo}nicimakomandanata za logistiku 1. i 2. kraji{kog korpusa, zatim komandanta

14. pozadinske baze, te komandanta Vazduhoplovstva i Protiv-vazdu{neodbrane “Vojske Srpske Republike BiH”, ponovo naglasio ~injenicu da je “finansiranje aktivnih vojnih lica i gra|anskih lica ostalo nasaveznom nivou”, a “finansiranje vojnika sa brojnim stanjem do20. maja 1992, ostalo na saveznom nivou. Poslije toga i preko togbroja ispla}uju DPZ iz koje je do{ao”, tj. finansiranja su obavljaledru{tveno-politi~ke zajednice iz kojih su vojnici dolazili.290

Za sva vojna lica koja su odlazila za Saveznu Republiku Jugoslaviju,radi obilaska porodica, lije~enja u zdravstvenim ustanovama, prijevoza

po{te i “obavljanja slu`benih zadataka”, komande, jedinice i ustanove

Vojske Republike Srpske organizovale su centralizovani transport nanivou te kolaboracionisti~ke tvorevine.291

Podru~je Republike Srpske BiH je bilo (fakti~ki) u istom privrednomsistemu kao i Savezna Republika Jugoslavija. Narodna banka Jugoslavije

je obrazovala Narodnu banku Republike Srpske, koja je vr{ila funkcijucentralne banke za to podru~je.292 Sredinom februara 1993. regulisan

869

Visina naknade navedene pod a/ i b/ u dizpozitivu ovog re{enja je odre|enana osnovu ~lana 24. stav 1, 2. i 3. Pravilnika.

Na osnovu napred iznetog stekli su se uslovi za priznavanje prava nanaknade propisane odredbama ~lana 24. stav 1, 2. i 3. Pravilnika.

Na osnovu napred iznetog stekli su se uslovi za priznavanje prava nanaknade propisane odredbama ~lana 24. stav 1, 2. i 3. Pravilnika o naknadi putnihi drugih tro{kova u VJ/SVL broj 38/93 pa je re{eno kao u dispozitivu ovog re{enja.

PRAVNA POUKA O @ALBI: Protiv ovog re{enja dopu{tena je àlba u rokuod 15 /petnaest/ dana od dana uru~enja re{enja. @alba se podnosi redovnimputem” (AIIZ, inv. br. 2-2754, Vojna po{ta 3001 Beograd, Pov. br. 6/8-59-12, 15. juli1994, RE[ENJE).

290 AIIZ, inv. br. 2-2563, Radna zabilje{ka pukovnika JNA O. S., sveska 2, 5. juli1992. str. 61; Slobodna Bosna, 19. juni 2003, str. 18.

291 AIIZ, inv. br. 2-2746, Komanda 2. KK /Kraji{ki korpus/, Pov. br. 21-70/1, 31.maj 1993. — Komandi 1. lpbr i drugima. U tom je cilju Komanda 2. kraji{kog korpusa

i 31. maja 1993. izdala nare|enje o prijevozu vojnih lica za Beograd i obrnuto, u kome je precizirano uvo|enje stalne autobusne linije, mjesto i vrijeme odlazaka za Beograd,te povratak iz Beograda i dr.

292 AIIZ, inv. br. 2-2759, Narodna banka Jugoslavije, IZVE[TAJ (“STROGOPOVERLJIVO”), str. 1-9.



je jedinstveni monetarni sistem i jedinstvena monetarna politika na podru~ju Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike

Srpske Krajine. Narodne banke navedenih kolaboracionisti~kih dràvausagla{avale su sve instrumente monetarno-kreditnog regulisanja saodgovaraju}im odlukama monetarno-kreditnog regulisanja Narodne

banke Jugoslavije. U tom su cilju kamatne politike, nivo eskontnihstopa, zatim politika obavezne rezerve, odnosno stope obavezne rezervenarodnih banaka Republike Srpske i Republike Srpske Krajine bile

potpuno usagla{ne sa odgovaraju}im instrumentima Narodne banke SR Jugoslavije. Devizne rezerve narodnih banaka navedenih “republika”

bile su sastavni dio deviznih rezervi Narodne banke SR Jugoslavije,koje su knjigovodstveno vo|ene na posebnim ra~unima u inostranstvui podra~unima kod Narodne banke SR Jugoslavije. Naloge za

kori{tenje deviznih rezervi sa podru~ja narodnih banaka “srpskihrepublika” davala je Narodna banka SR Jugoslavije.293

Rukovodstvo Velikosrpskog pokreta je sve pozadinske baze JNA predalo Vojsci Srpske Republike BiH . Tako je 993. pozadinska bazaBanja Luka preimenovana u 14. pozadinsku bazu Banja Luka. Zakomandanta te baze je, u skladu sa naredbom ministra odbrane Srpske

Republike Bosne i Hercegovine, od 15. juna 1992, imenovan pukovnik Milan [kondri}, a razrije{en du`nosti pukovnik Osman Selak.294

Pored 14., na podru~ju Srpske Republike Bosne i Hercegovinedjelovale su jo{ tri pozadinske baze: 35. (u Bijeljini), 27. (na Sokocu)i 30. (u Bile}i).295

870

Narodna banka Republike Srpske je formirana 12. maja 1992. (donesen je Zakono Narodnoj banci, imenovan vr{ilac du`nosti guvernera i ~lanovi Savjeta). Banka je po~ela sa radom u prostorijama ekspoziture Narodne banke Bosne i Hercegovine u ul.Marije Bursa}, br. 4 u Banja Luci, koriste}i i opremu te banke. Posebnu podr{ku u po~etku rada Narodna banka Republike Srpske je imala od Narodne banke Jugoslavije,iz koje je, pored ostalog, kori{tena stru~na pomo} i metodologija rada, izradanov~anica i sl. (AIIZ, inv. br. 2-2760, Narodna banka Republike Srpske, GODI[NJIIZVJE[TAJ za 1992. godinu, Banja Luka, maja 1993. godine).

293 Isto.

294 AIIZ, inv. br. 2-2555, Komanda 14. pozadinske baze, pov. br. 28-24, 10. juli1992, ZAPISNIK...; AIIZ, inv. br. 2-2555, Naredba broj 2-18 Ministra odbrane SrpskeRepublike Bosne i Hercegovine, od 15. juna 1992. — Komandi 14. pozadinske baze.

295 AIIZ, inv. br. 5348, Zapisnik, Izjava \. \.



5. Ostale oruàne formacije i grupe

iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske

U agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, uz regularne jediniceJNA/Vojske Jugoslavije i srpske kolaboracionisiti~ke oruàne formacijeiz Bosne i Hercegovine, u~estvovale su i razne druge oruàne jedinicei grupe iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske koje su, ustvari, predstavljaleotjelotvorenje hegemonisti~kih ciljeva stranaka i partija kojima su

pripadale, kao i jedan od instrumenata u realizaciji velikosrpske politike, prije svega, vladaju}ih krugova u Srbiji i Crnoj Gori. Osnovna zajedni~kakarakteristika svih tih formacija i grupa, koje su imale svoja sjedi{ta ilogistiku u Srbiji i Crnoj Gori, bila je ~etni~ka ideologija i ~etni{tvo, sasvim svojim obilje`jima (genocid i drugi zlo~ini najstra{nijih razmjera).

Na osnovu raspolo ivih podataka moè se utvrditi da su u agresijii drugim zlo~inima u Republici Bosni i Hercegovini sa teritorije Srbijei Crne Gore u~estvovale sljede}e oruàne formacije i grupe :

- Arkanovci (ili Srpska dobrovolja~ka garda), pod vo|stvom@eljka Ra`natovi}a-Arkana;

- [e{eljevci (Srpski ~etni~ki pokret), pod vo|stvom Vojislava[e{elja, predsjednika Srpske radikalne stranke;

- Beli orlovi , pod vo|stvom Mirka Jovi}a, predsjednika Srpske(stranke) narodne odbrane;

- Rojalisti , pod vo|stvom Mihajla Mla|enovi}a, predsjednikaSrpskog rojalisti~kog bloka;

- Srpska garda, Srpskog pokreta obnove Vuka Dra{kovi}a, podvo|stvom S. Lajinovi}a;

871



- Vukovarci - pripadnici razli~itih oruànih sastava koji su u~estvovalii u agresiji i zlo~inima na podru~ju Vukovara i {ire;

- specijalci Saveznoga sekretarijata za unutra{nje poslove;- specijalci Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srbije;

- Marti}evci , jedinice Milana Marti}a iz Knina;

- dobrovoljci razli~itih pro~etni~kih organizacija iz Srbije i Crne Gore;

- @ute ose i dr.296

Od po~etka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu postojao jeodnos pot~injenosti navedenih oruànih formacija i grupa General{tabuOruànih snaga SFRJ, odnosno visokim oficirima JNA i legalnim vlastimau Jugoslaviji, te Srbiji i Crnoj Gori. To se, prije svega, ogledalo u

formiranju, jedinstvenom komandovanju, planiranju, pripremanju, vo|enjui realizaciji globalnih i konkretnih ratnih dejstava i vojnih operacija,finansiranju, materijalnom opremanju, naoruàvanju, obuci ljudstva,itd. Raspoloìvi podaci pokazuju da su sve te oruàne formacijenaoruàvane i uvje`bavane na teritoriji Srbije, uz stru~nu, finansijsku,logisti~ku i kadrovsku podr{ku JNA (Vojske Jugoslavije) i MUP-aSrbije. To, pored ostalog, potvr|uju pripadnici tih formacija.297 Tako

je general Mom~ilo Peri{i} [e{eljevcima dao uniforme, gorivo,naoruànje i vozila, a specijalci MUP-a su ih obu~avali i zajedno sanjima u~estvovali u zlo~inima.298

872

296 Dnevni izvje{taj, br. 7, 1. maj 1992.; Posebno izdanje, br. 19, 5. juni 1992. i br. 22, 22. juni 1992.; ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 313-314 i 374; ICTY,Predmet: Br. IT-94-1-T, Dokazni materijal svjedo~enja pukovnika JNA O. S., 5. juni1996, str. 24-25; B. Maci}, ZLOÎN PROTIV MIRA, Sarajevo 2001, str. 235-236.

U toku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, a ~esto i kasnije, u nekimizvorima i literaturi navedene oruàne formacije se tretirju kao “paravojne”, iako suone, uglavnom, bile sastavni dio Jugoslovenske narodne armije/Vojske Jugoslavije i pod neposrednom komandom General{taba Oruànih snaga SFRJ/SRJ.

297 Isto; Dnevni izvje{taj, br. 6, 30. april 1992, br. 16, 10. maj 1992, br. 19, 13.maj 1992, br. 62, 25. juni 1992. i br. 80, 13. juli 1992.; AIIZ, inv. br. 3-317; ICTY,

Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 135, 139 i 374; AIIZ, inv. br. 2-2565, RepublikaBosna i Hercegovina, Armija Republike Bosne i Hercegovine, Vojna jedinica 5001/5,Broj: 09/29-35, Sarajevo, 1. juli 1995. — Vladi Republike Bosne i Hercegovine.

298 AIIZ, inv. br. 2-2565, Republika Bosna i Hercegovina, Armija RepublikeBosne i Hercegovine, Vojna jedinica 5001/5, Broj: 09/29-35, Sarajevo 1. juli 1995. —



Sve ove oruàne formacije i grupe iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske bile su, uglavnom, u sastavu i pod jedinstvenom komandom i kontrolom

vi{ih oficira JNA. Milo{evi} i Vlada Republike Srbije su rasporedile uBosni i Hercegovini razne oruàne formacije i grupe, podràvaju}i svenjihove “paravojne” aktivnosti. Vo|a [e{eljevaca Branislav Gavrilovi}

je za “usluge” koje je u~inio JNA dobio ~in majora od te Armije. JNA je sve srpske oruàne formacije i grupe obezbje|ivala oru jem, municijom,vozilima, gorivom, hranom, vodom, pi}em, cigaretama, posteljinom,ve{om i ostalom opremom. Srpski “dobrovoljci”, koji su u kasarnuLukavica dolazili “cijelo vrijeme bez prestanka, kako u grupama,tako i pojedina~no”, od JNA su dobijajali oru`je i druga materijalno-tehni~ka sredstva, te opremu.299 Pripadnici tih formacija su, zajedno

873

Vladi Republike Bosne i Hercegovine. S tim u vezi, Branislav Vaki}, ~etni~ki vojvodai poslanik [e{eljeve Srpske radikalne stranke u Skup{tini Srbije, je u septembru 1994, pored ostalog, izjavio: “... po~etkom 92. godine smo krenuli u srpsku Hercegovinu,i naoruànje smo dobili od TO Trebinja, za {ta je izdato nare|enje od predsjednikaSAO Hercegovine gospodina Vu~urovi}a. Gorivo i uniforme smo dobili odspecijalnih jedinica vojne policije, od general-majora Boòvi}a koje su, kao itada{nja JNA bile smje{tene u Kumboru kod Herceg-Novog. Od generala Boòvi}asmo dobili i vozila, ja sam li~no dobio jedno. Vi{e puta sam svojim vozilom, sa~etnicima ulazio u kasarnu ‘Mar{al Tito‘ u Podgoricu, gdje sam sara|ivao sastarje{inama i dobijao benzin. Vozila koja su bila u kvaru slao sam u Danilovgradna popravku, za {ta imam dokumenta. Tako|e mogu da dokumentujem da smo natom delu rati{ta, dakle u Hercegovini, sara|ivali sa jedinicama JNA iz Crne Gore.

Po~etkom 93. godine su poturice, da ih ne ~astim nazivom Muslimani,krenuli u ofanzivu i tamo napali JNA. Ona tada nije reagovala, ve} su teritorijalciSkelana pozvali ~etnike. Tada nas je, bar na po~etku, ne{to naoruàla Jugoslovenskaarmija, a kasnije MUP Srbije... Nije bilo dovoljno oru`ja i uniformi za sve nas. Ipotraìli smo pomo} li~no od generala Peri{i}a, sada{njeg, na~elnika General{tabaVojske Jugoslavije, koji je tada bio komandant Tre}e armije u Ni{u. Iz Skelanasam tri puta odlazio kod njega, obe}ao mi je i zaista dao uniforme za 80 boraca,donji i gornji ve{, ne{to hrane, dvogled za no}no osmatranje koji mi je biopotreban. Oru`je od njega nisam dobio, ali me je povezao za general-majoromOjdani}em, komandantom Uì~ke armije. General Ojdani} me je kasnije uputiona generala Mileta Mrk{i}a, koji je bio skoncentrisan u Skelanima. U to vrijemesmo bili potrebni jugoslovenskoj vojsci i saradnja je bila dobra...“ (Isto).

299 Dnevni izvje{taj, br. 6, 30. april 1992.; br. 7. 1. maj 1992.; br. 16, 10. maj1992.; br. 19, 13. maj 1992.; br. 62, 25. juni 1992. i br. 80, 13. juli 1992.; AIIZ, inv. br.3-317; ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 135, 139 i 374. Pripadnici srpskihoruànih formacija stalno su dobijali oru`je i municiju iz Srbije, uglavnom, iz Uìca iKragujevca, gdje je vr{ena i njihova opravka i ~i{}enje.



sa oficirima i podoficirima JNA, u~estvovali u masovnim zlo~inimanad Bo{njacima. Tako je, ilustracije radi, 6. brigada Banjalu~kog

korpusa, u ~ijem je sastavu bilo i oko sto Arkanovaca, [e{eljevaca i pripadnika Belih orlova, pod komandom kapetana JNA DraganaMijatovi}a, 1. juna 1992. izvr{ila napad na selo Hrustovo (na podru~juSanskog Mosta), nastanjeno muslimanskim stanovni{tvom, te pobila izaklala oko 150 mje{tana.300

Navedene oru ane formacije i grupe, posebno Arkanovi Tigrovi, suodràvale bliske veze sa Srbijanskim MUP-om, radile sa jedinicama zaspecijalne operacije Slu`be dràvne bezbjednosti Srbije i bile klju~niu~esnici u oruànim napadima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te

brojnim zlo~inima. Srbijanski MUP je preko Stoj~i}a i Simatovi}a na podru~ju Srbije organizovao centre za obuku te paravojske i dobrovoljaca

u specijalnim vojnim kasarnama (planina Tara, Bubanj Potok, Kula, Go~i Erdut), prije nego su upu}ivane u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.301

Srbijanski MUP, Ministarstvo odbrane i Slobodan Milo{evi} su bili neposredno uklju~eni u obuku, planiranje, raspored i operacije pomenutih jedinica, grupa i dobrovoljaca, te obavije{teni o njihovimaktivnostima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, uklju~uju}i i genocidnad Bo{njacima.302

Pripadnici navedenih oruànih formacija su obu~avani u “centrimaza obuku” u Han Pijesku, Bile}i, Bijeljini, Banjoj Luci i Sarajevu (Lukavica)

874

Vojislav [e{elj je, na primjer, posjedovao dokument kojim je bio ovla{ten da prima isporuke oru`ja od JNA. On je posjedovao vozilo JNA, {to je potvr|ivalo da ga JNAsnabdjela transportnim sredstvom za oru`je. [e{elj je na podru~ju kolaboracionisti~ke Republike Srpske imao “slobodu kretanja” (ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragraf 530).

U~estvuju}i u agresiji na Republiku Hrvatsku, posebno u Vukovaru, gdje je unovembru 1991. bio i [e{elj, on je izjavio: “Mi smo svi jedna armija”, tj. svi su bili pod jedinstvenom komandom JNA (Isto, paragraf 135).

300 Isto; ∴ RATNI ZLOÎNI U BOSNI I HERCEGOVINI, str. 37; ICTY,Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 127-132 i 144. Zanimljivo je ista}i da su gotovo sve prisilno raseljene osobe i izbjeglice iz Bosne i Hercegovine koje su intervjuisali predstavnici Helsinki Vo~a (Helsinki Watch) isticale da je JNA igrala klju~nu ulogu unapadu na njihov grad ili selo, bilo direktnim u~e{}em u agresorskim napadima, bilo prethodnim naoruàvanjem srpskih oruànih formacija (Isto).

301 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 127-132, 135, 139 i 315.

302 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 125, 139 i 316.



na borbenim sredstvima JNA i uz pomo} njenih glavnih instruktora(vi{i i niì oficiri uìh specijalnosti). Oni su vr{ili smotre i dràli govore,

kao {to je to, primjera radi, u~inio [e{elj u Bijeljini i Arkan na Ilidì, tena drugim mjestima. Tako|e su rukovodili organizovanjem “srpskihkriznih {tabova” i borbenom obukom, za {ta je, na primjer, Arkanovzamjenik “Legija” na Ilidì i u kasarni u Lukavici dobio priznanje odgenerala Ratka Mladi}a i pukovnika Milisava Gagovi}a.303

Zajedni~ka karakteristika navedenih oruànih formacija bio je injihov sastav, kojim su, pored redovno mobilisanih “dobrovoljaca”,

bili obuhva}eni i problemati~ni tipovi, psihopate i poznati kriminalcirazli~itih profila. Podràvani su od srbijanskih vlasti, posebno odMinistarstva unutra{njih poslova i Ministarstva odbrane, a kojima je

u~e{}e u agresiji i drugim oblicima zlo~ina, prvenstveno, bila prilika zazadovoljenje najniìh poriva, kao {to su zvjerska ubijanja i maltretiranjacivilnog stanovni{tva, distribuiranje droge i falsifikovanje novca, ru{enjeraznih objekata i sli~no, kao i imovinska korist koju su ostvarivali

plja~kom dru{tvene i privatne imovine. Gotovo svim pripadnicima tihformacija osnovni motiv za angaòvanje bila je obe}ana i nesmetana

plja~ka i ugovorena isplata u gotovom novcu, {to su, u osnovi,obilje`ja pla}eni~ke vojske. O tome ilustrativno govori niz ~injenica,od odvoènja velikog broja {lepera za odvoz oplja~kanih nekretnina, dovelike zainteresovanosti za “~i{}enje oslobo|enih sela i kvartovagradova”, {to je, pored ostalog, predstavljalo neograni~enu mogu}nost za

nezakonito oduzimanje novca, zlata i drugih vrijednosti od neza{ti}enogstanovni{tva. Iz tih su razloga mnogi od njih, po samom dolasku nateritoriju Republike Bosne i Hercegovine, sa ortacima i ~lanovima rodbineizvan Bosne i Hercegovine, ugovarali distribuiranje oplja~kane robe,kupovinu ku}a, vikendica i automobila, cijene}i pri tome, da }e “uskorodo}i do velikog bogatstva”. Potvrdu takve konstatacije nalazimo i u

875

303 Dnevni izvje{taj, br. 6, 30. april 1992, br. 7, 1. maj 1992, br. 16, 10. maj 1992, br. 19, 13. maj 1992, br. 62, 25. juni 1992. i br. 80, 13. juli 1992.; AIIZ, inv. br. 3-317;ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 127-132, 135, 139, 144, 313-314 i 374; AIIZ,inv. br. 2-2565, Republika Bosna i Hercegovina, Armija Republike Bosne i Hercegovine,Vojna jedinica 5001/5, Broj: 09/29-35, Sarajevo, 1. juli 1995. — Vladi Republike Bosnei Hercegovine; ∴ RATNI ZLOÎNI U BOSNI I HERCEGOVINI, str. 37; ICTY,Predmet: Br. IT-94-1-T, Dokazni materijal svjedo~enja pukovnika JNA O. S., 5. juni1996, str. 24-25; Posebno izdanje, br. 19, 5. juni 1992. i br. 22, 22. juni 1992.



njihovim planovima da }e nakon “brzo obavljena posla” i napu{tanjaSarajeva “oti}i na Kosovo gdje se zakuhava”.304

O profilu pripadnika navedenih oruànih formacija govore i podacida su pokolje civila vr{ili radi “obuke” i “~eli~enja” novoprido{lihistomi{ljenika, te da je jedan broj njih, uglavnom, specijaliziranih zaodre|ena dejstva, bio pla}en po “u~inku”, odnosno po broju ubijenihlica, prije svega, civila.305

Arkanovi Tigrovi su bili me|u najbrutalnijim izvr{iocima zlo~inau Bosni i Hercegovini. Arkan je otvoreno podràvao vr{enje zlo~ina iza to obu~avao svoje pripadnike.306

Oruàne “dobrovolja~ke” formacije sa ~etni~kim obilje`jima

(~etni~ke kokarde, kame i dr.) iz Srbije i Crne Gore prvi put su, premadostupnim podacima, upale u Bosnu i Hercegovinu krajem 1991. zajednosa regularnim jedinicama JNA, koje su izvr{ile agresiju na Bosnu iHercegovinu. Po~etkom marta 1992. iz Srbije (Priboj, Uìce i Valjevo) uBosnu i Hercegovinu je krenulo pet autobusa sa srpskim “dobrovoljcima”,koji su se preko Vi{egrada uputili prema Sarajevu. Pripadnici navedenihoruànih formacija, prema raspoloìvim podacima, ~ija je obukaobavljena, uglavnom, na specijalnim vojnim poligonima u centralnomedijelu Srbije, kao i u kasarnama JNA u Srbiji i Crnoj Gori, u ve}em

broju su, preba~eni iz navedenih republika na podru~je Republike Bosnei Hercegovine, krajem marta i po~etkom aprila 1992, odnosno u vrijeme

eskalacije agresije na isto~ne i unutra{nje dijelove Bosne i Hercegovinei masovnih zlo~ina nad muslimanskim stanovni{tvom. Prve formacije Arkanovaca na podru~je Bosanske krajine i sjeveroisto~ne Bosnestigle su, prema do sada prikupljenim podacima, krajem marta 1992. UBanjoj Luci su 25. marta 1992. primije}ene grupe Arkanovaca i[e{eljevaca, koje su bile raspore|ene i po grani~nim “kraji{kimlinijama” sa {ipova~ke strane. Iz grani~nog mjesta Stupna, koje samorijeka Pliva dijeli od jaja~ke op{tine, pucano je u no}i 24./25. marta po

jaja~kim selima êrkazovi}i i Ljalji}i, gdje je ìvjelo oko ~etiristostanovnika muslimanske i srpske nacionalnosti. U toku 31. marta /1.

876

304 Isto, ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 313-314.

305 ∴ RATNI ZLOÎNI U BOSNI I HERCEGOVINI, str. 37.




aprila 1992. u Bijeljinu je, rade}i blisko sa srbijanskim MUP-om, stigaoArkan sa grupom uniformisanih i dobro opremljenih snaga i po~eo sa

ubijanjem bo{nja~kih civila, gdje se ~ula “eksplozija i pu{~ana paljba”.307

Grupe Arkanovaca su, zajedno sa [e{eljevcima i pripadnicimaJNA, 2. aprila 1992. nastavile sa zlo~inima nad Bo{njacima Bijeljine.Tada su Arkanove oruàne formacije, nakon izlaska muslimanskihvjernika iz Sulejmanije dàmije, zaklale dva lica nao~igled prisutnih, akada su se ostali povukli u dàmiju za njima je ba~eno vi{e bombi, odkojih su svi nastradali. Vo|a Arkanovaca @eljko Ra`natovi}-Arkan,me|unarodni kriminalac, predao je raport komandantu bijeljinskoggarnizona, generalu Pra{~evi}u (koji je na Arkanov raport vojni~kiuzvratio). Arkan se grlio sa Biljanom Plav{i} dok su sa strane - po ulicama

leàli le{evi ubijenih Bo{njaka, {to su zabiljeìle i TV kamere.308

Po~etkom aprila 1992. Arkanovi Tigrovi su stigli u Zvornik ,me|u njima je bio i Arkan. On je 7. aprila bio na sastanku sa bo{nja~kim

politi~kim rukovodstvom u hotelu Jezero u Malom Zvorniku. Tom je prilikom Arkan predao ultimatum bo{nja~kom rukovodstvu za predajuili }e Zvornik biti napadnut trupama koje su bile stacionirane sa drugestrane rijeke Drine.309

877

307 ∴ RATNI ZLOÎNI U BOSNI I HERCEGOVINI, str. 37; Slobodna Bosna, br. 21, 19. mart 1992, str. 4; Agresija..., str. 15; AIIZ, inv. br. 2-84, Komanda

2. vojne oblasti, Operativni centar, Str. pov. br. 10/36-1905, 01. april 1992. - General{tabuOruànih snaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv. br. 2-88, Komanda 2. vojne oblasti,Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-1940, 02. april 1992. - General{tabu Oruànihsnaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv. br. 2-89, Komanda 2. vojne oblasti, Operativnideùrni tim, Str. pov. br. 10/36-1957, 03. april 1992. - General{tabu Oruànih snagaSFRJ - Operativni centar; ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 783 i 812.

U napadu na Bijeljinu u~estvovali su, pored JNA i drugih srpskih oruànih grupa,i snage Saveznog sekretarijata za unutra{nje poslove (ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragraf 266).

308 Isto; Posebno izdanje, br. 1, 25. april 1992. i br. 2, 28. april 1992.; Dnevniizvje{taj, br. 7, 1. maj 1992, br. 19, 13. maj 1992, br. 22, 16. maj 1992. i dr.; Oslobo|enje,

25. mart 1992, str. 1; BILTEN MINISTARSTVA ZA NARODNU ODBRANUREPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE O AKTUELNIM ZBIVANJIMA NATERITORIJI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE (u daljem tekstu BiltenMNO), br. 35, 25. april 1992.; ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragraf 138.




U zauzimanju Zvornika (8.-11. maja), zatim Br~kog (po~etkommaja 1992.) i drugih mjesta, gdje Srbi nisu imali ve}inu, pored jedinica

JNA, srpske Teritorijalne odbrane i drugih srpskih formacija, uklju~uju}ii [e{eljevce, u~estvovale su i Arkanove jedinice i ubile mnogo civila.310

Arkanovci su aprila 1992. zauzeli fabriku “Alhos” u industrijskojzoni Karakaja, gdje su jedno vrijeme imali svoju komandu.311

U Bratunac su u prvoj polovini aprila 1992, pored JNA, u{le iArkanove i [e{eljeve jedinice, kao i jedinica specijalne policije izBeograda. Te i druge srpske snage na tom podru~ju, posebno maja1992, izvr{ile su brojne zlo~ine nad Bo{njacima.312

U napadu i zauzimanju Fo~e, Vlasenice, Rogatice i drugih

mjesta u~estvovale su snage JNA (posebno Uì~ki korpus), srpskakolaboracionisti~ka Teritorijalna odbrana i policija, zatim Arkanovici,[e{eljevci i Beli orlovi, te specijalne jedinice MUP-a Srbije, vr{e}i

brojne zlo~ine nad Bo{njacima.313

Prve grupe Arkanovaca na podru~je Sarajeva, preciznije na lokalitetAerodroma, stigle su 10. aprila 1992, nakon po~injenih zlo~ina u Bijeljini,Zvorniku i Skelanima (Srebrenica). Nakon {to je obi{la Arkanove

jedinice u Bijeljini, Biljana Plav{i} je 23. aprila uputila poziv Arkanuda sa svojim jedinicama do|e u Sarajevo. Me|utim, njihova ve}akoncentracija (uz Arkanovce evidentno je prisustvo Belih orlova idrugih dobrovoljaca, kao i velikog broja jedinica aktivnog i rezervnog

sastava JNA) zapaèna je na Palama 15. aprila, odakle su se, vjerovatno,rasporedili po Republici, nakon smotre dijela jedinica JNA i pripadnikasrpskog ~etni~kog pokreta iz Srbije i Crne Gore, uklju~uju}i i Arkanovce,obavljenoj 18. aprila kod Spomen-parka Vraca. Otada zapo~injenjihovo u~e{}e u borbenim dejstvima, odnosno masovnim zlo~inima i

plja~kama na podru~ju Sarajeva, posebno na Grbavici i Ilidì, i drugimmjestima. Kao rezultat bliske saradnje njihovog vo|e, pod nadimkom

Legija, sa generalom Mladi}em i komandom kasarne u Lukavici,

878

310 Isto, paragrafi 138, 267, 390 i 664.


312 Isto, paragrafi 625-628. Tada su u Bratuncu bili i Arkan, Vojislav [e{elj iRadmilo Bogdanovi}.

313 Isto, paragrafi 410, 640-641, 652 i 725.



odnosno pukovnikom Milisavom Gagovi}em, jeste zaustavljanje izadràvanje konvoja od 7.200 djece i èna koji se uputio u Split, 19.

maja na Ilidì. Nezadovoljan razvojem doga|aja oko toga, jer Mladi},iako je prihvatio, nije mogao, zbog pritiska javnosti, da udovoljinjegovim zahtjevima da konvoj “zarobi i razmjeni za vojsku ukasarnama”, kao i “kukavi~lukom Srba na Ilidì koji ne}e da sebore”, te “nesposobno{}u” i “neorganizovano{}u komandnog sastavai boraca na Ilidì”, vo|a “arkanovaca”, pomenuti Legija, dobio je odArkana podr{ku u zahtjevu da povu~e svoje ljude iz Bosne iHercegovine. Me|utim, intervencija i molbe Mladi}a i Gagovi}a

presudile su da Arkanovci ostanu i pre|u u kasarnu u Lukavici, gdje suobu~avali mobilisane ljude i dobrovoljce i u~estvovali u borbenimdejstvima i zlo~inima.314

Razne srpske snage, uklju~uju}i aktivne i rezervne pripadnikeJNA, lokalnu srpsku TO i policiju, kao i Arkanove Tigrove, te pripadnikespecijalnih snaga MUP-a Srbije, pod komandom @ivojina Ivanovi}a,izvele su 1. maja i narednih dana napad na Br~ko, gdje su izvr{ilegenocid nad Bo{njacima, posebno u logoru Luka.315

O “ugledu” Arkanovaca u petokolona{koj SDS i JNA svjedo~eneposredni kontakti i dogovori koje su sa Legijom traìli i ostvariliRadovan Karadì}, Ratko Mladi}, Milisav Gagovi}, te jedan broj niìhrukovodilaca SDS-a, odnosno zlo~inaca u srpskim “kriznim {tabovima”Ilidè, Nedàri}a i Lukavice (Kotorca). Arkanovci i Beli orlovi su, i

prije dolaska u Sarajevo, imali reputaciju ste~enu zlo~inima na podru~juSrpske autonomne oblasti Hercegovina, za {ta su, od “vlade” te oblasti i

879

314∴RATNI ZLOÎNI U BOSNI I HERCEGOVINI, str. 37; Slobodna Bosna, br. 21, 19. mart 1992, str. 4; Agresija..., str. 15, AIIZ, inv. br. 2-84, Komanda 2. vojneoblasti, Operativni centar, Str. pov. br. 10/36-1905, 1. april 1992. — General{tabuOruànih snaga SFRJ — Operativni centar; Isto, inv. br. 2-88, Komanda 2. vojne oblasti,Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-1940, 2. april 1992. — General{tabuOruànih snaga SFRJ — Operativni centar; Isto, inv. br. 2-89, Komanda 2. vojne oblasti,Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-1957, 3. april 1992. — General{tabuOruànih snaga SFRJ — Operativni centar; Posebno izdanje, br. 1, 25. april 1992. i br.

2, 28. april 1992.; Dnevni izvje{taj, br. 7, 1. maj 1992, br. 19, 13. maj 1992, br. 22, 16.maj 1992, Oslobo|enje, 25. mart 1992, str. 1; Bilten MNO, br. 35, 25. april 1992.Razli~ite srpske oruàne grupe, uklju~uju}i i Arkanove Tigrove, bile su uklju~ene i uzauzimanju Ilidè (ICTY, Predmet : Br. IT-02-54-T, paragraf 702).




Komande garnizona u Bile}i, 4. maja 1992, dobili i “posebno priznanje”.316

Arkanove jedinice su krajem septembra 1992. na podru~ju SanskogMosta vr{ile zlo~ine. U avgustu 1994. Tigrovi su formalno stavljeni podkomandu jedinica za specijalne operacije Slu`be dràvne bezbjednostiMUP-a Srbije, poznate kao Crvene beretke. Arkanove trupe su septembra1995. u velikom broju ponovo stigle u Sanski Most, gdje su u~estvovaleu borbama i drugim oblicima zlo~ina u zapadnoj Bosni.317

Pripadnici Belih orlova318 predvo|eni Milanom Luki}em do{li suna podru~je Bosne i Hercegovine, tako|e, po~etkom aprila, iz Uìca,

880

316 ∴ RATNI ZLOÎNI U BOSNI I HERCEGOVINI, str. 37; Slobodna Bosna, br. 21, 19. mart 1992, str. 4; Agresija..., str. 15; AIIZ, inv. br. 2-84, Komanda

2. vojne oblasti, Operativni centar, Str. pov. br. 10/36-1905, 01. april 1992. -General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv. br. 2-88, Komanda 2.vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-1940, 02. april 1992. -General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv. br. 2-89, Komanda 2.vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-1957, 03. april 1992. -General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar; Posebno izdanje, br. 1, 25.april 1992. i br. 2, 28. april 1992.; Dnevni izvje{taj, br. 7, 1. maj 1992, br. 19, 13. maj1992, br. 22, 16. maj 1992. i dr.; Oslobo|enje, 25. mart 1992, str. 1; Bilten MNO, br.35, 25. april 1992.; ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragraf 138.

317 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 131 i 896-897; AIIZ, inv. br. 5352,Zapisnik, dopuna izjave \. \.

318 ∴ RATNI ZLOÎNI U BOSNI I HERCEGOVINI, str. 37; Slobodna Bosna, br. 21, 19. mart 1992, str. 4; Agresija..., str. 15; AIIZ, inv. br. 2-84, Komanda2. vojne oblasti, Operativni centar, Str. pov. br. 10/36-1905, 01. april 1992. -General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv. br. 2-88, Komanda 2.vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-1940, 02. april 1992. -General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv. br. 2-89, Komanda 2.vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-1957, 03. april 1992. -General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar; Posebno izdanje, br. 1, 25.april 1992. i br. 2, 28. april 1992.; Dnevni izvje{taj, br. 7, 1. maj 1992, br. 19, 13. maj1992, br. 22, 16. maj 1992. i dr.; Oslobo|enje, 25. mart 1992, str. 1; Bilten MNO, br.35, 25. april 1992.; ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 648-651.

Mirko Jovi}, predsjednik Stranke narodne obnove, po~etkom septembra 1991. uMe|unarodnom press-centru u Beogradu je izjavio: “Ukoliko neka dràva priznasuverenitet Bosne i Hercegovine i Hrvatske u njihovim administrativnimgranicama i time omogu}i okupaciju sada oslobo|enih srpskih teritorija Srpskanarodna obnova mora}e da pribegne nasilju ... hrvatske i bosanske ambasade utim zemljama lete}e u vazduh, a srpska narodna obnova posta}e srpska narodnaodbrana” (Oslobo|enje, 21. januar 1992, str. 6).



preko Vi{egrada i Rogatice. Te su snage, u sadejstvu sa JNA i drugimoruànim formacijama, na podru~ju Vi{egrada i drugih mjesta isto~ne

Bosne, izvr{ile brojne zlo~ine, uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima. Beli orlovi su, zajedno sa JNA i zlo~incima SDS-a i drugim srpskimoruànim formacijama, 7. aprila 1992. zauzeli Fo~u i vr{ili svirepa ubistva,

plja~kanje ku}a i radnji Bo{njaka i paljenje ~itavih sela. Beli orlovi suzajedno sa ostalim ~etni~kim formacijama u~estvovali u smotri naPalama, 15. aprila 1992. Nakon toga, u~estvovali su u borbenim dejstvima,zlo~inima, plja~kama i paljevinama u Bijeljini, gdje su 18. aprilaoplja~kali konvoj humanitarne pomo}i, zatim u Rogatici, 19. aprila, uSarajevu, na podru~ju Vraca i Grbavice, 21. aprila, te u Trebinju,Bile}i, Mostaru, Gacku, Modri~i, Bratuncu i drugim dijelovimaRepublike. Krajem aprila 1992, na zahtjev SAO Hercegovine, Mirko

Jovi} (predsjednik Srpske narodne obnove) je poslao oko 400 Belihorlova na podru~je Gacka, Bile}e i Trebinja, koji su se stavili “naraspolaganje” Boìdaru Vu~urevi}u i pridruìli “ve} pristiglimpripadnicima (petsto) ~etni~ke bande Vojislava [e{elja, me|ukojima je ve}i broj pu{tenih zatvorenika iz Srbije i Crne Gore”.Ujedno je jedna njihova grupa uba~ena i na podru~je Mostara, radi“sijanja straha” me|u stanovni{tvom, dok su drugi ve} ostavljali“tragove krvavih zlodjela po Gacku”. U Dobojsku kasarnu JNA je23. aprila 1992. stiglo dvjestopedeset Belih orlova. Beli orlovi su,zajedno sa pripadnicima JNA, zlo~ina~kim snagama SDS-a i drugim~etni~kim formacijama, krajem aprila 1992. u~estvovali u napadu i

ru{enju Bosanskog Broda. Tom su prilikom raketirali (vi{ecijevnimraketnim baca~ima, tenkovskim granatama i haubicama od 155milimetara) postrojenja Rafinerije u Bosanskom Brodu. Me|unjihovim svirepim zlo~inima valja izdvojiti neposredno u~e{}e ulikvidacijama, maltretiranju i plja~kama bo{nja~kog stanovni{tva na

podru~ju Zvornika i Srebrenice tokom aprila, zatim u Bratuncu u periodu od 10. do 13. maja 1992, te Vlasenici, Vi{egradu, Doboju idrugim mjestima. Na podru~je sarajevskog naselja Grbavice dovedeno

je 4. maja 1992. oko 200 novih pripadnika Belih orlova. U selo Tilava(na staru farmu za uzgoj koko{ki) 8. maja 1992. stiglo je oko 1.500“dobrovoljaca” iz Srbije, me|u kojima i Beli orlovi.319

881

319 Posebno izdanje, br. 19, 5. juni 1992.; Bilten MNO, br. 30, 23. april 1992.;Isto, inv. br. br. 40-41, 28. april 1992.; Agresija..., str. 38; ∴ RATNI ZLOÎNI UBOSNI I HERCEGOVINI, str. 224-225, 269, 272 i 274; AIIZ, inv. br. 3-317.

U selo Tilava je 5. maja 1992. iz Srbije stigla jedinica “arkanovaca” od oko 300 zlo~inaca.



Beli orlovi su u~estvovali i u napadu na Trnovo (1. juna 1992.),zatim u zauzimanju Bile}e (10. juna 1992.), Fazlagi}a Kule (17. juna)

i drugih mjesta.320

I [e{eljevci su do kraja aprila 1992. na podru~ju SAO Hercegovine,zajedno sa drugim ~etni~kim jedinicama, “obezbje|ivali granicu” da

bi, povremeno, u civilnim odijelima, odlazili u neke djelove Mostara,radi diverzija i oruànih napada. Na podru~ju Bune (regija Mostar)[e{eljevci su stigli 12. aprila 1992, traè}i od pripadnika srpske stanicemilicije da im se priklju~e u napadima na bo{nja~ko stanovni{tvo nalijevoj strani Neretve (u Rotimlju, Hodbini i Dubravama).321

Srpski ~etni~ki vojvoda i predsjednik Srpske radikalne strankeVojislav [e{elj je 29. februara 1992, na prvi dan referenduma zanezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, stigao u Bosnu i Hercegovinu.U selu i manastiru Kneìni, Naredbom 124, on je, “kao jedini srpski~etni~ki vojvoda, koji je neposredno angaòvan u sada{njoj oslobodila~koj

borbi srpskoga naroda, slede}i tradiciju srpskih ~etnika, za izvanrednezasluge u ovom ratu, veliko juna{tvo i pokazanu ratnu ve{tinunajistaknutijih ~etni~kih komandanata”, proglasio 18 novih ~etni~kihvojvoda. Tako su u ~in ~etni~kog vojvode proizvedeni sljede}i “srpski

junaci iz svih krajeva srpstva”: Zdravko Abramovi}, Branislav Baki},Sre}ko Radovanovi}, Slavko Crni}, Nedeljko Vidakovi}, Slavko Aleksi},Mitar Maksimovi} - Manda, Miroslav Vukovi} - êle, Milisav Dakovi}

- êko, Tomislav Nikoli}, Milan Lan~uànin — Kameni, ZoranDraìnovi} - i~a, Jovo Ostoji}, Ljubi{a Petkovi}, Todor Lazi}, MirkoBlagojevi}, Dragan Cvetkovi} i Branislav Gavrilovi} — Brne.322

882


321 Posebno izdanje, br. 19, 5. juni 1992.; Agresija..., str 15; Bilten MNO, br. 9-10, 13. april 1992.; Oslobo|enje, 25. mart 1992, str. 3.

322 AIIZ, inv. br. 7-59, Transkript priloga emitovanog na Srpskoj televiziji. Tomsu prilikom ~etni~ke vojvode dale zakletvu, kojoj se “radovala” Romanija planina koja“razgovora sa du{manima nema”, a “koju nije ~ula pedeset godina”. Ta je zakletvaglasila: “Zaklinjem se kao srpski ~etni~ki vojvoda, zaklinjem se Bogom i svetimSavom, da }u se svim svojim snagama boriti za slobodu srpskog naroda i obnovu jedinstvene Srpske dràve na Balkanu, koja }e obuhvatiti sve srpske zemlje, takomi Bog pomogao. Amin” (Isto).



Jedna grupa [e{eljevaca pre{la je krajem marta 1992. iz Srbije uBratunac, Zvornik i Bijeljinu, gdje je Vojislav [e{elj izvr{io smotru i

u kasarni, sa oficirima JNA, dogovorio daljnje “borbene aktivnosti”.Istovremeno su i na podru~je Bosanske krajine, posebno u banjalu~kuregiju, stigle grupe [e{eljevaca. Nakon po~injenih zlo~ina u Bijeljini,Zvorniku i Skelanima, [e{eljevci su po~etkom aprila 1992. stigli naPale i podru~je Sarajeva. Na podru~ju Sarajeva oni su locirani,uglavnom, na podru~ju Lukavice, Mojmila, Vraca i Grbavice. Grupa“{e{eljevaca”, u sastavu od pribli`no 200 zlo~inaca, pod vo|stvomBranislava Gavrilovi}a (poznat po zlo~inima izvr{enim nad hrvatskimstanovni{tvom Vukovara, Borovog Sela i Borovog Naselja) prvi put jedejstvovala po Sarajevu 14. i 15. aprila 1992. u artiljerijskom napaduna terminal Grasa. Ta grupa je, zajedno sa drugim srpskim fa{isti~kim

formacijama, 21. aprila 1992. u~estvovala u zlo~ina~kom pje{adisjko-artiljerijskom napadu na podru~je op{tina Novi Grad, Novo Sarajevo iCentar. Prije napada izvr{ena je smotra svih agresorskih jedinica nalokalitetu Spomen-parka Vraca, me|u kojima su se nalazile iGavrilovi}eve jedinice u maskirnim uniformama i sa bijelom trakomoko glave, radi raspoznavanja. Tim napadom, kao i njegovim operativnim

pripremama, rukovodio je major Dragomir Krstovi} zajedno saGavrilovi}em, Mi{om Jovanovi}em i Radomirom Spahi}em.323 JNAim je, tako|e, pruìla podr{ku, posebno oficir Krstovi}, koji je, poredtoga {to je imao glavnu komandu nad naoruànim srpskim formacijamai koordinaciju oruànih dejstava sa komandama JNA, neprestano

883

323 Posebno izdanje, br. 1, 25. april 1992, br. 2, 28. april 1992. i br. 19, 5. juni1992.; Bilten MNO, br. 26, 21. april 1992.; Isto, br. 35, 21. april 1992.

Uo~i napada na Sarajevo (20. aprila 1992.) operativnom pripremom zlo~ina~kihformacija SDS-a rukovodio je major JNA Dragomir Krstovi} “U [tabu SDS-a sviplanovi se detaljno razra|uju, izdaje se nare|enje za mobilizaciju terorista inaoruànih formacija SDS-a. Krstovi}, koji se 20. aprila kod pukovnikaTomislava Tau{ana, na~elnika Vojne bolnice u Sarajevu interesuje o zdravljudvojice pogo|enih vojnika JNA, izjavljuje: ‘Osveti}emo to. [ta sad misli tajKukanjac? Znate li gdje je granica srpska. Ta granica je ~itav grad ~ove~e’ i

nastavlja: ‘Ma oni su ina~e u grotlu, to im nije jasno, bre. Pa kad im prekinemstruju i vodu, usmrdit }e se. Minirali smo im ovaj put gore iznad Sokolovi}Kolonije, razru{ili sve. Ne mogu nigde ~ove~e, sve im je blokirano. Pa neka sadmrdnu, sve to treba pobiti’. Pukovnik Tau{an odgovara ‘Ja se {to kaù uzdam uboga i ja odoh u brdo’”.



otvarao vatru iz tenka.324Pored njega, u tom napadu na Sarajevo, direktnosu u~estvovali i sljede}i oficiri JNA: pukovnici Gagovi}, Kova~evi} i

Tomislav Tau{an, zatim kapetani Petkovi}, Stojanovi} i drugi.Zna~ajnu ulogu odigrali su i generalpukovnik Milutin Kukanjac,komandant 2. vojne oblasti, generalmajor Vojislav \ur|evac, zatimDule Parezanovi} - a|utant generala Kukanjca i drugi.325

U napadu na Sarajevo Branislav Gavrilovi} je ranjen, a njegovase grupa na{la u okruènju branilaca Sarajeva. Vojislav [e{elj je,interesuju}i se za njihov poloàj iz Beograda, u kontaktu saGavrilovi}em i zlo~ina~kim {tabom SDS-a na Palama, ultimativno

poru~io zlo~incu Radovanu Karadì}u “da se njegovi ljudi morajuizvu}i iz okruènja sa Grbavice, ina~e }e u protivnom povu}i svesvoje ljude sa svih frontova”. [e{eljevci su na podru~ju Sarajeva, uzve}e gubitke, pretrpjeli vi{e poraza od strane branilaca RepublikeBosne i Hercegovine. Na podru~ju Bosanske krajine [e{eljevci se uve}em broju pojavljuju krajem aprila 1992. Tako su u Banjoj Luci 24.aprila stigle ve}e grupe srpskih oruànih formacija — [e{eljevci i

Arkanovci. Arkanovci, Beli orlovi i [e{eljevci, koji su na to podru~jestigli u sastavu Novosadskog korpusa JNA, kao i pripadnici oruànihformacija SDS-a, po~etkom maja 1992., nakon uzurpacije vlasti uBratuncu, otpo~eli su sa hap{enjem, odvo|enjem i likvidacijomBo{njaka. Za svakog ubijenog Bo{njaka rukovodstvo Srpske demokratskestranke im je ispla}ivalo po 100 DM. U lukavi~ke kasarne (krajSarajeva) krajem maja 1992. stigla je grupa od tristo “{e{eljevaca”.326

Grupa [e{eljevaca, predvo|ena Slavkom Aleksi}em, bila jeuklju~ena i u snajperisanje Sarajeva sa Jevrejskog groblja na Grbavici.327

884

324 Isto. Nakon {to su branioci i gra|ani Sarajeva odbili agresorski napad i pre{liu ofanzivu na dojavu pukovnika Pere Simovi}a iz Odjeljenja bezbjednosti Komande 2.vojne oblasti major Krstovi} bjeì na Pale. Srpski zlo~inci “uvidjev{i da Krstovi}bjeì traè da ga likvidiraju vri{te}i kako je on to ‘zakuhao’. U ve~ernjim satima21. aprila 1992. zapo~inje prava kanonada, bombardovanje artiljerijomnedu`nog stanovni{tva Sarajeva koje to u dosada{njoj istoriji nije zapamtilo. Odispaljenih granata stradaju majke, djeca i nedu`ni gra|ani”.

325 Isto.326 Posebno izdanje, br. 1, 25. april 1992 i br. 19, 5. juni 1992.; Bilten MNO, br.

35, 25. april 1992.327 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragraf 687.



Krajem maja 1992. grupa [e{eljevaca na ~elu sa BranislavomGavrilovi}em, je iz konclogora na Palama izvela 39 Bo{njaka i

masakrirala ih u jednoj pe}ini na Romaniji, {to je trebalo da predstavlja“vatreno kr{tenje” i “obuku” za jedan broj novih zlo~inaca. @rtve sutako unakaène da ~ak ni neki zlo~inci iz grupe to nisu mogli gledati,zbog ~ega se Gavrilovi} naljutio i pod prijetnjom oru`jem primoravaoih da i oni kolju nedu`ne ljude, pokazuju}i im li~no “kako se to radi”.328

Rojalisti i pripadnici Srpske garde bili su locirani, uglavnom, na podru~ju Fo~e, gdje su od po~etka agresije vr{ili svirepe zlo~ine nadcivilnim stanovni{tvom, ispoljavaju}i naro~itu agresivnost u odvo|enjui fizi~kom maltretiranju gra|ana bo{nja~ke nacionalnosti u fo~anskimkoncentracionim logorima.329

Tzv. Vukovarci su kao “iskusni borci”, prema raspoloìvim podacima,u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i u borbenim dejstvima na podru~juKalesije, Sarajeva (Hrasno, Grbavica, Vraca) i drugim mjestima, a usadejstvu sa JNA, aktivno u~estvovali u genocidu, plja~kama, paljevinamai drugim zlo~inima. Tako je, primjera radi, jedna jedinica Vukovaraca10. maja 1992. u selima: Bulatovci, Hajvazi, Memi}i i Brda izvr{ila brojnezlo~ine nad Bo{njacima.330

U pripremi i izvo|enju agresije na Bosnu i Hercegovinu zna~ajnuulogu imao je Savezni sekretarijat za unutra{nje poslove, posebno njegovsekretar Petar Gra~anin, koji je, pored materijalne pomo}i (“uspostavljanjasaradnje i svih vidova pomo}i, posebno u oru`ju i municiji”), na teritorijiBosne i Hercegovine upu}ivao i specijalne odrede milicije, koji suangaòvani u borbenim dejstvima, genocidu i drugim zlo~inima, kao iobuci kadrova “Srpskog ministarstva unutra{njih poslova”. Tako su sesredinom 1992. me|u 5.000 agresorskih vojnika na Kupre{kom platoui me|u 300 vojnika na Komaru nalazili i pripadnici specijalne jediniceSaveznog sekretarijata unutra{njih poslova (SSUP-a). Po nalogu PetraGra~anina u Bijeljinu su krajem jula iste godine stigle dvije ~etespecijalaca SSUP-a.331

885

328 Posebno izdanje, br. 22, 22. juni 1992.

329 Posebno izdanje, br. 19, 5. juni 1992.330 Isto; Bilten MNO, br. 57-58, 10. maj 1992.

331 Dnevni izvje{taj, br. 16, 10. maj 1992, br. 74, 7. juli 1992. i br. 83, 16. juli1992.; Posebno izdanje, br. 19, 5. juni 1992.; AIIZ, inv. br. 3-385.



înjenice o u~e{}u u agresiji na Bosnu i Hercegovinu ikontinuirani dolasci i upadi jedinica “Specijalne brigade” SSUP-a u

Bosnu i Hercegovinu, sa zadatkom da u~estvuju u “~i{}enju terena”,nedvosmisleno govore o ulozi tog saveznog organa i njegovoj umije{anostiu planove za osvajanje Bosne i Hercegovine i pripajanje “oslobo|enihsrpskih teritorija u Bosni i Hercegovini” Saveznoj RepubliciJugoslaviji. Gra~aninovo posredovanje kod “uspostavljanja saradnjei svih vidova pomo}i, posebno u oru`ju i municiji”, izme|u “ministra”Mi}e Stani{i}a i generala Ratka Mladi}a, u cilju sinhroniziranja borbenihaktivnosti, dovoljno govori i o dugoro~nijim planovima Saveznogsekretarijata za unutra{nje poslove na teritoriji Republike Bosne iHercegovine. Raspoloìvi podaci, tako|e, otkrivaju i Gra~aninovekontakte sa pojedinim pripadnicima ~etni~kih oruànih formacija, lociranih

na Vracama u Sarajevu i drugim mjestima. Njegove su specijalne jedinice, u sadejstvu sa JNA i drugim srpskim oruànim formacijama igrupama, u~estvovale u agresiji, genocidu i drugim oblicima zlo~ina uBosni i Hercegovini (u Bijeljini, Zvorniku, Sarajevu i drugim mjestima).332

Ministarstvo unutra{njih poslova Srbije (javna i dràvna bezbjednost) imalo je zna~ajnu ulogu u planiranju i izvr{enju zlo~inau Bosni i Hercegovini. Slobodan Milo{evi} je u svojstvu predsjednikaSrbije, a preko ministara unutra{njih poslova (Radmila Bogdanovi}a iZorana Sokolovi}a), te {efa Slu`be dràvne bezbjednosti (JoviceStani{i}a) i Slu`be javne bezbjednosti (Radovana Stoj~i}a), imaoneograni~enu vlast nad srbijanskim MUP-om.333

886

332 Isto; Posebno izdanje, br. 22, 22. juni 1992.; Dnevni izvje{taj, br. 7, 1. maj1992. i br. 19, 13. maj 1992.; ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 268-269.

333 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragraf 105 i 107. U MUP-u Srbije je 1991.formiran “Vojni {tab”, sa Radmilom Bogdanovi}em na ~elu, a osnovu mu je ~inioKadrovski komitet na ~elu sa Zoranom Jana}kovi}em. ^lanovi tog komiteta bili su jo{:Jovica Stani{i}, Frenki Simatovi}, Radovan Stoj~i} i Radmilo Bogdanovi} (iz MUP-aSrbije). Oni su uspostavili bliske veze sa visokim oficirima JNA, kao sa generalima@ivotom Pani}em (komandant Prve vojne oblasti), Boìdarom Stevanovi}em (komandantPrvog vazduhoplovnog korpusa, a kasnije komandanta RV i PVO) i Slavoljubom

\uki}em (komandanta Teritorijalne odbrane Republike Srbije). Ti su oficiri JNA bili veomalojalni Slobodanu Milo{evi}u (ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 279 i 283).

Navedeni oficiri organizovali su 29. septembra 1991. neuspje{an pu~ protivgenerala Kadijevi}a, jer je general Adì} odbio da preuzme Kadijevi}evu poziciju uSSNO-u (Isto, paragraf 284).



Jovica Stani{i} je u ime Milo{evi}a (pod njegovom kontrolom iovla{tenjem) kontaktirao sa rukovodstvom SDS-a Hrvatske i Bosne i

Hercegovine.334 Sredstva i kadrovi srbijanskog MUP-a bili su direktnouklju~eni kao sredstvo u rukama Milo{evi}a za u~e{}e u zauzimanjuBosne i Hercegovine (i Hrvatske) i drugim oblicima zlo~ina.335

Srbijanski MUP je bio uklju~en u formiranje i podr{ku brojnihoruànih formacija, angaòvanim u vr{enju zlo~ina, obezbje|uju}ikompletno logisti~ku i drugu podr{ku.336 To je ministarstvo u Bosnui Hercegovinu slalo oruàne formacije i grupe, kao {to je to bilo i uaprilu 1992, kada je u Bosanski [amac stigao jedan od vo|a Dragan\or|evi} (Crni) sa svojim ljudima.337

Pripadnici MUP-a Srbije su, zajedno sa “paramilitarnim” formacijama,

u~estvovali u napadu na Bosnu i Hercegovinu, i drugim oblicima zlo~ina,kao, na primjer, kao januara 1993. u Skelanima i protiv Srebrenice.338

Jedna od prvih grupa koja je sadràvala te specijalne snage bila ja iz Knina (Hrvatska) i bila je poslana u Fru{ku Goru (Srbija) naobuku sa SDB. To obu~avanje je organizovano od strane FrenkijaSimatovi}a,339 koji je obu~avao Srbe iz Hrvatske krajine u BubanjPotoku (u Nastavnom centru - vojnoj bazi JNA blizu Beograda).340

887

Reaktivirani su generali Ljubi~i}, Gra~anin i Mamula, kao i niz drugih oficira,radi pruànja podr{ke i oko formiranja specijalnih jedinica policije i vojnih struktura u

Hrvatskoj (Krajina) - Isto, paragraf 285.334 Isto, paragraf 108; Prislu{kivani razgovor Radovan Karadì} - Novica Stani{i},8. avgusta 1991.; 12. novembar 1991. i 21. decembar 1991.

335 Isto, paragraf 114.336 Isto, paragraf 115, nap. 241. Najvi{e rukovodstvo MUP-a Srbije (Novica

Stani{i}, Frenki Simatovi} i Radovan Stoj~i}) je rukovodilo i organizovalo srpske snageu (Hrvatskoj i) Bosni i Hercegovini, koje su u~estvovale u zlo~inima. To je ministarstvo,u sadejstvu sa JNA i Ministarstvom odbrane podràvalo, naoruàvalo i koordiniralorazne paramilitarne formacije, uklju~uju}i i one pod komandom Arkana, te podràvalii olak{avali vr{enje zlo~ina i dr. (ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 420 i 423).

337 Isto, paragraf 117.338 Isto, paragraf 115, nap. 241.

339 Isto, paragraf 119. Ta grupa je nakon obuke u potpunosti integrisana u Slu`budràvne bezbjednosti MUP-a Srbije.

340 Isto, Vidi : D. Gaji}-Gli{i}, SRPSKA VOJSKA, Beograd 1992, str. 103.Frenki Simatovi} je bio komandant jedinica za specijalne operacije (ICTY, Predmet:Br. IT-02-54-T, paragraf 119).







Snage Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srbije (po dvavoda iz odreda policije Kajman, Plavi i [korpija) su, u sadejstvu sa drugim

jedinicama, krajem juna 1995, u~estvovala u borbenim operacijama protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine na objektu Lu~evik (nakomunikaciji Trnovo-Sarajevo).349

Jedinice MUP-a Srbije su sa zdruènim snagama Ministarstvaunutra{njih poslova Republike Srpska Krajina i Republike Srpske, itokom mjeseca jula u~estvovale u ofanzivnim borbenim dejstvima na“trnovskom” i “sarajevskom rati{tu”.350

Snage MUP-a Srbije su u~estvovale i u zlo~inima u i oko Srebrenice,“sigurne zone” Ujedinjenih nacija (od poslijepodnevnih sati 11. jula1995. i kasnije).351

890

349 AIIZ, inv. br. 2-2722, MUP /Ministarstvo unutra{njih poslova SrpskeRepublike BiH/ Specijalna brigada policije, IKM Trnovo, Depe{a br. 113/95, 30. juni1995 — [tabu policije Pale i drugima; Isto, inv. br. 2-2723, MUP, Specijalna brigada policije, IKM-Trnovo, Broj: 118/95, 1. juli 1995.

350 AIIZ, inv. br. 2-2871, Republika Srpska, Ministarstvo unutra{njih poslova,Kabinet ministra, Broj: 64/95, 10. juli 1995. — Komandantu Specijalne brigade policijei drugima; Isto, inv. br. 2-2127 i 2723, [tab policijskih snaga, IKM — Trnovo, Broj :150/95, 24. juli 1995. — Ministarstvu unutra{njih poslova RS i drugima.

351 AIIZ, inv. br. 2-2871, Republika Srpska, Ministarstvo unutra{njih poslova,

Kabinet ministra, Broj: 64/95, 10. juli 1995. - Komandantu specijalne brigade policije idrugima. Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srpske je 10. jula 1995, “na osnovunare|enja vrhovnog komandanta Oruànih snaga Republike Srpske, a u cilju slamanjaneprijateljske ofanzive iz za{ti}ene zone Srebrenice”, izdalo sljede}e nare|enje :

“1. izdvojiti dio snaga MUP-a RS koji u~estvuje u borbenim dejstvima nasarajevskom rati{tu i uputiti kao samostalnu jedinicu u rejonu Srebrenice u tokusutra{njeg dana 11. 07. 1995. g.

2. u sastav jedinica ulaze drugi specijalni odred policije iz [ekovi}a, prva~eta pjp cjb Zvornik, mje{ovita ~eta zdruènih snaga MUP-a RSK-a, Srbije iRepublike Srpske i ~eta iz kampa Centra za obuku na Jahorini.

3. za komandanta jedinice MUP-a odre|ujem Ljubi{u Borov~aninazamjenika komandanta Specijalne brigade policije.

4. izvla~enje ~ete zdruènih snaga MUP-a RSK-a, Srbije i Republike Srpskesa trnovskog rati{ta izvr{iti u toku no}i. Okupljanje jedinice izvr{iti 11. 07. 1995.godine u popodnevnim satima.

5. komandant jedinice je duàn po dolasku na odredi{te stupiti u vezu sana~elnikom {taba korpusa generalom Krsti}em” (Isto).



Jedna oruàna jedinica bliska Slu`bi dràvne bezbjednostiMinistarstva unutra{njih poslova Srbije koordinirala je na podru~ju

Kiseljaka i Kre{eva veoma uspje{no sa snagama HVO-a, pod komandomIvice Raji}a, u vr{enju zlo~ina nad Bo{njacima.352

Fa{isti Milana Marti}a iz Hrvatske (Knina), tako|e su, u~estvovaliu agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Marti}evi specijalci su jo{ 8. juna1991. prvi put upali u Bosnu i Hercegovinu (Titov Drvar i BosanskoGrahovo), gdje su u Drvaru odràli smotru svojih pristalica (oko~etiristo pripadnika, me|u kojima je bio i jedan vod èna).353

Njegove pristalice su ~inili i dràvljani Bosne i Hercegovine - pripadnici SDS-a, demonstriraju}i na taj na~in silu, radi daljeg {irenjaMilo{evi}eve nacisti~ke tvorevine u kojoj }e “svi Srbi ìveti u jednojdràvi”. Marti}eva formacija je bila dobro naoruàna razli~itimtipovima naoruànja (automatsko, poluautomatsko, mitraljezi, ru~ni

baca~i, pa ~ak i topovi od 120 mm).354

Tokom druge polovine 1991. Milan Marti} je, uz podr{ku iznanje najvi{eg vojnog i policijskog rukovodstva SFRJ, kao i politi~kogrukovodstva Srbije, u cilju priprema agresije vi{e puta upadao u Bosnu iHercegovinu. Grupa Marti}evaca (15 do 20 uniformisanih lica u

891

352 M. Vasi} — Filip [varm, ZADAH ZLOÎNA — SRPSKE PARAVOJNE

FORMACIJE 1990. — 2000, u : RATOVI U JUGOSLAVIJI 1991. - 1999, Zbornik saop{tenja i diskusije sa Okruglog stola, Beograd 2002, str. 245. U centralnoj Bosni idrugim mjestima srpske i hrvatske oruàne formacije su sara|ivale, vr{e}i brojnezlo~ine nad Bo{njacima (Isto).

353 AIIZ, inv. br. 2-551, Informacija Ministarstva unutra{njih poslovaSocijalisti~ke Republike Bosne i Hercegovine o nekim pojavama i doga|ajima koji su posebno uticali na uslo`njavanje bezbjednosne situacije u Republici, od 11. juna 1991.; Borba, 11. juni 1991. Prilikom smotre jedinica na Sportsko-rekreativnom centru uDrvaru, Marti} se na improvizovanoj govornici obratio jedinici i prisutnim gra|animarije~ima: “Mi smo ovdje do{li kod bratskog naroda u posjetu, a ovom fazomzavr{avamo i vje`bu koju smo uspje{no zavr{ili ovdje u Titovom Drvaru, i da ovone}e biti posljednja vje`ba na ovom podru~ju i da se ovom prilikom ukidavje{ta~ka granica izme|u srpskog stanovni{tva Titovog Drvara i Kninske krajine”.

Poslije Milana Marti}a govorili su predsjednici skup{tina op{tina Titov Drvar (Dragan Kneèvi}) i Donji Lapac (David Rastovi}).

354 Isto.



maskirnim uniformama) 8. septembra 1991. izvr{ila je napad naStanicu javne bezbjednosti i oslobodila trojicu maskiranih i naoruànih

pripadnika TO Banja Luka koji su uhap{eni i privedeni. Istog danamilicija je u vojnom vozilu uhapsila Marti}a, prilikom njegovogdolaska u Bosansku Krupu. To je pove}alo uznemirenost gra|ana i dovelodo blokade puteva. Po nare|enju Petra Gra~anina Marti} je 9. septembra,nakon “dramati~ne no}i” u Bosanskoj Krupi, pu{ten i isporu~en KomisijiSSUP-a i SSNO-a na ~elu sa generalom Aleksandrom Vasiljevi}em(na~elnik bezbjednosti JNA), koji su ga vojnim helikopterima ispratiliza Knin, iako je za njim bila raspisana potjernica.355

U toku marta 1992. na podru~je Bosanske krajine, posebno na prostor {ipova~ke i jaja~ke op{tine, upadale su grupe vojnih lica u

{arenim maskirnim uniformama, sa ùtim petokrakama koje su jednizvali “vojna policija”, drugi “crvene beretke”, dok su ih tre}i nazivali Marti}evci. Njihov dolazak donio je nemir na pomenutim podru~jimas obzirom da su otpo~eli sa zlo~inima nad bo{nja~kim i hrvatskimstanovni{tvom. U [ipovo se u drugoj polovini marta 1992. vojnimhelikopterom spustio i Milan Marti}.356

Iz Knina je krajem marta 1992. u Ilija{ stiglo oko pedeset policajacaSAO Krajine. “Oni ve} danima obilaze ku}e i stanove ~lanova isimpatizera SDA, ali i SDP i ostalih nesrpskih stranaka, te neovla{tenolegitimiraju, pretresaju i prijete...”.357

Agresorske jedinice, u ~ijim su se redovima, uglavnom, nalazili Marti}evci, krajem maja 1992. u Bosanskoj Otoci, poru{ili su 70%stambenih objekata. Tom prilikom agresor je koristio i tenkove, a

Marti}evci su, ispred pje{adije, postavili “ìvi zid” od ~etrdeset zarobljenihBo{njaka iz Bosanske Krupe.358

892

355 Vreme, 16. septembar 1991, str. 24-25; Oslobo|enje, 31. decembar 1991.-1.i 2. januar 1992, str. 4. Tako se Milan Marti} u Knin vratio uz pomo} vojnog i policijskog rukovodstva SFRJ.

356 Slobodna Bosna, br. 22, 26. mart 1992, str. 4; Oslobo|enje, 24. mart 1993,str. 3; Isto, 25. mart 1993, str. 5; Isto, 29. mart 1992, str. 3.

357 Slobodna Bosna, br. 22, 26. mart 1992, str. 5.

358 Dnevni izvje{taj, br. 38, 1. juni 1992.



Tzv. Marti}eva srpska milicija iz Kninske krajine je juna 1992,zajedno sa pripadnicima JNA i drugim zlo~incima, u~estvovala u

barbarskom pohodu na Br~ko, vr{e}i masovne zlo~ine. Pripadnicikninskih crvenih beretki su u~estvovali i u zlo~inima nad Bo{njacima na podru~ju Prijedora i Kozarca, posebno u selu Hambarine, gdje susrpski fa{isti poklali na hiljade civila, uglavnom Bo{njaka.359

Marti}eve jedinice su u~estvovale i u osvaja~kim napadima izlo~inima na podru~ju sjeverne Bosne. Poslije okupacije Dervente uDoboj je 12. jula 1992. do{lo oko 2.000 “marti}evaca”, koji su “plja~kalii otimali sve na {to su nai{li i tukli i ubijali one koji bi se tomesuprotstavili, a u Celjskoj ulici br. 19. silovali su dvije djevojke prednjihovom majkom”. Sredinom jula Marti}evci su angaòvani i u

pohodu na Odàk. Grupa Marti}evaca iz Srbije je, nakon zavr{eneobuke u Kninu, zajedno sa specijalcima SSUP-a, sredinom 1992.u~estvovala u zlo~inima na podru~ju Donjeg Vakufa, vr{e}i “ubistva,uzimanje talaca i odvo|enje civilnog stanovni{tva u koncentracionelogore”. Avgusta 1992. u Han-Pijesak su, pored srpskih kolaboracionistaiz Bosne i Hercegovine (tzv. doma}i ~etnici) i znatnog broja agresorskihvojnika iz Srbije i Crne Gore (me|u kojima su bili i [e{eljevci,

Arkanovci, Beli orlovi i drugi), stigli i Marti}evci.360

Tzv. dobrovoljci iz Srbije i Crne Gore (kao posebne grupe oruànihformacija, odnosno ~etnika) bili su locirani na svim privremeno okupiranimdijelovima Republike Bosne i Hercegovine, u~estvuju}i, zajedno saostalim agresorskim jedinicama, u borbenim dejstvima i zlo~inimanad civilnim, uglavnom, bo{nja~kim stanovni{tvom.361

Na Pale je u no}i izme|u 12. i 13. aprila 1992. helikopterimaJNA stigla nova grupa srpskih dobrovoljaca iz Srbije i Crne Gore.Sljede}ega dana JNA je otpo~ela sa mobilizacijom srpskog stanovni{tvau op{tini Rudo, a mobilisani su krenuli u pravcu Vi{egrada i Kalinovika.362

893

359 Agresija..., str. 59; Dnevni izvje{taj, br. 118, 20. avgust 1992.

360 AIIZ, Informacija MUP-a, br. 2-1346/24 od 29. jula 1992.; Dnevni izvje{taj, br. 82, 15. juli 1992, br. 83, 16. juli 1992. i br. 127, 29. avgust 1992.


362 Agresija..., str. 25.





ra~un UNPROFOR-a u tonu otvorenog neprijateljstva, iz ~ega se,nedvosmisleno moglo zaklju~iti da su srpski fa{isti bili spremni i na

oruàne incidente i sukobe sa pripadnicima UNPROFOR-a.364

Nakon toga, po~elo je pregrupisavanje raspoloìvih “srpskihsnaga” na lokalitetu Lukavice, Kasindola, dijela Dobrinje, Ilidè, Rajlovcai Aerodroma, a Ratko Mladi} i Mom~ilo Kraji{nik su bili zaduèni daistog dana iz Srbije i Crne Gore obezbijede hitan dolazak novih

jedinica, municije i hrane, prije svega, bra{na.365

Poslije toga 24. i 25. juna 1992. uslijedio je dolazak 300 [e{eljevacau kasarnu Lukavica. Da bi im se obezbjedio smje{taj, odlu~eno je dase jedan broj logora{a sprovede do Vrbanje mosta i pusti, {to je iu~injeno. Drè}i se preciziranog roka (28. juna) i zahvaljuju}i

novoprido{lim fa{istima, general Mladi} je odmah organizovaoofanzivu prema “neosvojenom” dijelu Dobrinje. Pored toga, iz StarePazove je u kasarnu Lukavica stiglo obavje{tenje da sa Starog sajmi{ta27. juna 1992. polaze ~etiri autobusa dobrovoljaca, odnosno Belihorlova, te je zatraèn njihov prihvat na Palama, uz napomenu da su“odmah spremni za borbu”. Zbog nedostatka prostora u kasarni,Mladi} je preko Karadì}a izdejstvovao da se jo{ jedan broj logora{a(ène i djeca) iz Dobrinje i Hadì}a premjesti u zatvor na Butmiru, {toMom~ilo Mandi} nije rado prihvatio zbog “pretrpanosti prostora”, dok

bi se ostatak logora{a u kasarni, vjerojatno, koristio kao ìvi {tit uslu~aju napada na kasarnu.366

Sa druge strane, Mom~ilo Kraji{nik je, preko “prijatelja”, bez problema uspostavio kontakt sa {tabom Arkanovaca i obezbjedioveliku grupu ~etnika, uz napomenu da }e ih, “ako treba, do}i i vi{ehiljada”. Po nare|enju Mom~ilovog brata Mirka Kraji{nika ta grupa“mora kako god zna da bude u Sarajevu u subotu 27. juna 1992.do 10.00 sati”. Kraji{nik je, tako|e, obavije{ten da je u garnizonuJNA u Kremnima kod Uìca jedan {leper natovaren granatama, uzzahtjev da se po{alje jo{ jedan kamion, jer “toga ima dosta”, dok su{leperi koji su oti{li u Kragujevac po municiju i granate spremni za

895


365 Isto.

366 Isto.



polazak u Sarajevo. U vezi sa tim, u poruci je nazna~eno da uKragujevcu, za sada, ne mogu isporu~ivati ovu “robu” zbog “doma}ih

potreba”, kao i ~injenice da je prije nekoliko dana jedan {leper upu}enu kasarnu Lukavica, stigao na odredi{te. Istovremeno, vi{e {lepera bra{na, ulja i {e}era pristiglo je u Rajlovac i Lukavicu i istovareno uUPI-jevom distributivnom centru, odnosno zgradi Klimamonta.367

Raspoloìvi podaci potvr|uju upu}ivanje ~etni~kih jedinica izSrbije i Crne Gore i na podru~je isto~ne Hercegovine gdje je, pomi{ljenju Karadì}a i Mladi}a, “situacija kriti~na” i “moè da ugrozikompletnu teritoriju Srpske republike BiH i ~itavu koncepcijustvaranja zajedni~ke srpske dràve”. U kasarni Lukavica, tako|e,

bilo je i novih oficira JNA, koji su, vjerojatno, uz veliku nov~anu

nadoknadu, stigli iz Srbije i odmah raspore|eni na poloàje, posebnoartiljerijske, oko Sarajeva. Pored toga, 25. i 26. juna 1992. zapaèno je pregrupisavanje i poja~avanje artiljerijskih poloàja oko Sarajeva.To je potvr|eno i tokom 27. juna, intenziviranjem agresorskih napadana lokalitetu Aerodroma i obli`njih naselja, posebno Dobrinje,

Nedàri}a i Butmira, a u sklopu Karadì}evog zahtjeva da u krugu od5 km od Aerodroma svi lokaliteti moraju biti “etni~ki ~isti”.368

Krajem juna i po~etkom jula 1992. oko 300 pripadnika “specijalnihsnaga” iz Srbije je preba~eno na podru~je sjeveroisto~ne Bosne, 200-300 Arkanovaca, te 100-150 tzv. knindì, dok je na podru~je Hre{e,Crepoljskog i Vu~je Luke pristiglo oko 5.000 ~etnika. U isto vrijemesu na poloàje srpskih oruànih formacija, koje su ru{ile Gora`de, izCrne Gore sletjeli helikopteri dovla~e}i nove dobrovoljce, a koji su od8. do 10. jula spalili vi{e gora`danskih sela protjerav{i, po ve}ustaljenom scenariju, cjelokupno bo{nja~ko stanovni{tvo.369

U prvoj polovini jula 1992. srpske oruàne formacije na Palama brojale su oko 10.000 vojno sposobnih lica. U Vogo{}i se tada nalazilave}a grupa oruànih formacija: Arkanovci, [e{eljevci i Beli orlovi,kojima su komandovali vi{i oficiri JNA, a koji su bili naoruàni

896

367 Isto.

368 Isto.

369 Dnevni izvje{taj, br. 68, 1. juli 1992. i br. 77, 10. juli 1992.









Regionalni odbor SK - PJ je, na podru~ju Bosanske krajine, u saradnjisa pojedinim ~lanovima Saveza udruènja boraca narodnooslobodila~kog

rata — SUBNOR-a, zatim biv{im logora{ima i penzioniranim oficirimaJNA, u te jedinice angaòvao oko 5.150 lica. Specificiraju}i poop{tinama jedinice i njihove pripadnike, taj odbor je 15. januara 1992.dostavio dopis Jugoslavenskom odboru SK - PJ, traè}i da im obezbjediisto toliko komada cijevi.379

Op{tinski odbor SK - PJ za Modri~u, sa svojim predsjednikom VojomRadi{kovi}em (komercijalni direktor PP Hemija), koji se aktivno uklju~iou pripremu agresije na Bosnu i Hercegovinu, u svoje spiskove je uveo445 lica, za koje je 20. marta 1992. na~inio specifikaciju potrebnognaoruànja i opreme. Tom je prilikom zatraèno 300 automatskih i 100

poluautomatskih pu{aka, 40 pu{komitraljeza, 10 pu{aka M-48, 50komada automata “{korpion” i dr, kao i odgovaraju}a municija.380

I na podru~ju Doboja i Tesli}a pravljeni su spiskovi lica koja suse prijavila kao dobrovoljci za popunu ratnih jedinica JNA, u ~emu jesvoj “doprinos” dao i SK - PJ.381

JNA je naoruàvala pripadnike i simpatizere SK - PJ. Oni su tonaoruànje, koje im je obezbje|ivala i izda{no dijelila njihova “mati”,koristili u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i zlo~inima nad nenaoruànimcivilnim stanovni{tvom. Me|u pripadnicima SK - PJ je bio izvjestan brojneposrednih izvr{ilaca “razularenog velikosrpskog nacionalizma i

fa{izma”. Tako su, primjera radi, pripadnici SK - PJ iz sela Vranjak, DugoPolje, Botajica i Milo{evac, zajedno sa JNA i drugim srpskim zlo~incima,3. maja 1992. u~estvovali u osvaja~kom pohodu na Modri~u. GavroDrini} iz rukovodstva SK - PJ, raniji na~elnik policije u Modri~i, u{ao

je u grad sa {est transportera i zauzeo Radio, zgradu Skup{tine op{tine,Stanicu milicije i dr. Predrag Lasica, ~elnik paljanskog odbora SK - PJ,u~estvovao je u zlo~inima nad Bo{njacima Pala.382

900


380 Isto; Dnevni izvje{taj, br. 184/185, 26. oktobar 1992.381 Isto.

382 Dnevni izvje{taj, br. 9-11, 5. maj 1992. i br. 75, 8. juli 1992.; S. i B. [ator,RAT U OD@A^KOJ POSAVINI (rukopis), Zenica, 1993, str. 4.



7. Strani pla}enici

U nedostatku potrebnog broja ljudstva na frontu velikosrpskiagresor i njegovi kolaboracionisti dovodili su i uklju~ivali u borbenadejstva i strane pla}enike (strani dràvljani). Na osnovu raspoloìvih

podataka pouzdano se moè utvrditi da su se u sastavu agresorskih jedinica borili i strani dr avljani - pla}enici, uglavnom, Ukrajinci, Rusii Rumuni. Angaòvanjem stranih dràvljana u agresiji na RepublikuBosnu i Hercegovinu bavila se jedna specijalizovana agencija uBeogradu, kojom je rukovodio Vojislav [e{elj.383

Organizovano regrutovanje stranaca u jedinice Vojske RepublikeSrpske i{lo je preko Biroa Republike Srpske u Beogradu,384 gdje je bio

901

383 Press-centar Armije Republike Bosne i Hercegovine, br.102/02-79; Isto, br.102/02-239, 28. oktobar 1992.; Oslobo|enje, 13. mart 1993. i 1. mart 1994.; AIIZ, inv.

br. 2-793.

384 AIIZ, inv. br. 5342 i 5352, Zapisnik, Dopuna izjave \. \. Taj biro je formiran1992. Prvi {ef je bio Dutina, zatim Mom~ilo Mandi}. Biro je jedno vrijeme formalno bio u nadle`nosti “vlade” Republike Srpske, a kasnije je odlukom R. Karadì}a, predsjednika Republike Srpske, progla{en “za instituciju republike, a ne Vlade”. Bio jesmje{ten u Ulici Mo{e Pijade u zgradi saveznih robnih rezervi i imao je oko 25zaposlenih (AIIZ, inv. br. 5352, Zapisnik, Dopuna izjave \. \.).

Biro se bavio pitanjima vezanim za potrebe gra|ana i rje{avanjem brojnih pitanjaza potrebe kolaboracionisti~ke Republike Srpske. Tako su u tom organu obezbje|ivanerazli~ite putne isprave i organizovane posjete za predstavnike Republike Srpske drugimzemljama, zatim prihvat humanitarne pomo}i iz Jugoslavije i inostranstva, zbrinjavanjeranjenika pri izlasku iz bolnica i rehabilitacionih centara, dolazak stranih novinara i politi~ara koji su obilazili Republiku Srpsku i dr. Major \ogo je bio zaduèn zarje{avanje svih vojnih pitanja za potrebe Vojske Republike Srpske u Beogradu. On jefebruara 1993. ranjen na Jahorini, odakle je preba~en helikopterom JNA u Beograd na







mijenjali su odje}u sa oznakama UN-a odje}om srpskih fa{isti~kihdobrovoljaca, gdje su ubijali Bo{njake, silovali njihove ène, ru{ili,

plja~kali i palili njihova sela i gradove, te vr{ili i druge zlo~ine.390

Po~etkom 1993. u agresorskim redovima u~estvovalo je i oko2.500 ruskih pla}enika na frontu u Bosni i Hercegovini. Od tog brojasamo na Majevici bilo ih je oko 150. U velikoj srpskoj ofanzivi naTeo~ak, u prvoj polovini marta 1993, za artiljerijskim oru|ima bili suruski pla}enici u sklopu dvije ~etni~ke brigade.391 Tokom srpskeofanzive na Olovo “pominjao se dolazak ” 2.000 ruskih pla}enika uIlija{. I na Grbavici je bilo vi{e ruskih jedinica.392 Neki potporu~nik Bikov je u “vojsci bosanskih Srba” postao kapetan i “komandirtenka”. Specijalac Igor Vasiljevi} Guskov je obu~avao specijalne

jedinice u Bijeljini. Nakon {to je u~estvovao u agresorskim redovimau sjeveroisto~noj Bosni oti{ao je u Drvar i uzeo u~e{}a u ofanzivnimdejstvima na Grabeù kod Biha}a. U borbenim dejstvima na pravcuLon~ari - Ora{je u~estvovao je i odred koji je bio sastavljen od ruskih

pla}enika, pod komandom Mihaila Posthimanova. Pored toga, nastrani srpskog agresora u~estvovali su i drugi ruski specijalci, kao {to

je slu~aj na podru~ju sjeveroisto~ne Bosne, gdje su ruski pla}enici biliangaòvani kao posada i komandiri artiljerijskih baterija.393

Jedna grupa Kozaka (oko 400) predvo|enih desetoricom ruskihoficira-specijalaca, po~etkom marta 1993. je u~estvovala u ofanzivnimdejstvima na podru~ju Ora{ja i Grada~ca.394 Pored toga, Kozaci su

904

390 Press-centar Armije Republike Bosne i Hercegovine, br.102/02-780, 26. januar 1993. U toku 1993. u Sarajevsko-romanijski korpus stigla su ~etiri Rusa, dvaBugara i jedan Rumun (AIIZ, inv. br. 5342, Zapisnik, Dopuna izjave \. \.).

391 Oslobo|enje, 13. mart 1993.

392 Oslobo|enje, 1. mart 1994. Jedan strani novinar je uo~io prebacivanje vi{eruskih jedinica na Grbavicu. Nakon {to je to “otkrio” poku{ao ih je snimiti, me|utim,zbog toga je doìvio niz neprijatnosti.

393 Press-centar Armije Republike Bosne i Hercegovine, br. 102/02-1054, 7. mart

1993.; Oslobo|enje, 1. mart 1994.394 Isto. Interesantno je ista}i da su, na primjer, kod Teo~aka, borci Armije

Republike Bosne i Hercegovine primjetili da su se srpski zlo~ina~ki komandanti posebno angaòvali kako bi na boji{tu sklonili tijela pojedinih poginulih fa{ista. Rije~ je, naime, o tijelima ubijenih Rusa iz bataljona pla}enika ja~ine oko 300 ljudi (Isto).





8. Logisti~ka podr{ka i poja~anja u ìvoj sili

Velikosrpska agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i poslije progla{enja Savezne Republike Jugoslavije imala je njenu svestranulogisti~ku podr{ku. Reorganizacijom Oruànih snaga, po saop{tenju

rezultata referenduma u Bosni i Hercegovini i ostvarenju nezavisnostizemlje, JNA je formalno povu~ena iz Bosne i Hercegovine. VojskaSrpske Republike BiH i Vojska Republike Srpske Krajine, koje su,“osamostaljene”, i dalje su stvarno ostale dio jedinstvenih oruànihsnaga Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore.

Logisti~ka podr{ka oruànih snaga SFRJ i kasnije Savezne RepublikeJugoslavije bila je strogo centralizovana i odvijala se preko organa

pozadinskog obezbje|enja u komandama vojnih oblasti, te pozadinskih baza sa njihovom mreòm skladi{ta.

Pozadinske baze su formirane 28. decembra 1989. Formacijskisu pripadale SSNO-u. Ukupno ih je bilo 16. Svaka pozadinska baza je

bila odgovorna za odre|eno geografsko podru~je i davala je logisti~ku podr{ku jedinicama JNA koje su bile stacionirane na tom podru~ju.398

U tom pogledu nije se ni{ta promijenilo sa progla{enjem SavezneRepublike Jugoslavije.

Pozadinsko obezbje|enje JNA bilo je bazirano na materijalnimrezervama koje je posjedovala JNA i privrednim resursima Jugoslavije.To su: naoruànje, municija, gorivo, intendantsko obezbje|enje, oprema(li~na i zajedni~ka), lijekovi, usluge u domenu remonta, tj. sve ono {to

je podrazumijevalo logisti~ko obezbje|enje jedne armije.399

906

398 ICTY, Predmet: Br. IT-94-1-T, Dokazni materijal svjedo~enja pukovnikaJNA O. S., Hag, 4. juni 1996, str. 4-5.

399 Isto.









baze 60 tona bra{na iz Sremske Mitrovice.406 Od Vojne ustanove Kara|or|evo 993. pozadinska baza je u toku 5. aprila dobila 60 tona

{e}era u kristalu, 40 tona koncentrata za svinje i 70 tona svjeègkrompira.407 Istog dana je u Intendantsko skladi{te 530. pozadinske

baze primljeno 8 tona tvrdog sira, 11.000 litara vo}nog soka i 5 tonakeksa, a u garnizon Banja Luka 52 tone mazuta.408

Sljede}eg dana je u Intendantsko skladi{te 993. pozadinske baze primljeno: 60 tona {e}era, 70 tona krompira, 3 tone ~ajne kobasice, 1 tonakranjskih kobasica i vir{li i 2.054 kg slanine.409 Za potrebe jedinicau garnizonu Banja Luka je u toku 7. aprila primljeno: 108.000 komadasvjeìh jaja; 3,8 tona mlijeka u prahu; 2,2 tone topljenog sira; 4,2 tonesira u kri{kama; 2,3 tone marmelade; 114 kg bibera; 500 kg paprike u

prahu i 1.000 kg vegete. Iz garnizona u Loznici vr{eno je snabdijevanjesvjeìm mlijekom svih jedinica i komandi na teritoriji 17. korpusa.410

Teì{te rada u pozadinskom obezbje|enju Komande 2. vojneoblasti 9. aprila 1992. bilo je usmjereno na “doturu osnovnih potreba

jedinica razmje{tenih na {irem prostoru Pale-Sokolac, kao i doturugoriva iz skladi{ta Ilija{ u skladi{te Li~ka Kaldrma”. Istovremeno

je u sastav pozadinskog voda za potrebe 11. Operativne grupe izvr{ena popuna artiklima ishrane i drugim intendantskim materijalnim sredstvima.

910

406 AIIZ, inv. br. 2-118, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-1986, 04.april 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine.

407 AIIZ, inv. br. 2-121, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br.10/36-2051, 07.april 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine.



410 AIIZ, inv. br. 2-90, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2050, 07. april 1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativnicentar, i drugima; Isto, inv. br. 2-91, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim,Str. pov. br. 10/36-2082, 08. april 1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativnicentar i drugi; Isto, inv. br. inv. br. 2-121, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2051, 07. april 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine; Isto, inv. br. 2-122, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2083, 08. april1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine.





Dvije kolone SSNO-a za snabdijevanje jedinica 2. vojne oblastisu 14. aprila 1992. upu}ene iz Srbije. Kretanje jedne kolone u Ljuboviji,

a druge u Sremskoj Ra~i se “nastavlja po planu”. Od strane Dru{tvenog preduze}a PIK Kikinda iz Kikinde je u toku 15. aprila vr{enosnabdijevanje Komande, jedinica i ustanova 2. vojne oblasti artiklimahrane, prvenstveno snabdjevanje svjeìm mesom i suhomesnatim

proizvodima. Kolona od preko 100 motornih vozila iz Srbije je 17.aprila stigla u garnizone Banja Luka i Biha}, a 18. aprila u garnizonKnin. U garnizon Tuzla su 17. aprila iz Srbije primljena sljede}aintendantska materijalna sredstva: 30 tona graha u zrnu; 10 tona

pirin~a; 18 tona jestivog ulja; 40 tona konzervi gotovog jela; 18 tonakonzervi mesnog nareska; 14 tona kukuruznog griza; 7,5 tona raznihcigareta; 72.000 komada svjeìh jaja i 4 tone svjeèg kvasca. Istog

dana je za potrebe garnizona Sarajevo primljeno 37 tona jetrene pa{tete; 4 tone svjeèg mesa i 3 {lepera prehrambenih artikala za potrebe Vojne ustanove Romanija. Za potrebe garnizona Banja Luka primljeno je: 20 tona suhomesnatih proizvoda; 5 tona svjeèg mesa;36 tona svjeèg krompira; 9,5 tona mesnih konzervi (gotova jela); 35tona jetrene pa{tete; 20 tona konzervi mesnog nareska; 20 tona masti;16 tona kukuruznog griza; 8 tona su{enog kvasca; 24 tone tjestenine;5 tona cigareta; 195 tona p{eni~nog bra{na (od ~ega 71 tona za Knin i46 tona za Glinu) i 90 tona mazuta. Za potrebe garnizona Biha} 17.aprila primljeno je 108.000 komada svjeìh jaja; 4 tone mlijeka u

prahu; 800 kg maslaca; 12 tona svih vrsta sireva; 10 tona

suhomesnatih proizvoda; 6 tona svjeèg mesa; 18.000 komada vo}nihsokova; 4 tone cigareta i 250 litara glicerinskog ulja. Povratnimtransportom iz Intendantskog skladi{ta 904. pozadinske baze ugarnizon Kragujevac 18. aprila preveène su dvije ma{ine za pranje

912

pozadine; Isto, inv. br. 2-124, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2126, 10.april 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine; Isto, inv. br. 2-125, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2148, 11.april 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine; Isto, inv. br. 2-126, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2181, 12.april 1992.- Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine; Isto, 2-103, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br.10/36-2357, 19. april 1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ -Operativni centar idrugi; Isto, inv. br. 2-129, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2248, 15. april1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine;Isto, inv. br. 2-93, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2125, 10. april 1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar, i drugima.







centar oklopnih i motorizovanih jedinica) i 112 kg bibera. Istog dana je iz Banja Luke za Srbiju oti{lo 18 {lepera sa povratnim transportom;

c) u garnizonu Sarajevo i okolnim garnizonima : 53 tonekonzervi jetrene pa{tete; 14,5 tona vo}nih sokova; 13 tona mlijeka u prahu;10 tona sireva svih vrsta; 11 tona svjeèg krompira; 19 tona koncentrataza ishranu koka nosilica; 5 tona svjeèg mesa i 4 tone suhomesnatih

proizvoda. Navedene koli~ine artikala hrane, preko Ljubovije i HanPijeska, doveène su do Pala, gdje su istovarene. Tom prilikom dio jezadràn na Palama i Han Pijesku, a dio se u organizaciji Komande 2.vojne oblasti “razvozi do krajnjih korisnika”. Pored toga, do Pala jestiglo i 50 tona mazuta za potrebe kasarne Lukavica i Rajlovac, “ali izbezbednosnih razloga nije istovareno. Preduzimaju se mere i traè

re{enja da se isti bezbedno dopremi do mesta istovara”;d) za garnizon Biha} jedan broj vozila je dopremio odre|ene

koli~ine intendantsko-materijalnih sredstava (nisu poznate dopremljenekoli~ine).416

Tokom 29. aprila 1992. u jedinice 2. vojne oblasti primljeno je :

a) u garnizonu Banja Luka : 19 tona vo}nih sokova; 15,5 tonasireva svih vrsta; 2 tone mesa i 314 tona bra{na. Navedene koli~ineartikala hrane su doturene u garnizone Republike Srpska Krajina;

b) u garnizonu Biha} : 7 tona komponenti za uìnu i jedno

motorno vozilo sa istim artiklima za potrebe 200. Vojne bolnice;c) u garnizonu Sarajevo : 30 tona jestivog ulja; 10 tona

dvopeka i 500 kg suhog kvasca po nalogu vojne po{te 2082 Beograd;10 tona konzervirane boranije; 25 tona konzerviranog |uve~a; 3 tonegusto kuhanog paradajza; 18 tona kiselih krastavaca; 22 tone kisele

paprike iz vojne po{te 1119 Ni{, te 45 tona mazuta.417

915

416 AIIZ, inv. br. 2-139, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2500, 26.april 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor

pozadine; Isto, inv. br. 2-109, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2489, 25. april 1992. - General{tabu oruànih snaga SFRJ - Operativnicentar, i drugima.




U toku 30. aprila 1992. “uspe{no se vr{i prihvat materijalnihrezervi koje se doturaju sa teritorije 1. VO”. Tada je “realizovano

planirano snabdevanje jedinica sa sveìm mesom i suhomesnatimproizvodima” iz Poljoprivredno-industrijskog kombinata Kikinda izKikinde i Slavije iz Beograda. Tog je dana primljeno i najve}im dijelomistovareno na Pale: 14 tona konzervi gotovih jela; 25.600 litara vo}nihsokova; 60 tona bra{na; 22 tone kukuruznog griza; 47.160 komadasvjeìh jaja; 13,5 tona vafl proizvoda i 1,5 tona koncentrata supe. Istog

je dana iz 405. pozadinske baze Knin “izvr{en dotur” intendantskihmaterijalnih sredstava za pozadinske baze “Zonskog {taba teritorijalneodbrane” Vojni}.418

Komande i jedinice 9. i 10. korpusa su aprila 1992. bile “teì{noangaòvane” na “konsolidaciji organa vlasti” i pruànju pomo}i

paradràvnom Glavnom {tabu Teritorijalne odbrane i Ministarstvuunutra{njih poslova Republike Srpska Krajina u formiranju, opremanjui popuni tih jedinica sa materijalno-tehni~kim i drugim sredstvima(oprema, naoruànje i dr.). Za potrebe mobilizacije te paradràvnetvorevine je do 19. aprila zavr{eno farbanje 64 motorna vozila TAM110 T-7. U toku 20. aprila 1992. izvr{en je prijem 32 motorna vozilaiz Saobra}ajnog nastavnog {kolskog centra i 341. artiljerijskog nastavnogcentra, koja su preraspodjelom Saobra}ajne uprave SSNO-a, dodijeljena

jedinicama 2. vojne oblasti. Nakon {to je zavr{eno farbanje svih motornihvozila tokom 23. aprila 22 motorna vozila su odvezena i predata uKnin, a 12 u Benkovac. Jedinicama milicije Republike Srpska Krajina

je u periodu od 23 do 26. aprila predato 45 motornih vozila TAM 110T-76V i to: 20 komada Kninu, 12 Benkovcu i 13 Petrinji.419

916

418 AIIZ, inv. br. 2-142, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2539, 30.april 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine; Isto, inv. br. 2-143, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2549, 01.maj 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine.

Interesantno je ista}i da je zastupnik komandanta za pozadinu Komande 2. vojneoblasti, pukovnik Du{an Kova~evi}, u svom Pozadinskom izvje{taju - OP 71, od 1.maja 1992, traìo od General{taba Oruànih snaga SFRJ da se “preko DP sa teritorije

Republike Srbije {to hitnije obezbedi 150 tona krompira sveèg za potrebe 5. k /korpus - prim. S. ^./ u Banja Luci” (AIIZ, inv. br. 2-143).

419 AIIZ, inv. br. 2-130, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2272, 16.april 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine; Isto, inv. br. 2-134, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2383, 20.



993. pozadinska baza je 27. aprila 1992. za miliciju RepublikeSrpska Krajina predala 55 motornih (farbanih) vozila. Sljede}eg su dana

predstavnici Vojni}a preuzeli 12 komada, a 30. aprila je 15 komada predato Korenici.420

U Intendantsko skladi{te 993. pozadinske baze 1. aprila 1992. je primljeno 1.700 kapa planinskih.421 Od dobavlja~a iz Srbije (iz Dru{tvenog preduze}a Cveta Dabi} iz Titovog Uìca) je u intendantsko skladi{te 744. pozadinske baze 2. aprila 1992, pored ostalog, primljeno 15.040 komada pe{kira.422 Za potrebe “obla~enja dobrovoljaca” i mobilisanih jedinica

917

april 1992. - Operativnom centru Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine; Isto, inv. br. 2-142, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2539, 30. april 1992. -

Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine; Isto, inv. br. 2-162, Komanda 993. Pozadinske baze, Str. pov. br. 47-120, 23. april 1992. -Komandi 2. vojne oblasti i Komandi 5. korpusa; Isto, inv. br. 2-92, Komanda 2. vojneoblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2704, 09. april 1992. - General{tabuOruàniih snaga SFRJ - Operativni centar, i drugima; Isto, inv. br. 2-93, Komanda 2.vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2125, 10. april 1992. -General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar, i drugima; Isto, inv. br. 2-102,Komanda 2. vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36-2321, 18. april1992. - General{tabu Oruànih snaga SFRJ - Operativni centar, i drugima; Isto, inv. br.2-2699, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2500, 26. april 1992. — Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ, Za sektor pozadine.

420AIIZ, inv. br. 2-2700, Komanda 993. pozadinske baze, Str. pov. br. 47-124,27. april 1992. — Komandi 2. vojne oblasti; Isto, Komanda 993. pozadinske baze, Str.

pov. 47-126, 29. april 1992. — Komandi 2. vojne oblasti i dr.

405. pozadinska baza je svakodnevno vr{ila popunu jedinica Zonskog {tabaTeritorijalne odbrane i jedinica milicije Republike Srpska Krajina, pri ~emu jesvakodnevno angaòvano 15 motornih vozila (AIIZ, inv. br. 2-2707, Komanda 405. pozadinske baze, Sp. broj 1114-2, 30. april 1992. — Komandi 2. vojne oblasti).

421 AIIZ, inv. br . 2-115, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-1906, 01.april 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine.

Komanda 2. vojne oblasti je 1. aprila 1992. zatraìla od General{taba Oruànihsnaga SFRJ (Sektor za pozadinu) da, za potrebe jedinica 17. korpusa, “angaòvanih

na kriznom podru~ju”, osigura iz njihovih rezervi 700 kompleta odje}e i obu}e.422 AIIZ, inv. br. 2-116, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-1941, 02.april 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine.

Komanda 2. vojne oblasti je, dostavljaju}i svoj Pozadinski izvje{taj Operativnomcentru General{taba Oruànih snaga SFRJ, traìla od Sektora za pozadinu da Tehni~ka











- eksplozivna sredstva. Tako je, ilustracije radi, iz 3. vojne oblasti 21.aprila 26 motornih vozila preko Sremske Ra~e prevozilo municiju i

minsko - eksplozivna sredstva za Tuzlu i Banja Luku. U toku 23. aprila18 motornih vozila od 3. vojne oblasti dovezlo je municiju u Komandu993. pozadinske baze (Banja Luka). Tom prilikom su dovezene sljede}ekoli~ine municije :

- metak 122 mm za d-30

puno barutno punjenje 2.888 komada

- metak 122 mm za d-30

smanjeno barutno punjenje 2.169 komada

- metak 155 mm hemijski 1.344 komada

- metak 126 mm vi{ecijevni baca~ raketa “plamen” 529 komada.437

Ekipe stru~njaka iz tehni~ko-remontnih zavoda iz Srbije su radilena pregledu i opravci borbene tehnike JNA u Bosni i Hercegovini.Tako su, 25. aprila 1992. u jedinice 9. korpusa stigle dvije takve ekipe(ekipa Sever iz Subotice i druga iz Tehni~ko-remontnog zavoda a~ak),koje su odmah upu}ene na zadatak. Krajem aprila je “opravljena borbenatehnika na livanjskom polju”.438

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu iz Srbije su stizali i voza~i.Tako je, primjera radi, 2. vojna oblast 3. aprila 1992. iz Saobra}ajnognastavnog {kolskog centra Kraljevo preuzela 15 vojnika saobra}ajaca, a

922

437 AIIZ, inv. br. 2-135, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2401, 21.april 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine (pozadinski izvje{taj - OP 62); Isto, inv. br. 2-162, Komanda 993. pozadinske baze, Str. pov. br. 47-120, 23. april 1992. - Komandi 2. vojne oblasti i Komandi 5.korpusa; Isto, inv. br. 2-138, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2488, 25.april 1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine (pozadinski izvje{taj OP 65). Navedene koli~ine municije su ve}im dijelomsmje{tene u 1, a dijelom u 2. tehni~ko skladi{te municije Komande 993. pozadinske

baze u Banjoj Luci. Ujedno se “vr{i utovar r/d za prevoz u Pan~evo i Kragujevac”.438 Isto, inv. br. 2-138, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2488, 25. april

1992. - Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine;Isto, inv. br. 2-140, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2508, 27. april 1992.- Operativnom centru General{taba Oruànih snaga SFRJ - za Sektor pozadine.







za potrebe garnizona u Br~kom i Bosanskom [amcu dovezena municija. Nove koli~ine municije za potrebe “srpske teritorijalne odbrane

Br~ko” odobrile su starje{ine JNA iz Beograda: Janji}, Radivojevi} iStani{i}. Pored toga, JNA je srpskim zlo~incima na br~anskom rati{tu pruàla i kadrovsku pomo}, angaùju}i vojne starje{ine iz Srbije.447

Na br~ansko rati{te su sredinom 1992. pristizale nove snage uljudstvu i naoruànju iz Srbije. Zna~ajno je ukazati na ~injenicu da jena br~ansko rati{te agresor konstantno dovodio nove snage iz Srbijei Crne Gore, sa ciljem da probiju koridor, radi spajanja SAO Krajinesa Srbijom. Srpskoj ~etni~koj formaciji iz Vogo{}e koja je brojala oko450 dobro naoruànih fa{ista, tokom 21. i 22. juna 1992. u vi{e navrata

je helikopterima stizalo naoruànje i oprema. Vojnim helikopterima sukoridorom Zvijezda - Konjuh i Vozu}a - Romanija dovezeni ~etnici saSokoca, koji su u~estvovali u zlo~inima u drinskom regionu.448

Velikosrpski agresor je krajem juna 1992. konsolidovao svoje jedinice i opremio ih novoisporu~enim koli~inama oru`ja i municije izSrbije. U okviru priprema za op{ti napad na Gora`de agresor je na tom

podru~ju koncentrisao zdruène snage JNA i oruàne formacije izSrbije i Crne Gore, dopremaju}i i nove koli~ine oru`ja i municije. Na{ire podru~je Doboja srpskim fa{istima, koji su, izme|u ostalog,raspolagali i raketama “zemlja-zemlja”, stigla je pomo} vojnika Kninskogkorpusa sa punom ratnom opremom i jedna tenkovska jedinica.449

Agresor je na bosanskohercegova~ka rati{ta stalno dovla~io nova poja~anja u ivoj sili i tehnici iz Srbije i Crne Gore. Tako su, u prvoj polovini jula 1992. u okolini Priboja koncentrisane velike snage dobrovoljaca(nekoliko hiljada ljudi) iz Srbije i Crne Gore, sa pje{adijskim i te{kimnaoruànjem, radi pohoda na Bosnu. Me|u va`nijim centrima distribucijeljudstva i tehnike u Republici Bosni i Hercegovini bili su garnizoniJNA u Nik{i}u i Pljevljima. Nakon dobijanja poja~anja u ljudstvu inaoruànju iz Srbije i Crne Gore, gdje im je {leperima stizalo naoruànjei municija, srpski fa{isti iz gora`danske regije su preduzimali novuofanzivu na Gora`de. Novi dobrovoljci su bili razmje{teni na poloàjima

925

447 Dnevni izvje{taj, br. 68, 1. juli 1992; AIIZ, inv. br. 2-507.448 Isto, br. 62, 25. juni 1992.; br. 64, 27. juni 1992.; br. 68, 1. juli 1992.; br. 72,

5. juli 1992. i br. 73, 6. juli 1992.

449 Isto, br. 87, 20. juli 1992.; Bilten MNO, br. 101, 24. juni 1992.





korpus. Od 100 tenkova Novosadskog korpusa, koji su septembra 1992.upali na teritoriju Bosne i Hercegovine, 35 je djejstvovalo na br~anskom

pravcu, 35 pravcem Grada~ac-Tuzla i 30 pravcem Caparde-Zvornik.453

Sredinom septembra 1992. agresor je iz Srbije i Crne Gore intenzivnodovla~io nova poja~anja u ìvoj sili, oklopno-mehanizovanim i drugim

borbenim sredstvima. Tako je, pored ostalog, iz pravca Pljevalja prema Gora`du i Fo~i stiglo i 40 tenkova. Iz Srema su na podru~jeBijeljina - Br~ko pristigle oklopno-mehanizovane snage. U drugoj

polovini septembra 1992. na podru~ju Vi{egrada agresor je izvr{iove}u koncentraciju snaga iz pravca Uìca. Tako|e je agresor sateritorije Srbije vr{io artiljerijske napade po naseljima Podrinja.Ofanziva srpskih fa{ista iz Srbije i Crne Gore, uz podr{ku njihove

avijacije, nastavljena je krajem septembra na podru~je Vi{egrada.454

Svjeè snage iz Srbije, Crne Gore i SAO Krajine, sa tenkovima,oklopnim transporterima, municijom, opremom i drugim materijalno-tehni~kim sredstvima, velikosrpski agresor je dovodio i krajem 1992.Tako je tokom oktobra, posebno u drugoj polovini, i novembra 1992.vr{eno pregrupisavanje i koncentrisanje novih snaga. Po~etkom oktobrau Bijeljinu je iz Srbije do{lo 50 tenkova TR-77 i TR-80 (predstavljalisu rumunjsku modifikaciju tenka T-55). Sredinom oktobra koncentracijaagresorskih snaga (jedinice Novosadskog korpusa) naro~ito je bilaizraèna na podru~ju Grada~ca i Br~kog. Pored toga, ljudstvo i opremaPodgori~kog korpusa, koji se povla~io sa Prevlake, koncentrisano je

u isto~noj Hercegovini, na podru~ju Gacka, Tjenti{ta, Fo~e i Gora`da, tena podru~ju Stoca, Ljubinja i Nevesinja.455 Prilikom prebacivanja svojihsnaga na ta podru~ja agresor je koristio i helikoptere. Na dobojskomrati{tu je uz povremene topni~ke napade po linijama odbrane icivilnim ciljevima prema Usori, bilo primjetno koncentrisanje novih i

927

453 Press-centar Armije Bosne i Hercegovine, br. 102/02-36, Sarajevo, 13. septembar 1992.; Isto, br. 102/02-54, Sarajevo, 16. septembar 1992, Agresija..., str. 39 (II); Dnevniizvje{taj, br. 139, 10. septembar 1992.

454Isto, br. 102/02-68 i br. 102/02-69, 18. septembar 1992.

455 Isto, br. 102/02-127, 5. oktobar 1992.; Isto, br. 102/02-375, 16. novembar 1992.; Dnevni izvje{taj, br. 174, 15. oktobar 1992.

Tako je na podru~je Gacka i Bile}e stiglo novih 12 agresorskih tenkova iz sastava jedinica JNA koje su se povla~ile sa Prevlake.





potencijala na tom podru~ju bila je ofanziva na komunikacije Ustipra~a- Me|e|a i Trnovo - Grebak - Zorovi}i - Gora`de. U tom cilju agresorskim

snagama je krajem novembra pristigla pomo} Uì~kog korpusa VojskeJugoslavije. Na biha}kom rati{tu agresor je po~etkom decembra, pripremaju}i novu ofanzivu, dovla~io nova poja~anja iz Knina i Like.459

Poja~anje u ìvoj sili i dostavljanje materijalno-tehni~kih sredstavaiz Srbije i Crne Gore srpskim zlo~incima je nastavljeno i u toku 1993.i kasnije. O tome svjedo~e brojni podaci, koji potvr|uju konvoje vojnihkamiona punih ljudstva, opreme, municije, oru`ja i druge tehnike, koji susvakodnevno ulazili i pristizali u Bosnu i Hercegovinu.

U no}i 15./16. januara 1993. snage Uì~kog korpusa iz BajineBa{te napale su slobodnu teritoriju srebreni~ke op{tine. Preko Drinskog

mosta kod Bajine Ba{te u Republiku Bosnu i Hercegovinu je krenulo12 tenkova, 7 transportera i ve}a kolona motornih vozila. Te snage su18. januara poja~ane sa jo{ jednom oklopno-mehanizovanom jedinicomUì~kog korpusa.460

Krajem januara i po~etkom februara 1993. agresor je nastaviokoncentraciju oklopno-mehanizovanih jedinica i pje{adije na teritorijuSrbije na granicu prema Republici Bosni i Hercegovini i njihovo

prebacivanje preko Drine. Tako je s teritorije Srbije preba~eno 29tenkova, od ~ega 17 kod [ljunkare (êlopek) i 12 preko brane HE BajinaBa{ta, kao i ve}i broj borbenih oklopnih vozila i “praga”. Iz sastava

Valjevskog korpusa preko Ljubovijskog mosta i iz Uì~kog korpusa preko Skelanskog mosta na teritoriju Republike Bosne i Hercegovine pre{le su tri do ~etiri pje{adijske brigade sa 5.000-7.000 vojnika.461

Po~etkom februara 1993. oko 7.000 srpskih vojnika iz sastavaUì~kog i Valjevskog korpusa sa svim raspoloìvim sredstvima upalo

je u Bosnu i Hercegovinu, sa ciljem napada na Bratunac i Srebrenicu.Operacijom je li~no komandovao general Ojdani}, komandant Uì~kogkorpusa, koji se “proslavio” u Prizrenu, gdje je u~estvovao u likvidacijioko 150 Albanaca tokom “doga|aja” na Kosovu. Uì~ke i valjevske fa{iste

929

459 Isto, br. 219/220, 30. novembar 1992. i br. 224, 4. decembar 1992.

460 Press-centar Armije Bosne i Hercegovine, br. 102/02-157, 19. januar 1993.

461 Isto, br. 102/02-840, 29. januar 1993.



na Drini su prihvatili pripadnici Srpske nacionalne garde, koji su izvr{ilimnoge zlo~ine na br~anskom i bratuna~kom rati{tu. Istovremeno, srpska

artiljerija je djelovala svim raspoloìvim sredstvima sa teritorije Srbije.462Fa{isti iz Srbije stizali su i u Posavinu, gdje ih raspore|ivao [tab

za prihvat dobrovoljaca (sa sjedi{tem u Bijeljini). Cilj njihovog dolaska je bio u~e{}e u borbama za pro{irenje “sjevernog koridora”, koji je zaagresora bio od posebnog zna~aja u trenutku kada je namjeravao

pruìti ve}u pomo} svojoj “bra}i” u Kninskoj krajini.463

Sredinom i krajem februara 1993. na granici Bosne i Hercegovinei Crne Gore locirane su jake snage Vojske Savezne Republike Jugoslavije,radi intervencije i pomo}i ~ajni~kim fa{isti~kim jedinicama unjihovim zlo~ina~kim akcijama. Srbija je, u cilju zapo~injanja {iroke

ofanzive, kako bi slomila odbrambenu borbu Armije Republike Bosnei Hercegovine, krajem februara 1993. na bosanskohercegova~ko rati{teuputila 120 tenkova sovjetske proizvodnje T-64 i T-72.464

Agresor je iz Srbije, vjerovatno u prvoj polovini 1993, u Bosnui Hercegovinu dopremio i razmjestio sredstva za izvi|anje i elektronskoometanje djelovanja lova~ko-bombarderske avijacije NATO-a. Takosu na mostovima i va`nijim saobra}ajnicama na teritoriji Jugoslavije,kao i na privremeno okupiranoj teritoriji u Bosni i Hercegovini raspore|enadva samostalna bataljona za elektronsko djelovanje. Svaki bataljon jeimao po 83 specijalna i 10 terenskih vozila, koje je opsluìvalo 40 oficirai 280 vojnika. Oni su bili raspore|eni po ~etama, a svaka ~eta je {titila

po jedan vaàn objekat. U specijalnoj opremi koju su posjedovali bilisu zastupljeni radioometa~i SPB-7 i SPO-8 (ruskog porijekla).465

Slobodnu teritoriju Gora`da sredinom 1993. napadale su brojnesrpske oruàne jedinice i dijelovi jugoslavenske vojske iz Kraljeva i

930

462 Isto, br. 102/02-864, 2. februar 1993.

463 Isto.

464 Isto, br. 102/02-1006, 25. februar 1993.; Isto, br. 102/02-1119, 28. mart 1993.465 Prva linija, br. 6, 23. maj 1993, str. 3. Oni su sluìli za ometanje ni{anskih i

panoramskih radara na juri{nim i lova~ko-bombarderskim avionima, te radara zanavo|enje projektila vazduh-zemlja. SPB-7 ni{anske radare na avionima otkrivali suna daljini od 150 km, a ometali ih do daljine od 80 km i to zasljepljivanjem radarskogekrana. SPO-7 ometao je avionski ni{anski radar do daljine od 300 km, a ako je pratioi ometao 4 avionska radara istovremeni domet mu je oko 60 km.



Pljevalja, oja~ani grupama stranih pla}enika iz Rusije i Rumunije.Podr{ku tim jedinicama davalo je 40 oklopnih transportera, 31 tenk,

12 “praga” i veliki broj artiljerijskih oru|a, koje su opsluìvali pitomcizavr{nih godina {kolovanja, utvr|uju}i pri tom ste~ena teoretska znanjaga|aju}i u “ìvo meso”.466

Specijalne snage Vojske Jugoslavije (do 120 ljudi i odjeljenjehelikoptera) su u drugoj polovini decembra 1993, u sadejstvu sakolaboracionisti~kim snagama Srpske Republike BiH (oja~ane snageSarajevsko-romanijskog korpusa sa po jednom brigadom iz Hercegova~kogi 1. kraji{kog korpusa, te 500 pripadnika Ministarstva unutra{njih

poslova Srpske Republike Bosne i Hercegovine), izvodile aktivna ofanzivnadejstva protiv Republike Bosne i Hercegovine na pravcu: Vogo{}a -@u~ - Pofali}i — Lukavica - Hrasnica.467

Na privremeno zaposjednutim podru~jima Bosne i Hercegovinei snajperistima su stizala poja~anja iz Srbije. Tako je, primjera radi, naokupiranom dijelu Grbavice stiglo desetak “strijelaca”, ~lanova jednogstrelja~kog udruènja, koji su za svoj krvavi posao, ovisno o u~inku,

po pravilu bili enormno visoko pla}eni.468

O~igledno da je Savezna Republika Jugoslavija predstavljala osnovniizvor za popunu u ìvoj sili i snabdijevanje materijalno-tehni~kim,intendantskim, sanitetskim, veterinarskim, saobra}ajnim i drugim sredstvimai opremom komandi, jedinica i ustanova koje su izvodile agresiju naBosnu i Hercegovinu i vr{ile brojne zlo~ine protiv civilnog stanovni{tva,

uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima.

931

466 Press-centar Armije Bosne i Hercegovine, br. 102/02-1511, 21. juli 1993.

467 AIIZ, inv. br. 2-2726, Komanda SRK /Sarajevsko-romanijski korpus/ DT. Br.20/15-1409, 15. decembar 1993. — Komandama svih brigada, TG Vogo{}a i drugima,Dopuna zapovesti za izvo|enje Operacije OP Br. 14/93 od 3. 11. 1993.

Zadatak te operacije je bio : “Razbiti muslimanske snage na pravcima napadai nanijeti im {to vi{e gubitaka, ovladati objektima @u~, Orli} i Hum, a pomogu}nostima i Mojmilom, i na taj na~in stvoriti uzlove za nesmetan rad fabrika‘Famos’, ‘Orao’ i ‘Pretis’; prese}i komuniciranje Muslimana iz Sarajeva kaIgmanu i centralnoj Bosni, obezbediti uslove za podjelu Sarajeva na dva dijela”.

Tu je opreaciju trebalo izvesti u dvije etape :

“- u prvoj etapi ovladati objektima @u~, Orli} i Hum

- u drugoj etapi ovladati prostorom Hrasnice i Butmira” (Isto).468 Oslobo|enje, 16. mart 1993.





VIII

UKLJUÎVANJE REPUBLIKEHRVATSKE U AGRESIJU NA

REPUBLIKU BOSNUI HERCEGOVINU





1. Hrvatska nacionalisti~ka ideologija

U hrvatskoj nacionalisti~koj ideologiji je, u razli~itim periodima,i na razli~ite na~ine, po~ev od “oca Domovine” i utemeljitelja savremenog

hrvatskog nacionalizma, dr Ante Star~evi}a, preko bra}e Radi} i Hrvatskeselja~ke stranke, te dr Vlatka Ma~eka i usta{kog poglavnika Ante Paveli}a, pa do dr Franje Tu|mana, pitanje Bosne i Hercegovine i Bo{njaka bilouvijek aktuelno. U svim politi~kim pogledima hrvatskih nacionalista, odasimilatorskih te`nji (“cvije}e hrvatske nacije”) do potpunog odricanjanacionalnog identiteta i dràvno-pravnog subjektiviteta, prisutno jekontinuirano negiranje Bosne i Hercegovine, kao dràve, i Bo{njaka,kao naroda.1

Hrvatska velikodràvna ideologija, nastala u borbi protiv Austro-ugarske prevlasti i suparni{tva sa sli~nom velikodràvnom srpskomideologijom {ezdesetih godina XIX stolje}a, ~iji je autor dr Ante Star~evi},

smatrala je da je Bosna i Hercegovina hrvatska zemlja, a MuslimaniHrvati. Po njegovoj nacionalisti~ko-politi~koj ideji Bosna i Hercegovina

je navodno historijski ~inila sastavni dio Hrvatske, u kojoj “ìvi stranana{eg naj~istijeg naroda”, odnosno narod “naj~istije i najplemenitijekrvi hrvatske”. Na osnovama te ideologije Ante Star~evi} je izgradio svojukoncepciju o historijskom pravu Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu.2

935

1∴ BOSNA I HERCEGOVINA I BO[NJACI U POLITICI I PRAKSI DR

FRANJE TU\MANA (u daljem tekstu: BIH I BO[NJACI), Vije}e Kongresa bo{nja~kihintelektualaca, Sarajevo, marta 1998, str. 6; E. Redì}, STO GODINA MUSLIMANSKEPOLITIKE U TEZAMA I KONTROVERZAMA ISTORIJSKE NAUKE, Sarajevo

2000, str. 133-154.2 E. Redì}, nav. dj., str. 144-145. Star~evi}eva velikohrvatska nacionalisti~ka

ideologija odre|ivala je “smisao i pravac hrvatske nacionalne dràvne politike usvim politi~kim razdobljima koja su obiljeìla povijest Hrvatske u drugoj poloviniXIX i prvoj polovini XX stolje}a”.



Po~etkom XX stolje}a, pod uticajem Star~evi}eve nacionalisti~kedoktrine, i u prvoj politi~koj organizaciji Hrvata u Bosni i Hercegovini

(Hrvatskoj narodnoj zajednici) prihva}eno je stanovi{te da su Muslimani po narodnosti “neprijeporno” Hrvati, a Bosna i Hercegovina etni~kii dràvno-pravno hrvatska zemlja, pri ~emu sjedinjenje Bosne iHercegovine sa Hrvatskom predstavlja prirodnu te`nju “bosansko-hercegova~kih Hrvata”. Na taj na~in “hrvatska politika u Bosni iHercegovini nije mijenjala pravac, ve} je postala organizovanija iu Bosni i Hercegovini dobila legitimno nacionalno vo|stvo”. U hrvatskim

politi~kim krugovima egzistirala je misao o integrisanju Bosne iHercegovine u dràvnu i nacionalnu hrvatsku maticu, odnosno te`nja za

priklju~enjem Bosne i Hercegovine Hrvatskoj. Biskup Josip [tadler je,tako|e, zastupao stanovi{te da mora do}i do sjedinjenja Bosne sa

Hrvatskom. Stjepan Radi} je nagla{avao pravo na Bosnu i Hercegovinu,“koja mora postati sastavni dio ujedinjene Hrvatske”. Hrvatska

politika je sve do kraja Prvog svjetskog rata zastupala stanovi{te oujedinjenju svih hrvatskih zemalja, uklju~uju}i i Bosnu i Hercegovinu,u samostalno dràvno tijelo Austro-Ugarske.3

Za vrijeme Kraljevine SHS, kada je hrvatska politika dosljednoinsistirala na samostalnoj hrvatskoj dràvi, Stjepan Radi}, vo|a HRSS,

je smatrao da Bosna i Hercegovina predstavlja “poluplemensku ipoluhistorijsku domovinu”, te da su Muslimani — “Hrvati islamskevjeroispovijesti”. Dr Vlatko Ma~ek, vo|a HSS, u toku priprema

Sporazuma sa Cvetkovi}em, predsjednikom Vlade Kraljevine Jugoslavije,Muslimane nije smatrao formiranom nacijom, iako je imao u vidu njihov politi~ki zna~aj. Tvrdio je da se muslimanska inteligencija “priznajehrvatskom”, {to }e ih odvesti na poziciju hrvatske nacionalne politikeda Bo{njaci u Bosni i Hercegovini ~ine dio hrvatskog naroda. Ma~ek je

prihvatao mogu}nost autonomije Bosne i Hercegovine u okviru Hrvatske.I on je, kao i prava{i, smatrao Muslimane “naj~i{}im Hrvatima”.4

Srpsko-hrvatskim sporazumom, od 26. avgusta 1939. (pregovoriizme|u Beograda - kneza Pavla i Cvetkovi}eve vlade, i Zagreba -Ma~ekova hrvatskog vo|stva), Bosna i Hercegovina je podijeljena, uz

potpuno ignoriranje Bo{njaka: dogovoreno je da 13 njenih srezova

936

3 Isto, str. 146-147.

4 Isto, str. 148.





subjektivitet dràve Bosne i Hercegovine i nacionalni identitet Bo{njaka.U njegovim “nau~nim” radovima, politi~kim govorima, ~lancima,

intervjuima, na konferencijama za novinare u kontinuitetu je prisutnatvrdnja kako Bosna nije dràva niti su Bo{njaci narod. Stoga jesmatrao da Bosna i Bo{njaci moraju nestati.10

Franjo Tu|man je tvrdio da Bosna i Hercegovina nema budu}nostii da je treba podijeliti. Bio je “siguran da Bosna i Hercegovina ibosanski Muslimani ne mogu opstati kao samostalni povijesni ipoliti~ki subjekt”. Tu ideju, koja je “postala poznata {iroj javnostitek koncem osamdesetih”, on je “iznosio polujavno, u privatnimpoliti~kim konverzacijama, jo{ ranih {ezdesetih godina...”.11

Profilirao se u politi~ara nacionalisti~kih shvatanja i retorike u

negiranju Bosne i Bo{njaka. Jo{ {ezdesetih godina XX stolje}a Tu|man

938

10 Isto, str. 7-9; M. Mini}, DOGOVORI U KARA\OR\EVU O PODJELIBOSNE I HERCEGOVINE, Sarajevo 1998, str. 21-104.

Bo{njaci su za Franju Tu|mana bili opasni fundamentalisti, koji “Bosnu koristekao podlogu za {irenje svoje ideologije u ~itavoj Evropi, pa ~ak i u SjedinjenimDràvama. Civilizirane zemlje treba da se ujedine kako bi otklonile ovu prijetnju.Bosna nikad nije postojala stvarno kao dràva. Ona treba da bude podijeljenaizme|u Srbije i Hrvatske”. Bio je “opsjednut idejom Banovine Hrvatske”. PodjelaBosne je, po Tu|manu, “povijesna potreba, jer se Bosnu nije smjelo stvarati poslijeDrugog svjetskog rata” (M. Mini}, nav. dj., str. 41, 92 i dr.).

U svojoj knjizi “NACIONALNO PITANJE U SUVREMENOJ EVROPI”(Zagreb 1990.) Franjo Tu|man tvrdi da Bosna i Hercegovina treba biti dio hrvatskefederalne jedinice, jer je povijesno vezana za Hrvatsku i “da je muslimanskopu~anstvo u svojoj golemoj ve}ini, po svom etni~kom sastavu i govoru,neprijeporno hrvatskog podrijetla...” (F. Tu|man, nav. dj., str. 120-121. Citirano prema:BiH I BO[NJACI, str. 21-22; ME\UNARODNI SUD ZA KRIVI^NO GONJENJEOSOBA ODGOVORNIH ZA TE[KA KR[ENJA ME\UNARODNOG HUMANITARNOGPRAVA POÎNJENIH NA TERITORIJI BIV[E JUGOSLAVIJE OD 1. JANUARA1991, Predmet Br. IT-95-14-T, PRED PRETRESNIM VIJE]EM I, TU@ILACPROTIV TIHOMIRA BLA[KI]A, PRESUDA (u daljem tekstu: ICTY, Predmet: Br.IT-95-14-T), Hag 3. mart 2000, paragraf 103.

11 M. uli}, TU\MAN - ANATOMIJA NEPROSVIJE]ENOG APSOLUTIZMA,

Split 1999, str. 55.Franjo Tu|man je jo{ dok je bio general JNA u svojim radovima, a kasnije i u

praksi, stalno zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. U ocjeni “da Bosnu trebapodijeliti sa Srbima”, on je ostao dosljedan. Tu fa{isti~ku tvrdnju generala Tu|mana potvr|uje i Mika Tripalo ( Feral tribjun, Split, 25. avgust 1997, str. 12.).





500.000 Turaka... Uticaj islamske Bosne }e se onda pro{iriti krozSandàk i Kosovo na Tursku i Srbiju. Izetbegovi} je fundamentalisti~ki

predstavnik Turske, s kojom zajedno kuje urotu o stvaranju VelikeBosne... Velika muslimanska dràva nije opasnost samo za Srbijui Hrvatsku. Ona predstavlja opasnost i za Evropu i Sjedinjenedràve... Nove granice }e rije{iti njihove probleme i smanjiti napetost”.18

Franjo Tu|man je tvrdio kako Muslimani nisu samostalni narodnisubjekt, nego “islamizirani izdanak dviju pribre`nih nacija, Hrvatai Srba”. Nakon opredjeljenja Bo{njaka za takvo nacionalno ime, FranjoTu|man se “obradovao” toj promjeni. S tim u vezi, on je na 4. saboruHrvatske demokratske zajednice, februara 1998, izjavio kako }e to“olak{ati psihi~ko opredjeljenje Muslimana u Hrvatskoj, jer ako su

u Bosni Bo{njaci muslimanske vjere, jasno je da u Hrvatskoj ne}ebiti Bo{njaci hrvatske vjere, nego da mogu biti Hrvati muslimanskevjere”.19

U razgovoru sa francuskim filozofom Bernar Anri Levijem(Bernard Henri Lévy) i francuskim ministrom za humanitarna pitanjaBernarom Ku{nerom (Bernard Kuchnard), u Zagrebu, 18. januara 1993,Franjo Tu|man je zastupao rasisti~ku ideju u vezi sa postojanjemBosne: “Bosanska nacija ne postoji. Ona nema ni prava ni pro{lostnacije, jer nacija je teritorij, ali isto tako i isto podrijetlo, ista krv.A koliko je na teritoriji navodne Bosne ljudi razli~itog podrijetla,razli~ite krvi. Kako ti narodi, izmije{ani, dakle ne~isti, mogu ~initicjelinu? Ne, gospodo, Bosna mora nestati kao nacija”.20

Svoju nacisti~ku ideologiju i politiku u vezi sa Bosnom i Bo{njacimaFranjo Tu|man je iznio i ameri~kom diplomati Vorenu Zimermanu (Warren

940

18 Isto, str. 67-68.

19 Isto, str. 76-77; Slobodna Bosna, 31. juli 1999, str. 49.

20 Nacional , Zagreb 30. avgust 1996, str. 38-40. Za vrijeme navedenog sastankaHrvatska vojska je, sa jedinicama kolaboracionisti~kog HVO-a, èstoko napala GornjiVakuf. Tu|man je, na Ku{nerovo insistiranje “zaustavio rat u srednjoj Bosni”. Naime, “podiù}i slu{alicu starinskog telefona u hotelu ‘Esplanade’, predsjednik Tu|man je, da bi zadivio francuskog ministra Ku{nera s kojim je ve~erao,zaustavio rat u srednjoj Bosni”. Vra}aju}i se do svog mjesta i nakon {to je sjeo,Franjo Tu|man je rekao: “Eto, gospodine Ku{ner, moète biti zadovoljni, zaustaviosam rat. To je moj poklon koji Vam dugujem” (Isto).





2. Dogovori u Kara|or|evu i Gracu

Nacionalisti~ko vo|stvo Republike Hrvatske, na ~elu sa FranjomTu|manom, imalo je osvaja~ke teritorijalne pretenzije prema Bosni i

Hercegovini, nastoje}i da Hrvatska kao minimum zauzme teritorijeBosne i Hercegovine koje su Sporazumom Cvetkovi}-Ma~ek (1939.) pripale Banovini Hrvatskoj. O podjeli Bosne i Hercegovine Franjo Tu|man je pisao: “Turci su jedan veliki dio teritorije Hrvatske inkorporiraliu Bosnu. Pored toga, Bosna i Hercegovina je, povjesno gledano,vezana za Hrvatsku i one zajedno tvore nedjeljivu geografsku iekonomsku cjelinu. Bosna i Hercegovina zauzima sredi{nji dio tecjeline, odvajaju}i gornju Panoniju od donje Panonije. StvaranjeBosne i Hercegovine kao zasebnog entiteta ~ini da se Hrvatska,teritorijalno i zemljopisno, nalazi u izuzetno te{koj situaciji ugospodarskom pogledu, i s toga u politi~kom pogledu u {iremsmislu, veoma nepovoljnoj za ìvot i razvoj, a u administrativnompogledu, neprilago|enoj i nepovoljnoj. Ti ~imbenici u velikoj mjeriobja{njavaju za{to je sporazum koji je 1939. g. sklopljen izme|uBeograda i Zagreba (Banovina) predvidio inkorporiranje sljede}ihregija Bosne u Banovinu Hrvatsku: ~itave Hercegovine, Mostara ionih kotara Bosne u kojima Hrvati ~ine ve}inu”.23

Franjo Tu|man se, u skladu sa (svojim) hrvatskim nacionalizmom,izraènim u antibosanskoj i antibo{nja~koj politici, i èljom da anektira

jedan dio Bosne i Hercegovine, 26. marta 1991. susreo sa SlobodanomMilo{evi}em u Kara|or|evu, gdje je u tajnosti dogovorena “normalizacijahrvatsko - srpskih odnosa”, odnosno podjela Bosne i Hercegovineizme|u Srbije i Hrvatske, radi formiranja “velike Srbije” i “velike

942

23 ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 103; I. Radakovi}, BESMISLENAYU RATOVANJA, Beograd 1997, str. 120.



Hrvatske”.24 Tada je, po kazivanju Stipe Mesi}a, dogovoreno da }eHrvatska dobiti “teritorije Banovine i zapadnu Bosnu, Kladu{u i

Biha}”. Milo{evi} je, kako tvrdi Mesi}, tada rekao: “Franjo, uzmi jo{i Cazin, Kladu{u i Biha}, to je takozvana turska Hrvatska, a toSrbiji ne treba”.25

Pregovori i dogovori o podjeli Bosne i Hercegovine nastavljenisu i poslije Kara|or|eva, na nivou dvojice dràvnika i njihovih, odnosnohrvatskih i srpskih eksperata. Naime, nakon dogovora u Kara|or|evuFranjo Tu|man i Slobodan Milo{evi} susreli su se vi{e puta, me|u kojimai u Tikve{u (Baranja) 15. aprila 1991, {to je rezultiralo formiranjemhrvatskih i srpskih petokolona{kih organizacija i kolaboracionisti~kihtvorevina u Republici Bosni i Hercegovini i koordiniranom agresijomSrbije i Crne Gore i Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu.26

Nakon Kara|or|eva formirani su, u skladu sa tim dogovorom,srpsko-hrvatski timovi, radi detaljnije razrade politike podjele Bosne iHercegovine (“da usaglase mape podjele Bosne i Hercegovineizme|u Srbije i Hrvatske”). Sa hrvatske su strane bili: dr Du{anBilandì}, Josip [entija (ubrzo je dao ostavku) i Zvonko Leroti}, a sasrpske: akademik dr Smilja Avramov, akademik Kosta Mihailovi} i

943

24 BiH I BO[NJACI, 116-119; C. Ribi~i~, GENEZA JEDNE ZABLUDE,Ustavnopravna analiza formiranja i djelovanja Hrvatske zajednice Herceg-

Bosna, Zagreb-Sarajevo-Idrija 2000, str. 23, 97 i 98, nap. 174; I. Radakovi}, nav. dj.,str. 120-123; L. Silber - A. Litl, SMRT JUGOSLAVIJE, Beograd 1996, str. 147-148.Detaljnije o tome vidi: M. Mini}, nav. dj., str. 21-104; H. [arini}, SVI MOJI TAJNIPREGOVORI SA SLOBODANOM MILO[EVI]EM, Zagreb 1999, str. 41-42.

I Tu|man i Milo{evi} su dogovor u Kara|or|evu o podjeli Bosne i Hercegovine priznali Anti Markovi}u, predsjedniku Saveznog izvr{nog vije}a SFRJ, izjavio je ovaj pred Ha{kim tribunalom januara 2004. godine.

25 Isto. Franjo Tu|man je zapadnu Bosnu smatrao sastavnim dijelom RepublikeHrvatske. Takav stav on je potvrdio i na sastanku sa svojim najbliìm saradnicima uPredsjedni~kim dvorima 22. oktobra 1993. Tada je, pored ostalog izjavio kako jeRepublika Hrvatska sa Fikretom Abdi}em imala sporazum da, “ako do|e do razlaza,odnosno kada do|e do razlaza, da ta zapadna Bosna je sastavni dio Hrvatske…”

((ARHIV INSTITUTA ZA ISTRA@IVANJE ZLOÎNA PROTIV ÔVJE^NOSTI IME\UNARODNOG PRAVA U SARAJEVU - u daljem tekstu: AIIZ -, inv. br. 2 — 2474,Stenogram sastanka Franje Tu|mana, Janka Bobetka, Imre Agoti}a, Josipa Luci}a iGojka [u{ka u Predsjedni~kim dvorima, 22. oktobra 1993, Dani, 25. oktobar 2002, str. 23).

26 Isto.



Vladan Kutle{i}. Zadatak tih grupa je bio da “dijele Bosnu, ne na trinego na dva dijela - srpski i hrvatski. Muslimanski se dio nije

spominjao”.27 Oktobra 1991, dok je artiljerija Novosadskog korpusaru{ila Vukovar, u Zagrebu je boravila delagacija rukovodstva Srbije, na~elu sa dr Smiljom Avramov (specijalni savjetnik Slobodana Milo{evi}a),a u Beogradu delegacija Hrvatske, na ~elu sa Hrvojem [arini}em ({ef kabineta Franje Tu|mana).28

Franjo Tu|man je poslije Kara|or|eva tvrdio da Bosna veomate{ko moè opstati i da }e se Hrvatska vratiti na granice Banovine iobuhvatiti i Cazin, Kladu{u i Biha}. Odràni su tajni preliminarni razgovorina kojima su kori{tene geografske karte za sklapanje sporazuma saMilo{evi}em o podjeli Bosne. Intervju koji je Du{an Bilandì} 25.

oktobra 1996. dao Nacionalu potvr|uje da su se Franjo Tu|man iSlobodan Milo{evi} na pregovorima u Kara|or|evu dogovorili “da sesastanu dvije komisije koje bi raspravljale o podjeli Bosne iHercegovine: ‘Tu|man nam je tada rekao da se on s Milo{evi}emna~elno dogovorio, a da mi to moramo konkretno razraditi namapama...’”.29 Na tim je osnovama potvr|en sporazum o podjeliBosne i Hercegovine izme|u srpskih i hrvatskih kolaboracionisti~kihvo|a, Radovana Karadì}a i Mate Bobana, u Gracu 5. maja 1992.30

Uo~i Nove 1992. godine, prilikom razgovora sa novinarimahrvatskih medija, Franjo Tu|man je otvoreno iznio svoj stav o podjeliBosne i Hercegovine. Naime, govore}i o mogu}nostima uspostavljanja

mira (dogovoreno primirje je potpisano u Sarajevu 2. januara 1992.)izme|u Hrvata i Srba, Tu|man je naveo da se to “moè ostvariti takoda se nacionalni ciljevi Srbije ostvare i da ona vi{e nema razloga zaekspanziju, a ujedno bi se Hrvatskoj priklju~ilo njezine krajeve,

jer je sada{nji hrvatski perec neprirodan..... U hrvatskom jeinteresu da se taj problem rije{i na naravan na~in, kako je bila

944

27 BIH I BO[NJACI, str. 116-117; S. Omeragi}, nav. dj., str. 13; M. Mini}, nav.dj., str. 33-39.

28

S. Omeragi}, nav. dj., str. 13-15.29 BIH I BO[NJACI, str. 116-117; ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 105; M. Mini}, nov. dj., str. 33-35.

30 ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 105; M. Mini}, nav. dj., str. 33-35; I.Radakovi}, nav. dj., str. 123.



rije{ena Banovina. Pri tome bi mogao ostati dio ‘zemlje Bosne’, gdjebi Muslimani imali ve}inu i ta bi dràva Bosna mogla biti tampon

izme|u Hrvatske i Srbije. Time bi ujedno nestala i kolonijalnatvorevina Bosna i Hercegovina”.31

Za operacionalizaciju podjele Bosne i Hercegovine po izvr{enojstvarnoj agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu konkretnije suzaduèni Radovan Karadì} i Mate Boban. Oni su se, u skladu sadogovorima i razgovorima izme|u Milo{evi}a i Tu|mana o podjeli iuni{tavanju Bosne i Hercegovine, krajem aprila 1992. tajno sastali uGracu. Na tom je sastanku (sporazum Karadì} - Boban) izme|u srpskihi hrvatskih kolaboracionisti~kih vo|a, objavljenom 6. maja, postignutaodlu~nost “da sva sporna pitanja, uklju~uju}i razgrani~enje dviju

konstitutivnih jedinica - hrvatske i srpske u Bosni i Hercegovini,rije{e miroljubivim sredstvima i dogovorom”.32

945

31 Slobodna Bosna, 23. januar 1992, str. 8. Na tom je skupu Franjo Tu|man, uveoma opu{tenoj atmosferi, govorio i o priklju~enju Cazinske krajine i zapadneHercegovine Republici Hrvatskoj, tvrde}i da “za takvo {to me|u gra|anstvom tihkrajeva postoji velika zainteresiranost”. Tada je Franjo Tu|man u dobromraspoloènju i{ao od jednog do drugog novinarskog dru{tva i pravio viceve, tako {to“vlastitu dràvu nalik na perec, zaokruùje u bosanski somun” (Isto).

32 Z. Tomac, TKO JE UBIO BOSNU ?, 2. dio, Zagreb 1994, str. 35-36; ICTY,Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 105; str. 40; K. Begi}, nav. dj., str. 69 i 93, nap. 12;

L. Silber - A. Litl, nav. dj., str. 338; M. Boji}, nav. dj., str. 381.Komentari{u}i taj susret, Va{ington Post je 11. maja 1992. podsjetio na pakt

Hitlera i Staljina uo~i Drugog svjetskog rata o podjeli Poljske, navode}i da su na tomsusretu bili predstavnici Tu|mana i Milo{evi}a. Pri tome je Va{ington Post SaveznuRepubliku Jugoslaviju i Republiku Hrvatsku kvalifikovao kao “razbojni~ke dràve”(K. Begi}, nav. dj., str. 93, nap. 12).

Ribi~i~ tvrdi kako su formiranje Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, a posebnosporazum o razgrani~enju teritorija izme|u Bobana i Karadì}a, “pridonijeli izbijanjurata izme|u Hrvata i Muslimana, utoliko vi{e jer se povezivao sa {irokorasprostranjenim mi{ljenjem da su Milo{evi} i dr Tu|man u Kara|or|evurazgovarali o mogu}nosti podjele Bosne i Hercegovine bez i na ra~un Muslimana”(C. Ribi~i~, nav. dj., str. 47 i 97-98). Takva ocjena je u suprotnosti sa svimdokumentima Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i Hrvatske demokratske zajednice zaBosnu i Hercegovinu koja je analizirao Ribi~i~. Ukoliko su formiranje Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i sporazum u Gracu izme|u velikohrvatskih i velikosrpskihkolaboracionista o podjeli Bosne i Hercegovine bili “bez i na ra~un Muslimana”,onda u tom slu~aju ne moè ni biti govora o ratu kome su “pridonijeli” Bo{njaci. Rije~ je



“Predstavnici hrvatske i srpske nacionalne zajednice” postiglisu me|usobnu saglasnost “da se u razgrani~enju dvije konstitutivne

jedinice na podru~ju Kupresa, kao i u Bosanskoj posavini (Derventa,Bosanski Brod, Bosanski [amac, Odàk, Ora{je, Modri~a i Br~ko),vodi ra~una o kompaktnosti prostora i komunikacija”.33 Me|utim,“u odnosu na radnu mapu o razgrani~enju”, utvr|eno je postojanjenesuglasica, kao {to su granice u i ju`no od Mostara.34

946

o osvaja~kim planovima i pripremljenim zlo~inima protiv Bosne, a posebno Bo{njaka,zbog njihove nacionalne, etni~ke i vjerske pripadnosti.

Srpsko-hrvatski kontakti u vezi sa ratom u Hrvatskoj i podjelom Bosne obavljalisu se, po Stipi Mesi}u, “na dvije razine. Jedna su razina bili kontakti Milo{evi}a iTu|mana, a drugi kontakti predstavnika RS i HZ H-B, Karadì}a i Bobana, koji

su se sastali u Gracu. Boban se vratio i rekao kako nema vi{e nerije{enih pitanjaizme|u bosanskih Hrvata i bosanskih Srba” (M. Mini}, nav. dj., str. 88).

Mesi} se, odmah poslije sastanka u Gracu, sastao u Zagrebu (u Predsjedni~kimdvorima) s Franjom Borasom, funkcionerom Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, i NikolomKoljevi}em. Zajedni~ki su objedovali sa Tu|manom. Kada je Mesi} ugledao Borasa iKoljevi}a rekli su mu “da su to neslu`beni sastanci s Tu|manom, jer je pitanjeBosne ve} odlu~eno. Nisam pozvan na slu`beni sastanak, samo na objed” (Isto).

33 Z. Tomac, nav. dj., str. 36-37. Na tom je sastanku Karadì} jasno stavio doznanja Bobanu zna~aj koridora za Srbe kroz sjevernu Bosnu, u Posavini, dolinom rijekeSave, stalno govore}i “da ni jedno rje{enje ne}e biti prihvatljivo bez {irokog koridorau Posavini”. S tim u vezi, on je smatrao kako je “najbolja granica ona koju prirodnoformira rijeka Sava” (L. Silber - A. Litl, nav. dj., str. 338). “Hrvati su traìli Br~ko - koje je, prema popisu iz 1991. godine, bilo muslimansko, srpsko i hrvatsko. ‘Srbi su odbilipo{to su ga oni izgradili i ono je u cjelosti srpsko’, izjavio je Karadì}” (Isto).

34 Isto. Naime, “u odnosu na radnu mapu o razgrani~enju postoje nesuglasnosti usljede}im slu~ajevima :

1. U gradu Mostaru srpska strana smatra da granicu predstavlja rijeka Neretva,a hrvatska strana smatra da je cijeli grad Mostar u hrvatskoj nacionalnoj jedinici.

2. Ju`no od Mostara hrvatska strana smatra da u hrvatsku nacionalnu jedinicu spada podru~je odre|eno 1939. godine, tj. granica Hrvatske Banovine.

Srpska strana smatra da je granica izme|u hrvatske i srpske jedinice granicarijeke Neretve”. (Isto).

Karadì} je, prema pisanju L. Silber i A. Litl, “u ovom ratu za kontrolu nadrijekama” “predloìo da rijeka Neretva, koja proti~e kroz Hercegovinu, bude granica.Ali Boban je predloìo da to bude glavna ulica u Mostaru - ulica Mar{ala Tita.Obavezali su se da }e uzeti u obzir nacionalni sastav teritorije i saglasili da prihvatearbitraù EZ-a - ukoliko to ne budu mogli sami da rije{e - za zapadni region okoKupresa i za sedam gradova na sjeveru u Posavini” (L. Silber - A. Litl, nav. dj., str. 338).



Obje strane su postigle saglasnost da }e, na osnovu njihovogodlu~nog ustrajavanja na principima usvojenim na Konferenciji Evropske

zajednice o Bosni i Hercegovini, u odre|ivanju spornih i drugih podru~ja po{tovati “dogovorene kriterije za definiranje nacionalnih teritorija,uz arbitraù Evropske zajednice”. S tim u vezi, dogovoreno je da searbitra`no razgrani~enje izvr{i u dogovorenom roku do 15. maja 1992.35

Stoga je, u skladu sa navedenim dogovorima, postignut sporazum o prestanku razloga “za oruàne sukobe izme|u Hrvata i Srba nacijelom teritoriju Bosne i Hercegovine”, te je objavljeno “sveop}e itrajno primirje pod kontrolom Evropske zajednice, koje stupa nasnagu dana 06. svibnja 1992. u 24.00 sata”.36

Nakon sporazuma Karad i} - Boban i konkretizacije teritorijalnog

razgrani~enja, odnosno srpsko-hrvatske podjele Bosne i Hercegovine, po kome su srpski kolaboracionisti dobili koridor kroz sjevernuBosnu i znatan dio Bosanske posavine, koja je neposredno poslijetoga trampljena za Kupres,37 stvorene su osnove za koordinirano

947

35 Isto. Tim su dogovorom prestali razlozi za prekid Konferencije Evropske zajedniceo Bosni i Hercegovini, te su Karadì} i Boban traìli hitan nastavak Konferencije.

36 Isto. Z. Tomac tvrdi da je sporazum Boban - Karadì}, krajem aprila 1992. uGracu, “bio velika strate{ka pogre{ka”, koja je, po njemu, pridonijela stvaranjunepovjerenja Bo{njaka prema Hrvatima i raskidu savezni{tva, te da je rije~ o ratu“izme|u Bo{njaka - Muslimana i Hrvata...” (“krvavi i bespotrebni rat izme|u

Muslimana i Hrvata, u kojem znatan dio krivnje ide i na du{u Bo{njaka -Muslimana i osobito svjetske politike”). Navedene ocjene i procjene Z. Tomca, kojiima pretenzije da odgovori na brojna pitanja o tome, kako on kaè, ko je ubio Bosnu,su najblaè re~eno neozbiljne i ne mogu ih potvrditi izvorni dokumenti, uklju~uju}i isporazum Boban - Karadì}, o kome on govori i koga je objavio. Sama analiza togsporazuma, da ne navodimo druge ~injenice, ukazuje na suprotne zaklju~ke od onih dokojih je do{ao Z. Tomac.

37 Isto, str. 36 i 37 i 69-70; M. [pegelj, SJE]ANJA VOJNIKA, Zagreb 2001,str. 335-336. O sporazumu Karadì} - Boban, o kome je 7. maja HINA dostavilaslu`beno saop{tenje i temama o kojima se razgovaralo, govori i Martin [pegelj, posebnoo ta~ci 3. (“obje strane su saglasne da se u razgrani~enju dvije konstitutivne jedinicena podru~ju Kupresa, kao i u bosanskoj Posavini (Derventa, Bosanski Brod,Bosanski [amac, Odàk, Ora{je, Modri~a i Br~ko) vodi ra~una o kompaktnostiprostora i komunikacijama” (Isto). S tim u vezi, on pravilno zaklju~uje da je“kompaktnost prostora i komunikacija” egzistencijalno vaàn problem kada se posmatraiz srpskog ugla, “ jer bez koridora kroz Posavinu nema prostorne (teritorijalne)veze Srbije sa pobunjenim podru~jima u Bosanskoj krajini, nastanjenima ve}inskim





predsjednika Liberalne demokratske stranke Velike Britanije, jasno potvrdio da Republika Hrvatska ima teritorijalne pretenzije prema

Bosni. Naime, nakon {to je na pole|eni jelovnika ugrubo nacrtao kako}e izgledati Bosna za deset godina, Franjo Tu|man je objasnioE{daunu da je ne}e biti, odnosno bi}e podijeljena izme|u Srbije iHrvatske (jedan dio Bosne }e pripasti Hrvatskoj, a drugi Srbiji). Poredtoga, on je rekao “da tada vi{e ne}e biti muslimanske oblasti ubiv{oj Jugoslaviji, te da }e ova biti samo jedan minorni element...hrvatske dràve”.40

949

40 ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 106; M. Mini}, nav. dj., str. 44-45.Franjo Tu|man je bio uvjeren da }e Srbi na kraju mijenjati Banja Luku za Tuzlu.



3. Velikohrvatska peta kolona u Bosni i Hercegovini

Neposredno nakon Kara|or|eva i Tikve{a Franjo Tu|man je, pod parolom “za{tite ugroènog hrvatstva u Bosni i Hercegovini” i

“za{tite strate{kih interesa dràve Hrvatske”, inicirao i mobilizirao politi~ki pokret Hrvata u Bosni i Hercegovini - petokolona{ku i potomkolaboracionisti~ku stranku Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne iHercegovine i njenu vojnu komponentu - Hrvatsko vije}e obrane.41

Raspoloìva dokumenta pokazuju stvarne politi~ke ciljeve testranke - formiranje hrvatske dràve u Bosni i Hercegovini i njenopriklju~enje Republici Hrvatskoj, “bez obzira na sredstva i bezobzira na cijenu”. Cilj je bio “dose}i ve}u Hrvatsku, Hrvatsku u‘maksimalno mogu}im granicama’, a taj je cilj toliko vaàn dadaje blagoslov svim raspoloìvim sredstvima, bez obzira na stra{neposljedice do kojih moè do}i”. Ta politi~ka odluka je “unaprijed isvjesno uklju~ivala te`nju za podjelom Bosne i Hercegovine, bezobzira na sredstva, bez obzira na cijenu, bez obzira na `rtve, {touklju~uje i nasilno stvaranje etni~ki homogenih podru~ja”,42 uz

brojne zlo~ine, me|u kojima i genocid. Franjo Tu|man i HDZ su “nanastojanja za stvaranjem Velike Srbije odgovorili nastojanjem zastvaranje Velike Hrvatske”.43

U cilju realizacije tog dugoro~nog zadatka - formiranja“zajedni~ke hrvatske dràve” Hrvatska demokratska zajednica Bosne

950

41

BIH I BO[NJACI, str. 7-9; M. Mini}, nav. dj., str. 21-104; C. Ribi~i~, nav. dj.,str. 26, nap. 6.

42 S. êki}, AGRESIJA NA BOSNU I GENOCID NAD BO[NJACIMA 1991.- 1993, Sarajevo 1994, str. 33-36 i 307-318; C. Ribi~i~, nav. dj., str. 25.

43 C. Ribi~i~, nav. dj., str. 25.



i Hercegovine je, u skladu sa velikodràvnom politikom, instrukcijama, procedurom i direktivama Franje Tu|mana, predsjednika Republike

Hrvatske i HDZ-a, od koga su dobijana nare|enja kako da se postupa, preduzela niz organiziranih aktivnosti. Tim prije, jer je prema Statutu,od 18. avgusta 1990, HDZ Bosne i Hercegovine bila “konstitutivnidio jedinstvene HDZ organizacije sa sjedi{tem u Zagrebu”.44 Takosu na radnom sastanku predsjednika kriznih {tabova Hercegova~keregionalne zajednice i predsjednika i predstavnika kriznih {tabovaTravni~ke regionalne zajednice, odrànom 12. novembra 1991. uGrudama, usvojeni sljede}i zaklju~ci :

1) da “hrvatski narod u BiH mora kona~no povesti odlu~nu,aktivnu politiku, koja treba dovesti do realizacije vjekovnog sna -zajedni~ke hrvatske dràve”.

Da bi taj “povijesni” cilj bio i realiziran (“.... bio uskoro i na{astvarnost...”) navedene “regionalne zajednice” su usvojile stav “da sepristupi formuliranju i objavljivanju pravnih i politi~kih akata(progla{enja Hrvatske dràve u BiH, provo|enje referenduma zapriklju~enje Republici Hrvatskoj u njenim etni~kim i povijesnim(sada mogu}im) granicama”.45

2) Polaze}i od ocjene da “u dijelu vo|stva HDZ za Bosnu iHercegovinu jo{ uvijek postoje snage koje se protive ovim povijesniminteresima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini” i da se te snage

“zalaù za nepostoje}u suverenu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj bihrvatski narod bio osu|en na genocid i povijesni nestanak ”, predsjednicii predstavnici “regionalnih zajednica” “traè odlu~ne poteze koje na{narod o~ekuje i zbog kojih se i stopostotno opredjelio za HDZ”.46

Predstavnici navedenih “regionalnih zajednica” su ocijenili da bi“svaka daljnja i{~ekivanja” slabila njihove pozicije, kako u hrvatskomnarodu, tako i na me|unarodnom planu. Stoga su zaklju~ili da moraju

951

44 S. eki}, nav. dj., str. 33-36 i 307-318; C. Ribi~i~, nav. dj., str. 46 (nap. 47), 47,77, 92, 144 i 151.

U pripremanju formiranja HDZ, Franjo Tu|man je “napravio mreù ogranakaHDZ, kako u Hrvatskoj, tako i u iseljeni{tvu i BiH” (K. Rotim, ODBRANA HERCEG-BOSNE, knj. 1, [iroki Brijeg 1997, str. 265).

45 S. êki}, nav. dj., str. 33-34 i 306-309; M. ûli}, nav. dj., str. 70-71.

46 S. êki}, nav. dj., str. 33-34 i 306-309.



“Evropi i svijetu pokazati koji su to hrvatski prostori u BiH i gdje je na{a budu}nost”. Usvojili su zaklju~ak da hrvatski narod “ne}e

prihvatiti ni pod kakvim uvjetima bilo kakvo drugo rje{enje osimu granicama slobodne Hrvatske”.47

Da bi realizirali donesene zaklju~ke predsjednici i predstavnicinavedenih “regionalnih zajednica” su imperativno usvojili sljede}e stavove :

“a) jasno profilirati strana~ku politiku HDZ u Bosni iHercegovini, kadrovski je oja~ati i izabrati one ljude koji }e mo}iove zadatke dovesti do kraja;

b) pokrenuti politi~ke i pravne akcije na unutarnjem ime|unarodnom planu;

c) vojni~ki se jo{ bolje pripremiti za sukobe sa svim onimsnagama koje }e poku{ati zaustaviti ovaj neminovan proces ustvaranju slobodne hrvatske dràve;

d) unaprijed odlu~no sprije~iti svaku javnu ili tajnu aktivnostu vo|stvu HDZ za Bosnu i Hercegovinu koja bi se protivila ovimodlukama ili bi im mogla nanijeti bilo kakvu {tetu”.48

Zna~ajno je ukazati na ~injenicu da su pomenute “regionalnezajednice” sli~ne zaklju~ke donijele i na “ranijim odvojenim sjednicama”.Jo{ je interesantnije ista}i da se na osnovu navedenih zaklju~aka od12. novembra 1991. pouzdano moè utvrditi da “hrvatski narod ovihregija ostaje i dalje uz jednoglasno prihva}ena opredjeljenja i zaklju~ke,usvojene na dogovorima s predsjednikom Republike Hrvatske,Franjom Tu|manom, odrànim 13. i 20. juna 1991. u Zagrebu”.49

Na navedenim sastancima Franje Tu|mana sa ~elnicima HDZBosne i Hercegovine i HDZ, odrànim nakon susreta sa SlobodanomMilo{evi}em u Splitu (12. juna) i Beogradu (19. juna), na kojima je

bilo govora o podjeli Bosne i Hercegovine, donesena je politi~kaodluka o formiranju “hrvatske dràve” u Bosni i Hercegovini.50

952

47 Isto, str. 33-35 i 306-309.48 Isto.

49 Isto.

50 M. ûli}, nav. dj., str. 69-70.



Ideju Franje Tu|mana, formulisanom 13. i 20. juna 1991, o“progla{enju Hrvatske dràve u Bosni i Hercegovini” i njenom

kona~nom priklju~enju Hrvatskoj dràvi (Republici Hrvatskoj) DarioKordi}, Mate Boban i drugi {est mjeseci su “krvavo razra|ivali”.51

Pored toga, te dvije regionalne zajednice sli~ne stavove su zauzele i15. oktobra 1991. u Grudama i 22. oktobra 1991. u Busova~i. Sve tosvjedo~i o kontinuitetu takve politi~ke opcije u HDZ.52

[est dana nakon usvojenih zaklju~aka u Grudama HDZ Bosne iHercegovine je, u cilju “progla{enja Hrvatske dràve u Bosni iHercegovini” i njenog “priklju~enja Republici Hrvatskoj” (“... ugranicama slobodne Hrvatske”) donio, s osloncem na RepublikuHrvatsku, “cijelu paletu zakona”. Tako su “izabrani predstavnicihrvatskog naroda”, na sjednici, odrànoj 18. novembra 1991. uGrudama donijeli “povijesnu” Odluku o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna - kolaboracionisti~ke dràvne tvorevine Republike Hrvatskeu Bosni i Hercegovini, gra|ene po “uzoru na srpska autonomnapodru~ja”, a “zasnovanoj na nacionalnoj i vjerskoj diskriminaciji”.53

Odlukom je utvr|eno da sjedi{te Hrvatske zajednice Herceg- Bosna bude u Mostaru; da “zajednici” mogu pristupiti i druge op{tineBosne i Hercegovine, “uz saglasnost op}ina utemeljitelja”; da }e Zajednica “{tovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne iHercegovine dok opstoji dràvna nezavisnost Bosne i Hercegovineu odnosu na biv{u ili svaku budu}u Jugoslaviju”, te “sve vaè}e

me|unarodne akte, koji su temelj suvremenih civilizacijskih odnosau dru{tvu”.54

953

51 S. êki}, nav. dj., str. 33-34 i 306-309; C. Ribi~i~, nav. dj., str. 26, 157 i 166;M. ûli}, nav. dj., str. 70. Priklju~enje “hrvatskih zajednica” Republici Hrvatskoj je, po Rai}u, njihov ideal, njihova èlja (C. Ribi~i~, nav. dj., str. 148).

52 S. êki}, nav. dj., str. 306-309. Predstavnici HDZ Bosne i Hercegovine,uklju~uju}i i predstavnike naselja i op{tina, odràvali su vezu sa dr Franjom Tu|manomi i{li su kod njega “i to u velikim sastavima”, traè}i smjernice za njihovo djelovanje(BIH I BO[NJACI, str. 38; K. Rotim, nav. dj., I, str. 269).

53 S. êki}, nav. dj., str. 34-35 i 310-311; C. Ribi~i~, nav. dj., str. 13, 18 i 36-39.

Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna izmijenjena je i dopunjena nasjednici Predsjedni{tva Hrvatske zajednice Herceg-Bosna 3. jula 1992, ~iji je pre~i{}enitekst objavljen u Narodnom listu HZ Herceg-Bosna, br. 1/1992, Mostar rujan 1992, str. 2-3.

54 S. êki}, nav. dj., str. 310-311; Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg- Bosna, Narodni list HZ Herceg-Bosna, br. 1/1992, Mostar rujan 1992, str. 2-3.



Odlukom je “formirana” Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kao“politi~ka, kulturna, gospodarstvena i podru~na cjelina”, i

odre|ena joj teritorija. Njenu teritoriju “~ine podru~ja op}ina” - ukupno30, sa razli~itom nacionalnom strukturom (u najve}em broju Hrvati su bili u ve}ini, u drugima nisu predstavljali ve}inu, a u nekima nisu imalini relativnu ve}inu) : Jajce, Kre{evo, Busova~a, Vitez, Novi Travnik,Travnik, Kiseljak, Fojnica, Skender Vakuf (Dobreti}i), Kakanj, Vare{,Kotor Varo{, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf,Prozor, Konjic, Jablanica, Posu{je, Mostar, [iroki Brijeg, Grude,Ljubu{ki, îtluk, âpljina, Neum, Stolac i Trebinje (Ravno).55

U teritoriju Hrvatske zajednice Herceg-Bosna ovdje nijeuklju~ena Bosanska posavina i Prekounje, odnosno “turska Hrvatska”.To bi moglo biti posljedica postignutih dogovora izme|u Tu|mana iMilo{evi}a, od kojih su neki ve} bili realizovani (Srbi iz zapadneSlavonije su pod vidom “preventivne evakuacije” premje{teni uBosnu). Bosanska posavina je za Veliku Srbiju klju~no pitanje. Bezkoridora kroz Posavinu nema teritorijalne i komunikacijske vezeSrbije i okupiranog Podrinja sa Bosanskom i Kninskom krajinom.Slobodan Milo{evi}, uz to, nije imao rje{enje za Prekounje, odnosno“tursku Hrvatsku”, pa je to velikodu{no poklonio Franji Tu|manu.

Kao posljedica neiskrene me|usobne saradnje izme|u Tu|manai Milo{evi}a, te njihovih kolaboracionista, krajem 1991. i po~etkom1992. i na tim prostorima su formirane “hrvatske zajednice”,56 koje su

954

55 Isto. Odlukom je utvr|eno da }e se unutra{nje ustrojstvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i odnosi s drugim zajednicama regulisati posebnim propisima. Odluka je stupila na snagu odmah, tj. danom dono{enja, odnosno 18. novembra 1991.

56 U Bosanskom Brodu je 12. novembra 1991. utemeljena Hrvatska zajednica Bosanska Posavina, “sa svrhom objedinjavanja politi~kih aktivnosti na odbranihrvatskih prostora” (K. Rotim, nav. dj., knj. 2, [iroki Brijeg 1998, str. 270 i 280-281).

Glavni odbor Hrvatske demokratske zajednice za Bosnu i Hercegovinu je, nasastanku, pro{irenom s ministrima i zastupnicima u Skup{tini Bosne i Hercegovine, 28.novembra 1991, potvrdio, sankcionisao i strana~ki legalizovao formiranje “hrvatskihzajednica” u Bosni i Hercegovini: Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i Hrvatske

zajednice Bosanska Posavina. I Predsjedni{tvo Hrvatske demokratske zajednice zaBosnu i Hercegovinu je istoga dana “strana~ki legaliziralo obe hrvatske zajednice”(C. Ribi~i~, nav. dj., str. 127-128).

Formiranjem “hrvatskih zajednica” ( Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Hrvatska zajednica Bosanska Posavina) podjela Bosne i Hercegovine je nastavljena i



novembra 1992. u{le u jedinstvenu “hrvatsku zajednicu” - Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.57

Tu|man je, u cilju progla{enja Hrvatske dràve u Bosni iHercegovini, stalno imao na umu da to podrazumijeva priklju~enje"hrvatskih zajednica" i Cazinske krajine Republici Hrvatskoj.

Op{tine koje su “u{le” u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna(“Op}ine utemeljice HZ H-B”) imale su, prema Mati Bobanu, po

popisu 55% Hrvata (sve zajedno), 27% Muslimana, 9% Srba i ostalo“Ostali”. Da bi pove}ao broj Hrvata u Hrvatskoj zajednici Herceg- Bosna Mate Boban je, na sastanku sa predsjednikom Republike Hrvatske,27. decembra 1991. u Zagrebu, “otkrio” klju~ pove}anja broja Hrvataza 11% - “~i{}enjem pograni~nih podru~ja, fakti~no pograni~nih

podru~ja te Herceg-Bosne”. Na taj na~in - zlo~inima bi se “stvorilo”“otprilike 65 posto hrvatskog pu~anstva u toj Herceg-Bosni”, {to

je, po Mati Bobanu, 2% ve}i broj od Srbije (63%).58

Uspostavljanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosna je imalo za ciljformiranje posebne “mini dràvne zajednice”, a ne odbrana od“bezobzirne agresije”, kako se to navodi u preambuli Odluke o razlozimauspostave. Formiranje vlastitih oruànih snaga, “koje, izme|u ostalog,brane ‘suverenitet’ HZ H-B, a suverenitet Republike Bosne iHercegovine ni ne spominju, zna~ajan je element osamostaljivanja

955

dobila “dodatni podstrek ” (Isto, str. 47). Sredinom januara 1992. u Siv{i je, “naspecifi~nom hrvatskom etnikumu ‘Usora’” formirana Hrvatska zajednica Usora,koju su ~inili dijelovi op{tina Doboj, Tesli} i Te{anj (K. Rotim, nav. dj., knj. 1, str. 519i knj. 2, str. 263; Slobodna Bosna, 22. maj 1999, DOSJE, str. 17).

Dva dana nakon dono{enja Odluke Skup{tine Bosne i Hercegovine o raspisivanjurepubli~kog referenduma za utvr|ivanje statusa Bosne i Hercegovine (K. Begi}, nav.dj., str. 73-74), 27. januara 1992, progla{ena je Hrvatska zajednica srednja Bosna, sa~etiri op{tine (Zenica, @ep~e, Zavidovi}i i Maglaj), sa sjedi{tem u Zenici (K. Begi},nav. dj., str. 65 i 74; K. Rotim, nav. dj., knj. 2, str. 78; C. Ribi~i~, nav. dj., str. 47).

Na podru~ju hrvatskih naselja u op{tinama Banovi}i, Lopare, Lukavac, Tuzla i@ivinica djelovala je Hrvatska zajednica Soli ( K. Rotim, nav. dj., knj. 2, str. 309).

57 Sve su navedene “hrvatske zajednice”, kao i Vrhbosna, na osnovu Odluke Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, od 17. novembra 1992, u{le u jedinstvenu “hrvatskuzajednicu” - Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna (K. Rotim, nav. dj., knj. 1, str. 517 iknj. 2, str. 266).




HZ H-B i njenog izdvajanja iz Republike Bosne i Hercegovine”. Najzna~ajniji “element osamostaljivanja HZ H-B jest postupno

izgra|en cjelovit i samostalan pravni sustav, potpuno odvojen odpravnog sustava Republike Bosne i Hercegovine”.59

Formiranje kolaboracionisti~ke Hrvatske zajednice Herceg-Bosnai njeno otcjepljenje od Republike Bosne i Hercegovine imalo je za cilj- priklju~enje susjednoj dràvi, Republici Hrvatskoj. Hrvatski narod uTravni~koj regionalnoj zajednici, po izjavi Daria Kordi}a, na sastanku

predsjednika Republike Hrvatske, Dr Franje Tu|mana, sa delegacijomHDZ Bosne i Hercegovine, uz prisustvo du`nosnika Republike Hrvatske,u Zagrebu, 27. decembra 1991, “ìvi sa idejom kona~nog priklju~enjaHrvatskoj dràvi i spreman je da to ostvari svim sredstvima i u

mladi}ima vrije hrvatski duh”. Priklju~enje Republici Hrvatskoj je, po njemu, jedina opcija u koju Hrvati moraju vjerovati, “pa bilo to zatri mjeseca ili godinu dana”. Samo kroz “ jasan dràvni mehanizamDràve Hrvatske, koja bi bila garant herceg-bosanskim Hrvatima”,mogu}e je ome|iti “hrvatsko tlo na podru~ju Herceg-Bosne” i za{tititi“uni{tenje hrvatskog korpusa”.60

Na osnovu dokumenata Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (odOdluke o uspostavi, pa do formiranja “Hrvatske Republike Herceg-Bosna” i kasnije) moè se utvrditi da je osamostaljenje i izdvajanje izRepublike Bosne i Hercegovine, radi priklju~enja Republici Hrvatskoj,

bio krajnji cilj te kolaboracionisti~ke tvorevine. Mogu}nost priklju~enjaRepublici Hrvatskoj je poslije formiranja “Hrvatske zajednice Herceg-Bosna” “bila preovladavaju}a, kako u tijelima HZ H-B i HDZBosne i Hercegovine (poslije smjenjivanja Stjepana Kljui}a), takoi u vladaju}im strukturama Republike Hrvatske”. I u aktima tetvorevine “ima mnogo elemenata koji na razli~ite na~ine izraàvajupovezanost izme|u HZ H-B i Hrvatske”.61

956

59 Isto, str. 86-89.

60 Isto, str. 157-158.

61 Isto, str. 89-92. Krajnji cilj Hrvatske zajednice /Republike Herceg-Bosna je biopripajanje Republici Hrvatskoj. To je potvrdio i Jadranko Prli} u svojoj diskusiji nazajedni~koj sjednici Predsjedni~kog vije}a Hrvatska Republika Herceg-Bosna,Predsjedni{tva Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i Izvr{nog odboraHDZ BiH, odrànoj 6. marta 1994. u Mostaru, na kojoj je vo|ena rasprava o pregovorima



Formiranje nacionalno homogene HZ H-B, u cilju priklju~enjaHrvatskoj, ponovo je potvr|eno mjesec dana kasnije. Naime,

Predsjedni{tvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosna je, na drugoj redovitojsjednici 23. decembra 1991, u Tomislavgradu, “na temelju kvalitetnei sveobuhvatne rasprave”, donijelo vi{e zaklju~aka, me|u kojima isljede}i : “ Hrvatska zajednica Herceg-Bosna jo{ jednom potvr|ujevolju cjelokupnog hrvatskog naroda Herceg-Bosne, izraènu 18.studenog 1991. u Grudama, donose}i povijesnu odluku o uspostavi

Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, koja predstavlja pravnu podloguza ulazak ovih teritorija u Republiku Hrvatsku”.62

Predsjedni{tvo HZ H-B je na navedenoj sjednici Stjepanu Kljui}u“oduzelo” legitimitet samostalnog nastupanja. Tada je, izme|u ostalih,donesen zaklju~ak po kome se “ovla{}uje predsjednik gospodin MateBoban, dopredsjednici Boò Rai} i Dario Kordi}, i tajnik IgnacKo{troman, da s punim legitimitetom zastupaju Hrvatsku zajednicuHerceg-Bosnu na dogovoru u Zagrebu 27. prosinca 1991. godine(kao i ubudu}e oko daljnjeg programskog djelovanja Herceg-Bosne i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine”.Konstatuju}i da nema nikakvih li~nih sukoba izme|u vo|stva HZ H-Bi predsjednika HDZ-a, Stjepana Kljui}a, te da se radi o “sukobu dvijepoliti~ke koncepcije dosada{nje politike”, ocijenjeno je “da je StjepanKljui} odstupio od utvr|ene i dogovorene politike”, ~ime je “izazvaovelika nesnalaènja ~lanstva i hrvatskog naroda na terenu”.63

Monopartijski monopol Hrvatske zajednice Herceg-Bosna je, sobzirom na ~injenicu da su sva njena tijela ~inila u cjelini i samo

957

u Va{ingtonu (“Izvje{}e o pregovorima u Va{ingtonu”). Govore}i o Va{ingtonskomsporazumu, te da “interes Hrvata nije isti na svim prostorima BiH”, on je naglasioda “ukoliko se u ovom momentu ne ispunjava krajnji cilj — pripojenje RepubliciHrvatskoj, ne zna~i da je ovo poraz” (AIIZ, inv. br. 2-2945, ZAPISNIK sa zajedni~kesjednice Predsjedni~kog vije}a Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Predsjedni{tvaHDZ BiH i Izvr{nog odbora HDZ BiH, Mostar, 6. mart 1994. str. 6).

62 Isto, str. 26 i 124. Na toj je sjednici odràn “sastanak svih predsjednikaop}ina, 30 op}ina konstituanta te Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, predsjednika

op}inskih odbora HDZ-a, zastupnika u Parlamentu bosansko-hercegova~kom iztog prostora”, na kojoj su bili “sve legalno izabrani predstavnici hrvatskog narodau Herceg-Bosni ili kroz stranku ili na demokratskim prvim izborima kao legalnipredstavnici vlasti”.

63 Isto, str. 126.



kandidati HDZ (HDZ je jedina politi~ka stranka HZ H-B), sa stanovi{ta povezivanja i priklju~enja Republici Hrvatskoj, bio od odlu~uju}e

va`nosti, jer je HDZ BiH “konstitutivni dio HDZ organizacije sasjedi{tem u Zagrebu (~l. 4. Statuta HDZ BiH donijetog u Sarajevu,18. kolovoza 1990. godine)”. Pruàju}i odgovor na pitanje “kako jevode}a struktura HDZ BiH i HZ H-B shvatila i ostvarivala tustatutarnu odluku”, Ribi~i~ navodi kako je o tome govorio MateBoban na sastanku najvi{ih funkcionera HDZ Hrvatske i HDZ BiH, nasastanku u Zagrebu, 27. decembra 1991, u stavu da se “ HZ H-Bproglasilanezavisnim hrvatskim prostorom, ali da }e o trenutku priklju~enjatog prostora Hrvatskoj odlu~ivati ‘hrvatsko vrhovni{tvo’”. Na toj

je osnovi Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine poslijesmjenjivanja Stjepana Kljui}a, po Ribi~i~u, “postala ne samo

konstitutivni dio HDZ Hrvatske, nego i dio HDZ Hrvatske, koji jepodre|en centralnom rukovodstvu stranke u Zagrebu i predsjednikustranke Dr Franji Tu|manu”.64 O~igledno da HDZ Bosne i Hercegovinenije predstavljala nikakav samostalni politi~ki faktor.

Uz opciju izdvajanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosna iz Bosnei Hercegovine i priklju~enja Republici Hrvatskoj, od 3. jula 1992, kada

je Predsjedni{tvo te tvorevine usvojilo pre~i{}eni tekst Odluke o uspostavi, pojavljuje se i “rezervna opcija ostajanja u Bosni i Hercegovini,koja }e biti osnovana na neunitarnom, dakle (kon)federalnommodelu dràvnog ure|enja”, pri ~emu je, “prevladalo pragmati~no

stajali{te da treba uspostaviti i za{tititi samostalnost i suverenitet HZ H-B, bez obzira na to ho}e li na kraju (p)ostati samostalnadràvna zajednica, samostalni dio nove (kon)federalne Bosne iHercegovine ili }e se priklju~iti Hrvatskoj kao njena autonomnapokrajina ili ùpanija s posebnim statusom”.65

Na sastanku predsjednika Republike Hrvatske, Franje Tu|mana,sa delegacijom HDZ Bosne i Hercegovine, uz u~e{}e du`nosnikaRepublike Hrvatske, odrànog u Zagrebu, 27. decembra 1991, kada su

poraène pristalice politi~ke koncepcije suverene i nezavisne Bosne iHercegovine, Franjo Tu|man je izdiktirao opciju priklju~enja Hrvatske zajednice Herceg-Bosna Republici Hrvatskoj.66 Nakon toga, hrvatski

958

64 Isto, str. 26 i 92-93.

65 Isto, str. 90-92.

66 Isto, str. 113-171.



i srpski kolaboracionisti nastavili su sa kontaktima, radi konkretizacijedogovora o podjeli Bosne i Hercegovine izme|u Franje Tu|mana i

Slobodana Milo{evi}a (8. januara 1992. u Zagrebu, 27. februara i 6.maja 1992. u Gracu i dr.).

Politi~ki vrh Republike Hrvatske, na ~elu sa Franjom Tu|manom, je po~etkom aprila 1992. uspostavio u Bosni i Hercegovini vojnuformaciju - HVO, “formalno nezavisnu, a stvarno dio oruàne silesusjedne dràve”.67 Naime, Predsjedni{tvo HZ H-B je, na osnovu ~l.7. Odluke o uspostavi te tvorevine, na vanrednoj sjednici u Mostaru, 8.aprila 1992. donijelo Odluku o formiranju Hrvatskog vije}a obrane,“kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Hrvatskoj zajednici

Herceg-Bosna”.68

Odluku o formiranju Hrvatskog vije}a obrane, sa sjedi{tem uMostaru, Mate Boban je u svojstvu predsjednika HVO-a i Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, nezakonito donio 8. aprila 1992, istoga danakada je Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine donijelo odluku o formiranjuTeritorijalne odbrane — legitimne vojne organizacije Republike Bosne iHercegovine. Time nije prihvatio Teritorijalnu odbranu Republike Bosnei Hercegovine, jer ona “za Hrvate u Herceg-Bosni ne postoji”.69

Dva dana kasnije Predsjedni{tvo “Hrvatske zajednice Herceg-Bosna” je, polaze}i od ocjene kako je “hrvatski narod bio prepu{tensam sebi”, te da je sam “organizirao i branio - stvarao svojuobranu - formirao svoje obrambene snage”, donijelo “Odluku da

vrhovno zapovjedni{tvo nad tim snagama ima samo HRVATSKOVIJE]E OBRANE” /velika slova u originalu - prim. S. ^./. To tijelo je, prema Zapovijedi predsjednika HZ H-B i HVO, Mate Bobana, od10. aprila 1992, upu}enoj svim op}inskim stoèrima HVO, “ jedinolegalno” i taj termin je “ jedino slu`ben”.70

959

67 Isto, str. 12.

68 S. êki}, nav. dj., str. 35 i 223; Narodni list HZ Herceg-Bosna, br. 1, Mostar,rujan 1992, str. 4; AIIZ, inv. br. 2-1679, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatskovije}e obrane, Glavni stoèr, Broj: Z-01-11, Grude, 10. april 1992. - Svim op}inskim

stoèrima Hrvatskog vije}a obrane, ZAPOVJED; C. Ribi~i~, nav. dj., str. 54-55.69 AIIZ, inv. br. 2-1679, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Glavni stoèr, Broj: Z-01-11, Grude, 10. travanj 1992. - Svim op}inskim stoèrimaHrvatskog vije}a obrane, ZAPOVJED.

70 Isto.



Hrvatsko vije}e obrane imalo je svoj Glavni stoèr, a u op}inama HZ H-B svoje op}inske stoère. U Bugojnu je, primjera radi, 8. aprila

uspostavljen Op}inski stoèr HVO-a. Od 10. aprila 1992. Glavnistoèr HVO, prema navedenoj naredbi Mate Bobana, “komunicirasamo sa op}inskim stoèrima Hrvatskog vije}a obrane”, a “sve drugevojne formacije na podru~ju HZ Herceg-Bosne su ili nelegalne ilineprijateljske”, i “svi drugi nazivi se bri{u iz slu`bene uporabe”.71

General-bojnik, Ante Roso, zapovjednik Glavnog stoèra HVO-a,izdao je 8. maja 1992, u skladu sa Bobanovom nezakonitom odlukomod 8. aprila, nare|enje o “ukidanju” Teritorijalne odbrane (Republike)Bosne i Hercegovine, smatraju}i je na prostoru Hrvatske zajednice Herceg-Bosna ilegalnom. Na tom su prostoru, po toj naredbi, “postrojbeHVO” — “ jedino legalne vojne postrojbe”. Sve druge vojne jedinice su

bile obavezne da na prostoru te kolaboracionisti~ke tvorevine“pristupe u jedinstven sistem obrane i priznaju Stoèr HVO kaoglavno zapovjedni{tvo”.72

Tihomir Bla{ki} („Zapovjednik ORU@ANIH FORMACIJAHVO“) je 11. maja 1992. izdao Naredbu kojom je realizovao zapovjedAnte Rose, na osnovu koje su jedinice Hrvatskog vije}a obrane „na

prostoru Op}ine Kiseljak“ postale “jedino legalne vojne postrojbe”, aTeritorijalna odbrana progla{ena nezakonitom. Tako je naredbagenerala Hrvatske vojske Ante Rose brzo sprovedena. Predsjednik Franjo Tu|man i Tihomir Bla{ki} primijenili su istu politiku ~ak i u

pogledu kontrole nad fabrikom municije u Vitezu, prijete}i da }e jedignuti u zrak ako je Armija Republike Bosne i Hercegovine napadne.73

Jedinice HVO su, u prvoj polovini 1992. u nekim mjestima Bosnei Hercegovine suspendovale legalne organe Republike i uzurpirale

960

71 Isto; K. Rotim, nav. dj., str. 176.72 AIIZ, inv. br. 2-1106, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane,

Glavni stoèr, Pov. broj: 01-33/92, Grude, 8. maj 1992, ZAPOVJED.

Svaki pripadnik vojnih postrojbi HVO bio je “obavezan da nosi obilje`ja HVO(grbovnica na kapi i platneno obilje`je HVO na rukavu lijeve ruke)”. Zabranjeno

je “formiranje privatnih postrojbi, a licima koja ne po{tuju ovu zapovjed suditi irazbiti formirane postrojbe”. Tom su zapovjedi stavljene “van snage sve zapovjedizapovjedni{tva TO i ista se na ovim prostorima smatra nelegalnom”.

73 AIIZ, inv. br. 2-2114, Op}inski stoèr HVO, Pov. Br. 11 — 05/92, Kiseljak, 11.maj 1992, ZAPOVJED; ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 118.



vlast. S tim u vezi, posebno je indikativna “ZAPOVIJED” od 10. maja1992, koju su potpisali dopredsjenik HVO, Dario Kordi}, i zapovjednik

op}inskog stoèra HVO Busova~a, Ivo Brnada. Tim dokumentomukinuta je legalna vlast u Busova~i, a HVO preuzeo, u skladu sanaredbama HVO HZ H-B, sve funkcije vlasti; legalne jedinice TOBusova~e su progla{ene paravojnim formacijama i dat im je ultimatumda “predaju sve naoruànje koje posjeduju ili da se sve te snagestave pod zapovjedni{tvo HVO-a, uklju~uju}i stavljanje obilje`jaHVO-a”; poni{ten je sporazum izme|u HVO-a i TO Busova~a oraspodjeli naoruànja i donesena odluka “o preuzimanju cjelokupnognaoruànja, opreme i sredstava, te vojarne od snaga HVO-a”;trebalo je uspostaviti kontakt “sa srpskom vojskom na Kaoniku” (sagarnizonom JNA u Zenici); zavedena potpuna blokada grada Busova~e

i, pod prijetnjom oru`ja, nametnuta volja “ekstremisti~ke skupine” nacijelom podru~ju.74

Na osnovu Statutarne odluke o privremenom ustrojstvuizvr{ne vlasti i uprave na podru~ju Hrvatske zajednice Herceg-

Bosna, od 15. maja 1992, te izmijenjene od 3. jula 1992, Hrvatsko vije}eobrane je postalo najvi{e tijelo izvr{ne i upravne vlasti na podru~ju HZ H-B. Ono je, kao i svaki njegov ~lan, za svoj rad odgovornoPredsjedni{tvu HZ H-B. Na taj je na~in Predsjedni{tvo HZ H-B osiguralokontrolu nad op}inskim HVO i jedinstveno provo|enje svojih propisana cjelokupnom teritoriju HZ H-B.75

HVO je organiziran kao vlada, sa predsjednikom, dopredsjednicima,odjelnim predstojnicima i drugim, pri ~emu predsjednici odjela imajustatus poloàja ministara u vladi. HVO obavlja centralni nadzor nadradom svojih odjela i op}inskih HVO, moè poni{titi i ukidati njihoveakte, te ih raspustiti, {to je, po ocjeni Ribi~i~a, od “posebnog zna~ajaza uspostavljanje dràvne vlasti na cijelom podru~ju HZ H-B”.76

961

74 AIIZ, inv. br. 2-1105 i 1277, Hrvatsko vije}e obrane, Op}inski stoèr Busova~a, Broj: 62/92, 10. maj 1992, ZAPOVJED.

75S. êki}, nav. dj., str. 35 i 314-316; C. Ribi~i~, nav. dj., str. 54.

76 S. êki}, nav. dj., str. 314-316; Narodni list HZ Herceg-Bosna, br. 1, Mostar,rujan 1992, str. 5-7; C. Ribi~i~, nav. dj., str. 53-56. Poslove izvr{ne vlasti i uprave na podru~ju Hrvatske zajednice Herceg-Bosna obavljali su predstojnici odjela. Hrvatskovije}e obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosna je, prema navedenoj Statutarnoj



HVO su, Statutarnom odlukom o privremenom ustrojstvuizvr{ne vlasti i uprave na podru~ju Hrvatske zajednice Herceg-

Bosna, data velika ovla{tenja po osnovu kojih moè uredbama, odlukama,rje{enjima i zaklju~cima ure|ivati “gospodarske i druge odnose napodru~ju HZ H-B”.77

Op}inski HVO formirani su sredinom 1992. Tako je primjeraradi op}inski HVO Bugojno formiran 7. jula 1992, kada je Mate Boban,

predsjednik HZ H-B i HVO-a, u skladu sa ~l. 2, Statutarne odluke o privremenom ustrojstvu op}inske izvr{ne vlasti i op}inske uprave,donio Odluku o imenovanju.78

Predsjedni{tvo HZ H-B je, Uredbom o oruànim snagama -Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, 3. jula 1992, uspostavilo oruànesnage, kao “temeljni nositelj oruànog otpora”, koje {tite suverenitet HZ H-B i brane “njenu teritorijalnu cjelovitost”. Naime, Uredbaure|uje “prava i du`nosti gra|ana, ovlasti Hrvatskog vije}a obrane(u daljem tekstu HVO), tijela uprave i pravnih osoba, u obranisuvereniteta i teritorijalnog integriteta Hrvatske zajednice Herceg-

Bosna (u daljem tekstu HZ H-B) i druga pitanja zna~ajna zaobrambeni sustav”. Uredba, tako|e, ure|uje: du`nosti gra|ana uobrani (radna, vojna i materijalna obaveza, zatim obaveza sudjelovanjau civilnoj za{titi, te “u slu`bi motrenja i obavje{}ivanja”, ovlasti HVO,tijela uprave HZ H-B i pravnih osoba u poslovima obrane (HVO, tijela

uprave i ostala tijela HZ H-B), pravne osobe, vo|enje i zapovijedanje

962

odluci, imalo 6 odjela: Odjel obrane, Odjel unutarnjih poslova, Odjel gospodarstva,Odjel finansija, Odjel dru{tvenih djelatnosti i Odjel pravosu|a i uprave ( Narodni list HZ Herceg-Bosna, br. 1, Mostar rujan 1992, str. 7).

77 Narodni list HZ Herceg-Bosna, br. 1, Mostar, rujan 1992, str. 7.

78 AIIZ, inv. br. 6-112, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Broj: 444, Mostar, 7. jula 1992, Odluka o imenovanju op}inskog HVOBugojno. U Hrvatsko vije}e obrane tada su imenovani: Vladimir [olji} (predsjednik HVO), Ante Bagari} (dopredsjednik HVO), Pavo Pavlovi} (zamjenik predstojnikaUreda za op}u upravu), Leon ]osi} (predstojnik Ureda za gospodarstvo) Branko [ari}

(predstojnik Ureda obrane), Mihovil Struji} (predstojnik Ureda za dru{tvenedjelatnosti), @eljko Zeli} (zapovjednik policije) i Zvonko Brajkovi} (zamjenik predstojnika Ureda za finansije).

Navedena odluka je stupila “na snagu danom dono{enja” (AIIZ, inv. br. 6-112; C.Ribi~i~, nav. dj., str. 46, nap. 48).



963

oruànim snagama, popuna oruànih snaga, mobilizacija oruànih snaga,zastava i znamenje oruànih snaga, djelatni - profesionalni sastav oruànih

snaga pravo na naknadu, kaznene odredbe i prijelazne i zavr{ne odredbe.79

Uredba o oruànim snagama HZ H-B nastoji da se tukolaboracionisti~ku tvorevinu predstavi kao samostalnu i suverenu dràvnuzajednicu, koja se izdvojila iz Republike Bosne i Hercegovine.80 Me|utim,ta je tvorevina u stvarnosti izvr{avala nare|enja pretpostavljenog,odnosno onoga ko je i formirao, tj. Republike Hrvatske.81

HVO je bio u slu`bi realizacije velikodràvnih ciljeva RepublikeHrvatske. Hrvatska vojska je, sa kolaboracionisti~kim formacijamaHVO-a, koje su bile pot~injene Hrvatskoj vojsci i izvr{avale njene(okupacione) zadatke, okupirala dio teritorije Republike Bosne iHercegovine ( Hrvatska zajednica Herceg-Bosna), smatraju}i ga hrvatskim,radi priklju~enja Republici Hrvatskoj. I pripadnici HVO-a su FranjuTu|mana smatrali za svog predsjednika i vrhovnog komandanta.82

HVO je, dakle, bio u slu`bi i pod neposrednom kontrolom Zagreba,gdje je politi~ko i vojno rukovodstvo Republike Hrvatske imenovalovo|e, visoke funkcionere HVO-a.83 HVO nije predstavljao nikakv

poseban samostalan politi~ki niti vojni faktor u Republici Bosni iHercegovini. To su bile kolaboracionisti~ke snage pod komandomRepublike Hrvatske, odnosno u jedinstvenom sistemu rukovo|enja i

79 Narodni list HZ Herceg-Bosna, br. 1, Mostar, rujan 1992, str. 12-23; C. Ribi~i~,nav. dj., str. 56-58 i 95.

80 Isto. Najvi{a dràvna tijela Republike Hrvatske, posebno Sabor i Vlada(demokratskog jedinstva), slu`beno su, po Ribi~i~u, podràvala cjelovitost i suverenitetRepublike Bosne i Hercegovine, “ali je dio dràvnih struktura i vladaju}e HDZ,ipak radio na opciji priklju~enja HZ H-B Hrvatskoj” (C. Ribi~i}, nav. dj., str. 96).Me|utim, ta podr{ka je bila deklarativnog karaktera.

81 Imaju}i u vidu tu realnost, nije mogu}e prihvatiti ocjenu C. Ribi~i}a da je HZ H-B,“{to se oruànih snaga ti~e, uskla|ivala svoje djelovanje s Republikom Hrvatskom

i predstavljala temelj za financijsku, kadrovsku i drugu pomo} Hrvatske HVO-u”(C. Ribi~i}, nav.dj., str. 56). To nije bilo “uskla|ivanje djelovanja” sa RepublikomHrvatskom, nego izvr{avanje zadataka dobijenih od njenih rukovode}ih struktura.

82 ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 109.83 Isto, paragraf 112, nap. 230.



964

komandovanja Hrvatske vojske. I najvi{i oficiri Hrvatske vojske suimenovani u Hrvatsko vije}e obrane.84

Republika Hrvatska je imala i vr{ila ukupnu kontrolu (formirala,nare|ivala, naoruàvala, opremala, izdràvala) nad Hrvatskom zajednicom Herceg-Bosna i Hrvatskim vije}em obrane, te uop{te nad hrvatskim politi~kim i vojnim vlastima u Republici Bosni i Hercegovini.85

Tijela kolaboracionisti~ke Hrvatske zajednice Herceg-Bosna sudonosila uredbe, odluke, poslovnike, propise i mnoge druge akte, kojisu ure|ivali materiju koju u dràvama ure|uju zakoni, zna~ajni zadjelovanje svake dràvne zajednice. Sva usvojena akta HZ H-B samosu modifikovana, radi prikrivanja su{tine, ali su done{ena ponare|enjima predpostavljenih instanci Republike Hrvatske. Organizacijavlasti u HZ H-B je, uglavnom, preuzimala pojedina rje{enja i nazivetijela iz savremenog hrvatskog ustavno-pravnog ure|enja i historijsketradicije. Slu`beni jezik je bio “hrvatski”. Mnoga dokumenta tekolaboracionisti~ke tvorevine propisuju upotrebu hrvatskog jezika u{kolama, ustanovama i dr. Slu`bena valuta je hrvatski dinar. Zastavaoruànih snaga i grb HZ H-B (“povijesna zastava” i “povijesni grb”)su, uglavnom, identi~ni rje{enju iz Ustava Republike Hrvatske iz1990. Uvoz robe iz Hrvatske u HZ H-B je na poseban na~in reguliran(na uvezenu robu iz Hrvatske se ne primjenjuju odre|eni carinski

propisi), itd. Takvo ure|enje je izraz cjelokupnih odnosa izme|u HZ H-B i Republike Hrvatske, koja je na razne na~ine, pa i neposrednofinansijski, izdràvala HZ H-B.86

Tijela HZ H-B su prihvatila pravne akte koje je izdavao,sugerisao i nare|ivao Franjo Tu|man (sve njegove zamisli i upute HZ H-B je realizirala). Ta tijela su ostvarivala dràvnu politiku i provodila

84 ICTY, TU@ILAC PROTIV IVICE RAJI]A, poznatog i kao Viktor Andri},OPTU@NICA (u daljem tekstu: ICTY, TU@ILAC PROTIV RAJI]A), Predmet: Br. IT-95-12,Hag, 13. septembar 1996, paragrafi 34-35, 37, 40 i 42; ICTY, Predmet: Br. IT-95-14/1-T,@ALBENO VIJE]E, TU@ILAC PROTIV ZLATKA ALEKSOVSKOG, PRESUDA (u

daljm tekstu: ICTY, Predmet: Br. IT-95-14/1-T), Hag, 24. mart 2000, paragraf 78, nap. 182.85 ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 744; ICTY, Predmet: Br. IT-95-14/1-T, paragraf 78, nap. 182. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Hrvatsko vije}e obrane su bili u potpunosti pot~injeni zagreba~kom re imu.

86 C. Ribi~i~, nav. dj., str. 22, 75, 77 i 93-95.



965

neposredne upute tijela Republike Hrvatske, na {to, pored mnogihautora i pojedinih funkcionera HDZ Hrvatske i Bosne i Hercegovine,

te dokumenata, upu}uje i ~injenica da je HDZ Bosne i Hercegovine,kao odlu~uju}a politi~ka snaga HZ H-B, bila konstitutivni dio HDZHrvatske, sa sjedi{tem u Zagrebu.87

Prema tome, to nije bila suverena dràvna zajednica, jer su njenanajvi{a tijela bila podre|ena drugoj dràvi, nego kolaboracionisti~kiorgan susjedne dràve, okupacione sile - Republike Hrvatske, koji jeizvr{avao dràvnu politiku i provodio odluke te — kao okupacione njojnadre|ene dràve.88

Krajem avgusta 1993. neustavna i kolaboracionisti~ka tvorevina HZ H-B je, u skladu sa dvostrukom ulogom posrednika me|unarodnezajednice i novim mirovnim planom (Plan Oven - Stoltenberg), iza koga

je stajala inicijativa (zajedni~ki prijedlog) Milo{evi}a i Tu|mana,89

opet nezakonito transformisana u “republiku”. Time je “svoje vladaju}estrukture unaprijedila” formiranjem hrvatske republike. U Livnu je24. avgusta 1993. Sredi{njica Hrvatske demokratske zajednice Bosnei Hercegovine proglasila kolaboracionisti~ku tvorevinu Hrvatsku Republiku Herceg-Bosna i konstituisala “zastupni~ki dom”, koji jeimao funkciju parlamenta.90

Zastupni~ki dom “Hrvatske Republike Herceg-Bosna” je ~etiridana kasnije, odnosno 28. avgusta 1993, “sukladno politi~kim odlukama

Hrvatske demokratske zajednice za Bosnu i Hercegovinu, kao

87 Isto.88 Isto, str. 75-77.89 K. Begi}, BOSNA I HERCEGOVINA OD VANCEOVE MISIJE DO

DAYTONSKOG SPORAZUMA (1991. - 1996.), Sarajevo 1997, str. 127-165.

90 Slu`beni list R BiH , br. 6, str. 85; C. Ribi~i~, nav. dj., str. 101-111.

Biskup Franjo Komarica je, po Mati Bobanu, podrào progla{avanje kolaboracionisti~ketvorevine Hrvatske Republike Herceg-Bosna. Njegova ~estitka je, tvrdi Boban, “u biti jedna lijepa poema prema hrvatskoj borbi i slobodi hrvatskog naroda”. S tim uvezi, on je, tvrdi Boban, “otprilike kazao: ‘Ako ne mognemo druk~ije, onda va{azapovjed da ostanemo - ostati }emo do zadnjega. A, va{a zapovjed da idemo - i}i}emo tamo gdje nam kaète da idemo’” (AIIZ, inv. br. 2-2475, Stenogram sastankaFranje Tu|mana sa Prli}em, Bobanom, Praljkom i Petkovi}em, u vili Dalmacija uSplitu, 5. novembra 1993, Dani, 25. oktobar 2002, str. 25).



966

legitimiranog prezenta politi~ke volje hrvatskog naroda”, donioTemeljnu odluku o uspostavi i progla{enju Hrvatske Republike

Herceg-Bosna. U Odluci se HR H-B naziva “republikom” i “dràvnomzajednicom”, {to je zna~ilo “korak dalje u procesu osamostaljivanjau odnosu na HZ H-B”. Na taj je na~in dotada{nja “zajednica” ( HZ H-B) postala “republika”, definirana kao “ jedinstvena i nedjeljivademokratska dràva hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini,zasnovana na ljudskim pravima i slobodama, vladavini prava isocijalnoj pravdi”. Rije~ je o novom imenu za “zajednicu” koja ima istiteritorij ( podru~je Hrvatske zajednice Herceg-Bosna), sa Mostarom -glavnim gradom “republike”.91

Temeljna odluka govori o tome da “narod ostvaruje svoja prava

u Republici”, u kojoj vlast “proizilazi iz naroda i pripada narodukao zajednici slobodnih i ravnopravnih dràvljana”, pri ~emu “narodostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednimodlu~ivanjem”. Me|utim, mononacionalna definicija “Republike”(“dràva hrvatskog naroda”) je i dalje prisutna, i pored toga {to jedopunjena na~elima o ljudskim pravima i slobodama, vladavini pravai socijalnoj pravdi.92

Temeljnom odlukom o uspostavi i progla{enju Hrvatske Republike Herceg-Bosna (u daljem tekstu: HR H-B) predvi|eno jedono{enje Ustava, “{to pokazuje na ambiciju uspostavljanja njenedràvnosti”, kojim }e se, izme|u ostalog, odrediti i njene “kona~negranice”, zatim grb, zastava i himna. Tako|e, je predvi|eno da se“Republika” slobodno udruùje u savez republika, gdje se “odre|enaprava i du`nosti Republike” mogu ostvariti “u zajedni~kim tijelimasaveza republika”, pri ~emu se nagla{ava da je “suverenitet Republikenedjeljiv, neotu|iv i neprenosiv”.93

Dràvna vlast u HR H-B je, po Temeljnoj odluci, ustrojena nana~elima parlamentarne demokratije i podjele vlasti na zakonodavnu(zastupni~ki dom), izvr{nu (vlada) i sudsku (nezavisni sudovi). Predsjednika

91 Narodni list Hrvatske Republike Herceg-Bosna, br. 1, Mostar, listopad 1993,str. 6; C. Ribi~i~, nav. dj., str. 101-103.

92 Isto.

93 Narodni list Hrvatske Republike Herceg-Bosna, br. 1, Mostar, listopad 1993.



967

i ~lanove vlade bira i razrje{ava zastupni~ki dom na prijedlog predsjednikarepublike. Predsjednik republike “zastupa i predstavlja Republiku u

zemlji i inozemstvu, izraàva njeno konstitutivno jedinstvo i brinese za jedinstveno djelovanje svih tijela dràvne vlasti”. On je “vrhovnizapovjednik Oruànih snaga Republike, postavlja i razrje{ava vi{evojne du`nosnike, uz pribavljeno mi{ljenje Vlade Republike”.94

Uprkos reafirmaciji suverenosti, teritorijalne cjelovitosti i politi~kenezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine Rezolucijom Savjetasigurnosti (br. 859) od 24. avgusta 1993. godine,95 HR H-B je imalasva dràvna obilje`ja. Do dono{enja ustava i konstituisanja njenihtijela primjenjivani su propisi HZ H-B, “kao i propisi dosada{njeRepublike Bosne i Hercegovine kada nisu u suprotnosti s propisima

Hrvatske Republike Herceg-Bosna”. Funkcije dràvne vlasti doizbora i imenovanja tijela, po odredbama Odluke, obavljala su tijelavlasti HZ H-B. Du`nost predsjednika “Republike” je do njegovogizbora obavljao predsjednik HZ H-B.96

HR H-B je logi~an nastavak kontinuiteta aktivnosti Hrvatskedemokratske zajednice, koje su imale za cilj formiranje “hrvatskedràve”. “Republika” je formirana i organizirana samo i isklju~ivo kaodràva jednog naroda - hrvatskog. Na osnovu konstatacije koja odre|uje

podru~je na kome }e postojati ta “hrvatska dràva”, a to je - RepublikaBosna i Hercegovina, moè se zaklju~iti da HR H-B ostaje u njenomokviru. Me|utim, imaju}i u vidu vi{e ~injenica, kao {to: prvo, uTemeljnoj odluci se za Republiku Bosnu i Hercegovinu koristi izraz“dosada{nja”, za koji su srpski kolaboracionisti upotrebljavali izraz“biv{a”; drugo, HR H-B je nastala u skladu sa politi~kim odlukamaHrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, “kao legitimnog

prezenta politi~ke volje hrvatskog naroda”; tre}e, Mostar (sredi{te HR H-B) je postao glavni grad, koji je marta 1994. ustoli~en u“prijestonicu” HR H-B; ~etvrto, upotreba pojma “ustav”; peto, HR H-B

je djelovala protiv suvereniteta i cjelovitosti R BiH, itd., o~igledno pokazuje da je cilj - formiranje hrvatske dr ave (“jedinstvene i nedjeljive”),

94 Isto; C. Ribi~i~, nav. dj., str. 102-103.

95∴REZOLUCIJE VIJE]A SIGURNOSTI UN O BOSNI I HERCEGOVINI

(u daljem tekstu: ∴ REZOLUCIJE …), Sarajevo 1995, str. 86 — 88.

96 Isto.



968

sa uspostavljenom dràvno{}u.97 Deklarativnog je karaktera konstatacijao hrvatskoj dràvi u okviru Bosne i Hercegovine, kao {to je slu~aj i satvrdnjom o udruìvanju te republike u savez republika (taj stav jenastao pod uticajem razgovora i dvoli~nih prijedloga me|unarodnezajednice o rje{enju bosanske “krize”, zapravo u njenoj podjeli). Nedostajesamo jo{ me|unarodno priznanje.

Zastupni~ki dom HR HB je na svom drugom zasjedanju 30.septembra 1993. donio Zakon o Vladi HR H-B, kojim je utemeljena(Vlada) “kao najvi{e tijelo izvr{ne vlasti i uprave na podru~ju

Hrvatske Republike Herceg-Bosna” i njeno “ustrojstvo i nadle`nost”.Vlada je za svoj rad odgovorna Zastupni~kom domu HR H-B i

predsjedniku HR H-B, dok je HVO, prethodnik vlade, za svoj rad bio

odgovoran Predsjedni{tvu HR H-B.98

Zastupni~ki dom HR H-B je 20. novembra 1993. donio odluku oizboru predsjednika, dopredsjednika i ~lanova vlade.99

Svi akti HR H-B sadrè sve bitne elemente dràvne organizacije,koje su ve} sadràvali akti HZ H-B, te da je u njima, sadràjno i terminolo{ki(ustav, zastupni~ki dom, vlada, vrhovni sud, predsjednik republike),rije~ o formiranju nove dràvne zajednice. Na taj je na~in “ HR H-Bdobila novu organizacijsku strukturu, koja je zami{ljena kao trajnai nije vi{e ograni~ena na vrijeme dok traju rat i ratna opasnost”.100

Deklaracija Zastupni~kog doma HR Herceg-Bosna, od 8. februara1994, unijela je zna~ajne sadràjne promjene u djelovanje HR H-B. U tojdeklaraciji stoji da je “Zastupni~ki dom... jedina legitimna zakonodavnavlast hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”, koji polazi od prava iobaveze da zastupa i ostvari njegovu “nacionalnu, vjersku, kulturnu igospodarsku slobodu i samostalnost” i o~uva “povijesnu ikulturnu ba{tinu” i oìvotvori njegovu dràvotvornost u okviru

97 Isto.98

Narodni list Hrvatske Republike Herceg-Bosna, br. 1, Mostar, listopad 1993,str. 21-23; C. Ribi~i~, nav. dj., str. 105.

99 Narodni list Hrvatske Republike Herceg-Bosna, br. 4, Mostar, prosinac 1993.Za predsjednika “Vlade” je izabran Jadranko Prli}, predsjednik HVO “HZ H-B”.




969

nezavisne Bosne i Hercegovine, u me|unarodno priznatim granicama,“kao dràve tri jednakopravna dràvotvorna naroda”.101

Zastupnici Zastupni~kog doma HR H-B su se, pod uticajem ikonstelacijom postoje}ih politi~kih i vojnih prilika u Bosni i Hercegovinii na me|unarodnom planu, zauzeli “za hitnu obustavu rata” i “politi~korje{enje dràvne krize u Bosni i Hercegovini”, odnosno unutarnjeure|enje dràve na na~elu formiranja unije tri republike Bosne iHercegovine. U svakoj od tri republike Zastupni~ki dom se zaloìo “zakulturnu, vjersku i nacionalnu autonomiju i lokalnu samoupravusvakog naroda”. O~uvanje dràve Bosne i Hercegovine, mogu}e je,

po Zastupni~kom domu, jedino i uz pristanak “svakog od tri jednakopravna dràvotvorna naroda (Hrvata, Srba, Muslimana)

i svih zajedno”, kroz Uniju republika Bosne i Hercegovine.102

Takvaunija “mora biti ure|ena kao demokratska, vi{estrana~kaparlamenatarna dràva, koja osigurava i jam~i sva osnovna pravai slobode svakom njenom dràvotvornom narodu, kao i gra|aninu,neovisno o nacionalnoj pripadnosti, vjerskom svjetonazoru, politi~komuvjerenju, spolnoj pripadnosti, te socijalnom statusu”.103

Pravo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini “na samoopredjeljenjei oìvotvorenje dràvnosti, samostalnosti i neovisnosti” je, poZastupni~kom domu, bilo mogu}e “ostvariti i jam~iti” samo “kroz

Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu u Uniji Republika Bosne i Hercegovine, po{tuju}i pravo druga dva dràvotvorna naroda(Srba, Muslimana) da isto osiguraju na jednakom principu”.104

Kolaboracionisti~ka, fa{istoidna tvorevina Hrvatska zajednica /Republika Herceg-Bosna, koja je nastala i funkcionisala na zlo~inima, je pod uticajem novog stanja i odnosa u Bosni i Hercegovini, a posebnome|unarodnih, prihvatila normativno i deklarativno zna~ajan programski

politi~ki dokument. Me|utim, stvarno se ni{ta nije promijenilo. Radise o nevje{tom poku{aju da se u postoje}im politi~kim prilikama (na

101 Narodni list Hrvatske Republike Herceg-Bosna, br. 8, Mostar, oùjak 1994,

str. 339-341; C. Ribi~i~, nav. dj., str. 108-109; K. Begi}, nav. dj., str. 168, nap. 4.102 Isto.

103 Isto.

104 Isto.



970

unutra{njem i me|unarodnom planu) obmane doma}a i svjetska javnosti iznudi priznanje HR H-B, kao posebnog entiteta, a koji bi, ravnopravno

sa srpskim entitetom i Bo{njacima uspostavio (kon)federalnu Bosnu iHercegovinu u obliku unije tri republike.105

Va{ingtonskim sporazumom Federacija Bosna i Hercegovina jeure|ena po na~elu kantona/veleùpa, od ~ega 3 s hrvatskom ve}inom,3 s bo{nja~kom, te 2 mje{ovite. Hrvati u BiH pristali su na Federacijusamo pod uslovom da njihovu opstojnost kroz konfederalnu povezanosts Hrvatskom jam~i ona sama.106

Franjo Tu|man je, nakon potpisivanja Va{ingtonskog sporazuma,13. septembra 1994. sazvao sjednicu u Zagrebu, na kojoj je pozvao ~elneljude HR H-B, predstavnike Crkve i pojedine opozicione vo|e. Cilj je bioda se “pobliè upozna sa trenutnom situacijom u Herceg -Bosni , alii ponovno istaknuti zna~enje Washingtonskog sporazuma za opstojnostHrvata u BiH”. Na tom je sastanku Franjo Tu|man, izme|u ostalog,izjavio: “Dok ne do|e do uspostave Federacije i Konfederacije,

Herceg-Bosna treba ostati jamstvo interesa hrvatskog naroda”.107

Franjo Tu|man je, i pored toga {to je potpisivao mirovne planoveza Bosnu i Hercegovinu, stalno opstruirao adekvatno rje{enje problemau Bosni i Hercegovini. Ostao je u uvjerenju svoje ekspanzionisti~kenacionalisti~ke politike.108

Ni poslije potpisivanja Va{ingtonskog sporazuma, umjestoformiranja legalne strukture organa i institucija na svim nivoima, kako je to predvi|eno Ustavom Federacije, zadràne su strukture vlasti kojesu prethodile tom sporazumu, uklju~uju}i ne samo odràvanje uìvotu, nego i ja~anje Herceg-Bosne.109 Postojanje Herceg-Bosne

potvrdio je i Franjo Tu|man, prilikom zvani~ne posjete Sarajevu, 14.

105 C. Ribi~i~,nav. dj., str. 108-111.

106 H. [arini}, nav. dj., str. 135. Va{ingtonskim sporazumom formirana je, poocjeni Marinka ûli}a, bo{nja~ko-hrvatska Federacija, s jednim ~lanom sporazuma(istina neobaveznim), kojim je otvorena mogu}nost da se taj dio Bosne i Hercegovine

konfederalno poveè sa Hrvatskom (M. ûli}, nav. dj., str. 68-69).107 Isto, str. 167.

108 M. ûli}, nav. dj., str. 72-73.

109 Detaljnije o tome vidi: K. Begi}, nav. dj., str. 194-197.



971

juna 1994. Naime, tada je na kratkoj konferenciji za novinare, izme|uostalog, izjavio “da Herceg-Bosna postoji i da }e ona ostati dok se ne

oìvotvori Federacija i istovremeno ne poloè osnove za konfederaciju”,te da nju “treba uklju~iti kao temeljnu osnovu, kako za samu Federaciju,tako i za konfederaciju”.110

Franjo Tu|man je smatrao da on (oni) nikada ne}e pristati nafederaciju bez konfederacije, “ jer je tada opasnost od majorizacije iislamizacije golema”. Tu ocjenu je iznio i 18. novembra 1994, urazgovoru sa britanskim ambasadorom Hevitom (Gavin Hewitt).111

110 Isto.

111 H. [arini}, nav. dj., str. 178. Tu|manovi snovi o hrvatsko-bo{nja~koj konfederacijisu propali (M. ûli}, nav. dj., str. 76).



4. Zauzimanje dijela Republike Bosne i Hercegovine

Nakon novih tajnih dogovora izme|u Slobodana Milo{evi}a iFranje Tu|mana o podjeli i uni{tenju Republike Bosne i Hercegovine,Vojska Republike Hrvatske je, sa njenim kolaboracionisti~kimformacijama (Hrvatsko vije}e obrane),112 pokrenula osvaja~ku ofanzivu

972

112 Formiranjem Hrvatskog vije}a obrane, kao najvi{eg “tijela obranehrvatskog naroda u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosna”, 8. aprila 1992, na ~elu saMatom Bobanom, nakon organizacije “odbrane” kroz krizne {tabove mjesnih zajednicai op}ina, formirane su vojne snage - op}inski stoèri HVO-a koji su rukovodili ikomandovali jedinicama. U po~etku su formirana odjeljenja i vodovi na teritorijalnom principu, koji su prerasli u ~ete manevarskog karaktera, a one u bataljone. Sve op}inesu imale jedinice na nivou bataljona. Op}inskim stoèrima su bili podre|eni bataljonii druge jedinice. HVO je, na osnovu Uredbe o oruànim snagama “HZ H-B” ( Narodnilist HZ Herceg-Bosna, br. 1/92), od 3. jula 1992, razvijao i usavr{avao vojnu organizaciju.Jedinice su ujedinjavane, predstavljaju}i osnov za formiranje ve}ih profesionalnih sastava.

U ve}ini op}ina HZ H-B formirane su, na osnovu zapovijedi Glavnog stoèraHVO HZ H-B, brigade (formiranjem brigada ukinuti su svi op}inski stoèri - 31. decembra1992.), “~ime se dobilo na kvaliteti zapovjedanja, a postrojbe su postale mobilnije”.Brigade su bile samostalne jedinice pod komandom GS HVO-a HZ H-B. Ve}ina op}ina jeimala po jednu brigadu. Dvije op}ine su imale po dvije brigade. Neke op}ine su imale jednu zajedni~ku brigadu. Svaka brigada je imala svoju zonu odgovornosti, uklju~uju}i i podru~je vi{e op{tina. Svaka brigada se sastojala od odgovaraju}eg broja bataljona (bojni),~iji je broj zavisio od zone odgovornosti svakog bataljona HVO-a. Komandanti brigada bili su, prije svega, odgovorni za planiranje i izvo|enje borbenih dejstava u zonamaodgovornosti brigada kojima su komandovali i u tom su pogledu donosili naredbe.

U HZ H-B formirane su i ~etiri operativne zone, u ~ijem je sastavu bilo vi{e brigada.U procesu reorganizacije i transformacije oruànih snaga HZ H-B, radi formiranja

jedinica ja~e udarne mo}i, brzopokretnih, manevarskih sastava, formirane su profesionalnei specijalne jedinice, zatim jedinice artiljerije, Vojne policije, sa preko 3.000 ljudi, tecivilna policija. Od postoje}ih jedinica (bataljona, brigada i dr.) formirane su i gardijske brigade, a kasnije i zborna podru~ja.



973

u Bosni i Hercegovini. Tako se Republika Hrvatska, u skladu savelikohrvatskim programom o formiranju “zajedni~ke hrvatske dràve

u njenim etni~kim i povijesnim granicama”, otvoreno uklju~ila u agresijuna Republiku Bosnu i Hercegovinu, ~ime je od `rtve velikosrpskeagresije i sama postala agresor.

a) Prikrivena agresija (novembar 1991. — januar 1993.)

Uspostavljanjem kolaboracionisti~ke Hrvatske zajednice Herceg- Bosna (18. novembra 1991.) oficiri Hrvatske vojske su formirali,ustrojavali i vodili oruàne jedinice u toj kolaboracionisti~koj tvorevini.

Tako je od tada u Bosni i Hercegovini prisutna Hrvatska vojska,113 {to je stalno potvr|ivano njenim neposrednim u~e{}em u agresiji i drugimoblicima zlo~ina uklju~uju}i, pored logisti~kog osiguranja, te rukovo|enjei komandovanja, i ukupnu podr{ku njenim kolaboracionisti~kim snagama — Hrvatskom vije}u obrane.

U blizini Plo~a su 7. decembra 1991. na sastanku predstavnikakriznih stoèra i vojnih zapovjednika srednje i ju`ne Dalmacije u~estvovalii predstavnici op}ina Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Me|u njima

Oruàne snage HZ H-B su organizirane u komande, jedinice i ustanove. Sastojale

su se od aktivnog i rezervnog sastava i imale su mirnodopski i ratni sastav. Zapovjednik kolaboracionisti~kih Oruànih snaga HZ H-B formalno je bio predsjednik HZ H-B, MateBoban, odnosno dr Jadranko Prli}, od 14. avgusta 1992. Me|utim, stvarni i jediniVrhovni komandant Oruànih snaga HZ H-B bio je predsjednik Franjo Tu|man,vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske.

Predsjedni{tvo HZ H-B, na ~elu sa Matom Bobanom, predsjednikom HVO i HZ H-B, propisalo je i formaciju Glavnog stoèra HVO, koji je formiran u sastavu Odjelaobrane, sa sjedi{tem u Grudama, a zatim u Mostaru. Fomiranje Gavnog stoèra HVO HZ H-B po~elo je po~etkom aprila 1992, “u vrijeme sukoba na Kupresu”.

Na ~elu Glavnog stoèra HVO-a u periodu od 1992. - 1995, u funkciji na~elnika,odnosno zapovjednika (komandanta) bili su naizmjeni~no sljede}i visoki oficiriHrvatske vojske: brigadir Milivoj Petkovi}, general-bojnik Slobodan Praljak, ponovo

brigadir Milivoj Petkovi}, zatim general Ante Roso i Tihomir Bla{ki}.Formiranje, organizacija, razvoj i druga pitanja vezana za kolaboracionisti~ke

snage Hrvatske vojske (Hrvatsko vije}e obrane) autor je obradio u posebnoj studijikoja jo{ nije objavljena.

113 M. [pegelj, nav. dj., str. 328-329.



974

je, u svojstvu “vojnog povjerenika” “Glavnog stoèra za Hrvatskuzajednicu op}ina Bosne i Hercegovine”, bio i Mate Boban, predsjednik

Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.114

Na tom je sastanku zaklju~eno sljede}e :

1. da se izradi zajedni~ki plan odbrane srednje i ju`ne Dalmacijei Bosne i Hercegovine ;

2. da se reguli{u status i pla}e oficira “koji vode postrojbe uHerceg-Bosni” ;

3. “da se obavi ‘preraspodjela oru`ja’ i ‘uvje`baju posebne jedinice’” ;

4. Glavni stoèr Hrvatske vojske }e ustrojiti zajedni~kozapovjedni{tvo za Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna i srednju i ju`nuDalmaciju, odnosno ju`nu Hrvatsku ;

5. da se sistem veza zapadne Hercegovine “uklopi u sustav vezaHrvatske, i to posredstvom PTT poduze}a u Splitu i njegova ~elnikaJurja Buzoli}a”.115

Na sljede}em sastanku, odrànom u Glavicama kod Sinja, 28.decembra 1991,116 odlu~eno je sljede}e :

114 Isto, str. 328. Na tom su sastanku bili i Perica Juri}, ministar unutra{njih poslova Republike Hrvatske, Mi{o Munivrana, pomo}nik ministra obrane RepublikeHrvatske i drugi.

Neposredno nakon uspostavljanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosna formiran jeGlavni stoèr te kolaboracionisti~ke tvorevine i imenovan “vojni povjerenik ”, koji je bio na njegovom ~elu. Tu je funkciju obavljao Mate Boban, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i Hrvatskog vije}a obrane, koji je u tom svojstvu prisustvovaosastanku u blizini Plo~a, 7. decembra 1991, na kome su u~estvovali predstavnici kriznihstoèra i vojnih zapovjednika srednje i ju`ne Dalmacije i predstavnici op}ina Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. U toj su kolaboracionisti~koj tvorevini od novembra 1991.djelovale oruàne jedinice koje su vodili oficiri Hrvatske vojske, {to upu}uje nazaklju~ak da je ve} od tada u Bosni i Herecegovini prisutna Hrvatska vojska (M.

[pegelj, nav. dj., str. 328-329).115 Isto.116 Isto. Tom su sastanku prisustvovali: ministar obrane Republike Hrvatske

Gojko [u{ak, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Sveto Letica, kapetan bojnog broda Petar [imac, general Martin [pegelj, zatim Mate Boban, Daidà i drugi.



975

1. da se imenuje zapovjednik i zapovjedni{tvo za Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna i ju`nu Hrvatsku, sa sjedi{tem, u po~etku, u

Imotskom, “a u slu~aju rata u Herceg-Bosni” ;2. da se “odmah rije{e status i pla}e ~asnika u Herceg-Bosni” ;

3. da se za Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna “poja~a opskrba uoru`ju, streljivu, odje}i i obu}i” ;

4. da se od Neuma do Travnika i od Trebinja do Livna “napravizajedni~ka organizacija u operativno-strategijskom smislu” ;

5. da se, kao jedna od “specijalnih postrojbi” formira Brzolete}a pukovnija Kralj Tomislav od oko 900 ljudi, pod Daidìnom komandom.117

Na tre}em sastanku, odrànom mjesec dana kasnije — 28. januara

1992, usvojeni su sljede}i zaklju~ci :1. regulisanje statusa i pla}a oficira “koji vode postrojbe u

Herceg-Bosni” ;

2. angaòvanje zajedni~ke odbrane delte Neretve ;

3. formiranje i opremanje “samostalnih i s Hrvatima kombiniranihmuslimanskih postrojbi”.118

Sastanak u Glavicama je, po ocjeni generala Martina [pegelja, bio “operativnarazrada dogovora s tajnog sastanka” predsjednika Republike Hrvatske, dr FranjeTu|mana, s delegacijom Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, uz prisustvo najvi{ih funkcionera Republike Hrvatske, odrànog u Zagrebu dan ranije, 27.decembra 1991.

117 Isto, str. 329. Daidà je, po Martinu [pegelju, zatraìo oru`je i opremu, te mu je, s tim u vezi, “re~eno da }e to dobiti iz koli~ina koje su osvojene u skladi{tu MaleBare i koje su trebale i}i u Dubrovnik ” (Isto).

General Martin [pegelj tvrdi kako je iznosio “mnoge argumente protiv takvaosnivanja postrojbe i upozorio da je u pitanju opkoljeni Dubrovnik, jer 37.neprijateljski korpus, iako se svakim danom osipa, jo{ moè izbiti na lijevu obaluNeretve i ugroziti Plo~e i Metkovi}. Nemo}an objasniti da je odbrana Dubrovnikava`nija od brzoletu}e pukovnije, poku{ao sam barem spasiti {to se moè i uspio seizboriti da pola oru`ja ode Daidì, a pola — uglavnom strelja~ko naoruànje i

ne{to minobaca~a 80 mm - dubrova~kim braniteljima. To je onda no}u prevezenou grad gumenim gliserima” (Isto, str. 320).

118 Isto, str. 328-329. I na tom je sastanku (nije utvr|eno mjesto odràvanja) prisustvovao general Martin [pegelj, gdje je govorio, kao i na sastanku od 28. decembra1991. [pegelj je, prema njegovom kazivanju, upozoravao na nu`nost uspostavljanja



Na sastancima od 7. i 28. decembra 1991. zaklju~eno je, izme|uostalog, da se sa~ini zajedni~ki plan odbrane i formira Zajedni~ka

komanda za ju`nu Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, odnosno dioBosne i Hercegovine — podru~je kolaboracionisti~ke Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Te zaklju~ke, a posebno formiranje Zajedni~ke komande,realizovao je general Bobetko, nakon imenovanja za komandanta Ju`nogvoji{ta, 10. aprila 1992.119

Na svim navedenim sastancima se govorilo o regulisanju statusai pla}a oficira Hrvatske vojske koji su vodili oruàne jedinice u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosna. O toj kolaboracionisti~koj tvorevini segovorilo kao da uop{te nije rije~ o teritoriji Republike Bosne iHercegovine, ve} o podru~ju dràve Republike Hrvatske. To o~igledno

pokazuju navedeni zaklju~ci, kao i kazivanja generala [pegelja.120

Regularne jedinice Republike Hrvatske, kojima su komandovalivisoki oficiri Hrvatske vojske, sudjelovale su u borbenim aktivnostima

protiv Bosne i Hercegovine, radi zauzimanja dijela Republike. To susljede}e jedinice — dijelovi ili cijele - Hrvatske vojske :

- ~etrdeset i pet brigada (1. brigada; 1. A brigada - 1. brigadaZbora narodne garde - ZNG; 2. brigada; 3. brigada; 3. A brigada -3.

brigada ZNG; 4. brigada; 5. brigada; 7. brigada; 100. brigada; 101. brigada; 102. brigada; 103. brigada; 104. brigada; 105. brigada; 106. brigada; 108. brigada; 109. brigada; 110. brigada; 111. brigada; 112.

brigada; 114. brigada; 115. brigada; 116. brigada; 117. brigada; 118. brigada; 119. brigada; 120. brigada; 123. brigada; 126. brigada; 127. brigada; 128. brigada; 139. brigada; 140. brigada; 141. brigada; 145. brigada; 153. brigada; 156. brigada; 157. brigada; 159. brigada; 162.

976

savezni{tva “s Muslimanima i svima koji èle braniti Bosnu i Hercegovinu, te dase to mora u~initi legalnim kanalima i me|udràvnim sporazumom kakav smosvojedobno imali sa Slovenijom” (Isto, str. 329).

119 Isto, str. 329, nap. 4; J. Bobetko, SVE MOJE BITKE, Zagreb 1996, str. 202;AIIZ, inv. br. 2-1678, Republika Hrvatska, Predsjednik, Naredba, Broj : PA7-28/1-92,

Zagreb, 10. april 1992, 22,30h.

120 M. [pegelj, nav. dj., str. 328-329. Izrada zajedni~kog plana odbrane i formiranjeZajedni~ke komande za ju`nu Hrvatsku i Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna (po~etkomaprila 1992.), logisti~ko osiguranje materijalno-tehni~kih sredstava, podr{ka u oficirskomkadru, obu~avanje jedinica Hrvatske zajednice Herceg-Bosna u Republici Hrvatskoj, jedinstveni sistem veza i dr., potvr|uju osvaja~ke namjere Republike Hrvatske.



brigada; 163. brigada; 166. brigada; 175. brigada; 203. brigada i 1.Sanitetska brigada) ;

- ~etiri pukovnije (1. dobrovolja~ka pukovnija Kralj Tomislav;Pukovnija Bruno Bu{i}; 5. domobranska pukovnija i 11. domobranska

pukovnija) ;

- osam bojni — bataljona (60. samostalna bojna Ludvig Pavlovi} - jedinica za posebne namjene; 2. samostalna bojna; Samostalna bojna Frankopan; 66. bojna Vojne policije; 67. samostalna bojna vojne policije; 4. samostalna bojna Zrinjski; 33. inìnjerijska bojna i Bojna Matija Vla~i}) ;

- jedan topni~ki puk (4. topni~ki puk) ;

- dva diviziona (55. laki artiljerijski divizion protivzra~ne odbraneiz Siska i 2. motorizovani artiljeriski divizion Operativne zone Osijek) ;

- jedan mje{oviti odred mornari~ko-desantne pje{adije(Mje{oviti odred mornari~ko-desantne pje{adije) ;

- jedna helikopterska eskadrila (helikopterska eskadrila) ;

- dvije takti~ke grupe (Takti~ka grupa 2 - TG-2) i Takti~kagrupa 4 -TG-4) ;

— deset specijalnih jedinica (Grupa za protivoklopnu borbu - POG

iz Siska; Divovi; Tigrovi iz Zagreba; [korpije; Alkari; Vukovi; Pume izVara`dina; Kune iz Osijeka; Paukovi iz Splita i Gromovi iz Siska) ;

- vi{e diverzantskih i drugih jedinica.121

977

121 AIIZ, inb. br. 1-1680, Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM - Plo~e, 12. aprila 1992,Klasa: 8/92-01/17, UR. br. 6030-02/92-01- Zapovjedniku 4/4 br. ZNG; Isto, inv. br. 2-1682, Republika Hrvatska Glavni stoèr Hrvatske vojske, Zapovjedni{tvo OZ Split,IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/26, Ur. br.: 6030-03/92-01, Plo~e, 15. april 1992.; Isto, inv. br. 2-1689, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo OZSplit, Klasa: 8/92-01/48, UR. broj: 6030-03/92-1, Plo~e, 25. april 1992. - Zapovjedniku156. br HV, kapetan koverte Ante Urli}; Isto, inv, br. 2-1693, Republika HrvatskaZapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/58, Plo~e, 30. april 1992. - Zapovjednicima Livna, Tomislavgrada i 115. br. HV;Isto, inv. br. 2-1694, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo,OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/61, UR. broj: 6030-01/92-1, Plo~e, 2. maj 1992.



Republika Hrvatska je sa navedenim i drugim snagama u periodu

978

- Zapovjedni{tvu 126. br. HV, 115 br. HV i TG-4; Obrani Livna i ObraniTomislavgrada; Isto, inv. br. 2-1699, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nogvoji{ta, Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/90, UR. broj: 6030-02/92-1, Plo~e, 19. maj 1992, Uput bojne Frankopan u srednju Bosnu; Isto, inv. br. 2-1703, Republika Hrvatska GS Hrvatske vojske, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, IZMPlo~e, Klasa: 8/92-01/119, UR. broj: 1080-01-01-92-1, Plo~e, 28. maj 1992. -Zapovjedni{tvu: Operativne grupe Jugoisto~ne Hercegovine; 156. br. HV, 1. br. HVOâpljina, TG-2, 4/4. br. ZNG, Zapovijed za napadnu operaciju br. 1; Isto, inv. br. 2-1704, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo OZ Split,IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/118, UR. broj: 1080-01-01-92-1, Plo~e, 6. juni 1992.Zapovijed o ustrojstvu bojne Stolac; Isto, inv. br. 2-1706, Republika Hrvatska,Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-

01/136, UR. broj: 1080-01-01-92-1, Plo~e, 14. juni 1992. - Zapovjedniku OG JIH/Operativne grupe Jugoisto~na Hercegovina/; Isto, inv. br. 2-1707, Republika HrvatskaZapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/139, UR. broj: 1080-01-01-92-1, Plo~e, 15. juni 1992, ZAPOVIJED za aktivnuobranu; Isto, inv. br. 2-1708, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, IZMPlo~e, Klasa: 8/92-01/141, UR. broj: 1080-01-01-92-1, Plo~e, 16. juni 1992,ZAPOVIJED ZA PODR[KU SNAGA U DJELOVANJU NA STOLAC; Isto, inv. br.2-1714, Republika Hrvatska GS Hrvatske vojske, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, IZMPlo~e, Klasa: 8/92-01/181, UR. broj: 1080-01-01-92-1, Plo~e, 13. juli 1992. -Zapovjedni{tvu: Operativne grupe Jugoisto~ne Hercegovine; 1. Hercegova~ka brigada(pukovnik Obradovi}); TG-2 (pukovnik Beneta) i 1. br. ZNG “A”, ZAPOVIJED ZAOBRANU Br. 1; Isto, inv. br. 2-1888, Republika Hrvatska, Hrvatska vojska, V. P. 3033,Ur. br. 1812/92, Sisak, 3. oktobar 1992, ZAPOVIJED; AIIZ, fond 3, inv. br. 2685; Isto,inv. br. 2-2227, Republika Hrvatska, Hrvatska vojska, OG Isto~na Posavina, Klasa:8/92-01, Broj: OG-01-92-192/2, Slav/onski/ Brod, 21. maj 1992, ZAPOVJED; Isto,inv. br. 2-1710, Republika Hrvatska, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvoOZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/150, UR. broj: 1080-01-01-92-1, Plo~e, 18. juni1992. — N/r Gosp. Andabak, n/r Gosp. Jaganjac; Isto, inv. br. 2-2290, RepublikaHrvatska, Ministarstvo obrane Zagreb, Klasa: Pov. 8/92-01/17, Ur. br. 5120-13-92-78,Zagreb, 5. juni 1992. — Zapovjedni{tvu 101. R brigade; Isto, inv. br. 2-2966, RepublikaBosna i Hercegovina, Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane,Odjel obrane, Glavni stoèr HVO, Broj: 09-451/93, Mostar. 12. mart 1993. — Ministarstvu unutra{njih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava Zagreb; Isto,inv. br. 2-1890, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Postrojba specijalnih snagaGlavnog stoèra, Bojna Matija Vla~i}, [apjane, Opatija, KLASA: 8/92-01/208, UR.BR. 5120-03-912-723, [apjane, 9. septembar 1993, POTVRDA; AIIZ, inv. br. 2-1891,Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Specijalne postrojbe Glavnog stoèra H.V.,Bojna Matija Vla~i}, KLASA: 8/92/01/208, UR. BR. 5120-03-912-866, [apjane, 15.oktobar 1993, POTVRDA; AIIZ, inv. br. 2-1892, Republika Hrvatska, Ministarstvoobrane, Specijalne postrojbe Glavnog stoèra H.V., Bojna Matija Vla~i}, KLASA:



od novembra 1991. do 18. marta 1994.122 u~estvovala u agresiji naRepubliku Bosnu i Hercegovinu, vr{e}i brojne zlo~ine, me|u kojima i

genocid nad Bo{njacima, posebno u centralnoj Bosni i dolini Neretve.Hrvatska vojska je, sa njenim kolaboracionisti~kim jedinicama, napadalai uni{tavala mnoge gradove i naselja, kao {to su, na primjer, Prozor,Mostar, Sovi}i, Doljani, Ahmi}i i druga mjesta. Te su snage jedan brojgradova i sela okupirale, a druge dràle pod opsadom, pri ~emu su ihintenzivno granatirale i sprje~avale dolazak humanitarne pomo}i iosnovnih namirnica.123

Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tu|man je 10. aprila1992. (u 22,30 h), na osnovu ~l. 52, stav. 1, ta~ke 1. Zakona o obrani,“a sobzirom na izvanredne prilike u svezi eskalacije rata u Bosni

i Hercegovini, {to ugroàva i grani~na podru~ja RepublikeHrvatske”, donio Naredbu, Broj: PA 7-28/1-92, kojom je JankaBobetka, generala zbora, imenovao za zapovjednika “svih postrojbi

979

8/92/01/208, UR. BR. 5120-03-912-867, [apjane, 15. oktobar 1993, POTVRDA; Isto,inv. br. 2-2659, Komanda 1. kraji{kog korpusa, Op. pov. br. 716, 3. oktobar 1992. — Komandi 30. partizanske divizije; Isto, inv. br. 2-2650, Komanda 5. korpusa, 29. mart1992, Stara Gradi{ka — Komandi 30. partizanske divizije; Isto, inv. br. 2-2474;Stenogram sastanka izme|u Franje Tu|mana, Janka Bobetka, Imre Agoti}a, JosipaLuci}a i Gojka [u{ka u Predsjedni~kim dvorima, 22. oktobar 1993, Dani, 25. oktobar 2002, str. 23; Isto, inv. br. 2-3009, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, ZP Tomislavgrad, IZM Prozor, Broj: 01/5384, Prozor, 5. decembar 1993. — Borbenoj grupi 5. domobranske pukovnije Osijek; J. Bobetko, nav. dj., str. 203, 209-210, 218, 232, 235-238, 242-247, 263-264, 272-273 i dr.; M. [pegelj, nav. dj., 336,338-340, 342, 345, 362-363, 405-406 i dr.; Slobodna Bosna, 20. februar 1998; I.Radakovi}, nav. dj., str. 138; Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 15 i 23; S. Omeragi},nav. dj., str. 159; ICTY, Predmet: Br. IT-95-14/1-T, paragraf 78, nap. 182.

Hrvatska vojska je, po ocjeni generala Ilije Radakovi}a, u aprilu 1992. na teritorijiBosne i Hercegovine imala {est brigada, od ~ega je pet (sa oko 70 tenkova) bilo na podru~ju Bosanski Brod — Derventa (I. Radakovi}, nav. dj., str. 138).

122 Neke jedinice Hrvatske vojske, kao {to je, na primjer, 175. brigada, su i poslije 18. marta 1994, zadràne na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine (AIIZ,inv. br. 2-2946, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna,

Ministarstvo obrane, Klasa: 801-02/94-01/04, Ur. br. 02-01-94-1, Mostar, 22. april1994. — Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, Kabinet).

123 ICTY, Predmet: Br. IT-98-34-I, TU@ILAC PROTIV MLADENA NALETILI]A,zvanog Tuta, I VINKA MARTINOVI]A, zvanog [tela, OPTU@NICA (u daljem tekstu:ICTY, Predmet: Br. IT-98-34-I), Hag, 21. decembar 1998, paragrafi 7-11, 25-26 i dr.



hrvatske vojske na Ju`nom voji{tu od Splita do Dubrovnika”.Istom naredbom su utvr|ena ovla{tenja i zadaci generala Bobetka.

Njemu su bila podre|ena “sva zapovjedni{tva navedenog sektora,uklju~uju}i i one iz Hrvatske Ratne Mornarice”. Zadatak je bio da}e se “iz njihova sastava oformiti prema potrebama i stoèrJu`nog boji{ta”.124

Predsjednik Franjo Tu|man je ovu naredbu donio imaju}i u vidu“izvanredne prilike u svezi eskalacije rata u Bosni i Hercegovini”.To zna~i da je on, na osnovu prilika koje su bile prisutne u susjednojdràvi, a ne u Republici Hrvatskoj, donio takvu odluku. Istina, on tvrdida “eskalacija rata u Bosni i Hercegovini” ”ugroàva i grani~napodru~ja Republike Hrvatske”.125

Operativna zona odgovornosti Ju`nog voji{ta obuhvatala je ju`nidio Hrvatske i dio teritorije Republike Bosne i Hercegovine (dioHercegovine i srednje Bosne), na kome je formirana kolaboracionisti~katvorevina Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.126

980

124 J. Bobetko, nav. dj, str. 27, 124 i 202; AIIZ, 2-1678, Republika Hrvatska,Predsjednik, NAREDBA, Broj: PA7-28/1-92, Zagreb, 10. april 1992, 22,30 h, objavljenou: J. Bobetko, nav. dj., str. 202. General zbora Janko Bobetko je 10. aprila 1992. preuzeo ju`nu boji{nicu, u svojstvu zapovjednika Ju`nog voji{ta, sa ingerencijama komandovanjasvim pomorskim i kopnenim snagama na tom dijelu voji{ta (Isto).

125 Isto.

126 AIIZ, 2-1680, Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM — Plo~e, 12. april 1992, Klasa:8/92-01/17, Ur. br. 6030-02/92-01. — Zapovjedniku 4/4 br. ZNG; AIIZ, 2-1682, RepublikaHrvatska Glavni stoèr Hrvatske vojske, Zapovjedni{tvo OZ Split IZM — Plo~e, Plo~e,15. april 1992, Klasa: 8/92-01/26, Ur. br. 6030-03/92-01; AIIZ, 2-1683, Zapovjedni{tvoJu`nog voji{ta IZM — Grude, 16. april 1992, Formiranje IZM Ju`nog voji{ta; Isto, inv. br. 2-1685, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta IZM — Grude, Grude,19. april 1992 — Zapovjedni{tvu obrane Livno, Zapovjedni{tvu obrane Tomislavgrada — n/r zapovjednika; Isto, inv. Br. 2-1683, Hrvatska Zajednica Herceg—Bosna, Hrvatskovije}e obrane, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta IZM — Grude, 20. april 1992; Isto, inv. br. 2-1697, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo OZSplit, IZM Plo~e, Klasa: 119-01/92-02/1, Ur. broj: 6030-01/92-1, Plo~e, 7. maj 1992;Isto, inv. br. 2-1701, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvoOZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/91, UR. broj: 6030-02/92-1, Plo~e, 19. maj 1992,Formiranje IZM Srednja Bosna; Isto, inv. br. 2-1703, Republika Hrvatska GS Hrvatskevojske, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/119, Ur. broj: 1080-01-01-92-1, Plo~e, 28. maj 1992. - Zapovjedni{tvu: Operativne grupe Jugoisto~neHercegovine; 156. br. HV; 1. br. HVO âpljina; TG-2; 4/4. br. ZNG, Zapovijed za



Na tom su voji{tu u po~etku angaòvane 1, zatim 115. i 116. brigada Hrvatske vojske, a kasnije je pristigla i 4. brigada (iz Metkovi}a,

Plo~a i Splita).127

Teritorija Republike Hrvatske od Splita do Dubrovnika sa~injavala je Operativnu zonu, ~ije je zapovjedni{tvo bilo u Splitu (OZ Split), pod komandom Mate Viduke. Sve jedinice hrvatske vojske u okviruOZ Split bile su pod direktnom komandom zapovjednika Ju`nogvoji{ta, generala Bobetka.128

Na osnovu navedene naredbe Franje Tu|mana, te drugih dokumenatai neposrednih kazivanja generala Janka Bobetka i Martina [pegelja,mogu se utvrditi ratni ciljevi Republike Hrvatske — zauzimanje dijelaBosne i Hercegovine.129 To je jo{ o~iglednije izraèno u Zapovijedi

981

napadnu operaciju br. 1; Isto, inv. br. 2-1706, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvoJu`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/136, Ur. broj:1080-01-01-92-1, Plo~e, 14. juni 1992. — Zapovjedniku OG JIH /Operativna grupaJugoisto~ne Hercegovina — prim. S. ^./; Isto, inv. br. 2-1707, Republika HrvatskaZapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/139,Ur. broj: 1080-01-01-92-1, Plo~e, 15. juni 1992, Zapovijed za aktivnu obranu; Isto, inv. br. 2-1714, Republika Hrvatska, GS Hrvatske vojske, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta,IZM, Plo~e, Klasa: 8/92-01/181, Ur. broj: 1080-01-01-92-1, Plo~e, 13. juli 1992. — Zapovjedni{tvu: Operativne grupe Jugoisto~ne Hercegovine; 1. Hercegova~ka brigada(pukovnik Obradovi}); TG-2 (pukovnik Beneta); 1. br. ZNG “A”, objavljeno u: J.Bobetko, nav. dj., str. 133, 203, 206-207, 209-210, 212-214, 229, 235-237 i 242-247.

127 J. Bobetko, nav. dj., str. 133.

128 Vidi napomenu 126.

129 J. Bobetko, nav. dj., str. 200-202 i dr. Za razliku od Franje Tu|mana, koji je jasno iznio razloge dono{enja Naredbe od 10. aprila 1992, general Janko Bobetko je usvojoj knjizi SVE MOJE BITKE (Zagreb 1996.) prikrio prave namjere dono{enjatakve naredbe i njegovog postavljenja za komandanta Ju`nog voji{ta. Naime, on tvrdikako je, nekoliko sati prije dono{enja takve naredbe, istoga dana, nave~er, razgovaraosa ministrom [u{kom i upozorio ga kako je “najve}a opasnost za Hrvatsku-odsijecanje ili presijecanje ju`nog dijela voji{ta”. Nakon toga su (sat vremena prijedono{enja takve naredbe) oti{li kod predsjednika Franje Tu|mana i objasnili musloènost situacije. Janko Bobetko je Franji Tu|manu tada rekao kako, po njegovojocjeni, “neprijatelj priprema svestrani udar, ~iji osnovni pravci vode ovladavanjudolinom Neretve, da im je krajnja to~ka luka Plo~e, da je sada{nji poloàjsjeverno od Metkovi}a do Mostara kriti~an...”. Zatim je general Janko Bobetko predloìo Franji Tu|manu da napi{e zapovijed po kojoj je “ovla{ten i odgovoran zaizvr{enje tog zadatka”, {to je Franjo Tu|man i u~inio u 22,30.





Poslije zauzimanja Kupresa od velikosrpskog agresora (7. aprila1992.), gdje je Hrvatska vojska poraèna,134 Hrvatske jedinice su se

povukle i napustile poloàj. U fazi napu{tanja [ujice i silaska ~etnikaod Kupresa prema [ujici, general Bobetko je, zajedno sa MiroslavomTu|manom, Vukojevi}em i Matom Bobanom, stigao u [ujicu. Preduzeo

je odre|ene mjere da se odrì [ujica, kako bi se “spasio” cijeli taj

983

General Janko Bobetko je tom naredbom prisilio pukovnika Peraka da predadu`nost zapovjedanja na pravcu îtluka. On je taj pravac, kako pi{e general JankoBobetko, branio s “malim, neukopanim i lo{e raspore|enim snagama”, “radio je pozadatku KOS-a” i poslije smjenjivanja “brzo se izgubio s tog dijela fronta i ponekim pouzdanim informacijama danas ìvi u Beogradu” (Isto).

134 Cijene}i operativno-takti~ki zna~aj Kupre{ke visoravni i prevoja Kupre{ka vrata,

JNA je tokom 1991. na tom prostoru rasporedila zna~ajne oklopno-mehanizovane snage, pod izgovorom redovnih vje`bovnih aktivnosti. Te snage JNA su na Kupre{koj visoravniu~estvovale u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Krajem marta 1992. Hrvatskavojska je izvr{ila prodor prema Kupresu iz pravca juga i, u prvoj fazi, ostvarila odre|enerezultate, u{av{i u Kupres (ZLOÎNI U VRBANJI JULA 1993, Sarajevo 2001, str. 86).

Jedinice JNA (5. i 9. korpus) su po~etkom i u prvoj polovini aprila 1992. naKupre{koj visoravni izvodile intezivna borbena dejstva. U periodu od 2.-11. aprila JNA je razbila tri brigade Hrvatske vojske, kao i snage HVO-a i HOS-a. U tim su borbamahrvatske snage imale velike gubitke u ìvoj sili i materijalno-tehni~kim sredstvima(Detaljnije o tome vidi: AIIZ, inv. br. 2-85, Komanda 2. Vojne oblasti, Operativnideùrni tim, Str. pov. br. 10/36 — 2000, 5. april 1992. — G[ OS SFRJ — Operativnicentar, BORBENI I OPERATIVNI IZVE[TAJ; Isto, inv. br. 2 — 86, Komanda 2. Vojne

oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36 — 2025, 6. april 1992. — G[ OS SFRJ — Operativni centar, Komandi 2. VO na RKM, BORBENI I OPERTAIVNI IZVE[TAJ;Isto, inv. br. 2 — 87, Komanda 2. Vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br.10/36 — 1987, 2. april 1992. — G[ OS SFRJ — Operativni centar, BORBENI IOPERATIVNI IZVE[TAJ; Isto, inv. br. 2 — 89, Komanda 2. Vojne oblasti, Operativnideùrni tim, Str. pov. br. 10/36 — 1957, 3. april 1992. — G[ OS SFRJ — Operativnicentar, BORBENI I OPERATIVNI IZVE[TAJ; Isto, inv. br. 2 — 90, Komanda 2. Vojneoblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36 — 2050, 7. april 1992. — G[ OS SFRJ — Operativni centar, Komanda 2. VO na RKM, BORBENI I OPERATIVNIIZVE[TAJ; Isto, inv. br. 2 — 91, Komanda 2. Vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36 — 2082, 8. april 1992. — G[ OS SFRJ — Operativni centar i Komandi 2.VO — RKM, OPERATIVNI I BORBENI IZVE[TAJ; Isto, inv. br. 2 — 93, Komanda 2.Vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36 — 2125, 10. april 1992. — G[OS SFRJ — Operativni centar i Komandi 2. VO na RKM, BORBENI I OPERATIVNIIZVE[TAJ; Isto, inv. br. 2 — 94, Komanda 2. Vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36 — 2150, 11. april 1992. — G[ OS SFRJ — Operativni centar i Komandi 2.VO na RKM, BORBENI I OPERATIVNI IZVE[TAJ, te: M. [pegelj, nav. dj., str. 336;K. Rotim, nav. dj., knjiga 2, str. 203 i 206).



prostor, ~ime je linija fronta na [ujici ostala “odbranjena”,135 odnosnookupirana od strane Hrvatske vojske.

Polaze}i od ocjene kako “situacija u Hercegovini poprimanepovoljne tokove” i o~ekuju}i glavni pravac ~etnika du` lijeve obale

Neretve, general Bobetko je pristupio brzom sre|ivanju “ozbiljnogprostora u Hercegovini”, kako bi postigao sljede}e ciljeve: “odbranititaj teritorij, sa~uvati ga i stvoriti preduvjete za napadna djelovanjaprema Dubrovniku, s jedne strane, i pripremu operacije ‘âgalj’ ,{to zna~i osloba|anje lijeve i desne obale Neretve, osvajanje Stoca,Blagaja i, zajedno sa snagama HVO, iz pravca Mostara, zauzimanjesamog grada”. Tako je 15. aprila komandantu obrane Sektora Dubrovnik izdao naredbu da zaposjedne poloàje na liniji Budisavina — Crnoglav

— Stolovi i odsudno ih brani do daljeg, te da odsudno brani rejonMetkovi} - Dra~evo - brdo Bulutovac - Hutovo blato. Istom naredbomgeneral Bobetko je izdao zapovijed i Glavnom stoèru Hrvatskog vije}aobrane da jedinicima Teritorijalne odbrane zaposjedne desnu obalu Neretvei sprije~i “prelazak ~etnika sa lijeve na desnu stranu rijeke” i zaprije~iu protivtenkovskom smislu i uporno brani pravac [urmanci - [eva{Polje, odnosno [eva{ Polje - [urmanci, “kao vjerovatni pravac napadaoklopnog bataljona”.136

U okviru Operativne zone Split je, radi lak{eg i efikasnijegkoordiniranja snaga na podru~ju ju`ne Hrvatske i Republike Bosne iHercegovine (podru~je kolaboracionisti~ke Hrvatske zajednice Herceg-

Bosna), formirano Izmje{teno zapovjedno mjesto Plo~e (IZM — Plo~e),sa sjedi{tem u Plo~ama. General Bobetko, zapovjednik Ju`nog voji{ta, je iz IZM — Plo~e izdavao nare|enja o borbenim aktivnostima Hrvatskevojske u dijelu Republike Hrvatske i susjednoj dràvi - dijelovimaRepublike Bosne i Hercegovine (dio Hercegovine i srednja Bosna).137

984

135 J. Bobetko, nav. dj., str. 205. Mate Boban je, po generalu Janku Bobetku,“ jedan od najodgovornijih ljudi u Hercegovini”, s kojim je stalno sara|ivao iobilazio frontove (Isto, str. 205).

136 AIIZ, inv. br. 2-1682, Republika Hrvatska, Glavni stoèr Hrvatske vojske,Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/26, Ur. Broj: 6030-03/92-01,

Plo~e, 15. april 1992, objavljeno u: J. Bobetko, nav. dj., str. 208-211.Tom je naredbom general Bobetko utvrdio i vrijeme (sat i datum) spremnosti za

odbranu. Na osnovu (i) ove naredbe o~igledno je da je Glavni stoèr HVO-a u Grudama bio pot~injen generalu Janku Bobetku.

137 Vidi nap. 126.







Polaze}i od ocjene da se u svakoj organizaciji prilikom formiranjazapovjedni{tva me|u zna~ajnim pitanjima u vezi sa jasnim preciziranjem

odgovornosti i odre|ivanje {ireg i uèg zadatka moraju regulisati nadle`nostii zone odgovornosti podre|enih, general Bobetko je 21. aprila 1992. uGrudama izdao Naredbu kojom je izvr{ena podjela zona odgovornosti izadaci, “i to kao jedno od principijelnih pitanja na liniji zapovjedanja”.Tom naredbom je, “u cilju u~inkovitijeg i operativnijeg zapovjedanja”,izvr{io podjelu zona odgovornosti i imenovao odgovorne oficire zapodru~je Livna i podru~je Tomislavgrad-Prozor-Konjic. Zalivanjski pravac (podru~je Livna) je odredio odgovornim general-bojnika Hrvatske vojske Antu Rosu, a za organizovanje odbrane pravcaTomislavgrad (podru~je Tomislavgrad - Prozor - Konjic) brigadiraHrvatske vojske Miljenka Crnjeca. Naredbama je general Bobetko

regulisao vrijeme, cilj, {iri i uì zadatak i sastav zapovjedni{tava, te jasno povezao odgovornost, obaveze, nadle nosti i zone odgovornosti pot~injenih.General Ante Roso je bio neposredno pot~injen Zapovjedni{tvu Ju`nogvoji{ta (“ovom zapovjedni{tvu”), pri ~emu je “sva izvje{}a i zahtjeve”,trebalo dostavljati na IZM Grude, a brigadir Miljenko Crnjec je bio“obavezan uspostaviti najuspje{niju saradnju i koordinirati sveaktivnosti na tom podru~ju”.143

987

143 AIIZ, inv. br. 2-1687, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, IZM — Grude, Grude, 21. travanj 1992, Podjela

zona odgovornosti, Zapovijed — General—bojniku Anti Rosi, brigadiru Miljenku Crnjecu,objavljeno u : J. Bobetko, nav. dj., str. 215-216.

Sredinom maja 1992. zbog situacije oko rukovo|enja i komandovanja u Zapovjedni{tvuTomislavgrada, general Janko Bobetko je 16. maja 1992. izdao naredbu generalu AntiRoso, u cilju oja~anja tog zapovjedni{tva, kako bi “svojim uticajem i najenergi~nijimdjelovanjem” sprije~io “sve grupe i pojedince koji sebe ele promovirati u zapovjednikeraznih nivoa”. S tim u vezi, generalu Anti Roso je, izme|u ostalog, nare|eno da:

“2. Pri zavo|enju reda nastupati najenergi~nije od razoruànja do primjenerepresivnih mjera i hap{enju.

3. Uplitanje civilne vlasti u pitanje obrane ni u kom slu~aju ne dozvoliti”(AIIZ, inv. br. 2-1698, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvoOZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/85, UR. broj: 6030-01/92-1, Plo~e, 16. maj 1992.

— General bojniku A. Roso, objavljeno u : J. Bobetko, nav. dj., str. 220). Na kraju te naredbe general Bobetko je naglasio kako }e o situaciji u

Tomislavgradu odmah biti obavije{ten ministar obrane Republike Hrvatske i“zamoljen da hitno do|e na lice mjesta, te svojim autoritetom odstrani sve grupei pojedince koji se pozivaju na to da su neposredno podre|eni Ministru” (Isto).



General Bobetko je (oko 20. aprila) formirao i Zapovjedni{tvosektora za [iroki Brijeg, itluk, Ljubu{ki i apljinu, na ~elu sa general

— bojnikom Hrvatske vojske Slobodanom Praljkom.144

Navedenim aktima general Bobetko je postavio ta~ne zadatke, kaoi sastav zapovjedni{tava pojedinih pravaca. Smatrao je da su regulisanje,na~in rada, odgovornosti i veze neke od neposrednih zadataka, koje }eimati prema IZM Grude. S tim u vezi, on je izdao i prvu Zapovjed o

988

144 AIIZ, inv. br. 2-1690, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta,Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/47, UR. broj: 6030-01/92-1,Plo~e, 25. april 1992. — Zapovjedni{tvu Sektora za [iroki Brijeg, îtluk, Ljubu{ki iâpljina, n/r general bojnik Slobodan Praljak; Isto, inv. br. 2-1697, Republika Hrvatska,Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 119-01/92-02/1,Ur. broj: 6030-01/92, Plo~e, 7. maj 1992, objavljeno u : J. Bobetko, nav. dj., str. 216-229.

General Bobetko je 21. aprila 1992. svoje pot~injene komandante: generale Rosui Praljka, te brigadira Miljenka Crnjeca, obavijestio “da }e se dana 23. travnja 1992.godine u 20,00 sati na Zapovjedni~kom mjestu Grude (Duhanska stanica) odràtireferiranje po sljede}im pitanjima:

1. Stanje, ocjena i mjere u svezi s frontom;

2. Prijedlog mjera i zamisao vo|enja borbenog djelovanja u svojoj zoniodgovornosti (precizno i argumentirano);

3. Konkretne potrebe logisti~ke podr{ke za ja~anje sada{nje odbrambenemo}i obzirom na realne mogu}nosti” (AIIZ, inv. br. 2-1687, Hrvatska zajednica Herceg-

Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, IZM-Grude, Grude, 21.april 1992. - General Ante Roso; general Slobodan Praljak; Brigadir Miljenko Crnjec).

Zapovjednik Ju`nog voji{ta, general Bobetko, je 25. aprila 1992. Zapovjedni{tvusektora za [iroki Brijeg, îtluk, Ljubu{ki i apljinu, li~no general—bojniku Praljku, ucilju ravnomjernog kori{tenja sredstava tehnike, naoruànja i ostale opreme zarobljeneu kasarni âpljina, izdao sljede}u zapovijed:

“1. Dostavite mi to~an popis MTS koja su zarobljena u vojarni âpljina.

Predloìte koja su sredstva potrebna za va{e postrojbe, te ono {ta bi se moglorasporediti za ostale postrojbe.

2. Poslije razminiranja magazina, na isti na~in postupite sa municijom idrugim sredstvima, kako je navedeno u to~ki 1. ove zapovijedi;

3. Ovo smatrati HITNIM i tako se odnositi prema ovoj zapovijedi;4. Popis MTS i ostalih aftificija dostavite KURIROM” (AIIZ, inv. br. 2-1690,

Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e,Klasa: 8/92-01/47, UR. broj: 6030-01/92-1, Plo~e, 25. april 1992. — Zapovjedni{tvu Sektoraza [iroki Brijeg, îtluk, Ljubu{ki i âpljinu, n/r general bojnik Slobodan Praljak).



njihovom postavljenju i preuzimanju du`nosti, njihovim obavezama,koje su proizilazile iz procjene, te sve mjere za daljnje dogra|ivanje

sistema i odbrane tih pravaca.145

Pomenute mjere imale su za cilj “organizacijsko sre|ivanjenesre|enog i nejasnog stanja u pogledu zapovijedanja, odgovornosti ina~ina izvr{avanja zadataka”, odnosno “brzom sre|ivanju toga dostaozbiljnog prostora u Hercegovini”. Sve je to trebalo u~initi kako biosvojili tu teritoriju, {to je zna~ilo zauzimanje lijeve i desne obale Neretve,zatim Stoca, Blagaja i (zajedno sa snagama HVO-a) Mostara.146

Na ju`ni dio fronta, uklju~uju}i i Hercegovinu, general Bobetko je prebacio i specijalnu jedinicu za protivoklopnu borbu iz Siska.Ta grupa za protivoklopnu borbu (POG), “osposobljena za dnevno i

no}no djelovanje”, upu}ena je, sa zapovjednikom Jadrankom Garbinom,u sastav 156. brigade Hrvatske vojske.147

Janko Bobetko je izdavao naredbe HVO-u, kao {to je to slu~aji sa naredbama od 28. aprila 1992, koja je dostavljena Hrvatskom vije}u

989

145 AIIZ, inv. br. 2-1688, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane,Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, IZM Grude, Grude, 21. travana 1992, Referiranje zapovjednika- Obavijest - Generalu Ante Rosi, generalu Slobodanu Praljku i brigadiru Miljenku Crnjecu;AIIZ, inv. br. 2-1698, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo

OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/85, UR. broj: 6030-01/92-1, Plo~e, 16. maj 1992. — General bojniku A. Roso, objavljeno u : J. Bobetko, nav. dj., str. 211-213, 216 i 220.


147 AIIZ, inv. br. 2-1689, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta,Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/48, UR. broj: 6030-01/92-1,Plo~e, 25. april 1992. - Zapovjedniku 156. br HV, kapetan korvete Ante Urli}, objavljenou : J. Bobetko, nav. dj., str. 218. General Janko Bobetko je 25. aprila 1992. zapovjedniku156. brigade Hrvatske vojske, kapetanu korvete Anti Urli}u, izdao “Zapovjed zaprepot~injavanje i uporabu protivoklopne grupe iz Siska” (Isto).

POG je, po toj naredbi, u{la u sastav 156. brigade Hrvatske vojske, “kako utakti~kom, tako i u logisti~kom smislu”, s time {to je zapovjednik POG svakodnevno

u 09 sati bio duàn da podnosi izvje{taje o stanju i izvr{enim aktivnostima grupe i predlaè dnevne zadatke, {to je uklju~ivalo i odgovornost i obavezu zapovjednika 156. brigade Hrvatske vojske, kapetana Urli}a u predlaganju ciljeva i davanju prioriteta.

General Janko Bobetko je li~no poznavao sve ljude u sastavu POG, te je upozoriokapetana Urli}a na njegovu pa`nju i brigu o njima (Isto).



obrane Posu{je,148 i 14. juna 1992. u vezi sa izdavanjem vojnih iskaznica pripadnicima jedinica Hrvatskog vije}a obrane.149 I civilne vlasti “Hrvatske

zajednice Herceg-Bosna” su bile pot~injene Hrvatskoj vojsci. Za ilustracijute konstatacije ukaza}emo na naredbu generala Bobetka predsjednicimaop}ina Stolac i Neum, od 29. aprila 1992, za formiranje jedinica.150

U cilju zauzimanja doline Neretve, sa gradom Mostarom,general Bobetko je, izme|u ostalog, oja~ao svoje snage dovo|enjemnovih jedinica Hrvatske vojske iz Republike Hrvatske. Tako je krajemaprila 1992. u Sinju bila razmje{tena Takti~ka grupa (TG) ja~ine800 dobro naoruànih i iskusnih boraca, “u gotovosti za uporabu napodru~ju Livno -Tomislavgrad”.151

General Bobetko je, na osnovu prijedloga i zahtjeva ministraobrane Republike Hrvatske, Gojka [u{ka, 7. maja 1992. na du`nostzapovjednika Sektora Mostar - [iroki Brijeg - itluk - âpljina postavio

brigadira Zdravka Andabaka, kao zamjenu generala Praljka, koji jerazrije{en du`nosti koju je do tada vr{io.152

990

148 AIIZ, inv. br. 2-1691, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, IMZ — Grude, 28. travanj1992, objavljeno u : J Bobetko, nav. dj., str. 223.

149 AIIZ, inv. br. 2-1705, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane,Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, IZM Grude, Grude, 14. juni 1992, Izdavanje vojnih

iskaznica pripadnicima postrojbi HVO, ZAPOVIJED.150 AIIZ, inv. br. 2-1692, Republika Hrvatska, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta,

Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92 — 01/56, UR. broj: 6030-01/92-1,Plo~e, 29. april 1992. — Predsjednicima op}ine Stolac i Neum, objavljeno u : J. Bobetko,nav. dj., str. 224.

Tom je naredbom razra|en na~in evidencije ljudstva i mobilizacija sposobnih za borbeno djelovanje, te formiranje jedinica, rukovo|enje i komandovanje, logisti~ka podr{ka i dr.

151 AIIZ, inv. br. 2-1693, Republika Hrvatska, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta,Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/58, Plo~e, 30. april 1992. — Zapovjednicima Livna, Tomislavgrada i 115. Br. HV, objavljeno u : J. Bobetko, nav. dj., str. 225.

152 AIIZ, inv. br. 2-1697, Republika Hrvatska, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta,

Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 119-01/92-02/1, Ur. broj: 6030-01/92-1,Plo~e, 7. maj 1992, objavljeno u : J. Bobetko, nav. dj., str. 229.

Primopredaja du`nosti izvr{ena je u Grudama 8. maja 1992 (u 16 sati), u prisustvugenerala Bobetka. General Praljak je, shodno Zakonu o Oruànim snagama RepublikeHrvatske, bio duàn da podnese “cjelovit izvje{taj o stanju i problemima Sektora”.



General Bobetko je, s obzirom na mogu}nost “angaòvanja ~etnikai na drugim pravcima aktivnog djelovanja, kao {to su Bugojno,

Travnik, Konjic i Prozor”, a “u cilju organizovanja u~inkovite obranei povezivanja postoje}ih zapovjedni{tava u srednjoj Bosni”, 19. maja1992. izdao zapovjed (“zapovjed stupa na snagu odmah”) za formiranjeIZM — Izmje{tenog (isturenog) zapovjednog mjesta Srednja Bosna uGornjem Vakufu. Za zapovjednika je imenovan brigadir Hrvatskevojske @arko Tole. On je, na osnovu te naredbe, imao sva ovla{tenjakoordiniranja i zapovjedanja snagama na podru~ju srednje Bosne:Busova~a, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor,Tomislavgrad i Posu{je (zona odgovornosti IZM—Srednja Bosna).153

Za zapovjednika snaga odbrane Tomislavgrada general Bobetko je 19. maja 1992. imenovao Ivana Kapulara, pukovnika.154

Istoga dana (19. maja) general Bobetko je, “u cilju oja~anja snagaodbrane Bugojna, stvaranja sigurnosti i ~vrstine na pravcu D. Vakuf - Bugojno”, izdao Naredbu o pripremi i upu}ivanju bojne “Frankopan”u srednju Bosnu - u Bugojno. Za pripremu i njeno prebacivanje u Bugojno

bio je odgovoran zapovjednik bojnik Ivan Zori} — Zulu.155

Po~etkom juna 1992. general Bobetko je, “na osnovu stvorenihuslova za uklju~ivanje u obranu vojnih obveznika, protjeranih sa

991

Tada je na du`nost u Sektoru brigadira Andabaka postavljen Marin Piv~evi},“obavljaju}i du`nost koju je obavljao i u ranijim postrojbama ili kako odredi

zapovjednik Andabaka” (Isto).153 AIIZ, inv. br. 2-1701, Republika Hrvatska, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta,

Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/91, Ur. Broj: 6030-02/92-1,Plo~e, 19. svibanj 1992, Formiranje IZM “Srednja Bosna”, objavljeno u : J. Bobetko,nav. dj., str. 219-221. Brigadir Tole je, po toj zapovijedi, bio ovla{ten da “za u~inkovitirad na IZM” imenuje potreban broj oficira — podoficira.

154 AIIZ, inv. br. 2-1700, Republika Hrvatska, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta,Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/92, Ur. broj: 6030-02/92-1, Plo~e, 19.svibanj 1992, Imenovanje zapovjednika - Zapovjed -, objavljeno u : J. Bobetko, nav. dj., str. 230.

Za zapovjedanje jedinicama do dolaska pukovnika Kapulara odgovoran je bio@eljko [iljeg.

155 AIIZ, inv. br. 2-1699, Republika Hrvatska, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta,Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/90, Ur. broj: 6030-02/92-1, Plo~e,19. svibanj 1992, Uput bojne Frankopan u Srednju Bosnu, objavljeno u : J. Bobetko,nav. dj., str. 231.

Bojna Frankopan se mogla upotrijebiti samo po zapovijedi brigadira @arka Tole.



podru~ja op}ine Stolac, a u cilju u~inkovitijeg borbenog djelovanja”,odlu~io da formira bojnu Stolac, te je 6. juna izdao Zapovijed o njenom

ustroju. Tom naredbom je utvr|en na~in formiranja te jedinice, opremanje(“izvr{it }e logistika Voji{ta” - Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta) i obuka.156

U agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu u~estvovale su, u periodu od 12. aprila do sredine jula 1992, pod neposrednom komandomzapovjednika Ju`nog voji{ta, generala Janka Bobetka, glavnina ilidijelovi sljede}ih jedinica Hrvatske vojske :

- 1. “A” brigada ZNG;

- 4. brigada ZNG (na podru~ju Ljubu{kog i îtluka);

- 101. “R” brigada ZNG;

- 115. brigada (na podru~ju Livna i Tomislavgrada);

- 116. brigada (iz Metkovi}a - na podru~ju âpljine i Stoca,zapovjednik brigadir Luka Dànko);

- 126. brigada (na podru~ju Livna i Tomislavgrada);

- 153. “R” brigada;

- 156. brigada (na podru~ju Dubravske visoravni i {ire, zapovjednik kapetan korvete Ante Urli});

- Takti~ka grupa 2 (TG-2), zapovjednik pukovnik Ivan Beneta;

- Takti~ka grupa 4 — (TG-4) (na podru~ju Livna i Tomislavgrada);

- Takti~ka grupa (TG) Sinj;

- Bojna “Frankopan” (u zoni odgovornosti IZM - Srednja Bosna,zapovjednik bojnik Ivan Zori})

992

156 AIIZ, inv. br. 2-1704, Republika Hrvatska, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta,Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/118, Ur. broj: 1080-01-01-92-1,Plo~e, 6. juni 1992, ZAPOVIJED o ustroju bojne Stolac; J. Bobetko, nav. dj., str. 232-233.

Tom naredbom su odre|ene jedinice koje }e izvr{iti obuku :

- Izvi|a~kog voda — samostalna izvi|a~ka satnija Voji{ta;- Minobaca~kog voda 120 mm — 116. brigada Hrvatske vojske;

- Topni~kog voda 76 mm — 116. brigada Hrvatske vojske; i

- Inènjerijskog odjeljenja — 4. brigada Zbora narodne garde.

Za izvr{enje navedene zapovijedi li~no je bio odgovoran brigadir Luka Dànko.





- 1. dobrovolja~ka pukovnija Kralj Tomislav (na podru~ju apljine,zapovjednik Nijaz Batlak, zvani Mate [arlija, “Daidà”).158

U Hrvatskoj vojsci su od sredine 1991. postojale i “Specijalne jedinice HV”, koje su bile “namijenjene izvi|anju i diverzantskimzadacima u dubini neprijateljske odbrane”. Za komandanta tih

jedinica postavljen je general Ante Roso, biv{i legionar, koji je pro{aovrhunsku francusku komandantsku obuku i imao iskustva s takvimdjelovanjem, koji je kao oficir bio zaduèn za njihovo formiranje i

994

Ministarstvo obrane Zagreb, Klasa : Pov. 8/92-01/17, Ur. broj : 5120-13-92-78, Zagreb,5. juni 1992. — Zapovjedni{tvu 101 “R” brigade; Isto, inv. br. 2-3049, Republika Hrvatska,Hrvatska vojska, VP 2123 “R” HV, Klasa : 8-01/92, Ur. br. 2123-01-92-2613, Beketinci,8. juni 1992, ZAPOVIJED; Isto, inv. br. 2-2953, Republika Hrvatska, Zapovjedni{tvoTG-2, Broj: 2039/92, Cerovica, 18. juni 1992. i Crni}i, 19. juni 1992. — Zapovjednikusatnije “Boàn”; Isto, inv. br. 2-2971, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Glavni stoèr HVO, Ur. br. 02-2/1-01-4044/93, Posu{je, 21. novembar 1993. — Zapovjedniku voda veze N GS HV i drugima. J. Bobetko, nav. dj., str. 133, 203, 209-210, 218, 232, 235-238 i 242-247.

158 AIIZ, inv. br. 2685. Mnogi Hrvati iz Stoca i drugih krajeva Bosne i Hercegovine bili su u periodu od 1991. i kasnije pripadnici Hrvatske vojske. Tako je, ilustracije radi, IvicaBo{kovi} (sin Joze i majke Luce), ro|en 21. jula 1963. u Crni}ima (Stolac) od januarado juna 1992. bio pripadnik Dobrovolja~ke pukovnije Kralj Tomislav, stacioniranoj uVrgorcu. Sa njim su se toj jedinici tada priklju~ili i sljede}i :

Luka Peri}, iz Crni}a (Stolac), sredinom 1993. pripadnik bojne Ludvig Pavlovi} u

âpljini. U~estvovao je u borbama protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine uGornjem Vakufu i Mostaru;

- Bo{ko Prce (iz Crni}a-Stolac), krajem juna 1993. bio je pripadnik 4. bojne iz Stoca;

- Miro ]emera{ iz âpljine;

- @eljko Marjanovi} (iz êljeva, âpljina);

- Ivica Ivankovi} (iz êljeva, âpljina) i dr.

Pukovnijom Kralj Tomislav je komandovao Nijaz Batlak, alias Mate [arlija, zvani Dajdà. Obuku su izvodili Boàn Simovi}, Boò ]ur~ija, oficiri Hrvatske vojske, teMiro Rup~i} iz Pologa. Svim pripadnicima te jedinice dato je Hrvatsko dràvljanstvo.

Poslije zavr{ene obuke ta jedinica je upala u Bosnu i Hercegovinu (u rejonKru{evo — Mostar). U maju 1992. jedinica je u napadu zauzela kasarnu JNA u âpljini.

Oko 6. juna 1992. nekoliko pripadnika pukovnije Kralj Tomislav (iz Vrgorca)odvojilo se iz sastava te jedinice i formiralo Prvu samostalnu bojnu Ludvig Pavlovi}.Jedinica je bila stacionirana u kasarni JNA u âpljini, koju su nazivali imenom BoànaSimovi}a. U toj kasarni su se nalazile i neke druge jedinice, kao, na primjer, Prvahercegova~ka brigada, Vojna policija, jedinice HOS-a, te jedna domobranska jedinica (Isto).



uklju~ivanje u Hrvatsku vojsku.159 U takve specijalne snage Glavnogstoèra Hrvatske vojske spadale su sljede}e jedinice :

1. Prva dobrovolja~ka pukovnija Kralj Tomislav ili Brzolete}apukovnija, ~iji je zapovjednik bio brigadir Daidà. Njeno komandnomjesto je, aktom ministra [u{ka od 4. februara 1992, bilo u Vojnomodmarali{tu u Ba{kom Polju.160

995

159 AIIZ, inv. br. 2-2957, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane,Glavni stoèr HVO, Ur. broj : 02-2/1-01-4312/93, Mostar, 26. decembar 1993. — Republi~kom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske podru~ne slu`beu Splitu; M. [pegelj, nav. dj., str. 342. General [pegelj tvrdi kako su u Hrvatskoj, uporedos HOS-om, “po~ele nastajati jo{ neke formacije izvan ustroja HV-a i jedinstvenezapovjedne vertikale” i da je ve}ina imala “izvori{ta u Ministarstvu obrane, odnosnoiza njih je stajao sâm ministar [u{ak ”. I pored toga {to on navodi kako te jedinice“uop}e nisu u Hrvatskoj vojsci, djeluju samostalno, bave se miniranjem ku}a,plja~kom, i u sukobu su s HV i njenim zapovjednicima”, one su formirane uz znanjei “zeleno svjetlo predsjednika Tu|mana”, koji je, u jednom razgovoru sa Martinom[pegeljom, potvrdio da je rije~ o takvoj vrsti jedinica pod komandom Glavnog stoèraHrvatske vojske. Na [pegeljevu tvrdnju da to nije tako, Franjo Tu|man je odgovorio:“Ja to ne mogu shvatiti” (M. [pegelj, SJE]ANJA VOJNIKA, str. 342).

General Ante Roso je, po [pegelju, samo formalno bio u Glavnom stoèru, gdjese “nikad nije pojavio s izvje{}em o tim jedinicama” i “bio odgovoran isklju~ivoministru obrane, kao {to su i ciljevi i zadaci njegovih jedinica bili isklju~ivo unadle`nosti tog ministra”. S tim u vezi, Martin [pegelj navodi da “ni GS HV nizapovjednici operativnih zona i brigada nisu nad njima imali nikakv nadzor nitipravo zapovijedanja” (Isto, str. 343). Zbog “svega toga”, Martin [pegelj je te formacije“doìvio kao paravojne”, pa je u vi{e izvje{taja predsjedniku Franji Tu|manu,Glavnom stoèru Hrvatske vojske, ministru obrane i Uredu za za{titu ustavnog poretka(Josipu Manoli}u) “dokumentirao njihovo postojanje i posve negativnu djelatnost”. Nakon toga je “ubrzo do{la zapovijed da se sve takve jedinice odmah uklju~e uformacije HV”. Me|utim, to se, po [pegelju, “nikad nije dogodilo”, jer je ministar odbrane “ jedno obe}avao, a drugo ~inio”, te su “specijalne jedinice postojale sve dokraja 1993. izvan bilo kakva sustavna i zakonskoga nadzora” (Isto).

Imaju}i u vidu ~injenicu da su iza “specijalnih jedinica” stajali ministar Gojko[u{ak i predsjednik Franjo Tu|man, koji “sve zna i da ih tolerira”, o~igledno da onenisu imale karakter paravojnih formacija. Tim prije, jer su te jedinice, po Martinu[pegelju, “nastale kao revolucionarne postrojbe ministra [u{ka, s ideologijomneofa{izma” (Isto, 342-346).

160 M. [pegelj, SJE]ANJA VOJNIKA, str. 343 i 405-406. Na~in formiranja,organizacija i druga pitanja u vezi sa tom jedinicom ministar Gojko [u{ak je, poMartinu [pegelju, odredio “mimo nadzora GS HV ili bilo kojega zapovjedni{tvaHV” (Isto, str. 343).



2. Bataljon (bojna) Frankopan, pod komandom pukovnika IlijeTota, je po~etkom aprila 1992. stigao u Bosnu i Hercegovinu, na rati{te

kod [ujice.161

3. êta Uskok iz Osijeka162 i dr.

Hrvatska vojska je, pod zapovjedni{tvom generala Bobetka, dugo planirala osvaja~ku ofanzivu Hrvatske vojske u Bosni i Hercegovini -zauzimanje doline Neretve i posebno gradove âpljinu, Mostar iStolac. Nakon zauzimanja âpljine,163 Hrvatska vojska je izvela

996

Stanje u toj jedinici dobro je prikazano u izvje{taju Glavne inspekcije Ministarstvaobrane, od 11. marta 1992. S tim u vezi, zanimljivo je ista}i podatak da je zapovjednik pukovnije Kralj Tomislav, brigadir Dajdà, po~etkom marta 1992, sa Antom Rosom,

mobilisao 150 motornih vozila od Jadrantransa i predao ih Stoèru u Grudama, te jevozila iz Republike Hrvatske stavio u slu`bu kolaboracionisti~kih jedinica Hrvatskevojske — Hrvatskom vije}u obrane (Isto, str. 405-406).

161 Isto, str. 344. Bataljon Frankopan, sastavljen, uglavnom, od “boraca saratnim iskustvom sa svih boji{ta”, pod komandom pukovnika Ilije Tota, je formalno,sa bataljonom “Zrinski” bile u sastavu Brigade Zrinski-Frankopan. Komandant te brigade bio je Ante Roso. Komandant bataljona Zrinski bio je pukovnik MilenkoFilipovi} (Isto, str. 344-345).

Pukovnik Ilija Tot je bio legionar, koji je 1991. stigao u Republiku Hrvatsku. Bio je“pravi vojnik, najobrazovaniji i najsposobniji me|u njima, i jedini s ~asni~kim ~inom”. Nakon nekoliko dana poslije dolaska u [ujicu, gdje su snage JNA, pukovnika Ratka Mladi}a

“potpuno razbile odbranu, koja je bila u rasulu”, Ilija Tot je preuzeo komandu i u“nekoliko dana postigao visok stupanj organizacije Operativne zone”. On se otvorenosukobio sa generalom Antom Rosom, kada je u Hercegovini (Prozoru i Tomislavgradu)“vidio op}i nered, plja~ku i maltretiranje stanovni{tva, te usta{ke simbole i slavljenjeNDH”. Pozvan je u Zagreb, te ga Ante Roso, smijenio i za komandanta bataljona postavio satnika, a kasnije bojnika, Brunu Zori}a Zulu (zapravo: Ivan Zori} - Zulu -vidi: str. 991-992), tako|e legionara, kriminalca po zanimanju. Ilija Tot se ponovovratio u Francusku (Isto, str. 344).

162 Isto, str. 345.

163 AIIZ, inv. br. 2-1690, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta,Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/47, UR. broj: 6030-01/92-1,Plo~e, 25. april 1992. — Zapovjedni{tvu Sektora za [iroki Brijeg, îtluk, Ljubu{ki iâpljinu, n/r general bojnik Slobodan Praljak; J. Bobetko, nav. dj., str. 27, 125-126,219-247, 249, 263 i 270-271. Prije operacije âgalj Hrvatska vojska je zauzela âpljinu.General Praljak je, sa snagama pod svojom komandom i sa ne{to dobrovoljaca izpodru~ja Sunje, napadao âpljinu (napad je trajao 2-3 dana). Traìo je podr{kutopni{tvu 156. brigade, koje je bilo locirano u {irem podru~ju Gabele. Snage HVO-a



napadnu operaciju u dolini rijeke Neretve, pod nazivom âgalj. Naime, rije~ je o operaciji Hrvatske vojske, radi zauzimanja ju`nog

dijela Bosne i Hercegovine, koju je general Bobetko temeljito pripremaou cilju istjerivanja velikosrpskog agresora s lijeve obale Neretve izauzimanja Stoca i Mostara.164 Janko Bobetko je smatrao ako se neovlada lijevom obalom Neretve, sa svim dominantnim kotama, nije bilomogu}e izvoditi operacije dublje prema Dubrovniku, “ jer je prijetilaopasnost da nas ~ak i puste prema jugu, ali i odsijeku odstupnicuu {irem podru~ju Gabele i Metkovi}a”.165

General Bobetko je (u periodu od kraja aprila do sredine jula 1992.)izdao brojne zapovjesti kojima su regulisana sva organizacijska pitanja,du`nosti, kako pojedinaca, tako i sektora, “u pripremi hercegova~kog

prostora za predstoje}e operacije, koje su se odnosile na istjerivanje~etnika i Jugovojske iz doline Neretve, zauzimanju grada Mostara,a {to je uvjetovalo daljnji produètak ofenzivnih djelovanja nadubrova~kom boji{tu”. Te su mjere bile “uvjet za pripremu budu}e

997

Mostar kontrolisale su i dràle u okruènju âpljinu. Poslije toga âpljina je zauzeta i posluìla je kao baza u izvo|enju operacije âgalj (Isto).

I jedna ~eta Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) je u~estvovala u zauzimanjuâpljine i kasnije je u{la u sastav Hrvatske vojske i u~estvovala u svim operacijama uHercegovini (Isto).

164 J. Bobetko, nav. dj., str. 249. General Bobetko je procjenjivao da }e velikosrpskiagresor presje}i Hrvatsku na dva dijela u dolini Neretve, jer je to, po njemu, “stari sanSrbije: da do|e na more i da zauzme luku Plo~e” (Isto, str. 27).

Velikosrpski agresor je krajem aprila 1992. prikupio elitne snage iz Srbije (iz Ni{ai drugih gradova) i krenuo u napad u pravcu: Neum, Metkovi}, Plo~e. Cilj im je bioizbijanje na lijevu obalu Neretve, spaliti Neum i do}i u dolinu Neretve. Borba je trajalatri dana i tri no}i. Hrvatska vojska je, po generalu Bobetku, izdràla taj udar, prepolovila velikosrpske snage (slomila im ki~mu), nakon ~ega je po~elo njihovo povla~enje i mijenjanje borbenog poloàja. (Isto, str. 125-126).

Velikosrpski agresor je, po Janku Bobetku, pregrupisao snage i krenuo u pravcurijeke Neretve. U drugoj polovini aprila “skupljena je poprili~no velika vojna snagaza izvr{enje kona~nog zadatka, zna~i udar na Neretvu” (Isto, str. 132).

Najve}a opasnost za Hrvatsku je, pi{e general Bobetko, bilo odsjecanje ili presjecanje ju`nog dijela voji{ta. Prema njegovoj procjeni neprijatelj je pripremao svestran udar,~iji su osnovni pravci vodili ovladavanju dolinom Neretve, te da im je krajnja ta~ka bilaluka Plo~e (Isto, str. 200).

165 Isto, str. 263.





kao {to su granice u i ju`no od Mostara (rijeka Neretva i granicaBanovine Hrvatske),168 u skladu sa osvaja~kom politikom i praksom

Slobodana Milo{evi}a i Franje Tu|mana, te njihovih kolaboracionista,o zauzimanju i podjeli Bosne i Hercegovine. JNA se u Operacijiâgalj, u duhu dogovora o razgrani~enju teritorija (u Kara|or|evu iGracu) povukla.169 Teritorijalna razgrani~enja ovdje su realizovana naterenu. Pri tome su se jedinice velikosrpskog agresora povukle izMostara i Stoca, a te prostore zauzela Hrvatska vojska. Povla~enjeJNA iz doline Naretve pratilo je povla~enje Hrvatske vojske izBosanske posavine (osim ora{kog dèpa).170

Operacijom âgalj Hrvatska vojska je, po Bobetku, definitivnoi zauvijek odbranila i sa~uvala hrvatski narod u Hercegovini i stvorila“povoljne uvjete za stvaranje vojske…”. Samom operacijom stvorenisu “vrlo povoljni operativni uvjeti za kona~nu operaciju na Ju`nomvoji{tu, ~iji je osnovni cilj bio istjerivanje crnogorskog agresora iizbijanje na Prevlaku, {to zna~i deblokiranje Dubrovnika ivra}anje ukupnog teritorija...”.171 U takvoj situaciji Hrvatska vojska

999

168 Z. Tomac, nav. dj., str. 36-37.

169 Operacija âgalj u dolini Neretve je, po generalu [pegelju, pretvorena “unastupanje i povla~enje - neuredno nastupanje Bobetkove grupacije i neurednopovla~enje crnogorske vojske” (RAT… , str. 134).

170 Z. Tomac, nav. dj., str. 76. Poslije sporazuma Karadì} - Boban “dolazi doprekida neprijateljstava sa srpskim formacijama u Bosni i Hercegovini”. “...Neprijateljstva izme|u HV i HVO, s jedne strane, i srpske vojske, s druge strane,gotovo su prestala...”. Srpska vojska je, po [pegelju, u Operaciji osloba|anja jugaHrvatske i zauzimanja ju`ne Hercegovine (Operacija âgalj) uzmakla. S tim u vezi, onopravdano postavlja pitanja - “ima li to kakve veze sa Bosanskom posavinom? Je liobavljena trampa juga Hrvatske za Bosansku posavinu ?”. Postavljaju}i ta pitanja, onnavodi kako, “bez obzira na odgovor, valja imati na umu da su na oba mjesta bitke bileprave, da su vo|eni borbeni okr{aji, da se ginulo, jer su akteri rata zbog vlastite isvjetske javnosti morali dogovor maskirati smrtima svojih vojnika na boji{nicama.Za te vojnike rat je bio surova stvarnost, a ne salonska kombinatorika” Posavini ina jugu Hrvatske vo|eni te{ki borbeni okr{aji (M. [pegelj, nav. dj., str. 359-362). Takav

razvoj doga|aja bio je u skladu sa Sporazumom Karadì} - Boban, nakon ~ega su prestali razlozi za “oruàne sukobe izme|u Hrvata i Srba na cijelom teritorijuBosne i Hercegovine” i stekli se uslovi za “arbitra`no razgrani~enje” (Z. Tomac,nav. dj., str. 37).




je vladala “Mostarom, Bugojnom, Travnikom, Jajcem, Konjicom idrugim manjim i ve}im dijelovima”.172

Hrvatska vojska je, po generalu Janku Bobetku, u~estvovala u“obrani i ~i{}enju svoga teritorija od ~etnika” (“Hrvatska vojska ihrvatski narod u Hercegovini, te HVO”). Hrvatska vojska je, po njemu,

branila “hrvatski narod od, jasno, zajedni~kog neprijatelja”.173

Po zavr{etku Operacije Bobetko je upozorio Matu Bobana i“ostale odgovorne ljude u Hercegovini da brzo formiraju vladu uMostaru, napuste Grude i pristupe formiranju vojske, jer daljnjitijek doga|aja moè poprimiti i druge smjerove...”.174

General Bobetko je 14. juna 1992, suprotno me|unarodnom pravu

i protiv volje dràvnog rukovodstva Republike Bosne i Hercegovine,izvr{io mobilizaciju njenog stanovni{tva u vojne (kolaboracionisti~ke)formacije susjedne dràve. On je “na temelju ukazane potrebe zadokazivanjima pripadnosti postrojbi HVO”, izdao Naredbu oizdavanju vojnih iskaznica pripadnicima jedinica Hrvatskog vije}aobrane. Svim pripadnicima jedinica Hrvatskog vije}a obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosna trebalo je izdati vojne iskaznice najkasnije do30. juna 1992.175

General Bobetko je 15. i 16. juna 4. brigadi (4. bataljon) Zboranarodne garde, 156. brigadi i Takti~koj grupi - 2 (TG-2), te dijelu

snaga Hrvatskog vije}a obrane, izdao naredbu “za aktivnu obranu” i“za podr{ku snaga u djelovanju na Stolac”.176

1000

172 Isto.

173 Isto, str. 273. Hercegovina je, za generala Janka Bobetka, “ ju`ni dio hrvatskogteritorija” (Isto, str. 275). S tim u vezi, on tvrdi da je Hrvatska vojska o~uvala i“dolinu Neretve, Hercegovinu” (Isto, str. 291).

174 Isto, str. 270.175 AIIZ, inv. br. 2-1705, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e

obrane, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, IZM Grude, Grude, 14. lipanj 1992, Izdavanje

vojnih iskaznica pripadnicima postrojbi HVO, objavljeno u: J. Bobetko, nav. dj., str. 234.Izdavanje vojnih iskaznica za pripadnike Glavnog stoèra HVO-a (IZM — Grude)

bilo je, po toj naredbi, u isklju~ivoj nadle`nosti pravne slu`be Glavnog stoèra HVO-a, “a za ostale pripadnike postrojbi HVO pravne slu`be OS HVO HZ H-B” (Isto).

176 J. Bobetko, nav. dj., str. 235-238.



Na podru~ju Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, general Bobetko je bio apsolutni komandant, o ~emu postoje brojni dokumenti. Me|u njima

ukaza}emo, primjera radi, na njegovu zapovijed (Klasa: 8/92-01/150,Ur. broj: 1080-01-01-92-1), od 18. juna 1992, koju je uputio oficirimaIvanu Andabaku i Jasminu Jaganjcu. On je, nakon zauzimanja isto~neobale rijeke Neretve i grada Mostara, “a u cilju sre|ivanja bojnogporetka na dostignutim crtama, potpune kontrole vojnih objekatai evidencije ratnog plijena”, navedenim oficirima naredio :

- da zapovjedni{tvo jugoisto~ne Hercegovine (Operativna grupaJIH Me|ugorje) iz Me|ugorja premjeste u Mostar ;

- na dostignutim crtama srede bojni poredak i pristupe inìnjerijskomure|enju ;

- izvr{e raspodjelu zona odgovornosti i svaku jedinicu u~ineodgovornom za dodijeljenu zonu ;

- dio topni{tva odmah prebace u {iri rejon Stoca, a vatrenodjelovanje usaglase sa jedinicama Hrvatskog vije}a obrane Stoca ;

- ofanzivno vojno djelovanje usmjere ka Bijelom Polju do“kona~nog oslobo|enja istog i presjecanja komunikacija prekoplanine Vele`”, odnosno do zauzimanja Bijelog Polja i {ireg podru~ja ;

- osvojene vojne objekte osiguraju straàma, odrede njihovekomandante, sa~ine popis inventara, te sprije~e otu|enje imovine ;

- sa~ine popis zaplijenjene opreme, posebno topni{tva, tenkova,

motornih vozila i streljiva svih vrsta ;- pristupe razminiranju objekata i glavnih komunikacija, koriste}i

potpuno obu~ene ekipe ;

- pristupe asanaciji boji{ta (“ubijene neprijateljske vojnikepokopati na odre|enim lokacijama uz evidenciju istih”) ;

- sprije~e odlaènje civila na lijevu obalu Neretve u {irem rejonuMostara (“Preko organa vlasti u Mostaru ne dozvoliti povratak izbjeglica do potpune sigurnosti gra|ana”) ;

- sprije~e (vojnom i civilnom policijom) provale u stanove, kra|e

imovine i bilo kakvo huligansko pona{anje ;- zarobljene “neprijateljske ‘oficire’” prebace iz Mostara u Plo~e(za realizaciju te zapovijedi odgovorni su bili brigadir Ivan Andabak i

bojnik Jasmin Jaganjac) ;

1001



- “ratni {tab odre|uje prioritet zadataka koje civilni organimoraju sprovesti” ;

- izvr{e mobilizaciju svih organa i civilnih slu`bi i uvedu radnuobavezu u cilju saniranja stanja u Mostaru.177

General Bobetko je pot~injenim jedinicama Hrvatskog vije}aobrane izdavao naredbe i o sprovo|enju zarobljenika,178 o organizacijiza{tite privrednih objekata u Mostaru,179 upu}ivanju tenkovskih posadaza Mostar 180 i dr.

Na podru~ju Kupre{ke visoravni Republika Hrvatska je u prvoj polovini aprila 1992. angaòvala ~etiri brigade Hrvatske vojske :

- 1. brigade;

- 106. (Osije~ka) brigada;- 109. (Vukovarska) brigada;

1002

177 AIIZ, inv. br. 2-1710, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta,Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/150, UR. broj: 1080-01-01-92-1,Plo~e, 18. juni 1992. — N/r Gosp. Andabak, n/r Gosp. Jaganjac.

178 J. Bobetko, nav. dj., str. 239. Tako je 18. juna 1992. izdao takvu naredbuZapovjedni{tvu HVO-a Mostar. Sve “zarobljene neprijateljske oficire i civile, kojisu imali odre|ene funkcije u strukturama neprijateljske vlasti”, trebalo je u toku no}i18. juna 1992. sprovesti u zatvor Plo~e. Za predaju zarobljenika i zarobljenih dokumenata bio je odgovoran bojnik Jasmin Jaganjac. Preuzimanje zarobljenika “izvr{i}e gosp.

Ivan PENGA”, koji “posjeduje zna~ku Vojne policije RH, br. 0207”. Stanica MUP-aGrude bila je obavezna da osigura vozila za prevoènje zarobljenika i vozilo za pratnju.

179 Isto, str. 240. S tim u vezi, general Janko Bobetko je 29. juna 1992, imaju}i uvidu “neophodnost funkcioniranja pojedinih gospodarskih objekata u Mostaru(HE Salakovac, HE Mostar, Aluminijski kombinat, Soko, itd.)”, Operativnoj grupiJugoisto~na Hercegovina (JIH) Me|ugorje (“n/r gosp. Zdravko Andabak ”) izdao Naredbu da izradi planove odbrane svih va`nih privrednih objekata i osigura njihovuza{titu. Teì{te u planiranju trebalo je “staviti na obranu od napada na objekte i naprotivdiverzantsko osiguranje”.

180 Isto, str. 241; AIIZ, inv. br. 2-1712, Republika Hrvatska Zapovjedni{tvoJu`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/165, UR. broj:1080-01-92-1; Plo~e, 30. juni 1992. — Op}inskom stoèru HVO [iroki Brijeg, N/r

gosp. Petru âvaru.Zapovjednik Ju`nog voji{ta, general zbora Janko Bobetko je, “u cilju stabilizacije

fronta u Podvele`ju”, 30. juna 1992. izdao Naredbu Op}inskom stoèru HVO [irokiBrijeg (“n/r Petru âvaru”) o upu}ivanju tenkovskih posada za Mostar i “osiguranjesustava veze”.



- 126. (Sinjska) brigada (dio).181

I u Bosanskoj posavini su u prolje}e i ljeto 1992. bile razmje{teneodre|ene jedinice Hrvatske vojske. Te snage su u tom dijelu Bosne iHercegovine djelovale u okviru Operativne grupe Isto~na Posavina, ~ije

je sjedi{te bilo u Slavonskom Brodu. Zapovjednik te operativne grupe bio je pukovnik Vinko [tefanek. On se u raspoloìvim dokumentima(“Vojna tajna. Strogo povjerljivo”) Zapovjedni{tva Hrvatske vojske

— Operativna grupa Isto~na Posavina maja i juna 1992. pojavljuje ikao zapovjednik Hrvatskog vije}a obrane.182

1003

181 AIIZ, inv. br. 2-85, Komanda 2. Vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36 - 2000, 5. april 1992. - G[ OS SFRJ - Operativni centar, BORBENI I

OPERATIVNI IZVE[TAJ; Isto, inv. br. 2 - 86, Komanda 2. Vojne oblasti, Operativnideùrni tim, Str. pov. br. 10/36 - 2025, 6. april 1992.- G[ OS SFRJ - Operativni centar,Komandi 2. VO na RKM, BORBENI I OPERTIVNI IZVE[TAJ; Isto, inv. br. 2 - 87,Komanda 2. Vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36 - 1987, 2. april1992. - G[ OS SFRJ - Operativni centar, BORBENI I OPERATIVNI IZVE[TAJ; Isto,inv. br. 2 - 89, Komanda 2. Vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36 -1957, 3. april 1992. - G[ OS SFRJ - Operativni centar, BORBENI I OPERATIVNIIZVE[TAJ; Isto, inv. br. 2 - 90, Komanda 2. Vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36 - 2050, 7. april 1992. - G[ OS SFRJ - Operativni centar, Komanda 2. VOna RKM, BORBENI I OPERATIVNI IZVE[TAJ; Isto, inv. br. 2 - 91, Komanda 2.Vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36 - 2082, 8. april 1992. - G[ OSSFRJ - Operativni centar i Komandi 2. VO - RKM, OPERATIVNI I BORBENI IZVE[TAJ;Isto, inv. br. 2 - 93, Komanda 2. Vojne oblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br.10/36 - 2125, 10. april 1992. - G[ OS SFRJ - Operativni centar i Komandi 2. VO naRKM, BORBENI I OPERATIVNI IZVE[TAJ; Isto, inv. br. 2 - 94, Komanda 2. Vojneoblasti, Operativni deùrni tim, Str. pov. br. 10/36 - 2150, 11. april 1992. - G[ OS SFRJ- Operativni centar i Komandi 2. VO na RKM, BORBENI I OPERATIVNI IZVE[TAJ

Navedene brigade Hrvatske vojske izvodile su borbena dejstva protiv JNA na pravcu: [ujica—Tomislavgrad. One su u prvoj polovini aprila 1992. pora ene i najve}imdijelom razbijene, pri ~emu su imale oko 250-300 mrtvih i znatno ve}i broj ranjenih.U tim borbama jedinice 9. korpusa JNA su zarobile nekoliko stotina cijevi pje{adijskognaoruànja, ve}i broj “zolja”, ru~nih baca~a, jednu samohotku, jedan tenk T-55, trikontejnera, ~etiri rovokopa~a i osam motornih vozila sa municijom (AIIZ, inv. br. 2 - 94).

182 AIIZ, inv. br. 2-2225, Hrvatsko vije}e obrane, Hrvatska zajednica Bosanska posavina, Broj: 06-05/92. /Slavonski Brod/, 16. maj 1992. - Bos./ansko/ Brodskoj brigadii drugima; AIIZ, inv. br. 2-2230, Hrvatsko vije}e obrane, Hrvatska zajednica Bosanska posavina, Klasa: 8/92-01, Ur. broj: BP-01/92-13 /Slavonski Brod/, 25. maj 1992. - 107. brigadi HVO Grada~ac; AIIZ, inv. br. 2-2232, Hrvatsko vije}e obrane, Hrvatskazajednica Bosanska Posavina, Klasa: 035-01/92-01, Ur. broj: BP-01/92-37, SlavonskiBrod, 13. juni 1992. — 101. br/igadi/ HVO.



Objavljivanjem sporazuma Boban-Karadì}, 6. maja 1992., “oprestanku rata izme|u Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini”,

rukovodstvo 108. Slavonsko-brodske brigade, suprotno Tu|manovimdogovorima s Milo{evi}em i Karadì}em oko podjele Bosne i Hercegovine,donijelo je odluku o “osloba|anju Bosanske posavine”. U tom su procesu“vrlo brzo pro{irili oslobo|eni teritorij na Odàk i 16 km udubinu”, pri ~emu su uni{tili 32 “neprijateljska tenka”.183

U Bosanskoj posavini su maja 1992. djelovale sljede}e jediniceHrvatske vojske :

- 108. brigada ZNG;

- 131. brigada;

- 139. brigada;- 157. brigada;

- Takti~ka grupa 123 (TG-123) ;

- 2. motorizovani artiljerijski divizion Operativne zone Osijek .184

Pukovnik Vinko [tefanek je 21. maja 1992. izdao Zapovjed ouspostavljanju IZM - istok artiljerijskih jedinica u Odàku. Tom jenaredbom utvrdio zadatke tog isturenog komandnog mjesta,185 vrijeme

1004

183 Z. Tomac, nav. dj., str. 69-73.

184 AIIZ, inv. br. 2-2227, Republika Hrvatska, Hrvatska vojska, OG Isto~na Posavina, Klasa: 8/92-01, Broj: OG-01-92-192/2, Slav/onski/ Brod, 21. maj 1992,ZAPOVJED; Isto, inv. br. 2-2650, Komanda 5. korpusa, 29. mart 1992, Stara Gradi{ka — Komandi 30. partizanske divizije.

Na podru~ju Bosanskog Broda marta 1992. nalazili su se dijelovi 108. brigadeZNG, koja je bila raspore|ena u okolnim selima oko tog grada (AIIZ, inv. br. 2-2650,Komanda 5. korpusa, 29. mart 1992, Stara Gradi{ka — Komandi 30. partizanske divizije).

185 Isto. Zadaci IZM — istok su, po toj naredbi, bili:

“- Uvezati topni~ke postrojbe pridodane OG, a koje }e djelovati u isto~nomsektoru sastava:

2. MAD (2 bat. haubica 152, odjeljenje NORA) bat. samohodnih haubicaSOI ‘GVOZIKE’;

vod haubica 203 mm;

protuoklopni vod;

- Povezati se sa OD@A^KOM br. /brigada — prim. S. ^./, [ama~kom br.,



uspostavljanja,186 nosioca realizacije,187 saradnike u realizaciji,188 logisti~ku podr{ku189 i raspored topni~kih jedinica.190 Pored toga, pukovnik Vinko

1005

na{im snagama u MODRIÎ, GRADA^CU, ORA[JU, kao i sa postrojbama HVkoje }e djelovati ili ve} djeluju na isto~nom sektoru (139. br., 157. br., TG 123).

- Maksimalnim pra}enjem situacije na boji{tu i koordinacijom aktivnopodràvati na{e snage, vr{iti stalno uznemiravanje neprijatelja ostvaruju}i vatrepo upori{tima neprijatelja nep. topni~kim postrojbama, zapovjednim mjestima,skladi{tima i komunikacijama” (Isto).

186 Isto. S tim u vezi, u toj naredbi je stajalo sljede}e: “Uspostavi IZM-istok pristupiti odmah. Aktivnost IZM-istok od trenutka uspostave 24 sata na dan dopovla~enja ove zapovijedi. Ustrojstvo i raspored rada bit }e regulirani posebnomzapovje{}u” (Isto).

187 Isto. “Za uspostavu i rad IZM-istok zaduèn je zapovijednik 2. MAD-a/motorizovani artiljerijski division — prim. S. ^./ OZ /Operativna zona — prim. S. ^./Osijek, koji je ujedno i zapovjednik pridodanim postrojbama i za svoj radodgovara zap. OG i na~elniku topni{tva OG” (Isto).

188 Isto. “Za uspje{an rad IZM-istok koristiti ~asni~ki kadar iz Zapovjedni{tva2. MAD-a, OG i 108. br. ZNG. Vezu uspostaviti pomo}u MTS 2. MAD-a, OG izapovjedne baterije 108. br. ZNG” (Isto).

189 Isto. “Sve topni~ke postrojbe OG logisti~ki se naslanjaju na brigade na~ijim zonama odgovornosti budu raspore|ene, a zapovjedno na IZM-istok. Zaprobleme logistike koji ne budu rje{ivi u brigadi na ~ijoj zoni budu raspore|enepostrojbe osloniti se na OG i logistiki 108. br. ZNG”.

Brigade koje su do te naredbe raspolagale “predmetnim postrojbama du`ne suodmah sa ovom zapovje{}u upoznati postrojbe i staviti ih na raspolaganje OG,odnosno IZM-istok sa cjelokupnom koli~inom topni~kog streljiva sa kojimraspolaù” (Isto).

190 Isto. IZM-istok, odnosno komandant 2. MAD-a, Jozi}, bio je duàn odmah da pristupi “rasporedu topni~kih postrojbi kako slijedi:

- VP prve haubi~ke baterije, 2. MAD-a u reonu s. [TITAR sa sektoromdjelovanja od s. LEPENICA isto~no do s. G. SLATINA zapadno.

- VP odjeljenje ‘NORA’ u reonu s. [TITAR sa sektorom djelovanja s. GORICEisto~no do s. GORNJI @ABAR zapadno.

- VP voda haubica 203 mm u reonu s. SIKIREVCI sa sektorom djelovanja s.

MILO[EVAC zapadno (kota 94) do s. ZASJEKA (trigonometar 86).- tre}u haubi~ku bateriju 2 MAD-a za prvo vrijeme razdvojiti na dva

vatrena voda i to:

VP prvog voda u reonu s. JARUGE sa sektorom djelovanja s. MILO[EVACzapadno (kota 94) do s. BATKU[A (trigonometar 87) isto~no.



[tefanek je tom naredbom, tako|e, utvrdio i zadatak topni{tva 139. brigadeHrvatske vojske,191 ukazao na potrebu ispo{tovanja i ulaganja maksimalnih

napora i raspoloìvih materijalno-tehni~kih sredstava za realizaciju tenaredbe,192 utvrdio vrijeme otpo~injanja i zavr{etka izvr{enja te naredbe,193

kao i vrijeme izvje{tavanja (u pisanoj formi) Zapovjedni{tva Operativnojgrupi o “stupnju izvr{enosti” i “o izvr{enom”.194

Pukovnik Vinko [tefanek, visoki oficir Hrvatske vojske, je maja1992, u svojstvu i komandanta Hrvatske vojske - Operativne grupe Isto~na

1006

VP drugog voda u reonu s. POTOÂNI. Oru|a rasporediti na tri pravca i toprema s. KRU[KOVO POLJE, brdu VISIBABA (trigonometar 292) i s. BETNJAMALA (kota 122).

- VP baterije SOI ‘GVOZIKA’ u reonu s. POTOÂNI sa polukru`nimdjelovanjem od BOS. [AMCA isto~no do DOBRA VODA (trigonometar 362) zapadno.

- Protuoklopni vod upotrijebiti za zatvaranje tehno pravaca dolinom rijekeBosne prema Modri~i i iz pravca DOBRINJA prema MODRIÎ ovisno o razvojusituacije na boji{tu” (Isto).

191 Isto. “Zadatak topni{tva 139. br. je da povu~e haubice 122 mm M 38 saVP u reonu s. JARUGE i tako osloboditi reon VP za zaposjedanje vodom tre}ebaterije 2. MAD-a. Da sa baterijom MB 120 mm zaposjedne VP u {irem reonuSLAVONSKOG [AMCA sa zadatkom pokrivanja art. vatrom s. ODMUT, s.TURSINOVAC, s. TI[INA, BOSANSKI [AMAC. Ova postrojba du`na je da sedirektno radio vezom uveè za IZM-istok, te da po njihovom zahtjevu otvorivatru. M. B. bateriji za izvr{enje zadatka osigurati 1,5 BK streljiva. Ostale

topni~ke postrojbe iz mati~nog sastava 139. br. kao i eventualne pridodanepostrojbe koje ovom zapovje{}u nisu izuzete iz 139. brigade upotrijebiti napravcima djelovanja brigade. Plan upotrebe sa radnom kartom topni{tva na karti1 : 50000, kao i stanjem MTS i raspoloìvim topni~kim streljivom dostavitina~elniku topni{tva OG Isto~na Posavina” (Isto).

192 Isto. “Sve postrojbe od samostalnih bataljuna do brigada koje djeluju naisto~nom dijelu odgovornosti OG du`ne su ispo{tovati ovu zapovijed i uloìtimaksimalni napor i sva raspoloìva MTS da se ono {to prije ostvari” (Isto).

193 Isto. Sa izvr{enjem te naredbe trebalo je “otpo~eti odmah, a do 12,00 satidana 23. 05. 1992. god. ju izvr{titi u potpunosti” (Isto).

194 Isto. S tim u vezi, na kraju naredbe je stajalo: “Pismeno izvje{tavatizapovjedni{tvo OG svakodnevno do 20,00 sati o stupnju izvr{enosti, a dana 23. 05.

1992. do 15,00 sati pismeno izvjestiti o izvr{enom” (Isto).Pukovnik [tefanek je navedenu naredbu dostavio Operativnoj zoni Osijek (“n/r

gen. Luci}a”), 100. i 157. brigadi Hrvatske vojske, zatim TG 123. brigade Hrvatskevojske, 2. MAD-u OZ Osijek, kao i brigadama HVO-a: Odà~koj, [ama~koj, Modri~koj,Grada~a~koj i Ora{koj (Isto).



Posavina i komandanta Hrvatskog vije}a obrane Hrvatske zajednice Bosanska Posavina izdavao naredbe i svim brigadama Hrvatskog vije}a

obrane u Bosanskoj posavini. On je 16. maja 1992. tim brigadama, “usvezi razvoja situacije na rati{tu BiH, a {to kvalitetnijeg zapovjedanjapostrojbama i njihove upotrebe”, izdao naredbu “da se pristupiodgovorno zavr{etku ustrojstva zapovjedni{tva brigada sa njenimsvim dijelovima, rodova i slu`bi”, odre|uju}i pri tome i “krajnji rok zadostavu izvje{}a o ustrojstvu postrojbi, zapovjedni~kog mjesta ipopisa MTS u postrojbama” (“19. 05. 1992. godine do 12,00 sati”).195

Zapovjednik Operativne grupe Isto~na Posavina, pukovnik Vinko[tefanek, je 20. maja 1992. “svim ~lanovima OG”, tj. i svim brigadamaHrvatskog vije}a obrane u Bosanskoj posavini, izdao naredbu o odre|ivanjuosoba (po dvije) za obuku u Zagrebu na telekomunikacijskim sistemimaveza, a “za potrebe odràvanja veza na podru~ju OG”.196 Sljede}eg

je dana pukovnik Vinko [tefanek, “za potrebe ostvarivanja kvalitetnijeveze sa Operativnom grupom”, svim brigadama Hrvatskog vije}a obraneu Bosanskoj posavini izdao naredbu o imenovanju kurira za prijem-

predaju po{te u Operativnoj grupi.197

Sve jedinice Hrvatskog vije}a obrane u Bosanskoj posavini bilesu (maja i juna) 1992. podre|ene Hrvatskoj vojsci, odnosno Operativnojgrupi Isto~na Posavina u Slavonskom Brodu, ~iji je zapovjednik bio

1007

195 AIIZ, inv. br. 2-2225, Hrvatsko vije}e obrane, Hrvatska zajednica Bosanska

posavina, Broj: 06-5/92, /Slavonski Brod/, 16. maj 1992. — Bos./ansko/ Brodskoj brigadi i drugima.

196 AIIZ, inv. br. 2-2226, Republika Hrvatska, Hrvatska vojska, Operativna grupa Isto~na Posavina, Klasa: 8/92-01, Ur. broj: OG-01-92-199/2, Sl/avonski/ Brod, 20. maj1992. — Svim ~lanicama OG.

Tom su naredbom utvr|eni: broj (po dvije osobe), uslovi koje kandidati treba daispunjavaju (telekomunikacijski ili elektroni~arski smjer, te elektroni~arski ilienergeti~arski smjer), mjesto (Zagreb), vrijeme trajanja (3-5 dana), uslovi smje{taja,na~in prijavljivanja i dr.

197 AIIZ, inv. br. 2-2228, Republika Hrvatska, Hrvatska vojska, OG /Operativnagrupa/ “Isto~na Posavina”, Klasa: 8/92-01, Broj: OG-01-92-107/21, Slav/onski/ Brod,

21. maj 1992. — HVO Bos. Brod i drugima.Tom je naredbom utvr|en na~in imenovanja kurira: “Imenovanje kurira izvr{iti

NAREDBOM /velika slova u originalu - prim. S. ^./, sa ovjerom zapovjednika brigade,a isti odmah da se javi u Operativnu grupu sa NAREDBOM /velika slova uoriginalu — prim. S. ^./ o postavljenju, kako bi mogli ustrojiti kurirsku vezu” (Isto).





zatim na ciljeve njegovih, tj. hrvatskih snaga (“na{ih snaga”),200 kao i“susjeda”,201 te “gotovost za napad”,202 zadatke jedinicama203 i dr.204

Zapovjednik Glavnog stoèra Bosanske posavine, pukovnik Vinko[tefanek, je 13. juna 1992. uputio dopis svim brigadama Hrvatskog vije}aobrane Bosanske posavine (101. brigada HVO Bosanski Brod; 102.

brigada HVO Odàk; 103. brigada HVO Derventa; 104. brigada HVOBosanski [amac; 105. brigada HVO Modri~a; 106. brigada HVO Ora{je;

1009

Dijelove TG-11 koji su pretrpili velike gubitke na teritoriji Bos. Broda prekoPodnovlja izvukao je preko r. Bosne, izvr{io pregupiranje snaga za aktivnodjelovanje sa ju`nog pravca ka Modri~i” (Isto).

200 Isto. 107. brigada HVO-a — Grada~ac “organizira kru`nu obranu teritorije

osloncem na teritorij gdje gravitira hrvatsko i muslimansko stanovni{tvo usudjelovanju sa dijelom snaga 104. br. Modri~a i 108. br. — Br~ko” (Isto).

201 Isto. U naredbi je stajalo: “U rejonu s. @ivkovo Polje, s. âdrak, s. Kornica — 104. br. HVO, a sa isto~ne strane teritorije Grada~ac snage 108. br. HVO — Br~ko, na sjevernom dijelu teritorije okupirani dijelovi op}ine Bos. [amac” (Isto).

202 Isto. U tom je cilju pukovnik [tefanek odlu~io: “Aktivnim djelovanjemizvr{iti napad i ovladati rejonom s. Donji Skugri} i na dostignutoj liniji utvrditiobranu u sudjelovanju sa snagama 104. br. HVO u s. @ivkovo Polje. U rejonu s.Kru{evica i s. Samarevac razoruàti neprijateljske snage. Na ostalim linijamazone odgovornosti organizirati upornu obranu” (Isto).

Pukovnik [tefanek je utvrdio i vrijeme gotovosti za napad: 27. maj 1992. u 7 sati.

203 Isto. S tim u vezi, pukovnik [tefanek je precizirao sljede}e zadatke:“5. 1. — Dijelom snaga 107. br. HVO sa posjednute linije aktivnim djelovanjem

ima zadatak:

Ovladati rejonom s. Borovo Polje i s. Donji Skugri}i (uklju~no crkva tt-149)i staviti pod kontrolu {iri rejon raskri`ja puteva, a na dostignutim linijamautvrditi obranu.

5. 2. — Dijelom snaga neutralizirati neprijatelja u rejonu s. Kru{evica i s.Samarevac razoruàvanjem ili aktivnim djelovanjem i sprije~iti mu spajanje saglavninom snaga” (Isto).

204 Isto. U svim jedinicama trebalo je “formirati protuoklopne grupe sasredstvima za blisku protivoklopnu borbu. Na svim pravcima, a na pogodnim i

tenkoprohodnim pravcima inìnjerijski urediti liniju obrane koriste}i maksimalnozapre~avanje sa zaprekama (jeèvi, tetraedri) u kombinaciji sa PT minama, aprepreke braniti” (Isto).

“Dinamiku djelovanja” trebalo je “koordinirati sa dijelom snaga 104. br.HVO u rejonu s. @ivkovo Polje” (Isto).



107. brigada HVO Grada~ac i 108. brigada HVO Br~ko), u kome ihobavijestio da }e se 14. juna 1992. (17 sati), u Zapovjedni{tvu Operativne

grupe u Slavonskom Brodu, odràti sastanak na kome “trebaju bitiobavezno prisutni zapovjednik brigade i zastupnik HVO za op}inupripadaju}e brigade”.205

U Stocu je sredinom 1992. bila 116. brigada Hrvatske vojske (izMetkovi}a), kao i odre|ene snage HOS-a. Na plato Dubrava 13. juna1992. stigla je tenkovska jedinica (tenkovi T-55) u sastavu 1. brigadeHrvatske vojske iz Zagreba, pod nazivom Tigrovi.206

U napadu na Novi Travnik juna 1992. u~estvovali su, pored jedinica HVO-a i HOS-a, i dijelovi 113. (Splitske) u sadejstvu sa 123.(Vara`dinskom) brigadom.207

Na podru~ju Bosanske posavine su sredinom i u drugoj polovini1992. bile angaòvane mnoge jedinice Hrvatske vojske, koje su, usadejstvu sa braniocima tog prostora, Hrvatima i Bo{njacima, nastojaleda zaustave srpsku ofanzivu i sprije~e probijanje koridora, odnosnouspostavljanje komunikacije Knin - Banja Luka - Bijeljina - Beograd.To su :

- 105. (Bjelovarska) brigada;

- 106. (Osje~ka) brigada;

- 108. (Slavonskobrodska) brigada;- 109. (Vukovarska) brigada;

- 111. brigada;

- 127. (Viroviti~ka) brigada;

1010

205 AIIZ, inv. br. 2-2232, Hrvatsko vije}e obrane, Hrvatska zajednica Bosanska posavina, Klasa: 035-01/92-01, Ur. broj: BP-01/92-37, Sl/avonski/ Brod, 13. juni 1992. — 101. brigadi HVO i drugima.

206 AIIZ, inv. br. 2699.207∴ZLOÎNI U VRBANJI JULA 1993, Sarajevo 2001, str. 97-98; S. Omeragi},

nav. dj., str. 155; AIIZ, inv. br. 2-2962, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatskovije}e obrane, Stoèr HVO Novi Travnik, Broj : 96, 11. juni 1992. - 6. bojni 1. A brigadeZagreb; ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragrafi 77, 83 i 91.



- 3 A brigada (1. bojna 3. brigade ZNG) ;

- Vojna policija iz sastava 68. bataljona vojne policije Osijek ;- Bataljon Kora}e i druge manje borbene grupe iz Poège i

Osijeka.208

Sredinom jula 1992. jedinice Hrvatske vojske u sjevernoj Bosnise, u skladu sa dogovorom u Kara|or|evu i konkretizacijom takveosvaja~ke politike od strane srpskih i hrvatskih kolaboracionista uGracu krajem aprila 1992. (o razgrani~enju dvije konstitutivne jedinicena podru~ju Kupresa i u Bosanskoj posavini), te razgrani~enja na terenu

1011

208 M. [pegelj, nav. dj., str. 338-340, 346 i 417-419. Na tom su podru~ju u estokimvi{emjese~nim borbama angaòvane brojne jedinice Hrvatske vojske, posebno 108. brigada, kao i druge jake borbene grupe, uklju~uju}i i Vojnu policiju iz sastava 68. bataljona vojne policije Osijek. Te su vojno-policijske snage, pored podru~ja SlavonskogBroda, djelovale i na podru~ju bosanske Posavine, gdje su uspje{no sara|ivale iinstruktivno djelovale “na vojno policijske postrojbe HVO koje su u formiranju”(Isto, str. 418-419).

Vojska SR Jugoslavije i srpske kolaboracionisti~ke snage su 28. juna 1992. probile uzak koridor kod Br~kog. I pored toga, branioci su jo{ dràli zna~ajne dijelovePosavine, uklju~uju}i Bosanski Brod i {irok pojas sela ispred njega, kao i mostobran uOra{ju. Za komandanta Slavonskog boji{ta postavljen je general Hrvatske vojske Stipeti}.

On je od generala Tusa, na~elnika Glavnog stoèra Hrvatske vojske, dobio zadatak dazaustavi izvla~enje jedinica Operativne grupe Isto~na posavina od Doboja prema Derventii Bosanskom Brodu i organizuje odbranu na dostignutim linijama (Isto, str. 338-340).

Odbrana je, i pored niza organizacijskih i logisti~kih problema, stabilizovana naliniji Obodski kanal — rijeka Ukrina — selo Kora}e, gdje su tri mjeseca vo|ene èstoke borbe. Na tom je frontu simboli~no angaòvano vi{e brigada Hrvatske vojske, izuzev108, koja je djelovala svo vrijeme. Od sredine avgusta angaòvane su i druge jediniceHrvatske vojske, odnosno ja~e borbene grupe (Isto).

Nakon slamanja srpske ofanzive, stvoreni su uslovi za protuudar, ~iji je nosilactrebalo da bude 108. brigada, koja je u tom cilju, u drugoj polovini septembra, planskiodmorena i popunjena. Uz tu brigadu, bilo je predvi|eno i angaòvanje 103. (Derventske) i101. (Bosanskobrodske) brigade HVO-a, koje su, tako|e, odmorene i djelimi~no popunjenenovim ljudstvom. Pored toga, u rezervi je bio i prvi bataljon 3. gardijske brigade. Nataj je na~in, po ocjeni generala Martina [pegelja, “stvoren vrlo povoljan odnos snagai objektivno se moglo ra~unati na uspjeh” (Isto, str. 338-339). Me|utim, dijelovi 3.A brigade (3. brigada ZNG) iznenada su napustili bojno polje prije nego {to su srpskesnage probile uzak koridor kod Br~kog — 28. juna 1992. (Isto, str. 339).



- u i ju`no od Mostara (juna 1992.), “raspadaju”.209 Tada je Hrvatskavojska otpo~ela sa povla~enjem iz Bosanske posavine. Vojni obveznici

“i Hrvati i Muslimani” “ostavljaju oru`je” i “zajedno sa drugimprogonjenima bjeè u dubinu teritorije Hrvatske i ni pod kojucijenu se ne}e vra}ati u Bosnu i Hercegovinu”.210

Situacija u Bosanskoj posavini je u drugoj polovini avgusta 1992. bila sve teà, posebno na Derventskom frontu, gdje je stanje bilo kriti~no.Do toga je do{lo zbog iznenadnog napu{tanja teritorija, razbijanja jedinicai pada teritorija u ve}ini bez borbi, posebno napu{tanje poloàja od strane108. brigade Hrvatske vojske, prije nego joj je do{la smjena. Zbog toga

je 101. brigada Hrvatskog vije}a obrane iz Bosanskog Broda “pretrpilaogromene gubitke, na desetine mrtvih i preko stotinu ranjenih”.211

108. brigada Hrvatske vojske, “najja~a, najopremljenija iodmorna”, ~im je uvedena na liniju fronta, no}u 5./6. oktobra izvuklase sa poloàja preko Save u Slavonski Brod “pod vrlo sumnjivimokolnostima”, bez znanja Komande Slavonskog boji{ta i Operativnegrupe Isto~na posavina. U takvoj situaciji poloàje su napustile i dvije

brigade Hrvatskog vije}a obrane (101. i 103.).212

Jedinice Hrvatske vojske i Hrvatskog vije}a obrane su bez borbenapu{tale front u Bosanskoj posavini.213 Zvani~ne komande bile su

1012

209 Isto, str. 413; Z. Tomac, nav. dj., str. 36-37. U su{tini je rije~ o konkretizaciji

teritorijalnog razgrani~enja, odnosno o srpsko-hrvatskoj podjeli Bosne i Hercegovine, po kome je velikosrpski agresor dobio {iroki koridor kroz sjevernu Bosnu i znatandio Bosanske posavine u zamjenu na podru~je Kupre{ke visoravni i dolinu Neretve.

210 M. [pegelj, nav. dj., str. 413.

211 Isto, str. 415-418.

212 Isto, str. 338-340.213 Isto. Pitanje “iznenadnog” izvla~enja Hrvatske vojske, odnosno napu{tanje fronta,

iz Bosanske posavine poku{ao je odgonetnuti general Martin [pegelj, koji je li~no u vi{enavrata, u svojstvu glavnog inspektora Ministarstva obrane Republike Hrvatske, bio uinspekciji u Bosanskoj posavini (mjesec dana je cijela inspekcija tamo bila). Kao i ostalisaradnici iz inspekcije, uvijek je dolazio do zaklju~ka da je u ta zbivanja “umije{an

netko nevidljiv, da se potezi vuku odnekud daleko, iz glave nekog svemo}nika”.Govore}i o tome, on tvrdi kako “niz ~injenica ostaje potpuno neprotuma~iv”. S timu vezi, on iznosi vi{e takvih ~injenica, kao {to su, izme|u ostalog: dijelovi 3A brigadesu, jo{ prije nego su srpske snage probile uski koridor kod Br~kog, 28. juna 1992,napustile bojno polje kod Modri~e i svojevoljno oti{le u Osijek, izjavlju}i da èle jedino



“stavljene u nemogu}u situaciju”, posebno zbog dvostrukogkomandovanja. Dolazili su “neki emisari iz Zagreba”, pojedina lica

iz Ministarstva odbrane Republike Hrvatske, kod niìh komandi,zapovjedaju}i im suprotno od naredbi generala Stipeti}a, komandantaSlavonskog voji{ta, da se povuku sa tog podru~ja, jer }e ih pregazititenkovi. Zbog “grubog kr{enja subordinacije (dvostruko zapovjedanje)do{lo je do velikog gubitka teritorija i jo{ ve}ih ljudskih gubitaka”.214

1013

u 160. brigadu, {to je, po Martinu [pegelju, rije~ o dezerterstvu; dijelovi nekih prikupljenih brigada Hrvatske vojske (2, 105, 111, 127. i 136.) su, kada je napredovanjesrpskih snaga zaustavljeno poslije probijanja koridora i krajem septembra stvorenaosnova za “osloba|anje Posavine i ofanziva prema Doboju”, nisu pre{le Savu “ili to~ine, ali se koji dan kasnije, ne uklju~iv{i se u odsudnu odbranu, izvla~e u Slavonski

Brod”; nakon {to je Komanda Slavonskog voji{ta, na ~elu sa generalom Stipeti}em,intervenisala i naredila da se tri brigade (108. Hrvatske vojske i 101. i 103. Hrvatskogvije}a obrane) vrate u Bosanski Brod, Komanda 108. brigade to, i pored obe}anja, nijeizvr{ila; ru{enje mosta izme|u dva grada (Bosanskog i Slavonskog Broda) od stranena~elnika inìnjerije 157. i 108. brigade Hrvatske vojske ([tokovi} i Tomaki}), uzznanje i pomo} Specijalne policije iz Slavonskog Broda, i pored nastojanja KomandeSlavonskog boji{ta da se po svaku cijenu sa~uva most preko Save izme|u dva grada.

U fazi izvla~enja snaga od Doboja i poku{aja organizacije odbrane na prilazimaDerventi i Brodu na frontu su se pojavili generali Slobodan Praljak i Pavao Miljavac,te mnogi drugi, {ire}i defetizam, ~ime su uzrokovali odlazak Hrvatske vojske s fronta.U tome je bio umije{an i general êrmak, te politi~ko rukovodstvo Slavonskog Broda,s gradona~elnikom Meterom (Isto, str. 340).

Na osnovu navedenih i drugih ~injenica generali Martin [pegelj i Petar Stipeti}su zaklju~ili da je izvla~enje jedinica iz Bosanskog Broda “~in otvorene diverzije iizdaje” i da su “glavni razlog sloma nedefinirani i nejasni stavovi slu`bene politikeoko angaìranja postrojbi HV u bosanskoj Posavini”. Takav zaklju~ak, potkrijepljen podacima, saop{tili su nezavisno jedan od drugog u pisanom i usmenom obliku predsjedniku Tu|manu i ministru odbrane [u{ku, te dio dokumentacije predali i Ureduza za{titu ustavnog poretka. Tu|man je formalno formirao Komisiju da navodno istraìrazloge pada Posavine, “ali je to bio potez kojim se poku{avala umiriti javnost”(Isto, str. 340-341).

Tako su “branitelji Posavine”, po Martinu [pegelju ne znaju}i da je sve dogovoreno,ginuli “u unaprijed izgubljenoj bici, a da sve bude jo{ lu|e, lako je mogu}e da zadogovor ne znaju ni ~etnici, koji, tako|er, trpe velike gubitke” (Isto, str. 338).

214 Isto, str. 415-418. U razja{njavanju pojave panike Martin [pegelj je, usvojstvu glavnog inspektora Ministarstva obrane Hrvatske, gdje je 16. i 17. jula 1992.obi{ao Slavonski i Bosanski Brod, do{ao do vi{e podataka “da pojedine politi~keosobe iz Zagreba dolaze i obja{njavaju kako nije mogu}e, pa i potrebno dràtiBosansku posavinu” (Isto, str. 414).



Na podru~ju Bosne i Hercegovine je 1992. djelovao i 55. lakiartiljerijski divizion protivzra~ne obrane iz Siska. On je po~etkom

oktobra 1992. bio stacioniran na podru~ju Tomislavgrada. Zapovjednik diviziona u Sisku bio je bojnik Josip Siki}, a zapovjednik jedinice uTomislavgradu Marijan Mari}.215

U napadu na Novi Travnik (19. oktobra 1992.) u~estvovale su idvije brigade Hrvatske vojske: 114. (brigada (dio) iz [ibenika i 123.brigada iz Vara`dina.216

Nakon zauzimanja nekoliko objekata u gradu (u no}i 21./22.oktobra), èstoki artiljerijski napad na Prozor 23. oktobra 1992.217

1014

O~igledno da je, tvrdi general [pegelj, neko zapovjedao “napu{tanje Dervente i

drugih poloàja u Bosanskoj posavini” (Isto, str. 415).Prof. dr Zdravko Tomac tvrdi kako je vojno rukovodstvo iz Zagreba insistiralo,

“prijete}i dezerterstvom i uhi}enjima”, da se Hrvatska vojska povu~e iz Bosanske posavine. Na taj na~in je, po njemu, “povu~eno 2.600 ljudi i neprijatelju bez borbeprepu{teno ono {to je te{kom mukom osvojeno” (Z. Tomac, nav. dj., str. 69-73).

Naredba o povla~enju Hrvatske vojske iz Bosanskog Broda, tvrdi Tomac, izvedena je tajno. S tim u vezi, on navodi da “pad Bosanskog Broda, odnosno gubitak ve}egdijela Bosanske posavine nije rezultat vojnog poraza nego posljedica zapovijedi opovla~enju i nedovoljne podr{ke, koja je ponekad bila i opstrukcija onima koji suse tamo borili” (Isto).

215 AIIZ, 2-1888, Republika Hrvatska, Hrvatska vojska, Vojna po{ta Br. 3033, Ur. br. 1812/92, Sisak, 3. oktobar 1992, ZAPOVIJED; AIIZ, inv. br. 2-2145, RepublikaHrvatska, Ministarstvo obrane, Glavni stoèr, Zapovjedni{tvo OZ Zagreb, 55. LTRDPZO, Broj: 3091/92, Sisak, 4. novembar 1992, ZAPOVIJED.

216 Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 15 i 23; ZLOÎNI U VRBANJI JULA 1993,Sarajevo 2001, str. 98.

217 AIIZ, inv. br. 2-252. Republika Bosna i Hercegovina. Op{tina Prozor, Forum“Prognanih” muslimanskih organizacija, Broj: 02-11/92, Jablanica, 14. novembar 1992,Informacija o situaciji u op{tini Prozor i poloàj muslimanskog naroda u vezi sa doga|ajimaod 23. i 24. 10. 1992. godine; AIIZ, inv. br. 2-926, Informacija o situaciji u op{tini Prozor prije i poslije brutalne agresije HVO i HV od 23./24. 10. 1992. godine i poloàj muslimanskognaroda; AIIZ, inv. br. 2-253, Republika Bosna i Hercegovina, Ratno predsjedni{tvo,Op{tinska komisija za prikupljanje ~injenica o ratnim zlo~inima, Skup{tina op{tine

Prozor, Broj: 1-01-127/93, 20. avgust 1993, Informacija o prikupljenim ~injenicamaratnih zlo~ina, na~injenih prozorskim Muslimanima od strane pripadnika HV-HVO(usta{a) na podru~ju op{tine Prozor; ZLOÎNI U VRBANJI JULA 1993, str. 95-96.

Napadom na Prozor komandovao je pukovnik [iljeg. Tada su grad i okolina nemilosrdno bombardovani svom raspoloìvom hrvatskom te{kom artiljerijom i tenkovima T-53.



Hrvatska vojska je, zajedno sa snagama Hrvatskog vije}a obrane,218

1015

Pukovnik [iljeg (aktivni oficir JNA) je 25. septembra 1992. HVO-u Bugojna,Gornjeg Vakufa i Prozora izdao naredbu (“STROGO POV. VOJNA TAJNA”), koja jestupila “na snagu ODMAH”, o “formiranju postrojbi za napadna djelovanja”:

“1. Na nivou op}/inskih/ stoèra HVO Bugojno, G. Vakuf, Prozor formiratipostrojbe za napadna djelovanja na nivou op}. stoèra HVO - brigada, te zainterveniranje na ugroènim pravcima ja~ine 150-200 vojnika.

2. Navedene postrojbe formirati od iskusnih boraca, opremiti ih potrebnimbrojem sredstava veze, naoruànjem za PP i POB, stredstvima podr{ke (MB 60 iMB 82 mm), PAM-ovima i pu{kama sa nitroglicerinskim punjenjem, vozila zaprijevoz i najmanje tri b/k / borbena kompleta - prim. S. ./ streljiva za svako naoruànje.

3. Po primitku ove zapovijedi odmah pristupiti formiranju postrojbi, te

ljudstvo uvje`bavati za napadna djelovanja (uvje`bavanja po postrojbama dovoda) i biti u spremnosti za izvr{enje zada}a za idu}ih 7 do 10 dana.

4. Osigurati da ljudstvo bude samo prikupljeno na jednom mjestu i uvijek spremno za bojna djelovanja po zapovijedi.

5. U svezi sa ovom zapovijedi i dinamikom njenog realiziranja svakodnevnoizvje{}ivati u redovitim dnevnim operativnim izvje{}ima” (AIIZ, inv. br. 2-1750,HVO, Zapovjedni{tvo OZ S/H, Broj: 27/92, 25. septembar 1992. — Stoèrima HVO:Bugojno, G. Vakuf, Prozor).

Pukovnik [iljeg je navedenu naredbu izdao “na temelju naredbe GS HVO, djel.broj 01-2173/92, od 21. 09. 92. g. a u cilju osiguranja posebnih postrojbi zanapadna djelovanja na nivou op}. stoèra HVO — brigada, te za interveniranje na

ugroènim pravcima” (Isto).On je, od 31. avgusta 1992, kada su formirane operativne zone HVO Hrvatske

zajednice Herceg—Bosna, rukovodio zapovjedni{tvom Operativne zone SjeverozapadnaHercegovina, sa sjedi{tem u Tomislavgradu. U tom zapovjedni{tvu nalazila su se podru~ja op{tina: Posu{je, Livno, Duvno — Tomislavgrad, Kupres, Prozor, GornjiVakuf, Bugojno, Jablanica i Konjic (AIIZ, inv. br. 2-2113, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Glavni stoèr, Str. pov. br. : 01-2054/92, Formiranjeoperativnih zona, ZAPOVIJED).

218 Isto. U Operativnoj zoni odgovornosti Sjeverozapadna Hercegovina, sasjedi{tem u Tomislavgradu, pod neposrednom komandom pukovnika [iljega djelovalo je {est brigada Hrvatskog vije}a obrane:

1. Herceg — Stjepan — na podru~ju Konjica i Jablanice;

2. Eugen Kvaternik — na podru~ju Bugojna;

3. Ante Star~evi} — na podru~ju Gornjeg Vakufa;

4. Kralj Tomislav — na podru~ju Tomislavgrada;

5. Petar Kre{imir IV — na podru~ju Livna i



izvela sa (dijelom) 114. ({ibenske) i 113. (splitskom) brigadom, uz podr{ku specijalnih jedinica Divovi i Tigrovi, koje su bile pod

komandom Glavnog stoèra Hrvatske vojske.219 Tada su jedinice

1016

6. Rama — na podru~ju Prozora

7. 5. brigada Posu{je — na podru~ju Posu{ja (AIIZ, inv. br. 2-1751,Zapovjedni{tvo OZ S/ZH, Broj: 59/92, 6. oktobar 1992. — Brigadama i Op}inskimstoèrima HVO OZ Sjeverozapadne Hercegovine; Isto, inv. br. 2 — 2947, Glavni stoèr HVO HZ H — B, Str. pov. br. 01-2762/92, Mostar, 15. decembar 1992. — PredsjednikuOdjela obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, Izvje{}e za period 14.04.1992. do15.12.1992; Slobodna Bosna, 6. februar 1999.

Neposredno uo~i napada na Prozor, jedinice HVO-a u Jablanici dignute su 22.oktobra 1992. “u punu bojevu gotovost, izvr{ile su podjelu naoruànja i opreme” i

“dodatno su poja~ani i naoruàni sa lakim i te{kim naoruànjem”. Put za Prozor je, tako|e, bio blokiran (AIIZ, inv. br. 2-1758, Republika Bosna i Hercegovina,Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Op}inski stoèr Jablanica,Broj: 252/92, Jablanica, 22 oktobar 1992, IZVJE[]E).

Istoga dana brigadir Milivoj Petkovi}, zapovjednik Glavnog stoèra Hrvatskogvije}a obrane, izdao je naredbu ({ifrom — hitno) pot~injenim jedinicama (“Zapovijedza daljna djelovanja”), u kojoj je naredio poja~anje blokade “svih puteva koji vodeka Novom Travniku” i “sve transporte opreme i ljudstva TO ka N. Travnikuupotrebom sile razbiti ili zarobiti”. Bla{ki}u je, izme|u ostalog, nare|eno da, gdjegod ima mogu}nosti situaciju rije{i silom (AIIZ, inv. br. 2-1759, Republika Bosna iHercegovina Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, GS HVO, Str. pov. 22-10/92, Mostar, 22. oktobar 1992, ZAPOVIJED ZA DALJNA DJELOVANJA;

Isto, inv. br. 2-1760, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatsko vije}e obrane, Op}inskistoèr Gornji Vakuf, Broj: 774/92, 23. oktobar 1992. — Zapovjedni{tvu OZ SrednjaBosna, Vitez i Busova~a, n/r pukovnik Tihomir Bla{ki}, n/r Dario Kordi}).

Svi transporti opreme, materijalno-tehni~kih sredstava i ljudstvo Teritorijalneobrane “koji se upu}uju prema Novom Travniku su blokirani” 23. oktobra 1992.Stanje na teritoriji op}ine Gornji Vakuf je toga dana “napeto ali pod kontrolom”(AIIZ, inv. br. 2-1760, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatsko vije}e obrane,Op}inski stoèr Gornji Vakuf, Broj: 774/92, 23. oktobar 1992. — Zapovjedni{tvu OZSrednja Bosna, Vitez i Busova~a, n/r pukovnik Tihomir Bla{ki}, n/r Dario Kordi}).

219 AIIZ, inv. br. 2-252. Republika Bosna i Hercegovina. Op{tina Prozor, Forum prognanih muslimanskih organizacija, Broj: 02-11/92, Jablanica, 14. novembar 1992,Informacija o situaciji u op{tini Prozor i poloàj muslimanskog naroda u vezi sadoga|ajima od 23. i 24. 10. 1992. godine; AIIZ, inv. br. 2-926, Informacija o situacijiu op{tini Prozor prije i poslije brutalne agresije HVO i HV od 23./24. 10. 1992. godinei poloàj muslimanskog naroda; AIIZ, inv. br. 2-253, Republika Bosna i Hercegovina,Ratno predsjedni{tvo, Op{tinska komisija za prikupljanje ~injenica o ratnim zlo~inima,Skup{tina op{tine Prozor, Broj: 1-01-127/93, 20. avgust 1993, Informacija o prikupljenim



Hrvatske vojske i Hrvatskog vije}a obrane zauzele grad i izvr{ile brojne zlo~ine nad Bo{njacima.220

U osvaja~kom napadu na Gornji Vakuf oktobra 1992. u~estvovao je i bataljon Hrvatske vojske Frankopan.221

Angaòvanje Hrvatske vojske protiv Republike Bosne iHercegovine 1992. bilo je poznato i Ujedinjenim nacijama. U Rezoluciji752 od 15. maja 1992. Vije}e sigurnosti je zahtijevalo “da se svi oblicimije{anja koji dolaze izvan Bosne i Hercegovine”, uklju~uju}i ielemente Hrvatske vojske, “odmah obustave i da susjedi Bosne iHercegovine poduzmu hitnu akciju radi okon~anja ovakvog mije{anjai da po{tuju teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine”.222 URezoluciji 47/121 od 18. decembra 1992. Generalna skup{tina je

zahtijevala da se, u skladu sa navedenom rezolucijom Vije}a sigurnosti,“svi dijelovi Hrvatske vojske...” u Republici Bosni i Hercegovini“moraju povu}i odmah...”.223 Me|utim, do tog povla~enja nije do{lo.

1017

~injenicama ratnih zlo~ina, na~injenih prozorskim Muslimanima od strane pripadnikaHV-HVO (usta{a) na podru~ju op{tine Prozor; ZLOÎNI U VRBANJI JULA 1993,str. 94-95; M. Hero, PROZOR 1992.-1995, Hronika zlo~ina, Sarajevo 2003, str. 33, 39i 175; Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 15 i 23; Slobodna Bosna, 6. februar 1999,SLUÂJ [ILJEG; S. Omeragi}, nav. dj., str. 52 i 155. U Bosnu i Hercegovinu je saTigrovima, antiteroristi~kom jedinicom Ministarstva unutarnjih poslova Republike

Hrvatske, stiglo i 11 tenkova.220 Isto; AIIZ, inv. br. 2091-2095. Tom je prilikom u organizovanom napadu

ubijeno preko 100, uglavnom civila, zatim spaljeni i oplja~kani brojni domovi, te protjerano i u konclogore zatvoreno skoro cjelokupno bo{nja~ko stanovni{tvo. Tada su, po kazivanju pukovnika Boba Stjuarta, “hrvatske patrole zarobljavale i ubijale sve{to su zatekle na putu” (Isto).

221 Isto; ZLOÎNI U VRBANJI JULA 1993, str. 95-96; S. Omeragi}, nav. dj.,str. 155.

Prisustvo Hrvatske vojske kod Gornjeg Vakufa potvrdio je i komandant Operativnezone za Sjeverozapadnu Hercegovinu @eljko [iljeg, koji je na pregovorima, nakonneuspjelog napada na grad, otvoreno rekao da su u napadu na Gornji Vakuf angaòvane

iste jedinice Hrvatske vojske koje su napadale i Prozor ( Bosna, br. 1, 11. februar 1994,str. 15 i 23; ZLOÎNI U VRBANJI JULA 1993, str. 95-96.

222∴ REZOLUCIJE..., str. 31-32.

223 S. êki} - M. Kreso — B. Maci}, GENOCID U SREBRENICI, “SIGURNOJZONI” UJEDINJENIH NACIJA, JULA 1995, Sarajevo 200, str. 459-464.



b) Otvorena agresija ( januar 1993. — mart 1994.)

Republika Hrvatska je u toku 1993. i 1994. izvodila vi{e ofanziva protiv Bosne i Hercegovine. Prva je po~ela januara 1993, kada su jedinice Hrvatske vojske poku{ale prodor u izvorni sliv Vrbasa, radispajanja sa jedinicama Operativen zone srednja Bosna. Tada su dva

bataljona 114. brigade Hrvatske vojske, [korpije iz Trogira i Alkari izSinja, ponovo napadali na Gornji Vakuf. U napadu na taj grad, bila jeuklju~ena i 113. brigada Hrvatske vojske, zatim bataljon Frankopan ispecijalne jedinice Divovi i Tigrovi, te Vukovi iz Splita.224

Brojne jedinice Hrvatske vojske i Hrvatskog vije}a obrane trpile

su poraze kod Gornjeg Vakufa. Pukovnik @eljko [iljeg je u januaru ifebruaru 1993. komandovao (snagama Hrvatskog vije}a obrane) napadomna Gornji Vakuf i sadejstvovao snagama HVO-a u centralnoj Bosni.225

“Na terenu u Hercegovini” se 12. marta 1993. nalazila jedinicaza posebne namjene Ludvig Pavlovi}.226 Krajem marta 1993. u Vitez

1018

224 Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 15 i 23; ZLOÎNI U VRBANJI JULA 1993,str. 95-96; S. Omeragi}, nav. dj., str. 155.

Na~elnik Glavnog stoèra Hrvatskog vije}a obrane, brigadir Milivoj Petkovi},

izdao je 26. januara 1993. pukovnicima Dariu Kordi}u i Tihomiru Bla{ki}u zapovijed(“VOJNA TAJNA. S. POVJERLJIVO”) o punoj borbenoj gotovosti jedinica, odnosno o pripremi jedinica za napade protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je naglasiti kako je u toj naredbi pod broj 1 navedeno da “crtu obrane prema~etnicima oslabiti na najmanju mjeru” (AIIZ, inv. br. 2-2272, Republika Bosna iHercegovina, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Glavni stoèr HVO HZ H-B, Mostar, 26. januar 1993. - OZ S/B /Operativnoj zoni Srednja Bosna — prim. S. ^./ IZM Vitez, n/r puk. Dario Kordi}, n/r puk. Tihomir Bla{ki}).

225∴ ZLOÎNI U VRBANJI JULA 1993, str. 96; S. Omeragi}, nav. dj, str. 155;

Slobodna Bosna, 6. februar 1999.

226 AIIZ, inv. br. 2-2966, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Odjel obrane, Glavni stoèr HVO, Broj: 09-451/93, Mostar, 12. mart 1993. - Ministarstvu unutra{njih poslova Republike Hrvatske,Policijska uprava Zagreb. Pukovnik Ivica Primorac, pomo}nik na~elnika Glavnog stoèraHVO-a za profesionalnu vojsku, obratio se 12. marta 1993. Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske (Policijskoj upravi Zagreb), s molbom da odobri “izdavanjedomovnica pripadnicima Hrvatske vojske, postrojbe za posebne namjene Ludvig



je stigla sli~na jedinica - Sveti duh, iz Virovitice.227 Po~etkom aprila1993. u Stolac i {iru okolinu su upale jedinice Hrvatske vojske iz Splita

i Imotskog.228 U napadu na vi{e sela Op{tine Prozor (To{~anica,Parcani, Paro{ i druga), sredinom i krajem aprila 1993, u~estvovala je, pored Hrvatskog vije}a obrane, i Hrvatska vojska.229 I u napadu na Sovi}ei Doljane je, sredinom aprila 1993. u~estvovala i Hrvatska vojska.230

U borbama oko Jablanice u aprilu i maju 1993. u~estvovale su113. i 114. brigada Hrvatske vojske, poja~ane specijalnim jedinicama

1019

Pavlovi} . P. P. N. /postrojba za posebne namjene — prim. S.^./ Ludvig Pavlovi} nalazise trenutno na terenu u Hercegovini, a domovnice su im hitno potrebne glede

regulisanja statusa u Hrvatskoj vojsci” (Isto).227 S. Omeragi}, nav. dj., str. 156.228 AIIZ, inv. br. 2699. Od tada je na podru~ju Stoca “stalno prisutna

demonstracija sile, pucanje po zgradama iz pje{adijskog naoruànja...”. Oddolaska jedinica Hrvatske vojske na tom se podru~ju “stalno pu{taju usta{ke pjesmeputem razglasa, me|u kojima se najvi{e isti~e Marijan (sin Nike) Prce, nastanjenu selu Jaso~, op{tina Stolac. êsto je bila pojava da bi pomenuti Prce u pijanomstanju po gradu vrije|ao Muslimane, pucao iz automatskog oru`ja, te privodioMuslimane u Komandu HVO-a...” (Isto).

229 AIIZ, inv. br. 2091-2095; M. Hero, nav. dj., str. 86, 134 i 141-142. Napad naselo To{~anicu Hrvatska vojska i HVO izveli su iz tri pravca: Grevi}i, Lizoperci i

Hudutsko, dejstvuju}i iz svog raspoloìvog pje{adijskog naoruànja (protivaavionskimitraljez, pu{komitraljez M-84, pu{komitraljez M-53, automatske pu{ke, snajperi), uzartiljerijsku podr{ku (minobaca~i 60 i 82 mm). Agresorski vojnici su nosili obilje`jaHV i oznake slova “U” i uniformu sa tri razli~ite boje ({arena, siva i crna). Tom je prilikom ubijeno nekoliko civila (ve}ina je izbjegla), te oplja~kane i popaljene mnogeku}e. U Parcanima su civili kori{teni kao ”ìvi {tit”. U Paro{u je, tako|e, ubijenonekoliko civila (Isto).

230 AIIZ, inv. br. 2700 i 2703; Isto, inv. br. 2-2293, Republika Bosna i Hercegovina,A R BiH — 4. korpus, Organ bezbjednosti, Ministarstvo unutra{njih poslova, RO SDBJablanica, Jablanica, 7. maj 1993. — N SVK OS R BiH i drugima; ICTY, Predmet : Br.IT-98-34-I, paragraf 9. Napadaju}i na Armiju Republike Bosne i Hercegovine vojniciHrvatske vojske i Hrvatskog vije}a obrane su ru{ili sve pred sobom. Nosili su crne

uniforme, sa crnom trakom preko ~ela, sa slovom “U”, i na jednom ramenu crnu traku,na kojoj se nalazilo duplo ve}e slovo “U”, a u polju tog slova mrtva~ka glava. Jedni suna rukama imali oznaku HV i HOS, a tre}i HVO. Jednog pripadnika Hrvatske vojske je prepoznala Anica Kladu{ak, iz Sovi}a — ime mu je bilo Branko, iz Zagreba (ona tvrdida je stanovao na ^rnomercu) — AIIZ, inv. br. 2700 i 2703.



Tigrovi i Divovi. U prvoj polovini maja 1993. u velikoj ofanzivi u {iremrejonu Mostara, te prema Jablanici i Konjicu, u~estvovale su i Splitska

i Neretvanska brigada, kao i neke specijalne jedinice Hrvatske vojske izDubrovnika. U kontra-udaru Hrvatskog vije}a obrane na lokalitetu Pijesci- Bivolje Brdo - Blagaj protiv Armije Republike Bosne i Hercegovineu~estvovalo je oko 2.400 vojnika, od ~ega oko 2.000 pripadnika Hrvatskevojske (oko 750 pripadnika Slavonske brigade, 250 pripadnika 1.brigade Tigrovi i oko 1.000 vojnika iz Metkovi}a). Krajem juna 1993.u Bosnu su upali i dijelovi 163. brigade Hrvatske vojske.231

U agresiji Republike Hrvatske na Republiku Bosnu i Hercegovinuu prvoj polovini 1993. u~estvovale su, prema podacima VladeRepublike Bosne i Hercegovine, i sljede}e jedinice Hrvatske vojske :

- 113. (Splitska) brigada;

- 114. ([ibenska) brigada;

- 123. (Vara`dinska) brigada;

1020

231 Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 15 i 23; AIIZ, inv. br. 2-2153, RepublikaBosna i Hercegovina, Armija Republike Bosne i Hercegovine, 4. korpus, Sektor bezbjednosti, slu`bena zabilje{ka, 2. i 3. avgust 1993; S. Omeragi}, nav. dj., str. 155;ICTY, Predmet : Br. IT-98-34-T, paragraf 10. U~e{}e Tigrova u napadu na podru~je okoJablanice dokazano je i nalaènjem le{a jednog vojnika, ~ija je legitimacija nosila

oznaku jedinice. Vojnik se zvao Tomislav Baji}, ~ija je iskazanica nosila pe~at“Ministarstvo obrane Republike Hrvatske — Glavni stoèr specijalnih snaga” ( Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 15 i 23).

Cilj te ofanzive, po Ha{koj optu`nici protiv Mladena Naletili}a i VinkaMartinovi}a — “kampanje, takozvanog ‘etni~kog ~i{}enja’, od strane snaga HV-a iHVO-a, bio je postizanje kontrole nad op{tinama Mostar, Jablanica i drugimop{tinama u Bosni i Hercegovini, te prisiljavanje bosansko-muslimanskogstanovni{tva da napusti ta podru~ja, odnosno znatno smanjivanje i pokoravanjetog dijela stanovni{tva. Sredstva koja su bila kori{tena u tu svrhu uklju~ujuubijanje, premla}ivanje, mu~enje, deloàcije, razaranje kulturnog i vjerskognaslije|a, plja~ke, uskra}ivanje osnovnih gra|anskih i ljudskih prava, te masovneprogone, zatvaranja i hap{enja, a sve to je izvr{eno na osnovu sistematskogobrasca diskriminacije na etni~koj osnovi. Kao rezultat te kampanje, desecihiljada bosanskih Muslimana napustili su Mostar, Jablanicu i druge op{tine uBosni i Hercegovini. Tradicionalna etni~ka raznolikost tih op{tina je skoropotpuno eliminirana, te su na tim podru~jima nametnute etni~ki ~iste institucije idru{tvo” (ICTY, Predmet: Br. IT-98-34-I, paragraf 11).



- elementi jedne brigade iz Metkovi}a (na podru~ju Bune,Dubrava i Stoca);

- jedna tenkovska jedinica (na {irem podru~ju ^vrsnice).232

Hrvatska vojska je, u prolje}e 1993, “prenose}i djelovanje uBosni i Hercegovini s juga, dolinom Neretve, nekoliko mjeseci vodilaèstoke borbe s Armijom Bosne i Hercegovine, i to neuspje{ne...”.Hrvatska vojska i Hrvatsko vije}e obrane su u toj ofanzivi protiv ArmijeRepublike Bosne i Hercegovine bili u veoma te{kom poloàju. Tadauop{te Hrvatsko vije}e obrane “doìvljava krizu u operacijamaprotiv Armije Bosne i Hercegovine na gotovo svim prostorimagdje su bili u kontaktu”. Zbog toga je “postojala opasnost da se takriza zavr{i neurednim povla~enjem na jug dolinom Neretve i u

zapadnu Hercegovinu i da se izgube enklave u sredi{njoj Bosni. Itada u Zagrebu oko predsjednika Tu|mana nastaje panika irje{enje se traì u pregovorima i dogovorima...”.233

U~e{}e jedinica Hrvatske vojske u agresiji na Republiku Bosnui Hercegovinu iscrpno je dokazao Me|unarodni sud za krivi~no gonjenjeosoba odgovornih za te{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnog prava

po~injenih na teritoriji biv{e Jugoslavije od 1. januara 1991. u Hagu (udaljem tekstu: Ha{ki tribinal) u procesu protiv Tihomira Bla{ki}a.Tako je, pored ostalog, “ jedan svjedok rekao da je od jednog visokogfunkcionera hrvatske Vlade ~uo da su vojnici HV-a 1993. godineslani u BiH da bi se borili protiv muslimanskih snaga. Jedan drugi

1021

232 AIIZ, inv. br. 2-2123, SAOP[TENJE VLADE REPUBLIKE BOSNE IHERCEGOVINE, 13. maj 1993. Vlada Republike Bosne i Hercegovine je, zbog oruàneagresije na njenu teritoriju, 13. maja 1993. uloìla protest protiv Republike Hrvatske,zahtijevaju}i da bezuslovno obustavi napade i povu~e svoje jedinice s teritorije Bosnei Hercegovine. Izme|u ostalog, nagla{eno je da }e Vlada biti “prisiljena da se obratime|unarodnoj zajednici i zatraì za{titu od agresije” (ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 87).

233∴ RAT..., str. 129, 134-135. Franjo Tu|man je tvrdio da se u prolje}e 1993.

Hrvatska vojska sukobila sa Armijom Republike Bosne i Hercegovine navodno radi toga jer je Armija Republike Bosne i Hercegovine tada èljela izbiti na more i zauzeti Plo~e i ju`ni dio Hrvatske do Neuma. Govore}i o tome, general Martin [pegelj navodi kako“obi~an kaplar zna da je tada Armija Bosne i Hercegovine bila u uàsnoj vojnojsituaciji i da joj ni na kraj pameti nije padala ni mogu}nost da poduzme ne{to tako.Ustvari, Tu|man je htio tom izmi{ljotinom opravdati sudjelovanje Hrvatske vojskei HVO-a u borbi protiv Armije Bosne i Hercegovine kao dràve” (RAT…, str. 235).



svjedok je govorio o vojnicima HV-a koji su smijenjeni sa du`nosti, jer nisu htjeli i}i u Bosnu i o drugim vojnicima koji su morali

zamijeniti oznake HV-a sa oznakama HVO-a za vrijeme dok subili u Bosni. Admiral Domazet, svjedok odbrane, potvrdio je da seu aprilu 1993. u Bosni nalazilo osoblje Hrvatske vojske, kojem jei on pripadao dok je bio ‘na~elnik uprave’‚ Obavje{tajne slu`beHV-a. ... Prisustvo HV-a u BiH potvrdio je jedan svjedok, koji jegovorio o karakteru intervencije HV-a, te jo{ jedan, koji je smatraoda prisustvo pripadnika Hrvatske vojske u Bosni izme|u 1992. i1994. nije bilo u okviru zakona, budu}i da Sabor (parlamentRepublike Hrvatske) nije nikada donio takvu odluku. I drugidokazni predmeti pokazuju generalno prisustvo HV-a u Bosni”.234

Ha{ki tribunal je locirao i konkretno utvrdio mjesta na kojima je primije}eno prisustvo Hrvatske vojske. Tako je Hrvatska vojska bila prisutna na podru~ju Livna i Tomislavgrada; general Praljak je u oktobru1992, dok je bio na poloàju zamjenika ministra obrane RepublikeHrvatske, “vi|en u Mostaru”; jedinice Hrvatske vojske su bile prisutnena podru~ju âpljine, pa i u okolini Mostara, te na podru~ju Prozora iGornjeg Vakufa; Hrvatsko vije}e obrane u Mostaru je u julu 1993.dobilo pomo} “velikog broja” vojnika Hrvatske vojske. “Zna~ajnoprisustvo” Hrvatske vojske u Bosni bilo je u Prozoru, Gornjem Vakufu,Jablanici i drugim mjestima. Jedan helikopter iz Hrvatske je tokomljeta 1993. ~esto slijetao u kamenolom na podru~ju La{vanske doline(Op{tina Vitez), koji se nalazio oko 2 km ju`no od baze Britanskog

bataljona UNPROFOR-a, da bi odràvao direktnu komunikaciju izHrvatske, naro~ito sa Hrvatskim vije}em obrane u srednjoj Bosni.235

Angaòvanje Hrvatske vojske u Bosni i Hercegovini sredinom1993. potvrdio je 2. avgusta 1993. i Sedrik Tornberi (CedricThornbery), {ef UNPROFOR-a za civilna pitanja. On je tada, nakon

povratka iz centralne Bosne, na konferenciji za {tampu ustvrdio da je uBosni prisutna Hrvatska vojska.236

1022


235 Isto, paragrafi 86, 93 i 94; M. Hero, nav. dj., str. 77 i 80-82. Navode}i da iodre|eni dokumenti govore o “zna~ajnom prisustvu” Hrvatske vojske u Bosni, ICTY je utvrdio da ti dokumenti pruàju i “precizne podatke o kori{tenim jedinicama,odnosno opremi i naoruànju kojim su te jedinice raspolagale” (Isto).

236 S. Omeragi}, nav. dj., str. 158.



U julu 1993. prilikom napada na Bugojno opkoljene jediniceHrvatskog vije}a obrane u gradu poku{ala je deblokirati specijalna jedinica

“Pume” iz Vara`dina. U obnovljenoj ofanzivi na Gornji Vakuf jula 1993.u~estvovale su sljede}e jedinice (glavnina ili dijelovi) Hrvatske vojske :

- 3. brigada ZNG (iz Osijeka);

- 5. gardijska brigada (iz Zagreba);

- 109. brigada (iz Vukovara);

- 113. brigada (iz Splita);

- 114. brigada (iz [ibenika);

- 123. brigada (dijelovi), iz Vara`dina;

- brigada (dijelovi), iz Vinkovaca;

- bataljon Matija Vla~i} , jedinica specijalne namjene.237

Krajem jula i po~etkom avgusta 1993. u Hercegovinu su stiglenove snage Hrvatske vojske: oko 750 pripadnika 1. gardijske brigadeTigrovi u îtluk, kao i odre|eni broj u âpljinu.238

1023

237 Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 15 i 23; AIIZ, inv. br. 2-2294, U~e{}eHV/Hrvatske vojske/ na bh/bosanskohercegova~kom/ rati{tu i drugi vidovi podr{keiz RH/Republike Hrvatske/; Isto, inv. br. 2-2997, Republika Bosna i Hercegovina,Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Brigada Dr. Ante Star~evi}

Uskoplje, Broj: 1-5/1-351/93, 5. novembar 1993. — Zborno podru~je Tomislavgrad,IZNAVREDNO IZVJE[]E; M. [pegelj, nav. dj., str. 336; Stenogram sastanka izme|uFranje Tu|mana, Janka Bobetka, Imre Agoti}a, Josipa Luci}a i Gojka [u{ka u Predsjedni~kimdvorima, 22. oktobra 1993, Dani, 25. oktobar 2002, str. 23.

238 AIIZ, inv. br. 2-2999, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska ZajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, GS HVO, Dj. br. 02-2/1-01, 1573/93, Mostar,24. juli 1993. - Predsjedniku RH dr Franji Tu|manu, Ministru obrane RH Gojku [u{ku, Na~elniku GS HV generalu Zbora Janku Bobetku; Isto, inv. br. 2-2153, Republika Bosnai Hercegovina, Armija Republike Bosne i Hercegovine, 4. korpus, Sektor bezbjednosti,Slu`bena zabilje{ka, 2. i 3. avgust 1993.

Navedene snage su najvjerovatnije stigle na zahtjev general-bojnika SlobodanaPraljka, zapovjednika Glavnog stoèra Hrvatskog vije}a obrane. Taj se general 24. jula1993. obratio predsjedniku Republike Hrvatske dr Franji Tu|manu, ministru obraneRepublike Hrvatske Gojku [u{ku i na~elniku Glavnog stoèra Hrvatske generaluZbora Janku Bobetku (“OBRANA VOJNA TAJNA STROGO POV.”), sa zahtjevom za pomo} u oru anoj sili (“Pripomo} postrojbama HVO”). S tim u vezi, general SlobodanPraljak je traìo sljede}e:



Avgusta 1993. jaka pje{adijsko - artiljerijska jedinica Hrvatske vojskeiz Vinkovaca stacionirana je u selu Trnova~a kod Gornjeg Vakufa,

odakle je stalno napadala grad i okolinu.239

U agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1993. su, pored ostalih,u~estvovale i sljede}e jedinice (cjeline ili dijelovi) Hrvatske vojske :

- 1. brigade;

- 2. brigada (iz Siska);

- 3. brigada (dijelovi), iz Osijeka;

- 4. brigada;

- 5. brigada;

- 7. brigada (dijelovi) iz Vara`dina;- 60. samostalna bojna Ludvig Pavlovi} .240

1024

“1. Da zonu odgovornosti HVO, desno Popovo Polje — lijevo Drenovac (zonaodgovornosti TG-2), koju HVO brani sa 750 vojnika u jednoj smjeni preuzmupostrojbe HV.

To je izuzetno zna~ajan obrambeni sektor, jer je preko njega Srbimanajkra}i pravac ka âpljini (Metkovi}) i Neumu. Bolje opremljena postrojba HV je i garancija spre~avanja eventualnog muslimanskog prodora ka Neumu (nijeisklju~eno da agresor budu zajedni~ke srpsko-muslimanske snage).

Ovom zamjenom postrojbi HVO dobiva slobodne snage potrebite zaangaìranje na drugim boji{nicima.

2. Za djelovanje na pravcu G. Vakuf — Bugojno kao pripomo} snagamaBugojno H I T N O nam je potrebita jedna bojna dobro opremljena s dijelomsvoje potpore (tenkovi, topni{tvo).

3. Za presjecanje muslimanskih snaga Jablanice i Mostara u rajonuSalakovac—Ravni—Podgorani potrebita nam je tako|e, jedna profesionalna bojna.S snagama HVO i dijelom traènih postrojbi napali bi Jablanicu.

4. Molimo, ako je mogu}e, da to budu snage iz 4. i 5. gardijske br. HV” (AIIZ,inv. br. 2-2999, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna,Hrvatsko vije}e obrane, GS HVO, Dj. br. 02-2/1-01-1537/93, Mostar, 24. juli 1993. — Predsjedniku RH dr Franji Tu|manu, Ministarstvo obrane RH Gojku [u{ku, Na~elniku

GSHV generalu zbora Janku Bobetku).239 S. Omeragi}, nav. dj., str. 155.240 M. [pegelj, nav. dj. str. 336; AIIZ, inv. br. 2-2233, 60. samostalna bojna HV

/Hrvatske vojske/ Ludvig Pavlovi}, V. P. 3280 Vrgorac, Dj. broj: 430/41-0981/93,Vrgorac 11. septembar 1993. godine, POTVRDA; Isto, inv. br. 2-2233A, Hrvatska



U toj su godini u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinuu~estvovale “tisu}e i tisu}e vojnika HV”, me|u kojima “stotine

~asnika HV” i “desetak generala”, pri ~emu su “zapovjednici HVO-aprevo|eni u HV i obratno”.241

1025

zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Postrojba za posebne namjene Ludvig Pavlovi}, Dj. broj: 430/41-0981/93, âpljina, 11. septembar 1993. godine,POTVRDA; Stenogram sastanka izme|u Franje Tu|mana, Janka Bobetka, ImreAgoti}a, Josipa Luci}a i Gojka [u{ka u Predsjedni~kim dvorima, 22. oktobra 1993, Dani, 25. oktobar 2002, str. 23.

U agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu u~estvovala je i 60. samostalna bojna Hrvatske vojske, Ludvig Pavlovi}, jedinica za posebne namjene, sa sjedi{tem uVrgorcu, /odnosno âpljini/. Zapovjednik te jedinice je /septembra/ 1993. bio pukovnik

Dragan ]ur~i} (AIIZ, inv. br. 2-2233-2233A).Pukovnik Dragan ]ur~i} se u raspoloìvim dokumentima u isto vrijeme pojavljuje

kao zapovjednik 60. samostalne bojne Hrvatske vojske Ludvig Pavlovi} , sa sjedi{temu Vrgorcu, i kao zapovjednik Postrojbe za posebne namjene Ludvig Pavlovi}, sa sjedi{temu apljini. On je u tom svojstvu 11. septembra 1993. izdao dvije POTVRDE o pripadnostitoj jedinici, kojom je potvrdio da je Dalibor (Boè) Baru{i} (ro|en u Tuzli 5. jula 1973,“sa prebivali{tem u Zagrebu — op}ina Novi Zagreb”) pripadnik te “postrojbe, gdjeobna{a du`nost vojnika”, sa istim djelovodnim brojem i datumom, ali sa razli~itimmjestom sjedi{ta, odnosno izdavanja (Vrgorac i âpljina) i razli~itim oblikom, veli~inomi sadràjem teksta na pe~atu. U jednoj potvrdi na pe~atu okruglog oblika stoji tekst:“VOJNA PO[TA Br. 3280 VRGORAC”, a na drugoj: “REPUBLIKA BOSNA IHERCEGOVINA, HRVATSKA ZAJEDNICA HERCEG-BOSNA, ODJEL OBRANE,

P. P. N. / postrojba za posebne namjene — prim S. ./ LUDVIG PAVLOVI] , APLJINA”(Isto).

U Republici Bosni i Hercegovini su, po ocjeni generala Martina [pegelja, protivArmije Republike Bosne i Hercegovine “djelovale i sve paravojske, koje su bile izvanredovnog ustroja i pod izravnim zapovjedni{tvom ministra [u{ka” (Isto, str. 327).S tim u vezi, on tvrdi, da tokom 1993, posebno u jesen, “cijele jedinice ili njihoviizabrani dijelovi, tj. vojne skupine pod izravnom kontrolom ministra [u{ka kojenisu bile u legalnom vojnom ustroju, prelaze u Bosnu i Hercegovinu, ali zbogapsolutno nekompetentna zapovijedanja nastaje kaos. Prijeti poraz u sukobu saArmijom Bosne i Hercegovine usprkos otvorenoj saradnji HVO-a i srpske vojske,pa postaje prijeko potrebno postaviti efikasnije zapovijedanje” (Isto, str. 362).

241 Isto. Navode}i brigade Hrvatske vojske i broj vojnika (“tisu}e i tisu}evojnika HV”) i oficira (“stotine ~asnika HV”), uklju~uju}i i “desetak generala”, kojisu se izmijenili “na bosansko-hercegova~ko rati{te”, general Martin [pegelj tvrdikako “slu`beno, HV nikad nije oti{la u borbena djelovanja na tlu Bosne iHercegovine”. S tim u vezi, on pi{e sljede}e: “Uvijek }u tvrditi — i to je istina — dahrvatska dràva nije izvr{ila agresiju na Bosnu i Hercegovinu”, te nastavlja:



Franjo Tu|man je (sredinom 1993.) ministru odbrane (Gojku[u{ku) i na~elniku Glavnog stoèra Hrvatske vojske (generalu Bobetku)

izdao zadatak o pomo}i i angaòvanju Republike Hrvatske protivBosne i Hercegovine. To je u~inio zbog toga jer se, po njemu, u Herceg- Bosni “rje{ava pitanje budu}ih granica hrvatske dràve”. Istovremeno je ukazao “da je veoma va`no da se obrane, tada, oni poloàji koje je HVO tamo drào”. To su, po njemu, bili: Novi Travnik, Vitez,Busova~a i Mostar, s tim {to je “trebalo, po mogu}nosti, rije{iti, {toprije, problem Gornjeg Vakufa”.242

Franjo Tu|man je svojim najvi{im oficirima, uklju~uju}i i JosipaLuci}a, izdao naredbu da preduzmu sve {to je mogu}e u vezi saangaòvanjem ìve sile u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu.S tim u vezi, Luci} je “obavio razgovore na nivou Zagreba~ke

1026

“Hrvatski sabor, kao jedini nadleàn za upotrebu vojske izvan dràvnih granica,nikad nije donio odluku u tom smislu niti raspravljao bilo {to o osvajanju ilipripojenju dijelova Bosne i Hercegovine” (Isto, str. 336).

Navedena argumentacija na osnovu koje general Martin [pegelj nastoji negiratiu~e{}e Republike Hrvatske u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu je ukontradiktornosti sa ~injenicama koje iznosi on li~no, navode}i jedinice, broj vojnika ioficira, uklju~uju}i i generale Hrvatske vojske, koji su bili na “bosansko-hercegova~kom rati{tu”. Dalje, govore}i o Bobetkovoj operaciji na Ju`nom voji{tu1992, on decidno navodi kako je u toj operaciji, izme|u ostalog, osvojen i dobar dioPopovog Polja, pri ~emu je i po njemu (generalu Martinu [pegelju), “bitno da je taj

dio na{e zemlje oslobo|en” — Isto, str. 330.Brojna dokumenta, po~ev od Naredbe Franje Tu|mana o imenovanju generala

Janka Bobetka za komandanta Ju`nog voji{ta, nedvosmisleno govore o u~e{}uRepublike Hrvatske u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu. To potvr|uje igeneral Martin [pegelj, koji, pored ostalog, tvrdi da je politi~ko i vojno rukovodstvoRepublike Hrvatske organizovalo i vodilo “rat protiv Armije Republike Bosne iHercegovine” (Isto, str. 363-364).

Stjepan Mesi}, za razliku od generala [pegelja, decidno navodi da se “uraspravama u hrvatskom parlamentu tvrdilo da suìvota naroda u BiH nema i da je najbolje provesti razgrani~enje” (S. Mesi}, PUT U RAT, u: RAT..., str. 36).

242 AIIZ, inv. br. 2 — 2477, Stenogram sastanka izme|u Franje Tu|mana, JankaBobetka, Imre Agoti}a, Josipa Luci}a i Gojka [u{ka u Predsjedni~kim dvorima, 22.oktobra 1993, Dani, 25. oktobar 2002, str. 23. Od tada su, “pa nadalje”, po Tu|manu,vo|ene “te operacije i imali smo stanoviti uspjeh. Ali, ta zada}a sasvim nije do krajaizvr{ena...” Tu|man je na Sastanku naveo kako je ~uo, “kako smo mi pruàli pomo},ali ima i stanovitih pritu`bi, sa tog rati{ta, da po nekakvim, u pogledu materijalai u pogledu ljudstva, da nije bilo dovoljno pomo}i s na{e strane...” (Isto).



operativne zone, na nivou Osje~kog zbornog podru~ja, u prostoruIstre i u Stoèru”. Sve ljude koje je on poznavao, “koji su imali neke

dodirne veze sa Hercegovinom, porijeklom ili ostalo”. U tom su cilju“organizovane dobrovolja~ke formacije iz prete`no zapovjednihstruktura niìh, koje su oti{le dolje”, tj. u Bosnu i Hercegovinu.243

Josip Luci} je u vi{e navrata pripremao “dobrovoljce”, “porazli~itim osnovama za taj prostor”. Me|u njima su, pored ostalih,

bili Andabak, Mili~evi}, Koùl i drugi, te 90 pripadnika 1. brigadekoje je Luci} znao. Svi su oni upu}eni u Bosnu i Hercegovinu i oktobra1993. “ jo{ uvijek borave dolje, ve} su mjesecima dolje...” Ti su“dobrovoljci”, u~estvuju}i u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinui drugim oblicima zlo~ina, “ratovali dugo, dvije godine”. Oni su,

uglavnom, bili Hrvati, porijeklom iz Republike Hrvatske.244

Kompletna 5. brigada Hrvatske vojske, pod vo|stvom Kapulara,sa svojim sastavom, sa vinkova~kog fronta postepeno je povu~ena i

preba~ena u Republiku Bosnu i Hercegovinu. “To je oko 2.500 ljudi,plus sve topni{tvo, oklop i kompletno zapovjedni{tvo, osim dva-tri~asnika”.245

1027

243 Isto.

244 Isto. Jednom je analizom utvr|eno da su, od 100 “dobrovoljaca”, 22 bili porijeklom iz Hercegovine.

U vezi sa angaòvanjem ìve sile (ili kako je to dràvno i vojno rukovodstvo prikrivalo izrazom dobrovoljci) iz Republike Hrvatske protiv Republike Bosne iHercegovine postojali su i odre|eni problemi. Oficiri koji su pripremali dobrovoljce protiv Republike Bosne i Hercegovine nikada nisu imali “nikakvu pismenu uputu iveoma je te{ko tim ljudima poslije uzvratiti...”. Josip Luci} je, rade}i na tome, imaoi izjavu (u pisanoj formi) jednog od tih dobrovoljaca, jer je traìo da mu “napi{epismenu izjavu”, na osnovu koje se moè zaklju~iti da nisu (dobrovoljci) “prihva}eniu onom smislu kako su o~ekivali, ne da ih se dobro do~eka, nego da ih seorganizovano do~eka, da znaju gdje }e biti upotrijebljeni, da znaju {ta }e raditi.Nakon nekog vremena, u prosjeku nakon mjesec dana, ja mislim /tj. Josip Luci} — prim. S. ^./ da se 50 posto ljudi vratilo. Jer, oni su rekli, pazite, to su ljudi koji suratovali dugo, dvije godine...”.

Ni pripadnici Hrvatske vojske, porijeklom ili su ro|eni u Bosni i Hercegovini,nisu krajem 1993. bili “zainteresirani da idu vi{e dolje, nisu zainteresirani... Izgledada su novcem razoreni me|uljudski odnosi” (Isto).

245 Isto. Navedene podatke o toj brigadi iznio je na tom sastanku general JankoBobetko, na~elnik Glavnog stoèra Hrvatske vojske. Me|utim, ministar Gojko [u{ak



Glavni zadatak 5. brigade je bio da zauzme Gornji Vakuf. U tom je cilju ta jedinica kod Gornjeg Vakufa danono}no (od kraja jula 1993.)

izvodila osvaja~ke napade. Te su snage i 23. oktobra “dràle poloàj”u samom gradu, s tim {to su “dio snaga izvukli radi odmora”, ali “ jo{ jeostala jedna oja~ana bojna, negdje oko 700 ljudi, sa svim topni{tvomi oklopom u {irem prostoru Gornjeg Vakufa”.246

“Na crti obrane Mostar” 13. oktobra 1993. nalazila su se 83 vojnikaHrvatske vojske.247

1028

je to negirao. Naime, on je Janku Bobetku replicirao, tvrde}i kako “nikada Petabrigada nije bila sva u Hercegovini, nikada vi{e od tisu}u ljudi iz Pete brigade, Vigovorite 2.500 ljudi; 2.500 ljudi broji brigada. Nikada nije bila angaìrana, ona jebila pet mjeseci angaìrana na Zemuniku dolje, i ona je preba~ena u Hercegovinu,

ve} umorni ljudi. Nikada vi{e, sada /tj. 22. oktobra 1993. — prim. S. ^./ ima oko 700,nikada vi{e od tisu}u ljudi nije bilo iz Pete brigade tamo, nije mogu}e bilo” (Isto).

Na to je general Janko Bobetko ponovo potvrdio da je kompletna 5. brigada Hrvatskevojske bila u Hercegovini. Ministar Gojko [u{ak je zatim reagovao: “Gospodinegenerale, dozvolite, ja Vama nisam uskakao u rije~. Vi ste i jutros Kapularunaredili da povu~e brigadu”. Na to je Janko Bobetko dva puta ponovio: “Nije to~no,nije to~no” (Isto).

Dalji razgovor izme|u Gojka [u{ka i Janka Bobetka je tekao na sljede}i na~in:

“[U[AK: ‘Generale, ja bih volio da jedanput mi i zapovjednike brigadasaslu{amo, i njihovu verziju, jer on je kad /je/ mene zvao, pa je i{ao kod Vas,nazad. Pa ste mu Vi rekli da }ete Vi kod Predsjednika ve~eras rije{iti’.

BOBETKO: ‘Ja bih molio, budu}i da se sa mnom razgovara, ravnopravno iotvoreno, i da me se ne optuùje’” (Isto, str. 24).

246 Isto. Zbog toga je, po generalu Janku Bobetku, “i idu}ih deset dana” trebalo“razmi{ljati o dovla~enju novih snaga, na liniji dobrovoljnosti, da se oni zamjene, jer ljudi ne mogu toliko izdràti”. O tome je general Janko Bobetko dva dana ranije,tj. 20. oktobra 1993. razgovarao sa oficirom @arkom Tole u Dubrovniku, koji je traìo dase sa Bobetkom sastane. Janko Bobetko mu je obe}ao da }e “biti tamo i da do|e, da je jedan presjek situacije koji po~inje od toga da su snage zamorene, {to je to~no,i da za sada on smatra da oni nemaju, mislim Muslimani, nekih fri{kih snaga zaneke protuudare, {to ne treba potcjenjivati, mora biti pripremljen...” (Isto).

247 AIIZ, inv. br. 2-2982, Mostar, 13. oktobar 1993, Broj: 02-4/3-01/01-1657/93,SPISAK HRVATSKIH VOJNIKA NA CRTI OBRANE MOSTARA. To su sljede}i vojnici :

1. Zvonko Kri{to ; 2. Pero iì}; 3. Dubravko Juginovi};

4. Zdenko Cikoja; 5. Goran Baka~; 6. Dalibor Posavec;

7. @eljko Burek ; 8. Ivica Andri}; 9. Stipe Modri};

10. Stjepan Filipovi}; 11. Mirko Blaèvi}; 12. Jozo Bagari};



“Na poloàju ju`no od Mostara, na poloàjima premaBlagaju” bili su i krajem oktobra 1993. pripadnici 1. i 2. brigade Hrvatske

vojske.248 Jednu grupu je vodio pukovnik Horvat.249

1029

13. Zlatko Mesi}; 14. Alen Jeli}; 15. Zlatko Matkovi};

16. Josip Fenrich; 17. Ivan Matani}; 18. Ivan Boras;

19. @eljko Peji}; 20. Josip Mami}; 21. Boris Doli};

22. Predrag Tomas; 23. Marinko Knezovi}; 24. Ivan Mili~evi};

25. Branko Cikoja; 26. Nikola Vuk{i}; 27. Marinko Lijak;

28. Novica Pe{a; 29. Gojko ]osi}; 30. @eljko ]urkovi};

31. Marijan Juri}; 32. Stanko Ramljak; 33. Boìdar Dela~;

34. Mario i~ak; 35. Nenad Maru{i}; 36. Branko Mikuli};37. Vinko Topi}; 38. Mladen Kraljevi}; 39. Zlatko Petranovi};

40. Slavko Topi}; 41. Ivan Topi}; 42. Mate Pavkovi};

43. Vjekoslav Brekalo; 44. Akif Me{kovi}; 45. Damir Ormo`;

46. Ivica Radi}; 47. Franjo Bura; 48. Senad Avdovi};

49. Denis Pupi}; 50. Ivica Feri}; 51. Ante Burilovi};

52. Marko Pranji}; 53. Rade Miku{; 54. Miroslav Nadarevi};

55. @eljko Menda{; 56. Sini{a [pi~ko; 57. Vedran Ivelja;

58. Nenad Labrovi}; 59. Velimir Ujdur; 60. Draèn Ba{i};

61. Draèn Ivankovi}; 62. Goran Je{i}; 63. Darko Prel~ec;

64. Goran Tri{ovi}; 65. Marino [ili}; 66. Darko Salamun;

67. Davor Klanac; 68. Boìdar @upani}; 69. Kre{imir Pfeifer;

70. Damir Pukljak; 71. Zdravko Tau{an; 72. Zlatan Kulenovi};

73. Husein Meli}; 74. Milodar Roì}; 75. Ivica Reèk;

76. Franjo Djuran; 77. Zoran [turli}; 78. Davor Azinovi};

79. Kruno Stepani}; 80. Momir Mel{a; 81. Nenad Kampi};

82. Jozo [uti}; 83. Ibrahim Bostandì} (Isto).

Navedeni vojnici iz Republike Hrvatske dobili su “male potvrde da supripadnici prve lakojuri{ne bojne Vojne policije”.

248 Stenogram sastanka izme|u Franje Tu|mana, Janka Bobetka, Imre Agoti}a,Josipa Luci}a i Gojka [u{ka u Predsjedni~kim dvorima, 22. oktobra 1993, Dani, 25.oktobar 2002, str. 23.

249 Isto. Jedan broj tih snaga “se raspao... to je bilo neorganizovano...”.



U agresiji je u~estvovala i 3. brigada Hrvatske vojske, koja je, kaoi 5., izvu~ena sa “slavonskog osjetljivog prostora”, napadala Mostar.250

Bosnu i Hercegovinu je napadala i Legija ~asti. Ta jedinica Hrvatskevojske je u periodu od 18. oktobra do 4. novembra 1993. izvr{avala“borbene zada}e na Uskopljanskoj /Gornji Vakuf - prim. S. ^./boji{nici”.251

Franjo Tu|man je i po~etkom novembra 1993. politi~kom ivojnom rukovodstvu Hrvatske Republike Herceg Bosna izdiktiraozadatak — “povezivanje Kiseljaka sa Busova~om, a onda da vidimo dali moèmo, zna~i, odràti tu liniju”. Insistirao je da se “treba orijentiratina to, kao i na zauzimanje Uskoplja, jer i zbog povezanosti sa NovimTravnikom i Vitezom, i povezano, zna~i, sa Bugojnom, treba pod

svaku cijenu”.252

Na neophodnosti vojne pobjede i “lomljenje ki~me” ArmijeRepublike Bosne i Hercegovine u centralnoj Bosni, a radi “zaokruènjateritorije”, odnosno “ìvotnog prostora”, posebno je insistirao JadrankoPrli}. Naime, formiranje kolaboracionisti~ke Hrvatske zajednice/Republike Herceg-Bosna i brojni zlo~ini koji su u njeno ime izvr{eni,

posebno genocid nad Bo{njacima, su, po ocjeni politi~kog rukovodstva

1030

250 Isto. Snage 3. i 5. brigade su, po generalu Bobetku, u~inile “ jako puno u

stabilizaciji fronta Vakuf i Mostar” (Isto).251 AIIZ, inv. br. 2-2996, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednica

Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, ZP Tomislavgrad, IZM Prozor, Broj: 01/47064. novembar 1993. — Profesionalnoj postrojbi Ludvig Pavlovi} âpljina. Ta je jedinica, prema izvje{taju pukovnika @eljka [iljega (zapovjednika Operativne zoneSjeverozapadna Hercegovina — Zborno podru~je Tomislavgrad (IZM Prozor), od 4.novembra 1993. “sve postavljene borbene zada}e izvr{avala bezprijekorno. Saovom postrojbom nije bilo nikakvih problema, kako za vrijeme izvr{enjaborbenih zada}a, tako i van borbenih zada}a. Sluìla je za primjer postrojbama”.Zbog toga mu je, navodi pukovnik [iljeg, Legija ~asti bila potrebna “12. 11. 1993.godine, do 12 sati radi izvr{enja napadnih djelovanja” (Isto).

252 AIIZ, inv. br. 2 — 2475, Stenogram sastanka Franje Tu|mana, sa JadrankomPrli}em, Matom Bobanom, Slobodanom Praljkom i Milivojem Petkovi}em, u vili Dalmacija u Splitu, 5. novembra 1993, Dani, 25. oktobar 2002, str. 20 i 26. Ukazuju}i nazauzimanje centralne Bosne “po svaku cijenu”, Franjo Tu|man je tada savjetovao da“ne treba i}i” tada (“sada momentalno”), “iz politi~kih i vojnih razloga, na operacijukod Mostara” (Isto).



te fa{isti~ke tvorevine, posebno Jadranka Prli}a, predsjednika “Vlade”, pokazali “da apsolutno nije sporna politi~ka ideja s kojom je hrvatski

narod u{ao u obranu Bosne i Hercegovine /~itaj: u uni{tavanjeBosne i Hercegovine — prim. S. ^./, da su rijetki oni koji smatraju imisle druga~ije”. Iznose}i takvu ocjenu, na sastanku Franje Tu|manasa politi~kim i vojnim rukovodstvom Hrvatske Republike Herceg- Bosna, u vili Dalmacija u Splitu, 5. novembra 1993, Jadranko Prli} jesamo smatrao “da je osnovni problem operacionalizacije te ideje,dakle, na koji na~in mi ideju operacionaliziramo u praksi i krozza{titu prostora i kroz neposrednu vlast i kroz sve one bitnefunkcije koje zna~e autohtonost i suverenitet jednog naroda…”.Ukazuju}i na postignute “rezultate” na planu “odbrane” i “kada jerije~ o vojnom ustroju”, on je sa stanovi{ta njegove struke (ekonomista)

insistirao da se vidi da li je “Hrvatska zajednica/Republika Herceg-Bosna” “rentabilna investicija Hrvatske, imaju}i u vidu sve {to jeuloèno kroz oru`je i na ostale stvari”. Bio je mi{ljenja da u tom

pogledu treba predlo iti “varijante potpunijeg pribliàvanja”. Me|utim varijantama Prli} je 5. novembra 1993. mislio da je “neophodnavojna pobjeda da se povrati i situacija i raspoloènje”. Ta jevarijanta, po njemu, bila jasna i nije je trebalo “uop}e obrazlagati. Dali je to Mostar, da li je to Vakuf ili ova akcija koja se gore planira,spajanje Kiseljaka sa Busova~om. Mi se moramo pribliàvatizaokruènju teritorije”, tvrdio je Jadranko Prli}. Pri tome je smatraoda se “bez lomljenja ki~me Armije Bosne i Hercegovine na pravcu

srednje Bosne” “te{ko moè o~ekivati bilo kakvo posebno rje{enjesa onom dominantnom grupacijom kod Muslimana, na ~elu saAlijom Izetbegovi}em”.253

1031

253 Isto, str. 25. “Vlada” Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, na ~elu sa JadrankomPrli}em, je u prolje}e 1993, sli~no nacisti~kom “ìvotnom prostoru”, u cilju “zaokruènjateritorije”, po ugledu na idejnog tvorca “zaokruènja hrvatske dràve na ra~unBosne i Hercegovine, ako treba i ‘razmjenom pu~anstva’”, Franje Tu|mana, utvr|ivalai prijedloge i zaklju~ke, “~ak i o preseljenju odre|enih brigada sa nekih podru~jakoje bi uklju~ivalo i preseljenje pu~anstva sa tih podru~ja i njegovo koncentriranjena odre|enim pravcima” za koje je smatrala “da mogu postati i ostati hrvatski”

(AIIZ, inv. br. 2 -2475, Stenogram sastanka Franje Tu|mana, sa Jadrankom Prli}em,Matom Bobanom, Slobodanom Praljkom i Milivojem Petkovi}em, u vili Dalmacija uSplitu, 5. novembra 1993, Dani, 25. oktobar 2002, str. 26).

Takvu nacisti~ku politiku i praksu Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i li~noJadranko Prli}, predsjednik njene kolaboracionisti~ke vlade, èljeli su “to isklju~ivo



Franjo Tu|man je na sastanku u vili Dalmacija u Splitu, 5. novembra1993, sa politi~kim i vojnim rukovodstvom hrvatskih kolaboracionista

iz Bosne i Hercegovine, insistirao na takvoj organizaciji da “u najmanjuruku obranimo onu crtu koju smo kako—tako uspjeli dobiti odobrenjeza nju i na me|unarodnoj konferenciji /Plan Oven-Stoltenberg -

prim. S. ^./, zna~i Novi Travnik, Vitez i Busova~a”. Pored toga, on jei tada naglasio potrebu ovladavanja, “iz strate{kih razloga, ~itavimpravcem Prozor, Uskoplje, Bugojno, Jajce, i ne dopustiv{i, zna~i,ofenzivne namjere Muslimana da prodru ju`no od Mostara”.254

Franjo Tu|man je u prvoj polovini novembra 1993. izdaozapovijed o ustrojavanju Glavnog stoèra HVO-a. U njega su u{lisljede}i oficiri Hrvatske vojske: generali Ante Roso i Miljenko Crnjec,

zatim Ljubo ]esi}-Rojs, pomo}nik na~elnika Odjela za logistiku, tefunkcioneri HDZ Hrvatske: Drago Krpina, na~elnik Politi~ke upraveMinistarstva obrane Republike Hrvatske, i Ivan Tolj, koji je, tako|e,obavljao tu du`nost u raznim periodima, kao i Goran Dodig, slu`benik u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, i Josip Juras, pomo}nik ministra odbrane Republike Hrvatske. Za zapovjednika je imenovanAnte Roso. Za komandno mjesto je odre|eno Posu{je.255

Osmog novembra 1993. (ujutru) je, u skladu sa navedenom naredbom,odre|eno da se novoformiranom Glavnom stoèru Hrvatskog vije}aobrane pridruè i sljede}e jedinice Hrvatske vojske potrebne za osiguranje :

1032

pragmati~no gledano”. I pored toga {to je Jadranko Prli} znao nastojanje “da svakiHrvat ostane da ìvi gdje jeste”, on je tvrdio da “postoji pragmatika, postojikoncentracija snaga, postoji sve ostalo...” (Isto).

254 Isto.

255 M. [pegelj, nav. dj., str. 363. Navedena Tu|manova naredba o obrazovanjuGlavnog stoèra Hrvatskog vije}a obrane formalno se odnosila na premje{taj pomenutihoficira na Ju`no voji{te, a stvarno su 8. novembra svi trebali biti helikopterom prevezeni u Posu{je.

Goran Dodig i Josip Juras su bili odre|eni za vezu izme|u Glavnog stoèra HVO- ai ministrom odbrane Gojkom [u{kom i predsjednikom Franjom Tu|manom.

Tu je naredbu pro~itao na~elnik Glavnog stoèra Hrvatske vojske, general JankoBobetko, 7. novembra 1993. u Ratnoj sali, na prvom spratu Ministarstva obrane RepublikeHrvatske u Zagrebu. Janko Bobetko je toga dana, nakon zavr{etka radnog vremena pozvao ~lanove Glavnog stoèra Hrvatske vojske i na~elnike svih njegovih odjela, tegenerale Antu Rosu i Miljenka Crnjeca, zatim Ljubu ]esi}a, Dragu Krpinu i IvanaTolja. Na tom je sastanku bio prisutan i admiral Davorin Domazet.



- jedinice Vojne policije iz 66. bojne VP Hrvatske vojske zaneposrednu za{titu;

- jedinice iz Pukovnije veze za organizaciju i osiguranje veze;- potreban broj oficira i vojnika za organizaciju logisti~ke baze;- uniforme s oznakama HVO-a, a za vozila jednako takve

registarske plo~ice.256

Sa dolaskom novoformiranog Glavnog stoèra Hrvatskog vije}aobrane i jedinica Hrvatske vojske iz Zagreba u Posu{je prestao jepostojati dotada{nji Glavni stoèr Hrvatskog vije}a obrane uMostaru, ~ije je osoblje, koje je, tako|e, do{lo iz Hrvatske vojske,

pre{lo na rad u Posu{je, uklju~uju}i i ranijeg zapovjednika Hrvatskogvije}a obrane, generala Milivoja Petkovi}a. U Posu{ju se Dodigu i Jurasu

(oficirima za vezu), pridruìo i ]iro Grubi{i} (funkcioner Hrvatskedemokratske zajednice Republike Hrvatske).257

General Bobetko (na~elnik Glavnog stoèra Hrvatske vojske) je,u skladu sa navedenom naredbom predsjednika Franje Tu|mana i“povijesnom zada}om koju ima novi GS HVO”, 9. novembra 1993.u Plo~ama odrào sastanak i podijelio zadatke. Zaklju~eno je da hitnotreba pripremiti napadnu operaciju od Gornjeg Vakufa prema centralnojBosni, u kojoj }e Hrvatsko vije}e obrane od Hrvatske vojske dobitioja~anje u topni{tvu i ljudstvu :

- 350. diverzantski odred;- 2. i 5. gardijsku brigadu, s tenkovskom ~etom;- jedan bataljon 7. gardijske brigade;- jedinicu veze; i- helikoptersku eskadrilu.258

Tu osvaja~ku operaciju li~no je isplanirao general zbora JankoBobetko.259 Operacija je po~ela 15. novembra 1993. Vo|ena je s

1033

256 Isto. Svim jedinicama Hrvatske vojske trebalo je osigurati uniforme soznakama HVO-a, “a za vozila jednako takve registarske plo~ice” (Isto).

257 Isto. Grubi{i} je, pi{e general Martin [pegelj, po zanimanju mesar, koji je

kasnije bio generalni konzul Hrvatske u Mostaru.258 Isto.259 Isto. Zbog toga {to “legionarski narednik Roso nije bio dorastao poslu”, tu

operaciju je, tvrdi Martin [pegelj, isplanirao li~no general Janko Bobetko. On je, pogeneralu Martinu [pegelju, s odu{evljenjem prihvatao i provodio politi~ke i vojne



isturenih komandnih mjesta u Prozoru i na planini Makljen.260

Republika Hrvatske je u toj novoj ofanzivi novembra 1993.angaòvala 9.000 vojnika Hrvatske vojske. Tada su Gornji Vakuf napadale sljede}e jedinice (glavnina ili dijelovi) Hrvatske vojske :

- 3. brigada (iz Osijeka);- 5. gardijska brigada (iz Zagreba);- 113. brigada (iz Splita);- 114. brigada (iz [ibenika);- 7. gardijska brigada (iz Vara`dina);- 1. gardijska brigada Tigrovi (iz Zagreba);- 5. domobranska pukovnija (iz Osijeka);- /11./ domobranska pukovnija (iz Vinkovaca);- bojna “Matija Vla~i}”, jedinica specijalnih snaga Glavnog

stoèra Hrvatske vojske,- vojnici iz Virovitice.261

1034

planove predsjednika Franje Tu|mana i ministra Gojka [u{ka, te “u toku cijele 1993.angaìra HV i njenu ratnu tehniku u ratu za podjelu Bosne i Hercegovine ” (M.[pegelj, nav. dj., str. 363).

260 Isto, str. 363-364.261

AIIZ, inv. br. 2-1890, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Postrojbaspecijalnih snaga Glavnog stoèra, Bojna Matija Vla~i}, [apjane, Opatija, KLASA:8/92-01/208, UR. BR. 5120-03-912-723, [apjane, 9. septembar 1993, POTVRDA;Isto, inv. br. 2-1891, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Specijalne postrojbeGlavnog stoèra HV., Bojna Matija Vla~i}, KLASA: 8/92/01/208, UR. BR. 5120-03-912-866, [apjane, 15. oktobar 1993, POTVRDA; Isto, inv. br. 2-1892, RepublikaHrvatska, Ministarstvo obrane, Specijalne postrojbe Glavnog stoèra HV., Bojna Matija Vla~i}, KLASA: 8/92/01/208, UR. BR. 5120-03-912-867, [apjane, 15. oktobar 1993, POTVRDA; Isto, inv. br. 2-2995, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, ZP Tomislavgrad IZM Prozor, Broj: 01/4705,4. novembar 1993. — Brigada Dr. Ante Star~evi}; Isto, inv. br. 2-2997, Republika Bosnai Hercegovina, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Brigada Dr. Ante Star~evi} Uskoplje — Zborno podru~je Tomislavgrad, IZVANREDNO IZVJE[]E;Isto, inv.br. 2-3007, Unija Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Zapovjedni{tvo OZ S/ZH, Zborno podru~jeTomislavgrad, IZM Prozor, Broj: 01-4769/93, 8. novembar 1993. — Svim postrojbamaZP OZ S/ZH, Zapovjed za napadna djelovanja; Isto, inv. br. 2-3009, Hrvatska RepublikaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, ZP Tomislavgrad, IZM Prozor, Broj: 01/5384,



Navedena operacija je, usljed herojske odbrane Armije RepublikeBosne i Hercegovine, propala. Agresorske snage i njihove kolaboracionisti~ke

jedinice imale su velike gubitke, posebno 5. gardijska brigada Hrvatskevojske u Gornjem Vakufu.262 350. diverzantski odred, kojim je general

1035

Prozor, 5. decembar 1993. — Borbenoj grupi 5. Domobranske pukovnije Osijek; Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 15 i 23; S. Omeragi}, nav. dj., str. 155.

5. domobranska pukovnija iz Osijeka stigla je na Uskopljansku boji{nicu 6.novembra 1993, sa 307 vojnika, gdje je posjela poloàje u rejonu Ma~kovac — Potrlica,“organiziraju}i aktivnu obranu u smjenama cjelokupnim ljudstvom”. Ona je“uspje{no izvr{avala sve postavljene zada}e i doprinijela o~uvanju dostignutnihcrta obrane, te uz aktivnu obranu omogu}ila postrojbama koje su i{le u napadnadjelovanja na pravcima napada pomjere crtu obrane u na{u korist”, navodi

pukovnik @eljko [iljeg (zapovjednik Zbornog podru~ja Tomislavgrad — IZM Prozor) usvom izvje{taju od 5. decembra 1993. (AIIZ, inv. br. 2-3009, Hrvatska RepublikaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, ZP Tomislavgrad, IZM Prozor, Broj: 01/5384,Prozor, 5. decembar 1993. — Borbenoj grupi 5. domobranske pukovnije Osijek).

Pukovnija domobranstva iz Vinkovaca (11. domobranska pukovnija) je “dana03/04. 11. 1993. godine u zoni odgovornosti brigade Dr. Ante Star~evi} uvedena”. Njeno brojno stanje tada je iznosilo 182 vojnika (AIIZ, inv. br. 2-2997, RepublikaBosna i Hercegovina, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Brigada Dr. Ante Star~evi} Uskoplje, Broj: 1-5/1-351/93, 5. novembar 1993. — Zborno podru~jeTomislavgrad, IZVANREDNO IZVJE[]E).

Navedeno “ljudstvo iz Vinkovaca nije do~ekano od doma}ih ljudi, nisuadekvatno smje{teni, spavali su na betonu, nije im osiguran doru~ak ni ru~ak,

kako na Uzri~ju, tako i u gradu /Gornjem Vakufu — prim. S. ^./. …”. Zbog toga je pukovnik @eljko [iljeg, zapovjednik Operativne zone Sjeverozapadna Hercegovina(Zborno podru~je Tomislavgrad IZM Prozor) 4. novembra 1993. od zapovjednikaBrigade Dr. Ante Star~evi} traìo “pismeno izvje{}e do 06,00 05. 11. 93.”, “u svezi sanavedenim” (AIIZ, inv. br. 2-2995, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, ZP Tomislavgrad IZM Prozor, Broj: 01/4705,4. novembar 1993. — Brigadi Dr. Ante Star~evi}).

Bojna Matija Vla~i} je bila jedna od specijalnih, najelitnijih jedinica Hrvatskevojske. Ona je bila pod direktnom komandom Glavnog stoèra Hrvatske vojske i jedna odnjenih najobu~enijih jedinica. Zapovjednik te jedinice bio je bojnik Ante @oni Maksan.Ta jedinica posjeduje i vlastitu bazu u [apjanima, kod Opatije, gdje se vojnici obu~avajuuz represivnu disciplinu i psiholo{ki trening po legionarskom principu. Zapovjednik

baze bio je bojnik Mario Juzvisen (AIIZ, inv. br. 2-1890 i 2—1892; Bosna, br. 1, 11.februar 1994, str. 15 i 23.

262 M. [pegelj, nav. dj., str. 363-364. Ta brigada je, po generalu Martinu [pegelju,imala velike gubitke, “ jer brigada HVO-a Bruno Bu{i} nije izvr{ila svoj dio zadatkai osigurala joj prijelaz preko Vrbasa”. Pored toga, Martin [pegelj tvrdi da je Armija



Bobetko planirao da ga helikopterskim desantom spusti na prijevoj nacesti Gornji Vakuf — Travnik, se zbog snje`ne oluje nad Vranom i

^vrsnicom morao vratiti u Plo~e.263

Snage Hrvatske vojske i njihove kolaboracionisti~ke formacije(Hrvatsko vije}e obrane) su sredinom novembra 1993. bile grupisanei na podru~ju Prozora, Glavati~eva, Bjelimi}a i Kiseljaka. Tada je okoKiseljaka bilo izme|u 7.000 i 8.000 vojnika Hrvatske vojske i Hrvatskogvije}a obrane.264

Neposredno vojno u~e{}e Republike Hrvatske u agresiji naBosnu i Hercegovinu u toku 1993. potvrdili su i Slobodan Milo{evi} iDejvid Oven. Naime, Slobodan Milo{evi} je na pregovorima u @enevi29. novembra 1993, u razgovoru sa Franjom Tu|manom, izme|uostalog, izjavio kako je Hrvatska “direktno umije{ana u rat u Bosnii Hercegovini”. Dejvid Oven je, prilikom razgovora u Dobanovcima,9. decembra 1993. (Slobodan Milo{evi}, Radovan Karadì}, Mom~iloKraji{nik, Hrvoje [arini}, Mile Akmadì}, Dejvid Oven i TorvaldStoltenberg) izjavio da je Republika Hrvatska “direktno umije{ana urat u Bosni i Hercegovini”.265

U agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini januara 1994. u~estvovale su sljede}e jedinice Hrvatske vojske :

1036

Republike Bosne i Hercegovine “izrasla u snagu koju niko nije o~ekivao i koja jepokvarila mnoge ra~une. Iza nje je stajao najbrojniji bosansko-hercegova~ki narod — Muslimani (Bo{njaci) na koje dotad nitko nije ozbiljno ra~unao ni u politi~komeni u vojnome smislu; i Milo{evi} i Tu|man bili su uvjereni da je posrijedineosvije{tena i politi~ki povodljiva masa koja pod njihovim pritiskom i stje{njenaizme|u dvije vojne sile mora prihvatiti {to joj se ostavi”. Na taj se na~in, po Martinu[pegelju, sve “zakompliciralo i ni{ta vi{e nije bilo izvjesno; glavni akteri rata — Milo{evi} i Tu|man — i njihova strategija na{li su se pred katastrofom. Kona~noSjedinjene Ameri~ke Dràve i neke druge velike sile malo milom, vi{e silomprekidaju to me|usobno mrcvarenje i name}u Daytonski sporazum. Iako su njimeprekinuta borbena djelovanja, stabilan i pravedan mir jo{ nije na vidiku” (Isto,str. 363-364).

263

Isto. To je, po Martinu [pegelju, “zapravo bila sre}a, jer je tako izbjegnuta jo{ ve}a katastrofa”.

264 S. [iber, PREVARE, ZABLUDE, ISTINA — Ratni dnevnik 1993, knj. 2,Sarajevo 2001, str. 265.

265 H. [arini}, nav. dj., str. 54 i 71.



- 175. brigade;- 5. domobranska pukovnija;

- 6. domobranska pukovnija;- 11. domobranska pukovnija;- specijalne jedinice:- bojna Matija Vla~i} ;- Tigrovi (iz Zagreba) ;- Gromovi (iz Siska) i druge.266

U napadu na Bosnu i Hercegovinu krajem januara 1994. u~estvovalesu sljede}e jedinice (dijelovi ili cijele) Hrvatske vojske :

- 1. gardijska brigada, na {irem podru~ju Prozora;- 3. brigada ZNG (iz Osijeka), na podru~ju Prozor - Gornji Vakuf;- 5. gardijska brigada (iz Zagreba), na {irem podru~ju Mostara;- 7. brigada (iz Vara`dina), na podru~ju Gornjeg Vakufa;- 109. brigada (iz Vukovara), na podru~ju Prozor - Gornji Vakuf;- 113. brigada (iz Splita), na podru~ju Mostara i {ireg rejona Dre`nice;- 114. brigada (iz [ibenika), na podru~ju Prozor - Gornji Vakuf;- 175. brigada, na podru~ju Gornjeg Vakufa;- brigada (dijelovi), iz Vinkovaca, na podru~ju Prozor - Gornji Vakuf;- brigada (dijelovi), iz Vara`dina, na podru~ju Prozor - Gornji Vakuf;

- Bojna Crna legija — bataljon specijalno-izvi|a~ke namjene, na podru~ju Prozor — — Gornji Vakuf;

- ~etiri brigade, tenkovski bataljon(20 tenkova) i dva artiljerijskadiviziona, na podru~ju Bosanske posavine ({ire podru~je Ora{ja);

- vi{e specijalnih jedinica Hrvatske vojske : Tigrovi, Pume, MatijaVla~i} (na podru~ju Mostara) i druge. 267

1037

266 AIIZ, inv. br. 2-2944, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Ministarstvo obrane,Glavni stoèr HVO, Ur. broj: 02-2/1-01-54/94, Mostar, 8. januar 1994. — Ministru obrane

HR HB, Redovito tjedno izvje{}e); Oslobo|enje, 29. januar 1994, str. 1 i 3. Prema Prozoruse krajem janauara kretalo i pet novih dodatnih brigada Hrvatske vojske i HVO-a.

267 Isto; R. Deli}, NASTANAK, RAZVOJ I ULOGA ARMIJE REPUBLIKEBOSNE I HERCEGOVINE (rukopis doktorske disertacije), Fakultet politi~kih nauka,Sarajevo 2002, str. 321, nap. 6.



Republika Hrvatska je januara 1994. u Bosnu i Hercegovinu prebacila vi{e svojih brigada i vi{e drugih jedinica.268 175. brigada

Hrvatske vojske je, u prvoj polovini 1994, u~estvovala na “uskopljansko-ramskoj boji{nici”.269

Komandant brigade je bio Frane Primorac. [ef sigurnosti u brigadi,sa sjedi{tem u Prozoru, bio je Miroslav Vidovi}. Bojnik Andrija Skoko

bio je pomo}nik komandanta za logistiku.270

Ustrojavanje, mobilizaciju i sastav 175. brigade Hrvatske vojskenaredilo je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, 14. decembra1993. (prema pisanom nalogu ministra Gojka [u{ka).271 Brigada je,

1038

268 H. [arini}, nav. dj., str. 89; AIIZ, inv. br. 2-2944, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Ministarstvo obrane, Glavni stoèr HVO, Ur. broj: 02-2/1-01-54/94, Mostar, 8. januar 1994. — Ministru obrane Hrvatske Republike Herceg Bosna, Redovito tjednoizvje{}e; Oslobo|enje, 29. januar 1994, str. 1 i 3; S. Omeragi}, nav. dj., str. 153; R. Deli},nav. dj., str. 321, napomena 6. Na pregovorima u @enevi 18. januara 1994, poslije zavr{etka bilateralnih razgovora s me|unarodnim posrednicima hrvatska se delegacija sastala sasrbijanskom. Slobodan Milo{evi} je u razgovoru sa Franjom Tu|manom, izme|u ostalog,naglasio kako “Muslimani èle rat. Koncentri{u se oko Travnika, Viteza i Busova~e,a planiraju i op{ti napad na Grbavicu. Vidim da ste radi toga prebacili u Bosnupet brigada”. Na to je Franjo Tu|man, uz smije{ak, odgovorio: “To su dragovoljci”, na{ta je Slobodan Milo{evi} odgovorio: “Nisam vam ja UN” (H. [arini}, nav. dj., str. 89).

269 AIIZ, inv. br. 2-2946, Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Ministarstvo obrane, Klasa: 801-02/94-01/04, Ur. br. 02-01-94-1, Mostar, 22.april 1994. — Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, Kabinet; J. Babi}, PRVI DOKAZIDA JE HRVATSKA VOJSKA BILA AGRESOR U BIH, Nacional , Zagreb, 6. mart2001, str. 10. Pi{u}i o tome, Jasna Babi} izvodi pogre{an zaklju~ak, tvrde}i da je 175. brigada “zorni primjer tzv. paralelne zapovijedne vojno-politi~ke linije, koja jezaobi{la ne samo ustavnu nadle`nost Sabora, nego i Glavni stoèr HV”. Mogu}e jeda Sabor nije donio takvu odluku, ali formiranje te brigade i njeno u~e{}e, kao i drugihhrvatskih jedinica, u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu bilo je uz znanjeGlavnog stoèra Hrvatske vojske i Ministarstva obrane Republike Hrvatske, a posebnovrhovnog komandanta, Franje Tu|mana i njegovog ministra obrane Gojka [u{ka.

270 Nacional , 6. mart 2001, str. 10. êlnici 175. brigade jo{ su na visokim funkcijamau Hrvatskoj: Primorac radi na Hrvatskoj vojnoj akademiji (Hrvatsko vojno u~ili{te), aMiroslav Vidovi} je pobo~nik Petra Stipeti}a, na~elnika Glavnog stoèra Oruànihsnaga Republike Hrvatske. Primorac je sve izvje{taje o djelovanju te brigade slao generaluJanku Bobetku, na~elniku Glavnog stoèra Hrvatske vojske.

271 Isto. 175. brigadu je, prema [u{kovom nalogu, trebalo formirati od bosansko-hercegova~kih Hrvata, koji su se poslije 1. januara 1992. sklonili u Hrvatskoj, a koji su



naredbom ministra obrane Republike Hrvatske, Ur. br. 512-01-93-4890, od 28. decembra 1993, upu}ena u Bosnu i Hercegovinu (“… na

boji{nicu…”), gdje je od 31. decembra 1993. u~estvovala u agresijina tu Republiku.272

Brigada je finansirana iz dràvnog budèta Republike Hrvatske injeni pripadnici su dobijali plate kao pripadnici Hrvatske vojske.273

Na "Uskopljansko-ramskoj boji{nici" je prije i u vrijeme 175. brigade bilo jo{ jedinica Hrvatske vojske. Krajem januara 1994, “dolaskomna{e druge bojne”, sa tog prostora je izvu~en jedan broj jedinicaHrvatske vojske i Hrvatskog vije}a obrane i ti su prostori dodijeljeni175. brigadi Hrvatske vojske, kojoj su dodate domicilne jedinice (3~ete: @drimci, Dobro{in i Kakanj).274

1039

tretirani kao dezerteri. Za provedbu (prisilne) mobilizacije bio je zaduèn IvanAndabak, “suosniva~ i predvodnik {irokobrije{ke Ka`njeni~ke bojne”.

Mobilisane su, nakon mobilizacije, pred javno{}u i me|unarodnom diplomatijom,tretirali kao dobrovoljce. Svi su pripadnici brigade dobili oznake HVO-a i klasi~no pje{a~ko naoruànje. Brigada (sa oko 1.500 bojovnika) je, nakon obuke u Poègi iDelnicama, u Bosnu i Hercegovinu upu}ena u decembru 1993. Do tzv. ju`nog voji{tatransportovani su u 170 autobusa. Prilikom prelaska Vran planine brigada je zapala usnijeg, te su ih “izvla~ili teglja~i UNPROFOR-a”. Na uskopljansko-ramskom podru~ju preuzela je 31. decembra 1993. “crtu boji{nice”.

Prvi oruàni napad na snage Armije Republike Bosne i Hercegovine 175. brigada

je izvela 24. februara 1994. Na podru~ju Kicalja poginula su 2 njena pripadnika. Druginapad brigada je izvela na prostoru Zvi{}e, u aprilu 1994, gdje je ranjeno 2 pripadnikai ubijeno oko 10, a zarobljeno 5 pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine.

272 AIIZ, inv. br. 2-2946, Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna,Ministarstvo obrane, Klasa: 801-02/94-01/04, Ur. br. 02-01-94-1, Mostar, 22. april1994. — Ministarstvu obrane RH, Kabinet.

Ta je brigada i krajem aprila i kasnije bila u Bosni i Hercegovini. Ministar obrane HR H-B, mr Vladimir [olji}, se 22. aprila 1994. obratio ministru obrane RepublikeHrvatske, s prijedlogom “da se:

1. 175. brigada povu~e sa prostora HR Herceg-Bosne.

2. Povla~enje obavi sukcesivno, do 15. svibnja 1994. godine.3. Omogu}i pripadnicima 175. brigade prelazak u jednu od Gmtbr /Gardijska

motorizovana brigada - prim. S. ^./ HVO po njihovoj èlji.

4. MTS brigade skladi{titi privremeno u slob. MO HR H-B” (Isto).

273 Nacional , 6. mart 2001, str. 10.

274 Isto; Oslobo|enje, 29. januar 1994, str. 1 i 3.



Republika Hrvatska je krajem januara i po~etkom februara 1994,uo~i potpisivanja Va{ingtonskog sporazuma, prema saznanju Vije}a

sigurnosti Ujedinjenih nacija, rasporedila jedinice Hrvatske vojske,“zajedno sa te{kom vojnom opremom, u sredi{nje i ju`ne dijeloveRepublike Bosne i Hercegovine”. Zbog tog “ozbiljnog neprijateljskog~ina protiv dràve ~lanice UN-a”, Vije}e sigurnosti je o{tro osudiloRepubliku Hrvatsku.275

Me|unarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini su krajem januarai po~etkom februara 1994. dobijali izvje{taje da “ jedinice Hrvatskevojske dolaze u Bosnu i Hercegovinu da pomognu HVO”. GeneralMartin Garod (Martin Garrod) je u januaru i februaru 1994. u vi{enavrata li~no vidio vojne konvoje i mnoge pripadnike Hrvatske vojske

u pokretu prema Prozoru i Gornjem Vakufu. On je, u svojstvusvjedoka optu`be u Predmetu Kordi} i êrkez, 1. februara 2000. predHa{kim tibunalom, pored ostalog, izjavio : “Bilo je mnogo poricanja,ali smo imali i mnoga vi|enja, i ja sam li~no video mnogo HV konvojakoji su se kretali uz planinski put Tomislav-Grada do Prozora.Oni su uglavnom bili bez registarskih tablica, ali su HV oznake bile

jasno vidljive... Mnoga od njih (vozila) su bili transporteri, neki suprevozili vojnike, neki su vukli minobaca~e ili artiljeriju”.276

1040

275 S. Omeragi}, nav. dj., str. 157. Republici Hrvatskoj je po~etkom februara

1994, zbog u~e{}a Hrvatske vojske u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, savi{e relevantnih mjesta zaprije}eno sankcijama. Tako je agencija AFP 2. februara prenijela izjavu zvani~nika danskog ministarstva da }e se na ministarskom sastankuEvropske unije u Briselu 7. i 8. februara raspravljati o mogu}im sankcijama protivHrvatske zbog njenog vojnog u~e{}a u Bosni. Njema~ki kancelar Helmut Kol(Helmuth Kohl) je u televizijskom intervjuu (prenijela ga AFP 4. februara), izme|uostalog, naveo kako “hrvatski lideri nisu uspjeli da odrè zakletvu, datu kada ih jepriznala me|unarodna zajednica, da ne}e vojno intervenirati u susjednim zemljama.Hrvatska ne drì svoja obe}anja. Ovo je skandal i mi to moramo najo{trije osuditi”(K. Begi}, nav. dj., str. 166).

I Vije}e sigurnosti je, u saop}enju od 4. februara 1994, zaprijetilo sankcijama Hrvatskojako ne povu~e svoje trupe iz Bosne, traè}i od generalnog sekretara da u roku od dvije

sedmice obavijesti o povla~enju Hrvatske vojske i oru`ja iz Bosne (Isto, str. 166-167).276 AIIZ, inv. br. 5360, Izjava Martina Garoda (Martin Garrod), str. 7 i 14;

BILTEN FONDA ZA HUMANITARNO PRAVO(u daljem tekstu : Bilten FHP ), br. 15,Beograd 2001, str. 36, Izjava generala Martina Garoda (Martin Garrod), svjedokaoptu`be u Predmetu Kordi} i erkez — ICTY, Predmet: Br. IT-95-14/2-T, 1. februar 2000.



U~e{}e Hrvatske vojske u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu je potvr|eno i na zajedni~koj sjednici Predsjedni~kog vije}a Hrvatske

Republike Herceg-Bosne, Predsjedni{tva HDZ BiH i Izvr{nog odboraHDZ BiH, odrànoj 6. marta 1994. u Mostaru, na kojoj je vo|ena raspravao jednoj ta~ci dnevnog reda “Izvje{}e o pregovorima u Washingtonu”.Ivan Milas je, navode}i “da je potrebito maksimalno poja~atipregovara~ki tim, oja~ati snage obrane”, jer je, po njemu, Hrvatska“dobila zada}u da precizira ove prostore da se ne bi islamizirali”,naglasio kako je “glavni interes obustava rata i Hrvatska jeprimorana da povu~e svoje regularne trupe s ovih prostora”.277

General Anton Tus je zbog angaòvanja Hrvatske vojske u agresijina Republiku Bosnu i Hercegovinu prigovorio predsjedniku Franji Tu|manu.

1041

I ~lanovi EUMM (European Union Monitoring Mission — Posmatra~ke misije Evropskezajednice) potvr|uju u~e{}e Hrvatske vojske u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Tako je A. D., za{ti}eni svjedok optu`be u Predmetu Kordi} i êrkez, ~lan EUMM, prilikom povratka iz Zenice u Mostar, sa sastanka svih regionalnih rukovodilaca centara, satada{njim rukovodiocem regionalnog centra Martinom Garodom (Martin Garrod), na putu poznatom kao “Ruta trougao” bio zadràn. “Morali smo da stanemo, skrenemosa puta i da propustimo formiranu vojnu jedinicu da pro|e. Videli smo navozilima i vojnicima oznake HV. To je bio prvi put da sam li~no imao definitivandokaz mog zapaànja o glasinama da ve} mesecima postoji upletenost HV. To jebio konvoj zna~ajne veli~ine. Procenio sam... da je bilo oko 50 vozila i mi smo bilizadràni na na{em putu oko 20 minuta, mo`da i vi{e, i oprema koju smo videliuklju~ivala je i artiljeriju, D130-120 mm, i izvestan broj vozila sa vi{ecevnim

raketnim baca~ima... Videli smo oznake HV na vozilima, uklju~uju}i i tigroveglave. Smatrali smo da je to HV jedinica iz Splita... Moja procena je da je ta jedinica veli~ine bataljona i vi{e. Negde izme|u 800 i 1.000 ljudi” ( Bilten FHP , 15,str. 31, Izjava A. D., za{ti}enog svjedoka optu`be (bio je ~lan EUMM — Posmatra~kemisije Evropske zajednice izme|u 1993. i 1995.) u Predmetu Kordi} i êrkez — ICTY,Predmet: Br. IT-95-14/2-T, 26. januar 2000).

Njegova zapaànja i zapaànja rukovodioca regionalnog sektora potvrdio je i Tim Majk (Mike). Taj izvje{taj “ je datiran kao 18. januar... I oni su videli pokrete HV naistom pravcu, pravcu Trougao. Prijavili su da su videli oko 20 vozila punihvojnika. Registracione tablice su bile uklonjene, ali su re~i Hrvatska vojska bilenapisane na kabinama vozila. Prijavili su da su videli artiljerijski top, 15 dobroobu~enih HV vojnika, za koje su procenili da su oficiri, i oni su stajali pored puta

i nosili zna~ke HV... O~igledno, jedan vrlo detaljan ~lan tima je primetio ovde da je jedan nosio ~in potpukovnika. Izjavili su da su sva vozila i{la ka Prozoru” (Isto).

277 AIIZ, inv. br. 2-2945, ZAPISNIK sa zajedni~ke sjednice Predsjedavaju}egvije}a Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Predsjedni{tva HDZ BiH i Izvr{nog odboraHDZ BiH, Mostar, 6. mart 1994.



Na to mu je Franjo uzvratio: “da posrijedi nisu vojna nego politi~kapitanja i da svijet ne èli muslimansku dràvu u srcu Evrope!?”.278

Armija Republike Bosne i Hercegovine je ponovo zaustavilaagresorsku ofanzivu Hrvatske vojske. U vrijeme kada su Hrvatska vojskai Hrvatsko vije}e obrane doìvljavali vojne poraze u Bosni i Hercegoviniod Armije Republike Bosne i Hercegovine, posebno “u trenutku kada

je HVO bio na rubu poraza”, potpisani su Mirovni sporazumizme|u Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vije}aobrane u Zagrebu (23. februara 1994.) i Sporazum u Splitu (12.marta 1994.), nakon ~ega je uslijedio Va{ingtonski sporazum (18.marta 1994.).279

U agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu u~estvovale su

“tisu}e i tisu}e vojnika HV” i “stotine ~asnika HV”.280 Sude}i prema broju jedinica, te hiljada i hiljada vojnika i stotina oficira Hrvatske vojske,koji su u~estvovali u oruànim napadima na Bosnu i Hercegovinu,o~ito je da je Hrvatska vojska bila dosta brojna u Bosni i Hercegovini.Mogu}e je da su oruàne snage Republike Hrvatske bile brojnije i odHrvatskog vije}a obrane. Me|utim, ta~an broj pripadnika Hrvatskevojske u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu te{ko je utvrditi,za razliku od njenih kolaboracionisti~kih formacija - Hrvatskog vije}aobrane, ~ije su snage brojale izme|u 45.000 i 52.900 vojnika.281 Samo

1042

278 ∴ RAT..., str. 91.279 M. [pegelj, nav. dj., str. 365; K. Begi}, nav. dj., str. 170; RAT ..., str. 91.

Detaljnije o tome vidi : R. Deli}, nav. dj., str. 318-334.

280 M. [pegelj, nav. dj., str. 336.

281 AIIZ, inv. br. 2-2947, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Glavni stoèr HVO Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Str. pov. broj: 01-2762/92, Mostar, 15. decembar 1992. — Predstojniku Odjelaobrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosna; Isto, inv. br. 2-2943, Zapisnik sa sastanka sgosp. ministrom G. [u{kom odrànog u Ministarstvu obrane 22. 12. 1993.; Isto, inv. br.2-2944, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Ministarstvo obrane, Glavni stoèr HVO,Ur. br. 02-2/1-01-54/94, Mostar, 8. januar 1994. — Ministarstvu obrane Hrvatske

Republike Herceg-Bosna, Redovito tjedno izvje{}e. Prva linija (br. 7, 30. avgust 1993, str. 2) i Bosna (br. 1, 11. februar 1994, str. 15 i 23)

iznose da su regularne jedinice Republike Hrvatske i Hrvatskog vije}a obrane u Bosnii Hercegovini iznosile izme|u 45.000 i 50.000 vojnika. Me|utim, ti podaci nisu ta~ni, jer je samo ukupan broj pripadnika Hrvatskog vije}a obrane iznosio preko 50.000 vojnika.



na podru~ju Mostara, Prozora i Gornjeg Vakufa januara 1994.djelovalo je 12 brigada regularne Hrvatske vojske u ja~ini od 15.000

— 18.000 vojnika. Na podru~ju Posavine u navedenim vojnim jedinicama tada je angaòvano izme|u 10.000 i 12.000 vojnika. Tako je u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu januara 1994.u~estvovavlo izme|u 25.000 i 30.000 pripadnika Hrvatske vojske.282

Republika Hrvatska je sve osvaja~ke operacije na Bosnu iHercegovinu planirala, pripremala i vodila iz Glavnog stoèra Hrvatskevojske i Ministarstva obrane u Zagrebu, odakle su nare|enja stizala u Bosnu iHercegovinu, gdje su ih — pored Hrvatske vojske - lokalne komande Hrvatskogvije}a obrane samo izvr{avale. Izvje{taje o svim de{avanjima u Bosni iHercegovini Hrvatsko vije}e obrane je preko Gruda proslje|ivalo u Zagreb,

odakle je potom primalo instrukcije {ta treba preduzeti, tako da je u hijer-arhijskom smislu Hrvatsko vije}e obrane funkcionisalo samo kao sastavnidio Hrvatske vojske.283

1043

Sredinom decembra 1992. u jedinicama Hrvatskog vije}a obrane se nalazilo45.000 ljudi (AIIZ, inv. br. 2-2947, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Glavni stoèr HVO Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Str. pov. broj: 01-2762/92, Mostar, 15. decembar 1992. — Predstojniku Odjela obraneHrvatske zajednice Herceg-Bosna).

Decembra 1993. HVO je na pla}i imao 42.000 ljudi (AIIZ, inv. br. 2-2943,Zapisnik sa sastanka s gosp. ministrom G. [u{kom odrànog u Ministarstvu obrane 22.12. 1993.). Sastanku je, pored ministra [u{ka, prisustvovao ministar obrane Hrvatske

Republike Herceg-Bosna Perica Juki} “sa svim pomo}nicima”. Navedeni su podatak iznijeli brigadir Crnjec i ministar Juki}.

Tada je brojno stanje u Zbornom podru~ju Mostar iznosilo: oko 16.000—17.000vojnika, sa protuzra~nom obranom, pukovnijom i tenkovskom jedinicom (Isto).

Januara 1994. brojna popuna jedinica Oruànih snaga Hrvatske Republike Herceg- Bosna je iznosilo 52.900 vojnika:

- Zborno podru~je Vitez sa brigadama 110. “Usora”, 111. Xpi brigada Bobovac-Vare{: 20.000 vojnika

- Zborno podru~je Mostar 14.000 vojnika

- Zborno podru~je Ora{je 6.900 vojnika- Zborno podru~je Tomislavgrad 12.000 vojnika

(AIIZ, inv. br. 2-2944, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Ministarstvo obrane,Glavni stoèr HVO, Ur. br: 02-2/1-01-54/94. Mostar, 8. januar 1994. — Ministarstvuobrane Hrvatske Republike Herceg-Bosna, Redovito tjedno izvje{}e).

282 Oslobo|enje, 29. januar 1994, str. 3.283 Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 15 i 23.



U Glavnom stoèru Hrvatskog vije}a obrane u Posu{ju je tri danau sedmici (petak, subota i nedjelja) redovno boravio ministar [u{ak i

odràvao sastanke. Na tim su sastancima, pored ostalih, u~estvovalifunkcioneri Hrvatske demokratske zajednice Republike Hrvatske isaborski zastupnici Ivi} Pa{ali} i Ivan Milas, zatim {ef obavje{tajnihslu`bi Miroslav Tu|man, Ljubo ]esi} — Rojs i Mate Boban, kao

predsjednik HDZ Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vije}a obrane ikolaboracionisti~ke Hrvatske zajednice/Republike Herceg-Bosna.284

Predsjednik Franjo Tu|man, ministar Gojko [u{ak i “izabranivrh HDZ-a, kao vladaju}e stranke u Hrvatskoj, organizirali su ivodili rat protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine”.285

Hrvatska vojska je, od Ministarstva odbrane i Glavnog stoèra,“pa do dolje”, davala “za Hercegovinu, od odgovornih ljudi, odgenerala, pa do ~asnika tamo”. Iako takav pristup, po Tu|manu, nije

bio u redu, jer je “onda rije~ o neshva}anju da je to od strate{keva`nosti ne samo za sada{njost nego i za budu}nost hrvatskedràve...”. Bez obzira {to je Hrvatska, po Tu|manu, bila u “tojdelikatnoj situaciji da se izravno ne angaìramo”, on je tvrdio da“ipak taj svijet zna da smo tamo prisutni, pa ne navaljuju drvljemi kamenjem na nas zbog toga koliko zbog onoga {to se desilo uGospi}koj operaciji, u razaranju onih sela srpskih tamo...”.286

Hrvatska vojska je bila je prisutna i na podru~ju Operativne zoneSrednja Bosna, kasnije Zborno podru~je Vitez, ~iji je zapovjednik biogeneral Tihomir Bla{ki}, a posebno u dolini La{ve. Na podru~ju

Novog Travnika se u prvoj polovini juna 1992. nalazila jedna jedinica

1044

284 M. [pegelj, nav. dj., str. 363-364.285 Isto. Iznose}i tu tvrdnju, general Martin [pegelj navodi kako su “sve

druga~ije tvrdnje i visokoparne teorije samo guranje prljav{tine pod tepih istvaranje hipoteke dràvi Hrvatskoj”. S tim u vezi, on pi{e kako je agresorski rat zaosvajanje teritorija u susjednoj dràvi, “besmislen, za Republiku Hrvatsku i Hrvate

u Bosni i Hercegovini samoubila~ki rat, koji je izazavao egzodus vi{e od 350.000bosansko-hercegova~kih Hrvata, ...” (Isto, str. 364-365).286 AIIZ, inv. br. 2 — 2474, Stenogram sastanka izme|u Franje Tu|mana, Janka

Bobetka, Imre Agoti}a, Josipa Luci}a i Gojka [u{ka u Predsjedni~kim dvorima uZagrebu, 22. oktobar 1993, Dani, 25. oktobar 2002, str. 24.



Hrvatske vojske (odjeljenje), sa zapovjednikom Andrijom Kolobari}em.287

U Zapovjedni{tvu Operativne zone Srednja Bosna nalazio se od 26.

juna 1992. Zoran Pili~i}, pripadnik 153. “R” brigade Hrvatskevojske, gdje je upu}en u otkomandu u Hrvatsko vije}e obrane. On jemaja 1993. bio jedan od pomo}nika zapovjednika “Operativne zoneSrednja Bosna”. Njegov status (dodjela ~ina i ostala prava i obaveze)kao i ostalih pripadnika Hrvatske vojske koji su u~estvovali u agresijina Republiku Bosnu i Hercegovinu rje{avan je u Hrvatskoj vojsci.288

Popuna jedinice 3. bojne Kre{evo (HVO brigade Ban Jela~i}Kiseljak) je vr{ena iz Republike Hrvatske.289

Prisustvo Hrvatske vojske i na podru~ju centralne Bosne dokazao je Ha{ki tribunal. Oficiri Hrvatske vojske, konkretno pukovnik Vido{evi}, iz Splitske brigade, u pratnji jo{ dvojice oficira Hrvatskevojske, ~esto su vi|ani u Hotelu Vitez. U aprilu 1993. predstavniciHrvatske vojske, Dragan ]ur~i} i Boò ]ur~ija, tako|e su vi|eni uVitezu. Vojnici sa oznakama na kojima je pisalo HV bili su smje{teniu {koli u Dubravici (u blizini hotela Vitez). Vojnici Hrvatske vojske su

bili prisutni i u Busova~i za vrijeme okupljanja Hrvatskog vije}aobrane do kojeg je do{lo izme|u maja 1992. i januara 1993, te u Domuzdravlja Vitez u januara 1993. U istom su periodu i na podru~juKiseljaka stigli vojnici Hrvatske vojske. U napadima na bo{nja~ka selana podru~ju Viteza i Busova~e u~estvovali su i pripadnici jedinicaHrvatske vojske.290

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske je po~etkom juna 1992.na Ju`no rati{te u Bosni i Hercegovini ( Hrvatska zajednica Herceg- Bosna) premjestilo vi{e svojih oficira i vojnika. Ministar obrane Republike

1045

287 AIIZ, inv. br. 2-2962, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Stoèr HVO Novi Travnik, Broj: 96, 11. juni 1992. - 6. bojni 1. A brigadeZagreb; ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 77, 83 i 91.

288 AIIZ, inv. br. 2-2991, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Zapovjedni{tvo OZ Srednja Bosna, IZM Vitez,

Broj: 01-5-547/93, 21. maj 1993. — GS HVO Mostar.289 AIIZ, inv. br. 2-2955, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Zapovjedni{tvo OZ Srednja Bosna, IZM Vitez,Broj: 01-3-586/93, 16. mart 1993. - Brigadi “Ban Jela~i}”, Kiseljak, III bojna Kre{evo.




Hrvatske Gojko [u{ak, izdao je 5. juna 1992. Zapovjedni{tvu 101. “R”brigade, “temeljem ta~ke IV stavak 2. Odluke Predsjednika Republike

Hrvatske o ustrojstvu i broju pripadnika Zbora narodne garde”,naredbu, Klasa: Pov. 8/92-01/17, Ur. broj: 5120-13-92-78, kojom se“za izvr{enje privremenog zadatka na Ju`nom rati{tu, odre|ujui upu}uju na Ju`no rati{te” sljede}i pripadnici Hrvatske vojske (101.

brigade Zbora narodne garde) :

1. Miro Andri}, pukovnik — zapovjednik 1. pje{adijskog bataljona;

2. Mladen Laba`, bojnik — na~elnik veze;

3. Nenad [agud, vojnik — vezist;

4. Ivan Zlati}, vojnik — referent tehni~ke slu`be u

1. pje{adijskom bataljonu;5. Nikola Raguz, vojnik — referent op}ih i pravnih poslova;

6. Anto Maru{i}, vojnik — medicinski tehni~ar;

7. Andrija Ka~i}, kapetan — pomo}nik zapovjednikaza logistiku;

8. Ha{im Hajri}, vojnik — kuhar;

9. Mirsad Sivac, vojnik — zapovjednik odjeljenja inìnjerije;

10. Bla` Andri}, vojnik — voza~ - osiguranje;

11. Branko Koùl, vojnik — voza~ - osiguranje;

12. Josip Trubelja, vojnik — vezist;13. Asim Mahmutovi}, kapetan — zapovjednik

izvi|a~kog voda.291

1046

291 AIIZ, inv. br. 2-2290, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane Zagreb, Klasa:Pov. 8/92-01/17, Ur. broj: 5120-13-92-78, Zagreb, 5. juni 1992. — Zapovjedni{tvu 101.“R” brigade.

Ministar Gojko [u{ak je tom naredbom utvrdio da }e materijalno-tehni~kasredstva i “sve ostalo potrebno” osigurati 101. “R” brigada, zatim da navedenim pripadnicima Hrvatske vojske “pripadaju sva prava” koja su do tada “imali i stekli”.

Navedeni pripadnici Hrvatske vojske bili su, po toj naredbi koja je stupila “nasnagu odmah”, du`ni da se jave generalu zbora Janku Bobetku u Zapovjedni{tvoJu`nog sektora — Plo~e.

Pomenuta naredba je {ifrirano dostavljena Zapovjedni{tvu 101. “R” brigade igeneralu Janku Bobetku (Isto).



Navedeni oficiri i vojnici iz 101. brigade Hrvatske vojske su odtada, te za svo vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu,

u~estvovali u jedinicama Hrvatskog vije}a obrane, kako bi maskiraliu~e{}e Republike Hrvatske u zlo~inima. Oni su i u prvoj polovini1993. djelovali u Hercegovini292 i centralnoj Bosni.293

1047

Tri dana kasnije pukovnik Jozo Petra{evi}, zapovjednik VP 2123 “R” Hrvatskevojske, izdao je, “temeljem to~ke IV, stavka 2. Odluke Predsjednika Republike oustroju i broju pripadnika Zbora narodne garde, zapovjedi od 5. 06. 1992. godine,Klasa pov. 8/92-01/17, Ur. br. 5120-13-92-78”, naredbu “za izvr{enje privremenogzadatka na Ju`nom rati{tu”, po kojoj je navedene oficire i vojnike Hrvatske vojske(s tim {to je toj grupi priklju~io jo{ jednog vojnika — V. Kukolj) uputio na Ju`no rati{te.Pri tome je, u skladu sa naredbom ministra Gojka [u{ka, precizirao sva prava koja im

pripadaju i obavezu da se jave generalu Janku Bobetku.Pukovnik Jozo Petra{evi} je navedenu naredbu dostavio Miri Andri}u i generalu

zbora Janku Bobetku (AIIZ, inv. br. 2-3049, Republika Hrvatska, Hrvatska vojska, VP2123 “R” HV, Klasa: 8-01/92, Ur. broj: 2123-01-92-2613, Beketinci, 8. juni 1992,ZAPOVIJED).

292 AIIZ, inv. br. 2-2175, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Odjel obrane, Glavni stoèr HVO, Broj: 01-473/93, Mostar, 16. mart 1993. — 101. brigadi “R” HV, Personalna slu`ba.

Ivan Zlati}, pripadnik Hrvatske vojske (vojnik) je od referenta tehni~ke slu`be u1. pje{adijskom bataljonu 101. Hrvatske brigade dogurao do na~elnika Tehni~ke slu`be2. brigade HVO-a u Operativnoj zoni Jugoisto~na Hercegovina “HZ H-B”. On je“obna{ao svoje du`nosti na Ju`nom boji{tu od /05./ 06. 1992. do 15. 03. 1993. god.”

(Isto).Ivan Zlati} je “savjesno i vrlo kvalitetno izvr{avao svoje obaveze”. Na njegov

li~ni zahtjev, Glavni stoèr HVO-a izdao mu je 16. marta 1993. SUGLASNOST da se,kao pripadniku 101. “R” brigade Hrvatske vojske, vrati u mati~nu jedinicu,napominju}i da }e sva svoja prava i obaveze “rije{avati u 101. brigadi ‘R’ HV, pa sestoga ima javiti zapovjedniku 101. br. ‘R’ HV pukovniku Jozi Petra{evi}u” (Isto).

Dobijaju}i saglasnost da se “vrati u mati~nu postrojbu” — 101. brigadu “R”Hrvatske vojske, Ivan Zlati} je dobio “sedam (7) dana nagradnog”, “kako bi lak{erije{io svoje obaveze u svezi daljnjeg statusa u 101. brigadi” (Isto).

293 AIIZ, inv. br. 2-2159, Glavni stoèr HVO, Puk/ovnik/ Miro Andri}, Vitez, 3.maj 1993. — 101. brigadi HV, IZVJE[]E.

Pukovnik Miro Andri} je 3. maja 1993. iz Viteza (“GLAVNI STO@ER HVO”)101. brigadi Hrvatske vojske dostavio (u 11,30 sati faxom na broj: 041/154-015)IZVJE[]E sljede}eg sadràja:

“Dole napisani du`nosnici iz 101. brigade HV, koji su po zapovijedi Ministarstvaobrane RH na Ju`nom boji{tu (HZ HB), nalaze se na istim du`nostima kao i umjesecu oùjku:



Pukovnik Miro Andri}, pripadnik Hrvatske vojske, je marta 1993. bio zamjenik zapovjednika Glavnog stoèra Hrvatskog vije}a obrane.294

Hrvatska vojska je povremeno u Bosnu i Hercegovinu ubacivalai diverzantske jedinice, naro~ito na onim prostorima gdje je Hrvatskovije}e obrane poku{avalo probiti odbrambene linije Armije Bosne iHercegovine. Pored toga, jedinice Hrvatske vojske ubacivane su i umanjim grupama, kako ih ne bi evidentirali posmatra~i Ujedinjenihnacija. Te su jedinice, tako|e, na dijelove odje}e stavljale oznakeHrvatskog vije}a obrane da bi na taj na~in prikrile svoje u~e{}e uagresiji na Bosnu i Hercegovinu.295

Hrvatska vojska je u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, radi podr{ke kopnenim snagama, koristila i avijaciju, helikoptere, zatim

hemijska i druga borbena sredstva. Tako su, na primjer, 24. jula1993. dva klipna aviona Hrvatske vojske, sa 5 bombi, dejstvovala poselu Dra~evica (poletjeli su sa aerodroma Mostarsko Blato). Klipniavioni bombardovali su 2. avgusta 1993. Ra{tane kod Mostara, azatim 5. i 24. avgusta Mostar (5. avgusta improvizovanim bombama,a 24. avgusta bombama punjenim bojnim otrovima tipa nadra`ljivac).Avioni su 7. septembra sa {est bombi bombardovali Mostar (poletjeli

1048

1. puk. Miro Andri}

2. Bla` Andri}

3. Mirsad Sivac4. Branko Koùl

5. bojnik Goran Vuji}.

Du`nosnici su proveli trideset dana mjeseca travnja na svojim du`nostima”(Isto).

U memorandumu navedenog izvje{taja (u gornjem lijevom uglu), prije navo|enja~ina i identiteta pukovnika Mire Andri}a, stajale su sljede}e rije~i: “GLAVNISTO@ER HVO”. Na kraju tog izvje{taja — u donjem desnom uglu nalazio se, poredteksta: “puk. MIRO ANDRI]”, njegov svojeru~ni potpis i lijevo od toga pe~atokruglog oblika, sa sljede}im natpisom: “Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatskazajednica Herceg-Bosna, Odjel obrane, Operativna zona Srednja Bosna Travnik ”

— Isto.294 AIIZ, inv. br. 2-2175, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Odjel obrane, Glavni stoèr HVO, Broj: 01-473/93, Mostar, 16. mart 1993. — 101. brigadi ‘R’ HV, Personalna slu`ba.

295 Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 15 i 23.



su sa aerodroma Mostarsko Blato), a zatim ponovili napad u no}iizme|u 17./18. septembra.296

Avijacija Hrvatske vojske je u decembru 1993. i januaru 1994. saaerodroma u Divuljama (Split) vi{e puta borbeno djelovala poodbrambenim poloàjima Armije Republike Bosne i Hercegovine icivilnim naseljima.297

Hrvatska vojska je u aprilu 1993. na planini Bok{evici kod Jablanicei 15. novembra 1993. na Vranici kod Prozora izvr{ila helikopterski(oba puta neuspje{no) desant.298

Po selu Po~ulica 14. januara 1994. izvedena su dva borbenadejstva, u pratnji hrvatskih aviona, na relaciji Busova~a - Nova Bila -

Novi Travnik sa tri bombe. Isti dan dejstvovano je po tvornici Bratstvosa jednom bombom i raketom “vazduh-zemlja”. Jedan avion i dvahelikoptera Hrvatske vojske raketama “vazduh-zemlja” (16 raketa)izvr{ili su 30. januara 1994. napad na selo Kute. Sljede}eg dana jedanavion je strelja~kim naoruànjem napao selo Laze.299

O~igledno je da navedeni i drugi podaci pokazuju direktno u~e{}eRepublike Hrvatske u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Naime,helikopteri i avioni su bili vlasni{tvo Republike Hrvatske i njihovodjelovanje se ogledalo u preletima, izbacivanju padobrana sa materijalno-tehni~kim sredstvima, te i u borbenim dejstvima, kao {to je, primjera

radi, bio slu~aj 14. januara 1994. Tako|e, treba ista}i da su oni za svojadejstva koristili i za{titu NATO aviona, kao naprimjer, u rejonu Bu~i}ai Mo{una (14. januara 1994.) i tako neometano djelovali iz vazduha,

pruàju}i na taj na~in podr{ku jedinicama regularne Hrvatske vojske injenim kolaboracionisti~kim formacijama - Hrvatskom vije}u obrane.300

1049

296 Isto.

297 Isto.

298 Isto.

299 Isto.

300 Isto. Republika Hrvatska je dislocirala i jedan broj helikoptera Mi-17 na podru~je HR H-B (AIIZ, inv. br. 2-2976, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatskazajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Glavni stoèr HVO, Odjel RZ i PZO,Ur. broj: 02-2/1-05-2383/93, IZM îtluk, 9. septembar 1993. — Na~elniku Glavnogstoèra HVO).



U agresiji na Bosnu i Hercegovinu u jedinicama Hrvatske vojskei Hrvatskog vije}a obrane u~estvovalo je i nekoliko stotina stranih

pla}enika (Nijemaca, [ve|ana i Britanaca). Ve}ina pla}enika regrutovana je preko emigrantskih organizacija Hrvatski dràvotvorni pokret i Hrvatsko revolucionarno bratstvo, koje je Hrvatska pomagala nakondolaska Franje Tu|mana. Me|u njima se posebno isticao NijemacJirgen [mit (Jürgen Schmidt), koji je komandovao tenkovskim jedinicama

pri napadu na Prozor i Gornji Vakuf. Prilikom napada na Mostar umaju 1993. jednu diverzantsku jedinicu je vodio Nijemac Hofman(Hoffman). Obuku lokalne jedinice Dòkeri u Vitezu vr{ili su po jedanEnglez i Poljak. Interventni vod Hrvatskog vije}a obrane u Livnu vodio

je pla}enik Patrik Havijer (Patrich Chavier). Jedan broj stranaca jeregrutovano i iz redova otpu{tenih kadrova njema~ke armije.301

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u zapadnoj Hercegovini je bila prisutna i vojna policija iz Rijeke i Hrvatske posavine koja je bila nadre|ena lokalnoj, dok je nekoliko jedinica Hrvatske vojske stalnodràno u pripravnosti du` dalmatinske obale, a koje su stalno bile u

pokretu iz jednog grada u drugi, kako bi bile bliè frontu i brè seuputile na izvr{enje “zadataka”.302

Znatan broj vojnika Hrvatske vojske poginuo je u agresiji naRepubliku Bosnu i Hercegovinu vojske. U napadu na i protiv jedinicaArmije Republike Bosne i Hercegovine poginulo je vi{e vojnikaHrvatske vojske nego u borbama protiv jedinica JNA i VojskeJugoslavije na podru~ju Hrvatske. U Hrvatsku su, po Mesi}u, dolazililijesovi.303 General Martin [pegelj tvrdi kako je i sam general Bobetko

priznao “da je u tim borbama, ne s ~etnicima, nego sa Armijom BiHbilo 9.000 mrtvih”. Me|utim, generali koji su u~estvovali u napaduna Bosnu i Hercegovinu, “kaù da je poginulo i vi{e od 13.000vojnika”, tvrdi Martin [pegelj. Pored toga, on iznosi i podatak da uSlavonskom Brodu, âkovcu, Zagrebu “i drugdje postoje grobljavojnika i ~asnika koji su poginuli u Bosni i Hercegovini, a mnogoih uop}e nije dovezeno”.304

1050

301 Isto.302 Isto.

303∴ RAT..., str. 129 i 134.

304 Isto, str. 135.



Vlada Republike Bosne i Hercegovine je, zbog oruàne agresijena njen teritorij, 13. maja 1993. uloìla pritu`bu protiv Republike Hrvatske,

zahtijevaju}i da bezuslovno obustavi napade i povu~e svoje jedinice steritorije Bosne i Hercegovine.305

Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine u pismu od 4. septembra1993, upu}enom Komandi UNPROFOR-a za Bosnu i Hercegovinu,opisuje napad Hrvatske vojske i Hrvatskog vije}a obrane na neke

bosansko-hercegova~ke gradove.306 Vlada Republike Bosne i Hercegovine je, zbog otvorene vojne intervencije {irokih razmjera na suverenu inezavisnu Republiku Bosnu i Hercegovinu, ~lanicu UN-a, kako po

broju ljudstva, tako i po angaòvanoj tehnici, 28. januara 1994. odr alavanrednu sjednicu, na kojoj je, pored ostalog, zatraìla hitnu, vanrednu

sjednicu Savjeta sigurnosti UN-a, radi osude te agresije i neodlo`nog preduzimanja mjera u skladu sa Poglavljem VII Povelje UN-a i svimdo tada donesenim relevantnim rezolucijama Savjeta sigurnosti iGeneralne skup{tine UN-a.307 Pismo stalnog predstavnika RepublikeBosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, 28. januara 1994,upu}enom Savjetu sigurnosti, sadrì opis vojne intervencije Hrvatskevojske na Bosnu i Hercegovinu.308

I dokumenta Ujedinjenih nacija potvr|uju u~e{}e Hrvatskevojske u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Savjet sigurnosti

je rezolucijama 752, od 15. maja 1992, i 787, od 16. novembra 1992,zahtijevao da Republika Hrvatska odmah povu~e svoje trupe, obustavi sve

oblike mije{anja i po{tuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.309

1051

305 ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 87. U takvoj situaciji Vlada RepublikeBosne i Hercegovine je naglasila da }e biti ”prisiljena da se obrati me|unarodnojzajednci i zatraì za{titu od agresije” (Isto).

306 Isto.

307 Oslobo|enje, 29. januar 1994, str. 1 i 3. Vlada Republike Bosne i Hercegovine je na toj sjednici, povodom ubistva Pola Gudala (voza~a UNHCR-a, britanskogdràvljanina) i ranjavanja jo{ dvojice, osudila taj zlo~in, uputila izraze najdubljeg

sau~e{}a porodici ubijenog, Vladi Velike Britanije i UNHCR-u, i obavezala se da }e preduzeti “sve kako bi po~inioci ovog gnusnog zlo~ina bili {to prije otkriveni ika`njeni” (Isto).


309∴ REZOLUCIJE..., str. 31-35 i 49-53; S. Omeragi}, nav. dj., str. 157-158.



Izvje{tajima od 1. i 17. februara 1994. Generalni sekretar je obavijestioSavjet sigurnosti o direktnom angaòvanju Hrvatske vojske u i protiv

Bosne i Hercegovine. Tako je u izvje{taju od 1. februara Butros Gali(Boutros Boutros Ghali) naveo :

“Od prije nekog vremena, Hrvatska vojska direktno podràvaHrvatsko vije}e obrane,310 snabdijevaju}i ga ljudstvom, opremomi naoruànjem. U po~etku je ta podr{ka bila ograni~ena napojedince i male skupine, ~esto dobrovoljce. Me|utim, izgleda da

je s uspjehom ofenziva, {to su ih snage Vlade Bosne i Hercegovinepreduzele protiv Hrvatskog vije}a obrane, do{lo do pove}anjabroja hrvatskih vojnika. Procjenjuje se da bi njihov ukupan broju Bosni i Hercegovini mogao odgovarati snazi tri brigade redovneHrvatske vojske, odnosno otprilike 3.000 do 5.000 ljudi (radi se o

procjeni, budu}i da sredstvima kojima raspolaè UNPROFOR nijeu mogu}nosti da prikupi podatke potrebne za ta~nije utvr|ivanjenjihovog broja)”.311

1052

Rezolucijom 752 (1992.), od 15. maja 1992. Savjet sigurnosti je zahtijevao “dase svi oblici mije{anja koje dolazi izvan Bosne i Hercegovine, uklju~iv one odstrane Jugoslovenske narodne armije (JNA) i elemenata Hrvatske vojske, odmahobustave i da susjedi Bosne i Hercegovine poduzmu hitru akciju radi okon~anjaovakvog mije{anja i da po{tivaju teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine;

zahtijeva da se one jedinice JNA i elementi Hrvatske vojske u Bosni iHercegovini odmah povuku ili pot~ine nadle{tvu Vlade Bosne i Hercegovine, ili se

raspuste i razoruàju, a njihovo oru`je stavi pod djelotovorno me|unarodnopromatranje, i traì od generalnoga sekretara da bez odlaganja razmotri kakvase me|unarodna pripomo} moè izna}i u vez sa ovim;

zahtijeva se, tako|e, da sve neregularne snage u Bosni i Hercegovini buduraspu{tene i razoruàne;

poziva sve strane i ostale kojih se to ti~e da osiguraju da se nasilni izgonosoba iz podru~ja gdje ìve i svi poku{aji da se promijeni etni~ki sastavstanovni{tva, bilo gdje u biv{oj Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji,odmah obustave …” (REZOLUCIJE ..., str. 32-33).

310 ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 89. Butros Gali pogre{no navodi daHrvatska vojska “direktno podràva Hrvatsko vije}e obrane...”. Naime, Hrvatskavojska nije podràvala HVO, nego su jedinice HVO-a kolaboracionisti~ke snage

Hrvatske vojske, koje su djelovale u skladu sa jedinstvenim sistemom rukovo|enja ikomandovanja Hrvatske vojske. Tu|man je li~no imenovao sastav vrhovnog organaHVO - njegov Glavni stoèr.

311 Isto, paragraf 89. Republika Hrvatska nije krila podatke o u~e{}u njenih jedinica protiv Bosne i Hercegovine. Tako je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih



U jedinicama Hrvatskog vije}a obrane bio je veliki brojpripadnika Hrvatske vojske (oficiri, podoficiri i vojnici iz Republike

Hrvatske), koji su u~estvovali u agresiji na Republiku Bosnu iHercegovinu. Oni su, po nalogu Vlade Republike Hrvatske (na osnovunaredbi Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Glavnog stoèraHrvatske vojske), upu}ivani u “otkomandu u BiH”, gdje su privremenoizmje{tani na neodre|eno vrijeme i raspore|ivani u jedinice Hrvatskogvije}a obrane. Republika Hrvatska je, u cilju zauzimanja znatnog dijelaRepublike Bosne i Hercegovine, mobilisala svoju Vojsku (Hrvatskuvojsku), ~iji su pripadnici sluìli i u Hrvatskom vije}u obrane, kaovojnici Hrvatske vojske.312 Svi visoki komandanti Hrvatskog vije}aobrane su imenovani sa jedinstvenih kadrovskih listi Hrvatske vojskei njihovo imenovanje je vr{io Glavni stoèr u Zagrebu, pri ~emu je

upu}ivanje u stranu zemlju (Bosnu i Hercegovinu) vr{eno kao u bilokoji dio Hrvatske. Ve}ina visokih oficira Hrvatskog vije}a obrane su

bili pripadnici Hrvatske vojske i gra|ani Republike Hrvatske. Na svanajzna~ajnija rukovodna i komandna mjesta u Glavnom stoèru Hrvatskogvije}a obrane postavljeni su visoki oficiri Hrvatske vojske. KomandantGlavnog stoèra (do oktobra 1992.) bio je Milivoj Petkovi}, brigadir Hrvatske vojske. On je ro|en u Vrpolju kod [ibenika, dràvljaninRepublike Hrvatske (u toku 1993. on je bio na~elnik Glavnog stoèraHrvatskog vije}a obrane). ^lan Glavnog stoèra Hrvatskog vije}aobrane Ante Prka~in ro|en je u Slavonskom Brodu. Zapovjednik Glavnog stoèra Hrvatskog vije}a obrane od oktobra 1992. do 10.

novembra 1993. bio je general Slobodan Praljak , rukovodilac politi~kog

1053

poslova Republike Hrvatske u pismu generalnom sekretaru , od 11. februara 1994,izme|u ostalog, izrazio spremnost njegove Vlade “da povu~e odre|ene jedinice izpograni~nih podru~ja Bosne i Hercegovine” (Isto, paragraf 90).

312 AIIZ, inv. br. 2-2961, Republika Hrvatska, Zbor narodne garde, I brigada, VI bojna, Klek 18. maj 1992, Otkomanda u BiH; Isto, inv. br. 2-2972, HrvatskaRepublika Herceg-Bosna, Ministarstvo obrane, Glavni stoèr HVO, Ur. Broj: 02-2/1-01-4144/93, Posu{je, 3. decembar 1993. — Ministarstvu obrane Republike Hrvatske,Glavni stoèr HV, n/r na~elnika Janka Bobetka; Isto, inv. br. 2-2991, Republika Bosnai Hercegovina, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane,Zapovjedni{tvo OZ Srednja Bosna, IMZ Vitez, Broj: 01-5-547/93, 21. maj 1993. — GSHVO Mostar; Isto, inv. br. 2-2990, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Zapovjedni{tvo OZ Srednja Bosna, IZM Vitez,Broj: 01-4-171/93, 12. april 1993. — Zapovjednicima brigada i samostalnih postrojbi,te drugima; ICTY, TU@ILAC PROTIV RAJI]A, Predmet: Br. IT-95-12, paragraf 17.



odjela Ministarstava obrane Republike Hrvatske. General Ante Roso je bio komandant specijalnih jedinica Glavnog stoèra Hrvatske vojske

i ro|en je u Slavoniji. On je novembra 1993. zajedno sa kompletnimsastavom Glavnog stoèra HVO-a i njegovim pri{tabskim jeidnicama,li~no od {efa Republike Hrvatske, Franje Tu|mana, imenovan zazapovjednika Glavnog stoèra Hrvatskog vije}a obrane. Jedan odkomandanata bataljona Ludvig Pavlovi} (Zoran Deli}) bio je hrvatskidràvljanin, koji ìvi u Zadru. Tako|e, jedan broj instruktora Hrvatskogvije}a obrane za obuku oficira u centrima u Tomislavgradu i Grudamado{ao je iz Republike Hrvatske.313

I jedan broj vi{ih oficira iz 101. brigade Hrvatske vojske, “kojisu po zapovijedi Ministarstva obrane RH na Ju`nom boji{tu

( Hrvatska zajednica Herceg-Bosna)”, se od po~etka juna 1992, pa do po~etka maja 1993. i kasnije nalazio u jedinicama Hrvatskog vije}aobrane. Obavje{tavaju}i o tome 101. brigadu Hrvatske vojske, pukovnik Miro Andri} je, u izvje{taju od 3. maja 1993, naveo njihov identitet:

pukovnik Miro Andri}, bojnik Goran Vuji}, zatim Bla` Andri}, MirsadSivac i Branko Koùl.314

1054

313 Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 15 i 23; AIIZ, inv. br. 03-2685; Isto, inv. br.2-1683, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, IZM — Grude, 16. april 192, Formiranje Ju`nogvoji{ta, objavljeno u : J. Bobetko, nav. dj., str. 205-207; Isto, inv. br. 2-1698, Republika

Hrvatska, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/85, UR broj : 6030-01/92-1, Plo~e, 16. maj 1992. — General bojniku A. Roso,objavljeno u : J. Bobetko, nav. dj., str. 220; Isto inv. br. 2-1751, Zapovjedni{tvo OZ S/Z H /Operativna zona sjeverozapadna Hercegovina/, Broj: 59/92, 6. oktobar 1992. — Brigadama i op}inskim stoèrima HVO OZ Sjeverozapadne Hercegovina, “Podatkeza ~asnike HV traì”; Isto, inv. br. 2-2969, Unija Republika Bosne i Hercegovine,Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Galvni stoèr HVO, Ur. broj: 02-2/1-01-5390/93,IZM îtluk, 10. novembar 1993. — Svim brig/adama / HVO, ZAPOVIJED BR. 1; Isto,inv. br. 2-2998, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Glavni stoèr HV, Specijalne postrojbe, Zagreb, 15. septembar 1993. — N/r Bojniku Mario [unji}, ZAPOVIJED; M.[pegelj, nav. dj., str. 363.

314 AIIZ, inv. br. 2-2159, Glavni stoèr HVO, Puk/ovnik/ Miro Andri}, Vitez 3.maj 1993. - 101. brigadi HV, IZVJE[]E; Isto, inv. br. 2-2290, Republika Hrvatska,Ministarstvo obrane Zagreb, Klasa : Pov. 8/92-01/17, Ur. broj : 5120-13-92-78, Zagreb,5,. juni 1992. — Zapovjedni{tvu 101. “R” brigade; Isto, inv. br. 2-3049, RepublikaHrvatska, Hrvatska vojska, VP 2123 “R” HV, Klasa : 8-01/92, Ur. broj : 2123-01-92-2613, Beketinci, 8. juni 1992, ZAPOVIJED.



Vojnik Josip Vujina (sin Ante) iz Splita (Ka{tel Novi) oktobra1992. nalazio se u Hrvatskom vije}u obrane Bugojno, u 2. bojnoj, ~iji

je zapovjednik bio Slavko Petri~evi}.315 Ivan Serti} je sa svojom 1. pje{adijskom ~etom 4. pje{adijskog bataljona odlazio na terene zadarskogzale|a (Ka{i}, Buterini), te Ju`no boji{te, Mostar, Gornji Vakuf, Livno.316

Frank Zagor~i} je bio pripadnik 4. brigade ZNG-a. On je, po naredbizapovjednika brigade, generala Ive Jeli}a, u drugoj polovini 1991.nekoliko puta vozio oru`je u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna.317

Vojnik Igor (Brune) Kapor, ro|en 23. februara 1975. u Rijeci, u~estvovao je kao gra|anin Republike Hrvatske i pripadnik Hrvatske vojske u napaduna Bosnu i Hercegovinu maja 1993. u Mostaru (u dolini Neretve),318

gdje je zarobljen. U Operativnoj zoni jugoisto~na Hercegovina nalaziose i vojnik Hrvatske vojske Franjo (Franje) Pakrac, ro|en 1969. u

selu Drenovac, op{tina @upanja.319

U Hrvatskom vije}u obrane se 1992.nalazio i podoficir Rudolf Dupli{ak , pripadnik 4. bataljona 159. brigade

1055

315 AIIZ, inv. br. 2-1883, Hrvatska zajednica Herceg—Bosna, OZ S/Z Hercegovina/Operativna zona sjeverozapadna Hercegovina — primj. S. ^./, Broj: 05/6—276,Tomislavgrad, 12. april 1993. — Svim brigadama; Isto, inv. br. 2-1751, Zapovjedni{tvoOZ S/Z H Broj: 59/92. - Brigadama i op}inskim stoèrima HVO OZ SjeverozapadnaHercegovina, Podatke za ~asnike HV traì; AIIZ, inv. br. 2-1761, Republika Bosna iHercegovina, Hrvatska zajednica Herceg—Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Glavni stoèr,Mostar, 30. oktobar 1992. — OS HVO Bugojno.

U dopisu OS HVO Bugojno, od 30. oktobra 1992, @arko Keà (na~elnik VOS-a

Glavnog stoèra HVO-a Mostar) je pisao: “Gosp. Ante Vujina iz Splita interesira seda li mu je ìv sin Josip Vujina, koji se nalazi u Bugojnu u HVO, premasaznanjima u 2. bojnoj kod gosp. Slavka Petri~evi}a.

êkam odgovor na Glavni stoèr HVO Mostar, sa osobitim {tovanjem”(AIIZ, inv. br. 2-1761).

316 J. Bobetko, nav. dj., str. 676.317 Isto, str. 671.318 AIIZ, inv. br. 2-1881, Armija BiH, IV korpus, Komisija za razmjenu zarobljenih

i prognanih vojnika i civila, Mostar, 28. maj 1993. — Me|unarodnom crvenom kriù,Isporuka Kapor (Brune) Igora.

Komisija za razmjenu zarobljenih i prognanih civila i vojnika pri IV korpusuArmije Republike Bosne i Hercegovine 28. maja 1993. isporu~ila je Kapora Me|unarodnom

crvenom kriù, na njihov zahtjev, “s tim da Me|unarodni crveni kri` isporu~i Kapor(Brune) Igora Hrvatskoj vojsci dràve Hrvatske” (Isto).

319 AIIZ, inv. br. 2-1884, Hrvatsko vije}e obrane, Operativna zona Jugoisto~naHercegovina, 3. (?) brigada, Odsjek za ustroj i kadrovske poslove, Broj: 03-309/93, Mostar,8. decembar 1993.



Hrvatske vojske iz Zadra.320 I Tomislav Luka~evi}, iz Virovitice,321

Miroslav Fabuli}, iz Slavonske Poège,322 Drago [andrk , iz Belog

Manastira,323 Sergej Filipovi}, iz Vinkovaca,324 Darko Hofer, izOsijeka,325 zatim Jure Brajkovi}326 i mnogi drugi u~estvovali su uagresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu. U Op}inskom stoèru

1056

Na reversu njegove Vojne iskaznice 101. (ne 111.) Rije~ke brigade Hrvatske vojske, pored fotografije (u gornjem lijevom uglu) i rednog broja ispod nje (R 473856), nalaziose u desnom uglu — ispod {ahovnice sljede}i tekst: “REPUBLIKA HRVATSKA VOJNAISKAZNICA”, sa imenom i prezimenom (“FRANJO PAKRAC”). Na aversu se nalazionjegov JMBG (01109693600553), ~in, du`nost (vojnik), broj iskaznice (3638), datumizdavanja (17. juni 1992.), oznaka jedinice (2133), svojeru~ni potpis ovla{tenog lica i pe~at.

320 AIIZ, inv. br. 2-1885, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane,VOZNA ISKAZNICA RUDOLFA DUPLI[AKA. Rudolf Dupli{ak je ro|en 1. aprila1954. u Ba~koj Topoli, a mjesto prebivali{ta je bilo u Rijeci. Od Policijske uprave uRijeci 11. septembra 1991. dobio je Voza~ku dozvolu.

Sa~uvane su tri njegove vojne iskaznice: prvu mu je izdao 4. bataljon 159. brigadeHrvatske vojske (Ministarstvo obrane Sektor Zadar) 15. februara 1992; drugu Vojna po{ta3065 u Zadru 27. marta 1992, gdje je u rubrici “~in, du`nost” upisano “VOJAK ”, i tre}u Hrvatska zajednica Herceg-Bosna Hrvatsko vije}e obrane 18. septembra 1992, kojom se“dokazuje pripadnost vojsci Hrvatskog vije}a obrane”, gdje je imao ~in do~asnika.

321 AIIZ, inv. br. 2-1886, Republika Hrvatska, Vojna iskaznica Tomislava Luka~evi}a;Isto, Republika Hrvatska, Osobna iskaznica Tomislava Luka~evi}a.

322 AIIZ, inv. br. 2-2155, Jedini~ni karton vojnika oruànih snaga Hrvatske ZajedniceHerceg-Bosna — Fabuli} Miroslav.

Fabuli} (Ante) Miroslav (JMBG 2707944192252) ro|en je 27. jula 1944. u SlavonskojPoègi, Republika Hrvatska, po zanimanju prosvjetni radnik (nastavnik).

323 AIIZ, inv. br. 2-2156, Jedini~ni karton vojnika oruànih snaga Hrvatske zajedniceHerceg-Bosna — [andrk Drago.

[andrk (Ljupka) Drago (JMBG 26069588191254) ro|en je 26. juna 1958. u BelomManastiru, Republika Hrvatska, po zanimanju ma{inbravar.

324 AIIZ, inv. br. 2-2157, Jedini~ni karton vojnika oruànih snaga Hrvatske ZajedniceHerceg-Bosna — Filipovi} Sergej.

Filipovi} (Aleksandra) Sergej (JMBG 0909960191259) je ro|en 9. septembar 1960. u Vinkovcima, Republika Hrvatska, po zanimanju metalobrusa~.

325 AIIZ, inv. br. 2-2158, Jedini~ni karton vojnika oruànih snaga Hrvatske zajednice

Herceg-Bosna — Hofer Darko.Hofer (Stjepana) Darko (JMBG 070997030022) je ro|en 7. septembra 1970. u

mjestu Ivanovac - Osijek, Republika Hrvatska.326 AIIZ, inv. br. 2-1887, Republika Hrvatska, VOJNA ISKAZNICA JURE

BRAJKOVI]A.



Hrvatskog vije}a obrane Kakanj 1992. nalazio se i Tomo Juri}, vojnik 108. brigade ZNG iz Slavonskog Broda, “uniformiran sa oznakama

HVO — HZ H-B”.327

Vojnik Ivan Apica, ro|en u Sinju 1972, je od 4. aprila do 28.septembra 1992. bio u HVO brigadi Tomislavgrad u Tomislavgradu.Mjesec dana nakon toga “sluìo” je u 9. bojni Rafael Vitez Boban, koja

je bila samostalna jedinica pri 114. brigadi Hrvatske vojske.328 Satnik Denis Kapovi} Denizio, natporu~nik Milivoj Zrili} i zastavnik IvoZrili} bili su pripadnici 1. bojne Stjepan Radi} u Bugojnu.329

U jedinicama 3. brigade Hrvatskog vije}a obrane u Mostaruoktobra 1993. bilo je bar {est vojnika stranih dràvljana :

-Ante

(Mate)Sistov

, ro|en 7. decembra 1968. u Hrvatskoj;- Zoran (Tadije) Kova~, ro|en 29. aprila 1967, u Hrvatskoj

- Miro (Kre{imira) Rai}, ro|en 2. maja 1972, u Hrvatskoj

- Roland Bartecko (Roland Bartetzko), Njema~ka

- Stjepan (Julijana) Gr|an, ro|en 11. aprila 1962, u Hrvatskoj,

- Sandro Alfonzo \aoni (Sandro Alfonso De Giaoni), Italija.330

1057

327 AIIZ, inv. br. 2-1889, Hrvatsko vije}e obrane, Op}inski stoèr HVO Kakanj,Br. 11-3306/92, 1. decembra 1992. godine, DOZVOLA ZA KRETANJE.

Zapovjednik Op}inskog stoèra HVO Kakanj, Ante Duvnjak, izdao je 1. decembra1992. dozvolu “za kretanje prostorima HZ H-B vojaku TOMO (NIKE) JURI]”.Ante Duvnjak je Juri}u izdao dozvolu “na osnovu ZAPOVIJEDI ZAPOVJEDNI[TVAOZ ‘SREDNJA BOSNA’, broj: 1219/92, od 25. 11. 1992. godine” (Isto).

328 AIIZ, inv. br. 2-1893, @ivotopis Ivana Apice, Split, 13. oktobar 1993.

Apica je i 1993. bio pripadnik 114. brigade Hrvatske vojske. On je 23. oktobra1993. od zamjenika Zapovjednika te brigade, bojnika Slavena Zdilara, dobio saglasnostza prelazak u drugu jedinicu, s tim {to je “prije odlaska isti bio duàn razduìtinaoruànje u logistici brigade” (AIIZ, inv. br. 2-1893, Republika Hrvatska, Vojna po{ta2136 Split, Kl. 802-04/93-04/92, UR. BROJ: 2136-01-01-93-2, Ora{ac — Samostalnojsatniji pri 114. brigadi HV, n/r gosp. Marku Skeji).

329 AIIZ, inv. br. 2-1877, Hrvatsko vije}e obrane, Op}inski stoèr Bugojno, [tabPrve bojne, Bugojno, 31. maj 1992. — Vojnoj policiji, Sektor Dalmacija Split, zapovjednikuGali}u; “STO@ER ”, Ratni bilten, br. 4, Bugojno 1992.

330 AIIZ, inv. br. 2-2951, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Operativna zona Jugoisto~na Hercegovina,



U jedinicama HVO-a se novembra 1993. nalazio ve}i broj stranihdràvljana, uglavnom iz Republike Hrvatske. Tako je u HVO Brigadi

Rama (Prozor) bilo bar ~etiri strana dràvljanina :- Franc Elvis Rozenberger (Franz Elvis Richarda Rosenberg),

ro|en 20. novembra 1970. u Gitesohu (Güterslohu - Deutschland), njema~kidràvljanin, u jedinici tenkisti;

- Vinko Pavlovi} ([imuna), ro|en 15. decembra 1965, dràvljaninRepublike Hrvatske, u 1. bojni;

- Goran Vu~i} (Joze), ro|en 19. avgusta 1964. u Sinju, dràvljaninRepublike Hrvatske, u 3. bojni;

- Damir Haluàn, ro|en 18. marta u Brezno Gornje, dràvljaninRepublike Hrvatske, u jednici Marinko Beljo.331

U La{vanskoj bojni (IZM Prozor) tada je bilo dva stranadràvljanina:

- Dragoljub (Ljubana) Erak , ro|en u Rostovu

- Ulrih Grosfeld (Ulrich (Alfred) Groszcfeld), gra|anin RepublikeAustrije.332

U brigadi Hrvoje Vuk~i}-Hrvatini} (IZM Gra~anica) nalazio seJosip [iki}, ro|en 1951. u Sisku, bojnik Hrvatske vojske, dràvljaninRepublike Hrvatske, na mjestu komandanta brigade.333

U brigadi Eugen Kvaternik (Bugojno) bili su (novembra 1993.)

sljede}i dràvljani Republike Hrvatske :- Josip (Franje) Mici}, ro|en 9. septembra 1958. u Imotskom

(zapovjednik bojne);

- Stipo (Nine) Grbi}, ro|en 20. oktobra 1946. u Bugojnu (konjovodacu brigadi);

1058

Mostar, 3. brigada — HVO, Dj. broj: B-583-23/93, Mostar, 23. oktobar 1993. — OZ JIH,SIS, n/r Ivica Pusi}. Pored navedenih, “postrojbama 3. Brigade — HVO pridodati sui vojaci HV GROMOVI i TIGROVI ” (Isto).

331

AIIZ, inv. br. 2-2981, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Centar SIS-a Rama, Broj: 02-42-7-49/93, 5. novembar 1993, Spisak stranih dràvljanau zoni odgovornosti Centra SIS-a Rama, po postrojbama.

332 Isto.333 Isto.



- Ivan (Luke) Ivankovi}, ro|en 2. oktobra 1959. u Krièvcima.334

Bojnik Hrvatske vojske Simon Petri{i}, slu`benik Uprave zaustroj, popunu i mobilizaciju Oruànih snaga Republike Hrvatske, bio

je po~etkom decembra 1993. na du`nosti u Odjelu za ustroj, kadrovske i pravne poslove Glavnog stoèra Hrvatskog vije}a obrane.335

U brigadi Hrvatskog vije}a obrane Kralj Tomislav (Tomislavgrad) 2.novembra 1993. nalazio se 31 stranac (svi su bili u jednom - Izvi|a~ko-diverzantskom vodu, neposredno pot~injenom zapovjedniku brigade,

pukovniku @eljku Glasnovi}u).336

1059

334 Isto.335

AIIZ, inv. br. 2-2972, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Ministarstvo obrane,Glavni stoèr HVO, Ur. Broj: 02-2/1-01-4144/93, Posu{je, 3. decembar 1993. — Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, Glavni stoèr HV, n/r na~elnika Janka Bobetka.

General Ante Roso, zapovjednik Glavnog stoèra HVO, obratio se 3. decembra1993. Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, li~no na~elniku Glavnog stoèra — generalu Janku Bobetku, s molbom da se bojniku Simonu Petri{i}u, “djelatnikuUprave za ustroj, popunu i mobilizaciju OS RH, koji je na du`nosti u Odjelu zaustroj, kadrovske i pravne poslove GS HVO, odobri privremeni izmje{taj naneodre|eno vrijeme u GS HVO”, radi pruànja stru~ne pomo}i “u poslovimaustroja, pripreme i mobilizacije postrojbi HVO” (Isto).

336 AIIZ, 2-2979-2980, Centar SIS-a, Tomislavgrad, Broj: 02-4/2-4-032/93,Tomislavgrad, 3. novembar 1993. - Odjelu obrane, Uprava SIS-a Mostar, Brigada HVO

Tomislavgrad, Lista pripadnika Hrvatske vojske. To su sljede}i pripadnici Hrvatske vojske:



Vi{i oficiri Hrvatskog vije}a obrane su u toku 1992. i 1993. uvi{e navrata od svojih pot~injenih jedinica traìli spiskove pripadnika

Hrvatske vojske. Zapovjednik Glavnog stoèra Hrvatskog vije}aobrane, brigadir Milivoj Petkovi}, je 3. oktobra 1992. od zapovjednikaoperativnih zona: Tomislavgrad, îtluk i Vitez (“VOJNA TAJNA — POVJERLJIVO”) HITNO traìo podatke za “~asnike HV”.337

Komandant Operativne zone Sjeverozapadna Hercegovina, pukovnik @eljko [iljeg, je vi{e puta 1992. i 1993. od svojih jedinica traìo podatkeza oficire Hrvatske vojske koji su se nalazili u jedinicama Hrvatskogvije}a obrane. U naredbi od 6. oktobra 1992. (“STROGO POV. VOJNATAJNA”), dostavljenoj brigadama i op}inskim stoèrima Hrvatskogvije}a obrane Operativne zone Sjeverozapadna Hercegovina,338 dato

1060

337 AIIZ, 2-1878, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednica H-B,Hrvatsko vije}e obrane, Glavni stoèr, Dj. Broj: 01-2258/92, Mostar, 3. oktobra 1992. — Zapovjednicima OZ - Tomislavgrad - îtluk — Vitez, “Podatke za ~asnike HV traì”.

“Podatke za ~asnike po funkcionalnoj du`nosti” trebalo je dostaviti u roku odtri dana (6. oktobra) po obrascu, u kome je trebalo navesti: redni broj, ime, o~evo ime, prezime, i JMB, zatim ~in (stru~na sprema), “du`nost koju obna{a” i postrojbu.

Podaci su traèni “za ~asnike na du`nostima u Zapovjedni{tvima OZ sektora,

brigada, bojni, diviziona (samo zapovjednik)”.U pregled je trebalo “uvrstiti i ~asnike iz R Hrvatske” (Isto).

338 AIIZ, 2-1751, Zapovjedni{tvo OZ S/Z H /Operativna zona SjeverozapadnaHercegovina/, Broj: 59/92, 6. oktobra 1992. — Brigadama i op}inskim stoèrima HVOOZ Sjeverozapadna Hercegovina, “Podatke za ~asnike HV traì”.



je i upustvo po kome je trebalo sa~initi izvje{taj i dostaviti traène“podatke za ~asnike HV”.339 Interesantno je naglasiti kako je trebalo

pruìti i podatak da li neko od ofiicira Hrvatske vojske u jedinicamaHrvatskog vije}a obrane “prima osobni dodatak kod HV”.340

Svaki oficir Hrvatske vojske koji je bio raspore|en u jediniceHrvatskog vije}a obrane je, po navedenoj naredbi, morao imati “zapovijedo uputu u HVO”. Komandanti brigada i op}inskih stoèra bili sudu`ni da “o svakom ~asniku HV” koji je pristizao u jedinice HVO-akomandama operativnih zona dostave izvje{taj i podatke, u skladu sanavedenim uputama.341

Zapovjednik brigade Eugen Kvaternik (Bugojno), Ivica Lu~i}, je, na osnovu navedene naredbe pukovnika [iljega, 9. oktobra 1992. pot~injenim jedinicama izdao zapovijed o dostavi podataka za oficireHrvatske vojske koji su se nalazili u njihovim jedinicama, navode}i,izme|u ostalog, i rok za dostavljanje traènih podataka.342

1061

Pukovnik [iljeg je navedene podatke traìo od pet brigada i dva op}inska stoèraHVO-a (brigade: Petar Kre{imir IV Livno; Rama Prozor; Kralj Tomislav Tomislavgrad; Eugen Kvaternik Bugojno i Herceg Stjepan Konjic, te op}inski stoèri HVO: GornjiVakuf i Posu{je).

339 Isto. “Podatke za ~asnike HV” koji su se nalazili u jedinicama HVO-aOperativne zone Sjeverozapadna Hercegovina trebalo je dostaviti “po sljede}em:

- ime, o~evo ime, prezime;

- datum ro|enja, mjesto, op}ina;- JMB, ~in i broj ukaza o promicanju;

- datum javljanja u va{u postrojbu, po ~ijoj zapovjedi;- du`nost koju obna{a u HVO, da li prima osobni dohodak kod HV” (Isto).340 Isto.341 Isto. “Rok za dostavljanje traènih podataka je 10. 10. 1992. godine”.342 AIIZ, 2-1879, Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Zapovijedni{tvo

brigade Eugen Kvaternik Bugojno, Broj: 01-10-676/92, Bugojno, 9. oktobar 1992.

Zapovjednik Lu~i} je navedenu naredbu dostavio: I i II bojni, Topni{tvu, Inènjeriji,

Protuzra~noj odbrani, Interventnom vodu, Samostalnoj satniji, protivoklopnom voduGaravi, Diverzantskom vodu, Izvi|a~kom vodu, Komandnoj satniji, Vojnoj policiji iCentru veze.

“Podatke za ~asnike HV” trebalo je, po uputama pukovnika [iljega, dostavitiistoga dana.



Glavni stoèr Hrvatskog vije}a obrane Hrvatske zajednice Herceg- Bosna je i u toku 1993. tra io podatke “za ~asnike HV u HVO-u”. Brigadir

Milivoje Petkovi}, zapovjednik tog stoèra je, “u cilju sticanja potpuneevidencije i reguliranja statusa ~asnika HV u HVO-u”, 12. aprilaizdao zapovijed br. 01-618/93. o dostavi tih podataka.343

Komandanti Operativne zone Sjeverozapadna Hercegovina iOperativne zone srednja Bosna (IZM - Vitez), pukovnici @eljko [iljegi Tihomir Bla{ki}, istoga su dana, tj. 12. aprila 1993, na osnovu navedenenaredbe Glavnog stoèra Hrvatskog vije}a obrane, (“OBRANA. VOJNATAJNA. STROGO POV.”) pot~injenim jedinicama izdali naredbe dadostave “popis svih ~asnika HV”, koji su se nalazili u njihovim

jedinicama i komandama. U naredbama je nagla{en na~in popune popisa,

sa navo|enjem roka za njihovo izvr{enje.344

1062

343 AIIZ, 2-1883, Republika Bosna i Hercegovina, HZ Herceg-Bosna, OZ S/ZHercegovina, Broj: 05/6-276, Tomislavgrad, 12. aprila 1993. - Svim brigadama, ZAPOVIJED,Dostava podataka za ~asnike HV u HVO-u.

344 AIIZ, 2-1883, Republika Bosna i Hercegovina, HZ Herceg-Bosna, OZ S/ZHercegovina, Broj: 05/6-276, Tomislavgrad, 12. april 1993. - Svim brigadama, ZAPOVIJED,Dostava podataka za ~asnike HV u HVO-u; AIIZ, 2-1882, Republika Bosna iHercegovina, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, OZ srednjaBosna, IZM — Vitez, Broj: 01-4-171/93, Vitez, 12. april 1993. — Zapovjednicima brigadai samostalnih postrojbi, ZAPOVJED.

Naredba pukovnika [iljega je u cjelosti glasila:

“Z A P O V I J E D

Na temelju zapovijedi GS HVO HZ HB, broj 01-618/93 od 12. 04. 1993. godine,a u cilju sticanja popune evidencije i reguliranja statusa ~asnika HV u HVO-u.

Z A P O V I J E D A M

1. Dostaviti popis svih ~asnika HV koji se nalaze u Va{im postrojbama izapovjedni{tvima.

2. Pored imena, o~eva imena i prezimena, dostaviti i zapovijedi kojom jeupu}en u HVO, ~in i broj ukaza o promaknu}u (pri~uvni i djelatni), te du`nostkoju kod Vas sada obna{a i one koje je i u kojem vremenu je obna{ao.

3. Podatke dostaviti zapovjedni{tvu OZ S/Z H do 16. 04. 1993. godine do

12,00 sati” (Isto). Navedena naredba je dostavljena sljede}im brigadama: Kralj Tomislav -

Tomislavgrad; Petar Kre{imir IV - Livno; Eugen Kvaternik - Bugojno; Dr Ante Star~evi}- Gornji Vakuf; Rama - Prozor; Hrvoje Vuk~i} - Hrvatini} - Jajce, te Bojni Rafael Boban- Posu{je. (Isto).



Pripadnici Hrvatske vojske koji su u~estvovali u agresiji na RepublikuBosnu i Hercegovinu bili su du`ni da nose oznake HVO-a.345 Cilj te

obaveze je bio da se i na taj na~in sakrije neposredno angaòvanjeHrvatske vojske u zlo~inima protiv Bosne i Hercegovine i genocidu nadBo{njacima. Stoga su zapovjednici Hrvatskog vije}a obrane zabranjivali

pripadnicima Hrvatske vojske u Hrvatskom vije}u obrane da noseoznake Hrvatske vojske, ve} samo oznake Hrvatskog vije}a obrane.Dozapovjednik Stoèra Oruànih snaga Zenica, Zoran ôvi}, izdao je26. novembra 1992. svim jedinicama Hrvatskog vije}a obrane naredbu(“Vojna tajna. Strogo pov.”) u kojoj je, izme|u ostalog, zapovijedio:“Pripadnici HV koji su prisutni na ovim prostorima, a nose oznakuHV upozorit da skinu oznaku, jer time uvla~imo RH u probleme”.346

U jedinicama Hrvatske vojske i Hrvatskog vije}a obrane, kao ikod nosilaca organa civilne vlasti Hrvatske zajednice Herceg-Bosna,usta{ki simboli su bili masovna pojava. Neke njihove jedinice nosilesu nazive po istaknutim usta{ama, a u kabinetu “ministra” policije i drugimuredima te kolaboracionisti~ke tvorevine bile su oka~ene Paveli}eve slike.347

Pripadnici Hrvatskog vije}a obrane su, pored zvani~nog obilje`jaHrvatskog vije}a obrane, nosili i druge simbole koji su asocirali na usta{tvo

1063

Naredba pukovnika Bla{ki}a je glasila:

“ZAPOVJED

1. Dostaviti popis ~asnika HV koji se nalaze u Va{im postrojbama izapovjedni{tvima.

2. Dostavite pored imena, o~evo ime i prezime, broj zapovjedi kojom jeupu}en u HVO, ~in i broj ukaza o promaknu}u (pri~uvni i djelatni), te du`nostkoju kod Vas sada obna{a i one koji je do sada obna{ao.

3. Rok za izvr{enje ove zapovjedi je tri (3) dana”. (Isto).

Pukovnik [iljeg je zahtijevao da mu se “popis svih ~asnika HV” dostavi do 16.aprila (do 12 sati), a pukovnik Bla{ki} do 15. aprila 1993.

345 AIIZ, inv. br. 2-2993, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Operativna zona jugoisto~na Hercegovina, Broj:

01-286/1514, Mostar, 27. novembar 1992, ZAPOVIJED, Vidi naredbu I. Primorca, od9. decembra 1992.

346 AIIZ, 2-1880, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Zapovjedni{tvo - Stoèra OSZenica, ZM - Zenica, Broj: 540/92, Zenica 26. novembar 1992, - Svim postrojbama HVO-a.

347 Prva linija, br. 7, 30. avgust 1993, str. 6.



i fa{izam, o ~emu su u stranim sredstvima informisanja u drugoj polovini1992. objavljeni pojedini tekstovi. “Da bi se to ubudu}e otklonilo i

da bi pripadnici HVO nosili jednoobrazne oznake”, dozapovjednik Stoèra Oruànih snaga Zenica, Zoran ôvi}, je navedenom naredbomzapovijedio :

“1. Zapovjednici postrojbi HVO HZ H-B du`ni su osiguratida pripadnici postrojbi i zapovjedni{tva na uniformama nose samooznake HVO. Sve druge simbole pripadnici HVO moraju skinuti.

2. Sa pojedincima koji nose druge oznake - simbole, obavitirazgovor i ukazati da se njihovim no{enjem umanjuje ugled HVOu svijetu.

3. Pripadnici HV koji su prisutni na ovim prostorima a noseoznaku HV upozorit da skinu oznaku jer time uvla~imo RH u probleme.

4. Zapovjedni{tvo Stoèra trebalo bi osigurat potreban brojoznaka, a u slu~aju nedostatka istih pripadnici mogu biti bez obilje`ja.

5. Ova Zapovijed stupa na sangu odmah”.348

Komandant Operativne zone Jugoisto~na Hercegovina izdao je27. novembra 1992. zapovijed “koja se odnosi na no{enje raznihobilje`ja, simbola na odorama u postrojbama HVO, a koji nisu uskladu sa simbolima utvr|enim Uredbom o oruànim snagama

Herceg-Bosne, te svojim postojanjem {tete ugledu pripadnikaHVO i HV, a {to se u svijetu tuma~i kao nastavak fa{izma”.349

Pripadnici jedinica Hrvatskog vije}a obrane bili su du`ni da “nauniformama nose samo oznake HVO-a”. Zapovjednici Hrvatskogvije}a obrane su, prema naredbama na~elnika Glavnog stoèra HVO-a,

brigadira Milivoja Petkovi}a, od 24. novembra 1992, zatim komandantaOperativne zone Jugoisto~na Hercegovina, brigadira Miljenka Lasi}a,od 27. novembra 1992, te zapovjednika 3. brigade Hrvatskog vije}aobrane, Ivana Primorca, od 9. decembra 1992, bili du`ni da osiguraju

1064

348 AIIZ, inv. br. 2-1880, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Zapovjedni{tvo StoèraOS Zenica, Broj: 540/92, Zenica, 26. novembar 1992. — Svim postrojbama HVO-a.

349 AIIZ, 2-1784, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Op}inski stoèr Mostar, 3. brigada HVO, Pov. broj: 02-01/11/92, Mostar, 9. decembar 1992, ZAPOVJED.



“da pripadnici postrojbi na uniformama nose samo oznake HVO,a sve druge oznake i simbole” trebalo je skinuti. Sa pojedincima koji

su nosili druge oznake i simbole trebalo je “obaviti razgovor, te ukazatida se njihovim no{enjem umanjuje ugled HVO u svijetu.

3. No{enjem oznaka HV od strane pojedinaca povezuje seoptu`bama o direktnom angaìranju postrojbi HV na prostoru

HZ H-B, ~ime se optuùje RH i HZ H-B. Pripadnike HV zamoliti(uz obja{njenje) da za vrijeme boravka na na{im prostorima noseoznake HVO”.350

Republika Hrvatska je, usljed optu`bi od strane me|unarodnezajednice zbog njenog neposrednog vojnog u~e{}a u agresiji na RepublikuBosnu i Hercegovinu, nastojala da sakrije prisustvo svoje (Hrvatske

vojske) u Bosni Hercegovini, kao i napade helikoptera u centralnojBosni i misije logisti~kog osiguranja jedinica Hrvatskog vije}a obrane.Stoga su prilikom prelaska u Bosnu i Hercegovinu neki generali Hrvatskevojske “zapovjedili skidanje znakovlja HV i stavljanje znakovlja HVO-a”.Pripadnici Hrvatske vojske su, prema naredbi zapovjednika Operativnezone Split, Mate Viduke, od 12. aprila 1992, bili du`ni da “sva obilje`jaHV” skinu i vode se “kao dobrovoljni branitelji svoje domovine”.351

Hrvatska vojska je, prema generalu Janku Bobetku, skidala oznakeHrvatske vojske i stavljala oznake Hrvatskog vije}a obrane. Pri tome

1065

350 Isto. U navedenoj naredbi je stajalo i sljede}e:

“Zapovjedni{tvo 3. brigade uloìt }e dodatne napore da osigura dovoljanbroj oznaka HVO, a u slu~aju nedostatka obilje`ja pojedinci mogu biti bez istih.

6. Kontakte sa pripadnicima UNPROFOR-a i Evropske zajednice, te davanjeodre|enih informacija, mogu davati samo zapovjednici postrojbi i to samo uzodobrenje GS HVO HZ H-B.

Za sprovo|enje ove zapovijedi odgovorni su zapovjednici bojni i samostalnesatnije” (Isto).

Zapovjednik Primorac je navedenu naredbu dostavio sljede}im jedinicma: 6.{irokobrije{koj bojni, 4. bojni Tihomir Mi{i}, 7, 8. i 9. bojni, Samostalnoj satniji Buna,

Mje{ovitom topni~kom divizionu, Satniji inènjerije, Logisti~koj satniji i Slu`biosiguranja (Isto).

351 AIIZ, inv. br. 2-1680, Zapovjedni{tvo OZ Split, Izm — Plo~e, 12. april 1992,Klasa: 8/92-01/17, UR. Br.: 6030-08/92-01- Zapovjedniku 4/4 br. ZNG; Bilten FHP , br. 15, str. 183.



je oficirima re~eno da se predstavljaju kao pripadnici Hrvatskog vije}aobrane i govore da su rodom iz Bosne i Hercegovine.352

Pripadnici Hrvatske vojske koji su sluìli u Hrvatskom vije}uobrane nekoliko puta su odbijali nare|enja da skinu oznake Hrvatskevojske, kako posmatra~i ne bi otkrili njihovo prisustvo u Bosni iHercegovini.353 Me|utim, vojnici Hrvatske vojske su, prema naredbiIvana Primorca, zapovjednika 3. brigade Hrvatskog vije}a obrane, od9. decembra 1992, morali nositi oznake Hrvatskog vije}a obrane.354

Oficiri Hrvatske vojske koji su u~estvovali u agresiji na RepublikuBosnu i Hercegovinu (u jedinicama Hrvatskog vije}a obrane) i nosilioznake Hrvatskog vije}a obrane nisu mogli bez nare|enje Ministarstvaobrane Republike Hrvatske napustiti jedinice Hrvatskog vije}a obrane.U “slu~aju druga~ijeg postupanja” trebalo je “odmah izvijestiti Glavnistoèr HVO”.355

Za vojnike iz Hrvatske koji su bili angaòvani u HVO-u bilo jezabranjeno “izdavanje svih eksternih dokumenata”.356

1066

352 Vidi: J. Bobetko, SVE MOJE BITKE, Zagreb 1996; RAT..., str. 134. Me|utim,to je, po generalu Martinu [pegelju, “bila posve prozirna i lo{a improvizacija kojanikoga u svijetu nije mogla obmanuti...” (RAT..., str. 134).

353 ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 93.354 AIIZ, inv. br. 2-1784, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednica

Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Op}inski stoèr Mostar, 3. brigada HVO, Pov.Br. 02-01-11/92, Mostar, 9. decembra 1992, ZAPOVJED.

355 AIIZ, inv. br. 2-1751, Zapovjedni{tvo OZ S/Z H, Broj: 59/92, 6. oktobra 1992. — Brigadama i op}inskim stoèrima HVO OZ Sjeverozapadne Hercegovine, “Podatkeza ~asnike Hrvatske vojske traì”; AIIZ, 2-1879, HZ “Herceg-Bosna”, Hrvatskovije}e obrane, Zapovjedni{tvo brigade Eugen Kvaternik Bugojno, Broj: 01-109-676/92,Bugojno, 9. oktobar 1992. — I Bojni i drugima.

Pukovnik @eljko [iljeg, komandant Operativne zone Sjeverozapadna Hercegovina,i Ivica Lu~i}, zapovjednik brigade Eugen Kvaternik (Bugojno), izdali su 6. i 9. oktobra1992. naredbe, kojima su zabranili napu{tanje jedinica HVO-a od strane pripadnikaHrvatske vojske, bez naredbe Ministarstva obrane Republike Hrvatske. S tim u vezi,oni su upozorili “sve ~asnike koji se nalaze u HVO da bez zapovijedi Ministarstvaobrane RH ne mogu napustiti sada{nje postrojbe HVO” (Isto).

356 AIIZ, inv. br. 2-2952, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Op}inski stoèr Mostar, Dj. broj: 01-286/1099/92,Mostar, 21. avgust 1992, ZAPOVIJED.



Najvi{i oficiri Hrvatske vojske su u Bosni i Hercegovini izdavalii naredbe o mobilizaciji. Tako je general Bobetko jo{ u prolje}e zapovjedao

mobilizacijom u susjednoj dràvi (Neum, Stolac). Na ve}ini njegovihdokumenata je u memorandumu stajalo Republika Hrvatska, a kada suse zapovijedi odnosile samo na jedinice Hrvatskog vije}a obrane JankoBobetko je koristio memorandum Hrvatska zajednica Herceg—Bosna — HVO. I to su o~igledni dokazi o u~e{}u Republike Hrvatske i Hrvatskevojske u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovini.357

Planiranje i organizovanje obavje{tajnog rada, te koordiniranjerada Obavje{tajne uprave u Glavnom stoèru HVO-a, vr{ile su komande,

jedinice i ustanove Hrvatske vojske.358

Republika Hrvatska je postavljala i starje{inski kadar svojih

kolobaracionista (Hrvatsko vije}e obrane), rukovodila i komandovalatim snagama, izdavala im naredbe i uputstva, davala savjete, prenosilaiskustva i sl. Tako je, na primjer, general Bobetko u prolje}e 1992. postavljaozapovjednike i u srednjoj Bosni.359 Komandanti komandi, jedinica i

1067

357 M. ûli}, nav. dj., str. 90.358 AIIZ, inv. br. 2-3010, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Glavni stoèr

HV, Klasa: 8/93-01/02, Ur. br. : 512-06-06/2-93-75, Zagreb, 7. decembar 1993,ZAPOVIJED. Tako je, primjera radi, general Janko Bobetko (na~elnik Glavnog stoèraHrvatske vojske) 7. decembra 1993, “temeljem ukazane potrebe za u~inkovitijim ipotpunijim obavje{tajnim osiguranjem postrojbi i zapovjedni{tava podre|enih

IZM Plo~e (‘Ju`no voji{te’), kao i postrojbi i zapovjedni{tava iz sastava HVO”,izdao naredbu o ustrojavanju i kadrovskom osposobljavanju Obavje{tajnih odjela naIzmje{teno (istureno) komandno mjesto Plo~e (“Ju`no voji{te”), odredio na~elnika togodjela (bojnik Hrvoje Vlahov) i jednog od savjetnika (Zoran [imi}), utvrdio zadatke iovla{tenja Obavje{tajnog odjela IZM Plo~e (“… zaduèn je za planiranje iorganizovanje obavje{tajnog rada u pojasu od obavje{tajnog interesa ‘Ju`nogvoji{ta’ i glede toga ovla{ten je koordinirati rad obavje{tajnih odsjeka ZP Split i‘Ju`nog boji{ta’, te Obavje{tajne uprave GS HVO”), zatim obaveze obavje{tajnihodsjeka ZP Split i “Ju`nog boji{ta” i Obavje{tajne uprave GS HVO-a (Isto).

359 J. Bobetko, nav. dj., str. 127; ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 95;vidi: str. 982-992, napomene 133-156 ovog rada.

Iznose}i tvrdnju kako Hrvatska vojska “savjetuje” Hrvatsko vije}e obrane i prenosiim iskustva, general Janko Bobetko pi{e kako su snage Hrvatskog vije}a obrane “dostarespektabilne”, one izvr{avaju svoj zadatak i taj dio teritorija uspje{no brane,onemogu}avaju}i prodor ~etnicima”. S tim u vezi, on la`no tvrdi kako je Hrvatsko vije}eobrane samostalna snaga, koja odgovara za svoj teritorij (J. Bobetko, nav. dj., str. 127).Sama ~injenica da je general Bobetko bio komandant Ju`nog voji{ta suprotno govori.



ustanova HVO-a, te MUP-a i Vojne policije Hrvatske zajednice/ Republike Herceg-Bosna podnosili su svojoj vrhovnoj komandi — Glavnom stoèru

Hrvatske vojske i Ministarstvu obrane Republike Hrvatske u Zagrebu- izvje{taje o stanju u jedinicama, organizacione i druge probleme.360

Zapovjednici HVO-a su se i s prijedlozima za unapre|enje obra}aliRepublici Hrvatskoj.361

Republika Hrvatska je i preko hrvatskih oficira, koji su iz Hrvatskevojske prekomandovani u HVO ili preko bosanskih Hrvata koji su

prihvatili velikodr avni hrvatski projekat i slijedili uputstva Vlade RepublikeHrvatske, kontrolisala odluke u Hrvatskoj zajednici Herceg—Bosna.362

Uplitanje Hrvatske u uspostavljanju Hrvatskog vije}a obranenakon 7. aprila 1992, kada je Hrvatska priznala samostalnost Bosne i

Hercegovine, {to je Franjo Tu|man slu`beno proglasio, predstavlja poslijetog datuma mije{anje u unutra{nje poslove Bosne i Hercegovine, kojenije nikako ni prestajalo.363

Predsjednik Republike Hrvatske, dr Franjo Tu|man, i njegovi najvi{ioficiri donosili su naredbe o formiranju Glavnog stoèra Hrvatskogvije}a obrane i postavljanju zapovjednika. Dva dana nakon {to jePredsjedni{tvo Hrvatske zajednice Herceg—Bosna formalno uspostaviloHrvatsko vije}e obrane (8. april 1992.), 10. aprila 1992, predsjednik Franjo Tu|man je generala Janka Bobetka iz Hrvatske vojske imenovao

1068

Zapovjednik Obrane Herceg-Bosne, Pa{ko Ljubi~i}, zatraìo je 21. marta 1992.da ga primi Gojko [u{ak, ministar obrane Republike Hrvatske, prije svega, “zbogprimanja upustava za vo|enje dopunskih akcija [u srednjoj Bosni]” (ICTY, Predmet :Br. IT-95-14-T, paragraf 110). Me|u predloènim u~esnicima tog sastanka nalazio se iDario Kordi}, predsjednik Kriznog {taba srednje Bosne i dopredsjednik “HrvatskeZajednice Herceg-Bosna” (Isto).

360 AIIZ, inv. br. 2-2943, Zapisnik sa sastanka sa gosp. ministrom G. [u{komodrànog u Ministarstvu obrane 22. 12. 1993. god.; Isto, inv. br. 2-3010, RepublikaHrvatska, Ministarstvo obrane, Glavni stoèr HV, Klasa : 8/93-01/02, Ur. br. : 512-06-06/2-93-75, Zagreb, 7. decembar 1993, ZAPOVIJED. Obavje{tajna uprava Glavnogstoèra HVO-a je sve obavje{tajne podatke dostavljala Obavje{tajnom odjelu IZMPlo~e (“Ju`no voji{te”) — to je, ustvari, bila njena obaveza, koju je potpisao na~elnik

Glavnog stoèra Hrvatske vojske — general Janko Bobetko (Isto).361 Bilten FHP , br. 15, str. 108.





za zapovjednika Ju`nog voji{ta. Njegove su du`nosti obuhvatalekomandovanje jedinicama Hrvatske vojske i Hrvatskog vije}a obrane

u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. On je u periodu od 10. aprila do15. jula 1992, u svojstvu generala Hrvatske vojske i komandanta Ju`nogvoji{ta, sa sjedi{tem u Plo~ama, rukovodio i komandovao svim

jedinicama Hrvatske vojske od Splita do Dubrovnika i svim jedinicamaHrvatske vojske i Hrvatskog vije}a obrane na dijelu teritorije Bosne iHercegovine — na podru~ju kolaboracionisti~ke Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Du`nost komandovanja jedinicama Hrvatskog vije}aobrane su poslije preuzela tri oficira Hrvatske vojske, koji su bili

pot~injeni generalu Bobetku. On je 15. aprila 1992. u Grudama formiraoIstureno komandno mjesto Ju`nog voji{ta, a sljede}eg dana odrediosastav tog zapovjedni{tva; 20. aprila je regulisao sastav Zapovjedni{tva

za “organizaciju i odbranu” pravca Tomislavgrada, a 21. aprila narediogeneralu Anti Rosi da peuzme odgovornost nad podru~jem Livna i brigadiru Miljenku Crnjecu za organizovanje “odbrane” na podru~juTomislavgrada; 19. maja je uspostavio Istureno komandno mjesto uGornjem Vakufu; izdao je naredbe o formiranju i opremanju jedinicai druge aktivnosti, u cilju zauzimanja Bosne i Hercegovine.364

General Bobetko je 14. juna 1992. naredio po~etak ofanzivnihdjelovanja i premje{tanje snaga Hrvatskog vije}a obrane u odre|enomsmjeru, te preduzimanje konkretnih dejstava u sklopu jedne vojneoperacije.365 On je, pored ostalog, po~etkom novembra 1993. isplaniraooperaciju protiv Bosne i Hercegovine.366

1069

364 AIIZ, inv. br. 2-1678, Republika Hrvatska, Predsjednik, NAREDBA, Broj:PA7-28/1-92, Zagreb, 10. travanj 1992; Isto, inv. br. 2-1683, Zapovjedni{tvo Ju`nogvoji{ta, IZM — Grude, 16. travanj 1992, Formiranje IZM Ju`nog voji{ta; Isto, inv. br.2-1684, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta, IZM-Grude, Ob. Broj: 01-195/92, 16. travanj 1992,Sastav IZM zapovjedni{tva Ju`nog voji{ta; Isto, inv. br. 2-1687, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Zapovjedni{tvo ju`nog voji{ta, IZM — Grude,Grude, 21. travanj 1992, Podjela zona odgovornosti, Zapovjed — General-bojniku AntiRosi, birgadiru Miljenku Crnjecu; Isto, inv. br. 2-1701, Republika Hrvatska, Zapovjedni{tvoJu`nog voji{ta, Zapovjedni{tvo OZ Split, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/91, Ur. Broj:6030-02/92-1, Plo~e, 19. svibanj 1992, Formiranje IZM “Srednja Bosna”; J. Bobetko,

nav. dj. str. 202, 205-208, 211-216 i 219-221; ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 112. O tome vidi i str. 985-988 (napomene 138-144), 991-992 (napomenu 156) i 1033-1034 (napomene 258-259) ovog rada.

365 ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 112.366 Vidi str. 1033-1036 (napomene 258-263) ovog rada.



General Ante Roso je 27. juna 1992, u svojstvu generala Hrvatskevojske, unaprijedio Tihomira Bla{ki}a u ~in pukovnika Hrvatskog vije}a

obrane i postavio ga u Zapovjedni{tvo “Operativne zone Srednja Bosna”.Generala Milivoja Petkovi}a je na mjestu zapovjednika Glavnogstoèra HVO-a zamijenio general Slobodan Praljak , nekada{nji pomo}nik ministra odbrane Hrvatske u Zagrebu, a njega general Ante Roso. Tenaredbe o imenovanjima donio je predsjednik Republike Hrvatske i Vladate dràve,367 {to je jo{ jedan dokaz da je HVO u Bosni i Hercegovinisamo kolaboracionisti~ka formacija druge, hrvatske dràve.

Hrvatsko vije}e obrane i Hrvatska vojska su imali zajedni~kekadrove, koji su ~esto bili porijeklom iz Bosne i Hercegovine. OficiriVojske Republike Hrvatske su, prema izjavi generala Domazeta,

“dobrovoljno izlazili iz Hrvatske vojske da bi sluìli u Bosni iHercegovini. Ti su ~asnici morali za to imati slu`benu dozvolu ismatrani su privremeno deta{iranim ~asnicima. Zapravo, izgledada su platu nastavili primati od Hrvatske”. Oni koji su se èljelivratiti u Hrvatsku vojsku mogli su to u~initi uz slu`beno odobrenjevlasti Hrvatske vojske, {to je predstavljalo puku formalnost.368

Visoki oficiri Hrvatske vojske Ante Roso, Milivoje Petkovi},Slobodan Praljak, Ivan Tolj i mnogi drugi raspore|eni su na privremenosluènje u Hrvatsko vije}e obrane, nakon ~ega su se vratili u Hrvatskuvojsku. Ante Roso, Milivoje Petkovi} i Slobodan Praljak su bili

visoki oficiri Hrvatske vojske prije nego {to su postali zapovjednici ina~elnici Glavnog stoèra Hrvatskog vije}e obrane. Ivan Tolj je biozastupnik u Saboru, general i na~elnik Politi~ke uprave Hrvatske vojske,a istovremeno i pripadnik Hrvatskog vije}a obrane.369 Pukovnik Hrvatske

1070

367 ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 112; AIIZ, inv. br. 2-2969, UnijaRepublike Bosne i Hercegovine, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Glavni stoèr HVO,Ur. broj: 02-2/1-01-5390/93, IZM îtluk, 10. novembar 1993. — Svim brig/adama/ HVO,Zapovijed br. 1; M. [pegelj, nav. dj., str. 363.


369 Isto, paragraf 115. Ivan Tolj, poslanik u Hrvatskom saboru, “bio je generalobiju vojski”. On i drugi “zastupnici hrvatskog Sabora, tamo su fotografirani uuniformama HVO-a, iako su on i oni istovremeno bili ~lanovi hrvatskog Sabora.Te iste osobe.. su do najekstremnije granice demonizirali Muslimane i njihovopravo da brane teritorije Bosne i Hercegovine” (Isto, paragraf 115, napomena 233).



vojske Miro Andri} tako|e je bio i pripadnik Hrvatskog vije}a obrane.âk i na nièm nivou Hrvatsko vije}e obrane su dijelom ~inili Hrvati,

koji su se vratili iz Hrvatske nakon {to su se borili u Hrvatskoj vojsci.370

General Tihomir Bla{ki} je i sam izabran u skladu sa proceduromkoja je “nu`no zahtijevala odabir ljudi od povjerenja, spremnih dasprovode politiku koju je diktirao Zagreb”. Na sastanku u Grudama(12. novembra 1991.), kojim je predsjedovao Mate Boban, usvojenisu, pored ostalog, stavovi da se jasno profilira i kadrovski oja~a strana~ka

politika Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini iizaberu ljudi koji su sposobni izvr{iti te zadatke, te da se vojni~ki jo{ bolje

pripreme za borbu protiv svih onih snaga koje }e poku{ati zaustaviti“neminovan proces u stvaranju slobodne hrvatske dràve”.371

General Tihomir Bla{ki} ne bi mogao biti imenovan na funkciju nakojoj je bio da nije u potpunosti podràvao tu ideologiju, politiku i praksu.372 To, izme|u ostalog, potvr|uje i njegovo imenovanje (odstrane predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oruànihsnaga Hrvatske) na du`nost inspektora u Glavnoj inspekciji Hrvatskevojske, 14. novembra 1995.373

O~igledno da je Republika Hrvatska (sa svojim regularnimtrupama i hrvatskim kolaboracionistima iz Bosne i Hercegovine)u~estvovala u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, te je rije~ osukobu me|unarodnog karaktera. Ha{ki tribunal je, na osnovu direktnei indirektne intervencije Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, “uoruànom sukobu protiv bosanskih Muslimana”, o ~emu “postoje

1071

370 Isto.

371 S. êki}, nav. dj., str. 33-35 i 306-309; M. ûli}, nav. dj., str. 70-71; ICTY,Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 114.


373 AIIZ, inv. br. 2-2111, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zagreb, 21.novembar 1995, Izvod iz Odluke Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednikaoruànih snaga Hrvatske, Broj: 01-04-95-1050/1-C65, od 14. novembra 1995.

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik oruànih snaga Hrvatske, dr FranjoTu|man, donio je, “na temelju ~lanka 100. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i ~lanka159. stavka 1. Zakona o slu`bi u oruànim snagama Republike Hrvatske (‘Narodnenovine’ broj 23/95 i 33/95)”, 14. novembra 1995. Odluku o imenovanju general-bojnikaTihomira Bla{ki}a na du`nost inspektora u Glavnoj inspekciji Hrvatske vojske (Isto).



vi{e nego dovoljni dokazi”, sukob okarakterisao kao me|unarodni,374

~ime je rije~ o zlo~inu protiv mira, odnosno agresiji Republike Hrvatske

na Republiku Bosnu i Hercegovinu.O~ito da je Hrvatska vojska planirala, pripremala i vodila agresiju

na Republiku Bosnu i Hercegovinu, tj. rukovodila i komandovalasvim hrvatskim vojnim operacijama na teritoriji Bosne i Hercegovine.To zna~i da Hrvatsko vije}e obrane kao samostalna oruàna sila nijeni postojalo. U cilju provo|enja agresije, Republika Hrvatska je, kao iSrbija i Crna Gora (Savezna Republika Jugoslavija), formirala svojekolaboracionisti~ke vojne snage u Bosni i Hercegovini pod nazivomHrvatsko vije}e obrane. Me|utim, boje}i se me|unarodnih sankcija,Republika Hrvatska je insistirala na tezi kako je Hrvatsko vije}e

obrane navodno samostalna oruàna formacija, iako je u su{tini Hrvatskovije}e obrane bilo uklju~eno u oruàne snage Republike Hrvatske.Ustvari, Hrvatsko vije}e obrane je bilo sastavni dio Hrvatske vojske,koje je od svog formiranja u potpunosti bilo involvirano u njenuorganizacijsku i komandnu strukturu, a za koje je Republika Hrvatska,

pored ostalog, osiguravala i ogromna finansijska sredstva. Hrvatskovije}e obrane i Hrvatska vojska djelovali su u pravcu realizacije

jedinstvenog cilja — osvajanja teritorije Bosne i Hercegovine injenog priklju~enja susjednoj Republici Hrvatskoj.375

Jedinice regularne Hrvatske vojske i Hrvatskog vije}a obrane suu dolini Rame i Neretve, te u srednjoj Bosni, izvr{ile brojne zlo~ine

1072

374 ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragrafi 77, 94, 102 i 123-124; ICTY,TU@ILAC PROTIV RAJI]A, Predmet: Br. IT-95-12, paragraf 22. Odbrana generalaBla{ki}a je tvrdila da je Hrvatska vojska rukovodila operacijama Hrvatskog vije}aobrane samo u periodu izme|u marta i juna 1992, “prije nego {to se Hrvatsko vije}eobrane organiziralo i prije izbijanja sukoba izme|u hrvatskih i muslimanskihsnaga u srednjoj Bosni”. ICTY se sla e “da se uplitanje Hrvatske vojske i Hrvatskemoè ~initi o~itijim na po~etku doti~nog razdoblja, ali ocjenjuje da se ononastavilo za ~itavo vrijeme sukoba” (ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 102).

375 Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 23; ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T,

paragraf 120; ICTY, Predmet: Br. IT-95-14/1-T, paragraf 78, nap. 182.Iz zaklju~nog ra~una Ministarstva obrane HZ H-B za 1993. proizilazi da je

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske u toj godini u~estvovalo sa 16.764.924.236HRD redovnog finansijskog priloga iz prora~una i s 268.770.000 HRD posebne donacije

za potrebe Ministarstva obrane HZ H-B (C. Ribi~i~, nav. dj., str. 95 - 96, nap. 167).



nad bo{nja~kim civilnim stanovni{tvom (masovna ubistva, nasilnaraseljavanja, nezakonita hap{enja, odvo|enja i mu~enja civila u

koncentracionim logorima i zatvorima, uni{tavanje gradova, sela,vjerskih objekata i dr.). To je bio dio smi{ljene ideologije i sistematskivo|ene politike i prakse genocida koju su pripadnici Hrvatske vojskei Hrvatskog vije}a obrane organizovano ~inili u pomenutim krajevima.

1073



1074

5. Logisti~ko obezbje|enje kolaboracionisti~kih

jedinica Hrvatske vojske

U~e{}e Republike Hrvatske u agresiji na Republiku Bosnu i

Hercegovinu pouzadno se, pored njene oruàne sile, moè utvrditi ina osnovu logisti~kog osiguranja Hrvatskog vije}a obrane, bez kojegse ne bi moglo ni formirati niti djelovati. Naime, Republika Hrvatska je,za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, pored kadrovske,uglavnom u ìvoj sili, Hrvatskom vije}u obrane pruàla i finansijsku ilogisti~ku podr{ku, kao i zna~ajnu drugu materijalnu pomo}. Hrvatska

je dnevno tro{ila milion njema~kih maraka za pomo} svim strukturama Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, uklju~uju}i i Hrvatsko vije}eobrane. Hrvatska je opskrbljivala Hrvatsko vije}e obrane zna~ajnimkoli~inama oru`ja i vojne opreme, te gorivom, vozilima, hranom, a imunicijom. Me|u materijalno-tehni~kim sredstvima bilo je prisustvo

tenkova T-55 i haubica, sa posadama i s oznakom Hrvatske vojske.Tako su, na primjer, hrvatski tenkovi T-53 bili prisutni na podru~juGornjeg Vakufa, kojima su upravljale posade Hrvatske vojske protivArmije Republike Bosne i Hercegovine.376

Raspoloìvi podaci ukazuju na zna~ajnu ulogu Republike Hrvatskeu naoruàvanju bosansko-hercegova~kih Hrvata. Tako je, primjeraradi, 10. maja 1991. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatskeomogu}ilo nabavku oru ja i osiguralo njegov transport kamionima narelaciji Zagreb - âpljina.377 Najobimnije aktivnosti na naoruàvanju

376 ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, paragraf 120; ICTY, Predmet: Br. IT-95-14/1-T, paragraf 78, nap. 182.

377 AIIZ, 2-551, Informacija Ministarstva unutarnjih poslova Socijalisti~keRepublike Bosne i Hercegovine o nekim pojavama i doga|ajima koji su posebnouticali na uslo`njavanje sigurnosne situacije u Republici, od 11. juna 1991.



1075

hrvatskog stanovni{tva u Bosni i Hercegovini organizirane su krajem1991, nakon napada srpsko-crnogorskog agresora na Dubrovnik. Tada

su Hrvati ogromne pare uloìli u naoruàvanje, te su posjedovalivelike koli~ine konvencionalnog naoruànja. “Svako sposoban imapu{ku”. Neki bogati privatnici su, pored kala{njikova, nabavili i haubice,sve vrste topova, protivoklopnih baca~a i raketne sisteme “stinger”.378

Zna~ajan kontigent naoruànja i vojne opreme namijenjen odbraniVukovara, koji je zauzet 18. novembra 1991, preusmjeren je u zapadnuHercegovinu. U preduze}ima Slobodan Princip Seljo i Vitez dobro jefunkcionirala organizacija tajnog izvoza i kra|e eksploziva i baruta,koji je, pod parolom domovinskog rata u Hrvatskoj, tajno rasturan iza oru`je zamjenjivan, uglavnom, u Hrvatskoj.379

Op}inski odbor HDZ Bugojno obratio se 31. marta 1992. li~noministru obrane Republike Hrvatske, Gojku [u{ku, traè}i pomo} unaoruànju.380

U no}i 22./23. aprila 1992. grupa od oko tristo pripadnika oruànihformacija Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (Regionalni odbor HVOSrednja Bosna), na ~elu sa Dariom Kordi}em, iz pogona namjenske

proizvodnje Bratstvo u Novom Travniku izvukla je tri vi{ecijevnaraketna baca~a tipa Orkan i Oganj, te jedan broj haubica kalibra 122

378 Slobodna Bosna, br. 3, 14. novembar 1991., str. 5.

379 S. Salki} - S. Ahmi}, STRADANJE MUSLIMANA I ISTRA@IVANJERATNIH ZLOÎNA NA PODRU^JU OP[TINE VITEZ (rukopis), Zenica, 1993.,str. 2-3.

380 AIIZ, inv. br. 2-1900, Hrvatska demokratska zajednica, Op}inski odbor Bugojno,Bugojno, 31. mart 1992. - Ministarstvu obrane Republike Hrvatske (za ministra gospodina[u{ka), Zagreb.

Matko Lu~i}, predsjednik Op}inskog odbora Hrvatske demokratske zajedniceBugojno, je u navedenom zahtjevu pisao: “@ivimo u dramati~noj situaciji. Podsrpskim smo prijetnjama. Organizirano se iseljava srpsko stanovni{tvo izKupresa i Bugojna. Grupa rezervista (jedan autobus) je do{la u civilu i preobuklase u vojne uniforme i razmjestila u iseljene ku}e.

Raspolaèmo sa minimalnim naoruànjem. Svi Hrvati su spremni za borbui vlada veliko nezadovoljstvo zbog nedostatka opreme. Na{ Regionalni krizni {tabu Grudama nije u stanju isporu~iti nam potrebnu opremu, a pukovnik Mikuli}nas upu}uje na Vas.

Molimo Va{u intervenciju i pomo} u naoruànju” (Isto).



1076

mm, a koje su preko Prozora transportovane u pravcu zapadneHercegovine. Tako je u Hercegovinu, dok je JNA jo{ bila stacionirana

u Mostaru, dovezeno preko 1.500 dugih cijevi, 1.400 bombi i preko40.000 obroka.381

Republika Hrvatska je, pored ìve sile (Hrvatska vojska), u i protiv Republike Bosne i Hercegovine upu}ivala i municiju, tenkove,topove, napalm bombe i druga materijalno-tehni~ka sredstva i opremu.

Nabavka municije je bila precizno organizovana. Glavni dotur municijei{ao je iz Plo~a, direktno prema Mostaru, “iste no}i kada je naru~en”.I general Vinko Martinovi} je od Janka Bobetka dobio “ne samozadatak, nego i sva ovla{tenja i neka postepeno popunjavamo tajfront, jer je to najbliì, najkra}i, nemam prevoza velikog, tako da

je on sa svog fronta smo skinuli bateriju topova 122, minobaca~e,

mine, municiju, dakle sva streljiva koja su traèna, dakle, unajkra}em roku, to je funkcioniralo, moè se re}i, odli~no... Dalje,za municiju, teìh kalibara, 130, u tri navrata su po{iljke inarud`be koje su date odmah bile upu}ivane prioritetno i to~nona liniji fronta...” (jezi~ki nekorektno, ali tako u originalu — primj.S.^.).382 Tako je i 20. oktobra 1993. “ jedan ~itav teret oti{ao, ideodavde, teèg kalibra, 130, 105, 120, a sa onog fronta ide i svadruga municija, tako da, jasno, tro{i se...”.383

Franjo Tu|man je slao oru`je Hrvatima u Bosni i Hercegovini,uklju~uju}i i podru~je Busova~e.384

Komandant 160. brigade Hrvatske vojske u Osijeku, pukovnik Dubravko Jezer~i}, 16. jula 1992, na osnovu naredbe komandantaOperativne zone Osijek, donio je naredbu o predaji jednog tenka T-55i jednog BVP M-80, s jednim borbenim kompletom streljiva bez

posade “za potrebe OG ‘Isto~na Posavina’”. Navedena materijalno-

381 Dnevni izvje{taj, br. 1, 25. april 1992.; Oslobo|enje, 4. oktobar 1993, str. 5;ICTY, Predmet Kordi} i êrkez - IT-95-14/2-T, Bilten FHP , br. 15, str. 73 i 98. DarioKordi} je u aprilu 1992, kao politi~ar, potpisivao zahtjeve za nabavku te{kognaoruànja i vojne opreme ( Bilten FHP , br. 15, str. 73 i 98).

382 AIIZ, inv. br. 2-2474, Stenogram sastanka izme|u Franje Tu|mana, JankaBobetka, Imre Agoti}a, Josipa Luci}a i Gojka [u{ka u Predsjedni~kim dvorima uZagrebu, 22. oktobar 1993; Dani, 25. oktobar 2002, str. 23.

383 Isto.384 Bilten FHP , br. 15, str. 98.



1077

tehni~ka sredstva je istoga dana u Osijeku “za ‘HVO’ Bugojno” preuzeoJosip Jagodin.385

Dario Kordi} je, u ime Regionalnog stoèra HVO Srednja Bosna,sa sjedi{tem u Busova~i, 10. juna 1992. Vjeranu Mijatovi}u, iz Vare{a,izdao stalnu propusnicu “kroz Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna iRepubliku Hrvatsku, radi obavljanja posla za Op}inski stoèrHVO Vare{, tj. nabavljanja naoruànja za potrebe HVO Vare{,kao i hrane”.386

Zapovjednik Op}inskog stoèra Hrvatskog vije}a obrane Konjic,Dinko Zebi}, ovla{ten je 18. juna 1992. da, “po usmenoj zapovijedigenerala Bobetka, moè izvr{iti nabavku MTS za potrebe HVOKonjic”.387

Zapovjednik 1. lakog artiljerijskog diviziona protivzra~ne obrane(1. LARD PZO) Operativne zone Sjeverozapadna Hercegovina(Tomislavgrad), Marijan Mari}, izdao je 21. juna 1992. PREPORUKU“da se Branimiru Ivanovi}u na punktovima koje kontrolira HVOza podru~je Herceg-Bosne i Republike Hrvatske da moè putovatiu Tomislavgrad — Divulje — Grude, radi poslova vezanih za PZO”.388

385 AIIZ, inv. br. 6-437, Republika Hrvatska, Hrvatska vojska, 160. brigada,Klasa: 8/92-01/01, Ur. Broj: 3070-01-92-57, Osijek, 16. srpanj 1992, ZAPOVJED.

Na kraju tog dokumenta u lijevom uglu ispod imena i prezimena, te svojeru~nog potpisa Josipa Jagodina nalazi se pe~at okruglog oblika, sa {ahovnicom u sredini isljede}im natpisom: “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Op}inskistoèr Bugojno”.

386 AIIZ, inv. br. 2-1861, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Regionalni stoèr Srednje Bosne, Busova~a, Broj: 02-347/92, Busova~a, 10. juni 1992, STALNA PROPUSNICA. Dario Kordi} je tom propusnicom Mijatovi}uodobrio “da moè posjedovati osobno kratko i dugo naoruànje po teritorijiHrvatske zajednice Herceg-Bosna i Republike Hrvatske”. Stoga je molio sve punktoveHVO-a “da osiguraju nesmetan prolaz navedenoj gospodi, kao i da im pruèeventualno posebnu pomo}” (Isto).

387 AIIZ, inv. br. 2-1864, Hrvatsko vije}e obrane, Op}inski stoèr Konjic, Broj:

02-558/92, 18. juni 1992, OVLA[TENJE. Dinko Zebi} je putovao “vozilom markeGolf JX, reg. ozn. HVO-1-0-5, sa osobnim voza~em Zlatanom Arapovi}em” (Isto).

388 AIIZ, inv. br. 2-2154, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Zapovjedni{tvo 1. LARD PZO SZH /laki artiljerijski divizion protiv-zra~ne odbraneOperativne zone sjeverozapadna Hercegovina/, Tomislavgrad, 21. juni 1992, PREPORUKA.



1078

Ministar Gojko [u{ak je na sastanku izme|u Franje Tu|mana,Janka Bobetka, Imre Agoti}a, Josipa Luci}a u Predsjedni~kim dvorima

u Zagrebu, 22. oktobra 1993, iznio podatak da je u Hercegovinu upu}eno“dvanaest tenkova, baterije topova, municija. Dakle, sve {to imabrigada je prevu~eno i to je spasilo situaciju dolje u dolini Neretve”.389

Republika Hrvatska je u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinukoristila i napalm-bombe,390 kao i avijaciju. U toku 1992. izvr{eno je190 avio poleta, sve no}u (“do momenta dok je zabranjeno letenje

bilo za zapadnu Bosnu”), pri ~emu je preveèno 450 osoba i 87 tonatereta.391 U toku 1993. (do 22. oktobra) realizirano je 105 letova,prevezeno 700 ranjenika, oko 1.300 drugih osoba i 50 tona tereta.392

U PREPORUCI je navedeno “da imenovani putuje u osobnom automobiluregistracije ZE 112-783”, “broj osobne karte 1742/91. g.” (Isto).389 AIIZ, inv. br. 2-2474, Stenogram sastanka izme|u Franje Tu|mana, Janka

Bobetka, Imre Agoti}a, Josipa Luci}a i Gojka [u{ka u Predsjedni~kim dvorima uZagrebu, 22. oktobra 1993; Dani, 25. oktobar 2002, str. 24.

390 Isto. Podatak o upotrebi napalm-bombi protiv Bo{njaka iznio je Franjo Tu|manna sastanku izme|u njega, Janka Bobetka, Imre Agoti}a, Josipa Luci}a i Gojka [u{kau Predsjedni~kim dvorima u Zagrebu, 22. oktobra 1993. (AIIZ, inv. br. 2-2474; Dani,25. oktobar 2002, str. 24). S tim u vezi, Franjo Tu|man je izjavio: “... I {to ste napalm-bombe, nekakve prskalice, da se tamo upotrijebi, s kojima ste bili zastra{ili i jo{ jugo-armiju i kasnije neke Muslimane. Ne{to smislite, to bi nam bilo veoma va`no.Me|u nama re~eno, slu{ajte, ~ak su i ovi evropski pregovara~i o~ekivali da }emo

mi taj problem rije{iti” (Isto).391 Isto, str. 23.392 Isto. Navedeno u~e{}e avijacije Republike Hrvatske u agresiji na Republiku

Bosnu i Hercegovinu i{lo je, po generalu Agoti}u, “sve po zahtjevu HVO-a”.Me|utim, “zrakoplovna podr{ka, u smislu upotrebe helikoptera”, Hrvatsko ratnozrakoplovstvo je, po generalu Agoti}u, bilo “potpuno neorganizovano, sa na{estrane. Zbog toga {to svi ti zahtjevi od njih dolaze nekakvim, ako se ja moguusuditi re}i, neredovnim putovima. Ta linija zapovjedanja Hrvatskim ratnimzrakoplovstvom i Hrvatskom vojskom uop}e nije po{tovana. Sve to ide, manje-vi{e, preko ureda gospodina ministra ili direktno od Tole @arka ili od ljudi izGlavnog stoèra HVO-a, prema Mje{ovitoj zrakoplovnoj eskadrili u Divuljama,koju su oni nekako smatrali i smatraju eskadrilom koja je zaduèna za njih..Mislim da bi trebalo formirati jednu postrojbu iz redova Hrvatskogzrakoplovstva koja bi se sa helikopterima HVO-a ili na{im helikopterima baziralana prostoru Hrvatske zajednice Herceg-Bosna... Vi znate da niste imali primjedbina HRZ da je letjela bez najave u Herceg-Bosnu... De{ava nam se situacija da miuputimo helikopter u Kiseljak, Novu Bilu ili ...” (Isto).



1079

Republika Hrvatska je za neposrednu podr{ku borbenih dejstava protiv Republike Bosne i Hercegovine koristila avione tipa Utva i

helikoptere Hrvatske vojske, posebno u okruènim gradovima centralneBosne. Avioni i helikopteri su kori{teni u izvo|enje, prijevoz ljudstvai materijalno-tehni~kih sredstava i opreme, kao i na zadacima vatrene

podr{ke iz vaduha. Angaòvanje letjelica Hrvatske vojske posebno je bilozapaèno na podru~ju planina Radu{e i Vranice, zatim prelet helikoptera

prema okruènim gradovima u centralnoj Bosni i vaduhoplovna podr{ka jedinicama Hrvatskog vije}a obrane u Mostaru i drugim mjestima.393

Helikopteri iz Republike Hrvatske su i za centralnu Bosnu (NoviTravnik, Vitez, Busova~a i druga mjesta) transportovali i oru`je zaHrvatsko vije}e obrane. Tako su tokom juna 1993. helikopteri prevozilioru`je i nekori{tene hrvatske dinare. Helikopteri su tokom juna i jula

1993. slijetali u blizini fabrike oru`ja Vitezit . I u periodu od septembrado kraja 1993. tim helikopterima je preno{eno oru`je.394

Imre Agoti} je 22. oktobra 1993. svog na~elnika Stoèra, brigadira ûleti}a,uputio u Glavni stoèr Hrvatskog vije}a obrane, kod Brune Stoji}a, i zapovjednika,na~elnika Stoèra Zrakoplovne baze. Cilj njihovog odlaska u Republiku Bosnu iHercegovinu (Mostar) je bio da sa Glavnim stoèrom HVO-a koordiniraju, vide idogovore se “u ~emu su problemi u zrakoplovnom pogledu i {to im mogu pruìtiu tom pogledu”. Govore}i o tome na sastanku izme|u Franje Tu|mana, JankaBobetka, Imre Agoti}a, Josipa Luci}a i Gojka [u{ka u Predsjedni~kim dvorima uZagrebu, 22. oktobra 1993, Imre Agoti} je smatrao da }e poslije toga, po naredbi Franje

Tu|mana, “izri~ito i za to”, jer su do tada “svu pomo} nekako stidljivo pruàli”. Stim u vezi, on je “iskreno” naveo: “... od mene Dunja zahtjeva da {aljem helikopteru Kiseljak, u Novu Bilu, a gospo|ica Dunja, recite mi, ne, ne, hitno, ranjeni su, a{to da ja kaèm ne}u. Ja molim samo da ide sve linijom zapovijedanja, time }emoefikasniji biti... âsnik sigurnosti dolazi na aerodrom Divulje i traì ljude koji }eletjeti za Herceg-Bosnu, ja ne znam ta~no koliko tarife, ali iz dèpa vadi marke,pla}a. To je jako pogubno po moral ljudi. On je pripadnik HVO-a” (Isto, str. 24).

393 AIIZ, inv. br. 2-2294, U~e{}e HV na bh rati{tu i drugi vidovi podr{ke izRepublike Hrvatske. Pruàju}i podr{ku Hrvatskom vije}u obrane, helikopteri Hrvatskevojske su, uglavnom, slijetali u Vitez, Kiseljak, Busova~u i Sebe{i}, glavnu logisti~ku bazu za srednju Bosnu, koju je od jula 1993. dràla Armija Bosne i Hercegovine. Nakon opkoljavanja Viteza helikopteri su slijetali blizu fabrike Slobodan Princip Seljo.

U decembru 1993, kada se Armija Republike Bosne i Hercegovine pribliìla sleti{tu,Vitez se po~eo snabdijevati padobranima kojima je HVO-u izbacivana municija igranate ( Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 23).

394 Bilten FHP , br. 15, str. 155-156, izjava Draga Naki}a, svjedoka odbrane uPredmetu Kordi} i êrkez — IT-95-14/2-T, Ha{ki tribunal, 18. septembar 2000.



1080

Kolaboracionisti~ka Hrvatska zajednica Herceg-Bosna ostvarila je saradnju sa mnogim preduze}ima u Republici Hrvatskoj, odakle je

vr{eno snabdijevanje prehrambenim i drugim proizvodima. Nosilacsnabdijevanja za podru~je srednje Bosne bio je grad Bugojno. Ta odluka je donesena 16. juna 1992. u Zagrebu, na sastanku u prostorijama preduze}a Vo}e Export-Import , na kome su bili prisutni: Jure Klari}, izVo}a Zagreb; Ljupko Tabakovi} iz Direkcije robnih rezervi RepublikeHrvatske; te predstavnici Op}inskog stoèra Hrvatskog vije}a obraneBugojno: Ante Bagari}, Branko [ari}, Zvonko Mihaljevi} i Josip Pocrnja.

Na tom je sastanku bilo govora o nosiocu prihvata, skladi{tenja,transporta i distribucije prehrambenih roba, ovla{tenoj firmi i osobamakoje }e izvr{iti realizaciju. Nakon toga, odràn je 3. jula 1992. sastanak uBugojnu, na kome je tretirana problematika “snabdijevanja osnovnim

prehrambenim proizvodima pu~anstva, prispjelih izbjeglica i vojskeop}ine Bugojno” (na sastanku su bili prisutni: Vladimir [olji}, AntoBagari}, Leon ]osi}, Mihovil Struji}, Zvonko Brajkovi}, te LjupkoTabakovi}, na~elnik Odjela za poljoprivredno-prehrambene proizvodeDirekcije robnih rezervi Republike Hrvatske, i Ljupko Mi{ura, ~lanZavi~ajnog kluba u Zagrebu).395

“Sagledavaju}i kompletnu problematiku snabdijevanja gradaBugojna i {ire okolice, kao i cijele srednje Bosne, prehrambenim

proizvodima u ratnim uvjetima u kojima se na{ao grad Bugojno icijela Herceg-Bosna”, na sastanku u Bugojnu je dogovoreno da glavnikoordinator snabdijevanja osnovnim prehrambenim i “eventualno”drugim proizvodima bude preduze}e Delta, a Josip Pocrnja nosilacnabavke, prihvata i distribucije roba.396 On je uspio da 31. jula 1992.

395 AIIZ, 2-1907, Hrvatsko vije}e obrane, Op}inski stoèr Bugojno, Izvje{}e/Josipa Pocrnje/ Op}inskom stoèru Bugojno sa slu`benog puta u Zagreb, Bugojno 1.avgusta 1992.

396 Isto. Navedeni prijedlog o izboru preduze}a Delta, iz Bugojna, predloìo jeHVO Bugojno. To preduze}e je trebalo da dogovori sve ostale detalje u narednimkontaktima sa preduze}em Vo}e, iz Zagreba. Ante Bagari} je predloìo Josipa Pocrnju davodi sve poslove oko realizacije tog projekta, prije svega, p{enice i bra{na. On jeotputovao u Zagreb, gdje je 29. jula 1992. uputio zahtjev Ministarstvu trgovine RepublikeHrvatske o preuzimanju oko 250 tona robe u prvom turnusu, “a treba ga realiziratiprvi tjedan u osmom (8) mjesecu”. Sukcesivnim preuzimanjem roba iz Direkcije zarobne rezerve, Pocrnja je smatrao da se mogu “zadovoljite na{e potrebe, {to zna~i damoèmo organizirati trgovinu”. Uvjeti za dobivanje robe su 60 dana beskamatno (Isto).



1081

osigura 25 tona hrane od Njema~kog humanitarnog dru{tva iz Zagreba,a po~etkom mjeseca isti kontigent od Crvenog krià i Karitasa.397

Zapovjednik Op}inskog stoèra Hrvatskog vije}a obrane Bugojno,Zdravko Babi}, 2. jula 1992. ovlastio je na~elnika logistike Hrvatskog vije}aobrane Bugojno, Josipa Jagodina “da u ime Op}inskog stoèra Bugojno

poduzima u Republici Hrvatskoj sve radnje u svezi nabavke i transportaMTS i naoruànja”. Jagodin je posebno bio ovla{}en “za radnje okonabavke oklopnih borbenih sredstava i njihovog transporta do Bugojna”.398

Hrvatsko vije}e obrane Bugojno je zaduìlo Mihovila Struji}a,~lana Predsjedni{tva Hrvatskog vije}a obrane, “uz prethodno odabranuekipu”, da izvr{i zadatak nabavke deficitarnih zrna za topove od 76mm, zrna za haubicu od 122 mm, oklopna sredstva i dr.399 Tako jeStruji} od 26. jula 1992. putovao u Split, Sinj, Ston, Slano, Lozicu,Zagreb, Slunj, Vinkovce, Vara`din, Bjelovar, Osijek i Sisak, gdje je“poku{avao sa ekipom u svakom mjestu posebno izvr{iti barem diozadataka”. Tada su nabavili :

- tenk T-55, sa jednim borbenim kompletom 1 komad

Pocrnja je u Zagrebu sa Direkcijom za robne rezerve Republike Hrvatskedogovorio i sljede}e:

- izuzimanje p{enice “iz kontigenta koji je do{ao iz Austrije, a namijenjen jeRepublici BiH”;

- isporuku svjeèg kvasca za potrebe pekare Bugojno (kao donacija);

- uplatu 25 tona mesnih konzervi, “{to zna~i 70 dana ishrane vojnika”, ododre|enih firmi iz Zagreba;

- da se po veoma povoljnim cijenama, preko preduze}a Odem, u ê{koj uzmu ZISERI (protivtenkovski topovi ZiS 76 mm).

U Zagrebu je od 27. jula 1992. egzistirala i kancelarija preduze}a Delta (Isto).

397 Isto.

398 AIIZ, inv. br. 6-443, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e

obrane, Op}inski stoèr Bugojno, Broj: 01-120-95, 2 juli 1992, Ovla{tenje.399 AIIZ, inv. br. 2-1865, Mihovil Struji}, ~lan Predsjedni{tva HVO - Hrvatskom

vije}u obrane Bugojno, n/r Predsjednika, Izvje{}e.

Mihovil Struji} je, sa “odabranom ekipom”, imao zadatak i da izna|e poslovni prostor za kancelariju HVO u Zagrebu.



1082

- oklopno borbeno vozilo M-30, sa topom od 20 mmi PAM-om 12,7 mm, plus jedan borbeni komplet

- zrno 76 mm 435 komada- zrno za haubicu 122 mm 350 komada

- zrno za minobaca~ 120 mm 245 komada

- zrno za minobaca~ 82 mm 200 komada

- minobaca~ 82 mm 2 komada

- pu{ka 1 komad

- ru~ni baca~ 1 komad

- metak 7,9 mm 10.000 komada

- maljutke 10 komada- rotaciono svjetlo.400 1 komad

400 Isto. Sva navedena sredstva su dopremljena u Bugojno.

Struji} je sa ekipom u Zagrebu zakupio poslovni prostor (dvije prostorije, jedna

od 13,80 m2, a druga 12 m2), sa infrastrukturom (2 telefona, kancelarijski stolovi dr.).

Struji} je “za naredne aktivnosti” dogovorio “sa oko 80% vjerovatno}e” i sljede}e:

- tenk T-84 1 komad

- tenk T —55 1 komad- oklopni transporteri 2 komada

- top od 130 mm, iz Divulja 1 komad

- zrna za ZIS 1.500 komada

- zrna za haubicu 120 mm 1.000 komada

- mine od 120 mm

- ice za poljske telefone 30 komada

- vre}e i kreveti za spavanje 500 komada

- topla odijela od 83 MED *

- juri{ne pu{ke M-16 (po cijeni od oko 650 DEM) *

- vojni~ki snajperi i baca~i tromblona. *(* U originalnu nije naveden broj — prim. S. ^.)

Navedene zadatke je realizirala grupa u sljede}em sastavu: Mihovil Struji}, JosipJagodin, Ivica Bodru{i}, Mario Nevjesti}, Zdravko Lu~i}, Mirko Crnjak i ekipa Vojne policije iz Bugojna.



1083

Op}inski stoèr HVO Bugojno dobio je 30. jula 1992. od jednekasarne u Zagrebu :

- {atorska krila 250-300 komada- borbeni ranci oko 250 komada

- vojni~ke porcije oko 100 komada

- nove ~izme oko 40 komada

- remenje za hla~e oko 200 komada.401

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske je osiguravalo materijalno-tehni~ka sredstva za potrebe Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Tako

je general-pukovnik Ivan ermak, 3. avgusta 1992. potpisao nalog da se

za potrebe Centralne pozadinske (baze) Grude, “a na raspolaganje oruànihsnaga BiH - HVO Bugojno”, izda :

- mine 120 mm 100 komada

- mine 82 mm 200 komada.402

Istoga dana general Ivan êrmak je Tehni~ko-prometnoj upraviizdao nalog za izdavanje materijalnih sredstava za potrebe Centralne

pozadinske baze Grude, “a na raspolaganje oruànih snaga BiH -HVO Bugojno” :

- lanser Strela 2 M 1 komad

- raketa Strela 2 M 6 komada- AP AK-74 30 komada

- municija 5,45 mm 40.000 komada

401 AIIZ, 2-1907, Hrvatsko vije}e obrane, Op}inski stoèr Bugojno, Izvje{}e /JosipaPocrnje/ Op}inskom stoèru Bugojno sa slu`benog puta u Zagreb, Bugojno, 1. avgusta 1992.

Navedenu opremu su osigurali i dobili Josip Pocrnja i Nikola Pavlovi}.

402 AIIZ, inv. br. 6-442, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Klasa: 003-05/92-01/252. Ur. Broj: 512-07-06/92-01/252, Zagreb, 3. avgust 1992, - Rikardu Ben~i}u

Rijeka, Nalog.Josip Jagodin je bio odgovorna osoba, “koja }e sredstva preuzeti”.

General êrmak je bio zaduèn za opskrbu Hrvatske vojske i on je, po generaluBobetku, “i sam dolazio na front i njegove po{iljke su dolazile ta~no u sekundu...”(J. Bobetko, nav. dj., str. 298).



1084

- uniforme 200 kompleta (za zimu)

- metak 122 mm Gvozdin 100 komada.403

Sekretarijat za narodnu odbranu Op}ine Beli Manastir je 6. avgusta1992. predao Op}inskom stoèru Hrvatskog vije}a obrane Bugojno sljede}amaterijalna sredstva :

- RPG 2 2 komada

- RPG 7 1 komad

- mine za RPG 70 sanduka

- AP 50 komada.404

Istoga dana navedeni naslov je predao “gospodinu Jagodin Josipu,ovla{tenom do~asniku HVO Bugojno - Op}inski stoèr Bugojno” sljede}amaterijalno-tehni~ka sredstva :

- PHP (pi{tolj) 10 komada

- snajper 1 komad

- metak za snajper 60 komada.405

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, general-pukovnik Ivanêrmak, pomo}nik ministra obrane, izdalo je 12. avgusta 1992. nalogTehni~ko-prometnoj upravi za izdavanje materijalnih sredstava za

potrebe Hrvatskog vije}a obrane Bugojno :- AK-47 150 komada

403 AIIZ, inv. br. 6-440, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Klasa: 003-05/92-01/252, Ur. Broj: 512-07-06/92-01/252, Zagreb, 3. avgust 1992. - Tehni~ko- prometnoj upravi, NALOG.

Odgovorna osoba “koja }e sredstva preuzeti je Josip Jagodin, JMBG2701960191760 Bugojno”.

404 AIIZ, inv. br. 6-439, Republika Hrvatska, Op}ina Beli Manastir, Sekretarijatza narodnu obranu, Bilje, 6. avgust 1992, POTVRDA.

Navedena materijalno-tehni~ka sredstva je 7. avgusta primio Josip Jagodin.405 AIIZ, inv. br. 6-438, Republika Hrvatska, Op}ina Beli Manastir, Sekretarijat

za narodnu obranu, Osijek, 6. avgusta 1992, POTVRDA.

Jagodin je 7. avgusta preuzeo pomenuta materijalno-tehni~ka sredstva i prevezaoih “osobnim vozilom reg. Oznake BU = 57-89”.



1085

- municija 7,62 x39 50.000 komada

- ru~ne bombe 300 komada

- uniforme 400 komada



- mina 82 mm 100 komada.406

I 156. brigada Hrvatske vojske je osiguravala materijalno-tehni~kasredstva za potrebe Hrvatskog vije}a obrane Bugojno. Pored JosipaJagodina, i Ante Ze~evi}, iz Bugojna, pripadnik Hrvatskog vije}a obrane

Bugojno, je bio ovla{ten da za potrebe Hrvatskog vije}a obrane preuzimai vr{i prijevoz tih sredstava za Bugojno. Njega je 19. avgusta 1992.ovlastio Ivica Lu~i}, zapovjednik brigade Eugen Kvaternik (Bugojno),da za potrebe Hrvatskog vije}a obrane preuzme streljivo od 156.Makarske brigade.407

Hrvatsko vije}e obrane Hrvatske zajednice Herceg—Bosna je uRepublici Hrvatskoj preuzimalo materijalno—tehni~ka sredstva, naoruànje,sanitetski materijal, lijekove, opremu, hranu, cigarete i sve druge potrebe.Za nabavku navedenog u Republici Hrvatskoj za potrebe Hrvatskogvije}a obrane — Stoèr @ep~e (zapovjednik IV operativne zone IvoLozan~i}) je 20. avgusta 1992. ovlastio Vinka Mari}a.408

I 4. brigada Zbora narodne garde je osiguravala pripadnike Hrvatskogvije}a obrane Bugojno materijalno-tehni~kim sredstvima. Tako je

pripadnicima Hrvatskog vije}a obrane Bugojno 11. septembra 1992, izskladi{ta 4. brigade Zbor narodne garde u Ora{cu (Vojna po{ta 1114Split), izdato :

406 AIIZ, inv. br. 6-441, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Klasa: 003-05/92-01/252, Ur. Broj: 512-07-06/92-01/252, Zagreb, 12. avgust 1992. - Tehni~ko- prometnoj upravi, NALOG.

Josip Jagodin je bio odgovorna osoba “koja }e sredstva preuzeti”.

407 AIIZ, inv. br. 2-1866, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane,Zapovjedni{tvo brigade Eugen Kvaternik Bugojno, Broj: 02-128-668/92, Bugojno, 19.avgusta 1992, OVLA[TENJE.

408 AIIZ, inv. br. 2-1867, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Stoèr @ep~e, Broj: 02/2-28/92, @ep~e, 20. avgust 1992, OVLA[]ENJE.



1086

- mine za MB 60 mm 144 komada

- metak 20 mm OERLIKON 360 komada.409

Op}inskom stoèru Hrvatskog vije}a obrane Bugojno je 19.septembra 1992. iz skladi{ta 4. brigade Zbora narodne garde odobrenoizdavanje i prijevoz materijalno-tehni~kih sredstava. Tako je pukovnik Mirko [androv, zapovjednik jedinice — Vojne po{te 1114 Split, u Ora{cu,11. septembra 1992. potvrdio da su iz njegove jedinice pripadnicimaHrvatskog vije}a obrane Bugojno izdali sljede}a sredstva :

- mine za MB 60 mm 144 komada

- metak 20 mm OERLIKON 360 komada.410

Pukovnik Mirko [undrov je 19. septembra 1992. ponovo Hrvatskomvije}u obrane Bugojno odobrio izdavanje i prijevoz sljede}ih tehni~ko-materijalnih sredstava iz skladi{ta 4. brigade Zbora narodne garde :

- PAP 7,62 mm 10 komada

- metak 7,62 i 39 (?) mm 10 sanduka

- metak 7,9 mm 10 sanduka

- metak 20 mm OERLIKON 180 komada

- uniforma komplet 30 kompleta.411

Vite{ka brigada Hrvatskog vije}a obrane, uklju~uju}i i specijalnu jedinicu Dòkeri, ~esto je dobijala materijalno-tehni~ka sredstva, hranu,

409 AIIZ, inv. br. 2-1869, Vojna po{ta 1114 Split, Ora{ac, 11. septembar 1992, Potvrda. Na kraju tog dokumenta nalazi se pe~at okruglog oblika, sa {ahovnicom u sredini inatpisom: “Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zbor narodne garde, 4. brigada”.

410 AIIZ, inv. br. 2-1869, VOJNA PO[TA 1114 SPLIT, Ora{ac, 11. septembar 1992,POTVRDA.

411 AIIZ, inv. br. 2-1870, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zbor narodnegarde, 4. brigada, Klasa: 803-05/92-03/316, Ur. broj: 5124-01-01-92-4, Ora{ac, 19.

septembar 1992. - Op}inskom stoèru HVO Bugojno, Odobrenje za izdavanje i prijem TMS.Materijalno-tehni~ka sredstva su predata Zdenku [islavu, pripadniku HVO Bugojno

(JMBG: 3105970191256, br. iskaznice 1278) na osnovu zahtjeva zapovjednika HVOBugojno, od 12. septembra 1992. i odobrenja za Zdenka [islava, “kojim se ovla{}ujeda u ime Stoèra doveze TMS, broj: 01-325/92, od 09. 09. 1992.”.



1087

opremu i druge potrebe iz Republike Hrvatske. Tako su uniforme,oru`je, ~izme, oprema i dr. dobijali iz Karlova~ke brigade.412

Na podru~ju Prozora, Jablanice i drugih mjesta bila je prisutnalogisti~ka oprema Hrvatske vojske.413

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i li~no pomo}nik ministraobrane, general-pukovnik Ivan êrmak, je osiguravalo materijalno-tehni~ka sredstva i opremu i Hrvatskom vije}u obrane Vare{, te li~noOp}inskom stoèru Hrvatskog vije}a obrane Vare{ u kontinuitetu pruào“svu raspoloìvu pomo} i savjete”.414

412 Bilten FHP , br. 15, str. 65-66, Izjava A. S., za{ti}enog svjedoka optu`be u

Predmetu Kordi} i êrkez — IT-95-14/2-T, Ha{ki tribunal, 9. mart 2000. Tako su jednom prilikom Sre}ko Petrovi} i Zoran Raji} i{li u Karlovac “i donijeli uniforme, oru`je isli~ne stvari, ~izme, opremu” (Isto).

413 Bilten FHP , br. 15, str. 56, Izjava Remi Lendra (Remy Landry, ~lan Evropske posmatra~ke misije, koji je tokom 1993. bio stacioniran u Zenici), svjedok optu`be uPredmetu Kordi} i êrkez — IT-95-14/2-T, Ha{ki tribunal, 28.-29. februar 2000.

Remi Lendr je, pored posjedovanja dokaza u oblasti Prozora i Jablanice, “li~novidio logisti~ku opremu HV, koja je tada prijavljena od nekih vojnih predstavnikaHV kao ~injenica da su imali logisti~ku opremu u toj oblasti” (Isto).

414 AIIZ, inv. br. 2-1871, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Op}inski stoèr Vare{, Vare{, 2 oktobra 1992. — Ministru obrane Republike

Hrvatske, n/r pomo}niku ministra obrane gosp. general — pukovniku Ivanu êrmaku,ZAMOLBA ZA POMO] HVO VARE[.

Predsjednik HVO Vare{, Anto Pej~inovi}, je u dopisu od 2. oktobra 1992. od generalaêrmaka traìo pomo} u sljede}em:

“1) Topni{tvu, streljivu, sredstvima veze (mobiteli, motorole);

2) Odje}i i opremi za borce;

3) Poslovnom prostoru u Zagrebu”.

Pej~inovi} je “zamolbu za pomo} HVO Vare{“ op{irno obrazloìo, kako bi poja~ali “obranu te{kim naoruànjem”, {to im je nu`no “tim vi{e {to predstoji zimskiperiod i mogu}e te{ko}e vezane za brdsko-planinsko podru~je i tome sli~no.Otuda i na{a molba u svezi odje}e, obu}e i opreme za zimske uvjete ”.

Pej~inovi} je generala êrmaka molio da HVO-u Vare{ osigura i ustupi poslovni prostor iz vojno-stambenog fonda u Zagrebu (od 40-60m2), “po{to raspolaèmo sodre|enim rezervama radnih organizacija (Rudnici i @eljezara Vare{, Tvornicarezervnih dijelova — TRD Vare{ Pogon RO ZRAK Sarajevo u Pajtovom Hanu isl.)...”. Navedeni prostor je HVO-u Vare{ bio neophodan, jer bi omogu}ili firmi TRD



1088

Jedinice Hrvatske vojske koje su u~estvovale u agresiji i drugimoblicima zlo~ina u Republici Bosni i Hercegovini snabdjevene su

materijalno-tehni~kim sredstvima i opremom iz Republike Hrvatske.Tako je i 55. laki artiljerijski divizion protivzra~ne obrane iz Siska (55.lard pzo), ~iji su dijelovi bili razmje{teni u rejonu Tomislavgrada iPosu{ja, sva materijalno-tehni~ka sredstva dobijao iz Hrvatske. Bojnik Josip [iki}, zapovjednik Vojne po{te Br. 3033 Sisak, 8. septembra i 3.oktobra 1992. izdao naredbu o osiguranju materijalno-tehni~kih sredstavaza potrebe tog diviziona i na~inu prijevoza i preuzimanja. Odre|eno jeda se u Tomislavgrad prebace sljede}e sredstva i koli~ine:

- granate 20 mm 4.000 komada

- granate 40 mm 410 komada415

Vare{ da “ostvaruje neposredne gospodarske veze za potrebe HVO Vare{, same firme,odnosno njenih radnika, te tako ponovo putem razmjene osigurali ishranu gra|ana”.

HVO Vare{ je ostvario “vrlo plodne kontakte sa Preduze}em Kon~ar — Tvornicaspecijalne opreme u Zagrebu” (Isto).

415 AIIZ, inv. br. 2-2145, Republika Hrvatska, Hrvatska vojska, Vojna po{ta 3033,Broj: 1496/92, Sisak, 8. septembar 1992, ZAPOVJED, Isto, inv. br. 2-1088 i 2-1888,Republika Hrvatska, Hrvatska vojska, V. P. 3033, Ur. br. 1812/92, Sisak, 3. oktobar 1992, ZAPOVIJED.

Branimir Ivanovi}, pripadnik HVO-a Tomislavgrad, ovla{ten (od MarijanaMari}a, zapovjednika 1. lakog artiljerijskog diviziona protuzra~ne obrane Operativnezone sjeverozapadna Hercegovina) za nabavku materijalno-tehni~kih sredstava iopreme u Republici Hrvatskoj, je bio odgovorna osoba i za prijevoz navedenih granatau Tomislavgrad. Naime, bojnik [iki} je naredbom od 3. oktobra 1992. odredio daMarijan Mari} preuzme pomenuta sredstva u Tomislavgradu, o ~emu }e u pisanojformi podnijeti izvje{taj, i na~inu prijevoza. U toj je naredbi stajalo sljede}e:

“......

3. ode|ujem da sredstva preuzme zapovjednik postrojbe u Tomislav GraduGospodin MARIJAN MARI], o ~emu }e me pismeno izvijestiti.

4. Ode|ujem da se sredstva prevezu vozilom TAM 190 reg. ozn. ZE 853 29kojim }e upravljati gos. BESTALJKO @ELJKO, a suvoza~i su JUKI] JADRANKOi BRANIMIR IVANOVI].

5. Odre|ujem da putna brzina u naseljenom mjestu ne prelazi 50 km/h, a

van naseljenog mjesta 70 km/h. Voditi ra~una o transportu i sredstvima da nedo|e do o{te}enja, za {to mi je osobno odgovoran gosp. IVANOVI].

6. Odre|ujem da zaustavno mjesto bude Zadar i Split, a mar{ruta je Sisak-Karlovac-Jospidol-Senj-Split-Tomislav Grad. Popunu goriva vr{iti na zaustavnimmjestima.



1089

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i li~no pomo}nik ministraobrane, general-pukovnik Ivan êrmak, je osiguravalo materijalno-

tehni~ka sredstva i opremu i Hrvatskom vije}u obrane Vare{. On je li~noOp}inskom stoèru Hrvatskog vije}a obrane Vare{ u kontinuitetu pruào “svu raspoloìvu pomo} i savjete”.416

Hrvatsko vije}e obrane Bugojno je nabavljao materijalno-tehni~kasredstva od Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Taj zadatak je uime Hrvatskog vije}a obrane Bugojno (brigade Eugen Kvaternik ) izvr{avaoJosip Jagodin. On je u vremenu od 8.-24. oktobra 1992. u Hrvatskoj

podigao sljede}u robu :

- podkape 1.500 komada

7. Po dolasku u Tomislav Grad na~initi zapisnik o izvr{enom zadatku, apotom pismeno izvijestiti zapovjednika 55. LARD PZO Sisak gos. bojnika: Josipa[iki}a” (AIIZ, inv. br. 2-1888, Republika Hrvatska, Hrvatska vojska, V. P. 3003, UR.BR. 1812/92, Sisak, 3. oktobar 1992, ZAPOVJED).

416 AIIZ, inv. br. 2-1871, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Op}inski stoèr Vare{, Vare{, 2. oktobar 1992. — Ministru obrane RepublikeHrvatske, n/r pomo}niku ministra obrane gosp. general-pukovniku Ivanu êrmaku,ZAMOLBA ZA POMO] HVO VARE[.

Predsjednik HVO Vare{, Anto Pej~inovi}, je u dopisu od 2. oktobra 1992. odgenerala êrmaka traìo pomo} u sljede}em:

“1) Topni{tvu, streljivu, sredstvima veze (mobiteli, motorole);

2) Odje}i i opremi za borce;3) Poslovnom prostoru u Zagrebu” (Isto).

Pej~inovi} je “zamolbu za pomo} HVO Vare{“ op{irno obrazloìo, kako bi poja~ali “obranu te{kim naoruànjem”, {to im je nu`no “tim vi{e {to predstojizimski period i mogu}e te{ko}e vezane za brdsko-planinsko podru~je i tomesli~no. Otuda i na{a molba u svezi odje}e, obu}e i opreme za zimske uvjete ”.

Ante Pej~inovi} je generala Ivana êrmaka molio da HVO-u Vare{ osigura i

ustupi poslovni prostor iz vojno-stambenog fonda u Zagrebu (od 40-60 m2), “po{toraspolaèmo s odre|enim rezervama radnih organizacija (Rudnici i @eljezaraVare{, Tvornica rezervnih dijelova — TRD Vare{ Pogon RO ZRAK Sarajevo uPajtovom Hanu i sl.)...”. Navedeni prostor je HVO-u Vare{ bio neophodan, jer bi

omogu}ili firmi TRD Vare{ da “ostvaruje neposredne gospodarske veze za potrebeHVO, Vare{, same firme, odnosno njenih radnika, te tako ponovo putem razmjeneosigurali ishranu gra|ana”.

HVO Vare{ je ostvario “vrlo plodne kontakte sa Preduze}em Kon~ar — Tvornica specijalne opreme u Zagrebu” (Isto).



1090

- majice 1.500 komada

- duge ga}e 1.500 komada

- rakete 128 mm 50 komada

- APK cijev 7,62 mm 300 komada


- mitraljez 12,7 mm 1 komad

- streljivo 12,7 mm 4.000 komada

- raketa RPG-7 50 komada

- mine 120 mm 500 komada

- metak ZIS 76 mm 200 komada

- metak 7,62 mm 200.000 komada- metak ZIS 76 mm 100 komada


- kabanice 500 komada

- jakne “Duplon” 1.000 komada.417

417 AIIZ, inv. br. 2-1873, HZ H-B, Hrvatsko vije}e obrane, Brigada “EugenKvaternik” Bugojno, Bugojno, 4. novembar 1992, Izvje{}e (Josipa Jagodina); AIIZ,inv. br. 6-123/4, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane Zagreb, KLASA: 003-05/92-

01/252, UR. BROJ: 512-07-06/92-01/252, Zagreb, 9. okotbra 1992. Tehni~ko-prometnojupravi, Nalog.

HVO Bugojno je u oktobru 1992. Ministarstrvu odbrane Republike Hrvatskedostavio sljede}u robu:

- TKM 71 3.000 komada

- BRK M-75 2.004 komada

- AU 20 E 2.266 komada

- AU 20 A 2.738 komada

- trotilski metak 500 komada

- sporogore}i {tapin 2.000 metara

- TNT 700 kilograma

- nitro penta 500 kilograma

- PMA-2 500 komada

- PMA-3 560 komada

- TMA-4 300 komada (Isto).



1091

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske je 12. oktobra 1993. izdalo300. logisti~koj bazi Zagreb Nalog (Nalog za izdavanje MTS) da za

potrebe Logisti~ke baze Grude izda sljede}a materijalno-tehni~ka sredstva :- metak 7,62 x 39 600.000 komada

- mina 60 mm trenutna, NATO 200 komada

- mina 82 mm za MB 200 komada

- mina 120 mm za MB, te{ka 200 komada

- baca~ ru~ni RPG-7 10 komada

- mina za RPG-7 300 komada

- lanser SPG-9 1 komad

- raketa za SPG-8 50 komada

- raketa 9M22U 50 komada

- metak 86 mm za top M39/42, PZO 25 komada

- metak 85 mm za top M39/42, trenutni 25 komada

- metak 76 mm, ZIS, TFG 30 komada

- metak 78 mm, ZIS, POZ 35 komada

- metak 76 mm, ZIS, potkalibarni 35 komada

- metak 105 mm za H M2 150 komada

- raketa 128 mm za VBR 100 komada

- bomba ru~na RB M91S 300 komada- lanser 105 mm, COMANDO 4 komada

- raketa 105 mm, COMANDO 48 komada

- metak 12,7 x 99 mm, pancirni 10.000 komada

- mina tromblonska, trenutna 1.000 komada

- mina tormblonska, kumulativna 100 komada

- pu{ka snajperska, 12,7 x 99 mm 4 komada

Navedenu robu je iz Bugojna otpremio Ivica Bodru{i}. Preduze}e “Slavko Rodi}” je duìlo HVO za tu robu u iznosu od 301.584 DEM.

Prilikom sravnjenja izme|u Ministarstva obrane Republike Hrvatske i HVOBugojna Ministarstvo je HVO dugovalo 392.000 DEM. HVO je ostao u potraìvanjugranate 122 mm, koje je trebalo da ubrzo stignu u Bugojno.



1092


- kaciga 500 komada

- pu{ka automatska 7,62 x 39, AK-47,

drveni kundak 200 komada.418

Sljede}eg je dana Ministarstvo obrane Republike Hrvatske potpisalo Nalog (“OBRANA RH POVJERLJIVO”) da se Logisti~koj bazi Grude izdaju sljede}a materijalno-tehni~ka sredstva :

- metak 12,7 x 107 mm za D[K, pancirno zapaljivi 30.000 komada

- metak 14,5 x 114 mm 30.000 komada

- metak 5,5 x 45 100.000 komada- metak 7,62 x 39 mm 400.000 komada


- metak 9 mm, PARA 10.000 komada

- mina za MB-60 mm NATO 200 komada

- mina za MB-82 mm 200 komada


- mina za SPG-9 40 komada

- metak 100 mm za T-55, TFG 200 komada

- raketa 128 mm za VBR, M91 80 komada

- mina za MB-120 mm, te{ka 200 komada

- metak 57 x 442 za PZO top S68 TOG 300 komada

- mina PP antimagnetna PMA-3 100 komada.419

418 AIIZ, inv. br. 2-2984, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zagreb, Tehni~ko- prometna uprava, Klasa: 803-05/93-03/523, Ur. broj: 512-21-02-93-845/2, Zagreb, 12.oktobar 1993. — 300 SLOB Zagreb.

419 AIIZ, inv. br. 2-2983, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zagreb,

Klasa: 213-01/93-03, Ur. broj: 512-08-93-01, 13. oktobar 1993, Nalog za izdavanjeMTS. Tom je naredbom naloèno da se i za potrebe Takti~ke grupe-1 (TG-1) izdajusljede}a materijalno-tehni~ka sredstva:

- metak 12,7 x 107 mm za D[K, pancirno zapaljivi 10.000 komada




1093

General Ivan êrmak, pomo}nik ministra obrane RepublikeHrvatske, je 24. oktobra 1992. Tehni~ko-prometnoj upravi Ministarstva

obrane izdao nalog za izdavanje materijalnih sredstava za potrebeHrvatskog vije}a obrane Bugojno preko Centralne pozadinske baze Grude :

- metak 7,62x39 200.000 komada

- metak 76 mm ZIS 100 komada

- metak 14,5 mm 50.000 komada.420

I brigada Hrvatskog vije}a obrane Herceg Stjepan iz Konjica jeosiguravala materijalno-tehni~ka sredstva iz Republike Hrvatske. Zarealizaciju tih aktivnosti zapovjednik te brigade, Zdenko [agolj,ovlastio je 18. oktobra 1992. Velimira Pavlovi}a.421

Branimir Ivanovi}, pripadnik Hrvatskog vije}a obrane Tomislavgrad, je u skladu sa Preporukom Marijana Mari}a, zapovjednika 1. lakogartiljerijskog diviziona protuzra~ne obrane Operativne zone SjeverozapadnaHercegovina (Tomislavgrad), od 21. juna 1992, u vezi sa nabavkommaterijalno-tehni~kih sredstava i opreme, uspostavio dobru saradnju sa

pojedinim jedinicama u Republici Hrvatskoj. Tako je Hrvatsko vije}e


- metak 9 mm, PARA 5.000 komada

- mina za MB-60 mm NATO 100 komada

- mina za MB-82 mm 100 komada


- mina za SPG-9 20 komada

- metak 100 mm za T-55, TFG 100 komada

(Isto).

420 AIIZ, inv. br. 6-123/1, Republika Hrvatska Ministarstvo obrane, Zagreb,KLASA: 003-05/92-01/252, UR. br: 512-07-06/92-01/252, Zagreb, 24. oktobar 1992.- Tehni~ko-prometnoj upravi, Nalog.

“Odgovorna osoba koja }e preuzeti sredstva je gosp. JOSIP JAGODIN, JMBG2701960191760”.

421 AIIZ, inv. br. 2-1872, HVO — Brigada Herceg Stjepan Konjic, Broj: 02-220/92,18. oktobar 1992. Zapovjednik [agolj molio je da se omogu}i “nesmetan prolaz gosp.VELIMIRU PAVLOVI]U sa vozilom Zastava 640 AD reg. br. KNJ-160-48 na teritorijiRepublike Hrvatske i Herceg-Bosne na relaciji Osijek — Zagreb - Konjic, koji prevozimaterijalno-tehni~ka sredstva za potrebe Brigade Herceg Stjepan Konjic” (Isto).



1094

obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosna po~etkom novembra 1992. od55. LARD protuzra~ne obrane iz Siska dobio dva lansera strijele — 2

M sa ~etiri rakete i odre|enu koli~inu sanitetskog materijala.422

General-pukovnik Ivan êrmak je pruào “izuzetnu podr{ku”Hrvatskom vije}u obrane Bugojno u vezi sa isporukom materijalno-tehni~kih sredstava. Tako je 16. novembra 1992. Tehni~ko-prometnoj upraviMinistarstva obrane Republike Hrvatske izdao nalog za izdavanjematerijalnih sredstava za potrebe Hrvatskog vije}a obrane Bugojno prekoCentralne pozadinske baze Grude sljede}a materijalno-tehni~ka sredstva :

- metak “ZIS” 76 mm 300 komada

- metak 122 D-30 200 komada

- raketa RPG 7 50 komada.423

General Ivan êrmak je 28. novembra 1992. Hrvatskom vije}uobrane Bugojno odobrio do tada “najbolji” kontigent materijalno-tehni~kihsredstava :

- metak 76 mm “ZIS” 300 komada

- metak 122 mm D-30 150 komada


- metak 7,62x39 500.000 komada



- mina 60 mm 500 komada



- BR M-91 (bomba ru~na) 1.000 komada

422 AIIZ, inv. br. 2-2149, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Glavni stoèr,Zapovjedni{tvo OZ Zagreb, 55. LTRD PZO, Broj: 3091/92, Sisak, 4. novembar 1992,ZAPOVIJED.

423 AIIZ, inv. br. 6-113/2, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane Zagreb, KLASA:003-05/92-01/252, UR. BR: 512-07-06/92-01/252, Zagreb, 16. novembar 1992. - Tehni~ko- prometnoj upravi; Isto, inv. br. 2-1874, HZ H-B, Hrvatsko vije}e obrane, Brigada Eugen Kvaternik Bugojno, Bugojno, 1. decembar 1992, Izvje{}e (Josipa Jagodina).

Navedena sredstva je preuzeo i uputio za Bugojno Josip Jagodin.



1095

- TTM (tromblonska trenutna mina) 500 komada

- LRL 107 mm (laki raketni lanser) 1 komad

- raketa 107 mm 100 komada- pi{tolj “Makarov” 200 komada


- PAM 14,5 mm/2 (protivavionski mitraljez) 2 komada


- RPG 22 (ru~ni baca~ sovjetske proizvodnje) 100 komada.424

Brigada Hrvatskog vije}a obrane Herceg Stjepan iz Konjica je ikrajem 1992. u Republici Hrvatskoj nabavljala materijalno-tehni~ka

sredstva, rezervne dijelove za motorna vozila i hranu. Zapovjednik te brigade, Zdenko [agolj, je 19. novembra ovlastio Zdenka Grbavca i 9.decembra Ivicu Grbavca za realizaciju navedenih aktivnosti.425

424 AIIZ, inv. br. 6-123/3, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane Zagreb,KLASA: 003-05/92-01/252, UR. BR: 512-07-06/92-01/252, Zagreb, 28. novembar 1992.- Tehni~ko-prometnoj upravi; AIIZ, inv. br. 2-1874, HZ H-B, Hrvatsko vije}e obrane,Brigada Eugen Kvaternik Bugojno, Bugojno, 1. decembar 1992, Izvje{}e (Josipa Jagodina).

Josip Jagodin, “odgovorna osoba koja }e sredstva preuzeti”, je navedenu robudopratio do Splita uz pratnju vojne policije iz Zagreba, “gdje nas je trebala do~ekatina{a vojna policija koja je bila na vrijeme obavije{tena”. Kamioni su ostali u krugu[pedicije u Splitu, gdje je izvr{en pretovar, radi lak{eg transporta. U Zagrebu nije bilodovoljno kamiona, pa je Jagodin zamolio “Beovi~a iz MORH /Ministarstvo obraneRepublike Hrvatske - prim. S. ^./ da nam odobri jedan kamion, {to je on i u~inio”.

General Ivan êrmak je obe}ao Josipu Jagodinu da }e za nekoliko dana dobitinalog za top 130 mm, koga je trebalo preuzeti u [ibeniku, i 1.000 granata za isti, a“koje bi se preuzele iz skladi{ta MORH”.

Jagodin je Ministarstvu obrane Republike Hrvatske obe}ao da }e “poku{ati izpreduze}a Slavko Rodi} isporu~iti upalja~e AU 18 ili odgovaraju}e i nitro-pentukoja im je hitno potrebna” (Isto).

425 AIIZ, inv. br. 2-1876, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane,

Brigada Herceg Stjepan Konjic, Broj: 02-01-222/92, 19. novembar 1992, PUNOMO];AIIZ, inv. br. 2-1875, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Brigada Herceg Stjepan Konjic, Broj: 01/45/92, 9. decembar 1992, OVLA[]ENJE.

Zdenko Grbavac iz Konjica je bio ovla{ten “da moè izvr{iti potraìvanjehumanitarne pomo}i (hrane, odje}e i sl.) i TMS od privatnog prreduze}a Aeroba



1096

U ve}im gradovima Republike Hrvatske su, radi organizovanijenabavke materijalno-tehni~kih sredstava, opreme i dr., formirani tzv.

uredi Hrvatskog vije}a obrane ili zavi~ajni klubovi, ~iji su ovla{teni predstavnici direktno komunicirali sa relevantnim strukturama iz vojnogi politi~kog rukovodstva Republike Hrvatske, radi osiguranja naoruànja,municije, opreme i drugih sredstava, te sa iseljenicima u Americi, Kanadii Australiji, sa dijasporom u Evropi, od kojih su dobijali novac i dr.Hrvatsko vije}e obrane Bugojno je, primjera radi, imao svoje urede uZagrebu i Splitu, a Hrvatsko vije}e obrane Konjic u Zagrebu,426 itd.

Neki uredi Hrvatskog vije}a obrane u Republici Hrvatskoj su, pored nabavke materijalno-tehni~kih sredstava, opreme, hrane, rezervnihdijelova i dr., radili i na dovo|enju vojnika i oficira, te ~itavih jedinica,

iz Republike Hrvatske u Republiku Bosnu i Hercegovinu, odnosno na podru~ju kolaboracionisti~ke Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Tako je Ured Hrvatskog vije}a obrane Konjic u Zagrebu krajem marta 1993. postigao dogovor o dolasku iz Republike Hrvatske dvije jedinice na podru~je Hrvatske zajednice Herceg-Bosna :

- jedinica Legija, pod zapovjedni{tvom Zvonka Luki}a i

- jedinica Uskoci.427

Veliki dio tenkovskog arsenala iz Republike Hrvatske jedopremljen u Bosnu i Hercegovinu. U i protiv Bosne i Hercegovine je,

po ocjeni generala Martina [pegelja, “djelovalo od 50-70 tenkovaHV, koja je tada imala ukupno 245 tenkova te, oko 200 komada

Zagreb za potrebe Brigade Herceg Stjepan Konjic I bojna — Klis”, a IvanGrbavac, “kao ovla{tena osoba ispred I Bojne — Klis na teritoriji Hrvatskezajednice Herceg-Bosna i Republike Hrvatske nabavlja hranu i rezervne djeloveza motorna vozila za potrebe I Bojne — Klis” (Isto).

426 AIIZ, 2-1863, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane,Bugojno, Ured HVO Bugojno u Splitu - Predsjedni{tvu HVO Bugojno; AIIZ, 2-1812,Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Glavni stoèr HVO, Dj. broj:01-540/93. i 01-541/93, Mostar, 27. mart 1993. - Ured HVO Konjic Zagreb, SAGLASNOST.

427 AIIZ, inv. br. 2-1812 i 2-1813, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Glavni stoèr HVO, Dj. broj: 01-540/93. i 01-541/93, Mostar, 27, mart 1993. — UreduHVO Konjic, Avenija Vukovara 22 B, Zagreb, SUGLASNOST. Brigadir Milivoj Petkovi} je, 27. marta 1993, u ime Glavnog sto era HVO-a (u svojstvu na~elnika), dao “saglasnost”za dolazak jedinica iz Republike Hrvatske u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.



1097

te{kog tehni~ko-raketnog oru`ja”. “Sav taj ubojni materijal” je, tvrdi[pegelj, “manje-vi{e ... ispaljen na isto~ni dio Mostara”.428

Hrvatsko vije}e obrane Bugojno je iz Republike Hrvatske dobijaoi lijekove, sanitetski materijal i konzerviranu hranu. Tako je Medicinskifakultet (Zavod za fiziologiju i imunologiju) u Rijeci 16. decembra1992. Hrvatsko vije}e obrane Bugojno dostavio ve}u koli~inu lijekova,sanitetskog materijala i konzervirane hrane :

- 5 x acetyl digoxin tabl

- 3 x marcumar tabletten

- 7 x propranolol amp. 1 mg

- 4 x zentropil tabl.

- 2 x lindocain- 3 x homatropin

- 2 x isogutt

- 20 x gevisol bund (kavistar zu 10 l)

- 4 x polyvdon - jod komplex

- 4 x depot-pencillin 4 mega

- 20 x nexion puder 2%

- 2 x betasodona flussigsbife

- 10 x atropinum sulfuricum amp- 30 x zweiidrittelektrolytlosung mit kohlenhydraten 500 ml

- 1 x dibromol tinktur gefarbt

- 3 x cloran phenikol paket 1000 kapsula

- 10 x ampicillin tabl. 500 mg

- 5 x distramevrin

- 2 x desinfektionsmittel sagrotan 15 falschen zu 1 kg

- 10 x {pinat

- 12 x mrkva

- 13 x tomato raj~ica

428∴ RAT..., str. 135; S. Omeragi}, nav. dj., str. 155.



1098

- 16 x malina.429

U centralnoj je Bosni Hrvatska zajednica (Republika) Herceg- Bosna svo snabdijevanje — cijelu logistiku vr{ila “preko srpskih teritorijatrgovinom nafte za oru`je i zajedni~kim planiranjem nekih akcijagdje Srbi” nisu davali ljudstvo.430

Hrvatskog vije}a obrane Travnik je, u cilju osiguranja materijalno-tehni~kih sredstava, “a zbog pogor{ane politi~ko-sigurnosne situacijena op}ini Travnik, pa i cijeloj regiji”, na 56. sjednici, odrànoj 10.aprila 1993, donio odluku o odlasku delegacije Hrvatskog vije}a obranena razgovor kod Gojka [u{ka, ministra obrane Republike Hrvatske.431

429 AIIZ, inv. br. 2-1909, Medicinski fakultet, Zavod za fiziologiju i imunologiju,Rijeka, 16. decembar 1992. - HVO Bugojno Bugojno.

Medicinski fakultet je navedenu robu dobio od Crvenog krià Njema~ke (Dr Ritter) i razli~itih donacija iz Italije. Materijal su preuzeli, radi dostave, Ljupko Lozan~i}i Franjo Breljak, sa kombijem marke Renault, reg. Br. HVO-375-M. U potpisu dopisa sudvojica nastavnika Medicinskog fakulteta (Prof. dr Stipan Jonji} i Prof. dr Miljenko Dori}).

430 AIIZ, inv. br. 2-2475, Stenogram sastanka Franje Tu|mana, sa Jadrankom Prli}em,Matom Bobanom, Slobodanom Praljkom i Milivojem Petkovi}em, u vili Dalmacija uSplitu, 5. novembra 1993, Dani, 25. oktobar 2002, str. 26. Na tom je podru~ju, najvjerovatnijeoko Vare{a, Hrvatsko vije}e obrane moralo “vra}ati teritorije koje su Srbi izgubili odMuslimana” (Isto).

Jadranko Prli} je u svojstvu predsjednika Vlade kolaboracionisti~ke HrvatskeRepublike Herceg-Bosna, 6. novembra 1993. boravio u Velikoj Kladu{i, gdje je razgovaraosa “dvije strane”. Ukazuju}i na takve aktivnosti, on je, na pomenutom sastanku uSplitu, naglasio kako Hrvatska Republika Herceg-Bosna sa Srbima mora “igrati igruzbog ovih enklava, jer je to jedini na~in da ih uop}e odrìmo u ìvotu i da imomogu}imo i vojnu snagu kako bi se za{titili od Muslimana...” (Isto).

431 AIIZ, inv. br. 2-1897, HVO op}ine Travnik, Broj: HVO-01-56/93, 10. april 1993,Skra}eni zapisnik. Tu delegaciju su, “uz prethodnu najavu kod gosp. Brune Stoji}a,predstavnika Odjela obrane HZ H-B u Mostaru”, sa~injavali: Filip Filipovi}, zapovjednik Brigade HVO Travnik, Tihomir Bla{ki}, zapovjednik Operativne zone srednja Bosna,Pero Kriànac, dopredsjednik HVO Travnik, i Anto Valenta, dopredsjednik HVO Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.

Navedenu odluku je, nakon obrazlo enja Pere Kriànca i diskusije ve}ine prisutnih,HVO op}ine jednoglasno donio.

Toj sjednici HVO Travnik su prisustvovali: “~lanovi Vlade: Pero Kriànac,dopredsjednik HVO; Anto Spaji}, predstojnik Ureda za telekomunikacije i veze; Davor Kolenda, predstojnik Ureda za op}e poslove; Drago Bilandìja, predstojnik Ureda za



1099

Na 57. izvanrednoj sjednici Hrvatskog vije}a obrane Travnik, odrànedva dana kasnije (12. aprila), izme|u ostalog, zaduèni su Anto Valenta,

dopredsjednik Hrvatskog vije}a obrane Hrvatske zajednice Herceg- Bosna, i Pero Kriànac, dopredsjednik Hrvatskog vije}a obrane op}ineTravnik, da obave razgovor sa Tihomirom Bla{ki}em, zapovjednikomOperativne zone Srednja Bosna, “a u svezi najave i odlaska kodgospodina Gojka [u{ka, ministra obrane Republike Hrvatske igospodina Brune Stoji}a, predstojnika Odjela obrane HZ H B”.432

Velike koli~ine goriva za potrebe Hrvatskog vije}a obrane sudopremane iz Republike Hrvatske, uglavnom iz biv{ih skladi{ta JNAu brdima kod Plo~a, koja su u vlasni{tvu Hrvatske vojske.433

Vojne i civilne vlasti Hrvatske zajednice (Republike) Herceg-

Bosna su imovinu pojedinih preduze}a Republike Bosne i Hercegovineizmje{tali u Republiku Hrvatsku i kao kompenzaciju dobijali materijalno-tehni~ka sredstva i opremu. Tako je Hrvatsko vije}e obrane Bugojnomnoge proizvode iz Slavka Rodi}a (sva dokumentacija, mnogi alati,upalja~i, pancir plo~e i drugi materijali), gdje je bila razvijena vojnaindustrija, izvozio u Republiku Hrvatsku, odakle su dobijali novac ilimaterijalno-tehni~ka sredstva.434 Preduze}e Univerzal u Zagrebu je marta1993. bilo du`no S. Rodi}u oko 150.000 DM za isporu~ene strojeve.435

gospodarstvo; Josip Nevjesti}, predstojnik Ureda za financije; Ivo Fi{i}, predstojnik

Ureda za opskrbu; Branislav Kuli{, predstojnik Ureda za zdravstvenu i socijalnu skrb;Vinko Pili{ki}, predstojnik Ureda za prognanike i dijasporu, Vlado Martinovi}, predstojnik Ureda za za{titu ustavnog poretka; Tomislav Raji}, predstojnik Ureda za obranu; Jozo Nevjesti}, predstojnik Ureda za lisnice; Ivan Rajakovi}, predstojnik Ureda za odgoj,obrazovanje, kulturu i {port.

Pored ~lanova Vlade sjednici su nazo~ni gosp. Ante Valenta, dopredsj. HVO HZHB, gosp. Ivo Rezo, na~elnik PU Travnik, Filip Filipovi}, zapovjednik Travni~ke brigadeHVO, Stipo Kriànac, dozapovjednik PS Travnik, Nikola Pjani} i Davor [opf, predstavniciPRESS-a HVO Travnik, gosp. Ivica Pavli}, predsjednik OO HDZ”.

432 AIIZ, inv. br. 2-1898, HVO Op}ine Travnik, ZAKLJU^CI sa 57. izvanrednesjednice HVO op}ine Travnik, odràne 12. 04. 1993.

433

Bosna, br. 1, 11. februar 1994, str. 23.434 AIIZ, inv. br. 6-109, Op}inski stoèr HVO Bugojno, Izvje{}e HVO Bugojno.435 AIIZ, inv. br. 6-402, Bodru{i} Ivica, predstojnik, Podured namjenske industrije,

Bugojno, 7. aprila 1993. - Predsjedniku HVO Bugojno i Predstojniku Uredu za gospodarstvo,Izvje{}e sa slu`benog putovanja u Zagreb, od 30. 03. - 03. 04. 1993.



1100

Decembra 1992. S. Rodi} je preduze}u Kon~ar SUS u Zagrebu isporu~io4 komada pancirnih plo~a.436

Hrvatsko vije}e obrane Bugojno je, prema svom Izvje{}u, od aprila1993, Republici Hrvatskoj “na razne na~ine pomogao sa 3.500.000 DM,proizvodima TBM-a 2.000.000 DM. Koòm za cipele u vrijednosticirka 3.000.000 DM. Dostavom luksuznim autima - 126 komada (uvrijednosti 1.500.000 DM). Vojne opreme u vrijednosti cirka 2.000.000DM, sve je to dato bez traènja i bez dobivanja neke posebneprotivvrijednosti”.437

Hrvatsko vije}e obrane Bugojno je ovlastilo Dragu Bagari}a, izBugojna, da sve dokumente — otpremnice u vezi sa protokom robe izBugojna u Hrvatsku i iz Hrvatske u Bugojno ovjerava sa utvr|enim

pe~atom i potpisom.438

Za putovanja civilnih lica bio je ovla{ten Ante

436 Isto. Ivica Bodru{i} je 30. marta 1993. posjetio preduze}e Kon~ar SUS Zagreb,gdje je razgovarao sa direktorom, Dr Blagom Brki}em. Dogovoreno je da pancirne plo~e budu pla}ene “po svjetskim cijenama, ali u njihovim proizvodima, za koje je Topni{tvoHVO Bugojno iskazalo interes”, s tim {to je trebalo dobiti saglasnost Ministarstva obraneRepublike Hrvatske. U razgovoru sa pomo}nikom na~elnika Uprave za proizvodnjuMinistarstva obrane, istoga dana, Mirjanom Gambiroà, koja ga informisala da je priMinistarstvu formirana vladina agencija, pod nazivom Alan, preko koje se odvijaokompletan promet repromaterijala i gotovih proizvoda namjenske industrije, kojim jerukovodio Zagorac. U me|uvremenu je Kon~ar-SUS u pisanoj formi zatraìo saglasnostza kompenzaciju, na {to je pristao Zagorac, ali za manju koli~inu ni{anskih sprava oddogovorene. U ponovnim razgovorima u Kon~ar-SUS , 2. aprila 1993. insistirao je nasljede}e ni{anske sprave:

- ni{anske Panorame, sa kulimatorima 2 komada

- ni{anske sprave UANU-2, sa pripadaju}im priborom 1 komad

- ni{anske sprave UANU-1, sa pripadaju}im priborom 8 komada.

Za realizaciju navedenog zadatka Josip Pocrnja je dobio ovla{tenje u pisanoj formi.

Ukupan iznos koji je trebalo naplatiti za pancir plo~e je 40.000 DM, “od ~ega jepla}eno 10.000 DM na nerezidentni ra~un Rodi}a u HRD, a ostatak je predmetkompenzacijskog posla” (Isto).

437 AIIZ, inv. br. 6-109, Izvje{}e HVO Bugojno.438 AIIZ, inv. br. 6-378, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane

Bugojno, Broj: 02-128, Bugojno, 16. juni 1992, OVLA[]ENJE. Pe~at je bio okruglogoblika, sa {ahovnicom na sredini i sljede}im natpisom: “HRVATSKO VIJE]E OBRANEBUGOJNO”. Desno od pe~ata bio je svojeru~ni potpis Drage Bagari}a.



1101

Krajinovi}, iz Bugojna, sa utvr|enim pe~atom i potpisom.439

Pripadnik Hrvatskog vije}a obrane, Ivica @ulj iz Bugojna, bio jeovla{ten (od strane Hrvatskog vije}a obrane Bugojno) “da izvr{iprevoz materijalno-tehni~kih sredstava iz Bugojna za Zagreb”.440

Hrvatsko vije}e obrane Bugojno je 31. maja 1992. odre|enuoplja~kanu robu iz Bugojna, “ratni plijen HVO Bugojno” (ladice zaregistar kase, “postolja od registar kasa”) prevozio u Republiku Hrvatsku,“s ciljem da ga po mogu}nosti zamijeni za naoruànje ili vojnuopremu potrebnu Op}inskom stoèru HVO Bugojno”.441

Krajem maja i po~etkom juna 1992. Hrvatsko vije}e obraneBugojno je odre|enu koli~inu koè vrste Semikron i Komerc Krupon,

“a koja je vlasni{tvo HVO Bugojno”, izmjestio, “zbog sigurnosti sapodru~ja op}ine Bugojno na teritorij Republike Hrvatske”. Taroba je izveèna iz Bosne i Hercegovine radi prodaje.442

439 Isto. Pe~at je bio okruglog oblika, sa {ahovnicom u sredini i natpisom:“HRVATSKA ZAJEDNICA HERCEG-BOSNA, HRVATSKO VIJE]E OBRANE OP]INABUGOJNO”. Desno od pe~ata bio je svojeru~ni potpis Ante Krajinovi}a.

440 AIIZ, inv. br. 6-377, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obraneBugojno, Bugojno, OVLA[]ENJE.

Predsjednik HVO Bugojno je zahtijevao “od postrojbi HVO-a i HV da pomognu/@ulj Ivici — prim. S. ^./ u prevozu navedenih sredstava”.

441 AIIZ, inv. br. 2-1901, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Op}inski stoèr Bugojno, Broj: 02-101-6/92, 31. maj 1992, Potvrda; Isto,Op}inski stoèr HVO Tomislavgrad, 01. juni 1992. - Op}inskom stoèru HVO Bugojno.

Ladice za registar kase, “ratni plijen HVO Bugojno”, upu}ene su “po ~asnikuVINKU @ULJEVI]U u Republiku Hrvatsku, radi izmje{tanja ili zamjene zauniforme koje su nam neophodne u Bugojnu”. Stoga je zamjenik zapovjednika Op}inskogstoèra HVO Bugojno 31. maja 1992. Vinku @uljevi}u izdao potvrdu, mole}i “svepostrojbe HVO i HV da iza|u u susret i ne prave probleme prilikom transporta”(Isto).

442 AIIZ, inv. br. 2-1902 Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}eobrane, Ured gospodarstva Bugojno, Broj: 06-125-694/93, 4. juni 1993, OVLA[TENJE.

Mladen Pavlovi} je, u ime Ureda gospodarstva HVO Bugojno, 4. juna 1993. izdaoovla{tenje Stipi Vujevi}u da, za potrebe HVO Bugojno, koù ponudi “na prodaju poduvjetima koji trenutno vaè na trì{tu takvih roba”. Konkretnu realizaciju prodajetrebalo je izvr{iti preko Ureda HVO Bugojno, “uz predo~enje sve potrebne dokumentacijeo izvr{enom poslu” (Isto).



1102

Branimir Ivanovi}, pripadnik Hrvatskog vije}a obrane Tomislavgrad, je Vojnoj po{ti 3116 Split - Divulje 10. septembra 1992. predao sljede}i

materijal :- avio svje}ice 1 paket

- ulmer 1 komad

- guma vanjska 500x150 4 komada- guma vanjska 50x180 2 komada

- guma vanjska 615x225 2 komada- guma vanjska 5.005 2 komada

- guma vanjska 6.006 4 komada- guma vanjska 6,50x5 1/2 1 komad

- anti G odijelo 1 komad.443

Branimir Ivanovi} i Goran Batalija su 24. septembra 1992. Mje{ovitojzrakoplovnoj eskadrili u Splitu - Divulje predali sljede}a sredstva :

443 AIIZ, inv. br. 2-2299, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, HRZ i PZO,VOJNA PO[TA 3116 DIVULJE, Divulje, 10. septembra 1992.

Pukovnik Mladen Katavi}, zapovjednik jedinice Vojne po{te br. 3116 Split — Divulje, je 10. septembra 1992. izdao POTVRDU, kojom je potvrdio da je navedena

jedinica od Branimira Ivanovi}a primila pomenuti materijal.Taj materijal je bio za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protivzra~ne

obrane. S tim u vezi, pukovnik Katavi} je 10. septembra 1992. sa~inio spisak materijala“koji bi zamijenili u kontra robi:

1. Gume vanjske sljede}ih veli~ina i dimenzija:

- guma 800 x 200 40 komada


- guma 865 x 280 A 10 komada




- guma 6.00-6 20 komada

- guma 5.00-5 10 komada.

2. Potrebni su razni dijelovi (uzorci) za avione i helikoptere.

3. Potrebni su svi dijelovi leta~ke opreme za pilota i leta~a-mehani~ara” (Isto).



1103

1. za helikopter:

- ~etkice za generator 1 paketi}

- indukc. dava~ ID-2M 1 komad- pokaziva~ koraka U[V-1 K 1 komad (instrument)

- obrtomjer N.R. 1 komad- pokaziva~ PDK-3 1 komad

- signalizator pritisaka SD-29 A 1 komad

2. za ostale zrakoplove- aviohorizont PDK-49 1 komad

- svje}ice REM 40 E paketa 6 x 12 za Lycoming- svje}ice REM 38 P paketa 4 x 12 za Lycoming

3. od ostale opreme- pilotska maska za kisik 3 komada- ga}e anti-G 3 komada

- papirni amortizeri 2 komada.444

Branimir Ivanovi} je za navedena sredstva koja je dostavljao jedinicama Republike Hrvatske dobijao - kao kompenzaciju za donesenasredstva i dijelove - odre|ena materijalno-tehni~ka sredstva i opremu.445

444 AIIZ, inv. br. 2-2143, Republilka Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zapovjedni{tvoHRZ i PZO, Mje{ovita zrakoplovna eskadrila, Split, Divulje, 24. septembra 1992, POTVRDA.

Pukovnik Mladen Katavi}, zapovjednik Vojne po{te br. 3116 Split — Divulje,izdao je 24. septembra 1992, “na temelju prijema materijala od strane GoranaBatalije i Branimira Ivanovi}a, izdao POTVRDU, kojom je potvrdio da su odimenovanih primili navedena sredstva”.

445 AIIZ, inv. br. 2-2191, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane HRZ i PZO,Vojna po{ta 3116 Drvulje, Drvulje, 20. decembra 1992, POTVRDA.

Vojna po{ta 3116 Split — Divulje je u drugoj polovini decembra 1992. BranimiruIvanovi}u, pored ostalog, izdala tri kompleta uniformi, {to je potvrdio pukovnik MladenKatavi}, zapovjednik te jedinice, izdaju}i 20. decembra 1992. POTVRDU o tome.



1104

I Vojna policija Hrvatskog vije}a obrane HZ (R) H-B je materijalno-tehni~ka sredstva dobijala, uglavnom, iz Republike Hrvatske. Punu

podr{ku i pomo} posebno su joj pruìli general Mate Lau{i} i pukovnik Zdravko Gali}.446

Republika Hrvatska je u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinui u logisti~kom osiguranju svojih jedinica koristila avijaciju. Tako susa aerodroma Rumboci kod Prozora MI-8 1. decembra 1993. izvelidva leta i tom prilikom oko Visokog izbacili ~etiri padobrana samaterijalno-tehni~kim sredstvima. Na mar{ruti Pidri{ - Vranica - La{vanskadolina 4. decembra izveden je prelet sa Mi-8 helikopteri. Mi-8 su 16.decembra (sa aerodroma Prozor) na mar{ruti Kute - Here - [}ipe prevozilimaterijalno-tehni~ka sredstva. Tri dana kasnije (19. decembra) Mi-8

su (sa aerodroma Prozor) na mar{ruti Prozor - Gornji Vakuf u tri navrata prevozili i bacali materijalno-tehni~ka sredstva.447

Helikopteri Hrvatske vojske su 6., 11. i 13. januara 1994. izvr{ilivi{e preleta u rejonu Huma, OG La{va, zatim u rejonu OG Brajna irejona Stoga OG Bosna, dovla~e}i materijalno-tehni~ka sredstva.448

Helikopteri (MI-8) Hrvatske vojske sa svim posadama i tehni~komopremom, uklju~uju}i i tehni~ko odràvanje, kori{teni su, po direktnojnaredbi ministra obrane (Gojka [u{ka), u agresiji na Republiku Bosnui Hercegovinu.449

446 P. Ljubu~i}, I BORBENA POSTROJBA I POLICIJA, u : TRI GODINEVOJNE POLICIJE (u daljem tekstu: TRI GODINE...), Uprava Vojne policije MO HR HB, Ljubu{ki 1995, str. 43; M. Jeli}, SVI MORAMO ÎNITI VI[E, u : TRIGODINE..., str. 45.

@eljko Dìdi}, zapovjednik mostarske vojne policije, poznavao je pomenutevisoke oficire Hrvatske vojske. Pukovnik Gali}, zapovjednik 72. bataljona vojne policije, puno je materijalno-tehni~kih sredstava dostavio Dìdi}u i drugima.

447 Bosna, br. 1. 11. februar 1994, str. 15 i 23.

448 Isto.

449 AIIZ, inv.br. 2-2998, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Glavni stoèr HV, Specijalne postrojbe, Zagreb, 15. septembar 1993. — N/r Bojniku g. Mario [unji},ZAPOVIJED. General-bojnik Ante Roso (zapovjednik Specijalnih postrojbi Glavnogstoèra Hrvatske vojske) izdao je 15. septembra 1993. bojniku Mariu [unji}u sljede}uZAPOVIJED (“STROGO POVJERLJIVO”):



1105

Logisti~ku podr{ku u funkcionisanju organizacije Obavje{tajneuprave Glavnog stoèra Hrvatskog vije}a obrane osiguravale su komande,

jedinice i ustanove Hrvatske vojske.450

I odre|eni stru~njaci (“najbolji stru~njaci”) iz Bugojna su prelaziliu Republiku Hrvatsku (Zagreb, Split, Slavonski Brod i dr.), pomaù}irazvoju vojne industrije u Hrvatskoj, kao {to su, izme|u ostalih: MilanPrpi}, na~elnik Tehni~ke slu`be Glavnog stoèra Hrvatske vojske;Vladimir Grlica, savjetnik za brodogradnju u Glavnom stoèru Hrvatskevojske, zatim Ivan Bakovi}, Pero Pejak i drugi.451

Republika Hrvatska se obra}ala nekim institucijama Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, traè}i saglasnost da se odre|ena stru~nalica angaùju za vojne potrebe. Tako se pukovnik Mr Igor Fistoni},na~elnik Uprave za strate{ka istraìvanja Ministarstva obrane RepublikeHrvatske, 29. marta 1993. obratio predstojniku obrane grada Bugojna,Pavi Dragunu, sa molbom za angaòvanje Stipice Markovi}a zavanjskog saradnika na projektu iz podru~ja sustava za upravljanjevatrom (SUV) za topni{tvo.452

“1 - Bojnik Mario [unji} sa svim posadama i tehni~kom opremom (MI 8)radi zajedno i bez pogovora sa g. pukovnikom Katavi}em, do nove zapovjedi.

2 - Sav materijal sa Sinjskog aerodroma (helikopteri) stavlja se u regiju Grude.Tehni~ko odràvanje i multi-koordinacija ostaje Vama zajedni~ka.

3 - Ova zapovijed stupa na snagu ODMAH !” (Isto).450 AIIZ, inv. br. 2-3010, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Glavni stoèr

HV, Klasa : 8/93-01/02, Ur. br. : 512-06-06/2-93-75, Zagreb, 7. decembar 1993., ZAPOVIJED.451 AIIZ, inv. br. 6-109, Op}inski stoèr HVO Bugojno, Izvje{}e HVO Bugojno.452 AIIZ, inv. br. 2-1905, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Glavni stoèr

HV, Uprava za strate{ka istraìvanja, Klasa: 644-01/93-02-01, Ur. br: 512-06-16-93-35, Zagreb, 29. mart 1993. - Predsjedniku Obrane grada Bugojna, n/r Pave Draguna.

Stipica Markovi} je za rad na navedenom projektu bio specijaliziran, jer je zavr{ioVojno-tehni~ki fakultet specijalnost SUV. On je, po ocjeni na~elnika Fistoni}a, predvi|en“kao vanjski suradnik tima SUV topni{tva”. Stoga je molio da mu se omogu}i “dase uklju~i u rad na ovome vrlo va`nome projektu”, koji bi “u dogledno vrijeme

trebao biti zavr{en, a njegova primjena omogu}it }e pove}anje u~inkovitosti topni~kihpostrojbi, uz isti ili manji utro{ak streljiva i manji broj ljudi”.

Pukovnik Fistoni} je bio uvjeren “kako }ete nam iza}i u susret glede anga`managospodina Markovi}a, a time }emo svi biti na dobitku, jer }emo brè do}i dozajedni~ki èljenih nam rezultata” (Isto).



1106

Izme|u Uprave za proizvodnju Ministarstva obrane RepublikeHrvatske i preduze}a na podru~ju Hrvatske zajednice Herceg-Bosna

postojala je saradnja iz oblasti namjenske proizvodnje.453

453 AIIZ, inv. br. 2-1868, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane Zagreb,Uprava za proizvodnju, Klasa: 035-01/92-01/3828, Ur. br: 512-07-06/92-01/01,Zagreb, ZABILJE[KA.....

Tako su na sastanku, odrànom u prostorijama Ministarstva obrane RepublikeHrvatske u Zagrebu, 28. avgusta 1992, izme|u predstavnika preduze}a NIB Bugojno i predstavnika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, dogovoreni konkretni oblicisaradnje u oblasti namjenske proizvodnje:

“1. Da se preduze}u NIB Bugojno skladi{ni prostor u SPC - Pre~ko zaskaladi{tenje elemenata upalja~a TK-130 (UT M68-P1), a koji su potrebni

proizvo|a~ima upalja~a za potrebe HV.2. MORH je izrazilo interes za hitnu proizvodnju upalja~a TK-130 (ili nekog

drugog, koji bi se proizvodili u Bugojnu za potrebe MORH. S timu svezi, predstavnicipoduze}a NIB }e u najkra}em mogu}em roku dostaviti ponudu za proizvodnjuminskih upalja~a TK—130, AU-29, PBD, AU—52, AU-18 P1 i sl., po vrstama ikoli~inama koje mogu proizvoditi.

3. MORH je tako|er izrazilo interes za prozivodnju protupje{adijskih iprotutenkovskih mina (MRUD, PROM-KD, TMRP-6 i sl.), a o ~emu }e poduze}e‘NIB’ Bugojno tako|e dostaviti MORH ponudu za proizvodnju.

4. Poduze}e NIB Bugojno izrazilo je interes za proizvodnju minobaca~kihmina 120, 82 i 60 mm, te je predstavnicima poduze}a predata konstrukcijska

dokumentacija za navedene mine.Poduze}e NIB Bugojno ostaje u obavezi da u slu~aju potrebe tehni~ko-konstrukcijske dokumentacije za potrebe MORH, koja je u njihovom vlasni{tvu,istu ustupi MORH na kori{tenje.

U svezi proizvodnje minobaca~kih mina, MORH }e pruìti tehni~ku pomo},kao i osigurati odre|ene komponente (ko{uljice, stabilizatori i sl.) u zamjenu zadeficitarne komponente potrebne MORH (plasti~ni eksploziv, TNT i sl.)”.

Dogovor su u ime Uprave za proizvodnju Ministarstvu obrane RepublikeHrvatske potpisali diplomirani inènjeri Dr Nikola Gambiroà i Dr Milan Prpi}, a uime preduze}a NIB, iz Bugojna, diplomirani inènjeri Pero Pejak i Ivica Bodru{i}.

Na~elnik Uprave za proizvodnju Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Dr Nikola Gambiro a uputio je 6. maja 1992. BNT - Tvornici ma{ina i hidraulike u NovomTrvaniku “(n/r g. Marko Pranjkovi})” Preporuku “za dislokaciju gotovih proizvoda ivitalnih elemenata za specijalne strojeve”. On je, “polaze}i od sveukupne siguronosnesituacije u Republici BiH”, preporu~io “da pomenutu robu i gotove proizvodehitno dislocirate u RH. U skladu s tim, spremni smo Vam osigurati besplatanzadovoljavaju}i prema zahtjevnim propisima skladi{ni prostor.



1107

Hrvatska zajednice Herceg-Bosna se oslanjala i na PTK sistemRepublike Hrvatske, ~iji su kadrovi rukovodili i koordinirali svim

aktivnostima iz te oblasti.454 Takvo stanje je bilo i u oblasti veza iinformisanja,455 te izme|u Gospodarske komore Republike Hrvatske iGospodarske komore Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. U timme|usobnim kontaktima ragovaralo se i “o problemima tekstilne ikoàrske industrije u HZ H-B i Hrvatskoj”. Postojao je “obostraniinteres za zajedni~ke poslove, pogotovo {to su tekstil i koà grane

Nakon normaliziranja sveukupne situacije spremni smo razrje{iti dislociranuopremu, bilo da je vratimo ili zadrìmo uz obostrano zadovoljstvo” (AIIZ, inv. br.2-2144 /Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zagreb, Uprava za proizvodnju,Zagreb, 6. maj 1992. - BNT - Tvornica ma{ina i hidraulike, n/r g. Marko Pranjkovi},

Novi Travnik).454 AIIZ, inv. br. 2-1903, Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e

obrane, Zapisnik sa sastanka predstavnika po{te H—B, odrànog u Grudama 9. i 10.listopada 1992. Tom je sastanku, na kome je razmotrena “ trenutka problematikavezana za PT Komunikacije na podru~ju Herceg-Bosne”, prisustvovao i AntoBeljo, doministar informisanja Republike Hrvatske.

Mladen @ulj, ravnatelj Po{te PT Herceg-Bosna, obavijestio je prisutne (@eljkoVrankovi}, ravnatelj RTV Herceg-Bosna; Ante Ragu`, PT Kiseljak; Rudo Vidovi}, PTVitez; Jerko Medvidovi}, PT G. Vakuf; Pero Turalija, PT Bugojno, i Ivica Smoljo,Unis- Telekomunikacije) da “ jedan dio podru~ja HB ve} funkcionira, a drugi dionije zbog tehni~kih problema (dosada{nje veze su tranzitirane preko B. Luke,Sarajeva i Zenice). Isto tako upoznao je prisutne da }e se realizirati tri veze zaKiseljak. U toku je prikupljanje opreme za ve}i sistem Plein Vrh-^vrsnice”.

Na tom su sastanku doneseni sljede}i zaklju~ci:

“ a) UNIS — Telekomunikacije Mostar se obavezuje da naprave projekt zanepokriveni dio H-B;

b) Pero Turalija, Ante Ragu`, Rudo Vidovi} i Jerko Medvidovi} snimit }epostoje}e stanje opreme na nepokrivenom dijelu H—B;

c) Gosp. Vrankovi} prikupit }e cijene opreme za sisteme u Zagrebu (minilink 2 MB, 8 MB, 34 MB, 140 MB);

d) Gos. M. @ulj koordinirat }e sa svim gore navedenim i po mogu}nosti

prona}i pasivni reflektor 36 m2 za Bugojno”.

Ponovni sastanak je zakazan za 17. oktobar, na kome }e “svi gore navedeni do}i”(Isto).

455 AIIZ, inv. br. 2-1904, Hrvatsko vije}e obrane, Centar veze HVO-a Vitez, 8.avgust 1992. Na podru~ju srednje Bosne nalazili su se avgusta 1992. stru~njaci izRepublike Hrvatske, koji su se zanimali za televizijske repetitore.



1108

u kojima i HZ HB i Hrvatska imaju zna~ajne izgra|ene kapacitete,a me|usobno su komplementarni”.456

“Dràvni” organi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna su “sara|ivali”sa dràvnim organima Republike Hrvatske i u mobilizaciji vojnika za

jedinice Hrvatskog vije}a obrane (i Hrvatske vojske). Op}inski HVO-i Hrvatske zajednice Herceg-Bosna su, “zbog ratne situacije” i “potrebeza borcima”, na sjednici u Gornjem Vakufu, 16. oktobra 1992, donijeliOdluku da se na podru~ju Republike Hrvatske zabrani upis svimstudentima mu{karcima starijim od 18 godina, kao i studij ranije upisanimstudentima mu{karcima koji nisu imali urednu dokumentaciju odHrvatskog vije}a obrane.457

456 AIIZ, inv. br. 2-1910, Republika Bosna i Hercegovina, H Z Herceg—Bosna,Gospodarska komora Mostar, Broj: 01-34/93, Mostar, 16. mart 1993. - Uredu gospodarstvaBugojno.

Navode}i kako tekstil (pamuk, vuna) ~ini “najve}u izvoznu stavku u Hrvatskoj(u ukupnom izvozu Hrvatske tekstil iznosi 12,4%)”, predsjednik Gospodarskekomore Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, Jago Lasi}, je u dopisu, upu}enom radnimorganizacijama u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosna, 16 marta 1993. u vezi sa pitanjemorganizacije sastanka tekstilne i koàrske industrije u “Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosna”, smatrao “da i kapaciteti HZ H-B imaju najrealniju {ansu izlaska na ino-trì{te i kroz proizvodnju tekstilaca Hrvatske”. S tim u vezi, on je napomenuo da je

tekstil 1991. u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine ~inio 31,5%, te je predloìo dase 23. marta 1993. u RO Frotea u itluku organizira sastanak tekstilaca i koàra HZ H-B.Stoga je pozvao sve radne organizacije na podru~ju HZ H-B, uklju~uju}i i Uredgospodarstva iz Bugojna, da prisustvuju tom sastanku. Nakon tog sastanka “organiziraobi se na razini gospodarskih komora sastanak grupacija tekstilaca i koàra HZ H-B i Hrvatske, koji bi omogu}io daljnje bilateralne poslove direktno zainteresiranihpartnera” (Isto).

457 AIIZ, inv. br. 2-1911, Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obraneBugojno, Broj: 02-127-1388/92, Bugojno, 16. oktobar 1992. - Republici Hrvatskoj putemMinistarstva unutarnjih poslova Hrvatske zajednice Herceg Bosne Mostar, ZAHTJEV.

Hrvatsko vije}e obrane Bugojno je istoga dana, na osnovu navedene odluke,uputilo Zahtjev Republici Hrvatskoj da zabrani “upis svim studentima mu{karcimastarijim od 18 godina koji imaju urednu dokumentaciju o dozvoli studiranjaizdatu od strane HVO-a Bugojno” i zabrani “daljnji studij ranije upisanih studenatamu{karcima tako|er koji nemaju urednu dokumentaciju o dozvoli za produètak studija izdatu od strane HVO-a Bugojno”. Taj zahtjev se odnosio “na mu{karcehrvatske nacionalnosti koji su gra|ani op}ine Bugojno”.



1109

Republika Hrvatska je za potrebe Hrvatske demokratske zajedniceBosne i Hercegovine osiguravala i nov~ana sredstva. Tako je Ministarstvo

finansija Republike Hrvatske Op}inskom odboru HDZ Bugojno izdvojilosredstva na posebnom ra~unu kod jedne banke u Be~u u iznosu od540.000 DM. Op}inski odbor HDZ Bugojno je po~etkom marta 1992. daosaglasnost da se ta sredstva upotrijebe “na ime dogovorene isporukeopreme za potrebe obrane Bugojna”.458 Ministarstvo finansija RepublikeHrvatske je i 3. jula 1992. HDZ Bugojno dostavilo 10.000 DM.459

Poseban oblik direktne pomo}i i podr{ke jedinicama Hrvatskogvije}a obrane od strane Republike Hrvatske je bio i u {kolovanju i obuci,

posebno komandnog kadra. Tako su vojnici, podoficiri i oficiri Hrvatskogvije}a obrane {kolovani i obu~avani na Hrvatskom vojnom u~ili{tu

“Petar Zrinski” i drugim centrima za {kolovanje i specijalisti~ku obuku pripadnika Hrvatske vojske, te Centru za obuku specijalne policije idrugim ustanovama u Republici Hrvatskoj (Zagrebu, Splitu, Plo~amai dr. mjestima).460 General Bobetko je, skladu sa dopisom Glavnogstoèra Hrvatske vojske, Klasa: 813-01/92-01/02, UR. BROJ: 5120-04/1-92-4, od 28. aprila 1992. i usmene zapovijedi Zapovjednika Ju`nogvoji{ta, od 29. aprila 1992, 4. maja 1992. izdao nare|enje za obukuoperatora za PO sustav Fagot . Vezano za to, Stoèr Hrvatskog vije}a

458 AIIZ, inv. br. 2-1899, Hrvatska demokratska zajednica, Op}inski odbor Bugojno,

Bugojno, 3. mart 1992. — Regionalnom kriznom {tabu Grude.Op}inski odbor HDZ Bugojno je ta sredstva stavio na raspolaganje Ministarstvu

obrane Republike Hrvatske da kompenzacijom pokrije rashode “na ime dogovoreneisporuke opreme za potrebe obrane Bugojna”.

459 AIIZ, inv. br. 2-1906, Republika Hrvatska, Ministarstvo finansija, Zagreb, 3. juni 1992, POTVRDA.

Navedena sredstva je u Ministarstvu finansija preuzeo sve{tenik Stipe Dàlto(ro|en 1931.) iz Bugojna (sredstva mu je li~no predao ministar finansija Mr JozoMartinovi}). Taj novac je od vele~asnog Dàlte 5. juna 1992. primio Mirko Lozan~i}.

460 AIIZ, inv. br. 2-2975, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Ministarstvo obrane,Glavni stoèr HVO, Sektor za obuku i {kolstvo, Ur. br. 02-2/1-15-3597/93, Posu{je, 15decembar 1993. - MO /Ministarstvu obrane /RH/ Republike Hrvatske/, GS HV /Glavnistoèr Hrvatske vojske - prim. S. ^./; Isto, inv. br. 2-2965, Bosna i Hercegovina,Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Ministarstvu obrane, Glavni stoèr HVO, Sektor za obuku i {kolstvo, Klasa: 8/94-02, Ur. broj: 02-10-06/94-194, Mostar, 20. januar 1994. - Svim ZP i podstoèrnim postrojbama.



1110

obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosna je bio duàn da u roku oddva dana pripremi i dostavi spisak od 60 ljudi iz svojih jedinica,

budu}ih operatora.461

Pukovnik Tihomir Bla{ki} je krajem jula 1992. izdao naredbuo obu~avanju jednog broja pripadnika Hrvatskog vije}a obrane izcentralne Bosne u izvi|a~ko djelovanje na desetodnevnoj obuci uHrvatskoj, “radi izvr{avanja namjenskih zadataka”. On je, “natemelju ukazane potrebe oko formiranja izvi|a~kih postrojbi injihovog obu~avanja”, 24. jula 1992. izdao naredbu o odre|ivanju “uoperativnim zonama, odnosno op}inskim stoèrima koji suzahva}eni borbenim djelovanjem”, “po jedan roj ljudi u izvi|a~kodjelovanje koje }e se obu~avati u Republici Hrvatskoj, radi

izvr{avanja namjenskih zadataka”. S tim u vezi op}inski stoèriHrvatskog vije}a obrane Gornji Vakuf, Bugojno, Konjic, Jajce, NoviTravnik, Travnik, @ep~e, Zavidovi}i i Maglaj trebalo je da odrede po

jedno odjeljenje, u kome je trebalo biti po sedam vojnika (“po sedamvojaka u roju”).462

Obu~avanje obavje{tajnih oficira Hrvatskog vije}a obrane(“seminari za saznajne ~asnike”) je vr{eno u Republici Hrvatskoj.

461 AIIZ, inv. br. 2-1695, Republika Hrvatska, Zapovjedni{tvo Ju`nog voji{ta,

Zapovjedni{tvo OZ Splita, IZM Plo~e, Klasa: 8/92-01/64, UR. broj: 6030-01/92-1,Plo~e, 4. maj 1992. - Stoèr HVO Herceg-Bosne, Zapovijed. Prednost za izbor imali suljudi koji su “eventualno bili na tim sredstvima obu~avani u biv{oj JNA”. Ukolikotakvih nije bilo, trebalo je “dati prednost onima koji su bili na ‘Maljutkama’ iosobama koje posjeduju odre|enu tehni~ku kulturu radi brèg obu~avanja”.

462 AIIZ, inv. br. 2-1717, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Zapovjedni{tvo OSSrednja Bosna, Broj: 174/92, 24. juli 1992.

Spisak ljudi za obuku trebalo je dostaviti radio-paketom vezom ili kurirom do 27. jula 1992. (do 14 sati). Ljudstvo odre|eno za obuku bilo je obavezno da se javi u Grude30. jula 1992. (do 14 sati). Formirano ljudstvo je trebalo uputiti u Grude “u nazna~enomjesto i vrijeme, sa komplet uniformom i osobnim naoruànjem”.

Na kraju navedenog dokumenta neko je svojeru~no naveo spisak od 7 ljudi, kojisu bili u obavezni da se 30. jula 1992. u 7,00 sati jave pred GS HVO: Draèn (Mladena)Peki}, ro|en 16. decembra 1971, tekstilni tehni~ar; Dario (Joze) Peki}, ro|en 28. jula1971; Goran (Slavka) Nik{i}, ro|en 1972; Ilija (Joze) Azinovi}, ro|en 1964; Renato(Pere) Mari}, ro|en 1973, Klis; Marko (Joze) Maji}, ro|en 1970, Klis, i Ante (Pere)Tulo, ro|en 1962, Klis.



1111

Tako je, primjera radi, u Operativnoj zoni Split, u periodu od 10.-16.septembra 1992. odràn seminar za oficire Hrvatskog vije}a obrane na

obavje{tajnim poslovima.463

Kursevi za desetare su izvo|eni u Republici Hrvatskoj.464 Tako je, na na osnovu dogovora sa brigadirom Garajem iz Glavnog stoèraHrvatske vojske Republike Hrvatske, brigadir Milivoj Petkovi}, na~elnik Glavnog stoèra HVO-a, 21. septembra 1992. izdao naredbu o upu}ivanju50 vojnika iz jednica Hrvatskog vije}a obrane Hrvatske zajedniceHerceg-Bosna na pomenuti kurs u Nastavnom centru Slavonska Poèga.465

Zapovjednik 3. Operativne zone, Ivica Raji}, je 26. septembra1992, na osnovu Zapovijedi GS Srednja Bosna, Str. pov. Br. 811/92,donio Zapovijed o organizaciji kursa za desetare. Tom je naredbom

utvr|eno mjesto odràvanja kursa (Slavonska Poèga); jedinice op}inskihHVO za izbor i broj kandidata; vrijeme po~injanja (5. oktobar 1992.)i trajanja kursa (14 dana); vrijeme upu}ivanja kandidata (3. oktobar u

463 AIIZ, inv. br. 2-1858, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane,Stoèr Tomislavgrad, Saznajna slu`ba /Operativne zone/ s /z /Sjeverozapadna/ Hercegovina,5. septembar 1992. — HVO Bugojno i G. Vakuf, n/r na~elnika za saznajne poslove.

U tom strogo povjerljivom dokumentu utvr|eno je vrijeme i mjesto odràvanjaseminara za obavje{tajne oficire (od 10. do 16. septembra 1992, u Splitu), vrijeme i

mjesto javljanja (Operativna zona u Splitu, Suhoi{anska br. 6), pojedinosti oko odlaska(“Treba do}i u maskirnoj uniformi, sa oznakom HVO, a sa sobom ponijeti priborza pisanje i crtanje, pribor za osobnu higijenu i radnu kartu 1:100 000 svoje zoneodgovornosti”). Smje{taj i ishranu je trebalo da osigura Glavni stoèr HVO u saradnjisa Operativnom zonom Split, a “za nejasna pitanja” trebalo se obratiti “Na~elnikuVOS GS HVO na telefon (088) 662-700 ili paket radiom”.

464 AIIZ, inv. br. 2-2964, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Glavni stoèr, Dj. broj: 01-2171/92, Mostar,21. septembar 1992. — Operativnoj zoni Jugoisto~na Hercegovina i drugima; Isto, inv. br. 2-1859, Zapovjedni{tvo 3. Operativne zone, Broj: 263-1/92, 26. septembar 1992. — Zapovjedni{tvu OS HVO Fojnica.

465 AIIZ, inv. br. 2-2964, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednica

Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Glavni stoèr, Dj. broj: 01-2171/92, Mostar,21. septembar 1992. — Operativnoj zoni Jugoisto~na Hercegovina i drugima. Tom jenaredbom brigadir Petkovi} utvrdio jedinice iz kojih je trebalo izvr{iti upu}ivanje, sa brojem vojnika po operativnim zonama, zatim precizirao vrijeme po~etka i trajanjakursa, lokaciju i vrijeme polaska, prevoènje kandidata i dr.



1112

7 sati); zborno mjesto (kasarna HVO u Kiseljaku); organizacija prijevozado Gruda i u Slavonsku Poègu; vrijeme povratka sa kursa (18.

oktobar 1992.); kriterij za izbor kandidata i dr. Komandanti jedinica “iz~ijeg sastava se budu upu}ivali kandidati na kurs du`ni su voditira~una o kvalitetu, te o njihovoj spremnosti da poslije kursa radekao profesionalni kandidati”. Svakom kandidatu pred upu}ivanje nakurs trebalo je “dati 10.000 - HRD i 2 sd/o /suhi dnevni obrok/.Kandidati idu na kurs u vojni~koj odori bez obilje`ja HVO, saosobnim naoruànjem, priborom za osobnu higijenu i priborom zacrtanje i pisanje”. Komandant Op}inskog stoèra bio je odgovoranli~no Raji}u “za njihovo upu}ivanje na kurs”. Za sve nejasno}etrebalo se obratiti li~no Raji}u “ili operativu ovog stoèra”.466

Op}inski stoèr HVO Fojnica je, na osnovu naredbe GS SrednjaBosna, Str. pov. br. 811/92. i naredbe zapovjednika 3. Operativnezone, br. 263-1, od 26. septembra 1992, na pomenuti kurs ispred

jedinica HVO Fojnica uputio Smiljan (Ilije) Goluba, te je StjepanTuka, zapovjednik HVO Fojnica, 30. septembra 1992. od blagajneHVO Fojnice traìo da isplati tro{kove “za u~esnika na kursu uiznosu od 15.000 HRD”.467

Obu~avanje zapovjednika ~eta Hrvatskog vije}a obrane za POBsa POVRS vr{eno je u Zagrebu. S tim u vezi, general — bojnik MilivojPetkovi}, na~elnik Glavnog stoèra Hrvatskog vije}a obrane, je 25.

juna 1993, “na temelju obavijesti koju smo dobili od GS HV, u svezi

bolje organizacije i kvalitetnije obu~enosti zapovjednika postrojbiza POB sa POVRS”, izdao zapovjed o slanju vojnika na kurs zazapovjednike satnije (komandire ~eta) na Hrvatsko vojno u~ili{te (HVU)u Zagreb.468

466 AIIZ, inv. br. 2-1859, Zapovjedni{tvo 3. Operativne zone, Broj: 263-1/92, 26.septembar 1992. — Zapovjedni{tvu OS HVO Fojnica.

467 AIIZ, inv. br. 2-1860, Op}inski stoèr Fojnica, Broj: 128/92, Fojnica, 30.septembar 1992. — Blagajni HVO Fojnica.

468 AIIZ, inv. br. 2-1848, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatsko vije}e

obrane, Odjel obrane, Glavni stoèr, Broj: 02-2/1-01-1208/93, Mostar, 25. juni 1993. — 2. Hercegova~ka brigada i drugima.

General Milivoje Petkovi} je tom naredbom odredio vrijeme trajanja kursa (od28. juna — 3. jula 1993.), te ime i prezime vojnika, sa nazivom jedinica:

1. Davor Juki} — 2. hercegova~ka brigada



1113

Zna~ajan broj pripadnika jedinica posebne namjene ( Dòkeri,Vitezovi i Munje) obuku je, uglavnom, zavr{io u centrima na teritoriji

Republike Hrvatske.469 Pored toga, Republika Hrvatska je na teritorijiRepublike Bosne i Hercegovine uspostavila centre za vojnu obukuHrvatskog vije}a obrane.470

Znatan broj podoficira, oficira i policajaca poha|ao je kurseve,seminare i {kole na Hrvatskom vojnom u~ili{tu Petar Zrinski u Zagrebu.Pukovnik Ante Luburi} (zapovjednik Pukovnije Ante Bruno Bu{i}) jesredinom novembra 1993. oti{ao na do{kolovanje na Hrvatsko vojnou~ili{te.471 Sredinom decembra 1993. na Hrvatsko vojno u~ili{te upu}eno

je na {kolovanje 23 oficira HVO-a :

2. Renato Rai} — 3. hercegova~ka brigada

3. Predrag Viskovi} — Brigada E. Kvaternik 4. Bla` Ivanda — Brigada Kralj Tomislav

5. Dinko Ivkovi} — Brigada P. Kre{imir IV .

Hrvatsko vojno u~ili{te je za polaznike kursa osiguralo smje{taj i prehranu, a“mati~na postrojba tro{kove prevoza”. Tom kursu je, pomenutom naredbom, predvi|eno da prisustvuje i Miro ôli}, na~elnik topni{tva, “kao suorganizator te~ajai odgovoran za odlazak i povratak imenovanih” (Isto).

469 AIIZ, inv. br. 2-2294, U~e{}e HV na bh rati{tu i drugi vidovi podr{ke izRepublike Hrvatske.

470 Bilten FHP , br. 15, str. 79. Tako su, primjera radi, pripadnici Hrvatske vojske

obu~avali HVO oko Kupresa, Mostara, u centralnoj Bosni, Ora{ju i drugim mjestima(Isto, br. 15, str. 59).

471 AIIZ, inv. br. 2-2970, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Glavni stoèr HVO, Ured zapovjednika, Posu{je,Ur. br. 02-2/1-01/4010/93, 19. novembar 1993. — Pukovniji Ante Bruno Bu{i}).



1114

Uprava vojne policije Ministarstva obrane Republike Hrvatske,kao i drugi organi vlasti Republike Hrvatske, pruàli su podr{ku Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosna u {kolovanju njenog kadra u Republici Hrvatskoj.473

I obuka i doobuka pilota i leta~a tehni~ara na helikopterima

MI-8 MTV-1 je vr{ena u Republici Hrvatskoj.474

472 AIIZ, inv. br. 2-2973, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Ministarstvo obrane,Glavni stoèr HVO, Ur. Broj: 01-2/1-01-3614/93, Posu{je, 18. decembar 1993. — Hrvatsko vojno u~ili{te Petar Zrinski - Zagreb, n/r brigadira Miroslava Jezer~i}a. Tadasu na {kolovanje upu}eni oficiri ~asnici HVO-a.

473 F. Primorac, DOGRA\IVATI POSTIGNUTI STUPANJ OSPOSOBLJENOSTI,u : TRI GODINE..., str. 4; @. [iljeg, MJESTO I ULOGA VOJNE POLICIJE OSHR HB, u : TRI GODINE..., str. 20.

474 AIIZ, inv. br. 2-3002, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Glavni stoèr HVO HR H-B, Ur. broj : 02-2/1-01-2571/93, 20. avgust 1993. — MZE Divulje, Isto, inv. br. 2-2976, Unija RepublikaBosna i Hercegovina, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Glavni stoèr Oruànih snagaHrvatske Republike Herceg-Bosne, Ur. broj: 02-2/1-01-3149/93, IZM îtluk. 24.oktobar 1993. — MZE Grude, n/r Zapovjedniku.

472



1115

Ranjenici Hrvatskog vije}a obrane su lije~eni u bolnicamaRepublike Hrvatske.475

General-bojnik Slobodan Praljak (zapovjednik Glavnog stoèra HVO-a) je 20.avgusta 1993. Mje{ovitoj eskadrili Divulje, “na temelju Zapovjedi Ministra obraneRH Klasa: 560-02/93-1/09, Ur. broj : 512-01-93, Str. pov. 2715 Zagreb 10. kolovoza1993. godine”, uputio zahtjev sljede}e sadrìne:

“Da se izvr{i doobuka {est pilota na helikopteru MI-8 MTV-1 i ~etiri leta~atehni~ara za MI-8 MTV-1.

Obuku otpo~eti 21. 09. 1993. god.

Smje{taj i ishranu regulirati u objektima MZE Divulje” (AIIZ, inv. br. 2-3002).

General Praljak je 24. oktobra 1993. ponovo izdao naredbu o obuci pilota i leta~amehani~ara. U vremenu od 27. oktobra do 10. decembra 1993. trebalo je uputiti u ZB

Pula 6 pilota i 4 leta~a mehani~ara, “radi uvo|enja u stroj i preobuke na helikopterMi-8MTV-1 i MIJ 550” (AIIZ, inv. br. 2-2967).

475 AIIZ, inv. br. 2-2956, Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska zajednicaHerceg-Bosna, Hrvatsko vije}e obrane, Zapovjedni{tvo OZ srednja Bosna, IZM Vitez,Broj: 01-8-176/93, 10. avgust 1993. — Uredu za skrb o ranjenicima u Splitu.





Z A K LJ U ^ A K





Z A K LJ U ^ A K

*

* *

Na osnovu brojnih relevantnih izvora razli~ite provenijencije,uklju~uju}i i dokumenta Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i CrnaGora) i Republike Hrvatske, visokog stepena povjerljivosti, prezentiranihu ovoj knjizi, pouzdano se, izme|u ostalog, moè utvrditi da je na krajuXX stolje}a:

- prvo, na Republiku Bosnu i Hercegovinu izvr{ena klasi~naagresija, odnosno zlo~in protiv mira i sigurnosti ~ovje~anstva, {to zna~i

da se radi o me|unarodnom oruànom sukobu, i- drugo, na okupiranim teritorijama Bosne i Hercegovine, nad

Bo{njacima je izvr{en najteì zlo~in — zlo~in genocida.

Rije~ je o zlo~inima dvije ideologije, dva velikodràvna projekta,dva nacionalisti~ka pokreta, dvije genocidne strategije, dvije zlo~ina~kenacisti~ke politike, dvije dràve, zatim dvije, odnosno tri kolaboracionisti~ketvorevine, dvije strane vojske, ~etiri kolaboracionisti~ke vojne formacijei vi{e drugih oruànih jedinica i grupa, uklju~uju}i i strane pla}enike.Takva zlo~ina~ka ideologija, politika i praksa je, po uzoru na fa{izami nacizam, imala za cilj — formiranje velikosrpske i velikohrvatske

dràve. Cilj te ideologije, politke i prakse bio je osvaja~ki rat za teritorije,za “ìvotni prostor”, za otimanje tu|e zemlje (Bosne i Hercegovine).

Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bo{njacima~ine su{tinu zajedni~kog zlo~ina~kog poduhvata odre|enih dràva,

1119



dràvnih rukovodstava i brojnih rukovodilaca politi~kog, upravnog,vojnog i policijskog vrha Srbije, Crne Gore i Republike Hrvatske, te

njihovih petokolona{a, kolaboracionista i pla}enika. Namjera tog zlo~ina~kog ~ina, utemeljena na srpskim i hrvatskim

velikodràvnim projektima, imala je za cilj osvajanje, podjelu ilikvidaciju Republike Bosne i Hercegovine, te istrjebljenje Bo{njakaili njihovo svo|enje na bezna~ajnu etni~ku skupinu. Na taj na~in je

prije izvo|enja agresije na Bosnu i Hercegovinu i izvr{enja genocidanad Bo{njacima postojala dobro osmi{ljena namjera za izvr{enje tihi drugih oblika zlo~ina.

U tom je cilju razbijen ustavni koncept odbrane SFRJ; smanjenai razoruàna Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine i jo{ nekihkonstitutivnih elemenata Federacije; JNA je, od antifa{isti~ke imultietni~ke, “transformisana” u velikosrpsku vojsku; obnovljenisu i eskalirali Velikosrpski i Velikohrvatski pokret; utvr|eni metodi,mehanizmi i postupci planiranja zlo~ina; postignut na~elan dogovoro uni{tenju Bosne i Hercegovine (marta 1991.); ome|avane graniceVelike Srbije i Velike Hrvatske; organizovana i naoruàna peta kolona(velikosrpska i velikohrvatska) susjednih dràva u Bosni i Hercegovini;komandovanje na okupiranim teritorijama objedinjeno u rukama{efova susjednih dràva - okupacionih sila; zauzete polazne pozicijeza agresiju i druge zlo~ina~ke aktivnosti, uklju~uju}i i genocid nad

Bo{njacima, ~ime je omogu}eno plansko izvo|enje agresije na Bosnui Hercegovinu. Pri tome je globalni cilj agresija - okupacija Bosnei Hercegovine izvr{en samo djelimi~no. I genocid je, u skladu satim, mogao biti provo|en samo na okupiranim dijelovima zemlje,odnosno samo na njene dvije tre}ine.

*

* *

Ciljeve dijametralno suprotstavljena dva nacionalisti~ka pokretanije bilo mogu}e istovremeno ostvariti. Zahuktani i ja~i, Velikosrpski

pokret u ve} stvorenoj krizi zajedni~ke dr ave ostvarenje svojih ciljevavidio je u pretvaranju konkurentskog, ali slabijeg Velikohrvatskog

1120



pokreta, u saveznika u zajedni~kom zlo~ina~kom poduhvatu. Njegovimuvaàvanjem u situaciji kad je ve} drào pod okupacijom tre}inu Hrvatske

i planiranom i kompromisnom razmjenom stanovni{tva, a posebnouvla~enjem u podjelu susjedne Bosne i Hercegovine, osiguravana jeapsolutna nadmo} nad svim ostalim `rtvama poduhvata i u datim uslovimamaksimalno ostvarenje Velike Srbije. Tu|manovo uklju~ivanje u Milo{evi}ev

projekat pruìlo je zna~ajnu {ansu njegovom ostvarenju i onemogu}ilozajedni~ki otpor ugroènih naroda velikosrpskom fa{izmu osvaja~kogi genocidnog karaktera. Iako pretvoren u satelita i saradnika agresorai okupatora, Velikohrvatski pokret, na ~elu sa Tu|manom, fasciniran iupla{en formalnom nadmo}i konkurenta, ponadao se da }e ostati nasceni, hrvatski perec zaokuruìti u bosanski somun, a podjelom Bosnei Hercegovine i kasnijom razmjenom stanovni{tva zaokruìti, dodu{e

opet nepotpunu, Veliku Hrvatsku. U protivnom gubljenje tre}ine, ve}okupirane zemlje, znatno }e pogor{ati i onako razvu~en geopoliti~ki

poloàj Hrvatske i trajnu nemogu}nost ostvarenja Tu|manove ambicije -uklju~ivanja u nju gotovo milion Hrvata (Vojvodine i Bosne i Hercegovine).

Ovakvom razvoju doga|aja i{la je na ruku i nepovoljna me|unarodnakonstelacija snaga u svijetu i naro~ito neefikasnost i dezorijentacijaUjedinjenih nacija, ~iji su najvi{i funkcioneri radije sprovodili politikusvojih vlada ili velikih sila, nego Organizacije kojoj su na ~elu. Zbogtoga se moglo i dogoditi da na o~igledne agresije i agresivne postupke ovaorganizacija ne reaguje u duhu svoje Povelje, {to je imalo katastrofalne

posljedice, naro~ito po najve}u `rtvu tih agresivnih postupaka — Bosnui Hercegovinu i Bo{njake.

*

* *

Agresija na Bosnu i Hercegovinu isplanirana je (intelektualno,ideolo{ki, politi~ki, vojno, ekonomski, medijski, obavje{tajno, psiholo{ki,

itd.), sa jasno postavljenim ciljem. Nare|ena je sa nadle`nih politi~kih ivojnih mjesta i izvr{ena planski, sistematski i organizovano. Tako|e su poznate dràve agresori, zatim ideolozi, planeri, naredbodavci, izvr{iocii saradnici, te kako su zlo~ini izvr{eni i zbog ~ega su izvr{eni.

1121



Oruànu agresiju fa{isti~kog karaktera, kao zlo~in protiv mira isigurnosti ~ovje~anstva, na Republiku Bosnu i Hercegovinu izvr{ile

su Srbija i Crna Gora, odnosno Savezna Republika Jugoslavija*(od septembra 1991. do kraja 1995.), i Republika Hrvatska (od kraja1991. do 18. marta 1994.). Te su dràve angaòvale svoje regularneoruàne snage ( Jugoslovenska narodna armija/Vojska Jugoslavije i Hrvatska vojska) i njihove kolaboracionisti~ke formacije (Vojska Srpske Republike Bosne i Hercegovine, Vojska Republike Srpska Krajina, Hrvatskovije}e obrane i Narodna odbrana Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna),te specijalne (policijske) i dobrovolja~ke jedinice, kao i razne drugeoruàne formacije i grupe, uklju~uju}i i strane pla}enike, koje sudirektno u~estvovale u agresiji, genocidu i drugim oblicima zlo~ina uBosni i Hercegovini.

Savezna Republika Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) i RepublikaHrvatska su odgovorne za najteè zlo~ine u Bosni i Hercegovini. Srpskei hrvatske petokolona{ke stranke (Srpska demokratska stranka Bosnei Hercegovine i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine)i paradràvne tvorevine u Bosni i Hercegovini ( Republika Srpska Bosnai Hercegovina, Hrvatska zajednica/Republika Herceg-Bosna i Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna), kao masovni u~esnici u odràvanju agresijomostvarene okupacije ve}eg dijela dràvne teritorije Bosne i Hercegovine,te njihove vojne i policijske snage, nisu predstavljale nikakavsamostalni dràvni, politi~ki niti vojni faktor, ve} je rije~ okolaboracionisti~kim tvorevinama dràva agresorâ, koje su formirane,organizovane i funkcioni{u u ime i po diktatu Beograda i Zagreba,odnosno srpskog i hrvatskog politi~kog i dràvnog vrha. Stvarni odnosrukovo|enja i komandovanja izme|u Jugoslovenske narodne armije/Vojske Jugoslavije i Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine, na

jednoj, i Hrvatske vojske i Hrvatskog vije}a obrane, na drugoj strani,te Vojske Republike Srpska Krajina i Narodne odbrane Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna, je utvr|en tako {to su jugoslovenska i hrvatskadràvna rukovodstva u odnosu na njihove petokolona{e i kolaboracioniste

1122

* Savezna Republika Jugoslavija formalno je progla{ena 27. aprila 1992, ali jestvarno po~ela funkcionisati najkasnije 3. oktobra 1991, protupravno uzurpiraju}i izadràvaju}i ~itavih sedam mjeseci naziv, imid` i osnovne poluge vlasti dotada{njezajedni~ke dràve. U takvoj situaciji u jesen 1991. izvr{ila je agresiju na RepublikuBosnu i Hercegovinu, pa joj je zadràvanje naziva SFRJ, pored ostalog, sluìlo i za prikrivanje te agresije.



na Palama, u Grudama i Kladu{i, pored ostalog, predstavljala jedinstvenevrhovne komande u Beogradu i Zagrebu. Beogradski i zagreba~ki

reìmi, na ~elu sa Slobodanom Milo{evi}em i Franjom Tu|manom, suplanirali, pripremali i organizovali agresiju na Republiku Bosnu iHercegovinu i genocid nad Bo{njacima, rukovodili i komandovaliizvo|enjem agresije, osiguravali ivu silu, komandni kadar, pozadinske

jedinice, logistiku, gorivo, hranu i druge strate{ke sirovine, te u~estvovaliu izvr{enju genocida i drugih oblika zlo~ina, radi uni{tavanja Bosnei Hercegovine kao dràve i “kona~nog rje{enja” muslimanskog pitanja.U funkciju tih zlo~ina~kih aktivnosti poslu{no su se, kao saradnici iizvr{ioci, stavili servilni petokolona{i i kolaboracionisti iz Bosne iHercegovine i Republike Hrvatske. Ta saradnja na terenu i u vrhu,diktirana trenutnom konstelacijom snaga i odnosa, te suprotnostima

interesa, uz povremene sudare, obostrano neiskrena, ostvarivana je umjeri lokalnih i nekad {irih, pa i globalnih interesa Milo{evi}a iTu|mana. Ponekad je, uz to, bila i odraz me|usobnih odnosa velikihsila, jer su se i prilike na terenu Bosne i Hercegovine odraàvale nanjihove me|usobne odnose u Savjetu sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Oruàna agresija, osvaja~ki rat protiv Bosne i Hercegovine bio jesastavni dio Milo{evi}eve i Tu|manove dràvne politike, u ~ije je imenajve}i dio Bosne i Hercegovine okupiran, a Bo{njaci ubijani, protjerivanii odvo|eni u koncentracione logore samo zbog njihove etni~ke ivjerske pripadnosti. Genocid nad Bo{njacima je, pored zauzimanja i

podjele Bosne i Hercegovine izme|u dva agresora, predstavljao instrument

ostvarivanja osnovnog cilja agresije — {irenja agresorskog lebensrauma.Bitan uslov za ostvarenje tog cilja bilo je biolo{ko i duhovno istrebljenjeBo{njaka. Neobja{njiva pasivnost me|unarodne zajednice, neadekvatniodnos Ujedinjenih nacija, tobo`nja neutralnost svjetskih sila i nedjelotvornostme|unarodnog poretka omogu}ili su da agresori i njihovi kolaboracionistiupravo tim instrumentom poku{aju ostvariti eksterminaciju Bo{njaka inad njima po~ine genocid.

*

* *

Najkrupnije osvaja~ke operacije u toku agresije na Bosnu iHercegovinu izvedene su, uglavnom, do sredine 1992, zatim sredinom

1123



1993. i jula 1995. U tom su periodu Jugoslovenska narodna armija/Vojska Jugoslavije i Hrvatska vojska, te njihove kolaboracionisti~ke

formacije, zauzele i okupirale najve}i dio isto~ne i sjeverne Bosne,isto~nu i zapadnu Hercegovinu, najve}i dio Bosanske krajine i dijelovecentralne Bosne. Te{ke odbrambene borbe su vo|ene za Bosanski Brod,Zvornik, Br~ko, Grada~ac, Jajce, Maglaj, Sarajevo, Tuzlu, Gora`de,Mostar i druge gradove. Samo neki od njih, u centralnom i zapadnomdijelu zemlje, bili su po{te|eni ve}ih razaranja usljed borbenih dejstava.

Neposrednih ratnih razaranja bila su po{te|ena i sjedi{ta op{tina ukojima su agresori ve} bili ostvarili efektivnu okupaciju. Nesrpsko,u prvom redu bo{nja~ko, stanovni{tvo tih okupiranih mjesta, me|utim,nije po{te|eno od ubistava, progona, deportacije i koncentracionih logora.

Do sredine ljeta 1992. velikosrpski agresor je okupirao gotovo dvijetre}ine Republike, te uspostavio i u~vrstio tzv. Posavski koridor. Uporedosa tim, Hrvatska vojska je na “ju`nom voji{tu” u~vrstila uspostavljenuhrvatsku vlast, a Bosansku posavinu prepustila srpskom okupatoru.

*

* *

Za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (1991.-1995.), pored zlo~ina protiv mira i sigurnosti ~ovje~anstva, na okupiranim

podru~jima i u opsjednutim gradovima izvr{eni su brojni zlo~ini nadcivilnim stanovni{tvom, kao {to su: organizovano ubijanje, u stvarinaj~e{}e, masovno i pojedina~no masakriranje mu{karaca, èna, djece istaraca, uglavnom Bo{njaka; hap{enje, deportovanje i zato~enje u konclogorei zatvore; masakriranje, ubijanje i spaljivanje u koncentracionim logorima(posebno u Omarskoj, Manja~i, Keratermu, Br~kom i Trnopolju);zastra{ivanje, premla}ivanje, mu~enje, proganjanje i izgladnjivanje civilau logorima i zatvorima, od ~ega su mnogi Bo{njaci svakodnevnoumirali; ubijanje ljekara i medicinskih radnika, te vjerskih slu`benika;

sistematsko i masovno silovanje i seksualno zlostavljanje èna (i starica),djevojaka, pa i djevoj~ica, u logorima, zatvorima, hotelima, garaàma, privatnim ku}ama i drugim mjestima; tjeranje na prisilan rad, zatim nakopanje rovova na prvoj liniji; uzimanje i ubijanje talaca; nasilno

pokr{tavanje Bo{njaka; prisilno protjerivanje i raseljavanje Bo{njaka

1124



sa vjekovnih stani{ta (stravi~ne razmjere tih zlo~ina svjedo~i pretvaranjeokupiranih podru~ja u jednonacionalna, u etni~ke ~iste srpske i hrvatske

teritorije); surovo postupanje sa ranjenicima, bolesnicima i ratnimzarobljenicima; napadima na zdravstvene ustanove povre|ivanje iubijanje ranjenika; napadi na humanitarne konvoje, opstruiranjehumanitarne pomo}i i napadi na osoblje humanitarnih organizacija;neselektivno i nesrazmjerno kori{tenje sile i opsade; ne~ovje~na

postupanja, podrazumijevaju}i i nano{enje velikih patnji i povredatjelesnog i mentalnog integriteta; bespravno otpu{tanje s posla; namjernorazaranje i uni{tavanje gradova, varo{i i sela; stalna granatiranja civilai snajpersko djelovanje sa opsjednutim bosanskim gradovima; razdvajanjemu{karaca od èna i djece; kori{tenje civila kao ìvog {tita; nano{enjete{kih ozljeda i zlostavljanje civila; namjerno izgladnjivanje, uskra}ivanje

vode, elektri~ne energije, gasa, ogrijeva, telefonskih komunikacija igradskog saobra}aja; upotreba zabranjenih (po me|unarodnimkonvencijama) metoda i sredstava ratovanja; pusto{enje ljudskih ognji{taneopravdano vojnim potrebama; planski i selektivno plja~kanje, razaranjei uni{tavanje stambenih, obrazovnih, nau~nih, medicinskih, vjerskih i

privrednih objekata; uni{tavanje i zatiranje kulturno-historijskih i vjerskihspomenika, te kompletne infrastrukture Bosne i Hercegovine (saobra}ajnice,PTT instalacije, radio i TV predajnici, elektri~ni dalekovodi, vodovodii rezervoari za vodu, zdravstvene ustanove i dr.), kao i prirodne resurse({ume, vodotokovi, rudnici i sl).

O genocidu nad Bo{njacima, posebno u dolinama rijeka Drine, Neretve, Sane, La{ve, te Bosanske posavine, kao i drugim oblicimazlo~ina, pored brojnih dokumenata, podataka, izjava, informacija, saznanjai drugih dokaza, svjedo~i i veliki broj likvidiranih i protjeranih `rtava,te brojne grobnice.

Pogromi nad muslimanima u Bosni i Hercegovini po~injeni suna teritorijama koje je okupirala Jugoslovenska narodna armija/Vojska Jugoslavije i Hrvatska vojska, te njihove kolaboracionisti~ke vojne snage(Vojska Republike Srpske, Vojska Republike Srpska Krajina, Hrvatskovije}e obrane i Narodna odbrana Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna)i na njima, uz pomo} petokolona{kih politi~kih stranaka, organizovalivlast takozvane Republike Srpske Bosne i Hercegovine, HrvatskeZajednice/Republike Herceg-Bosne i Autonomne Pokrajine ZapadnaBosna. Najmasovniji pokolji bili su u regijama od po desetak op{tinasa bo{nja~kom ve}inom stanovni{tva u Podrinju, Bosanskoj posavini,

1125



te Potkozarju i u dolini Sane. Na podru~ju sliva rijeka Sane i Une i ugradovima i selima Klju~a, Sanskog Mosta, Prijedora, Kozarca, Ljubije,

Bosanske Krupe, Bosanskog Novog, Bosanske Kostajnice, BosanskeDubice i Bosanske Gradi{ke u ljeto 1992. velikosrpski agresor i njegovikolaboracionisti likvidirali su desetine hiljada Bo{njaka.

Velikosrpski agresor je u i oko Srebrenice jula 1995, uz prete`nou~e{}e srpskih kolaboracionisti~kih oruànih formacija iz Bosne iHercegovine, u toku jedne sedmice hiljade mu{karaca pobio i zatrpaou masovne grobnice, na stotine ìvih je zakopao, mu{karce, ène idje~ake je sakatio i klao, djecu ubijao pred o~ima majki, prisiljavaostarce da jedu dìgerice svojih unuka, silovao ène i djevojke,deportovao oko 30.000 ljudi, uglavnom ene i djecu i dr. O tome postoje

brojni dokazi, me|u kojima i masovne grobnice, koje je prekrila trava,a zvijeri raznijeli bo{nja~ke kosti. To su, prema ICTY-u “scene izpakla, napisane na najmra~nijim stranicama ljudske historije”.

U bezo~noj “Operaciji ubijanja”, uglavnom, za svega pet dana,agresor i njegovi kolaboracionisti (vojska i policija Srpske Republike Bosne i Hercegovine) ubili su preko 8.000 ljudi i dje~aka u tzv. fertilnomdobu, ra~unaju}i da je bez njih nemogu}a obnova porodica i ìvota uPodrinju. Stravi~an broj ubijenih i kratko}a vremena istovremenogovori da je u pripremi i izvr{enju zlo~ina u~estvovalo veoma mnogoorganizovanih i disciplinovanih izvr{ilaca, zapravo cijeli politi~ki, upravni,

policijski i vojni potencijal velikosrpskih snaga, te da je to bio najve}i

pojedina~ni pogrom u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. injenica je da su u~injeni mnogobrojni napori da se zlo~in pomno sakrije, te da je prikrivanje bilo op{te i da je trajalo devet godina. To govori samo o tomekako su njegovi po~inioci bili svjesni zlo~ina~kog karaktera svojih

postupaka i otklanja svaku sumnju u njihovu subjektivnu krivicu, odnosnou postojanje predumi{ljaja kod izvr{enja ovog najteèg oblika zlo~ina.@rtve tog masovnog ubistva, izvr{enog u tako kratkom roku, pokopanesu u masovnim grobnicama na skrovitim mjestima, a potom su njihoviostaci vi{e puta premje{tani u sekundarne i tercijalne grobnice, kako

bi se onemogu}ilo otkrivanje genocida i po~inioci sakrili svoj zlo~in.

U i oko Srebrenice jula 1995. po~injen je masovni zlo~in nadBo{njacima islamske vjere. Taj zlo~in predstavlja djelo genocida nadmuslimanima tog kraja. [irina podru~ja izvr{enja zlo~ina, brzina ubijanjavi{e hiljada ljudi, veli~ina podru~ja na kojem su zakopavani le{evi ivi{estruko izmje{tanje posmrtnih ostataka ubijenih, te broj ljudi koji je

1126



nu`no u~estvovao u izvr{enju i prikrivanju zlo~ina, apsolutno pokazujeda su zlo~ini bili poznati velikom broju ljudi i da su uporno sakrivani.

Genocid nad Bo{njacima odre|enog uzrasta sigurne zone Ujedinjenihnacija Srebrenica po~injen pred o~ima svjetske javnosti u neposrednoj pripremi Dejtona u tradicionalnom maniru stavljanja pred svr{en ~in,radi osiguranja za Srbiju strate{ki va`nog grani~nog pojasa, samo jevrh ledenog brijega zlo~ina izvr{avanih u kontinuitetu ~etiri godine nagotovo tri ~etvrtine dràvne teritorije Bosne i Hercegovine.

Postrojbe Hrvatske vojske i Hrvatskog vije}a obrane su u doliniRame i Neretve, te u srednjoj Bosni, izvr{ile brojne zlo~ine nad bo{nja~kimcivilnim stanovni{tvom (pokolj u Ahmi}ima, zatim zlo~ini u i na podru~juViteza, u Mostaru, Stocu, Vrbanji, Stupnom Dolu i drugim mjestima).

I pojedini Bo{njaci su, u procesu odbrane od biolo{kog u duhovnogistrjebljenja, izvr{ili odre|ene ratne zlo~ine. Protiv jednog broja takvih

pojedinaca su jo{ za vrijeme agresije podignute optu`nice, donesene presude i krivci ka`njeni.

*

* *

Obnova druge zajedni~ke jugoslovenske dràve u toku Drugogsvjetskog rata na platformi Narodnooslobodila~kog pokreta (pretvaranjeunitarne dràve u ravnopravnu federalnu zajednicu naroda i narodnosti),na njegovom kraju optere}ena je iznu|enim prihvatanjem Izbjegli~kevlade za ravnopravnog partnera u vlasti Demokratske FederativneJugoslavije i unitarnim tendencijama prvih decenija, koje su odgovarale

proklamovanoj izgradnji socijalizma. Po~etkom {ezdesetih godinarukovodstvo zemlje shvatilo je da to zemlju vodi u raspad idono{enjem Ustava 1974. u~vrstilo u osnovi navedenom platformomzacrtano ure|enje zemlje. Rukovodstvo Srbije usvajanje Ustavashvatilo je kao “nepravdu prema Srbima” i naru~ilo, a onda {tampaloPLAVU KNJIGU, od koje je kasnije zvani~no odustalo.

Titova smrt 1980. ozna~ila je akceleraciju ovih tendencija, kojesu urodile MEMORANDUMOM Srpske akademije nauka i umjetnosti

1127



i drugim manifestacijama obnove Velikosrpskih zahtjeva, koji su sesredinom osamdesetih godina profilirali u konkretan obnovljeni politi~ki

pokret, sa Slobodanom Milo{evi}em na ~elu. Ustav i ustavni konceptodbrane zemlje bili su glavna prepreka ostvarenju (hegemonisti~kih)velikosrpskih ideja i zato su se Ustav i njegov koncept odbrane na{li

prvi na udaru. Do 1991. ustavni poredak je paralisan, a razoruànjemTeritorijalne odbrane vi{e naroda, razbijen i njegov koncept odbrane,~ime je doveden u pitanje i opstanak SFRJ.

Eskalacija, konstituisanje i profiliranje obnovljenog Velikosrpskog pokreta generirano je iz vi{e izvora (ne samo od rukovodstva Savezakomunista Srbije i vojnog vrha do Srpske akademije nauka i umjetnosti,Udruènja knjièvnika Srbije, Srpske pravoslavne crkve i dr.), ali se

tek probojem na njegovo ~elo (i ~elo “srpske koordinacije”) SlobodanaMilo{evi}a i ovladavanjem bitnim polugama savezne vlasti (izbor Borisava Jovi}a za predsjednika Predsjedni{tva SFRJ i priklanjanja VeljkaKadijevi}a, ministra odbrane, upla{enog da }e njegova vojska ostati bezdràve), pre{lo na planiranje i pripreme udruènog zlo~ina~kog poduhvata.

Prvi ozbiljniji koraci tih paralelnih centara mo}i u tom poduhvatu bili su Ratni plan za “izbacivanje Slovenije i Hrvatske” iz SFRJ, kasnije poznat kao plan RAM, odnosno plan za uramljivanje Velike Srbije,kao osnovnog cilja Pokreta, i Nare|enje za preuzimanje naoruànja odteritorijalnih odbrana nekih republika u skladi{ta JNA, formalno izdatogod strane na~elnika General{taba Oruànih snaga SFRJ.

Po prelasku tog rubikona centri mo}i Velikosprskog pokreta nisuimali alternative i u 1991. izvr{ena su i fakti~ki neuspje{no okon~ana dvaagresivna rata, a u rje{avanje jugoslovenske krize neadekvatno se umije{alai me|unarodna zajednica. Umjesto zaustavljanja agresivnih ratovame|unarodna zajednica je “~uvala” neuspostavljeni i nepostoje}i mir.

Velikosrpski pokret je smatrao da }e mu Bosna i Hercegovina pasti u krilo kao zrela kru{ka. U slu~aju uspje{nog poku{aja okon~anjarata u Hrvatskoj njeno pitanje ne bi bilo ni postavljeno i Velikosrpski

pokret je bio spreman za njenu podjelu na bazi Sporazuma Cvetkovi}

— Ma~ek iz 1939. Mije{anje me|unarodne zajednice u jugoslovenskukrizu Pokret je iskoristio da za sebe osigura okupiranu tre}inu Hrvatske,a slabost Tu|manovog reìma da ga pridobije za saradnika u me|usobnoj

podjeli Republike Bosne i Hercegovine.

1128



Zajedni~ki odre|ena me|unarodna Arbitra`na (Badinterova)komisija, a potom i Deklaracija Evropske zajednice od 17. decembra

1991, potvrdila je disoluciju Jugoslavije i republikama ostavila na voljuda se osamostale ili zadrè u okrnjenoj dràvi. Bosna i Hercegovina jeo tom pitanju trebala predhodno provesti referendum.

Srpska demokratska stranka Bosne i Hercegovine nastavila je u 1991.godini sa destrukcijom vlasti na zna~ajnim teritorijama i naoruàvanjemsvojih ~lanova i drugih srpskih ekstremista pripremala se da insceniragra|anski rat u slu~aju pozitivnog opredjeljenja glasa~a za nezavisnost.Ovakva nelegalna aktivnost omogu}ena je pove}anjem gustine posjedanjateritorije Bosne i Hercegovine izvr{ene predislokacijom jedinica izSlovenije i Hrvatske, ~ime je Bosna i Hercegovina prakti~no bila tiho

okupirana, mada ta okupacija nije na ~itavoj teritoriji bila efektivna.Jo{ neprogla{ena Savezna Republika Jugoslavija vjerovala je da }e idruga vladaju}a stranka sa nacionalnim predznakom (HDZ Bosne iHercegovine), u skladu sa dobijenim zadatkom destrukcije legalnihvlasti u Bosni i Hercegovini i projektom teritorijalizacije (regionalizacije)“hrvatskih prostora”, na referendumu glasati protiv nezavisnosti Bosne iHercegovine. To uvjerenje podhranjivano je i redefinisanim referendumskim

pitanjem za nezavisnost Bosne i Hercegovine Hrvatske demokratskezajednice Bosne i Hercegovine i njenom petokolona{kom politikom idogovorima sa srpskim kolaboracionistima iz Bosne i Hercegovinefebruara 1992. U tom kontekstu Savezna Republika Jugoslavija uùrbano

je dovr{avala daljnju predislokaciju skladi{ta naoru anja i materijalnihratnih rezervi na sigurna podru~ja i jedinica JNA za ovladavanjem primarnih strate{kih ciljeva i koridora, kako bi okupaciju Bosne iHercegovine u~inila efektivnom.

Najuticajniji dio hrvatske inteligencije i rukovodstvo katoli~ke crkveu Bosni i Hercegovini podràli su referendum i glasanje za nezavisnui samostalnu Bosnu i Hercegovinu. Nadbiskupija katoli~ke crkve u Bosnii Hercegovini, shvataju}i da je podjelom Bosne i Hercegovine ugroèni njen opstanak, preporu~ila je vjernicima da glasaju za nezavisnost itime osigurala ispunjenje uslova Evropske zajednice za nezavisnostBosne i Hercegovine.

Premda su priveli kraju, 2. januara 1992. zapo~etu, reorganizacijui predislokaciju, JNA i Velikosprski pokret u cjelini bili su iznena|enirezultatom Referenduma i jo{ vi{e me|unarodnim priznanjem Republike

1129



Bosne i Hercegovine. U tom trenutku dràva Bosna i Hercegovina,osim policije i ne{to mobilisanih sastava rezervne policije, te komandne

i mobilizacijske infrastrukture Teritorijalne odbrane, nije imala oruànihsnaga. Ve}ina njenih gra|ana, kako su doga|aji pokazali, bila je i u timte{kim uslovima spremna za odbranu. Te{ko}e su prevazilaènemobilizacijom velikog broja op{tinskih jedinica Teritorijalne odbranei samoorganizovanim grupama neposredno ugroènih gra|ana.

Iako slabo naoruàno, ovo jezgro otpora zbunilo je velikosrpskogagresora pripremljenog da jo{ izvjesno vrijeme glumi “rastavljanjeme|usobno sukobljenih nacionalnih grupa”. To je jezgro idu}ih mjesecitransformisano u Armiju Republike Bosne i Hercegovine, sposobnu dastalnim ja~anjem u vrlo te{kim uslovima i na razne na~ine pribavljenimoru`jem nekoliko godina brani zemlju, makar i njen manji dio.

Neizvjesnost oko izlaska na Referendum ubrzo je zoboravljena iuskoro nakon progla{enja Savezne Republike Jugoslavije, po~etkommaja 1992. nastavljen je zajedni~ki nastup dvije susjedne dràve nadestrukciji, likvidaciji i podjeli Bosne i Hercegovine.

Voljom svog {efa dràve dotada{nja `rtva agresije, RepublikaHrvatska tako se ve} poslije prvih razgovora o prekidu oruànog sukobasa Srbijom, u jesen 1991. uklju~ila, ne samo u razgradnju i podjelu susjedneBosne i Hercegovine (formiranjem “hrvatskih zajednica”, posebno Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, radi obavljanja kolaboracionisti~ke

funkcije, izdvajanja iz Republike Bosne i Hercegovine i priklju~enjaRepublici Hrvatskoj, a u cilju formiranja “zajedni~ke hrvatske dràve”),nego i u samovoljnu okupaciju njenih dijelova, te dogovore o prepu{tanjuBosanske posavine Milo{evi}u za njegovu (preventivnu) evakuacijuSrba iz zapadne Slavonije i dogovorena razgrani~enja, uz povremena

borbena dejstva, na Kupre{koj visoravni i dolini Neretve.

Formalnim zavr{etkom povla~enja JNA iz Bosne i Hercegovinedo ljeta 1992. Armija Republike Bosne i Hercegovine je odbranilacentralni dio dràvne teritorije i nekoliko izolovanih enklava. Nakontoga oba su agresora prebacila teì{te na takozvani mirovni proces,o~ekuju}i da }e progonima sa okupiranih i iscrpljivanjem na slobodnim

teritorijama prisiliti Armiju i Predsjedni{vo Republike Bosne iHercegovine na diktate me|unarodne zajednice o podjeli zemlje.

Republika Hrvatska se u prolje}e 1993. otvoreno uklju~ila uagresiju na Bosnu i Hercegovinu. Napadi Hrvatske vojske i Hrvatskog

1130



vije}a obrane na Armiju Republike Bosne i Hercegovine okon~ani sutek u prolje}e 1994, ~emu je, pored odlu~ne odbrane Armije Republike

Bosne i Hercegovine, doprinio niz ugovora, dogovora i odluka u periodu januar-maj 1994. Taj proces je krunisan Va{ingtonskim sporazumomod 18. marta 1994, kojim je uspostavljena Federacija Bosne iHercegovine (na 58% dràvne teritorije), kao dio Republike Bosne iHercegovine, sa intencijom da se sli~an dogovor postigne sa Srbima iza preostalih 42% dràvne teritorije.

*

* *

Londonska konferencija o Jugoslaviji 26. do 28. avgusta 1992, koja je ozna~ila obnavljanje mirovnog procesa me|unarodne zajednice, morala je da reaguje na masovna ubistva, koncentracione logore i deportaciju bo{nja~kog stanovni{tva na okupiranim teritorijama Bosne i Hercegovine.Zaprepa{teni masovnim zlo~inima u Fo~i, Zvorniku, Br~kom, Prijedorui na Vla{i}u i upla{eni masovnim talasom prognanika koji je zapljusnuozapadnu Evropu, predsjednik Kornelio Samaruga i visoki komesar zaizbjeglice Ujedinjenih nacija Sadako Ogata predloìli su uvo|enjesigurnih zona Ujedinjenih nacija (UN safe area) u cilju “obezbje|enja

sigurnosti progonjenih na licu mjesta” (in situ).Generalni sekretar Ujedinjenih nacija i komadant UNPROFOR-

a suprostavili su se toj ideji, a kopredsjedavaju}i Konferencije navelida je uvo|enje sigurnih zona Ujedinjenih nacija “pogre{na zamisao”,

jer bi druga podru~ja u~inila “nesigurnim” i toboè ohrabrila “etni~ko~i{}enje”. To je bitno razvodnilo diskusije, a odluku odloìlo za ~itavihosam mjeseci. Tek tada, suo~eni sa prijete}im masakrom nad 70.000Bo{njaka Podrinja i konfuzijom u Savjetu sigurnosti donesena jeRezolucija 819 od 16. aprila 1993, a onda i Rezolucija 824 od 6. maja1993. kojima su Srebrenica, @epa, Gora`de, Sarajevo, Tuzla i Biha}

progla{ene sigurnim zonama Ujedinjenih nacija, “po{te|enih svakogoruànog napada i bilo kog neprijateljskog ~ina”. Rezolucijama jenare|en “trenutni prekid svakog uzimanja teritorije silom”, kao i povla~enje srpskih vojnih i paravojnih snaga na udaljenost od tih gradova na kojoj prestaju biti opasnost njihovim stanovnicima.

1131



Rezolucije, naàlost, nisu sprovedene, a velikosrpski agresor jeneodlu~nost me|unarodne zajednice iskoristio da stanovni{tvo

izolovanih zona iscrpljivanjem dovede u nemogu}nost opstanka inapu{tanja tih zona, a onda i uzimanjem pripadnika Ujedinjenih nacijaza taoce, iznudi odustajanje od vazdu{nih NATO udara za podr{kuodbrane sigurnih zona. To je srpskom agresoru omogu}ilo likvidacijusigurnih zona Srebrenice i @epe, pri ~emu je samo u Srebrenici uo~iglednoj genocidnoj namjeri ubijeno vi{e od 8.000 fertilnihmu{karaca i dje~aka.

*

* *

Republika Bosna i Hercegovina, me|unarodno priznata dràva i~lanica Ujedinjenih nacija, je za vrijeme agresije 1991.-1995. pretrpilavrlo te{ke gubitke : oko dvjesto hiljada ubijenih, uglavnom Bo{njaka,te mnogo vi{e ranjenih. Vi{e od polovine stanovni{tva je protjerano sasvojih ognji{ta. Preko dvjesto hiljada ljudi, èna i djece bilo je zato~enou vi{e stotina koncentracionih logora i zatvora. Preko dvadeset hiljadacivila te logore nije preìvjelo, a brojne ène su silovane. Iseljavanjeu tre}e zemlje bio je uslov za veliki broj preìvjelih da uop{te ostanu

u ìvotu. Poru{eno je ili sistematski uni{teno oko 1.200 objekataislamske arhitekture, itd.

Me|unarodna zajednica je, naàlost, dugo ignorisala ove gubitkei oklijevala sa intervencijom. Kasno je i neadekvatno intervenisala.Dugo je tolerisala o~igledan genocid. Posljedice toga su “najmra~nijestranice ljudske historije”, kako je priznao generalni sekretar Ujedinjenih nacija novembra 1999. Me|unarodni sudovi nedvojbenosu utvrdili postojanje mnogih zlo~ina, uklju~uju}i i genocid nadBo{njacima, izrekli niz privremenih mjera za{tite i presuda, ali semnogi, pa ni glavni, ratni zlo~inci jo{ nisu pojavili pred njima.

1132



*

* *

Bosna i Hercegovina nije bila spremna za odbranu. Vlast Republike bila je uveliko destruisana. Mobilisani rezervni sastavi policije isamoorganizovane grupe patriota pruìle su prvi otpor i omogu}ili dase na osnovama Platforme za djelovanje Predsjedni{tva u ratnim uslovima,kao naj{ireg okvira okupljanja svih patriotskih snaga, pod rukovodstvom[taba teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine, okupezna~ajne, ali slabo naoruàne snage. Ove snage su u toku ljeta 1992.

prerasle u Armiju Republike Bosne i Hercegovine, koja je konstantno

narastala, ali ostala nedovoljno naoru ana. Od po~etnih ~eta, bataljona,odreda i grupa Armija Republike Bosne i Hercegovine je transformisanau brigade i korpuse, ali su njene jedinice ostale vezane za odre|eneteritorije. Pored centralne slobodne teritorije bilo je vi{e odvojenihslobodnih enklava. Do naoruànja se te{ko dolazilo, uglavnom plijenomod agresorâ i njihovih kolaboracionista.

U toku odbrambenog rata Republika Bosna i Hercegovina seodbranila od brutalne velikosrpske i velikohrvatske agresije, u kojusu, kao saveznici ili kolaboracionisti, bili uklju~eni i neki pripadnicisva tri njena naroda, radi pravdanja agresije i zlo~ina, {to uostalomredovno ~ine fa{istoidni reìmi.

Odbrambeni rat je vo|en prvenstveno vlastitim snagama isredstvima i u uslovima koji su se grani~ili sa nemogu}im. Zemlja je

prvo bila razoruàna, pa okupirana i na njenoj tre}ini izgra|en efektivanokupacioni aparat. Njegovo vojno obezbje|enje u po~etku je vr{ilaglavnina Jugoslovenske narodne armije. Kao i u Narodnooslobodila~komratu, 1941.-1945. godine, po~etak je bio veoma teàk: raspoloìvo,zaplijenjeno, u primitivnim radionicama izra|eno, i pone{to za skupe parenabavljeno, oru`je i municija daleko je prema{eno brojem dobrovoljaca,

pa ih se i po nekoliko sluìlo jednom pu{kom.

Dugotrajnim naporima, konstelacija odnosa u zemlji i svijetu se ipak

promijenila. Iako svedene na manje od 30% ukupne dràvne povr{inei me|usobno izolirane, slobodne teritorije su nekako konsolidovane.

Odbrambeni rat je u ljeto 1995. bio na pragu potpunoguspjeha, ba{ zato {to je bio odbrambeni, {to nije teìo osvajanju tu|ih

1133



teritorija, nego samo za odbranu svojih teritorija i svoje suverene,me|unarodno priznate dràve. Pribliàvanje tom zavr{nom uspjehu

bilo je, me|utim, vrlo mu~no i dugotrajno, ostvarivalo se iscrpljuju}ii posljednje atome snage i naroda i Armije. Kad je zavr{ni uspjeh biona pomolu zaustavljen je na~inom priprema Dejtonskog sporazuma.

Stepen i trajanje tih napora uveliko su bili uvjetovani nesnalaènjemi neadekvatnim pona{anjem aparata Organizacije ujedinjenih nacija.Prije svega, neshvatanjem su{tinske prirode sramnog eufemizma“etni~kog ~i{}enja”, odnosno “nepotpunog shvatanja srpskih ratnihciljeva”, kako je generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Kofi Anan,naslovio jedan od zavr{nih odjeljaka svog sveobuhvatnog IZVJE[TAJAGeneralnoj skup{tini Ujedinjenih nacija, od 15. novembra 1999.

*

* *

I pored ~injenice da su razli~iti sudovi, uklju~uju}i i Ha{ki tribunalo biv{oj Jugoslaviji, utvrdili postojanje gotovo svih inkriminisanihzlo~ina, pa i zlo~ina g e n o c i d a, uporno se nastavlja praksa

poricanja i prikrivanja zlo~ina. U tom cilju od odgovaraju}ih institucija

vlasti, tadanjih i kasnijih, preduzimani su razni postupci, od izdava~kih poduhvata i bjesomu~ne propagandne aktivnosti do neposrednih operacijaza prikrivanje zlo~ina, te uni{tavanja i otu|ivanja registraturne i arhivskedokumentacije. Prema zakonskim i podzakonskim propisima, registraturnagra|a se morala po zavr{etku rata stru~no srediti i u odgovaraju}emarhivu selekcionisati u arhivsku gra|u, poslije odre|enog vremenadostupnu istraìva~ima. Uz to dokumentacija o inkriminisanimdoga|ajima iz ratnog perioda trebalo je da bude predata Ha{kom tribunaluu skladu sa zakonima o saradnji vlasti sa ovom institucijom. Umjestotoga, registraturna gra|a organa Republike Srpske nije dospjela uodgovaraju}i arhiv, nego je ostala rasuta na razli~itim mjestima.

Praksa Komisije Vlade Republike Srpske za istraìvanje doga|aja u ioko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. pokazala je da je relevantnagra|a “uni{tena” ili sakrivena na tajnim mjestima, a mo`da i van Bosnei Hercegovine, {to je slu~aj i sa registraturnom gra|om HrvatskeZajednice/Republike Herceg-Bosne, koja je, uglavnom, deponovana

1134



u Dràvnom arhivi Republike Hrvatske. Izuzetak je gra|a ArmijeRepublike Bosne i Hercegovine, koja se nalazi u Arhivu Armije Republike

Bosne i Hercegovine, koji je po formaciji u sastavu Vojske FederacijeBosne i Hercegovine.

Opisana praksa je, pored toga, suprotna praksi mnogih zemaljanakon Drugog svjetskog rata, kada je, ne ~ekaju}i period uobi~ajene30-godi{nje distance, stavljena na raspologanje istraìva~ima, aVojnoistorijski institut uz to je objavio njen zna~ajan dio u petnaest tomovasa gotovo dvije stotine knjiga formata B-5. Histori~ari i istraìva~i uodre|eno vrijeme, za manje od dvije decenije, mogu ra~unati bar na gra|ukoju je u nekoliko navrata sekvestrirao ili kopirao Ha{ki tribunal.

Operacije uni{tavanja pisanih tragova zlo~ina bile su manje uspje{neod uni{tavanja i sakrivanja posmrtnih ostataka preko dvadeset hiljada`rtava, koje se jo{ uvijek vode nestalim, i ako je sasvim izvjesno da su

pobijene. Na veliku àlost naredbodavaca i izvr{ilaca ve} je otkrivenovi{e hiljada pojedina~nih, zatim vi{e stotina zajedni~kih i preko tristotine masovnih grobnica. One su upe~atljiv dokaz po~injenih zlo~inai posebno genocida u izabranim regijama okupiranih podru~ja, gdje je

postojala namjera istrebljenja Bo{njaka. Vi{e od decenije od po~injenihmasovnih ubistava jedva da je ekshumirana polovina posmrtnih ostataka,od kojih je manje od polovine identifikovano, prvo zbog oduzimanjadokumentacije prije likvidacije, a onda i zbog uni{tavanja le{eva i njihovog

premje{tanja u sekundarne grobnice ili na druga mjesta. Najve}aekshumirana grobnica Crni vrh u op{tini Zvornik sadràvala je preko{est stotina cijelih ili nekompletnih posmrtnih ostataka. S obzirom nato da se radi o sekundarnoj grobnici i ma{inskom iskopavanju i ukopavanju`rtava, utvr|ivanje identiteta je vrlo oteàno. Dominantno prete`no civilnastruktura ekshumiranih i identifikovanih, kao i njihova nacionalna

pripadnost, jasno ukazuje na genocidne namjere, politiku i praksu.

1135





IZVORI I LITERATURA





IZVORI I LITERATURA

I IZVORI

A. NEOBJAVLJENI

- ARHIV INSTITUTA ZA ISTRA@IVANJE ZLOÎNAPROTIV ÔVJE^NOSTI I ME\UNARODNOG PRAVA, Sarajevo(vi{e fondova razli~ite provenijencije)

- INTERNATIONAL CRIMINAL TRIBUNAL FOR FORMER YUGOSLAVIA - ICTY (The International Tribunal for the Prosecutionof Persons Responsible for Serious Violations of InternationalHumanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991.), Predmet: br. IT-02-54-T, TU@ILAC PROTIVSLOBODANA MILO[EVI]A, Hag, 31. maj 2002.

- ICTY, Predmet: Br. IT-95-14-T, PRED PRETRESNIMVIJE]EM I, TU@ILAC PROTIV TIHOMIRA BLA[KI]A, PRESUDA,Hag, 3. mart 200.

- ICTY, Predmet : Br. IT-95-14/1-T, @ALBENO VIJE]E,TU@ILAC PROTIV ZLATKA ALEKSOVSKOG, PRESUDA, Hag,24. mart 2000.

1139



- ICTY, Predmet : Br. IT-98-34-I, TU@ILAC PROTIV MLADENA NALETILI]A, zvanog Tuta, I VINKA MARTINOVI]A, zvanog

[tela, OPTU@NICA, Hag, 21. decembar 1998.

- ICTY, Predmet : Br. IT-95-12, TU@ILAC PROTIV IVICE RAJI]A, poznatog i kao Viktor Andri}, OPTU@NICA, Hag, 13. septembar 1996.

1140



B. OBJAVLJENI

∴AGRESIJA NA REPUBLIKU BOSNU I HERECEGOVINUIZ DANA U DAN, DOKUMENTI O AGRESIJI NA REPUBLIKUBOSNU I HERCEGOVINU, Ured za informisanje Vlade RepublikeBosne i Hercegovine, Sarajevo 1993.

∴ ICTY, PREDMET KORDI] I ÊRKEZ - IT-95-14/2-T, BILTEN FONDA ZA HUMANITARNO PRAVO, br. 15, Beograd 2001.

∴ BILTEN MINISTARSTVA ZA NARODNU ODBRANUREPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE, Sarajevo 1992.

∴ DNEVNI IZVJE[TAJ O AGRESIJI I TERORIZMUPROTIV REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE, Ured zainformisanje Vlade Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1992.

∴ NACIONALNI SASTAV STANOVNI[TVA, Rezultati poop{tinama i naseljenim mjestima 1991, Statisti~ki bilten, br. 234, Dràvnizavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1993.

∴

POSEBNO IZDANJE O AGRESIJI I TERORIZMUPROTIV REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE, Ured zainformisanje Vlade Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1992.

∴ REPORT OF THE SECRETARY GENERAL PURSUANTTO GENERAL ASSEMBLY RESOLUTION 53/35 (1998.),SREBRENICA REPORT, 15. November 1999, ADVANCE COPYFOR DELEGATIONS. Objavljeno u ediciji: SREBRENICA 1995,knj. 3, Sarajevo 2001, str. 15-284.

∴ REZOLUCIJE VIJE]A SIGURNOSTI UN O BOSNI IHERCEGOVINI, Press centar A R BiH, Sarajevo 1995.

∴ SLU@BENI GLASNIK SRPSKOG NARODA U BOSNI IHERCEGOVINI, Sarajevo 1992.

1141



∴ SLU@BENI LIST REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE,Sarajevo

∴ SLU@BENI LIST SFRJ, Beograd

∴ USTAV SFRJ, USTAVI SOCIJALISTI^KIH REPUBLIKAI POKRAJINA, Beograd 1974.

∴ USTAV SRPSKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE,Slu`beni glasnik srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 16.mart 1992.

∴ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOP[TENARODNOJ ODBRANI, “Slu`beni list SFRJ ”, br. 35, 17.maj 1991.

∴ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OVOJNOJ OBAVEZI, “Slu`beni list SFRJ ”, br. 30, 26. april 1991.

∴ ZAKON O NARODNOJ ODBRANI, Beograd 1974.

∴ ZAKON O OP[TENARODNOJ ODBRANI, u : M.Lepu{ina, ZBIRKA PROPOPISA IZ OBLASTI OP[TENARODNEODBRANE sa obja{njenjima, drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje,Sarajevo 1989.

∴ ZAKON O UNUTRA[NJIM POSLOVIMA, Slu`beni glasnik srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1992.

∴WAR CRIMES IN BOSNIA—HERCEGOVINA, Volume II,April 1993, by Human Rights Watch - RATNI ZLOÎNI U BOSNI

I HERCEGOVINI, Izvje{taji Amnesty Internationala i Helsinki Watcha,Antiratna kampanja Hrvatska, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava,Biblioteka Dokumenti, br. 2, Zagreb 1993.

1142



C. PERIODIKA

(Dnevni, nedjeljni i mjese~ni listovi, ~asopisi, bilteni i izvje{taji)

Aso{ijeted Frans Pres (Assotiated Franss-Press, Francuskanovinska agencija)

Borba, Beograd

Bosna, Sarajevo

âsopis za suvremenu povijest , Zagreb

Danas, Zagreb

Dani, Sarajevo

Feral tribjun, Split

Helsin{ka povelja, Beograd

Hina (Hrvatska informativna novinska agencija), Zagreb

Hrvatski vojnik , Zagreb

Javnost , Sarajevo

Nacional , Zagreb

1143



Narodna armija, Beograd

Narodni list HZ Herceg-Bosna, Mostar

NIN (Nedeljne informativne novine), Beograd

Novosti (Nedelja), Beograd

Oslobo|enje, Sarajevo

Pravna misao, Sarajevo

Profil , Beograd

Prva linija, Sarajevo

Slobodna Bosna, Sarajevo

Va{ington post (Washington Post)

Ve~ernje novosti, Beograd

Vreme, Beograd

1144



II LITERATURA

M. Abazovi}, KADROVSKI RAT ZA BIH (1945. - 1991.),Sarajevo 1994.

F. Ademovi}, JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

∴AGRESIJA NA BOSNU I BORBA ZA NJEN OPSTANAK 1992.-1995. GODINE, Sarajevo 1996.

S. Arnautovi}, IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI ’90.-ANALIZA IZBORNOG PROCESA, Sarajevo 1996.

S. Arnautovi}, KAKO SE BRANILA BOSNA : vojno-politi~kieseji i komentari, Sarajevo 1997.

J. Babi}, PRVI DOKAZI DA JE HRVATSKA VOJSKA BILAAGRESOR U BIH, Nacional , Zagreb, 6. mart 2001.

O. Backovi} - M. Vasi} — A. Vasovi}, KO TO RADO IDE UVOJNIKE. MOBILIZACIJSKA KRIZA - ANALITI^KI PREGLEDMEDIJSKOG IZVJE[TAVANJA, u : RAT U HRVATSKOJ I BOSNII HERCEGOVINI 1991.-1995, uredili B. Maga{ i I. @ani}, Zagreb-Sarajevo 1999.

1145



K. Begi}, BOSNA I HERCEGOVINA OD VANCEOVE MISIJEDO DAYTONSKOG SPORAZUMA (1991. - 1996.), Sarajevo 1997.

A. Beli}, SRPSKA AKADEMIJA NAUKA, u: ENCIKLOPEDIJAJUGOSLAVIJE, sveska 1, Beograd 1995.

K. Bilt, MISIJA MIR , Sarajevo 1998.

S. Biserko, OD JNA DO SRPSKE VOJSKE, u: RATOVI UJUGOSLAVIJI 1991.-1999, Zbornik saop{tenja i diskusije sa Okruglogstola, Beograd, 7.-9. novembar 2001, Beograd 2002.

S. Biserko, PRINUDNI IZLAZAK IZ SENKE, Helsin{ka povelja, br. 60, Beograd, januara 2002.

J. Bobetko, SVE MOJE BITKE, Zagreb 1996.

B. Bogi}evi}, RAT JE PLANIRAN, u : F. Ademovi}, JNABEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

M. Boji}, OSVRT NA POLO@AJ MUSLIMANA — BO[NJAKAU JUGOSLAVIJI, u : STVARANJE I RAZARANJE JUGOSLAVIJE,Zbornik radova sa Okruglog stola Stvaranje i razbijanje avnojevskeJugoslavije, odrànog u Beogradu 5.-7. decembra 1995, Beograd 1996.

M. Boji}, JNA JE RADILA NA RU[ENJU REPUBLIKEBOSNE I HERCEGOVINE, u : F. Ademovi}, JNA BEZNA\E ZLA,Sarajevo 1997.

∴ BOSNA I HERCEGOVINA I BO[NJACI U POLITICI IPRAKSI DR FRANJE TU\MANA, Vije}e Kongresa bo{nja~kihintelektualaca, Sarajevo, marta 1998.

1146



N. Cigar, GENOCIDE IN BOSNIA — THE POLICY OF ETHNICCLEANSING - GENOCID U BOSNI - POLITIKA ETNI^KOG

Î[]ENJA, Sarajevo 1998.

N. Cigar, THE ROLE OF SERBIAN ORIENTALISTS INJUSTIFICATION OF GENOCIDE AGAINS MUSLIMS OF THEBALKANS - ULOGA SRPSKIH ORIJENTALISTA U OPRAVDANJUGENOCIDA NAD MUSLIMANIMA BALKANA, Sarajevo 1998.

V. Cimerman (W. Zimmermann), ORIGINS OF A CATASTROPHEYUGOSLAVIA AND ITS DESTROYERS - IZVORI JEDNEKATASTROFE, Zagreb 1997.

S. êki}, AGRESIJA NA BOSNU I GENOCID NADBO[NJACIMA 1991.-1993, Sarajevo 1994.

S. êki}, HISTORIJA GENOCIDA NAD BO[NJACIMA,Sarajevo 1997.

S. êki} - M. Kreso — B. Maci}, GENOCID U SREBRENICI,

“SIGURNOJ ZONI” UJEDINJENIH NACIJA, JULA 1995,Sarajevo 2000.

S. êki}, AGRESIJA NA BOSNU I GENOCID NADBO[NJACIMA 1991.-1995, u : RATOVI U JUGOSLAVIJI 1991.-1999, Zbornik saop{tenja i diskusije sa Okruglog stola, Beograd 7.- 9.novembar 2001, Beograd 2002.

M. ûli}, TU\MAN - ANATOMIJA NEPROSVIJE]ENOG

APSOLUTIZMA, Split 1999.

I. Dautba{i}, AGRESORSKO FORMIRANJE KOLABO-RACIONISTI^KIH TVOREVINA I DJELOVANJE USTAVNOG

1147



SUDA BOSNE I HERCEGOVINE NA NJIHOVOM UKIDANJU,u : AGRESIJA NA BOSNU I BORBA ZA NJEN OPSTANAK 1992.-

1995. GODINE, Sarajevo 1996.

R. Deli}, NASTANAK, RAZVOJ I ULOGA ARMIJEREPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE (rukopis doktorskedisertacije), Fakultet politi~kih nauka, Sarajevo 2002.

J. Divjak, JEDINSTVENI U OCENI GLAVNIH KRIVACAZA RAT u : F. Ademovi}, JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

D. Domazet-Lo{o, ULOGA JNA KAO IMPERIJALNE SILEU BOSANSKO-HERCEGOVA^KOM RATU, Hrvatski vojnik ,Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Zagreb velja~a 1988.

D. Domazet-Lo{o, KAKO JE PRIPREMANA AGRESIJANA HRVATSKU ILI PREOBLIKOVANJE JNA U SRPSKUIMPERIJALNU SILU, Hrvatski vojnik , Ministarstvo obrane RepublikeHrvatske, Zagreb kolovoz 1997.

I. Dolni~ar, ZAÊTNICI RATNE TRAGEDIJE, u : F.

Ademovi}, JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

N. Durakovi}, PROKLETSTVO MUSLIMANA, Sarajevo 1993.

R. Dizdarevi}, IZDAJA VOJNOG VRHA, u : F. Ademovi},JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

R. Dizdarevi}, OD SMRTI TITA DO SMRTI JUGOSLAVIJE,Sarajevo 2000.

A. Dùbo, VOJNA SILA U SUNOVRATU ZLOÎNA, u : F.Ademovi}, JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

1148



S. \uki}, ON, ONA I MI, Beograd 1997.

H. Efendi}, KO JE BRANIO BOSNU, Sarajevo 1998.

∴ ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVIJE, sv. 1, Beograd 1995.

∴ ETNI^KO I[]ENJE — GENOCID ZA VELIKU SRBIJU,Dokumentacija Dru{tva za ugroène narode, priredio Tilman Zülch,Sarajevo 1996.

M. Filipovi}, BOSNA I HERCEGOVINA, najva`nije geografske,demografske, historijske, kulturne i politi~ke ~injenice, Sarajevo1997.

D. Gaji}-Gli{i}, SRPSKA VOJSKA, Beograd 1992.

∴ GENOCID U BOSNI I HERCEGOVINI 1991.-1995,Zbornik radova Me|unarodnog kongresa za dokumentaciju genocidau Bosni i Hercegovini, odrànog u Bonu od 31. avgusta do 4.

septembra 1995. godine, Sarajevo 1997.

∴ GENOCID U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI1992. GODINE, Pravna misao, Sarajevo maj-avgust 1992.

∴ GEOGRAFSKI ATLAS BOSNE I HERCEGOVINE,Geodetski zavod Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1998.

M. Hadì}, ARMIJSKA UPOTREBA TRAUMA, u : SRPSKASTRANA RATA — TRAUMA I KATARZA U ISTORIJSKOMPAM]ENJU, Beograd 1996.

1149



M. Hadì}, ARMIJSKA UPOTREBA TRAUMA, u : F. Ademovi},JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

M. Hadìjahi}, POSEBNOST BOSNE I HERCEGOVINE ISTRADANJA MUSLIMANA, Sarajevo 1991.

S. Halilovi}, LUKAVA STRATEGIJA, Sarajevo 1997.

H. Hamur - E. Avdi}, ZLOÎNI U BOSANSKOM PETROVCU(rukopis), Zenica 1993.

F. He}o, ULOGA JUGOSLOVENSKE NARODNE ARMIJEU AGRESIJI NA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU (rukopismagistarskog rada), Fakultet politi~kih nauka, Sarajevo 2000.

M. Hero, PROZOR 1992.-1995, Hronika zlo~ina, Sarajevo 2003.

R. Holbruk, ZAVR[ITI RAT, Sarajevo 1998.

O. Ibrahimagi}, POLITI^KI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE,knj. 1, ud`benik sa hrestomatijom, Sarajevo 1999.

M. In|i}, TERITORIJALNA ODBRANA SOCIJALISTI^KEREPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE, Sarajevo 1989.

M. Jeli}, SVI MORAMO INITI VI[E, u : TRI GODINE VOJNEPOLICIJE, Uprava Vojne policije MO HR HB, Ljubu{ki 1995.

B. Jovi}, KNJIGA O MILO[EVI]U, Beograd 2001.

B. Jovi}, POSLEDNJI DANI SFRJ, drugo dopunjeno izdanje,Kragujevac 1996.

1150



V. Kadijevi}, MOJE VI\ENJE RASPADA — VOJSKA BEZDR@AVE, Beograd 1993.

J. Kadri}, BR^KO - GENOCID I SVJEDOÊNJA, Sarajevo1998.

V. Karaveli}, POLITI^KO—VOJNE PRIPREME AGRESIJENA BOSNU I HERCEGOVINU I NJENO IZVO\ENJE NAPROSTORU SJEVEROISTO^NE BOSNE (rukopis magistarskograda), Sarajevo 2002.

M. Kreso, ÎNJENICE KOJE UKAZUJU NA AGRESIJUNA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU OD STRANESAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE I NJENIH POMAGAÂ(rukopis), Sarajevo 1993.

M. Kreso, AGRESIJA NA REPUBLIKU BOSNU IHERCEGOVINU — AMBIJENT POÎNJENOG GENOCIDA, u :GENOCID U BOSNI I HERCEGOVINI 1991.—1995, Zbornik radovaMe|unarodnog kongresa za dokumentaciju genocida u Bosni iHercegovini, odrànog u Bonu od 31. avgusta do 4. septembra 1995.godine, Sarajevo 1997.

A. Lukeì}, KRVAVA BESPU]A JNA, u : F. Ademovi}, JNABEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

P. Ljubi~i}, I BORBENA POSTROJBA I POLICIJA, u : TRIGODINE VOJNE POLICIJE, Uprava Vojne policije MO HR HB,Ljubu{ki 1995.

B. Maci}, ZLOÎNI PROTIV MIRA, Sarajevo 2001.

N. Major, RASPAD DRUGE JUGOSLAVIJE, u : RATOVI UJUGOSLAVIJI 1991.-1999, Zbornik saop{tenja i diskusije saOkruglog stola, Beograd 7.-9. novembar 2001, Beograd 2002.

1151



B. Mamula, SLUÂJ JUGOSLAVIJA, Podgorica 2000.

B. Mamula, UZROCI I POSLJEDICE RATOVA UJUGOSLAVIJI 1991.-2001, u : RATOVI U JUGOSLAVIJI 1991.-1999, Zbornik saop{tenja i diskusija sa Okruglog stola, Beograd, 7.-9.novembar 2001, Beograd 2002.

D. Marijan, JUGOSLOVENSKA NARODNA ARMIJA UAGRESIJI NA REPUBLIKU HRVATSKU 1990.-1992. GODINE,âsopis za suvremenu povijest , br. 2, Hrvatski institut za povijest,Zagreb 2001.

D. Marijan, ORU@ANE SNAGE SFRJ U IZVANREDNIMPRILIKAMA, âsopis za suvremenu povijest , br. 2, Hrvatski institutza povijest, Zagreb 2002.

S. Mesi}, KAKO JE SRU[ENA JUGOSLAVIJA : POLITI^KIMEMOARI, Zagreb 1994.

S. Mesi}, PUT U RAT, u : RAT U HRVATSKOJ I BOSNI I

HERCEGOVINI 1991.-1995, uredili B. Maga{ i I. @ani}, Zagreb — Sarajevo 1999.

M. Mini}, DOGOVORI U KARA\OR\EVU O PODELIBOSNE I HERCEGOVINE, Sarajevo 1998.

M. Mini}, RATOVI U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI1991.-1995, Sarajevo — Minhen - Novi Sad - Zagreb 2002.

E. Mura~evi}, UBIJENE I NESTALE @RTVE ZLOÎNA UVOGO[]I 1992.-1995, Sarajevo 2001.

1152



S. Omeragi}, DOGOVORENI RAT, Sarajevo 2000.

S. Oro, O ULOZI SPOLJNOG I UNUTRA[NJEG FAKTORAU RAZBIJANJU SOCIJALISTI^KE FEDERATIVNE REPUBLIKEJUGOSLAVIJE, u : STVARANJE I RAZARANJE JUGOSLAVIJE,Zbornik radova sa Okruglog stola STVARANJE I RAZBIJANJEJUGOSLAVIJE, Beograd 5.-7. decembar, Beograd 1996.

S. Oro, VOJNI VRH IZMISLIO SPOLJNU OPASNOST, u:F. Ademovi}, JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

S. Oro, O ULOZI VLADARSKIH TE@NJI U YU RATOVIMA1991.—2001. GODINE, u : RATOVI U JUGOSLAVIJI 1991.—1999,Zbornik saop{tenja i diskusija sa Okruglog stola, Beograd 7.—9.novembar 2001, Beograd 2002.

∴ ORU@ANE SNAGE JUGOSLAVIJE 1941.-1948, Beograd1982.

@. Papi}, BOSNA I BALKAN, Sarajevo 2002.

D`. Pa{i}, ZEMLJA IZME\U ISTOKA I ZAPADA, Tuzla1996.

N. Pa{i} - R. Ratkovi} - B. [padijer, PLAVA KNJIGA, Beograd1977.

S. Poto~ar, UROTA GENERAL[TABA PROTIV NARODA,u : F. Ademovi}, JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

F. Primorac, DOGRA\IVATI POSTIGNUTI STUPANJOSPOSOBLJENOSTI, u : TRI GODINE VOJNE POLICIJE, UpravaVojne policije MO HR HB, Ljubu{ki 1995.

1153



D. Pu{onji}, POSLJEDNJI “TALAC” JUGOSLAVIJE,BOSNA I HERCEGOVINA OGLEDALO RAZUMA, Beograd 1992.

I. Radakovi}, BESMISLENA YU RATOVANJA, Beograd 1997.

I. Radakovi}, KADIJEVI] SKRIVA ISTINU, u : F. Ademovi},JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

∴RAT U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI 1991.-1995, uredili B. Maga{ i I. @ani}, Zagreb - Sarajevo 1999.

∴ RATOVI U JUGOSLAVIJI 1991.-1999, Zbornik saop{tenjai diskusije sa Okruglog stola, Beograd 7.- 9. novembar 2001, Beograd2002.

E. Redì}, STO GODINA MUSLIMANSKE POLITIKE UTEZAMA I KONTROVERZAMA ISTORIJSKE NAUKE,Sarajevo 2000.

C. Ribi~i~, GENEZA JEDNE ZABLUDE, Ustavnopravnaanaliza formiranja i djelovanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, Zagreb — Sarajevo - Idrija 2000.

K. Rotim, ODBRANA HERCEG-BOSNE, knj. 1, [iroki Brijeg1997. i knj. 2, [iroki brijeg 1998.

S. Salki} - S. Ahmi}, STRADANJE MUSLIMANA IISTRA@IVANJE RATNIH ZLOÎNA NA PODRU^JU OP[TINEVITEZ (rukopis), Zenica 1993.

M. Seferovi}, PREBOLI ZLA, Zagreb 2001.

1154



L. Silber - A. Litl, SMRT JUGOSLAVIJE, Beograd 1996.

I. Stamboli}, PUT U BESPU]E, Beograd 1995.

I. Stamboli}, UDARNA PESNICA VELIKOSRPSKOGNACIONALIZMA, u : F. Ademovi}, JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo1997.

∴ STRATEGIJA ORU@ANE BORBE, Beograd 1983.

∴ STRATEGIJA OP[TENARODNE ODBRANE I DRU[TVENESAMOZA[TITE SFRJ, Beograd 1987.

Z. Suljevi}, POLITI^KO-VOJNA SITUACIJA UOÎ AGRESIJENA BOSNU I HERCEGOVINU (rukopis), Sarajevo.

Z. Suljevi}, VOJNA STRATEGIJA UOÎ AGRESIJE NAREPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU (rukopis), Ministarstvoodbrane Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1999.

D`. [arac, SUROVA STRATEGIJA NASILJA, u : F. Ademovi},JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

H. [arini}, SVI MOJI TAJNI PREGOVORI SA SLOBODANOMMILO[EVI]EM, Zagreb 1999.

S. [iber, PREVARE, ZABLUDE, ISTINA — Ratni dnevnik 1993, knj. 2, Sarajevo 2001.

@. [iljeg, MJESTO I ULOGA VOJNE POLICIJE OS HR HB, u : TRI GODINE VOJNE POLICIJE, Uprava Vojne policije MOHR HB, Ljubu{ki 1995.

1155



M. [pegelj, PRVA FAZA RATA 1990.-1992. : PRIPREMAJNA ZA AGRESIJU I HRVATSKI OBRAMBENI PLANOVI, u :

RAT U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI 1991.-1995, Zagreb- Sarajevo 1999.

M. [pegelj, SJE]ANJA VOJNIKA, Zagreb 2001.

Z. Tomac, TKO JE UBIO BOSNU ?, 2. dio, Zagreb 1994.

M. Tomani}, SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ,Beograd 2001.

∴ TRI GODINE VOJNE POLICIJE, Uprava vojne policijeMO HR HB, Ljubu{ki 1995.

F. Tu|man, NACIONALNO PITANJE U SUVREMENOJEVROPI, Zagreb 1990.

A. Tus, RAT U SLOVENIJI I HRVATSKOJ DO SARAJEVSKOGPRIMIRJA, u : RAT U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI1991.-1995, Zagreb - Sarajevo 1999.

M. Vasi} — F. [varm, ZADAH ZLOÎNA — SRPSKE PARAVOJNEFORMACIJE 1990.-2000, u : RATOVI U JUGOSLAVIJI 1991.-1999, Zbornik saop{tenja i diskusija sa Okruglog stola, Beograd, 7.-9.novembar 2001, Beograd 2002.

J. Vejinovi}, BARBARSKA DESTRUKCIJA, u : F. Ademovi},JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

I. Veselinovi}, JNA U MINULOM RATU, u : F. Ademovi},JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

1156



∴ VRIJEME BE[Â[]A, Zbornik radova GENOCID NADBO[NJACIMA KRAJEM DVADESETOG STOLJE]A, Zenica 1994.

B. Vuleti}, INSTRUMENT DEMOKRATSKOG SUSTAVA, u :F. Ademovi}, JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

∴ ZLOÎNI NAD BO[NJACIMA U SREBRENICI ZAVRIJEME AGRESIJE NA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU1991.-1995, Dokumenti i svjedo~enja, priredili S. eki} i dr., Sarajevo1999.

∴ ZLOÎNI U VRBANJI JULA 1993, Sarajevo 2001.

V. @arkovi}, NACIONALIZAM I SLOM JUGOSLAVIJE, u :STVARANJE I RAZARANJE JUGOSLAVIJE, Zbornik radova saOkruglog stola STVARANJE I RAZBIJANJE JUGOSLAVIJE,Beograd, 5.-7. decembar, Beograd 1996.

V. @arkovi}, ZAOKRU@ENJE SRPSKIH ZEMALJA, u : F.Ademovi}, JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997.

V. @arkovi}, SAVEZ KOMUNISTA JUGOSLAVIJE UVRTLOGU KRIZE, u : RATOVI U JUGOSLAVIJI 1991.-1999,Zbornik saop{tenja i diskusije sa Okruglog stola, Beograd 7.-9. novembar 2001, Beograd 2002.

1157





S K R A ] E N I C E





S K R A ] E N I C E

“A” - Klasifikacija jedinice JNA (popunjene 90-100%

ljudstvom i 100% naoruànjem i opremom)

ABH - Atomsko-biolo{ko, hemijsko (oru`je, slu`ba,

sredstva itd.)

ABHO - Atomsko-biolo{ko-hemijska odbrana

AF - armijski fond

AFP - Asociated Franss Press (Aso{ieted frans pres)

- Francuska novinska agencija

AVL - aktivna vojna lica

AVNOJ - Antifa{isti~ko vije}e narodnog oslobo|enjaJugoslavije

AVS - Aktivne vojne starje{ine

“B” - Klasifikacija jedinice JNA (popunjene 30-50%

ljudstvom i 100% naoruànjem i opremom)

bb - brdski bataljon

b/d - borbena dejstva

b/g - borbena gotovost

b/k - borbeni kompletBOV - borbeno oklopno vozilo

BST - bestrzajni top

1161



CIA - Central Intelligence Agency (Centralna

obavje{tajna slu`ba SAD)

CJB - Centar javne bezbjednostiCK - Centralni komitet

CK SK - Centralni komitet saveza komunista

CK SKJ - Centralni komitet saveza komunista Jugoslavije

DFJ - Demokratska Federativna Jugoslavija

DIV - diverzantski vod

DO - Dru{tvena organizacija

DP - dru{tveno preduze}e

DPO - Dru{tveno-politi~ka organizacija

DPZ - Dru{tveno politi~ka zajednica

“D[K ” - vrsta protivavionskog mitraljeza 12,7 mm

sovjetske proizvodnje

DT - Dràvna tajna

EUMM - European Union Monitoring Mission

(Posmatra~ka misija Evropske zajednice)

EUPM - EUROPEAN UNION POLICE MISSION

(Policijska misija Evropske unije)

EZ - Evropska zajednica

FHP - Fond za humanitarno pravo

FNRJ - Federativna Narodna Republika Jugoslavija

Gmtbr - Gardijska motorizovana brigada

G[ OS SFRJ - General{tab Oruànih snaga Socijalisti~ke

Federativne Republike JugoslavijeG[ VJ - General{tab Vojske Jugoslavije (Vojske SRJ)

G[ VRS - Glavni {tab Vojske Republike Srpske (Vojska

Srpske republike Bosne i Hercegovine)

1162



Gr[TO - Gradski {tab Teritorijalne odbraneGS HVO - Glavni stoèr Hrvatskog vije}a obrane

HDZ - Hrvatska demokratska zajednicaHINA - Hrvatska informativna novinska agencijaHOS - Hrvatske obrambene snageHR HB - Hrvatska republika Herceg-BosnaHRD - Hrvatski dinar HRSS - Hrvatska republikanska selja~ka strankaHRZ - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (Zrakoplovstvo

Republike Hrvatske)

HSS - Hrvatska selja~ka strankaHVU - Hrvatsko vojno u~ili{teHZ HB - Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

i tsl. - i tome sli~noICTY - International Criminal Tribunal for Former Yugoslavia

(Me|unarodni sud za krivi~no gonjenje osobaodgovornih za te{ka kr{enja me|unarodnoghumanitarnog prava po~injenih na teritoriji

biv{e Jugoslavije od 1. januara 1991. u Hagu)IKM - Istureno komandno mjestoIn`. puk - inìnjerijski puk IZM - Izmje{teno zapovjedno (komandno) mjesto

JIH - jugoisto~na HercegovinaJNA - Jugoslovenska narodna armijaJRM - Jugoslovenska ratna mornarica

K - Korpusk-de - komandeKEBS - Konferencija o evropskoj bezbjednosti i saradnji

(vidi: KESS)

1163



KESS - Konferencija o evropskoj sigurnosti i suradnji

(vidi: KEBS)

KGB - Komitet gosudarstvennoe bezopasnosti

(Komitet dràvne bezbjednosti SSSR-a)

KK - kraji{ki korpus

KOS - Kontraobavje{tajna slu`ba

KoV - Kopnena vojska

KPD - Kazneno popravni dom

LARD - laki artiljerijski divizion

lpbr - laka pje{adijska brigada

MAD - motorizovani artiljerijski divizion

mes - minsko-eksplozivna sredstva

MO - Ministarstvo odbrane/obrane

MO HR HB - Ministarstvo obrane Hrvatske Republike

Herceg-Bosna

MORH - Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

MPS - Moralno politi~ko stanje

mR - materijalne rezervemS - materijalna sredstva

MTS - materijalno tehni~ka sredstva

MUP - Ministarstvo unutra{njih poslova

m/v - motorno vozilo

MZ - Mjesna zajednica

N. - Naredba

NATO - North Atlantic Treaty Organisation (Sjeverno

atlantski pakt)

NDH - Nezavisna Dràva Hrvatska

NO - narodna odbrana

1164



NOB - Narodno oslobodila~ka borba

NOR - Narodnooslobodila~ki rat

NOV - Narodnoslobodila~ka vojska

N[ - na~elnik {taba

NVO - naoruànje i vojna oprema

o. g. - ove godine

OG - operativna grupa

OK - Op{tinska konferencija

okb - oklopni bataljon

OK SSRNJ - Op{tinska konferencija Socijalisti~kog savezaradnog naroda Jugoslavije

Ok[TO - Okru`ni {tab Teritorijalne odbrane

OM - oklopno-mehanizovano

OMJ - Oklopno mehanizovane jedinice

ONO i DSZ - Op{tenarodna odbrana i dru{tvena samoza{tita

ONP - operativno nsatvni poslovi

OOUR - Osnovna organizacija udruènog rada

Op[TO - Op{tinski {tab Teritorijalne odbrane

ORg MOB - Organ za mobilizacijuOS - Oruàne snage

OSCE - Organisation for Security and Cooperation in Europe(Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi)

Osr - Odjeljenje srednjeg remonta

OUN - Organizacija ujedinjenih nacija

OUR - Organizacija udruènog rada

OZ - Operativna zona

P SFRJ - Predsjedni{tvo Socijalisti~ke FederativneRepublike Jugoslavije

P.P.N. - postrojba za posebne namjene

1165



partbr - partizanska brigada

partd - partizanska divizija

PAT - Protivavionski top

pbr - pje{adijska brigada

PkPo - pomo}nik komandanta za pozadinu

PO - protivoklopni

PoB - Pozadinska baza

POB - protivoklopna borba

POG - Protivoklopna grupa

POJ - Partizanski odredi Jugoslavije

PoOb - Pozadinsko obezbje|enjePOV - Protiv-oklopni vod

POVRS - protivoklopni vo|eni raketni sistem/sredstva

PP - protivpje{adijska (borba,mina i sl.)

PPP - personalni i pravni poslovi

PRAMOS - Pravilo o mobilizaciji oruànih snaga (SFRJ)

PU - Policijska uprava

PZO - protiv zra~na odbrana

PZT - Privremeno zauzeta teritorija

“R” - Klasifikacija jedinice JNA (popunjene 100%

ljudstvom iz rezervnog sastava i 100%

naoruànjem i opremom)

r/d - rezervni dijelovi

RI - Radio izvi|anje

RiK - Rukovo|enje i komandovanje

RJ - Ratna jedinica

RK SSO - Republi~ka konferencija Saveza socijalisti~ke

omladine

RK SSRN - Republi~ka konferencija Socijalisti~kog saveza

radnog naroda

1166



RKM - Rezervno komandno mjesto

RMR - Ratne materijalne rezerve

RO PTT - Radna organizacija po{ta, telegraf, telefon

RO - Radna organizacija

RRPSt - Radio-relejna prislu{na stanica

R[TO - Republi~ki {tab Teritorijalne odbrane

RTS - Radio Televizija Srbije

RV i PVO - Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdu{na odbrana

SAD - Sjedinjene Ameri~ke Dràve

SANU - Srpska akademija nauka i umjetnostiSAO - Srpska autonomna oblast

SAP - Socijalisti~ka autonomna pokrajina

sd/o - suhi dnevni obrok

SDA - Stranka demokratske akcije

SDK - Slu`ba dru{tvenog knjigovodstva

SDP - Socijaldemokratska partija

SDS - Srpska demokratska stranka

SFRJ - Socijalisti~ka Federativna Republika Jugoslavija

SIS - Sigurnosno-informativna slu`ba (RepublikeHrvatske)

SIV - Savezno izvr{no vije}e

SK — PJ - Savez komunista — Pokret za Jugoslaviju

SKJ - Savez komunista Jugoslavije

slob - Sredi{nja logisti~ka baza

SNO - Srpska narodna odbrana

SNO - Sekretarijat narodne odbrane

SnU - Sanitetska uprava

SO - Skup{tina op{tine

SPC - Srpska pravoslavna crkva

SPO - Srpski pokret obnove

1167



SPS - Socijalisti~ka partija Srbije

SR BiH - Socijalisti~ka Republika Bosna i Hercegovina

SR - Socijalisti~ka republika

SRJ - Savezna Republika Jugoslavija

SRNj - Savezna Republika Njema~ka

SRS - Srpska radikalna stranka

SRT - sredstva ratne tehnike

SS - Savez sindikata

SSIP - Savezni sekretarijat inostranih poslova

SSNO - Savezni sekretarijat narodne odbrane

SSSR - Savez Sovjetskih Socijalisti~kih RepublikaSSRNJ - Socijalisti~ki savez radnog naroda Jugoslavije

SSUP - Savezni sekretarijat unutra{njih poslova

SUBNOAR - Savez udruènja boraca narodnooslobodila~kog

antifa{isti~kog rata

SUBNOR - Savez udruènja boraca narodnooslobodila~kog rata

SUP - Sekretarijat unutra{njih poslova

SUV - sistem za upravljanje vatrom

s/z - sjevero-zapad (Ispraviti u tekstu)

[TO - [tab teritorijalne odbrane

TAS - Tvornica automobila Sarajevo

TG - Takti~ka grupa

TMS - tehni~ko materijalna sredstva

TO - Teritorijalna odbrana

TOC - Tehni~ko operativni centar

TRD - Tvornica rezervnih dijelova

TRZ - Tehni~ko-remontni zavod

TSB - Tehni~ko-snabdjeva~ka baza

TSr - Tehni~ko sredstvo

1168



UKS - Udruènje knjièvnika Srbije

UNHCR - United Nations High Commision/Commesariat

/Comesar for Refugies (Visoka komisija/ komesarijat/

komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice)

UNIS - Ujedinjena namjenska industrija Sarajevo

UNPA - United Nations Peace Area (Pacifizirane zone

Ujedinjenih nacija)

UNPROFOR - United Nations Protection Forces (Za{titne snage

Ujedinjenih nacija na rati{tu u Jugoslaviji, od

31.03.1995. godine samo u Bosni i Hercegovini)

UTVA - marka klipnog aviona Utva

VB - Vazduhoplovna baza

VES (ves) - vojno-evidenciona specijalnost

VMA - Vojnomedicinska akademija

VO - Vojna oblast

v/o - vojni obveznik

VOJIN - Vazdu{ne obavje{tavanje, javljanje i navo|enje

VOS - Vojno-obavje{tajna slu`ba

VtmS - Veterinarska materijalna sredstvaVtU - Veterinarska uprava

VZ - Vazduhoplovni zavod

YU - Jugoslavija

ZNG - Zbor narodne garde

ZP - Zborno podru~je

1169





R E G I S T A R

LI^NIH IMENA





A

Abdi}, Fikret: 889, 943.

Abramovi}, Zdravko: 882.

A}imovi}, Milan: 608.

Adamovi}, Milovan: 615.

Adì}, Mila Blagoje: 36, 53, 63, 71, 77, 85, 122, 123, 126, 152, 161, 165,166, 209, 241, 243, 247, 250, 251, 257, 263, 282, 283, 294, 303, 307, 309, 317,328, 329, 334, 335, 336, 339, 340, 344, 353, 354, 355, 356, 359, 371, 373,378, 380, 382, 383, 394, 400, 405, 406, 413, 419, 421, 431, 434, 435, 437,441, 459, 467, 472, 494, 579, 590, 625, 626, 627, 636, 662, 693, 699, 707, 709,710, 711, 727, 728, 730, 734, 773, 775,797, 798, 801, 824, 838, 839, 886.

Adì}, Ratko: 604, 607, 825, 897, 902.

Agoti}, Imre: 421, 943, 1078, 1079.

Ajanovi}, Irfan: 336, 368, 376.

Akmadì}, Mile: 1036.

Aksentijevi}, Milan: 166, 394, 692.Aleksi}, Milovan: 588.

Aleksi}, Risto: 587.

Aleksi}, Slavko: 882, 884, 902.

Alibegovi}, Ibrahim: 153.

Alimpi}, Pero-Perko: 590, 823, 824.

Amfilohije, mitropolit crnogorsko-primorski. Vidi: Radovi} Risto.

Amstrong, Alberta Anton (Armstrong — Albert - Anthony): 1059.

Anan, Kofi (Kofi Annan): 1132.Andabak , Ivan: 1001, 1039.

Andabak , Zdravko: 990, 991, 1002.

Anderson, Dejvid (David John — Anderson): 1059.

1173



Andri}, Ivica: 1028.

Andri}, Bla`: 1046, 1048, 1054.

Andri}, Miro: 1046, 1047, 1048, 1054, 1071.

Andreoti, \ulio (Giulio Andreotti): 361.

Andì}, Milenko: 703.

Andì}, Radoslav: 714.

An|eli}, Milenko: 616.

Antelj, Boro: 903.

Anti}, Boìdar: 551, 621.

Apica, Ivan: 1057.

Arapovi}, Zlatan: 1077.Artemije, vladika kosovsko-prizrenski. Vidi: Radosavljevi}, Marko.

Arsenovi}, \or|e: 502.

Arsi}, Dragomir: 926.

Arsovski, Mitar: 164.

Atanasije, episkop hercegova~ko-zahumski. Vidi: Jefti}, Zoran.

Atanasovski, Dragan: 60, 377.

Avdovi}, Senad: 1029.

Avram, Vlado: 535.Avramov, Smilja: 943, 944.

Avramovi}, Velisava @ivota: 47, 66, 152, 166, 345, 353, 381, 693.

Azinovi}, Davor: 1029.

Azinovi}, Joze Ilija: 1110.

B

Babi}, Jasna: 1038.

Babi}, Milan: 257, 494.

Babi}, Mile: 164, 592, 827.

1174



Babi}, Zdravko: 1081.

Ba}anovi}, Nenad: 587, 829.

Badinter, Robert (Robert Badenteur): 444, 547, 548.

Bagari}, Ante: 962, 1080.

Bagari}, Drago: 1100.

Bagari}, Jozo: 1028.

Baj~eti}, Milo{: 92, 97, 98, 99, 100, 102, 129, 130, 141, 774, 775.

Baji}, Ljubomir: 165, 345, 359, 420, 664.

Baji}, Milo{: 664, 692.

Baji}, Tomislav: 1020.

Baji}, Slavko: 828.Bajramovi}, Sejdo: 86, 159, 167, 318, 335, 336, 348, 352, 365, 370,

410, 416, 426, 432, 440, 446, 694.

Baka~, Goran: 1028.

Bakari}, Vladimir: 43

Baki}, Branislav: 882.

Bako~evi}, Aleksandar: 434, 435.

Bakovi}, Ivan: 1105.

Balaban, David: 551.

Banduka, Neboj{a: 608.

Banduka, Ne|o - Pededa: 608.

Banjac, Jovo: 569.

Baro{, Milo{: 166, 774, 775.

Barbir, Danijela Kristof (Cristophe Daniel Barbier): 1059.

Bando, Sigmund Markus (Markus Sigmund Bardo): 1059.

Bartula, Manojla Jovan: 604, 605, 606, 741, 821, 858.

Bartulovi}, Ante: 986, 987, 988.

Barun, Pere Damir: 1113.Baru{i}, Boè Dalibor: 1025.

Basara, Branko: 539, 569, 614.

1175



Ba{i}, Draèn: 1029.

Ba{i}, Milan: 613.

Bartecko, Roland (Roland Bartetzko): 1057.

Batalija, Goran: 1102, 1103.

Batini}, Slobodan: 586, 598.

Batlak , Nijaz. Vidi: Mate [arlija - Daidà: 974, 975, 994, 995, 996.

Bav~ar, Igor: 348.

Beata, Miodrag: 593.

Be}kovi}, Matija: 207, 208, 219, 478, 563.

Beganovi}, @eljko: 542.

Begi}, Franje Ivan: 1113.Begi}, Kasim: 514.

Bejker, Dèms (James Beker): 260, 336, 339.

Bek~i}, Radoje: 615.

Beli}, Aleksandar: 177.

Belojica, Ranko: 707.

Belo{evi}, Slavoljub: 616, 823, 824.

Beljo, Anto: 1107.

Ben~i}, Rikard: 1083.Beneta, Ivan: 992.

Beronja, Milan: 597, 598.

Bestaljko, @eljko: 1088.

Bijelica, Radmilo: 608.

Bilanac, Savo: 602.

Bilandì}, Du{an: 943, 944.

Bilandìja, Drago: 1098.

Bilanovi}, Vlado: 613.

Bilt, Karl (Carl Bildt): 941.

Belo{evi}, Slavoljub: 590.

Blagojevi}, Mirko: 882.

1176



Blagojevi}, Savo: 601, 602.

Blagojevi}, Stojan: 601.

Blagojevi}, Vu~ko: 602.

Bla{ki}, Tihomir: 960, 973, 1016, 1018, 1021, 1044, 1062, 1063, 1070,1071, 1072, 1098, 1099, 1110.

Blaèvi}, Mirko: 1028.

Boban, Mate: 567, 944, 945, 946, 947, 953, 955, 957, 958, 959, 960,961, 965, 972, 973, 974, 983, 984, 998, 999, 1000, 1004, 1044, 1071.

Bobetko, Janko: 943, 976, 979, 980, 981, 982, 983, 984, 985, 986,987, 988, 989, 990, 991, 992, 996, 997, 998, 999, 1000, 1001, 1002, 1023,1024, 1026, 1027, 1028, 1030, 1032, 1033, 1036, 1046, 1047, 1050, 1059,

1065, 1067, 1068, 1069, 1076, 1077, 1078, 1079, 1083, 1109.Bo}inov, Dragoljub: 164.

Bodru{i}, Ivica: 1091, 1100, 1106.

Bogdanovi}, Radmilo: 255, 514, 878, 886.

Bogi}evi}, Bogi}: 248, 252, 255, 261, 297, 301, 304, 305, 312, 335,337, 359, 368, 370, 375, 376, 410, 411, 413, 414, 416, 677.

Bogi}evi}, Ranko: 592.

Bojat, Rajko: 541.

Bojevi}, Mi{o: 810.

Bojovi}, Veljko: 810.Boljkovac, Josip: 264, 282.

Boras, Franjo: 946.

Boras, Ivan: 1029.

Bor~evi}, Andrija: 442.

Bori}, Grujo: 643, 692, 704, 820, 848.

Borov~anin, Milan: 541.

Borov~anin, Ljubi{a: 890.

Borozan, Stevo: 551.Bosanac, Veljko: 598.

Bosilj~i}, Ljubo: 505, 509, 590.

Bosni}, Ne|o: 808, 826.

1177



Bostandì}, Ibrahim: 1029.

Bo{kovi}, Bogdan: 594.

Bo{kovi}, Joze Ivica: 994.

Bo{kovi}, Jozo: 994.

Bo{kovi}, Luce: 994.

Bo{kovi}, Nedeljko: 167, 694.

Bo{njak , Ivana @eljko: 1114.

Boòvi}, Boìdar: 164.

Boòvi}, Radoman: 269, 619, 621, 746, 873.

bra}a Radi} (vidi: Radi}, Stjepan i Pavle): 935.

Bradonji}, Jovica: 591.Brajkovi}, Jure: 1056.

Brajkovi}, Zvonko: 962, 1080.

Brati}, Mladen: 347.

Br|anin, Radoslav: 491, 512, 805, 838.

Brekalo, Vjekoslav: 1029.

Breljak , Franjo: 1098.

Briga, Nikola: 827.

Brki}, Blago: 1100.Brnada, Ivo: 961.

Brodin, Frenka Mikael (Mikael Frank Brodin): 1059.

Brovet, Stane: 36, 63, 77, 85, 152, 164, 209, 241, 247, 250, 251, 263,272, 299, 303, 310, 317, 348, 354, 359, 365, 370, 374, 375, 396, 399, 402, 403,413, 584.

Broz, Josip — Tito: 35, 36, 37, 39, 43, 44, 45, 46, 47, 71, 72, 73, 87,90, 152, 153, 161, 176, 185, 194, 195, 214, 221, 236, 263, 313, 559, 560.

Bubalo, Jovica: 590.

Bu~ar, Franc: 359.

Bu~i}, êdo: 613.

Bu}in, Nenad: 240, 248, 261, 297, 302, 304, 308, 309, 316, 317, 318, 335.

Budimirovi}, Bo{ko: 197.

1178



Buha, Aleksa: 562, 563, 571, 572, 620.

Bukurica, Predrag: 619.

Bulatovi}, Kosta: 197.

Bulatovi}, Momir: 189, 295, 297, 334, 339, 340, 383, 386, 400, 411,417, 418, 419, 421, 425, 426, 427, 429, 430, 434, 435, 436, 438, 458, 472,571, 572, 580, 581, 786, 837.

Bulatovi}, Pavle: 571, 572.

Bulatovi}, Radomir: 563, 594.

Bulovi}, Mirko (Irinej, episkop ba~ki): 219, 228, 571, 572, 781.

Bun~i}, Simeon: 79, 239.

Buni{i}, Boris: 456.

Bura, Franjo: 1029.

Burek , @eljko: 1028.

Burilovi}, Ante: 1029.

Bu{, Dòr| (Georg Buch): 259, 260, 336, 361.

Buzoli}, Jurja: 974.

C

Cari}, Mirko: 621.

Cavar, Stipo: 986.

Cerovina, Rajko: 593, 827.

Cicovi}, Ranko: 593, 595.

Ciganovi}, Mitar: 615.

Cigar, Norman: 179, 202, 205, 207, 208, 210, 213, 214, 216, 217,218, 219, 220, 225, 226, 228.

Cigi}, Joze Sre}ko: 1113.

Cikoja, Branko: 1029.Cikoja, Zdenko: 1028.

Coki}, Jevrem: 769.

Crmani}, Jerko: 164.

1179



Crn~evi}, Brana: 563.

Crni}, Slavko: 882.

Crnogorac, Ilija: 603.

Crnogorac, Simo: 808.

Crnjak , Mirko: 1082.

Crnjec, Miljenko: 987, 988, 1032, 1043, 1069.

Cvetkovi}, Dragi{a: 936, 942, 1126.

Cvetkovi}, Dragan: 882.

Cvetkovi}, Jovan: 205, 206.

Cvetkovi}, Momir: 615.

Cvetkovi}, Radislav: 600, 741.Cvijan, Stanko: 506.

Cviji}, Jovan: 192, 223.

^

âd, Marijan: 345, 353.

ânadi, Zorko: 37, 50.

ân~ar, Ilija: 535.ân~ar, Petko: 505, 509, 516, 535, 602, 620.

âvar, Petko: 1002.

êbi}, Mladen: 605, 607.

êkrlija, Neboj{a: 826.

êngi}, Mustafa: 581, 584, 805.

êrmak , Ivan: 1013, 1083, 1084, 1087, 1089, 1093, 1094, 1095.

î~ak , Mario: 1029.

îzmi}, Jovan: 551.îì}, Pero: 1028.

^krebi}, Du{an: 197.

ôli}, Miro: 1113.

1180



ôlovi}, Kosta: 164.

ôvi}, Zoran: 1063, 1064.

^voro, Zoran: 593.

^vorovi}, Mitar: 212, 491.

ûbra, Nikola: 85, 166, 303.

ûli}, Marinko: 970.

]

]alasan, Ilija: 535.]e}ez, Milovan: 610.

]ekli}, Milenko: 594.

]emalovi}, Enver: 152.

]emera{, Miro: 994.

]esi}, Ljubo — Rojs: 1032, 1044.

]etkovi}, Du{ko: 603.

]etkovi}, Savo: 603.

]osi}, Dobrica: 177, 178, 186, 196, 197, 198, 199, 200, 202, 207, 208,211, 212, 215, 219, 233, 241, 328, 338, 478, 559, 564, 734, 939.

]osi}, Gojko: 1029.

]osi}, Leon: 962, 1080.

]ur~i}, Joze Ivan: 1114.

]ur~i}, Dragan: 1025, 1045.

]ur~ija, Boò: 994, 1045.

]uri}, Sini{a: 612.

]urkovi}, @eljko: 1029.

]u{i}, Mi}o: 85, 303.

1181



D

Dabi}, Oliver: 593, 607.

Dabi}, @ika: 805.

Dakovi}, Milisav - êko: 882.

Daljevi}, Milan: 56.

Daljevi}, Obrad: 821.

Damjanovi}, Dragan: 615.

Damjanovi}, Ilija: 606.

Damjanovi}, Spaso: 606.

Davidovi}, Danko: 535.Davidovi}, Doj~ilo: 535.

Dejniger, Matijas (Mathias Deininger): 1059.

Dejanovi}, Stevo: 685.

Dela~, Boìdar: 1029.

Deli}, Mi}o: 353, 897.

Deli}, Zoran: 1054.

Delimustafi}, Alija: 494, 645.

Den~i}, Nikola: 701.Dereti}, Jovan: 563.

Deronji}, Miroslav: 536, 539, 540.

Despotovi}, Cvijetina Pero: 590, 808, 824, 858.

Devedlaka, Slavi{a: 608.

Dimitrijevi}, \or|e - \ura: 856.

Dizdarevi}, Raif: 40, 50, 55, 58, 60, 79, 126, 239, 274, 276.

Djuran, Franjo: 1029.

Dmi~i}, Mile: 496.

Dobra{, Radovan: 686, 747, 748.Dobrivojevi}, Velisav: 164.

Dobrokesa, Borivoje: 394.

1182



Dodig, Goran: 1032, 1033.

Dokni}, Dragan: 496.

Dolanc, Stane: 50.

Doli}, Boris: 1029.

Domazet, Davor: 58, 62, 665, 843, 998, 1022, 1032, 1070.

Domljan, @arko: 289.

Dori}, Miljenko: 1098.

Dosti}, Boò: 535.

Dragan, kapetan. Vidi: Vasiljkovi}, Dragan.

Dragani}, Ne|e Marko: 611.

Dragani}, Petra Milan: 610.Dragani}, Petka Milo: 611.

Dragani}, Dimitrija Mirko: 611.

Dragani}, Bo{ka Ne|o: 610.

Dragani}, Bore Novica: 611.

Dragani}, Bo{ka Rajko: 610.

Dragani}, Milana Ratko: 611.

Dragojevi}, Milorad: 165.

Dragovi}, Save Jovo: 610.

Dragovi}, Jove Ljubo: 610.

Dragovi}, Obrena Radomir: 611.

Dragovi}, Stojan: 505, 509, 516.

Dragun, Pavo: 1105.

Dragutinovi}, Nenad: 812.

Drakula, Novak: 535.

Dra{kovi}, Radomir: 592.

Dra{kovi}, Vuk: 196, 208, 214, 219, 362, 871.

Draìnovi}, Zoran - î~a: 882.Drini}, Gavro: 900.

Drnov{ek , Janez: 122, 124, 203, 241, 248, 267, 289, 299, 301, 302,303, 304, 308, 309, 311, 335, 359, 368, 370, 375, 389, 411, 414, 416, 438.

1183



Dubaji}, Mile: 616, 697.

Dubovina, ]iro: 602.

Duki}, Rajko: 597, 808, 835.

Dupli{ak , Rudolf: 1055, 1056.

Dursum, Danilo: 621.

Dutina, Todor: 621, 901.

Duvnjak , Ante: 1057.

Duvnjak , Mom~ilo: 613.

D@

Dàlto, Stipe: 1109.

Dàmbasovi}, Asim: 454, 460.

Dànko, Luka: 992.

Dìdi}, @eljko: 1104.

Dùbo, Ahmed: 169.

Dùga{vili, Visarionovi~ Josif - Staljin (Dùga[vili, Josif Visarionovi~- Staljin): 945.

\

\aoni, Sandro Alfonzo (Sandro Alfonso De Giaoni): 1057.

\elmo, Ilija: 613.

\ekli}, Savo: 551.

\eri}, Branko: 551, 563, 564, 863.

\ogo, Gojko: 496, 563, 564, 734.\ogo, Jovan: 595, 901.

\ogo, Risto: 167, 479, 621.

\okanovi}, Dragan: 507, 512.

1184



\oki}, Dragica: 807.

\oki}, Slavoljub: 166.

\or|evi}, Dragan - Crni: 537, 887.

\or|evi}, Milisav: 182.

\or|evi}, Slavko: 722.

\or|evi}, Stanimir: 704.

\or|i}, Budimir: 589, 590, 823, 824, 899.

\or|i}, Damjan: 609, 613, 811, 812.

\or|i}, Miladin: 813.

\or|i}, Mirko: 812.

\or|i}, Rajko: 610, 612, 811, 812.\uji}, Dragan: 831.

\ukanovi}, Milo: 411, 434, 435.

\ukanovi}, Ratko: 600, 605, 741.

\uki}, \or|e: 571, 572, 694, 701, 711, 712, 821, 839, 848, 857, 865, 869.

\uki}, Radosav: 569.

\uki}, Slobodan: 205, 206.

\uki}, Slavoljub: 179, 184, 886.

\uki}, Srpko: 583.\ukni}, Mihajlo: 164.

\uranovi}, Veselin: 50.

\ur|evac, Milivoja Vojislav: 166, 169, 590, 599, 600, 605, 620, 667,679, 692, 741, 749, 773, 814, 830, 848, 884.

\uri~kovi}, Dragutin: 166.

\uri}, \uro: 613.

\uri}, Radovan: 166.

\urovi}, Rade: 535.

1185



E

Efendi}, Hasan: 99, 100, 107, 139, 147.

Ekme~i}, Milorad: 181, 479, 563, 564, 620.

El~i}, Svetozar: 608.

Elek , Radomir: 596.

Elez, Pero: 810.

Elez, Rade: 535.

Elez, Ratko: 605.

Elez, @eljko: 601.

Elimirov, Jovan: 703.Erak , Ljubana Dragoljub: 1058.

Eremija, Radomir: 774.

E{daun, Pedi (Paddy Ashdown): 948, 949.

F

Fabuli}, Miroslav: 1056.Fenrich, Josip: 1029.

Feri}, Ivica: 1029.

Fetahagi}, Muharem: 130, 166.

Filipovi}, Aleksandra Sergej: 1056.

Filipovi}, Branislav - [umar: 615.

Filipovi}, Branko: 703, 704.

Filipovi}, Filip: 1098, 1099.

Filipovi}, Milenko: 996.

Filipovi}, Stjepan: 1028.

Fistoni}, Igor: 1105.

Fi{i}, Ivo: 1099.

1186



Forcan, Du{an: 596.

Forcan, Milutin: 596.

Franko, Josip: 937.

Furtula, Milan: 831.

Furtula, Arsena Radomir: 858.

Fu{tar, êdo: 602.

G

Ga}e{a, Dragan: 615.Gagovi}, Milisav: 587, 600, 875, 879, 884.

Gaji} — Gli{i}, Dobrila: 619.

Gali, Butros (Boutros Boutros Ghali): 553, 1052.

Gali}, Du{ana Stanislav: 542, 569, 781, 848, 849.

Gali}, Zdravko: 1104.

Gambiroà, Mirjana: 1100.

Gambiroà, Nikola: 1106.

Gani}, Ejup: 677, 784.Gara{anin, Ilija: 178, 180.

Garbina, Jadranko: 989.

Gari}, Marko: 807.

Gari}, Nenad: 821.

Garod, Martin (Martin Garrord): 1040, 1041.

Gatman, Roj (Roy Gutman): 12.

Gavrilovi}, Branislav — Brne: 833, 873, 882, 884, 885.

Gengo, Milana Radenko: 858.

Gi~evi}, Esad: 686.

Glasnovi}, @eljko: 1059.

Glava{, Tihomir: 609, 611, 612.

1187



Glen, Mi{a (Misha Glen): 307.

Gligorevi}, Branka Mom~ilo: 611.

Gligorevi}, Rade Radenko: 610.

Gligorevi}, Jove Sr|an: 610.

Gligori}, Petar: 610.

Gligori}, Tihomir: 811.

Gligorijevi}, Branislav - Beko: 812.

Gligorijevi}, Branko: 613.

Gligorijevi}, Damjan: 611, 812.

Gligorijevi}, \uro: 812.

Gligorijevi}, Goran: 812.Gligorijevi}, Milan: 812.

Gligorijevi}, Milivoje: 812.

Gligorijevi}, Mladen: 812.

Gligorijevi}, Nenad: 611.

Gligorijevi}, Slobodan - Ajga: 67, 68, 244, 336, 374.

Gligorijevi}, Snjeàn: 811, 812.

Gligorov, Kiro: 189, 297, 410, 438, 662.

Gligorijevi}, Radovan: 535.Gli{in, Vladimir: 563.

Glogovac, Janko: 535.

Glogovac, Milenko: 591, 593.

Glogovac, Radovan: 607, 811.

Golub, Ilije Smiljan: 1112.

Gluhovi}, Milo{: 831.

Gluhovi}, Momo: 831.

Gluhovi}, Ranko: 831.

Gogi}, Stevo: 594.

Golijanin, Jovanka: 833.

Golijanin, Radmilo: 833.

1188



Golijanin, Savo: 833.

Golijanin, Slavi{a: 597.

Goran~i}, Milorad: 606.

Goran~i}, Boje Mom~ilo: 805, 858.

Gorba~ov, Mihail (Gorba~ov, Mihail): 36, 76, 202, 241, 274, 275,291, 307, 361, 362, 386, 425.

Gotovina, Ante: 998.

Govedarica, Savo: 833.

Gra~anin, Petar: 36, 37, 182, 252, 209, 236, 240, 241, 242, 243, 249,252, 259, 320, 359, 374, 478, 885, 886, 887, 892.

Grahovac, Arsenije: 804.

Grbavac, Ivan: 1096.

Grbavac, Ivica: 1095.

Grbavac, Zdenko: 1095.

Grbi}, Nenad: 608.

Grbi}, Predrag: 608.

Grbi}, Nine Stipo: 1058.

Grbi}, Zoran: 862.

Gr|an, Julijana Stjepan: 1057.

Gregori}, Pavle: 375.Grlica, Vladimir: 1105.

Grosfeld, Ulrih (Ulrich Alfred Groszfeld): 1058.

Grubi{i}, ]iro: 1038.

Grubor, Mi}o: 694.

Gruji}, Milan: 164.

Gruji}, Tihomir: 166.

Gruba~, Radovan: 848.

Grubi{i}, Boò: 152.Grubor, Mi}o: 839, 848.

Gudal, Pol (Poll Goodal): 1051.

Gulding, Marak (Marrack Golding): 441.

1189



Guti}, Radivoje: 211.

Guskov, Vasiljevi~ Igor (Guskov, Vasiljevi~ Igor ): 904.

Gvero, Milan: 571, 572, 694, 839, 845, 848.

Gvozdenovi}, Dragan — Gvozden: 619.

Gvozdenovi}, \uro: 587, 588, 589.

Gvozdenovi}, Obrad: 749.

H

Hadì}, ]azim: 599.Hadìhasanovi}, Enver: 588.

Hajri}, Ha{im: 1046.

Hala~, Salko: 545.

Halilovi}, Zlatko: 456.

Haluàn, Damir: 1058.

Hanson, Roberta Kruster (Chruster Robert Hansson): 1059.

Haramba{i}, Stevan: 606, 805.

Hasanovi}, Hajrudin: 606.

Havijer, Patrik (Patrich Chavier): 1050.

Herljevi}, Franjo: 87.

Heto, Jasmin: 603.

Hevit, Gavin (Gavin Hewitt): 971.

Hajmster, Majkl (Himeister, Michael): 1059.

Hindenburg, Paul (Paul von Hindenburg): 176.

Hitler, Adolf (Adolf Hitler): 213, 937, 945.

Ho~evar, Ivan: 164.

Hodl, Rudolfa Peter (Hodl — Rudolf - Peter): 1059.Hodì}, Asim: 64, 152.

Hofer, Stjepana Darko: 1056.

Holbruk , Ri~ard (Richard Holbrooke): 941, 948.

1190



Holidej, Dejvid (Holiday David): 1059.

Helop, Tibor (Tibor Holop): 1059.

Houten, van Dirk Jan (Dirk Jan van Hojten): 421.

Hrebljanovi}, Lazar (knez Lazar): 185, 186, 187, 201.

Hru{evar, Alojz: 686.

Hrva}anin, Slobodanka: 607, 811.

I

Igi}, Rajko: 563, 564.Iglberg, Lorens (Lawrence Eagleburger): 393.

Ignjatovi}, Dragan: 807.

Ija~i}, Vidoje: 496, 502, 509, 516.

Iki}, Ilija: 613.

Ili}, Dragan: 748.

Ili}, Veljko: 592.

Ipsn, Leo Dàsper (Jasper Leo Ipsen): 1059.

Irinej, episkop ba~ki (vidi: Bulovi}, Mirko):

Isakovi}, Antonije: 219.

Ivanda, Mile Bla`: 1113.

Ivan Pavao II (vidi: Vojtila, Karel).

Ivani{evi}, Boro: 592, 593.

Ivani{evi}, Ilija: 615.

Ivankovi}, Branimir: 1077.

Ivankovi}, Draèn: 1029.

Ivankovi}, Luke Ivan: 1059.

Ivankovi}, Ivica: 994.Ivankovi}, Rade: 806.

Ivanovi}, Boro: 535, 601, 810.

Ivanovi}, Branimir: 1088, 1093, 1102, 1103.

1191



Ivanovi}, Pero: 535.

Ivanovi}, @ivojin: 879.

Ivelja, Vedran: 1029.

Iveti}, Gordon: 831.

Iveti}, Momo: 831.

Ivi}, Pavle: 212, 563.

Ivkovi}, Ante Dinko: 1113, 1114.

Izetbegovi}, Alija: 189, 284, 297, 338, 383, 410, 438, 459, 525, 549,553, 559, 618, 940.

J

Jahim, Vladislav (Vladislav Jachim): 1060.

Jaganjac, Jasmin: 1001, 1002.

Jagodin, Josip: 1077, 1081, 1082, 1083, 1084, 1085, 1089, 1093,1094, 1095.

Jaki}, Fikret: 153.

Jakovljevi}, Tomo: 685.

Jamedìja, Bogdan: 563.Jamina, Borislav: 583.

Jana}kovi}, Zoran: 886.

Jandri}, Jadranko: 607, 616, 807.

Jankovi}, Mladen: 602.

Jankovi}, Savo: 66, 166, 169, 599, 668, 684, 692, 706, 774, 811, 814.

Jan{a, Janez: 264, 348.

Janji}, Aleksandar: 182, 236.

Janji}, Miroslav: 924, 925.

Jasikovac, Novaka Miomir: 849.Ja{ari, Ka}u{a: 149.

Jazov, Dimitrij (Jazov, Dimitrij): 75, 158, 247, 305, 306, 307, 313,360, 361, 386, 399.

1192



Jefti}, Bo{ko: 607, 811.

Jefti}, Zoran (Atanasije, episkop hercegova~ko-zahumski): 219, 223,

226, 227.Jelavi}, Ante: 985.

Jeli}, Alen: 1029.

Jeli}, Ivo: 1055.

Jeremi}, Sretko: 593.

Jerki~, Mirko: 60.

Je{i}, Goran: 1029.

Jevti}, Miroljub: 219.

Jezer~i}, Dubravko: 1076.

Jonhenson @an Krister Majkl (Michael Jan Christer Johansson): 1060.

Joki}, Miodrag: 166.

Jonji}, Stipan: 1098.

Josipovi}, Boje Dragan: 858.

Jovanovi}, Dragoslav: 686.

Jovanovi}, \or|e: 609.

Jovanovi}, Gojko: 810.

Jovanovi}, Jovan: 603, 610.

Jovanovi}, Mile: 589, 590.Jovanovi}, Milorad: 615.

Jovanovi}, Milo{: 883.

Jovanovi}, Du{ana Mirko - ]ur~ija: 832.

Jovanovi}, Mirko: 602.

Jovanovi}, Nenad: 496.

Jovanovi}, Slavko: 542, 807.

Jovanovi}, Slobodan: 178.

Jovanovi}, Zoran: 686.

Jovi}, Borisav: 67, 68, 81, 83, 84, 86, 124, 126, 129, 158, 159, 160,163, 166, 167, 185, 189, 200, 202, 203, 204, 205, 209, 212, 237, 240, 241,242, 243, 244, 245, 246, 247, 248, 249, 250, 251, 252, 253, 254, 255, 256,257, 259, 260, 261, 262, 263, 264, 265, 266, 267, 268, 269, 270, 272, 273,

1193



274, 275, 277, 278, 279, 281, 283, 284, 285, 286, 287, 289, 290, 291, 292,293, 294, 295, 297, 298, 299, 302, 303, 304, 305, 307, 308, 309, 310, 311,

313, 315, 316, 317, 318, 320, 328, 330, 331, 332, 333, 334, 335, 336, 337,338, 339, 340, 341, 342, 343, 344, 345, 348, 349, 350, 351, 352, 356, 357,358, 360, 361, 362, 363, 364, 365, 368, 369, 370, 371, 374, 376, 377, 378,379, 381, 382, 383, 384, 386, 388, 389, 390, 391, 394, 395, 397, 398, 400,401, 402, 403, 404, 405, 410, 413, 414, 415, 416, 418, 419, 420, 421, 424,426, 429, 430, 431, 432, 433, 434, 435, 436, 437, 439, 440, 441, 445, 446,447, 472, 478, 514, 559, 560, 837, 838, 1126.

Jovi}, Mirko: 214, 871, 880, 881.

Jovi}, Ivana Miro: 1114.

Jovi}, Stojana Zlatko: 859.

Juginovi}, Dubravko: 1028.Juki}, Davor: 1112.

Juki}, Jadranko: 1088.

Juki}, Perica: 1043.

Jungi}, Branko: 703.

Juras, Josip: 1032, 1033.

Juri~i}, An|elko: 985.

Juri}, Filipa Davor: 1114.

Juri}, Marijan: 1029.

Juri}, Perica: 974

Juri}, Tomo: 1057.

Jurjevi}, Zvonko: 47, 164, 664.

Juzvisen, Mario: 1035.

K

Ka~avenda, Ljubomir (Vasilije, episkop zvorni~ke-tuzlanski): 221.Ka~i}, Andrija: 1046.

Kadeni}, Rahmija: 152.

1194



Kadijevi}, Du{ana Veljko: 36, 37, 38, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47,48, 51, 53, 55, 56, 58, 60, 62, 63, 64, 65, 71, 72, 73, 74, 75, 77, 78, 79, 80,

81, 82, 83, 84, 85, 92, 121, 122, 124, 125, 126, 129, 151, 152, 153, 157, 158,159, 160, 163, 164, 165, 166, 168, 169, 176, 189, 190, 202, 203, 204, 209,236, 237, 238, 239, 240, 241, 242, 243, 244, 246, 247, 248, 249, 250, 251,252, 253, 254, 255, 257, 258, 259, 260, 261, 263, 264, 265, 266, 267, 268,269, 272, 273, 274, 275, 276, 277, 281, 282, 283, 284, 285, 286, 287, 288,290, 292, 294, 295, 296, 297, 298, 299, 300, 301, 302, 303, 304, 305, 306,307, 308, 309, 311, 312, 313, 314, 315, 317, 320, 321, 326, 328, 329, 330,333, 334, 335, 336, 337, 338, 339, 340, 343, 344, 351, 352, 353, 354, 355,356, 357, 358, 360, 361, 362, 363, 364, 365, 366, 368, 373, 374, 375, 376,377, 378, 379, 381, 382, 383, 384, 390, 391, 392, 393, 394, 395, 396, 397,398, 399, 400, 401, 402, 403, 404, 405, 406, 407, 409, 412, 413, 415, 416,

418, 419, 421, 422, 423, 427, 428, 429, 430, 431, 433, 434, 435, 436, 437,441, 442, 443, 444, 446, 447, 455, 468, 469, 472, 478, 499, 514, 579, 693,765, 766, 767, 768, 773, 775, 836, 845, 886, 1126.

Kajtez, Nikole Nikola: 848, 867, 868.

Kalabi}, Rajko: 569.

Kalajdì}, Nenad: 535.

Kalajdì}, Vojo: 535.

Kalaji}, Drago{: 215.

Kalini}, Dragan: 506.

Kambovski, Vlado: 374, 376.Kampi}, Nenad: 1029.

Kandi}, Milo: 47, 66, 166, 664.

Kanostrevac, Goran: 810.

Kapor, Brune Igor: 1055.

Kapor, Dragomir: 607.

Kapular, Ivan: 991, 998, 1027, 1028.

Karabegovi}, Ahmed: 676.

Kara~i}, Marka Berislav: 1114.Kara~i}, Jerka Boris: 1114.

Karadì}, Radovan: 196, 200, 202, 207, 208, 211, 217, 222, 227, 228,325, 326, 328, 338, 399, 461, 479, 480, 481, 482, 483, 485, 486, 487, 488,

1195



493, 494, 495, 496, 497, 504, 505, 506, 507, 508, 512, 513, 525, 532, 535,536, 540, 541, 543, 553, 559, 560, 561, 562, 567, 568, 570, 571, 572, 578,

579, 583, 581, 586, 607, 609, 619, 620, 730, 734, 745, 775, 802, 811, 814,835, 837, 838, 879, 884, 887, 894, 895, 896, 901, 905, 944, 945, 946, 947,994, 1004, 1036.

Karadì},Vuk: 183, 191.

Kara|or|e. Vidi: Petrovi}, \or|e.

Kara|or|evi}, Pavle: 936.

Kara|or|evi}, Tomislav: 207, 208, 564, 565.

Karanu{i}, Anto: 166.

Karaveli}, Vahid: 696, 697.

Kardelj, Edvard: 36, 43, 44, 72.Karington, Dejvid (David Carington): 213, 374, 392, 396, 398, 424,

425, 426, 430, 432, 434, 438, 439, 444, 553.

Kasagi}, Rajko: 505, 509.

Ka{i}, Janko: 613.

Ka{i}, Simica: 613.

Katavi}, Mladen: 1102, 1103, 1105.

Kaurin, Ranko: 706.

Kazagrande, Markov Mario Paul (Mario Paul Casagrande): 1059.

Kecman, Nikola: 860, 861.

Kerkez, Ljubomir: 634.

Kertes, Mihalj: 403, 493.

Keà, @arko: 985, 1055.

Kilibarda, Novak: 202, 212, 486, 487, 491.

Kisin, Nikola: 613.

Kladu{ak , Anica: 1018.

Klanac, Davor: 1029.

Klas, Lindgrem (Lindgrem Clas): 1059.Klari}, Jure: 1080.

Kli~kovi}, Gojko: 539.

1196



Kljui}, Stjepan: 293, 677, 956, 957, 958.

Knezovi}, Marinko: 1029.

Kneèvi}, Dragan: 491, 891.

Kneèvi}, Gojko: 596, 827.

Kneèvi}, Sr|an: 902.

Kundsen, Alena Asbjorn (Asbjorn Allan Knudsen): 1060.

Koen, Filip (Philip Cohen): 12.

Koji}, Koje Mladen: 810.

Koji}, Radomir: 585, 809.

Kokovi}, Stevan: 569.

Kol, Helmut (Helmuth Kohl): 361, 1040.Kolb, Andreasa Andreas (Andreas Andreas Kolb): 1060.

Kolenda, Davor: 1098.

Kolev, Mladen: 685.

Kolobari}, Andrija: 1045.

Kol{ek , Konrad: 47, 152, 345, 353.

Koljevi}, Nikola: 227, 327, 481, 483, 486, 494, 495, 496, 507, 508,512, 571, 572, 621, 677, 734, 835, 837, 946.

Komarica, Franjo: 965.

Konti}, Radoje: 571, 572.

Koprivica, Boro: 812.

Koprivica, Dragan: 594.

Koprivica, Goran: 807.

Koprivica, Pero: 594.

Kordi}, Dario: 953, 956, 957, 960, 961, 1018, 1040, 1041, 1068,1075, 1076, 1077.

Kornja~a, Du{ko: 493, 535, 598, 926.

Kosti}, Branko: 82, 159, 166, 167, 189, 191, 203, 318, 328, 335, 336,337, 339, 340, 348, 351, 352, 359, 362, 363, 364, 365, 368, 370, 374, 376, 381,382, 383, 384, 385, 387, 400, 401, 409, 410, 411, 412, 413, 414, 415, 416,417, 420, 421, 424, 425, 426, 429, 430, 432, 434, 436, 439, 440, 446, 472, 837.

1197



Kosti}, Jugoslav: 86, 159, 167, 269, 302, 304, 308, 309, 316, 317, 334,335, 336, 337, 339, 340, 348, 352, 370, 410, 416, 424, 426, 432, 440, 446, 634.

Kosti}, Mil~a: 703.Kosti}, Miodrag: 615.

Kostovski, Zoran: 166.

Ko{troman, Ignac: 957.

Ko{tunica, Vojislav: 208.

Ko{uti}, Budimir: 486, 487.

Koturovi}, Du{an: 166, 632.

Kova~, Save An|elka: 600.

Kova~, Marko: 854.Kova~, Momo: 601.

Kova~, Tadije Zoran: 1057.

Kova~evi}, Radomira Blagoje: 858.

Kova~evi}, Du{an: 686, 716, 916, 918.

Kova~evi}, Ljubo: 535.

Kova~evi}, Radmilo: 588, 589.

Kova~evi}, Rajko: 597, 809.

Kova~evi}, Savo: 692, 774.

Kova~evi}, Vlado: 418.

Kozi}, Du{an: 571, 572, 582, 621.

Koùl, Branko: 1046, 1027, 1054.

Krajina, Zdravko: 986.

Krajinovi}, Ante: 1100, 1101.

Kraji{nik , Mirko: 895.

Kraji{nik , Miroslav: 808, 826, 828.

Kraji{nik , Mom~ilo: 210, 227, 479, 481, 483, 494, 497, 507, 510,

511, 521, 531, 553, 555, 557, 559, 562, 567, 568, 571, 572, 621, 835, 837,838, 895, 1036.

Kraji{nik , Momir: 607.

Kraljevi}, Boè Ivica: 1114.

1198



Kraljevi}, Mladen: 1029.

Kraus, Lotara Heiko (Heiko Lothar Krauuse): 1060.

Kresti}, Vasilije: 213.

Kri{to, [imuna Domagoj: 1114.

Kri{to, Zvonko: 1028.

Krivokapi}, Slobodan: 623.

Kriànac, Pero: 1098, 1099.

Kriànac, Stipo: 1099.

Krju~kov, Aleksandrovi~ Vladimir (Krju~kov, Aleksandrovi~Vladimir): 386.

Krneta, Branko: 608.Krnjaji}, Gojko: 827.

Krpina, Drago: 1032.

Krsmanovi}, Branislav: 805.

Krsmanovi}, Rajko - Rap: 607.

Krsmanovi}, Vitomir: 605, 606.

Krstekani}, Slobodan: 600.

Krstevski, Traj~e: 164.

Krsti}, Dragan: 612.

Krsti}, Obren: 608.

Krstovi}, Mi}o: 593.

Krstovi}, Dragomir: 729, 746, 883, 884.

Krzovi}, Muharem: 777.

Ku~an, Milan: 124, 125, 238, 262, 284, 289, 304, 343, 348, 359, 372, 438.

Ku~ini}, Mile: 164.

Kueljar, Havier Perez (Javier Perez de Cuellar): 444.

Kukanjac, Bo{ka Milutin: 47, 66, 147, 164, 165, 166, 167, 169, 170,

549, 550, 586, 587, 588, 589, 617, 618, 626, 627, 636, 637, 644, 649, 662,667, 675, 676, 677, 679, 689, 691, 711, 714, 731, 750, 773, 796, 797, 798,820, 822, 823, 835, 838, 839, 846, 851, 852, 883, 884, 908.

Kuki}, Ratko: 703.

1199



Kukobat, Radovana Du{an: 858.

Kula{, Darko: 612.

Kula{, @arko: 612.

Kulenovi}, Zlatan: 1029.

Kuli}, Marko: 164, 664.

Kuli{, Branislav: 1099.

Kuljanin, An|elko: 812.

Kuljanin, \uro: 609, 812.

Kuljanin, Jovo: 535.

Kuljanin, Milo{: 609.

Kuljanin, Milenko: 812.Kuljanin, Milovan: 812.

Kuljanin, Nedeljko: 812.

Kuljanin, Radoslav: 535, 613, 811.

Kuljanin, Ranko: 609.

Kuljanin, Slobodan: 812.

Kuljanin, Zdravko: 812.

Kuljanin, Zoran: 812.

Kunarac, Dragoljub: 535, 810.Kupre{anin, Vojo: 431, 512.

Kusmuk , Ratko: 809.

Kusmuk , Vlastimir: 809.

Ku{i}, Rajko: 535, 809, 810, 831.

Ku{ner, Bernar (Bernard Kuchnard): 940.

Kutle{i}, Vladan: 944.

Kuzman, Marko: 593.

Kuzmanovi}, Branislav: 166.

Kvarcov, Denis: 905.

1200



L

Laba`, Mladen: 1046.

Labrovi}, Nenad: 1029.

Laji}, Nedeljko: 551.

Laki}evi}, Krsto: 607.

Lale, Savo: 807.

Lale, Vojin: 496.

Lalovi}, Pero: 236.

Lan~uànin, Milan — Kameni: 882.

Lap~i}, Rajko: 166.Lasi}, Miljenko: 1064, 1065.

Latinovi}, Bogdan: 861.

Lasica, Predrag: 900.

Lasi}, Jago: 1108.

Lau{i}, Mate: 1104.

Lavicki, Predrag: 608.

Lazar, knez. Vidi: Hrebljanovi}, Lazar.

Lazarevi}, Vlado: 696.Lazi}, Todor: 882.

Lebari}, Eugen: 419.

Lederer, Goran: 384.

Legija. Vidi: Ulemek, Milorad.

Leksl, Johan (Johan Lexell): 1060.

Lender, Remi (Remy Landern): 1087.

Leovac, Slavko: 563, 564, 565, 620.

Leroti}, Zvonko: 943.

Letica, Ivan: 986.

Letica, Sveto: 974.

Levi, Bernar Anri (Bernard Henri Levy): 940.

1201



Lilajk , Marinko: 1029.

Lili}, Zoran: 571, 572, 849, 850.

Lizdek , Neboj{a: 597.

Lizdek , Nedeljko: 587, 589, 590, 591, 823, 825.

Lizdek , Velja Vlado: 854, 858.

Lon~ar, Budimir: 236, 359, 374, 389, 416, 438.

Lon~arevi}, Milivoje: 616.

Lozan~i}, Ivo: 1085.

Lozan~i}, Ljupko: 1098.

Lozan~i}, Mirko: 1109.

Lubarda, Vojislav: 479.Lubarda, Slavko: 810.

Lubarda, Zdravko: 810.

Lubura, Drago: 611.

Luburi}, Ante: 1113.

Luci}, Josip: 943, 1006, 1026, 1027, 1078, 1079.

Lu~i}, Ivica: 1061, 1085.

Lu~i}, Matko: 1076.

Lu~i}, Zdravko: 1082.

Luka~evi}, Tomislav: 1056.

Lukeì}, Anton: 47, 60, 152.

Luki}, Bo{ko: 569.

Luki}, Milan: 880.

Luki}, Berka Radenko: 853.

Luki}, Vladimir: 857.

LJ

Ljubi~i}, Drago: 811.

Ljubi~i}, Pa{ko: 1068.

1202



Ljubi~i}, Nikola: 40, 49, 50, 51, 58, 176, 181, 182, 184, 236, 377, 887.

Ljubi}, Gojka Mile: 1114.

Ljubina, Vese zvani Pijano: 810.

M

Macura, Milo{: 563.

Ma~ek , Vlatko: 935, 936, 942, 1126.

Madàr, Stipe Tadija: 1113.

Magnus, Eklund (Eklund Magnuas): 1060.Mahmutovi}, Asim: 1046.

Majer, Dèralda Endrju (Gerald Andrew Mayers): 1060.

Maji}, Joze Marko: 1110.

Maji}, Pero: 985.

Majkl, Tim (Tim Mike): 1041.

Maksi}, Milivoj: 439.

Maksimovi}, Milosav: 602.

Maksimovi}, Mitar — Manda: 882.

Maksimovi}, Mladenko: 164.

Maksimovi}, Vojislav: 495, 500, 535, 541, 551, 563, 564, 598, 602, 620.

Malidà, Milan: 569.

Mali{ev, Roman: 905.

Maljkovi}, Bogdana Milan: 858.

Maljkovi}, Ilije Milan: 858.

Maljkovi}, Stojana Milan: 858.

Mami}, Josip: 1029.

Mamula, Branko: 36, 37, 40, 41, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 58, 59,60, 62, 63, 64, 71, 73, 77, 85, 92, 150, 158, 176, 180, 182, 185, 235, 239,241, 247, 257, 273, 274, 307, 314, 315, 320, 336, 351, 352, 353, 354, 355,356, 361, 370, 371, 376, 377, 378, 379, 380, 381, 478, 887.

1203



Mandi}, Mladen: 806.

Mandi}, Mom~ilo: 497, 589, 815, 895, 901.

Mandi}, Radovan: 535.

Mandi}, Slobodan: 806.

Mandari}, Nikola: 164.

Manojlovi}, Predrag: 615, 924.

Manojlovi}, Tadija: 741.

Manoli}, Josip: 289, 995.

Mar~eti}, Dragan: 777.

Marendi}, Boìdar: 272, 374.

Mari~i}, Nedeljka Marko: 849, 850.Mari}, Dinko: 602.

Mari}, Marijan: 1014, 1077, 1088, 1093.

Mari}, Momo: 602.

Mari}, Pere Renato: 1110.

Mari}, Vinko: 1085.

Marjanovi}, Svetozar: 685.

Marjanovi}, @eljko: 994.

Markovi}, Ante: 79, 191, 236, 237, 247, 254, 256, 259, 260, 261, 262,266, 268, 269, 272, 273, 276, 289, 307, 325, 336, 339, 340, 313, 344, 346,348, 351, 353, 359, 361, 368, 374, 386, 397, 399, 438, 479, 580, 581, 943.

Markovi}, Dragan: 496.

Markovi}, Dragoslav - Draà: 176, 234.

Markovi}, Ljubi{a: 464.

Markovi}, Mihajlo: 178, 207, 208, 386.

Markovi}, Mira: 377.

Markovi}, Stipica: 1105.

Marks, Karl (Karl, Marks): 44, 45.Marti}, êdo: 613.

Marti}, Milan: 394, 494, 872, 891, 892.

Martinovi}, Jozo: 1109.

1204



Martinovi}, Nedeljko: 824.

Martinovi}, Petar: 985.

Martinovi}, Vinko: 1020, 1076.

Martinovi}, Vlado: 1099.

Maru{i}, Anto: 1046.

Ma{i}, Ilija: 703.

Maru{i}, Nenad: 1029.

Matani}, Ivan: 1029.

Mata{in, Bato: 589.

Mati}, Miladin: 823.

Mati}, Milan: 817, 824.Matkovi}, Zlatko: 1029.

Mazalov, Rade: 615.

Medi}, Vlado: 594.

Medvidovi}, Jerko: 1107.

Mejd`r, Jano{a Janos (Janos - Janos Major): 1060.

Meklejn, Ficroj (Fitzroy Meclean): 396.

Meli}, Husein: 1029.

Mel{a, Momir: 1029.Mende{, @eljko: 1029.

Merzel, Du{an: 166.

Mesi}, Stjepan: 83, 86, 189, 203, 267, 268, 281, 282, 283, 286, 289,299, 301, 302, 304, 311, 313, 320, 321, 326, 332, 334, 335, 336, 337, 339,340, 341, 342, 343, 346, 348, 349, 351, 352, 357, 359, 360, 362, 365, 366,368, 369, 370, 373, 374, 375, 376, 381, 384, 385, 388, 389, 392, 393, 394,395, 410, 411, 413, 414, 415, 416, 418, 444, 457, 459, 943, 946, 948, 1026.

Mesi}, Zlatko: 1028.

Me{kovi}, Akif : 1029.

Mici}, Franje Josip: 1058.

Mi}evi}, Rajko: 610.

Mi}unovi}, Dragoljub: 362.

1205



Mihailovi}, Draà: 192, 233.

Mihailovi}, Kosta: 943.

Mihajlovi}, Dragutin: 826.

Mihajlovi}, âslav: 871.

Mihajlovi}, Petar: 602.

Mihajlovi}, Radisav: 602.

Mihaljevi}, Zvonko: 1080.

Mijanovi}, Ga{o: 563, 564.

Mijanovi}, Rajko: 903.

Mijatovi}, Dragan: 874.

Mijatovi}, Jovo: 519.Mijatovi}, Mi{o: 592, 827.

Mijatovi}, Velimir: 612.

Mijatovi}, Vjeran: 1077.

Mijov~i}, Mito: 593.

Miki}, Slobodan: 166.

Mikuli}, Branko: 1029.

Mikuli}, Branko: 676.

Miku{, Rade: 1029.

Miladin, Ranko: 595.

Milas, Ivan: 1041, 1044.

Mileki}, Radomir: 587.

Milenkovi}, Dragan: 601.

Milenkovi}, Slobodan: 615.

Mileti}, Ljubi{a: 601.

Mileti}, Novo: 601.

Mileti}, Zeko: 601.

Mili~evi}, Ivan: 1029.Mili~evi}, Maksim: 832.

Mili~evi}, Mi{o: 832.

Mili~i}, Dragan: 569.

1206



Mili}, Lela: 541.

Mili} od Ma~ve. Vidi: Stankovi}, Mili}.

Mili}evi}, Darko: 594.

Mili}evi}, Maksim: 594, 813.

Mili}evi}, Ratko: 166, 616, 632, 635.

Mili~i}, Josip: 535.

Milinkovi}, Boro: 613.

Milinkovi}, Pavle: 615, 616.

Milivojevi}, Sini{a: 593.

Milkovi}, Boro: 591, 823, 824, 826, 830.

Milojevi}, Aleksa: 496, 563, 564.Milo{evi}, Branko: 595.

Milo{evi}, Dragomir: 597, 620, 808, 815, 848.

Milo{evi}, Jovan: 686.

Milo{evi}, Ra{a: 536.

Milo{evi}, Slobodan: 12, 59, 77, 78, 79, 81, 86, 92, 150, 157, 158, 159,160, 161, 165, 167, 176, 178, 181, 182, 183, 184, 185, 186, 189, 190, 191, 196,197, 198, 199, 201, 202, 203, 204, 205, 206, 207, 208, 209, 210, 213, 215, 219,222, 233, 234, 235, 236, 238, 239, 240, 241, 242, 243, 244, 248, 251, 252, 255,

256, 257, 259, 261, 265, 269, 270, 272, 273, 274, 277, 279, 281, 282, 283,284, 285, 286, 287, 289, 291, 293, 295, 297, 298, 300, 301, 302, 303, 304,305, 306, 307, 308, 312, 313, 314, 315, 316, 317, 320, 321, 325, 326, 327,329, 333, 334, 335, 336, 337, 338, 339, 340, 341, 342, 343, 344, 345, 348,349, 351, 352, 354, 355, 356, 357, 358, 360, 361, 362, 363, 364, 365, 368,371, 374, 375, 376, 377, 378, 379, 380, 381, 382, 383, 385, 386, 387, 388,389, 390, 393, 396, 398, 399, 401, 404, 405, 415, 416, 417, 418, 419, 420,421, 423, 424, 425, 426, 427, 429, 430, 431, 432, 433, 434, 436, 437, 438,439, 440, 441, 444, 445, 446, 459, 472, 478, 479, 480, 481, 482, 488, 493,494, 495, 496, 497, 505, 506, 514, 515, 567, 571, 572, 577, 578, 579, 580,581, 693, 767, 771, 778, 780, 781, 802, 814, 834, 836, 837, 845, 852, 866,

873, 874, 886, 887, 888, 889, 891, 898, 899, 939, 942, 943, 944, 945, 946,952, 954, 959, 965, 972, 999, 1004, 1036, 1038, 1119, 1121, 1126, 1128.

Milovanovi}, Bogdan - î~a: 699.

Milovanovi}, Manojlo - Jasenica: 839, 848, 860.

1207



Milovanovi}, Milovan: 507.

Milutinovi}, Lazar: 601.

Milutinovi}, Milisav: 616.

Milutinovi}, Rajko: 601.

Milutinovi}, Vuka{in: 601.

Milutinovi}, @eljko: 601.

Miljani}, Velimir - @ika: 535, 812.

Miljavac, Pavao: 1013.

Miljevi}, Branko: 615.

Miljevi}, Milan: 563.

Mimovi}, Bogdan: 594.Mimovi}, Mirjana: 594.

Mini}, Milo{: 180, 898.

Mio~evi}, Branko: 595.

Mir~eti}, @ivan: 164, 166, 306, 664.

Miri}, Zdravko: 583.

Mirkovi}, Stevan: 36, 60, 84, 152, 899.

Mirkovi}, Veljko: 813.

Mirosavljevi}, Dragan: 748.

Miskin, Jovo: 496.

Mi{i}, Nikola: 522, 569, 613.

Mi{i}, Zdravko: 606, 607.

Mi{ura, Ljupko: 1080.

Miteran, Fransoa (Francois Mitterand): 361, 396.

Mitra{inovi}, Goran: 535.

Mitrovi}, Aca: 272.

Mitrovi}, Pero: 602.

Mladi}, Ne|e Ratko: 169, 170, 228, 420, 441, 494, 540, 542, 568,570, 571, 572, 668, 681, 692, 694, 769, 774, 775, 795, 796, 828, 838, 839,840, 841, 842, 844, 847, 848, 855, 857, 862, 864, 875, 878, 879, 886, 894,895, 896, 897, 996.

1208



Mla|en, Dragan: 831.

Mla|en, \or|e: 593.

Mla|en, Ranko: 595.

Mla|en, Veljko: 595.

Mla|enovi}, Mihajlo: 871.

Mla|enovi}, Radojica: 535.

Mo~evi}, Jovo: 593, 825.

Modri}, Stipe: 1028.

Mojevi}, Simo: 602.

Mojsov, Lazar: 50, 58.

Moljevi}, Stevan: 178, 192.Morina, Bratislava — Buba: 565.

Morina, Rahman: 248.

Motika, Milorad: 856, 862.

Mraori}, Slobodan: 748.

Mr|a, Gojko (Nikolaj, mitropolit dabro-bosanski): 225, 227, 228.

Mr|a, Sreto: 630.

Mrkaji}, Desimir: 609, 811, 812.

Mrkaji}, Dragan: 613, 812.

Mrkaji}, Gojko: 612, 812.

Mrkaji}, Mihajlo: 812.

Mrkaji}, Pero: 812.

Mrkaji}, Rajko: 812.

Mrkaji}, Vaso: 613.

Mrkaji}, Velibor: 613.

Mrkaji}, Vuka{in: 609, 611, 812.

Mrkaji}, @ara: 535, 610, 612.

Mrkaji}, @eljko: 812.Mrkonji}, Vuka{in: 535.

Mrk{i}, Mile: 442, 873.

Mr{i}, Radovan: 812.

1209



Mud, Anders: 1059.

Munivrana, Mi{o: 974.

Musa, Boè Miljenko: 1114.

Musolini, Benito (Benito Musolini): 937.

N

Nadarevi}, Miroslav: 1029.

Nade`din, Milivoj: 551.

Najdanovi}, Milutin: 508.Naletili}, Mladen: 1020.

Nikoli}, Novoslav: 853.

Nedeljkovi}, Milan: 217, 692, 706, 774.

Nedik , Slobodan: 703.

Ne|o, Gvozden: 457.

Ne|o, Slavi{a: 590.

Negovanovi}, Krste Marko: 166, 167, 354, 419, 693.

Negovanovi}, Radi{a: 703.

Nenadi}, Mile: 563, 564.

Ne{kovi}, Tri{e Milo{: 810.

Ne{kovi}, Ratka Zoran: 810.

Nevjesti}, Josip: 1099.

Nevjesti}, Jozo: 1099.

Nevjesti}, Mario: 1082.

Nikels, Don (Don Nickels): 336.

Nikolaj, mitropolit dabro-bosanski. Vidi: Mr|a, Gojko.

Nikoli}, Dragan: 810.Nikoli}, Miodrag: 807, 810.

Nikoli}, Novoslav: 859.

1210



Nikoli}, Ranko 551.

Nikoli}, Stevan - Kriger: 537, 599, 615, 897.

Nikoli}, Tomislav: 882.

Nikolovski, Mirko: 166.

Nikovi}, Nike [piro: 166, 387, 668, 682, 692, 774, 838.

Nik{i}, Slavka Goran: 1110.

Ninkovi}, An|elka Jovo: 592, 806.

Ninkovi}, Mladen: 807.

Ninkovi}, Rajko: 596.

Ninkovi}, Slobodan: 807.

Nogo, Petrov Rajko: 479, 563.Novakovi}, Savo: 747.

O

Obradov, Tomislav: 685.

Obradovi}, Budimir: 806.

Obradovi}, Petar: 686.Obradovi}, Stanko: 615.

Obradovi}, Vuk: 85, 161, 165, 303, 305, 354, 378, 402.

Odi}, Zoran: 326.

Odàkovi}, Dim{o: 591, 593.

Ogata, Sadako (Sadaco Ogatta): 1129.

Ogvist, Bjana Kent (Kent Bjonin Ogvist): 1060.

Ojdani}, Dragoljub: 769, 774, 873, 921.

On~evski, Angel: 164.

Opa~i}, Jovan: 196, 479.

Orelj, Mirko: 615.

Ormo`, Damir: 1029.

1211



Ostoji}, Jovo: 882.

Ostoji}, Ostoja: 535.

Ostoji}, Velibor: 504, 512, 535, 540, 541, 551, 557, 602, 619, 730.

Otovi}, Milorad: 623.

Oven, Dejvid (Dawid Lord Owen): 1036.

Oven, Robert (Robert Owen): 71.

P

Paji}, Milo{: 597.Pakrac, Franje Franjo: 1055, 1056.

Pan~evski, Milan: 248.

Pandurevi}, Radomir: 831.

Pandurevi}, Jovana Vinko: 848, 850.

Pani}, Milan: 837.

Pani}, Gruje @ivota: 164, 165, 381, 428, 442, 462, 661, 693, 727, 728,847, 886.

Panteli}, Milojica: 236.

Papa Ivan Pavao II. Vidi: Wojtila, Karel.

Parezanovi}, Dule: 884.

Pa{ali}, Ivi}: 1044.

Pav~evi}, Marin: 991.

Paveli}, Ante: 213, 935, 937.

Pavi}evi}, Branko: 180.

Pavkovi}, Mate: 1029.

Pavle, patrijarh Srpske pravoslavne crkve. Vidi: Stoj~evi}, Gojko.

Pavle, knez. Vidi: Kara|or|evi}, Pavle.Pavli}, Ivica: 1099.

Pavlov, Jovan: 166, 695.

Pavlovi}, An|elko: 613.

1212



Pavlovi}, Dejan: 834.

Pavlovi}, Mladen: 1101.

Pavlovi}, Nikola: 1083.

Pavlovi}, Pavo: 962.

Pavlovi}, Rade: 685.

Pavlovi}, Velimir: 1093.

Pavlovi}, [imuna Vinko: 1058.

Pehar, Mato: 166.

Pejak , Pero: 1105, 1106.

Pej~inovi}, Anto: 1087, 1089.

Peji~i}, Borislav: 522.Peji~i}, Boro: 613.

Peji}, Bo{ko: 522.

Peji}, Mom~ilo: 501, 620.

Peji}, @eljko: 1029.

Pejovi}, Drago: 598.

Pejovi}, Du{ko: 598.

Pejovi}, Jovan: 808.

Peki}, Joze Dario: 1110.

Peki}, Mladena Draò: 1110.

Penga, Ivan: 1002.

Perak , Vladimir: 982, 983.

Perazi}, Gavro: 439.

Pereula, [piro: 821.

Perevski, Boca: 164.

Peri} — Kom{i}, Marka Blaènko: 1114.

Peri}, Luka: 994.

Peri{i}, Sre}ka Mom~ilo: 169, 571, 572, 691, 693, 774, 862, 872, 873, 998.Peri{i}, Vukan: 535.

Pe{a, Novica: 1029.

Pe{i}, Radomir: 832.

1213



Peterle, Freanc: 345, 359.

Petkovi}, Dragan: 832, 884.

Petkovi}, Ljubi{a: 882.

Petkovi}, Milivoj: 973, 985, 986, 1016, 1018, 1033, 1053, 1060,1062, 1064, 1070, 1096, 1111, 1112.

Petranovi}, Zlatko: 1029.

Petra{evi}, Jozo: 1047.

Petri~evi}, Dragan: 813.

Petri~evi}, Cvijan: 813.

Petri~evi}, Mi{o: 813.

Petri~evi}, Slavko: 1055.Petri~evi}, Stevo: 813.

Petri{i}, Simon: 1059.

Petrovi}, Boban: 809.

Petrovi}, Boro: 205.

Petrovi}, Bo{ko: 563.

Petrovi}, Brane: 926.

Petrovi}, Branislav: 442.

Petrovi}, Danilo, vladika: 216.

Petrovi}, Desimir: 597, 809.

Petrovi}, \or|e (Kara|or|e): 211, 560, 607.

Petrovi}, Gradimir: 629, 630, 655.

Petrovi}, Mom~ilo: 615, 616.

Petrovi}, Petar — Njego{: 183,216, 217.

Petrovi}, Ratislav: 224.

Petrovi}, Slavko: 594, 806.

Petrovi}, Sre}ko: 1087.

Pfeifer, Kre{imir: 1029.Pijevac, Komnen: 620.

Pili~i}, Zoran: 1045.

Pili{ki}, Vinko: 1099.

1214



Piljak , Obrad: 130.

Pjani}, Nikola: 1099.

Pjevi}, Miodrag: 535.

Planja, Almas: 545.

Planja, Miralem: 545.

Plav{i}, Biljana: 227, 481, 483, 495, 496, 508, 535, 572, 578, 621,677, 730, 835, 877, 878.

Plazini}, Vlastimir: 587, 823.

Pljevalj~i}, Marinko: 535.

Pljevalj~i}, Vaso: 601.

Pljevalj~i}, Vlatko: 601.Pocrnja, Josip: 1080, 1081, 1083, 1100.

Pojski}, Sabrija: 581, 583, 584, 802, 805.

Poleksi}, Miodrag: 613.

Poli}, Du{an: 589.

Popla{en, Nikola: 545, 546, 563, 564.

Popit, Franc: 51, 58.

Popovi}, Dane: 353.

Popovi}, Boò: 777.

Popovi}, Branislav: 166.

Popovi}, Dragan: 748.

Popovi}, Jovan: 166.

Popovi}, Milutin: 582.

Popovi}, B. Nikola: 563.

Popovi}, Obrad: 687.

Popovi}, Petar: 601.

Popovi}, Vasilije: 897.

Posavec, Dalibor: 1028.Posthimanov, Mihail (Posthimanov, Mihail): 904.

Postolovski, Trajko: 164.

Poto~ar, Stane: 40, 50, 60, 62, 71, 130, 156.

1215



Pozderac, Hamdija: 235.

Pozderac, Sakib: 60.

Praljak , Slobodan: 973, 988, 990, 996, 1013, 1022, 1023, 1053, 1070, 1115.

Pranji}, Marko: 1029.

Pranjkovi}, Marko: 1106.

Pra{~evi}, Radovana Dobra{in: 164, 299, 676, 692, 727, 877.

Prce, Bo{ko: 994.

Prce, Nike Marijan: 1019.

Prel~ec, Darko: 1029.

Primorac, Frane: 1038.

Primorac, Ivica: 1018, 1064, 1066.Prka~in, Ante: 1053.

Prli}, Jadranko: 857, 956, 968, 973, 1030, 1031, 1032, 1098.

Proti}, Dragan: 220.

Prpi}, Milan: 1106.

Prstojevi}, Nedeljko: 804.

Puji}, Milan: 166.

Pukljak , Damir: 1029.

Pupi}, Denis: 1029.Pustvik , Du{ko: 604, 808.

Pu{ara, Kosta: 563.

Pu{kovi}, Mladen: 623.

R

Rabrenovi}, Velizar: 685.

Ra~an, Ivica: 238.

Radakovi}, Ilija: 38, 43, 45, 48, 50, 60, 61, 64, 84, 127, 129, 237, 326,346, 347, 851, 979.

1216



Radoj~i}, Milana Vladimir: 858.

Radan, Radmilo: 596.

Radi}, bra}a. Vidi: Stjepan i Pavle Radi}.

Radi}, Ivica: 1029.

Radi}, Krstan: 613.

Radi}, Pavle (brat Stjepana): 935.

Radi}, Petar: 808.

Radi}, Predrag: 512.

Radi}, Ratko: 608, 610, 611.

Radi}, Stjepan: 935, 936, 937.

Radi{kovi}, Vojo: 900.Radmilovi}, Stanko: 244, 269, 273.

Radojkovi}, Jelena: 747.

Radonji}, Puni{e Slobodan: 849.

Radosavljevi}, Marko (Artemije, vladika kosovsko-prizerenski): 227.

Radosavljevi}, Milo{: 829.

Radovanovi}, Predrag - Coka: 808.

Radovanovi}, Sre}ko: 882, 897.

Radovanovi}, Tomislav: 164.Radovi}, Risto (Amfilohije, mitropolit crnogorsko-primorski): 219,225, 227, 228.

Radovi}, Vojislav: 164.

Raguz, Nikola: 1046.

Ragu`, Ante: 1107.

Rai}, Boò: 957.

Rai}, Kre{imira Miro: 1057.

Rai}, Ante Renato: 1113, 1114.

Raji}, Ivica: 857, 891, 1111, 1112.Raji}, Tomislav: 1099.

Raji}, Zoran: 1087.

1217



Rajkovi}, Ivan: 1099.

Ramljak , Stanko: 1029.

Rankovi}, Aleksandar: 176.

Rankovi}, Uro{: 595, 813.

Rastovi}, David: 891.

Ra{eta, Andrija: 166, 348, 421, 659.

Ra{kovi}, Jovan: 196, 200, 202, 208, 210, 241, 479.

Ra{ula, Nedeljko: 630.

Ra`natovi}, @eljko — Arkan: 224, 225, 226, 871, 875, 877, 878, 889.

Regan, Ronald (Ronald Regan): 76.

Rezo, Ivo: 1099.Reèk , Ivica: 1029.

Ribi~i}, Ciril: 945, 958, 961, 963.

Risti}, Milovan: 1064.

Rodni, Morga (Morga Rodney): 1060.

Roso, Anto: 960, 973, 987, 988, 994, 995, 996, 1032, 1054, 1059,1069, 1070.

Rozenberger, Franc Elvis (Franz, Elvis Rosenberger): 1058.

Roì}, Milorad: 1029.

Rudi}, Petar: 828.

Rungelov, Stamen: 535.

Rup~i}, Miro: 994.

Rupel, Dimitrij: 359, 438.

Ruìnovski, Milan: 166.

S

Salamun, Darko: 1029.

Salapura, Petar: 857.

1218



Samardìja, Radmilo: 608.

Samaruga, Kornelio (Cornelio Sammaruga): 1129.

Samoukovi}, Boro — Ico: 608.

Samoukovi}, Nedeljko: 812.

Sanfilipo, \uzepa \ovani (Sanfilippo — Giuseppe - Giovani): 1060.

Sapundìu, Riza: 248, 301, 304, 309, 310, 312, 318, 335, 336, 413.

Savi}, Mile: 535.

Savi}, Milo{: 505, 507, 509, 516, 620.

Savi}, Neboj{a: 594.

Savi}, Ratko: 686.

Savi}, Simo: 605.Savovi}, Branko: 535.

Sejdovi}, Hajrudin: 583.

Sekuli}, Jadranko: 807.

Sekuli}, Radomir: 165, 664.

Sekuli}, Radoslav: 772.

Selak , Osman: 614, 686, 777, 866, 870.

Serti}, Ivan: 1055.

Sijer~i}, Dèmal: 687.Siki}, Josip: 1014.

Sikira{, Gojko: 593.

Sikira{, Marko: 593.

Silajdì}, Haris: 438, 553.

Sili}, Andrija: 164.

Simatovi}, Franko — Frenki: 280, 537, 874, 886, 887, 888, 889.

Simeunovi}, Marinko: 594.

Simi}, Blagoje: 536.

Simi}, Branko: 507, 609, 621.

Simi}, Mirko: 596.

Simi}, Novica: 848.

1219



Simovi}, Boàn: 994.

Simovi}, Dragoljub: 709, 727.

Simovi}, Miodrag: 495, 508, 551, 750.

Simovi}, Mirko: 686.

Simovi}, Pero: 616, 884.

Simovi}, Petar: 741.

Simovi}, Milorada Stoja: 600.

Simovi}, Milo{a Tomislav: 415, 619, 693.

Simovi}, Zoran: 605.

Sistov, Mate Ante: 1057.

Sivac, Mirsad: 1046, 1048, 1054.Skakavac, Drago: 535.

Skakavac, Matija: 535.

Skakavac, Milana Vesna: 600.

Skoko, Andrija: 1038.

Skoko, Milorad: 551.

Sladoje, Riste êdomir: 821, 858.

Sladoje, Manojla Milan: 858.

Smiljani}, Milovana Goran: 592, 806, 807.Smiljani}, Jozo: 986.

Smiljani}, Radomir: 563.

Smoljo, Ivica: 1107.

Sneden, Daniel. Vidi: Vasiljkovi}, Dragan.

Soki}, @ivko: 589.

Sokolovi}, Mile: 810.

Sokolovi}, Zoran: 242, 244, 886.

Soldo, Rafaela Marin: 1114.

Spahi}, Radomir: 883.

Spaji}, Anto: 1098.

Spirovski, Stevana Aleksandar: 47, 123, 152, 164, 693.

1220



Srebrov, Vladimir: 486.

Staljin. Vidi: Dùga{vili, Josif Visarionovi~).

Stamatovi}, Aleksandar: 164.

Stamboli}, Ivan: 49, 150, 157, 180, 181, 182, 185, 186, 188, 190, 199, 203.

Stamenkovi}, Aleksandar: 591.

Stampl, Marko (Stumpel Marco): 1060.

Stani}, Milenko: 502.

Stani}, Miodrag: 595, 596.

Stani}, Miroslav: 535, 809.

Stani}, Sekula: 722.

Stanimirovi}, Mom~ilo: 608.Stani{i}, Jovica: 494, 886, 887.

Stani{i}, Mi}o: 551, 886.

Stani{i}, Nikola: 594.

Stani{i}, Novica: 887, 924, 925.

Stani{i}, Novo: 613.

Stankovi}, Branko: 166.

Stankovi}, Dobro: 926.

Stankovi}, Mili} (Mili} od Ma~ve): 222.Stankovi}, Milovan: 599, 814, 821, 830.

Stankovi}, Simo: 722.

Stankovi}, Slavi{a: 601.

Stanojevi}, Simo: 535.

Star~evi}, Ante: 935, 936, 937.

Star~evi}, Jove Gojko: 849, 868.

Stari, Anton: 124.

Starovi}, Slobo: 541.

Starovi} - Medan, Tatjana: 551, 620.

Stepani}, Kruno: 1029.

Stevandi}, Nenad: 512.

1221



Stevanovi}, Boìdar: 164, 664, 886.

Stipeti}, Petar: 1011, 1012, 1013, 1038.

Stjuart, Bob (Bob Stewart): 1017.

Stojanovi}, Dragan: 535.

Stojanovi}, Mile: 594.

Stojanovi}, Stanko: 926.

Stojanovi}, Koste Veljko: 858.

Stojanovi}, Marka Vito: 610.

Stojanovi}, Vladimir: 164.

Stoj~evi}, Gojko (Pavle, patrijarh SPC): 213, 220, 221, 225, 226, 228,

571, 572.Stoj~i}, Radovan — Badà: 280, 886, 887.

Stoji}, An|elko: 985.

Stoji}, Bruno: 985, 1079, 1098, 1099.

Stoji}, Rajko: 613.

Stojisavljevi}, Du{ko: 591.

Stojisavljevi}, Slavi{a: 591.

Stoltenberg, Torvald (Torwald Stoltenberg): 1036.

Sto{i}, Dragojlo: 600.

Sto{i}, Sreten: 598, 599.

Strugar, Andrije Pavle: 663, 693, 769, 774.

Struji}, Ivica: 1082.

Struji}, Mihovil: 962, 1080, 1081.

Stupar, Savo: 860.

Suboti}, Bogdan: 801, 820, 821, 822.

Suboti}, Du{an: 615.

Suboti}, Nikica: 608.

Suboti}, Pero: 605.Subotin, Marko: 615.

Su~i}, Ante: 676.

1222



Suharov, Sergej Viktor: 903.

Suljevi}, Zi}ro: 823.

Svitlica, Grujo: 613.

[

[agolj, Zdenko: 1093, 1095.

[agud, Nenad: 1046.

[akota, Blagoje: 583, 606, 607, 805.

[andrk , Ljupka Drago: 1056.[androv, Mirko: 1086.

[arac, Dèmil: 152.

[aran, Du{ana Drago: 611.

[aran, Du{ana Slavko: 611.

[arapov, Jurij: 905.

[ar~evi}, Zarije: 607, 811.

[ari}, Branko: 962, 1080.

[ari}, Dèvad: 985.[arini}, Hrvoje: 944, 1036.

[arlija, Mate. Vidi: Batlak, Nijaz — Daidà.

[arovi}, Miro: 807.

[ehovac, Marinka Milorad: 854, 858.

[ego, Nikola: 701.

[entija, Josip: 943.

[eparovi}, Zvonimir, Paul: 438.

[e{elj, Vojislav: 181, 196, 871, 874, 875, 878, 881, 882, 883, 884,

898, 901.[evarnadze, Eduard: 274.

[iforija, Dalibor: 607.

1223



[ilovi}, Darko: 440.

[iki}, Josip: 1058, 1088, 1089.

[ili}, Marino: 1029.

[iljeg, @eljko: 986, 991, 1014, 1015, 1017, 1018, 1030, 1035, 1060,1061, 1062, 1063, 1066.

[iljegovi}, Dragan: 829.

[imac, Petar: 974.

[imi}, Petar: 51, 77, 79, 152, 239, 974.

[imi}, Zoran: 1076.

[impraga, Nikola: 603.

[imunovi}, Ivana Dragan: 1114.[inikovi}, Jove Sretko: 610.

[ip~i}, Tomislav: 607, 696, 697, 807, 848.

[islav, Zdenko: 1086.

[kondri}, Milan: 686, 870.

[kondri}, Milorad: 629.

[krbi}, Petra Ratko: 849.

[ljivan~anin, Veselin: 378.

[ljivi}, Vladan: 711, 907.

[mit, Jirgen (Jürgen Schmidt): 1050.

[oji}, Dragan: 807.

[olevi}, Miroslav: 197, 198.

[olji}, Vladimir: 962, 1039, 1080.

[opf , Davor: 1099.

[otra, Zdravko: 563.

[o{ki}, Mom~ilo: 832.

[ovagovi}, Branko: 692, 774.

[pegelj, Martin: 56, 60, 152, 238, 243, 264, 265, 266, 282, 284, 293,295, 296, 303, 317, 320, 947, 974, 975, 976, 981, 982, 995, 999, 1011, 1012,1013, 1021, 1025, 1026, 1033, 1035, 1036, 1044, 1050, 1060, 1096, 1097.

[pi~ko, Sini{a: 1029.

1224



[tadler, Josip: 936.

[tefanek , Vinko: 1003, 1004, 1005, 1006, 1007, 1008, 1009.

[trbac, Branislav: 806.

[trbac, Milan: 615.

[trkalj, Petra Dragan: 847, 853.

[ukarica, Mijo: 583.

[unji}, Mario: 1105.

[upi}, Jovan: 166.

[uput, Milan: 685.

[turli}, Zoran: 1029.

[u{ak , Gojko: 659, 943, 974, 981, 990, 995, 998, 1013, 1023, 1024,1025, 1026, 1027, 1028, 1032, 1034, 1038, 1043, 1044, 1046, 1047, 1068,1075, 1078, 1079, 1098, 1099, 1104.

[u{i}, Slavoljub: 571, 572.

[utalo, Luke Mato: 1114.

[uti}, Jozo: 1029.

T

Tabakovi}, Ljupko: 1080.

Tabakovi}, @eljko: 615.

Tadi}, Ljubomir: 563, 564.

Tadi}, Ranko: 806.

Tali}, Momir: 538, 680, 692, 704, 777, 825, 838, 848, 863.

Tanaskovi}, Darko: 219, 563.

Tanji}, Ivan: 986.

Ta{i}, Radovan: 600.Tatalovi}, Nikola: 615.

Tau{an, Tomislav: 686, 747, 748, 749, 883, 884.

Tau{an, Zdravko: 1029.

1225



Te{anovi}, bra}a: 593.

Terzi}, Dragan: 223.

Terzi}, Ljubisav: 496, 551.

Te{ovi}, Du{ko: 592.

Te{ovi}, Milo{: 592.

Tihi}, Safet: 686.

Tik , Stanislava Aleksandar (Aleksander Stanislav Tyc): 1060.

Timara, Gavran: 602.

Timara, Manjak: 602.

Timotijevi}, Slavko: 601.

Tintor, Jovan: 541, 542, 543, 603, 827.Tintor, Mile: 594.

Tintor, Momo: 594.

Tintor, Neboj{a: 594.

Tintor, Zdravko: 594.

Todorovi}, Borisav: 856.

Todorovi}, Dragomir: 615.

Todorovi}, Milovan: 850.

Todorovi}, Ljubinka: 187.

Todorovi}, Radisava Rade: 853.

Todorovi}, Zdravko: 591.

Toholj, Miroslav: 563, 564, 621.

Tole, @arko: 986, 991, 998, 1028, 1078.

Tolimir, Zdravko: 571, 572, 694, 839, 848.

Tolj, Ivan: 1032, 1070.

Tomac, Zdravko: 947, 1014.

Tomas, Predrag: 1029.

Toma{, Mi{o: 608.Toni~i}, Momir: 589, 590, 591, 750, 823, 824, 826.

Tomi}, Blagoje: 595.

Topalovi}, Vlado: 597.

1226



Topi}, Ivan: 1029.

Topi}, Slavko: 1029.

Topi}, Vinko: 1029.

Torbica, Milan: 769, 774.

Tornberi, Sedric (Cedric Thornbery): 1022.

To{i}, Dragojlo: 741, 832.

Tot, Dragan: 608.

Tot, Ilija: 996.

Trajkovski, Tomislav: 164.

Travar, Boris: 612.

Travar, Dragan: 612.Trbojevi}, Dmitar: 164, 665.

Trifunovi}, Bogdan: 240, 241, 242.

Trifunovi}, Sr|an: 595.

Trifunovi}, Vlado: 164.

Tripalo, Mika: 938.

Tripkovi}, Novica: 601.

Tri{ovi}, Goran: 1029.

Trivi}, Janko: 586, 589, 590, 607, 741, 823, 824.Troho, Teodor: 164.

Trubelja, Josip: 1046.

Tucovi}, Mihajlo: 604.

Tu|man, Franjo: 12, 83, 196, 200, 257, 261, 262, 268, 284, 286, 287,289, 292, 293, 304, 306, 318, 319, 320, 321, 327, 328, 338, 348, 359, 368,374, 379, 389, 398, 399, 418, 423, 425, 428, 438, 441, 444, 493, 523, 550,796, 935, 937, 938, 939, 940, 941, 942, 943, 944, 945, 946, 948, 949, 950,951, 952, 953, 954, 955, 956, 958, 959, 960, 963, 964, 965, 970, 971, 972,973, 975, 979, 980, 981, 982, 995, 999, 1004, 1013, 1021, 1023, 1024, 1026,

1030, 1031, 1033, 1034, 1035, 1036, 1038, 1041, 1042, 1044, 1050, 1052,1054, 1068, 1071, 1076, 1078, 1079, 1119, 1121, 1126.

Tu|man, Miroslav: 983, 1044.

Tuka, Stjepan: 1112.

1227



Tulo, Pere Anto: 1110.

Tumanov, Simeon: 166.

Tupurkovski, Vasil: 248, 261, 264, 289, 299, 301, 304, 312, 335, 337,352, 359, 368, 370, 375, 376, 409, 410, 411, 413, 414, 416.

Turalija, Pero: 1107.

Tutnjevi}, Milivoje: 621, 803.

Tus, Anton: 84, 152, 306, 1011, 1041.

Tutnjevi}, Milivoje: 498.

U

Ubiparipovi}, Dragomir: 220, 227.

Ujdur, Velimir: 1029.

Ulemek , Milorad — Legija: 875, 878, 879.

Unkovi}, Milivoje: 563, 621.

Unkovi}, Slobodan: 206.

Urli}, Ante: 992.

Uro{anin, Spasoje: 857.

Uvli}, Ante: 989.

Uve, Joakim Herker (Joachim Herker Uwe): 1060.

Uzelac, Du{an: 166.

Uzelac, Milan: 614.

Uzelac, Marka Nikola: 66, 169, 325, 385, 387, 393, 399, 459, 460,579, 580, 581, 692, 696, 773, 825.

V

Vaki}, Branislav: 873, 889.

Valenta, Anto: 1098, 1099.

1228



Van den Bruk , Hans (Hans van der Brock): 381, 389, 423, 424.

Vanovac, Nenad: 805.

Vasilije, episkop zvorni~ko-tuzlanski. Vidi: Ka~avenda, Ljubomir.

Vasiljevi}, Predraga Aleksandar: 166, 354, 378, 394, 494, 693, 892.

Vasiljevi}, Lazar: 507.

Vasiljevi}, Mladen: 810.

Vasiljkovi}, Dragan (kapetan Dragan): 827.

Vaskovi}, Slobodan: 592.

Vaskovi}, Vaso: 592.

Vasovi}, Dragoje: 166.

Vens, Sajrus (Cyrus Vance): 328, 425, 441, 444, 447, 524, 547, 659, 660.Verdun, Frederik (Teunis Frederick Verduin): 1060.

Vere{, Milan: 440.

Veselinovi}, Rade: 608.

Vida~ek , Ivana Ilija: 1114.

Vidakovi}, Nedeljko: 882.

Vidovi}, Miroslav: 1038.

Vidovi}, Rudo: 1107.

Viduka, Mate: 981, 982, 1065.

Visi}, Radi{e Milovan: 858.

Viskovi}, Predrag: 1113.

Vi{nji}, Svetozar: 47.

Vla~i}, Mom~ilo: 499.

Vla~o, Branko: 542.

Vladi~i}, Milo{: 535.

Vladi~i}, Radenko: 535.

Vladislav, mitropolit dabro-bosanski. Vidi: Mr|a, Gojko.

Vlahov, Hrvoje: 1067.Vlasi, Azem: 149.

Vojinovi}, Mile: 615.

1229



Vojtila, Karel (Karel Wojtyla, Ivan, Pavao II, papa Rimo-katoli~kecrkve): 393.

Vojvodi}, Radoslav: 589.Vostrukov, Evgenij (Vostrukov, Evgenij): 226.

Vranicki, Predrag: 276.

Vrankovi}, @eljko: 1107.

Vrhovec, Josip: 50.

Vrlje{, Ljubi{a: 828.

Vrlje{, Rade: 604, 808.

Vrlje{, Slavi{a: 828.

Vrìna, Obrad: 628.Vu~i}, Joze Goran: 1058.

Vu~eti}, Branislav — Vule: 834.

Vu~eti}, Risto: 535.

Vu~ini}, Sini{a: 894.

Vu~kovi}, Radovan: 563, 564.

Vu~urovi}, Boìdar: 486, 492, 512, 559, 578, 873, 881.

Vujaklija, Vladimir: 623.

Vujevi}, Stipe: 1101.

Vuji~i}, Dragan: 609, 611, 613, 811, 812.Vuji~i}, Drago: 813.

Vuji~i}, Ne|o: 594, 813, 832.

Vuji~i}, Vaso: 535, 811.

Vuji~i}, Goran: 1048, 1054.

Vuji}, Pero: 686.

Vujina, Ante: 1055.

Vujina, Ante Josip: 1055.

Vujovi}, Milorad: 492.Vukadin, Milo{ - [vabo: 597, 808.

Vukadin, Momir: 813.

Vukajlovi}, Milorad: 502.

1230



Vuk~evi}, Risto: 434, 435.

Vuki~evi}, Kojo: 593.

Vuk~i}, - Hrvatini}, Hrvoje: 1058.

Vuki}, Radoslav: 496, 512.

Vuki}, Radovan: 580.

Vukmanovi}, Zoran: 583.

Vukodragovi}, Zoran: 926.

Vukosavljevi}, Drago: 106, 111, 114, 144, 145, 703, 774, 775.

Vukovi}, Vladimir: 441, 838.

Vukovi}, Jovan: 535.

Vukovi}, Miroslav - êle: 882.Vukovi}, Nenad: 535.

Vukovi}, Branka Vladimir: 667, 680, 692, 774, 809.

Vukovi}, Vukota: 807.

Vukovi}, @eljko: 211.

Vuk{i}, Nikola: 1029.

Vuleta, Dra{ko: 496.

Z

Zadro, Jure: 985.

Zagorac, Nikola: 569.

Zagor~i}, Frank: 1055.

Zdilara, Slaven: 1057.

Zebi}, Dinko: 1077.

Ze~evi}, Ante: 1085.

Zekan, Branko: 374.Zeki}, Goran: 505, 509.

Zelen, Petar: 897.

Zelen, Stevo: 613.

1231



Zelenbaba, Du{an: 479.

Zelenovi}, Bosiljka: 609.

Zelenovi}, Dragutin: 202, 240, 243, 248, 261, 269, 335.

Zelenovi}, Zdravka Ranko: 611.

Zelenovi}, Zdravka Slavko: 611.

Zelenovi}, Rade Todor: 610.

Zelenovi}, Sime Zdravko: 610, 611.

Zelenovi}, \or|a Zoran: 611.

Zeli}, @eljko: 962.

Zelovi}, êdo: 535.

Zeljaja, Radmilo: 777.Zimerman, Voren (Warren Zimmerman): 266, 267, 290, 341, 457, 941.

Zirojevi}, Mirko: 593.

Zirojevi}, Nemanja: 593.

Zlati}, Ivan: 1046, 1047.

Zmijanac, Du{ko: 615.

Zoranovi}, Joja: 810.

Zoranovi}, Jove Miroslav - Kinja: 810.

Zori}, Ivan (Bruno Zori} — Zulu): 991, 992, 996.

Zori}, Radoje: 602.

Zovko, Boò: 985.

Zrelec, Vladimir: 551.

Zrinu{i}, Petra Drago: 1114.

Zrno, Stjepan: 986.

Zubi}, Vlado: 613.

Zukovi}, Ljubomir: 551, 620.

Zurovac, Mirko: 563.

Zvicer, \or|ije: 164.

1232



@

@arkovi}, Vidoje: 182.

@epini}, Vitomir: 551, 589, 645.

@eraji}, Milorad: 608.

@ivak , Danila Boò: 610, 611.

@ivak , Obrena êdo: 610.

@ivak , Danilo: 610.

@ivak , Mirka Dragan: 610.

@ivak , \or|e: 609.

@ivak , @ivka Gordan: 611.@ivak , Milana Marinko: 610.

@ivak , Milovana Marinko: 611.

@ivak , An|elka Mile: 611.

@ivak , Milovana Mirko: 611.

@ivak , Obrena Mirko: 610.

@ivak , Danila Neno: 610.

@ivak , \or|a Strahinja - Strajo: 609, 610, 611, 802, 811, 813.

@ivanovi}, Milenko: 848.@oni, Ante - Maksan: 1035.

@ivanovi}, Novica: 829.

@ugi}, Mirko: 897.

@ulj, Ivica: 1101.

@ulj, Mladen: 1107.

@uljevi}, Vinko: 1101.

@upani}, Boìdar: 1029.

@upljanin, Stojan: 650.

@uà, Ranko: 812.

@uà, Zdravko: 613.

1233





R E G I S T A R

GEOGRAFSKIH NAZIVA





A

Ahatovi}i: 594, 742, 813.

Ahmi}i: 979, 1125.

Albanija: 193, 215.

Aleksandrovac: 740.Aleksinac: 740.

Alipa{in Most: 717, 718.

Alìr: 45.

Australija: 1096.

Austrija: 267, 339, 346, 358, 415, 1058, 1081.

Austrougarska: 935.

Avdagi}a luka: 603.

B

Ba~ka: 192.

Ba~ka Palanka: 347, 897.

Ba~ka Topola: 1056.

Bajina Ba{ta: 699, 783, 928, 929.

Baktu{a: 1005.

Balkan: 180, 181, 193, 209, 213, 214, 219, 236, 342, 358, 390, 440,566, 882.

Banat: 192.

1237



Banija: 56, 128, 181, 205, 222, 260, 355, 356, 373, 375, 384, 404,405, 442, 636, 662, 838.

Banovi}i: 108, 113, 132, 502, 687, 955.Banski Karlovci: 909.

Banja Luka: 91, 94, 95, 97, 98, 104, 106, 108, 114, 115, 129, 130,131, 142, 143, 210, 223, 226, 250, 379, 399, 454, 455, 456, 459, 460, 465,478, 479, 484, 485, 486, 487, 490, 491, 501, 511, 512, 513, 514, 538, 567,568, 569, 579, 580, 613, 614, 633, 635, 642, 644, 645, 650, 662, 667, 668,669, 670, 671, 680, 681, 685, 686, 687, 688, 689, 690, 692, 695, 699, 704,709, 713, 721, 722, 726, 728, 738, 739, 750, 771, 773, 784, 786, 787, 788,789, 790, 797, 801, 803, 805, 815, 838, 839, 860, 865, 870, 874, 876, 884,907, 909, 910, 911, 912, 913, 914, 915, 918, 919, 922, 928, 949, 1010, 1107.

Bar: 583, 584, 603, 698, 771, 772, 774.Baraku{a: 812.

Baranja: 59, 181, 205, 222, 347, 357, 373, 385, 393, 394, 402, 524,661, 676, 943.

Bare: 601.

Bara}i: 466.

Ba{ko Polje: 995.

Batajnica (aerodrom): 785, 787, 788, 789.

Batine: 347.

Be~: 1109.

Bejrut: 584, 771.

Beli Manastir: 394, 552, 1056, 1084.

Beograd: 38, 51, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 62, 66, 139, 153, 169, 177, 188,196, 198, 203, 205, 206, 207, 210, 214, 215, 220, 223, 225, 240, 288, 298,299, 300, 301, 302, 304, 305, 313, 320, 325, 337, 347, 348, 356, 360, 362,368, 374, 375, 380, 381, 391, 410, 414, 431, 459, 483, 484, 494, 499, 525,537, 547, 556, 563, 578, 590, 598, 616, 619, 623, 632, 659, 661, 662, 664,665, 666, 676, 712, 726, 728, 734, 747, 751, 771, 779, 781, 782, 793, 809,

820, 821, 836, 837, 838, 839, 840, 848, 849, 850, 852, 853, 854, 857, 859,860, 862, 864, 865, 866, 867, 868, 869, 878, 880, 884, 887, 897, 901, 902,916, 919, 924, 925, 926, 928, 936, 942, 944, 952, 983, 1010, 1120, 1121.

Benkovac: 128, 257, 280, 532, 651, 652, 655, 681, 688, 916.

1238



Berlin: 339, 743.

Betnja Mala: 736, 1006.

Bezdan: 347.

Biha}: 91, 94, 97, 99, 104, 105, 107, 109, 129, 130, 131, 132, 152,321, 406, 538, 615, 624, 629, 633, 634, 635, 644, 662, 664, 667, 668, 669,682, 683, 685, 688, 689, 690, 692, 698, 699, 701, 704, 709, 726, 773, 785,797, 799, 804, 904, 912, 913, 914, 915, 918, 923, 924, 943, 944, 1129.

Bijelo Polje: 583, 725, 923, 998, 1001.

Bijeljina: 99, 109, 132, 212, 502, 600, 618, 624, 667, 670, 684, 688,700, 701, 704, 705, 723, 729, 736, 740, 789, 799, 814, 834, 870, 874, 875,877, 878, 881, 883, 885, 886, 902, 904, 911, 913, 924, 927, 928, 930, 1010.

Bile}a: 113, 131, 492, 493, 498, 502, 582, 610, 660, 664, 667, 691,693, 698, 737, 739, 768, 774, 800, 812, 870, 874, 880, 881, 882, 921, 927.

Biljevo: 739.

Bio~a: 828.

Biosko: 728.

Biskupi}i: 606.

Bi{}e polje: 740.

Bitolj: 662.

Bivolje Brdo: 1020.

Bizant: 11.Bjela{: 735.

Bjela{nica: 786, 854.

Bjelimi}i: 1036.

Bjelosavljevi}i: 790, 792.

Bjelovar: 128, 299, 380, 386, 675, 1081.

Bjelu{ina: 739, 773.

Bjelov~ina: 612.

Blagaj: 735, 984, 989, 998, 1020, 1029.Blaùj: 591, 711, 724, 725, 806.

Bo~: 346.

Bogojevo: 347.

1239



Bogovac: 791.

Bogovi}i: 730, 806, 831.

Bogutovo Selo: 704, 736.

Bojnik : 594.

Boka kotorska: 57.

Bok{evica (planina): 1049.

Borije: 738, 740, 742.

Borike: 746, 809.

Borci: 609, 610, 612.

Bori}i (naselje): 738.

Borovo Naselje: 883.Borovo polje: 1009.

Borovo Selo: 86, 368, 376, 883.

Bosanska Dubica: 106, 131, 490, 667, 688, 704, 823, 1124.

Bosanska Gradi{ka: 106, 131, 143, 458, 490, 539, 667, 688, 704,750, 857, 1124.

Bosanska Kostajnica: 704, 1124.

Bosanska krajina: 143, 212, 256, 257, 355, 459, 487, 490, 493, 496,497, 499, 538, 579, 580, 614, 769, 775, 782, 795, 804, 805, 839, 876, 883,884, 892, 899, 900, 947, 1122.

Bosanska Krupa: 106, 107, 113, 131, 494, 501, 538, 539, 542, 615,643, 644, 688, 804, 819, 820, 823, 892, 1124.

Bosanska Otoka: 892.

Bosanska posavina (Posavina): 328, 775, 782, 946, 947, 954, 999,1003, 1004, 1009, 1011, 1012, 1013, 1014, 1037, 1123, 1128.

Bosanska Ra~a: 736.

Bosanski Brod: 131, 502, 550, 599, 600, 615, 618, 688, 706, 735, 787,814, 818, 881, 946, 947, 948, 954, 979, 1004, 1009, 1011, 1012, 1013, 1014, 1122.

Bosanski Luàni (Luàni Bosanski): 735.

Bosanski Novi: 99, 131, 491, 538, 630, 651, 652, 653, 667, 682, 688,704, 1124.

1240



Bosanski Petrovac (i Petrovac): 107, 113, 131, 143, 397, 461, 464,501, 538, 615, 628, 629, 634, 635, 667, 669, 683, 686, 688, 701, 702, 705,

713, 715, 720, 724, 795, 804, 833, 861, 862, 907, 913.Bosanski [amac: 131, 502, 514, 536, 537, 599, 600, 667, 688, 700,

738, 776, 782, 791, 819, 887, 889, 925, 928, 946, 947, 1006, 1008, 1009.

Bosansko Grahovo: 57, 99, 131, 464, 493, 521, 550, 667, 688, 698,701, 702, 713, 774, 804, 823, 856, 857, 891, 920.

Bosansko Petrovo Selo: 487, 706.

Bosna (rijeka): 665, 1006.

Bosna i Hercegovina: 11, 12, 21, 47, 48, 51, 55, 56, 57, 58, 59, 60,61, 62, 65, 78, 84, 88, 89, 90, 94, 100, 113, 114, 117, 120, 122, 126, 127, 129,

133, 136, 137, 138, 139, 141, 144, 151, 152, 153, 157, 158, 161, 162, 163, 167,168, 169, 170, 184, 185, 187, 188, 189, 190, 192, 193, 194, 195, 196, 200, 202,207, 208, 210, 211, 212, 214, 215, 216, 217, 218, 220, 222, 224, 225, 226, 227,228, 234, 235, 240, 241, 242, 245, 248, 256, 258, 296, 300, 304, 320, 321, 326,328, 330, 335, 337, 338, 350, 353, 360, 363, 364, 365, 369, 371, 372, 379, 382,383, 394, 396, 399, 400, 406, 407, 410, 412, 432, 445, 446, 468, 472, 477, 478,479, 480, 481, 482, 483, 484, 485, 486, 487, 488, 489, 490, 493, 494, 495, 496,497, 498, 499, 500, 501, 502, 503, 504, 505, 506, 507, 508, 509, 510, 511, 512,513, 514, 515, 516, 517, 518, 519, 520, 522, 523, 524, 525, 526, 527, 528,529, 531, 532, 540, 546, 547, 548, 549, 550, 551, 552, 553, 554, 555, 556,557, 558, 560, 561, 562, 563, 565, 567, 570, 572, 577, 578, 579, 580, 581,

582, 583, 584, 585, 586, 587, 589, 595, 598, 601, 602, 603, 607, 610, 616,617, 618, 619, 621, 622, 623, 624, 627, 644, 645, 659, 660, 661, 662, 663,664, 665, 666, 667, 675, 676, 677, 678, 691, 692, 693, 695, 696, 704, 709,710, 711, 715, 723, 725, 726, 727, 728, 729, 734, 740, 741, 742, 744, 746,749, 765, 766, 767, 768, 769, 770, 771, 772, 773, 774, 775, 776, 777, 778,779, 781, 782, 783, 784, 785, 786, 787, 788, 789, 790, 791, 792, 794, 795,796, 797, 798, 802, 804, 805, 809, 813, 814, 815, 816, 817, 818, 819, 822,823, 824, 827, 828, 829, 830, 834, 836, 837, 838, 840, 841, 843, 845, 846,847, 848, 851, 852, 853, 857, 858, 859, 871, 872, 873, 885, 886, 887, 888,889, 891, 893, 894, 897, 898, 890, 900, 901, 902, 903, 904, 905, 906, 907,920, 921, 922, 923, 924, 925, 926, 927, 928, 929, 930, 931, 935, 936, 937,

938, 939, 940, 941, 942, 943, 944, 945, 946, 947, 948, 950, 951, 952, 953,955, 956, 957, 958, 959, 960, 963, 964, 966, 967, 968, 969, 970, 972, 973,974, 976, 979, 980, 981, 982, 983, 984, 992, 994, 996, 997, 998, 999, 1000,1003, 1004, 1007, 1012, 1014, 1017, 1018, 1020, 1021, 1022, 1024, 1025,1026, 1027, 1031, 1032, 1034, 1036, 1037, 1038, 1039, 1040, 1041, 1042,

1241



1043, 1044, 1045, 1047, 1048, 1049, 1050, 1051, 1052, 1053, 1055, 1056, 1063,1065, 1066, 1067, 1068, 1069, 1070, 1071, 1072, 1074, 1075, 1076, 1079,

1081, 1088, 1096, 1099, 1101, 1104, 1106, 1113, 1117, 1118, 1119, 1120,1121, 1122, 1123, 1124, 1125, 1126, 1127, 1128, 1129, 1130, 1131, 1132.- centralna Bosna: 804, 857, 891, 985, 1018, 1022, 1030,

1033, 1045, 1047, 1079, 1098, 1113, 1122, 1030, 1033.- isto~na Bosna: 665, 676, 691, 779, 881, 1122.- jugoisto~na Bosna: 598, 676, 768.- sjeveroisto~na Bosna: 691, 700, 876, 896, 904.- sjeverna Bosna: 59, 458, 811, 814, 834, 893, 946, 947,

1011, 1012, 1122.- srednja Bosna: 980, 984, 991, 1021, 1022, 1031, 1067,

1068, 1072, 1079, 1080.

- zapadna Bosna: 295, 379, 538, 698, 779, 880, 943, 1078, 1122.Botajica: 900.

Boìnovi}i: 692, 774.

Bradina: 609, 610, 611, 612, 613, 811, 812, 813.

Brankovac: 739.

Bratunac: 132, 499, 502, 536, 539, 570, 600, 615, 687, 738, 769, 789,790, 878, 881, 883, 884, 913, 929.

Br~ko: 99, 109, 132, 502, 536, 572, 600, 615, 616, 667, 684, 688, 695,700, 706, 713, 738, 769, 782, 786, 787, 789, 790, 791, 792, 793, 833, 878, 879,

893, 897, 924, 925, 927, 928, 937, 946, 947, 1008, 1011, 1012, 1122, 1129.Brda: 535, 746, 792, 885.

Br|ani: 609, 610, 611, 612, 802, 813.

Breza: 108, 113, 132, 133, 605, 687, 724, 897.

Brezno Gornje: 1058.

Brije{}e: 740, 806, 826.

Brije{}e Brdo: 806.

Brioni: 359, 368, 414.

Brisel: 434, 1040.

Bri{evo: 614.

Brkanovo brdo: 740.

Brod na Drini: 535, 603, 810.

1242



Brodare: 736.

Brus: 729, 740, 741.

Brusno: 535.

Bubanj Potok : 833, 874, 887, 928.

Bu~i}i: 1049.

Budak : 739.

Budanj: 601.

Budisavina: 984.

Bugarska: 215, 317, 794.

Bugojno: 98, 132, 522, 569, 613, 687, 714, 715, 772, 811, 830, 832,

937, 954, 960, 961, 991, 1000, 1015, 1023, 1024, 1032, 1055, 1058, 1061,1062, 1066, 1075, 1077, 1080, 1081, 1082, 1083, 1084, 1085, 1086, 1089, 1090,1091, 1093, 1094, 1097, 1099, 1100, 1101, 1105, 1106, 1107, 1108, 1109, 1110.

Bukva: 830.

Bulatovci: 885.

Bulutovac (brdo): 984.

Bulozi: 492.

Bukovik : 583, 791.

Buna: 882, 1021.

Busova~a: 132, 687, 697, 716, 953, 954, 961, 991, 1026, 1030, 1031,1032, 1038, 1045, 1049, 1076, 1077, 1079.

Buterine: 1055.

Butile: 594, 713, 714, 716, 717, 718, 722, 742, 796, 909, 921.

Butmir: 545, 722, 729, 730, 895, 896, 921.

Buìm: 107, 321.

C

Caparde: 927.

Caprag: 552.

Carev Mlin: 735.

1243



Careve Vode: 897.

Cazin: 131, 321, 688, 785, 943, 944.

Cazinska krajina: 782, 945, 955.

Celje: 346, 700.

Cerska: 844.

Cetinje: 774.

Crepoljsko: 594, 896.

Crkvina: 889.

Crna Gora: 38, 54, 57, 62, 78, 88, 89, 117, 126, 127, 139, 149, 150,158, 159, 162, 168, 170, 181, 184, 185, 189, 192, 193, 202, 209, 212, 216,222, 225, 245, 248, 256, 258, 259, 262, 268, 270, 275, 296, 300, 352, 363,

365, 369, 400, 401, 403, 404, 411, 413, 416, 417, 418, 419, 422, 424, 425,426, 429, 430, 432, 433, 434, 435, 436, 438, 440, 443, 445, 446, 455, 456,458, 459, 472, 486, 491, 493, 497, 499, 505, 508, 509, 511, 514, 515, 516,518, 523, 538, 547, 560, 563, 571, 577, 580, 598, 658, 659, 661, 664, 666,695, 704, 725, 726, 745, 746, 768, 769, 770, 771, 772, 774, 775, 777, 778,781, 782, 783, 785, 786, 801, 802, 810, 841, 842, 846, 855, 859, 871, 872,873, 876, 878, 881, 893, 894, 895, 896, 897, 898, 899, 906, 909, 921, 923,925, 926, 927, 928, 929, 930, 943, 948, 1117, 1118, 1120

Crna Rijeka: 854.

Crni vrh (kod Zvornika): 1133.

Crni}i: 994.Crno Blato: 616.

Crnoglav: 984.

Crvene stijene: 730, 830, 834.

Cvilin: 602.

^

â~ak : 704, 855, 897, 922, 928.

âjetina: 773

âjni~e: 131, 212, 491, 492, 493, 498, 502, 535, 550, 598, 667, 687,800, 926.

1244



âkovec: 675, 1050.

âpljina: 99, 106, 110, 131, 250, 670, 688, 691, 710, 769, 954, 988,

990, 992, 994, 996, 997, 1022, 1023, 1024, 1025, 1030, 1074.ârdak : 1009.

âte`: 346.

êhoslova~ka: 87.

êkr~i}i: 606.

êlebi}i: 521, 522, 609, 708.

êlina: 745.

êlinac: 131, 491, 501, 513, 514, 544, 667, 688, 824.

êlopek : 704, 736, 929.êljevo: 994.

êminac: 384.

êrkazovi}i: 876.

ê{ka: 1081.

îtluk : 108, 113, 131, 143, 688, 954, 957, 982, 983, 988, 990, 992,1023, 1060, 1108.

ôhodar mahala: 535.

ôlina Kapa: 743.

^vrsnica: 1021, 1036, 1107.

]

]erezluk : 535.

D

Dalmacija: 181, 222, 227, 355, 394.- ju`na Dalmacija: 973, 974.

1245



- srednja Dalmacija: 973, 974.- sjeverna Dalmacija: 57, 280, 375.

Dalmatinska plo~a (rt): 666.Danilovgrad: 873.

Daruvar: 397.

Debelo Brdo: 743.

Dejton: 1125, 1132.

Deleu{a: 582.

Delnice: 675, 1039.

Derventa: 131, 502, 599, 600, 667, 684, 688, 695, 700, 713, 736, 738,739, 740, 769, 893, 914, 937, 946, 947, 948, 979, 1009, 1011, 1013, 1014.

Divulje (aerodrom): 1049, 1077, 1078, 1079, 1082, 1102, 1103, 1115.Dobanovci: 482, 570, 571, 572, 781.

Doboj: 91, 94, 97, 104, 105, 106, 130, 131, 132, 142, 461, 502, 583,598, 599, 615, 644, 667, 668, 675, 679, 684, 688, 695, 699, 700, 709, 713,722, 723, 737, 738, 740, 789, 790, 797, 811, 816, 830, 859, 881, 893, 900,913, 921, 925, 955, 1011, 1013.

Dobra Voda: 1006.

Dobrinja (naselje): 1006.

Dobrinja: 608.

Dobro Polje: 854.Dobro selo: 982.

Dobro{evi}i: 594, 813, 832.

Dobrun: 928.

Doglodi: 594, 742, 806.

Doline: 734.

Doljani: 979, 1019.

Donja Bio~a: 604, 808.

Donja Brda: 603.

Donja Trnava: 704, 736.Donja Zim~a: 606.

Donje Biosko: 743, 746.

Donje Crnjelovo: 736.

1246



Donje Selo: 609, 611, 612.

Donje Vukovsko: 735.

Donji Brezik : 615.

Donji Lapac: 257, 552, 629, 688, 708, 713, 831.

Donji Malovan: 828.

Donji Rainci: 792.

Donji Rujani: 521.

Donji Skugri}: 1009.

Donji Vakuf (Srbobran): 131, 132, 514, 522, 613, 667, 687, 709, 712, 893.

Dra~evica: 1048.

Dra~evo: 984.Drago~ava: 602.

Drava: 188, 355, 397.

Dravograd: 346.

Drenovac: 1024, 1055.

Dre`nica: 1037.

Drina (rijeka): 186, 256, 327, 488, 515, 519, 567, 569, 598, 666, 691,771, 781, 786, 790, 803, 877, 926, 929, 930, 937, 1123.

Drivu{a: 607.

Drni{: 688, 708.Drvar (Titov Drvar): 107, 113, 131, 143, 257, 461, 464, 501, 550,

667, 668, 682, 703, 724, 796, 804, 823, 842, 891, 904, 920.

Dub: 737.

Dubac: 429.

Dubica: 459.

Dubravica: 1045.

Dubrave (Dubravska visoravan): 684, 699, 700, 701, 737, 740, 882,992, 1010, 1021.

Dubrovnik : 181, 222, 399, 400, 404, 406, 407, 411, 412, 417, 427,429, 443, 493, 769, 975, 980, 981, 982, 984, 997, 999, 1020, 1028, 1069, 1075.

Duga Resa: 688.

Dugo Polje: 900.

1247



Dugo Selo: 380, 675.

Dunav: 58, 347.

Duvno (Vidi: Tomislav Grad).

Dvor (Hrvatska): 688.

Dvor na Uni: 552.

\

\akovo: 380, 700, 814.

\e|evo: 601, 810.

D@

Dèpi: 610.

E

Engleska: 250, 287.

Erdut: 226, 874.

Evropa: 52, 76, 87, 151, 202, 213, 215, 216, 217, 218, 284, 342, 350,358, 371, 377, 388, 391, 392, 393, 420, 425, 427, 440, 495, 561, 562, 566,938, 940, 941, 952, 1042, 1096, 1124, 1129.

- jugoistok Evrope: 327.

F

Faleti}i: 713, 793, 852.

1248



Fo~a: 99, 131, 212, 460, 487, 491, 492, 498, 502, 534, 535, 540, 550,553, 584, 600, 601, 602, 603, 662, 687, 708, 722, 725, 729, 737, 739, 746,

769, 773, 796, 797, 800, 809, 810, 824, 830, 854, 878, 881, 921, 927, 928, 1129.Fojnica: 108, 113, 132, 937, 954, 1112.

Francuska: 250, 358, 362, 441, 996.

Fru{ka Gora: 887.

G

Gabela: 996, 997.

Gacko: 99, 113, 131, 460, 492, 498, 502, 514, 667, 773, 774, 800,881, 927, 928.

Galistok : 736.

Gavri}a brdo: 743.

Gazimestan: 149, 184, 201, 202.

Gerzovo: 614.

Gladovi}i: 790.

Glamo~: 107, 113, 131, 464, 490, 510, 667, 688, 698, 701, 702, 771,785, 804, 823.

Glatke njive: 746.

Glasinac: 491.

Glavati~evo: 1036.

Glavice: 974, 975.

Glina: 205, 224, 257, 552, 688, 829, 912.

Glogova: 539, 540.

Glogova~a: 736.

Go~: 874.

Godijen: 601, 810.Golubi}i: 634, 651, 654, 708, 713, 720.

Golubinka (jama): 222, 223.

1249



Gorani: 606, 805.

Gora`de: 91, 94, 99, 107, 108, 130, 131, 142, 212, 460, 491, 492,

583, 597, 687, 737, 745, 746, 769, 772, 786, 789, 792, 793, 797, 844, 854,896, 924, 925, 926, 927, 928, 929, 930, 1122, 1129.

Gorica: 1005.

Gornja Bijela: 550.

Gornja Bio~a: 604, 808.

Gornja Brda: 603.

Gornja Jo{anica: 723.

Gornja Zim~a: 606.

Gornje Biosko: 743, 746.

Gornje [evarlije: 709

Gornje Vukovsko: 735.

Gornji Kotorac: 743.

Gornji Malovan: 828.

Gornji Milanovac: 693, 725, 774, 914.

Gornji [epak : 736.

Gornji Vakuf : 132, 687, 940, 954, 991, 994, 1015, 1016, 1017, 1018,1022, 1023, 1024, 1026, 1030, 1031, 1033, 1034, 1035, 1036, 1037, 1040,

1043, 1050, 1055, 1061, 1062, 1069, 1074, 1104, 1107, 1108, 1110.Gornji @abari: 1005.

Gorski kotar: 56, 346, 356.

Gospi}: 380, 393, 398, 675, 688.

Gostina {uma: 739.

Grabe`: 615, 709, 904.

Grac (Gratz-Austrija): 567, 942, 944, 945, 946, 947, 959, 999, 1011.

Gra~ac: 257, 398, 552, 682, 688.

Gra~anica: 106, 108, 132, 185, 502, 536, 599, 667, 688, 706, 737, 786.

Grada~ac: 132, 502, 536, 615, 688, 738, 782, 784, 786, 788, 789, 790,791, 792, 793, 904, 927, 937, 1005, 1008, 1009, 1122.

Gradi{ka: 393, 406.

1250



Grahovo (Crna Gora): 839.

Grajsovi}i (poligon): 827.

Grajani: 805.

Gr~ka: 215, 905.

Grebak : 929.

Greda: 735.

Grlica: 806.

Grme~: 572.

Grmu{a: 615.

Grude: 99, 108, 113, 131, 688, 951, 953, 954, 973, 984, 985, 986,

987, 988, 990, 996, 1000, 1002, 1043, 1054, 1069, 1071, 1076, 1077, 1083,1091, 1092, 1094, 1105, 1107, 1110, 1112, 1120.

Gubin: 521, 522.

Gu~evo: 809.

H

Hadì}i: 99, 132, 136, 550, 594, 608, 609, 611, 612, 667, 668, 686, 687,

707, 711, 712, 713, 717, 719, 724, 725, 773, 796, 797, 829, 895.Hag: 320, 359, 374, 380, 391, 392, 393, 415, 416, 418, 423, 424, 425,

429, 432, 433, 434, 435, 436, 438, 496, 979, 1021.

Hajvazi: 885.

Hambarine: 893.

Han Derventa: 584.

Han Kram: 713.

Han Pijesak : 99, 132, 450, 455, 458, 560, 492, 502, 590, 596, 597,598, 620, 667, 679, 687, 710, 713, 714, 717, 719, 720, 721, 724, 728, 730,

773, 808, 815, 830, 874, 893, 915.Herceg Novi: 406, 810, 873.

Hercegovina: 129, 181, 214, 222, 228, 250, 256, 397, 404, 460, 478,482, 486, 500, 581, 585, 660, 661, 662, 691, 769, 873, 942,946, 980, 982,

1251



984, 985, 989, 997, 998, 999, 1000, 1018, 1019, 1023, 1027, 1028, 1044,1047, 1076, 1078.

- stara Hercegovina: 487, 490, 491, 498.- zapadna Hercegovina: 127, 143, 355, 498, 710, 937, 945,974, 1021, 1050, 1075, 1076.

- isto~na Hercegovina: 411, 443, 481, 482, 491, 492, 582,621, 664, 665, 666, 676, 691, 698, 767, 769, 775, 782, 783,804, 817, 896, 927, 928.

- srednja Hercegovina: 399, 783.- ju`na Hercegovina: 999.- jugoisto~na Hercegovina: 1001.

Here: 1104

Hodbina: 882.Hrasnica: 722, 724, 773, 806, 931.

Hre{a: 492, 728, 740, 746, 896.

Hrustovo: 539, 874.

Hrvatska: 11, 38, 41, 47, 48, 56, 57, 58, 59, 60, 62, 78, 82, 86, 88, 89,100, 115, 122, 124, 125, 126, 127, 129, 151, 152, 153, 157, 158, 159, 160,161, 163, 167, 168, 188, 189, 190, 191, 196, 199, 200, 202, 203, 207, 208,212, 213, 224, 236, 237, 241, 242, 245, 247, 250, 251, 252, 253, 255, 256,257, 258, 259, 260, 261, 262, 264, 265, 266, 267, 268, 269, 271, 273, 274,278, 280, 281, 282, 283, 284, 285, 286, 287, 288, 289, 290, 291, 292, 293,

294, 295, 296, 298, 299, 300, 302, 304, 306, 311, 315, 317, 320, 321, 325,326, 327, 328, 329, 331, 332, 333, 334, 335, 336, 337, 338, 339, 340, 341,342, 345, 346, 347, 348, 349, 350, 351, 352, 354, 355, 356, 357, 358, 360,362, 363, 364, 365, 366, 368, 369, 370, 371, 372, 373, 374, 375, 376, 377,378, 379, 380, 381, 382, 384, 385, 386, 387, 388, 389, 390, 391, 392, 393,394, 395, 397, 398, 399, 400, 401, 402, 403, 404, 406, 407, 408, 409, 410,411, 412, 413, 415, 417, 418, 419, 420, 421, 423, 424, 425, 426, 427, 428,429, 431, 432, 433, 435, 439, 440, 441, 442, 443, 444, 446, 447, 448, 449,450, 453, 458, 459, 461, 465, 468, 472, 477, 478, 483, 504, 506, 513, 514,523, 524, 547, 548, 550, 552, 554, 555, 560, 578, 579, 580, 581, 584, 589,614, 627, 633, 658, 660, 661, 665, 675, 676, 677, 678, 693, 698, 699, 707,

729, 749, 750, 765, 767, 768, 769, 770, 771, 773, 774, 776, 777, 779, 785,814, 818, 829, 830, 836, 852, 856, 857, 871, 873, 874, 880, 887, 889, 891,894, 897, 898, 907, 924, 935, 936, 937, 938, 939, 940, 941, 942, 943, 944,945, 946, 946, 948, 949, 950, 951, 952, 953, 955, 956, 957, 958, 959, 963,

1252



964, 965, 970, 973, 974, 975, 976, 978, 979, 980, 981, 984, 987, 990, 995,996, 997, 1002, 1008, 1009, 1017, 1018, 1021, 1022, 1023, 1026, 1027,

1029, 1031, 1033, 1034, 1036, 1038, 1039, 1040, 1041, 1043, 1044, 1046,1047, 1049, 1050, 1051, 1053, 1054, 1055, 1057, 1058, 1060, 1067, 1068,1069, 1070, 1071, 1072, 1074, 1075, 1076, 1077, 1078, 1079, 1080, 1081,1083, 1085, 1087, 1088, 1089, 1093, 1094, 1096, 1097, 1098, 1099, 1100,1101, 1103, 1104, 1105, 1106, 1107, 1108, 1109, 1110, 1111, 1113, 1114,1115, 1117, 1118, 1119, 1120, 1121, 1126, 1127, 1128, 1133.

- Hrvatska posavina: 1050.- Hrvatsko primorje: 56.- ju`na Hrvatska: 38, 974, 975, 976, 980, 984, 999, 1021.- sjeverna Hrvatska: 38.- sjeverozapadna Hrvatska: 56.

Hum: 740, 921, 931, 1104.Hutovo blato: 984.

I

Igalo: 398, 524.

Igman: 713, 785, 786, 788, 854.

Ilidà: 98, 99, 132, 143, 519, 520, 587, 590, 608, 687, 730, 740, 741,742, 745, 797, 804, 806, 808, 875, 878, 879, 894, 895, 903, 921.

Ilija{: 132, 514, 583, 603, 604, 608, 619, 687, 708, 715, 716, 717,720, 724, 725, 738, 745, 796, 817, 825, 897, 902, 904, 910.

Ilin~ica: 700.

Ilirska Bistrica: 128, 346, 675.

Ilok : 347.

Imotski: 63, 693, 773, 975, 1019, 1058.

Irak : 247, 260.

Italija: 346.Istok : 76, 237.

Istra: 56, 356, 423, 1027.

1253



Italija: 937, 1057, 1098.

Ivanovac: 1056.

J

Jablanica: 688, 954, 1019, 1020, 1022, 1024, 1049, 1087, 1105, 1106.

Jabuka: 535, 737.

Jadransko more (Jadran): 58, 397, 552, 660, 772, 937.

Jagodnja~a (jama): 223.

Jahorina: 500, 586, 670, 685, 725, 726, 743, 745, 749, 854, 890, 897, 901.Jahorinski potok : 597, 746.

Jajce: 107, 131, 569, 614, 615, 688, 698, 709, 712, 721, 784, 787,788, 789, 792, 793, 902, 928, 954, 1000, 1032, 1062, 1110, 1122.

Janja: 736.

Japan: 266, 339.

Jaruge: 1005, 1006.

Jasenovac: 459.

Jaso~: 1019.

Jastrebarsko: 128, 345, 380, 675, 699, 700, 701, 706, 740.

Javornik : 700.

Jelah: 791.

Jezero: 833.

Josipdol: 1088.

Jo{anica: 602.

Jo{avka: 545.

Jugoslavija: 11, 12, 17, 18, 20, 21, 24, 25, 26, 28, 29, 31, 34, 35, 36,

37, 41, 42, 43, 44, 45, 47, 50, 52, 54, 57, 60, 62, 65, 71, 72, 73, 74, 75, 76,77, 78, 79, 80, 81, 82, 84, 85, 86, 87, 89, 121, 125, 127, 129, 148, 149, 150,151, 154, 157, 158, 159, 160, 161, 162, 163, 164, 168, 169, 176, 177, 179,180, 181, 182, 183, 184, 185, 187, 188, 189, 190, 191, 193, 194, 196, 198,199, 200, 202, 204, 206, 208, 211, 214, 219, 228, 233, 234, 235, 236, 237,

1254



238, 239, 240, 241, 242, 243, 244, 245, 246, 249, 250, 251, 252, 253, 256,260, 261, 262, 263, 265, 268, 269, 270, 272, 273, 274, 275, 276, 277, 278,

279, 280, 281, 282, 284, 285, 286, 287, 289, 290, 291, 292, 293, 294, 295,296, 298, 300, 303, 304, 309, 310, 311, 312, 313, 314, 315, 316, 318, 319,321, 325, 326, 327, 328, 331, 334, 336, 337, 338, 339, 340, 342, 344, 345,349, 350, 352, 353, 354, 355, 357, 358, 359, 360, 361, 362, 363, 364, 365,366, 368, 369, 370, 371, 372, 374, 375, 376, 377, 378, 379, 380, 381, 383,385, 386, 387, 389, 390, 391, 392, 393, 396, 398, 401, 402, 403, 407, 408,409, 410, 411, 412, 415, 416, 417, 418, 421, 424, 426, 427, 433, 434, 435,436, 437, 438, 440, 443, 444, 446, 447, 449, 458, 469, 478, 481, 482, 483,485, 486, 487, 493, 495, 498, 499, 500, 501, 502, 503, 504, 506, 507, 508,509, 511, 514, 515, 517, 518, 522, 523, 524, 548, 550, 551, 552, 553, 554,555, 556, 558, 560, 563, 564, 565, 570, 571, 572, 577, 578, 579, 580, 618,

627, 632, 645, 659, 660, 661, 663, 665, 666, 704, 709, 725, 727, 746, 766,772, 781, 782, 790, 803, 805, 814, 816, 834, 836, 837, 838, 840, 841, 843,846, 847, 848, 849, 853, 854, 855, 856, 857, 859, 862, 863, 865, 866, 869,870, 872, 886, 891, 897, 899, 901, 902, 905, 906, 928, 931, 937, 945, 948,949, 1052, 1117, 1118, 1120, 1125, 1126, 1127, 1128, 1132.

K

Ka~arevo: 712.

Kakanj: 132, 608, 687, 797, 878, 954, 1057.

Kala~ka: 735.

Kalesija: 132, 499, 502, 600, 619, 687, 704, 740, 784, 885, 918, 924.

Kalinovik : 99, 313, 212, 491, 492, 498, 502, 583, 595, 596, 608, 658,662, 667, 670, 685, 687, 692, 712, 719, 737, 738, 739, 740, 768, 774, 817,827, 830, 833, 893, 903.

Kalovita brda: 897.

Kaloti}i: 606.

Kaljina: 492.Kanada: 1096.

Kamenica (kod Drvara): 615.

Kaonik : 607, 697, 961.

1255



Kara|or|evo: 320, 321, 327, 330, 333, 379, 493, 523, 942, 943, 944,950, 999, 1011.

Karakaj: 536.Karlobag: 57, 58, 158, 244, 327, 676.

Karlovac: 56, 57, 58, 128, 158, 188, 244, 327, 346, 355, 357, 380,393, 397, 404, 406, 542, 552, 667, 675, 676, 682, 688, 1087, 1088.

Kasindol: 589, 829, 895.

Ka{i}: 1055.

Ka{tel Novi: 1055.

Keraterm: 539, 1122.

Kicalj: 1039.

Ki~evo: 699.

Kifino selo: 783.

Kikinda: 909, 911, 912, 916.

Kina: 45.

Kipar: 584, 771.

Kiseljak : 99, 108, 113, 132, 582, 583, 668, 670, 679, 680, 685, 687,714, 716, 724, 729, 731, 857, 891, 954, 960, 1030, 1031, 1036, 1045, 1078,1079, 1107, 1112.

Kladanj: 108, 132, 499, 502, 620, 687, 740, 789, 913.Kladu{a (s. kod Velike Kladu{e): 943, 944.

Klis: 1110.

Klju~: 109, 463, 464, 466, 501, 537, 538, 542, 569, 614, 667, 688,697, 701, 703, 809, 913, 1124.

Kmur (brdo): 602, 603.

Kneìna: 492, 882.

Kni}ani (kod Zrenjanina): 847.

Knin: 57, 79, 128, 129, 131, 152, 205, 207, 210, 250, 255, 256, 257,

268, 287, 329, 394, 398, 403, 406, 465, 478, 479, 486, 489, 500, 532, 552,654, 655, 662, 667, 668, 669, 670, 685, 687, 688, 692, 708, 713, 715, 721,797, 872, 887, 888, 891, 892, 893, 897, 907, 911, 912, 913, 914, 916, 920,921, 929, 1010.

1256



Kninska krajina: 257, 261, 320, 493, 496, 497, 662, 782, 838, 891,930, 948.

Knjaèvac: 662.Kobila Gornja: 735.

Ko~evje: 346.

Kola{in: 149.

Komarno: 885.

Komin: 791.

Komogovina: 224.

Kondìla: 606.

Konjevi} Polje: 789, 844.Konjic: 99, 109, 131, 535, 550, 609, 610, 612, 613, 664, 688, 708,

739, 772, 773, 802, 811, 812, 817, 852, 914, 954, 987, 991, 1000, 1015,1020, 1061, 1077, 1093, 1095, 1096, 1110.

Konjuh: 700, 925.

Kopar: 346.

Koprivnica: 128, 380, 675, 735.

Kora}e: 1011.

Koran: 586, 594, 668, 679, 706, 712, 713, 714, 716, 717, 718, 719,

722, 728, 730, 737, 744, 796, 897.Kordun: 56, 128, 181, 205, 222, 355, 373, 384, 404, 442, 637, 640,656, 662, 683, 838.

Koreja: 266.

Korenica (Titova Korenica): 257, 320, 398, 552, 651, 655, 667, 682,688, 917.

Kornica: 1009.

Kosovo: 37, 38, 40, 41, 54, 57, 59, 62, 64, 65, 86, 89, 129, 149, 184,185, 190, 192, 196, 197, 198, 199, 202, 214, 215, 219, 242, 247, 248, 250,253, 257, 258, 262, 265, 268, 270, 296, 304, 318, 335, 336, 256, 374, 416,

477, 478, 563, 663, 773, 774, 876, 929, 940.Kosovo polje (kod Knina): 86, 198, 199, 708.

Kostajnica: 224, 384, 394, 633, 688, 928.

1257



Kosovska Mitrovica: 699.

Kotorac: 879.

Kotor Varo{: 131, 501, 538, 614, 667, 688, 954.

Kova~evo Selo: 616, 706.

Kovani}i: 607.

Kovanj: 825.

Kovin: 923.

Kozara: 572, 726, 776.

Kozarac (Radmilovo): 614, 777, 893, 1124.

Kozibrod: 375.

Kozila: 615.Kozja Luka: 535.

Kragujevac: 662, 701, 855, 856, 873, 895, 912, 922.

Kraljevo: 699, 722, 724, 785, 922, 930.

Kramer Selo: 825.

Kranj: 700.

Kravica: 536, 600.

Kr~marice: 709, 720.

Kremno: 712, 895, 928.

Kre{evo: 99, 108, 113, 132, 687, 724, 891, 954, 1045.

Krivajevi}i: 604, 813, 855.

Krivoglavci: 745, 832.

Krièvci: 128, 675, 1059.

Kromolj: 592, 594, 806, 828.

Krtelj: 583.

Krupa: 611.

Krupac: 725.

Krupanjska rijeka: 707, 713, 796.Kru{evica: 1009.

Kru{evac: 849.

Kru{evo: 393, 994.

1258



Kru{kovo polje: 1006.

Krvavac: 346.

Kula (kod Mrkonji} Grada): 825.

Kula (Vojvodina): 874.

Kula Grad: 819.

Kulen Vakuf : 702.

Kuli{: 706.

Kuljani: 375.

Kum: 346.

Kumanovo: 662.

Kumbor: 57, 660, 664, 873.Kupa: 188, 552.

Kupari: 240, 248, 255, 429, 488.

Kupres: 99, 131, 457, 501, 581, 618, 623, 650, 667, 687, 698, 705, 714,734, 735, 800, 828, 921, 946, 947, 948, 954, 973, 983, 1011, 1015, 1076, 1113.

Kupre{ka visoravan: 329, 579, 580, 734, 828, 983, 1002, 1012, 1128.

Kupre{ka vrata: 734, 983.

Kupre{ki plato: 885.

Kupre{ko polje: 735.

Kuta: 601, 1104.

Kuzmin: 704.

L

La|evci (aerodrom): 785, 789.

Lakta{i: 106, 131, 501, 667, 688.

Lani{te: 467.Lapi{nica: 746.

La{va: 1044, 1123.

La{vanska dolina: 1022, 1104.

1259



Lepenica: 1005.

Leskovac: 663.

Liban: 349, 584, 771.

Libija: 223.

Li~ka Kaldrma: 708, 721, 910.

Ligate: 602.

Lije{}e (s. kod Bosanskog Broda): 735.

Lika: 56, 181, 205, 212, 222, 320, 327, 356, 373, 375, 384, 394, 405,442, 443, 662, 682, 774, 838, 929.

Li{tica. Vidi: [iroki Brijeg.

Livanjsko polje: 521.Livno: 91, 94, 104, 107, 108, 130, 131, 143, 519, 521, 623, 688, 698,739, 954, 965, 975, 987, 990, 992, 1015, 1022, 1050, 1055, 1061, 1062, 1069.

Lon~ari: 706, 782, 904, 928.

London: 247, 250, 251.

Lopare: 132, 502, 667, 688, 706, 707, 713, 955.

Lozica: 1081.

Loznica: 725, 822, 910.

Lozni~ka rijeka: 789.

Luburi} Polje: 830.Lu~evik : 890.

Luka (konclogor u Br~kom): 833, 879.

Lukavac (rijeka): 736.

Lukavac: 98, 99, 132, 502, 687, 706, 707, 955.

Lukavica: 110, 132, 584, 586, 587, 588, 589, 590, 593, 595, 596, 672,679, 695, 715, 716, 725, 729, 740, 745, 749, 795, 814, 825, 827, 829, 854,873, 874, 879, 883, 894, 895, 896, 915, 931.

Lu{ci Palanka: 496, 804.

Luàni: 735, 806.

1260



LJ

Ljalji}i: 876.

Lje{nica: 736.

Ljubija: 614, 1124.

Ljubinje: 99, 131, 492, 498, 502, 582, 610, 667, 688, 927.

Ljubljana: 38, 51, 56, 58, 289, 320, 345, 477, 696, 697.

Ljubni}e: 738.

Ljubovija: 783, 912, 913, 915, 926.

Ljubu{ki: 99, 108, 110, 113, 131, 139, 143, 954, 982, 988, 992.

Ljuta: 792.

M

Ma~kovac: 1035.

Ma|arska: 55, 317, 339, 355.

Maglaj: 131, 502, 522, 599, 688, 707, 788, 789, 792, 955, 1110, 1122.

Majdan: 897.Majevica: 223, 706, 776, 789, 904.

Makedonija: 38, 57, 59, 88, 89, 161, 181, 189, 215, 222, 242, 245,256, 258, 262, 264, 268, 295, 296, 304, 314, 321, 330, 335, 350, 356, 363,365, 385, 393, 424, 445, 449, 547, 661, 662, 663, 699, 769.

Makljen: 1034.

Makljenovac: 599.

Mala Obarska: 736.

Male{i}i: 603, 604.

Mali kri`: 829.Mali krnjin: 700.

Mali kuk : 739.

Mali Zvornik : 783, 877.

1261



Malovan: 734.

Manja~a: 467, 538, 539, 613, 777, 801, 825, 830, 834, 1122.

Maribor: 56, 346, 696, 700.

Mari}i: 616.

Masleni~ki most: 829.

Maslovare: 698.

Mazoljice: 739.

Me|e|a: 786, 924, 929.

Me|ugorje: 1001.

Memi}i: 791, 792, 885.

Mesi}i: 460, 737.Metaljka: 928.

Metkovi}: 59, 688, 691, 975, 981, 982, 984, 992, 997, 1010, 1020,1021, 1024.

Metljika: 346.

Mili}i: 460, 597, 808.

Milo{evac: 900, 1005.

Miljacka: 594.

Miljanovi}i: 791.

Miljevina: 601, 603, 810.

Miso~a: 541, 604.

Mladenovac: 920.

Mljet: 255, 488, 514.

Modri~a: 131, 502, 536, 583, 599, 688, 737, 782, 790, 881, 900, 946,947, 1005, 1006, 1008, 1009, 1012.

Mojmilo: 729, 737, 741, 846.

Mokro: 713, 728, 737, 741, 743, 897.

Moskva: 247, 250, 251, 305, 306, 307, 313, 386, 399.Mostar: 91, 94, 97, 99, 104, 107, 109, 110, 113, 128, 130, 131, 132,133, 142, 329, 355, 397, 399, 400, 406, 514, 582, 609, 611, 618, 662, 663,667, 670, 687, 688, 691, 693, 695, 712, 714, 722, 723, 726, 737, 739, 740,768, 769, 773, 783, 800, 857, 881, 882, 888, 921, 928, 937, 942, 946, 953,

1262



954, 956, 959, 966, 967, 973, 979, 982, 984, 989, 990, 991, 996, 997, 998,999, 1000, 1001, 1002, 1012, 1020, 1022, 1024, 1026, 1028, 1029, 1030,

1031, 1032, 1033, 1037, 1041, 1043, 1048, 1050, 1055, 1076, 1079, 1097,1098, 1107, 1111, 1113, 1122, 1125.

Mostarsko blato: 1048, 1049.

Mo{eva~ko brdo: 905.

Mo{un (rejon): 1049.

Motajica: 698.

Mratinje: 928.

Mr|anovci (Kupres): 735.

Mrkonji} Grad: 131, 461, 464, 490, 501, 568, 569, 614, 633, 667,

680, 688, 696, 697, 698, 700, 701, 703, 709, 825, 913, 919.Mrkovi}i: 725, 740, 742.

Mu~ani: 375.

Muha{inovi}i: 606.

Murino: 594.

N

Nanos: 346.

Nareci: 735.

Na{ice: 38, 57, 398.

Nedàri}i: 595, 879, 894, 896.

Neretva: 357, 360, 406, 443, 460, 567, 569, 570, 571, 572, 609, 660,666, 710, 846, 882, 946, 975, 979, 984, 989, 990, 996, 997, 998, 999, 1000,1001, 1012, 1021, 1055, 1072, 1078, 1123, 1125, 1128.

Nevesinje: 113, 131, 460, 492, 498, 502, 514, 582, 609, 610, 667, 710,723, 738, 769, 783, 790, 804, 812, 823, 927, 928.

Neum: 57, 59, 99, 108, 113, 131, 660, 688, 737, 739, 954, 975, 990,997, 1021, 1024, 1067.

Nikinci (poligon): 862.

Nik{i} (Crna Gora): 149, 493, 582, 921, 925.

1263



Nik{i} (kod Kragujevca): 124, 203, 300, 402, 712, 726.

Ni{: 38, 57, 64, 236, 329, 661, 664, 712, 725, 740, 741, 774, 782, 785,

793, 854, 873, 889, 926, 997.Ni{i}i: 604, 813, 830.

Ni{i}ka visoravan: 854, 855.

Nova Bila: 1049, 1078, 1079.

Nova Gradi{ka: 355, 380, 777.

Novakova njiva: 730.

Novakova pe}ina: 730.

Novi Sad: 65, 149, 404, 662, 695, 701, 740, 897, 926.

Novi Travnik : 132, 505, 687, 708, 714, 772, 954, 991, 1010, 1014,1016, 1026, 1030, 1032, 1044, 1049, 1075, 1079, 1106, 1107, 1110.

Novo Mesto: 346.

Novo Selo: 705, 735.

Novska: 355, 393, 688.

NJ

Njema~ka: 73, 327, 339, 340, 358, 362, 363, 383, 390, 402, 415, 425,427, 428, 456, 561, 937, 1057, 1098.

Njujork : 259, 260.

O

Obodski kanal: 1011.

Obrovac: 257, 384, 552, 688.

Obudovac: 615, 706.Odmut: 1006.

Odàk (s. kod Nevesinja): 597.

Odàk : 131, 502, 599, 600, 688, 893, 946, 947, 1004, 1008, 1009.

1264



Ogulin: 57, 158, 675.

Ohrid: 314, 370, 699.

Oku~ani: 380, 386, 393, 397, 398, 400, 403, 552, 652, 655, 909.

Olovo: 108, 113, 132, 450, 455, 492, 499, 502, 518, 603, 620, 687,735, 740, 742, 788, 817, 904, 913, 928.

Omarska: 539, 1122.

Omerbegova~a: 928.

Opatija: 1035.

Oplenac: 565.

Opuzen: 982.

Orahovo: 786.Ora{ac: 1085, 1086.

Ora{je: 108, 132, 502, 536, 599, 688, 700, 790, 904, 946, 947, 1005,1009, 1011, 1037, 1043, 1113.

Orli}: 931.

Orljani: 709.

Ortije{: 998.

Osatica: 790.

Osijek : 330, 347, 357, 380, 384, 385, 393, 397, 404, 806, 977, 996,

1011, 1012, 1023, 1024, 1034, 1035, 1037, 1056, 1076, 1077, 1081, 1093.Osijek (s. kod Sarajeva): 921.

Osmaci: 740.

Ostroàc: 609, 612.

O{trelj: 702.

O{tri rat: 737.

Otes: 742, 806.

Oto~ac: 380, 393, 688.

Otoka: 494.

Ozalj: 688.

Ozren: 487, 599, 700, 706, 790, 814, 903.

1265



P

Pajtov Han: 1087, 1089.

Pakrac: 78, 86, 298, 299, 302, 397, 398, 404, 552.

Planje: 791.

Pale: 116, 132, 228, 491, 492, 495, 502, 534, 540, 545, 585, 587, 590,595, 596, 597, 608, 619, 667, 668, 687, 713, 714, 715, 725, 728, 730, 732,738, 739, 740, 744, 745, 746, 747, 773, 778, 790, 796, 806, 809, 813, 817,824, 830, 832, 878, 881, 883, 884, 885, 893, 895, 896, 897, 900, 910, 911,913, 915, 916, 1120.

Paljevo: 604, 742, 829.

Paljike: 606.

Pan~evo: 329, 347, 458, 587, 632, 639, 711, 712, 827, 828, 832, 833, 922.

Pandurica (jama): 223.

Panonija: 327, 942.

Papra}a: 740.

Papuk : 59.

Para}in: 662.

Para{: 1019.

Para{lica: 735.Parcani: 1019.

Pariz: 247, 250, 251, 266, 396.

Pavlovo brdo: 735.

Pazari}: 132, 708, 796, 824, 832.

Pe}i{ta: 739.

Pe}: 693, 773, 774.

Pelagi}evo: 536, 615, 700, 706, 738, 790, 897.

Peri{ino brdo: 830.

Petrinja: 205, 257, 329, 404, 552, 653, 667, 682, 687, 688, 916.

Petrova Gora: 683.

Petrovac. Vidi: Bosanski Petrovac.

1266



Petrovo selo: 853.

Pidri{: 1104.

Pijesci: 1020.

Piri}i: 789.

Pirot: 706.

Plana: 599.

Plandi{te: 742.

Pla{ki: 682, 688.

Plav: 126.

Plein Vrh: 1107.

Plitvice: 86, 319, 320, 357, 889.Plitvi~ka jezera: 636, 682.

Pliva: 876

Plo~e: 397, 399, 856, 973, 974, 975, 981, 982, 984, 985, 986, 997,1001, 1002, 1109, 1021, 1033, 1036, 1046, 1067, 1069, 1076, 1099.

Plje{evica: 726, 776.

Pljevlja: 696, 921, 923, 925, 926, 927, 931.

Po~ulica: 1049.

Podgorani: 582, 1024.

Podgorica (Titograd): 38, 57, 62, 149, 355, 422, 424, 477, 660, 663,726, 774, 785.

Podgrab: 730.

Podlugovi: 792, 813.

Podmusala: 535.

Podnovlje: 736.

Podrinje: 585, 782, 927, 954, 1123, 1124, 1129.- gornje Podrinje: 660, 661, 666.

Podromanija: 913.Podvele`je: 737, 921, 1002.

Polog: 994.

Polje: 735, 736.

1267



Poljine: 740.

Poljska: 945.

Ponikve (aerodrom): 785, 789.

Ponor (kod Pra~e): 730.

Popovo polje: 1024, 1026.

Posavina (u Slavoniji): 899, 930, 948, 954, 999, 1043.- isto~na Posavina: 1076.

Postojna: 696.

Postojinska vrata: 346.

Posu{je: 131, 139, 688, 954, 990, 991, 1015, 1016, 1032, 1033, 1044,

1061, 1062, 1088.Potkozarje: 1124.

Poto~ani: 1006.

Poto~ari: 615, 739, 789.

Potrlica: 1035.

Povr{nica (selo): 597.

Poàrevac: 405, 926.

Poàrnica: 616, 707.

Poèga: 699, 1039.

Poè{ka kotlina: 59.

Pra~a: 730.

Prag: 181.

Prebilovci: 223.

Prekounje: 56, 57, 59, 321, 954.

Previla: 602.

Prevlaka: 407, 435, 443, 927, 999.

Prevra} (kod Fo~e): 722.

Priboj: 707, 876, 925.Pridjel: 599.

Prijedor: 94, 97, 105, 106, 131, 456, 460, 501, 514, 538, 539, 667,680, 688, 697, 704, 771, 777, 893, 913, 1124, 1129.

1268



Prijepolje: 923, 926.

Prisade: 599.

Pri{tina: 785.

Pritoka: 804.

Prizren: 929.

Prnjavor: 131, 501, 614, 667, 688.

Prozor (Rama): 99, 108, 113, 688, 954, 979, 987, 991, 1014, 1015,1016, 1017, 1019, 1022, 1032, 1034, 1036, 1037, 1038, 1040, 1041, 1043,1049, 1050, 1058, 1061, 1072, 1076, 1087, 1104, 1125.

Pu~i{}e: 606.

Pula: 57, 346, 356, 1115.Puzi}i: 789.

R

Rab: 982.

Radava: 725, 854.

Radu{a: 1079.

Rajlovac: 591, 594, 604, 689, 716, 722, 724, 739, 741, 742, 773, 828,894, 895, 896, 915.

Rakova~ke bare: 464, 465.

Ra{ka: 672.

Ra{tani: 1048.

Ra{telica: 612.

Ravna planina: 745.

Ravna Romanija: 817.

Ravni kotari: 524.Ravni: 1024.

Ravno: 514, 783, 784, 795.

Ra`ljevo: 615.

1269



Rejkjavik (Reykjavik, Island): 76.

Reljevo: 722, 832.

Renovica: 597, 708, 719, 746, 796, 897.

Ribnica: 700.

Rje~ina: 327.

Rijeka: 38, 56, 128, 346, 356, 660, 675, 1050, 1055, 1056, 1083, 1097.

Rim: 11.

Rodu{a: 467.

Rogatica: 450, 460, 499, 502, 535, 620, 687, 724, 737, 738, 808, 810,815, 830, 878, 881, 925, 926, 928.

Rogoj: 786.

Romanija: 500, 597, 600, 713, 724, 728, 730, 747, 808, 830, 831,832, 882, 885, 923, 925.

Rostovo: 1058.

Rotimlje: 882.

Rudanke: 928.

Rudine: 860.

Rudo: 131, 212, 491, 492, 498, 502, 667, 687, 708, 712, 796, 926.

Rudo brdo: 746.

Rujan: 857.Rumboci: 1104.

Rumunija: 260, 317, 327, 794, 902, 903, 931.

Rusija: 857, 902, 903, 905, 931.

S

Saborski: 384.

Salakovac: 1024.Samarevac: 1009.

Samobor: 675.

Sana: 357, 1123, 1124.

1270



Sandàk : 192, 193, 214, 664, 940.

Sanski Most: 109, 131, 460, 469, 501, 538, 539, 614, 630, 631, 632,

667, 688, 697, 698, 704, 874, 880, 1124.Sapna: 600.

Sarajevo: 38, 51, 55, 57, 58, 60, 91, 93, 99, 100, 106, 107, 108, 120, 130,132, 133, 142, 147, 162, 165, 169, 189, 200, 212, 227, 228, 298, 358, 456,481, 482, 491, 493, 494, 497, 498, 499, 500, 502, 503, 505, 514, 515, 521,524, 525, 543, 549, 550, 559, 560, 562, 563, 564, 565, 567, 569, 572, 579,583, 585, 586, 587, 588, 589, 590, 591, 592, 593, 594, 595, 596, 597, 600,608, 618, 619, 622, 623, 635, 642, 659, 660, 662, 667, 668, 669, 670, 671,676, 677, 679, 680, 685, 686, 687, 688, 689, 690, 692, 695, 713, 714, 715,716, 721, 723, 724, 726, 728, 729, 731, 736, 737, 738, 739, 740, 741, 742,743, 744, 745, 747, 748, 749, 750, 751, 766, 772, 773, 774, 776, 779, 782,783, 792, 793, 795, 796, 797, 806, 813, 816, 821, 824, 827, 830, 831, 834,835, 874, 876, 878, 879, 881, 883, 884, 885, 886, 889, 890, 894, 896, 905,911, 912, 913, 915, 921, 931, 944, 958, 970, 1087, 1089, 1107, 1122, 1129.

Sarva{: 393.

Sava: 55, 57, 212, 387, 514, 569, 698, 700, 776, 818, 946, 1012, 1013.

Savez Sovjetskih Socijalisti~kih Republika (SSSR, Rusija, SovjetskiSavez - SS): 36, 74, 75, 76, 80, 87, 176, 177, 202, 233, 241, 274, 275, 305,307, 317, 360, 361, 362, 386, 425.

Sebe{i}: 1079.

Semberija: 567, 899.Semizovac: 132, 541, 545, 603, 604, 708, 715, 716, 724, 725, 739,

796, 832.

Senj: 1088.

Seàna: 346.

Sikirevci: 1005.

Simin-Han: 924.

Sinj: 380, 974, 990, 1018, 1057, 1058, 1081.

Sisak : 355, 380, 393, 552, 688, 977, 989, 1014, 1024, 1037, 1058,

1081, 1088, 1094.Sitnica: 464.

Siv{a: 955.

Si`je: 706.

1271



Sjedinjene Ameri~ke Dràve (SAD, Amerika): 73, 74, 250, 259,266, 275, 276, 282, 287, 336, 339, 340, 383, 393, 402, 425, 457, 458, 550,

618, 903, 938, 940, 941, 1036, 1096.Sjeverin: 200.

Skelani: 873, 878, 881, 883, 887, 890.

Skender Vakuf (Dobreti}i): 99, 131, 501, 667, 681, 688, 698, 707, 954.

Skoplje: 38, 56, 57, 59, 62, 353, 661, 676, 691, 692.

Smoljani: 705.

Slano: 542, 1081.

Slatine: 1005.

Slatina: 535, 592, 725, 806.

Slavonija: 56, 57, 59, 65, 181, 222, 373, 375, 376, 383, 394, 397, 402,405, 406, 700, 814, 1054.

- centralna Slavonija: 437.- isto~na Slavonija: 38, 329, 356, 384, 398, 404, 442, 444,

458, 571, 661, 676, 677, 700, 889.- zapadna Slavonija: 57, 328, 385, 386, 406, 431, 432, 442,

443, 459, 662, 698, 839, 954, 1128.

Slavonska Poèga: 675, 1056, 1111, 1112.

Slavonski Brod: 38, 57, 398, 700, 1003, 1007, 1010, 1011, 1012,1013, 1050, 1053.

Slavonski [amac: 1006.Slavsko Polje: 40.

Slovenija: 38, 39, 48, 51, 53, 56, 58, 60, 62, 81, 82, 88, 89, 100, 122,124, 125, 127, 128, 129, 130, 151, 158, 160, 161, 163, 167, 168, 185, 189,199, 236, 237, 242, 244, 245, 247, 248, 250, 251, 252, 253, 255, 258, 259,262, 264, 265, 267, 268, 270, 273, 282, 285, 287, 289, 291, 294, 295, 296,298, 300, 304, 306, 309, 311, 314, 315, 317, 320, 321, 325, 330, 334, 335,336, 337, 339, 340, 342, 343, 345, 346, 347, 348, 349, 350, 351, 352, 353,354, 355, 356, 357, 358, 359, 361, 362, 363, 364, 365, 366, 367, 368, 369,370, 371, 372, 373, 374, 376, 378, 379, 380, 382, 385, 390, 391, 393, 397,398, 404, 405, 406, 407, 414, 415, 431, 432, 444, 447, 449, 450, 453, 456,457, 458, 468, 478, 504, 514, 524, 547, 607, 614, 661, 678, 695, 696, 699,700, 768, 770, 777, 976, 1126, 1127.

Slunj: 320, 381, 552, 670, 688, 698, 1081.

Smrekovica: 605.

1272



Sokolac: 113, 132, 450, 492, 499, 502, 590, 620, 667, 687, 746, 747,749, 774, 786, 790, 808, 809, 817, 824, 830, 857, 910, 911, 913, 925, 928.

Sokolovi} Kolonija: 722, 730, 883.Sokolje: 826.

Sombor: 785, 853.

Sovi}i: 979, 1019.

Split: 38, 55, 56, 59, 338, 397, 399, 406, 443, 447, 660, 856, 879, 952,974, 977, 980, 981, 982, 984, 986, 1018, 1019, 1023, 1031, 1032, 1034,1037, 1041, 1042, 1049, 1055, 1065, 1066, 1069, 1081, 1085, 1086, 1088,1096, 1098, 1102, 1103, 1109, 1111, 1115.

Srb: 478.

Srbac: 99, 131, 501, 667, 688, 769, 842, 843.Srbija: 11, 23, 36, 38, 48, 49, 57, 58, 59, 60, 63, 65, 77, 78, 81, 88,

117, 120, 126, 127, 139, 150, 153, 157, 158, 159, 161, 162, 165, 167, 168,169, 170, 176, 177, 178, 179, 180, 181, 183, 184, 185, 186, 187, 189, 190,191, 192, 193, 194, 195, 196, 197, 199, 200, 201, 202, 203, 204, 205, 207,208, 209, 210, 212, 213, 214, 215, 216, 217, 219, 220, 222, 223, 224, 228,234, 235, 236, 237, 240, 243, 244, 245, 246, 248, 249, 250, 251, 252, 256,257, 258, 259, 262, 265, 267, 268, 269, 270, 272, 273, 274, 275, 277, 278,284, 286, 287, 289, 291, 293, 296, 298, 299, 300, 301, 302, 303, 310, 311,315, 316, 318, 321, 325, 326, 327, 330, 334, 335, 336, 338, 340, 341, 347,349, 350, 352, 358, 360, 362, 363, 365, 369, 370, 371, 373, 374, 375, 376,378, 379, 381, 382, 383, 384, 385, 386, 387, 388, 389, 390, 392, 393, 394,396, 397, 398, 399, 400, 401, 403, 405, 410, 413, 415, 416, 417, 418, 419,420, 422, 424, 426, 427, 430, 432, 434, 435, 436, 437, 438, 444, 445, 446,447, 457, 458, 459, 465, 468, 472, 480, 485, 488, 490, 492, 493, 497, 499,500, 503, 505, 506, 508, 509, 512, 514, 515, 516, 518, 523, 533, 536, 537,538, 547, 552, 554, 559, 560, 563, 565, 571, 572, 577, 578, 598, 600, 602,617, 618, 623, 645, 650, 659, 660, 661, 663, 676, 691, 692, 693, 695, 704,705, 711, 717, 723, 725, 726, 738, 744, 745, 746, 747, 765, 768, 769, 770,771, 772, 773, 774, 775, 777, 778, 779, 781, 782, 783, 784, 785, 789, 791,794, 801, 802, 805, 816, 818, 822, 832, 833, 834, 835, 836, 839, 841, 842,

844, 855, 859, 871, 872, 873, 874, 875, 876, 879, 880, 882, 884, 886, 887,888, 889, 893, 894, 895, 896, 897, 898, 899, 906, 907, 909, 911, 912, 913,914, 915, 916, 917, 921, 922, 923, 924, 925, 926, 927, 928, 929, 930, 931,938, 939, 940, 941, 943, 944, 945, 946, 947, 948, 949, 950, 954, 955, 982,997, 1117, 1118, 1119, 1120, 1125, 1126, 1128.

1273



- ju`na Srbija: 38, 215.- jugozapadna Srbija: 664.

Srebrenica: 132, 499, 502, 687, 786, 788, 789, 792, 844, 865, 898,903, 905, 926, 928, 929.

Srebrenik : 132, 502, 688.

Srednje: 603, 608, 855.

Srem (Srijem): 192, 222, 356, 394, 927.- zapadni Srijem: 384, 393, 402.- isto~ni Srem: 661, 676.

Sremska Mitrovica: 329, 347, 380, 910, 923.

Sremska Ra~a: 911, 912, 913, 922.

Stanari: 913.Stara Pazova: 895.

Stari Trg: 149.

Staroni}i (kod âjni~a): 598.

Stjenice: 460.

Stog: 706, 1104.

Stolac: 99, 131, 493, 737, 739, 856, 857, 921, 927, 928, 954, 984, 998,990, 992, 994, 996, 997, 999, 1000, 1001, 1019, 1021, 1067, 1125.

Stolac (brdo): 739.

Stolovi: 984.Ston: 1081.

Strasbur (Strasbourg, Francuska): 496.

Stra`benica: 734.

Struga: 375.

Stup: 594, 902.

Stupni Dol: 1125.

Stupno: 876.

Stupsko brdo: 905.Sveti Rok : 682.

Subotica: 329, 347, 909, 922.

Suha: 540.

1274



Suhovo: 735.

Sunja: 996.

Susje{no: 603.

Svetozarevo: 205.

Svrake: 540, 603, 604.

[

[abac: 455.

[amin Gaj: 742.[apjani: 1035.

[}ipe: 1104.

[eki}i: 735.

[ekovi}i: 132, 499, 502, 667, 687, 701, 706, 740, 789, 790, 814, 833,890, 918.

[evarlije: 599, 720, 722, 725.

[eva{ Polje: 984.

[ibenik : 57, 212, 380, 397, 399, 443, 1014, 1023, 1034, 1037, 1053, 1095.

[id: 347, 380, 405.

[ipovo: 99, 109, 131, 143, 457, 463, 464, 501, 596, 613, 614, 667,688, 735, 823, 842, 843, 892.

[iroki Brijeg (Li{tica): 99, 108, 110, 113, 131, 139, 688, 954, 1002.

[olta: 384.

[titar: 1005.

[trpci: 200.

[ujica: 983, 984, 996, 1003.

[umadija: 59.[urmanci (jama): 223, 984.

[vajcarska: 45, 87.

[vedska: 45, 87.

1275



T

Taljamento (Taglimento — Italija): 327.

Tara: 874, 928.

Tar~in: 612.

Tegare: 789.

Tekija: 913.

Teo~ak : 904.

Tep~i}i: 982.

Tesli}: 131, 502, 599, 667, 688, 725, 787, 900, 955.

Te{anj: 131, 502, 599, 688, 786, 787, 788, 792, 955.Tetovo: 699.

Tihovi}i: 742.

Tikve{: 493, 523, 934, 950.

Tilava: 587, 589, 728, 729, 824, 826, 827, 881.

Ti{ina: 1006.

Titograd (vidi: Podgorica): 38, 57, 62, 149, 355, 424, 477, 660, 663,726, 774, 785, 861, 873.

Titov Drvar (vidi: Drvar).Titova Korenica (vidi: Korenica).

Titovo Uìce (vidi Uìce): 584, 601, 662, 664, 712, 774, 785, 855,873, 876, 880, 895, 917, 921, 924, 926, 927.

Tivat: 810.

Tjenti{te: 535, 603, 810, 927, 928.

Todorovi}i: 467.

Tokio: 339.

Tomislavgrad (Duvno): 131, 143, 688, 739, 954, 957, 985, 986, 987,

990, 991, 992, 1003, 1014, 1015, 1022, 1030, 1040, 1043, 1054, 1057, 1059,1060, 1061, 1062, 1069, 1077, 1088, 1089, 1093, 1102.

Top~i} Polje: 607.

Topola: 565, 726.

1276



Topusko: 384.

To{~anica: 1019.

Travnik : 99, 132, 613, 667, 670, 685, 686, 687, 700, 710, 713, 725,773, 797, 914, 928, 937, 954, 975, 991, 1000, 1036, 1038, 1098, 1099, 1110.

Trbounje: 708.

Trbu{}e: 601.

Trebava: 700.

Trebevi}: 589, 737, 738, 741, 745, 905.

Trebinje: 57, 59, 99, 113, 131, 223, 406, 486, 490, 492, 493, 498, 502,514, 660, 664, 667, 687, 710, 769, 783, 823, 839, 881, 921, 954, 975.

Treskavica: 792, 854.

Trnopolje: 1122.

Trnova~a: 810, 1024.

Trnovo: 99, 132, 499, 534, 687, 738, 786, 817, 854, 882, 889, 890, 929.

Trogir: 1018.

Trojane: 346.

Trpova~ka brda: 736.

Trst (Trieste, Italija): 38.

Tulovi}i: 602.

Tumare: 713, 790.Tumarsko brdo: 713.

Turbe: 725.

Tursinovac: 1006.

Turska: 193, 940.

Tu{nji}i: 805.

Tuzla: 56, 91, 94, 95, 97, 98, 99, 104, 108, 109, 110, 130, 132, 133,142, 502, 600, 616, 644, 662, 667, 668, 669, 670, 673, 676, 684, 685, 686,687, 692, 696, 697, 698, 699, 700, 701, 706, 707, 713, 723, 726, 728, 729,

737, 740, 769, 773, 784, 789, 791, 912, 913, 914, 920, 921, 922, 924, 927,949, 955, 1025, 1122, 1129.

Tvrdini}i: 827, 829.

1277



U

Udbina (aerodrom): 682, 771, 785.

Ugljevik : 132, 502, 616, 667, 688, 704, 706, 707, 713, 736, 738.

Ukrajina: 794, 902, 903.

Ukrina (rijeka): 1011.

Ukrina: 735.

Ukrinski Lug: 713.

Una (rijeka): 57, 257, 567, 569, 615, 782, 785, 791, 1124.

Unka: 735.

Uskoplje: 1030, 1032.Usora: 927.

Ustikolina: 584, 596, 602, 603, 624, 708, 724, 796, 913, 914.

Ustipra~a: 460, 583, 712, 737, 929.

U{ivak : 713, 724.

Uzri~je: 1035.

Uìce (Titivo Uìce): 584, 601, 662, 664, 712, 774, 785, 855, 876,880, 895, 917, 921, 924, 926, 927.

Uì~ka Poèga: 712.

V

Valjevci: 405, 465.

Valjevo: 159, 205, 600, 663, 692, 696, 725, 740, 822, 855, 862, 876, 897.

Vara`din: 56, 346, 354, 380, 406, 442, 675, 690, 1014, 1023, 1024,1034, 1037, 1081.

Varda: 746.Vardi{te: 708, 796.

Vare{: 132, 724, 813, 954, 1077, 1087, 1089, 1098.

1278



Va{ington: 457, 903, 956, 1041.

Vatikan: 226, 383, 415.

Vedro Polje: 709.

Vele` (planina): 739, 776, 1001.

Velika Britanija: 396, 441, 949.

Velika Kladu{a: 131, 321, 688, 787, 1098, 1120.

Vidikovac: 740.

Vijetnam: 45.

Vilenjak : 606.

Vince: 786.

Vinkova~ka depresija: 38.Vinkovci: 329, 330, 357, 384, 385, 397, 404, 700, 1814, 1023, 1024,

1034, 1035, 1037, 1056, 1081.

Virovitica: 57, 58, 128, 158, 160, 244, 299, 327, 380, 398, 406, 675,676, 1019, 1034, 1056.

Visibaba (brdo): 1006.

Visoko: 99, 108, 113, 132, 582, 583, 604, 605, 606, 607, 608, 639,679, 687, 708, 711, 712. 713, 714, 715, 716, 724, 728, 731, 738, 739, 805,817, 832, 897, 1104.

Vi{egrad: 99, 106, 131, 132, 212, 460, 491, 492, 535, 583, 687, 708,769, 784, 796, 876, 881, 893, 921, 927, 928.

Vitez: 99, 108, 113, 132, 687, 714, 772, 787, 954, 960, 991, 1018, 1022,1026, 1030, 1032, 1038, 1043, 1044, 1045, 1047, 1060, 1062, 1079, 1107, 1125.

Vitkovi}i: 713.

Vlakovo: 742.

Vlasenica: 132, 460, 499, 502, 535, 620, 687, 705, 738, 740, 830, 883,878, 881, 913, 921.

Vla{i}: 466, 698, 776, 1129.

Vogo{}a: 98, 100, 132, 540, 541, 542, 543, 545, 603, 615, 687, 723,725, 738, 739, 740, 742, 772, 806, 808, 854, 855, 862, 896, 903, 925, 931.

Vojkovi}i: 587, 589, 593, 725, 745, 806, 824, 825, 826, 828.

Vojni}: 552, 651, 685, 688, 916, 917.

1279



Vojvodina: 38, 54, 59, 65, 86, 89, 127, 149, 184, 185, 190, 248, 304,335, 347, 387, 416, 458, 477, 662, 712, 859, 898, 1119.

- zapadna Vojvodina: 458.Voljavica: 540.

Vozu}a: 706, 853, 859, 925.

Vraca: 587, 590.

Vran: 1036, 1039.

Vranica: 1049, 1079, 1104.

Vranova~a: 928.

Vranjak : 900.

Vranje: 283.

Vranjevci: 602.

Vratnice: 738.

Vrbak : 706.

Vrbanja: 545, 1125.

Vrbas: 514, 1018, 1035.

Vrelo Bosne: 806.

Vrgin Most: 40, 552, 688.

Vrgorac: 994, 1025.

Vrhnika: 128, 346.Vrhpolje: 539.

Vrlika: 393, 666.

Vrpolje: 1053.

Vu~ja Luka: 341, 896.

Vu~ijak : 700.

Vukane: 740.

Vukosavci: 706.

Vukova pe}ina: 830.Vukovar: 329, 330, 368, 380, 385, 393, 394, 398, 404, 427, 437, 442,447, 524, 595, 601, 697, 829, 872, 874, 878, 883, 944, 1023, 1037, 1075.

1280



Z

Zabran: 730.

Zadar: 368, 380, 384, 397, 399, 406, 443, 444, 619, 829, 1054, 1056, 1088.

Zagorice: 805.

Zagreb: 38, 55, 56, 58, 59, 62, 65, 66, 128, 129, 160, 250, 282, 293,299, 329, 346, 348, 355, 380, 393, 397, 406, 413, 414, 421, 426, 442, 447,478, 547, 589, 660, 664, 671, 674, 675, 676, 690, 692, 749, 774, 936, 940,941, 942, 944, 946, 951, 952, 955, 956, 957, 958, 959, 963, 965, 970, 975,977, 1007, 1010, 1013, 1014, 1018, 1019, 1021, 1023, 1025, 1032, 1033,1034, 1037, 1042, 1043, 1050, 1053, 1068, 1070, 1071, 1074, 1078, 1079,

1080, 1081, 1082, 1083, 1087, 1088, 1089, 1091, 1093, 1095, 1096, 1099,1100, 1101,1106, 1109, 1112, 1113, 1114, 1120, 1121.

Zaje~ar: 662.

Zaju`je: 786.

Zaluàni: 454, 689, 790, 791.

Zakmur: 601, 602.

Zapad (zapadne zemlje): 11, 12, 74, 76, 237, 274, 275, 290, 291, 305,307, 361, 416, 439.

Zasjeka: 1005.

Zavidovi}i: 132, 502, 521, 687, 706, 713, 789, 853, 859, 928, 955, 1110.Zbori{te: 735.

Ze~ija Glava: 743.

Zeline: 740.

Zemun: 38, 537, 664.

Zemunik : 368, 1028.

Zenica: 91, 94, 95, 97, 99, 104, 108, 109, 130, 132, 133, 142, 607,608, 667, 672, 679, 687, 696, 697, 706, 710, 725, 738, 745, 768, 787, 788,797, 824, 834, 955, 961, 1041, 1063, 1064, 1107.

Zlati{te: 590, 729, 737, 741.Zloselo: 735.

Zorovi}i: 929.

1281



Zovik : 611, 787.

Zrenjanin: 847, 853, 914.

Zuki}i: 813.

Zvijezda: 925.

Zvi{}e: 1039.

Zvornik : 106, 132, 460, 499, 502, 519, 536, 600, 620, 667, 688, 699,701, 723, 736, 819, 877, 878, 881, 883, 886, 890, 903, 918, 927, 1122, 1129, 1133.

@

@abari: 615.

@drijelo: 831.

@egulja: 610.

@eneva: 200, 444, 659, 1036, 1038.

@ep (planina): 773.

@epa: 786, 844.

@ep~e: 99, 108, 113, 132, 599, 687, 955, 1085, 1110.

@e{}e: 602.

@itnji}: 708.

@ivaja: 633.

@ivinice: 132, 499, 502, 505, 687, 699, 921, 955.

@ivkovo polje: 1009.

@itomisli}i: 223, 609.

@u~: 740, 846, 903, 931.

@unovnica: 608.

@upanja: 1055.

1282







R E G I S T A R

RELEVANTNIH DR@AVNIH,VOJNIH I OSTALIH POJMOVA





I

ORGANI I OS VELIKOSRPSKOG AGRESORA

1. NAJVI[I ORGANI SFRJ/SRJ, TE SRBIJE I CRNE GORE

Predsjedni{tvo SFRJ: 19, 20, 25, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 42, 49, 50, 51,54, 58, 61, 67, 68, 70, 72, 73, 75, 76, 77, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 86, 100, 122,124, 125, 129, 130, 134, 135, 137, 139, 140, 141, 143, 144, 145, 146, 147,159, 166, 184, 185, 189, 190, 191, 202, 203, 204, 209, 233, 236, 237, 238,239, 240, 242, 243, 246, 247, 248, 249, 250, 252, 253, 254, 255, 256, 258,259, 260, 261, 262, 263, 264, 266, 267, 268, 269, 270, 273, 274, 275, 277,279, 280, 281, 283, 284, 285, 286, 287, 288, 289, 290, 291, 292, 293, 294,

295, 296, 297, 298, 299, 300, 301, 302, 303, 304, 305, 306, 307, 308, 309,310, 311, 312, 313, 315, 316, 317, 318, 319, 325, 327, 328, 329, 330, 331,332, 333, 334, 335, 336, 337, 339, 340, 348, 349, 350, 351, 352, 356, 357,358, 359, 360, 362, 363, 364, 365, 366, 368, 369, 370, 373, 374, 375, 376,381, 385, 386, 388, 389, 390, 391, 392, 394, 395, 402, 404, 409, 410, 411,412, 413, 414, 415, 416, 417, 424, 425, 426, 428, 432, 434, 438, 440, 441,455, 457, 478, 495, 524, 531, 547, 548, 558, 659, 663, 677, 692, 693, 694,695, 696, 767, 812, 1126.

Savjet za za{titu ustravnog poretka SFRJ: 234, 247, 248, 255, 349, 478.

Skup{tina SFRJ: 20, 22, 49, 67, 68, 198, 235, 237, 240, 244, 247, 269,

270, 273, 294, 328, 330, 335, 336, 341, 342, 350, 368, 386, 410, 412, 415, 417.Savezni izvr{no vije}e (Vlada) SFRJ: 20, 191, 235, 236, 237, 239,240, 246, 253, 259, 260, 265, 268, 269, 272, 289, 292, 295, 297, 307, 325,328, 330, 336, 340, 342, 343, 348, 349, 350, 351, 356, 359, 361, 372, 375,386, 392, 399, 410, 412, 459, 479, 580, 581, 805, 943.

1287



Savezni sekretarijat (sekretar) za narodnu odbranu — SSNO: 20, 23,24, 30, 31, 32, 33, 37, 38, 39, 40, 41, 48, 62, 63, 69, 83, 85, 92, 93, 100, 101,

104, 107, 110, 112, 119, 120, 145, 152, 153, 158, 162, 237, 257, 259, 260,262, 267, 279, 282, 283, 285, 289, 294, 299, 307, 328, 330, 343, 347, 348,366, 378, 385, 394, 410, 418, 420, 421, 462, 471, 577, 583, 584, 585, 617,619, 621, 625, 626, 627, 632, 635, 636, 638, 639, 643, 644, 649, 650, 651,652, 653, 654, 655, 658, 660, 662, 666, 679, 690, 693, 697, 701, 702, 703,707, 709, 711, 719, 727, 728, 746, 747, 767, 771, 775, 818, 820, 824, 835,839, 847, 851, 866, 897, 906, 907, 908, 909, 911, 912, 913, 914, 916, 918.

Savezni sekretarijat unutra{njih poslova SSUP: 331, 332, 342, 343,346, 644, 645, 809, 816, 885, 886, 892.

Savezni sekretarijat za inozemne poslove - SSIP: 343, 440.

2. OPERATIVNI ORGANI VELIKOSRPSKOG POKRETA

Velikosrpski pokret: 59, 78, 79, 81, 86, 93, 115, 117, 122, 124, 126,151, 168, 170, 175, 185, 194, 207, 233, 234, 235, 236, 243, 244, 245, 246,254, 255, 256, 262, 270, 278, 279, 280, 294, 297, 302, 303, 311, 325, 326,328, 332, 333, 334, 4=338, 340, 347, 351, 360, 368, 371, 372, 373, 374, 376,377, 381, 394, 398, 399, 403, 406, 408, 415, 427, 428, 436, 438, 439, 445,

446, 447, 448, 468, 477, 478, 479, 481, 482, 483, 488, 494, 505, 514, 517,519, 523, 531, 550, 567, 577, 666, 676, 765, 767, 771, 814, 837, 838, 845,870, 1118, 1126, 1127.

“Srpska koordinacija”: 240, 241, 243, 245, 246, 249, 507.

Paralelna neformalna grupa u Predsjedni{tvu SFRJ: 233, 240, 243,248, 249, 254, 390, 391, 395.

“Krnje” Predsjedni{tvo: 63, 159, 163, 167, 412, 414, 415, 416, 417,420, 421, 423, 424, 428, 432, 462, 469, 522, 659, 663, 664, 665, 691, 692,693, 694, 746, 836.

“êtvero~lano” Predsjedni{tvo: 82, 337, 351, 368, 370, 374, 417, 420,421, 439, 440, 441, 444, 446, 548.

“[estorica”: 383, 384, 397, 400, 402, 416, 419, 421, 424, 429, 430,431, 472.

Predsjedni{tvo SR Srbije: 245.

1288



Skup{tina SR Srbije: 185, 197, 203, 205, 210, 270, 272, 301, 310, 318,335, 403, 427, 873.

Vlada (Izvr{no vije}e) R Srbije: 159, 167, 177, 178, 185, 187, 273,301, 469, 506, 619, 621, 746, 747, 778, 873.

Ministarstvo unutra{njih poslova Srbije: 280, 536, 537, 618, 621, 625,650, 816, 818, 822, 872, 873, 874, 875, 880, 885, 886, 887, 888, 891, 894, 898.

Ministarstvo zdravlja Srbije: 747.

Ministarstvo odbrane Republike Srbije: 618, 621, 747, 822, 875.

Teritorijalna odbrana Srbije: 88.

Srpska akademija nauka i umjetnosti — SANU: 169, 175, 177, 178, 179,180, 183, 184, 192, 196, 197, 198, 199, 209, 213, 478, 479, 562, 1125, 1126.

Udruènje knjièvnika Srbije: 183, 195, 196, 209, 219, 220, 224, 1126.Srpski kulturni klub: 178, 192.

Skup{tina Autonomne pokrajine Vojvodine: 335, 860, 861.

Predsjedni{tvo Autonomne pokrajine Kosova: 335.

Skup{tina Autonomne pokrajine Kosova: 335.

Teritorijalna odbrana Autonomne pokrajine Kosova: 64, 127.

Predsjedni{tvo Republike Crne Gore: 429.

Skup{tina Republike Crne Gore: 424, 426.

Vlada Republike Crne Gore: 861.

Teritorijalna odbrana Crne Gore: 88.

3. ORU@ANE SNAGE SFRJ/SRJ

CENTRALNE USTANOVE

Oruàne snage SFRJ: 18, 19, 20, 21, 22, 24, 25, 26, 27, 29, 30, 31, 32,33, 34, 35, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 44, 45, 47, 49, 50, 52, 55, 59, 63, 65, 66,76, 79, 83, 84, 87, 90, 92, 101, 114, 117, 134, 151, 164, 176, 204, 237, 254,315, 381, 414, 469, 478, 555, 659, 692, 693, 707.

1289



Vrhovna komanda OS SFRJ: 21, 22, 23, 30, 31, 41, 49, 79, 80, 83, 85,89, 158, 203, 204, 209, 298, 302, 303, 305, 307, 308, 310, 313, 315, 319,

333, 334, 373, 394, 424, 442, 531, 698, 767, 777, 778, 836.[tab Vrhovne komande OS SFRJ: 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85, 86, 203,

204, 275, 285, 301, 302, 303, 309, 310, 311, 312, 313, 315, 316, 317, 319,320, 326, 328, 330, 348, 349, 352, 356, 367, 368, 30, 410, 412, 415, 417,419, 423, 432, 436, 457.

Kontraobavje{tajna slu`ba - KOS: 354, 378, 578, 585, 587, 589, 616,644, 645, 748, 749, 823, 983.

30. kadrovski centar SRJ: 866, 867.

Vojska Jugoslavije: 168, 661, 836, 840, 841, 847, 848, 850, 852, 853,854, 858, 859, 862, 863, 864, 865, 866, 867, 868, 871, 872, 873, 930, 931.

Jugoslovenska narodna armija — JNA/JA: 18, 19, 22, 23, 25, 27, 28, 30,31, 33, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 45, 46, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 56, 61,62, 66, 73, 75, 76, 77, 78, 79, 81, 82, 86, 90, 114, 115, 117, 122, 123, 126, 127,129, 130, 131, 132, 133, 134, 137, 139, 141, 143, 144, 145, 146, 147, 148,149, 150, 151, 152, 153, 154, 156, 157, 158, 159, 160, 161, 162, 163, 164,165, 167, 168, 169, 170, 176, 182, 184, 188, 189, 190, 191, 196, 203, 204,205, 235, 236, 238, 239, 240, 241, 242, 243, 244, 247, 249, 253, 254, 257,258, 264, 268, 274, 276, 278, 279, 280, 282, 283, 285, 286, 287, 288, 290,291, 293, 299, 300, 301, 302, 303, 304, 308, 309, 310, 311, 312, 313, 314,315, 316, 317, 319, 320, 326, 327, 329, 330, 331, 332, 335, 337, 340, 341,342, 343, 344, 345, 346, 348, 350, 351, 352, 353, 354, 355, 356, 357, 358,360, 361, 362, 363, 364, 365, 366, 367, 368, 369, 371, 372, 374, 375, 376,377, 378, 379, 380, 381, 382, 383, 384, 385, 386, 387, 388, 389, 390, 393,394, 395, 397, 398, 400, 401, 402, 403, 404, 405, 406, 407, 408, 409, 410,411, 412, 413, 414, 415, 416, 417, 418, 419, 421, 422, 423, 427, 428, 429,431, 432, 434, 435, 437, 439, 440, 441, 442, 443, 444, 445, 446, 447, 449,455, 457, 458, 459, 460, 461, 462, 467, 468, 469, 470, 471, 472, 494, 520,522, 524, 526, 529, 531, 533, 534, 535, 536, 538, 539, 541, 548, 549, 550,554, 555, 556, 568, 569, 577, 578, 579, 580, 581, 582, 583, 584, 585, 586,587, 588, 589, 590, 591, 592, 593, 594, 595, 598, 599, 600, 601, 602, 603,605, 607, 608, 610, 613, 615, 616, 617, 618, 619, 620, 622, 624, 625, 626, 627,628, 632, 644, 650, 652, 659, 660, 661, 662, 663, 665, 666, 675, 677, 678, 691,695, 701, 704, 707, 709, 710, 711, 713, 714, 716, 722, 723, 724, 725, 726,727, 728, 729, 730, 734, 737, 738, 739, 740, 741, 742, 743, 745, 748, 749,750, 751, 765, 766, 767, 768, 769, 770, 771, 772, 773, 774, 775, 776, 777,778, 779, 780, 781, 782, 783, 784, 785, 795, 796, 797, 798, 800, 802, 803,

1290



804, 805, 807, 808, 810, 811, 812, 813, 814, 815, 817, 818, 819, 820, 822,823, 824, 825, 826, 827, 828, 829, 830, 832, 834, 835, 836, 837, 838, 839,

841, 844, 845, 846, 847, 851, 852, 853, 854, 870, 873, 874, 875, 876, 877,878, 879, 881, 883, 884, 885, 886, 888, 889, 892, 893, 895, 896, 898, 899,900, 906, 907, 913, 921, 922, 925, 929, 938, 983, 996, 998, 999, 1003, 1050,1052, 1076, 1099, 1110, 1118, 1120, 1122, 1123, 1126, 1127, 1128, 1131.

General{tab JNA/General{tab OS SFRJ/General{tab Vojske Jugoslavije:40,49, 50, 63, 83, 84, 92, 93, 100, 101, 110, 122, 124, 129, 145, 164, 165, 191,203, 236, 242, 243, 254, 301, 326, 346, 353, 355, 356, 362, 370, 378, 380, 394,401, 428, 437, 447, 462, 467, 577, 617, 621, 625, 626, 627, 632, 633, 635, 636,644, 645, 649, 658, 661, 666, 693, 695, 697, 699, 701, 703, 705, 707, 710,711, 716, 727, 728, 730, 734, 746, 771, 773, 779, 780, 797, 798, 818, 820,822, 828, 836, 837, 847, 848, 850, 854, 858, 908, 909, 916, 917, 918, 1126.

Teritorijalna odbrana (uop{teno SFRJ): 18, 21, 23, 27, 28, 29, 30, 31,32, 33, 34, 39, 40, 41, 42, 44, 45, 47, 48, 49, 52, 54, 56, 58, 59, 60, 61, 62,63, 65, 66, 67, 69, 70, 87, 88, 89, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96, 98, 100, 101,102, 103, 104, 109, 111, 112, 114, 115, 117, 120, 121, 122, 123, 124, 126,127, 129, 130, 131, 132, 133, 139, 140, 142, 145, 147, 153, 169, 191, 249,253, 254, 255, 353, 358, 359, 393, 394, 398, 414, 444, 467, 469, 478, 528,532, 533, 536, 540, 577, 624, 625, 626, 627, 630, 632, 633, 636, 652, 706,713, 774, 798, 803, 806, 818, 819, 820, 844, 847, 852, 862, 863, 864, 866,867, 868, 872, 873, 879, 1016, 1128.

Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdu{na odbrana SFRJ/SRJ: 38, 47,

66, 306, 537, 660.1. korpus RV i PVO (Beograd): 66, 442.

3. korpus RV i PVO (Ni{): 66, 664.

5. korpus Ratnog vazduhoplovcstva i protivvazdu{ne odbrane(Zagreb, Biha}): 56, 66, 345, 359, 664, 692, 699, 770, 774, 839, 841, 842.

Centar visokih vojnih {kola RV i PVO: 664.

Komanda Ratne mornarice i ratne rje~ne flotile (Beograd): 38.

Jugoslovenska ratna mornarica: 66, 399, 417, 660, 664.

Vojno pomorska oblast (Split): 38, 47, 56, 443, 447, 660, 770.

5. vojnopomorski sektor (u Puli): 57, 346, 355.8. vojnopomorski sektor (u [ibeniku): 57.

9. vojnopomorski sektor (Kumbor): 57, 400.

Kopnena vojska JNA: 66, 399.

1291



VOJI[TA/ARMIJSKE OBLASTI/ARMIJE

: 55, 59.

Prva armijska oblast (armija) - Centralno voji{te sa sjedi{tem u Beogradu:38, 47, 51, 55, 56, 57, 58, 60, 123, 127, 128, 164, 319, 347, 362, 386, 393,428, 437, 442, 447, 455, 456, 462, 661, 665, 666, 667, 676, 691, 693, 699,705, 712, 727, 770, 841, 886, 907, 914, 916, 923.

- Komanda 1. vojne oblasti: 123, 141, 142, 428, 450, 696,

699, 728.

Druga armijska oblast (armija) (Ni{): 38, 57, 162, 165, 166, 170, 503,

586, 616, 617, 622, 626, 632, 633, 638, 650, 652, 660, 661, 662, 665, 666,667, 675, 676, 677, 678, 679, 689, 690, 691, 692, 694, 699, 701, 707, 709,710, 712, 716, 726, 730, 731, 732, 733, 734, 746, 770, 773, 797, 798, 799,800, 823, 827, 828, 840, 841, 851, 884, 907, 908, 909, 911, 912, 914, 915,916, 922, 923.

- Komanda 2. V. O. oblasti: 147, 162, 467, 534, 549, 586, 587590, 617, 618, 619, 621, 623, 624, 626, 629, 632, 633, 635, 636,637, 638, 639, 640, 643, 644, 645, 650, 651, 652, 653, 654,655, 657, 663, 671, 679, 690, 691, 694, 701, 703, 705, 706,707, 710, 711, 715, 716, 721, 727, 728, 741, 747, 750, 799,820, 821, 834, 839, 884, 909, 910, 911, 915, 916, 917, 918.

Tre}a armijska oblast — jugoisto~no voji{te sa sjedi{tem u Skoplju: 38,47, 55, 57, 345, 662, 665, 676, 692, 693, 841, 843, 913, 920, 922, 923.

êtvrta vojna oblast: 467, 660, 663, 665, 666, 691, 693, 711, 730, 731,770, 774, 797, 821, 841.

Peta armijska oblast - Sjeverozapadno voji{te sa sjedi{tem u Zagrebu:38, 47, 55, 56, 59, 127, 128, 129, 255, 299, 319, 320, 345, 353, 394, 444,628, 660, 667, 671, 675, 689, 692, 693, 697, 907.

- Komanda 5. vojne oblasti: 160, 447, 629, 630, 671, 690, 692.

Sedma armijska oblast (Sarajevo): 38, 47, 57, 58.

Deveta armijska oblast (Ljubljana): 38, 39, 47, 50, 51, 56, 58, 60.

Jadransko-pomorsko voji{te (komanda u Splitu) — Vojnopomorska oblast:55, 57, 59.

1292



POZADINSKE BAZE

405. pozadinska (logisti~ka) baza: 465, 633, 634, 635, 652, 657, 669,678, 685, 702, 715, 720, 721, 909, 916, 917.

524. pozadinska baza: 914, 919.

530. pozadinska baza: 628, 629, 630, 632, 633, 634, 643, 644, 652,669, 678, 705, 715, 721, 820, 907, 908, 909, 910, 913, 918.

608. tehni~ko snabdjeva~ka baza: 625, 626, 627, 630, 639, 650, 655,711, 712.

639. pozadinska baza “B” (u miru i ratu): 674.

744. pozadinska baza “B”: 657, 669, 678, 714, 716, 718, 719, 721,

796, 907, 909, 913, 916.774. pozadinska baza: 719.

793. pozadinska baza: 908.

904. pozadinska bza “B”: 669, 678, 706, 715, 720, 722, 907, 909, 912, 914.

944. pozadinska baza “B” (u miru i ratu): 674.

970. pozadinska baza “R” (u miru i ratu): 674.

993. pozadinska baza: 538, 633, 639, 650, 657, 669, 678, 715, 721,777, 818, 852, 870, 907, 908, 909, 910, 914, 917, 918, 919, 972.

KORPUSI

1. korpus (Beogradski): 662.

2. (Podgori~ki) samostalni korpus: 38, 399, 400, 456, 663, 691, 737,768, 769, 770, 774, 783, 842, 927.

4. korpus (Sarajevo): 59, 123, 428, 450, 462, 591, 600, 605, 620, 662,678, 679, 690, 692, 697, 713, 728, 731, 741, 770, 773, 797, 799, 800, 814,823, 825, 828, 839, 841, 842, 918, 920.

5. korpus (Banja Luka): 59, 123, 160, 325, 326, 386, 447, 449, 456,458, 459, 460, 461, 463, 467, 538, 586, 614, 629, 633, 636, 639, 643, 652,657, 662, 678, 680, 692, 696, 697, 698, 699, 704, 705, 727, 728, 733, 770,773, 795, 797, 800, 801, 809, 818, 819, 825, 828, 838, 839, 841, 842, 908,909, 911, 916, 918, 919, 983.

1293



9. korpus (Knin): 57, 257, 326, 355, 398, 404, 629, 636, 652, 662, 668,678, 681, 692, 698, 702, 705, 715, 727, 728, 734, 769, 776, 770, 796, 797, 799,

800, 801, 828, 838, 839, 841, 908, 909, 911, 916, 920, 922, 923, 925, 983, 1003.10. korpus (Zagreb, Biha}): 128, 327, 346, 636, 640, 643, 644, 652,

657, 662, 668, 678, 682, 692, 698, 704, 727, 728, 770, 774, 797, 799, 801,820, 828, 838, 839, 841, 908, 909, 916, 918, 921, 923.

12. korpus (Novosadski korpus): 123, 347, 356, 447, 456, 536, 662,691, 770, 834, 884, 909, 926, 927, 928, 944.

13. korpus (Rijeka, Bile}a): 56, 346, 356, 660, 661, 663, 689, 691,693, 698, 768, 770, 774, 828, 839, 841, 842.

14. korpus (Ljubljanski): 56, 353, 369, 689, 695.

17. korpus (Tuzla): 56, 59, 123, 320, 356, 447, 598, 599, 619, 662,668, 676, 684, 692, 697, 698, 699, 700, 701, 704, 705, 706, 707, 728, 731, 733,736, 770, 774, 776, 794, 800, 811, 814, 819, 828, 839, 841, 842, 910, 917.

20. korpus (Valjevski): 663, 691, 770, 929.

24. (Kragujeva~ki) korpus: 123, 356, 662.

31. korpus (Maribor): 56, 353, 369, 689, 770.

32. korpus (Vara`din): 56, 299, 346, 671.

37. (Uì~ki) korpus: 123, 356, 399, 400, 664, 691, 745, 768, 769, 770,774, 783, 828, 878, 921, 929.

41. korpus: 662.

42. korpus: 662.

52. samostalni korpus (Pri{tina): 38.

Gardijski korpus (Beograd): 66, 356, 380, 402, 405, 465, 662.

OPERATIVNE GRUPE

Komanda odbrane grada Zagreba: 56, 128, 662.

Operativna grupa “Sjever”: 442.Operativna grupa “Jug”: 442.

Operativna grupa za ju`nu Hercegovinu i Dalmaciju (2. operativnagrupa): 400.

1294



6. operativna grupa OG-6: 682.



DIVIZIJE

6. li~ka proleterska pje{adijska divizija: 56, 128, 630, 650, 671.

10. partizanska divizija: 539, 632, 633, 680, 819, 846.

11. partizanska divizija: 598, 684.

13. partizanska divizija: 650.14. proleterska divizija “Boris Kidri~”:

28. partizanska divizija “R”: 671, 672.

30. partizanska divizija: 461, 463, 465, 465 (?), 542, 568, 569, 650,657, 671, 680, 692, 697, 711, 735, 825.

33. partizanska divizija: 671, 672.

36. partizanska divizija “R”: 684.

38. partizanska divizija: 600, 733, 736, 800.

39. partizanska divizija: 650.


47. partizanska divizija “R”: 672.


BRIGADE

1. motorizovana brigada: 682, 683, 923.

1. oklopna (tenkovska) brigada (Vrhnika): 128, 696.1. proleterska gardijska mehanizirana brigada: 347.

1. laka pje{adijska brigada “R”: 682.

1. partizanska brigada TO (Br~ko): 109, 464, 466, 682, 697.

1295



1. tuzlanska partizanska brigada TO (Tuzla): 98.

2. motorizovana brigada Teritorijalne odbrane: 682, 683.

2. mehanizovana brigada (Valjevci): 405, 465.

2. laka pje{adijska brigada “R”: 681, 682.

2. tuzlanska partizanska brigada TO (Tuzla): 98, 456.

3. brigada (iz Poàrevca): 405.

3. motorizovana brigada Teritorijalne odbrane: 683.

3. tuzlanska partizanska brigada TO (Tuzla): 109, 682.


4. oklopna brigada (Jastrebarsko i Karlovac): 128, 620, 699, 700, 701, 706.

4. laka pje{adijska brigada “R”: 682.4. sarajevska partizanska brigada TO (Ilidà): 98.

5. pje{adijska brigada: 681.

5. kozara~ka brigada: 463.

5. sarajevska partizanska brigada TO Novo Sarajevo: 98.

6. brdska brigada “B”: 672.

6. motorizovana brigada: 614, 679, 700, 874.

6. sarajevska partizanska brigada TO Vogo{}a: 98, 539, 659, 881.


7. kraji{ka partizanska brigada TO Banja Luka: 98.

8. kraji{ka partizanska brigada TO (Biha}): 109.

9. motorizovana brigada: 683.

9. partizanska brigada: 700.

10. motorizovana brigada u Mostaru: 128, 329, 691.

10. hercegova~ka partizanska brigada TO (Mostar): 110.



11. hercegova~ka partizanska brigada TO (Mostar): 109, 734.11. srednjobosanska partizanska brigada TO (Zenica): 109, 659, 681.

12. srednjobosanska partizanska brigada TO (Zenica): 109.

12. proleterska mehanizovana brigada: 347.

1296



13. proleterska motorizovana brigada (Ilirska Bistrica): 128.

13. srednjobosanska partizanska brigada (TO Bugojno): 98, 463, 464,

465, 466, 467.13. partizanska brigada: 683, 697, 735.

14. proleterska motorizovana brigada: 672, 679, 696, 697, 801.

14. hercegova~ka partizanska brigada TO (Konjic): 109.

15. kraji{ka partizanska brigada TO Banja Luka: 98.

16. pje{adijska motorizovana brigada “R”: 680.



17. partizanska brigada: 684, 736, 800.17. mje{ovita protivoklopna brigada: 700.

18. partizanska brigada “R”: 684.

19. partizanska brigada: 464, 680, 697, 700, 780.

22. partizanska brigada (Br~ko): 684, 704, 736.

25. isto~nobosanska partizanska brigada TO (Lukavica): 98.

32. mehanizovana brigada “A”: 672.

36. motorizovana brigada: 329, 347.

37. motorizovana brigada “A”: 672.

49. motorizovana brigada: 736, 814, 918.

49. mehanizovana brigada: 672, 679.

51. motorizovana brigada (Pan~evo): 329.

51. mehanizirana brigada: 347.

63. samostalna padobranska brigada (Ni{): 66, 329.

73. motorizovana brigada “R”: 672.


120. lak{a pje{adijska brigada: 679.

122. laka pje{adijska brigada: 681, 707.129. laka pje{adijska brigada “R” (Derventa): 684, 700.

134. laka brigada: 681.

140. mehanizovana brigada “A”: 672.

1297



140. mehanizovana brigada: 128.

140. mehanizovana brigada: 679.

145. laka pje{adijska pla{ka brigada “R”: 682.

158. mje{ovita protivoklopna artiljerijska brigada: 814.

160. motorizova brigada “R”: 681.




216. brdska brigada: 450, 451, 453, 454, 460, 598, 620, 679, 728, 737,801, 808, 809, 815.

221. motorizovana brigada: 655, 681, 702.228. motorizovana brigada “A”: 672.



257. motorizova brigada “R”: 683.

265. mehanizovana brigada “A”: 386, 672.

265. mehanizovana brigada (Bjelovar i Koprivnica): 128.

288. mje{ovita protivoklopna artiljerijska brigada “A”: 672.

327. motorizovana brigada: 684, 695, 700, 735, 736.

329. oklopna brigada (B. Luka): 128, 386, 680, 704.

336. motorizovana brigada: 684, 701, 704, 729, 735.


343. motorizovana brigada: 680. 777.

389. raketna artiljerijska brigada “R”: 668, 685.

395. motorizovana brigada “R” (Br~ko): 684, 695, 700, 706.


454. mje{ovita protiv-oklopna artiljerijska brigada: 599, 700.

461. mje{ovita protivoklopna artiljerijska brigada: 685.513. inìnjerijska brigada “B” (u miru i ratu): 672.

580. mje{ovita artiljerijska brigada “A”: 668, 685.

580. mje{ovita protuoklopna artiljerijska brigada (Virovitica, Krièvci): 128.

1298





Planinska brigada: 696.

Partizanska brigada teritorijalne odbrane “Veljko Luki} — Kurjak”(Bijeljina): 109.

PUKOVI

4. mje{oviti protivoklopni artiljerijski puk: 679, 737.

4. mje{oviti artiljerijski puk “R”: 679, 713, 728, 737.5. laki artiljerijski puk protivvazdu{ne odbrane “A”: 680.

5. mje{oviti protiv-oklopni artiljerijski puk “R”: 689.

5. mje{ovita protiv-oklopna artiljerijska brigada “R”: 680.

5. mje{oviti artiljerijski puk: 680, 705.

6. motorizovanog puka: 450, 451, 452, 453.

6. pje{adijski puk: 599.

6. mje{oviti protiv-oklopni artiljerijski puk “B”: 683.

6. mje{oviti artiljerijski puk “B”: 683.

9. mje{oviti artiljerijski puk “R”: 681, 702.

12. mje{oviti artiljerijski puk: 700, 814.

14. mje{oviti artiljerijski puk: 700.

17. mje{oviti artiljerijski puk “A”: 684, 700.

17. mje{oviti protivoklopni artiljerijski puk: 735, 736.

17. laki artiljerijski puk: 700, 706.

17. laki artiljerijski puk protiv-vazdu{ne odbrane “A”: 684.

17. laki avio puk protiv-vazdu{ne odbrane: 672.

32. mje{oviti artiljerijski puk “R” (u miru i ratu): 672.32. inìnjerijski puk “R” (u miru i ratu): 673.

41. laki artiljerijski puk PVO “B”: 683.

46. za{titni puk SSNO: 713, 728.

1299



65. motorizovani puk: 668, 685, 731, 737.

76. motorizovani puk “R”: 679.

111. helikopterski puk 2. korpusa RV i PVO: 674.

127. inìnjerijski puk “R” (u ratu i miru): 673.

240. samostalni raketni puk protivvazdu{ne odbrane: 668, 685, 729, 737.

258. inìnjerijski puk “R” (u ratu i miru): 673.

271. laki artiljerijski puk protiv-vazdu{ne odbrane: 681.

293. inìnjerijski puk “R”: 680, 681.

306. laki avio-puk protivvazdu{ne odbrane “A” (u miru i ratu): 673, 683.

313. laki aviopuk protivvazdu{ne odbrane “R” (u miru i ratu ): 673.

340. inìnjerijski puk “R”: 668, 679, 690.346. laki artiljerijski puk protivvazdu{ne odbrane: 679, 728, 729, 737, 741.

367. puk veze “A”: 668, 685.

411. mje{oviti protivoklopni artiljerijski puk “R” (u miru i ratu): 672.

454. mje{oviti protiv-oklopni artiljerijski puk “R”: 684.

471. mje{oviti protivoklopni artiljerijski puk “R” (u miru i ratu): 672.

497. inìnjerijski puk “R”: 684, 707, 736.

534. mje{oviti protiv-oklopni i artiljerijski puk “R”: 681, 702, 703.

593. puk ABHO “R”: 668, 685.594. inìnjerijski puk “B”: 681, 702, 703.

652. motorizovani puk “B”: 680.

741. dopunski puk “R”: 668, 685.

841. dopunski puk “R” (u miru i ratu): 672.

ODREDI

15. sanitetski odred “R” (u miru i ratu): 674.

37. Sanitetski odred “R”: 668.

1300



BATALJONI

1. motorizovani bataljon: 696, 697.

1. oklopni bataljon: 329, 706.

3. brdski bataljon: 598.

4. bataljon vojne policije “A”: 679.

4. inìnjerijski bataljon “R”: 680.

4. dopunski bataljon “R”: 680.

4. saniteski bataljon “R”: 679.

4. automobilski bataljon “R”: 679.

4. bataljon “A”: 679.4. oklopna brigada “A”: 684.



5. bataljon “A”: 680.



6. minobaca~ki bataljon (u ratu): 673.

8. pje{adijska motorizovana brigada “A”: 683.9. automobilski bataljon “R”: 682, 702.


9. bataljon veze: 702.

10. inìnjerijski bataljon “A”: 683.

10. bataljon veze “B”: 682.



10. sanitetski bataljon “R”: 683.


17. bataljon veze “A”: 684.


1301







30. minobaca~ki bataljon: 697.

32. dopunski bataljon (u ratu): 673.

32. bataljon vojne policije “A” (u miru i ratu): 673.

32. bataljon veze “A” (u miru i ratu): 673.

32. sanitetski bataljon “R” (u miru i ratu): 673.

32. automobilski bataljon “R” (u miru i ratu): 673.

33. minobaca~ki bataljon (u ratu): 673.42. grani~ni bataljon “A” (u miru i ratu): 673.

43. grani~ni bataljon “A” (u miru i ratu): 673.


70. bataljon veze “A”: 681, 702.

91. inìnjerijski bataljon (OG-6): 673.

94. inìnjerijski bataljon (OG-7): 673.

98. sanitetski bataljon “R”: 682, 702.

188. pontonirski bataljon: 681.228. bataljon Vojne policije: 823, 825.

271. laki artiljerijski bataljon: 702.

521. remontni bataljon “R” Remontni zavod Hadì}i: 668.

540. pontonirski bataljon “R” (u miru i ratu): 673.

563. automobilski bataljon “B” Sarajevo: 669.

569. dopunski bataljon “R”: 682, 702.

670. pontonirski bataljon “A”: 684, 700.

671. pontonirski bataljon “R” (u miru i ratu): 673.

1302



DIVIZIONI

2. haubi~ki artiljerijski divizion: 705.

164. haubi~ki divizion: 699.

633. laki artiljerijski divizion protiv-vazdu{ne odbrane: 713, 728.

4. KOLABORACIONISTI^KI ORGANI REPUBLIKESRPSKE KRAJINE

Srpska autonomna regija/Republika Krajina/Srpaka Krajina: 127, 170,222, 257, 268, 280, 285, 286, 296, 328, 329, 379, 381, 382, 383, 388, 398,403, 406, 429, 434, 437, 439, 440, 441, 446, 447, 472, 494, 497, 500, 501,502, 505, 509, 512, 513, 516, 518, 532, 538, 539, 540, 552, 567, 568, 569,571, 636, 642, 650, 677, 698, 727, 734, 768, 790, 803, 847, 853, 869, 888,902, 907, 908, 909, 911, 915, 916, 920.

Skup{tina Autonomne Regije Krajina: 513, 659.

Skup{tina Srpske Krajine:

Vlada Autonomne Regije Krajina: 513, 532.

Vlada Srpske autonomne oblasti Krajina:Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske Krajine: 636, 637,

651, 652, 655, 734, 890, 916, 917, 918.

Vojska Srpske Krajine: 168, 443, 661, 779, 780, 836, 841, 889, 906,1120, 1123.

Vojska Republike Srpske Krajine:

Milicija Republike Srpske Krajine: 847.

Teritorijalna odbrana Republike Srpske Krajine: 642, 656, 907, 908, 918.

SAO Baranja: 505, 508, 509, 512, 515, 516, 518, 552.

SAO Slavonija: 382, 505, 508, 509, 512, 515, 516, 518, 522.SAO Zapadni Srem: 505, 508, 509, 512, 515, 516, 518, 522.

SAO “Dubrova~ka Republika”: 411.

Teritorijalna odbrana — TO zapadna Slavonija: 638, 639, 657.

1303



5. KOLABORACIONISTI^KI ORGANI I OS RS BiH/RS

Republika Srpska Bosna i Hercegovina: 127, 170, 222, 225, 228, 502,517, 532, 540, 543, 544, 546, 550, 551, 553, 554, 556, 570, 571, 572, 645,666, 773, 778, 781, 783, 803, 815, 820, 821, 822, 837, 846, 851, 855, 856,857, 861, 862, 863, 866, 867, 869, 870, 874, 888, 896, 902, 905, 924, 931,1120, 1123, 1132.

Predsjedni{tvo Republike Srpske BiH: 543, 841.

Nacionalni savjet bezbjednosti Republike Srpske BiH: 822.

Skup{tina Republike Srpske BiH: 227, 228, 500, 501, 506, 507, 509,510, 511, 515, 517, 518, 521, 525, 526, 527, 530, 531, 550, 551, 553, 555,556, 557, 558, 567, 568, 581, 598, 778, 815, 816, 839.

Skup{tina srpskog naroda u BiH:

Vlada Republike Srpske BiH: 856, 857, 865, 901, 1132.

Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srpske BiH: 814, 815,816, 817, 890.

Milicija Srpske Republike Bosne i Hercegovine: 847.

Ministarstvo odbrane Republike Srpske BiH: 856, 857, 862, 931.

Autonomna regija Bosanska Krajina: 522, 538, 539.

SAO Bira~: 499.

SAO Hercegovina (SAO isto~na Hercegovina): 493, 498, 499, 498,500, 502, 873, 879, 881, 882.

SAO Krajina: 623, 637, 782, 892, 907, 925, 927.

SAO Majevica: 502.

SAO Romanija: 499, 518, 585, 746, 747, 817.

SAO Semberija: 502.

SAO sjeverna Bosna: 499, 502, 522.

Krizni {tab Autonomne regije Krajine: 538, 539.

Krizni {tab srpske op{tine Banja Luka: 534.

Krizni {tab srpske op{tine Bosanska Gradi{ka: 539.

Krizni {tab srpske op{tine Bosanska Krupa: 539.

Krizni {tab srpske op{tine Bosanski [amac: 536, 537.

1304



Krizni {tab srpske op{tine Bratunac: 536, 539, 540.

Krizni {tab srpske op{tine Br~ko: 536.

Krizni {tab srpske op{tine âjni~e: 535.

Krizni {tab srpske op{tine Fo~a: 534, 535, 541.

Krizni {tab srpske op{tine Doboj: 537.

Krizni {tab srpske op{tine Klju~: 537.

Krizni {tab srpske op{tine Konjic: 535.

Krizni {tab srpske op{tine Kotor Varo{: 538.

Krizni {tab srpske op{tine Pale: 534.

Krizni {tab srpske op{tine Prijedor: 539.

Krizni {tab srpske op{tine Rogatica: 535.Krizni {tab srpske op{tine Sanski Most: 539.

Krizni {tab srpske op{tine [ipovo: 537.

Krizni {tab srpske op{tine Trnovo: 534.

Krizni {tab srpske op{tine Vi{egrad: 535.

Krizni {tab srpske op{tine Vogo{}a: 540, 541, 542, 543.

Krizni {tab srpske op{tine Zvornik: 536.

Vojska Republike Srpske BiH: 168, 538, 544, 545, 568, 570, 660, 661,778, 779, 780, 781, 782, 817, 821, 822, 836, 838, 839, 840, 841, 842, 843, 844,

845, 846, 847, 848, 851, 852, 854, 855, 856, 857, 858, 859, 860, 861, 862,863, 864, 865, 866, 867, 868, 869, 898, 901, 903, 906, 1120, 1123, 1124.

Glavni {tab Vojske Srpske Republike BiH: 570, 571, 692, 780, 840,841, 843, 846, 851, 857, 862, 863, 864, 902.

Vazduhoplovstvo i protivvazdu{na odbrana: 842, 843.

1. kraji{ki korpus (Banja Luka): 539, 777, 841, 842, 843, 846, 848,850, 851, 863, 865, 869, 931.

2. kraji{ki korpus: 841, 842, 843, 848, 861, 869.

Drinski korpus: 843, 844, 848.

Hercegova~ki korpus: 842, 843, 848, 854, 931.Isto~no-bosanski korpus: 842, 843, 848.

Sarajevsko-romanijski korpus: 696, 783, 842, 843, 848, 854, 902, 904,905, 931.

1305



1. gardijska motorizovana brigada: 854.

1. bratuna~ka laka pje{adijska brigada: 860, 864, 865.

1. romanijska pje{adijska brigada: 854.

1. sarajevska brigada: 902.

1. zvorni~ka pje{adijska brigada: 848, 850.

2. sarajevska mehanizovana brigada: 854.

2. sarajevska laka pje{adijska birgada: 854, 903.

4. ozrenska laka pje{adijska brigada: 847, 853, 859.

6. sanska pje{adijska brigada: 848.

14. pozadinka baza: 869, 870.

27. pozadinska baza: 854, 870.30. pozadinska baza: 870.

35. pozadinska baza: 870.

“Srpski dobrovoljci”: 364, 472, 533, 704, 795, 796, 797, 798, 799,800, 802, 804, 805, 823, 824, 825, 827, 829, 830, 831, 832, 835, 847, 872,873, 875, 876, 878, 879, 900, 902, 904, 909, 918, 996.

Oruàne formacije SDS (BiH): 738, 739, 742, 745, 806, 811, 814,822, 884.

Srpska nacionalna garda: 738, 871, 885, 929.

“[e{eljevci” (srpski ~etni~ki odred): 169, 739, 740, 833, 871, 873,874, 876, 878, 882, 883, 884, 885, 893, 895, 896, 897.

“@ute ose”: 872.

Kajmani: 888, 890.

Sivi vukovi: 888.

Vukovarci: 872, 885.

“Specijalci” (Radomira Koji}a): 746.

Rojalisti: 871, 855.

“Beli orlovi”: 169, 214, 536, 746, 871, 874, 878, 879, 880, 881, 882,

884, 888, 889, 893, 895, 896, 897, 902.“Arkanovci” (“Arkanovi tigrovi”, Srpska dobrovolja~ka garda): 169,

536, 740, 745, 746, 871, 874, 876, 877, 878, 879, 880, 881, 884, 889, 893,895, 896, 897.

1306



“dobrovolja~ke” jedinice: 726.

~etni~ki Br~anski odred: 601.

~etni~ki odred “Kara|or|e”: 582, 804.

~etni~ki odred Dragan Nikoli}: 809, 894.

~etni~ki odred Jankovi}: 809, 894.

~etni~ki odred Nika~evi}: 809, 810.

~etni~ki odred Zaga: 810, 894.

~etni~ki odred “Vuk Kalajit”: 894.

~etni~ki odred “Gvozdeni puk Pavle \uri{i}”: 894.

vikenda{i: 894.

Dobrovolja~ki odred “Kraljica”: 706.Gu~evska brigada: 738.

specijalci Saveznog sekretarijata za unutra{nje poslove: 872, 877, 886,887, 888, 893.

(specijalne brigade SSUP)

specijalci Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srbije: 872,878, 879, 890.

“Crvene beretke” — jedinice za specijalne operacije Slu`be dràvne bezbjednosti MUP-a Srbije (vojna policija): 880, 888, 889, 892, 893.

Vetarani (iz agresije na Hrvatsku): 894.“Marti}evci” (Marti}evi specijalci; Marti}eva srpska policija): 830,

872, 891, 892, 893.

[korpije: 888, 890.

Plavi: 888, 890.

Srpski sokolovi: 894.

Milicija Dragoslava Bokana: 894.

Narodna odbrana Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna (pristaliceFikreta Abdi}a): 889, 1120, 1123.

Legija stranaca: 894.Knindè: 896.

“Gerila”: 897.

1307



TO Srpske Republike BiH: 115, 806, 820, 821, 826.

Teritorijalna odbrana Bosanska krajina: 325, 580.

TO SAO Romanija: 821.

Srpska Teritorijalna odbrana Trebinje: 873.

Srpska TO Vlasenica: 834.

“~eta” TO Paljike: 806.

“~eta” TO Zim~a: 806.

“~eta” TO Topuzovo Polje: 806.

1308



II

ORGANI I OS REPUBLIKE HRVATSKE

1. CENTRALNE USTANOVE DR@AVE I VOJSKE

Sabor Republike Hrvatske: 395, 421, 963.

Vlada Republike Hrvatske: 266, 280, 291, 330, 360, 386, 856, 963,1021, 1053, 1068, 1070.

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske: 994, 1012, 1013, 1020,1032, 1038, 1043, 1044, 1045, 1047, 1053, 1054, 1059, 1066, 1068, 1072,1087, 1089, 1090, 1091, 1092, 1093, 1094, 1095, 1100, 1105, 1106, 1114.

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske: 79, 128, 257,264, 267, 280, 285, 299, 320, 1017, 1018, 1074.

Vije}e za narodnu odbranu i za{titu ustavnog poretka RepublikeHrvatske: 318.

Ured za za{titu ustavnog poretka Hrvatske: 995, 1013.

Oruàne snage Republike Hrvatske: 1059, 1071.

Teritorijalna obrana Hrvatske: 88, 123, 126, 127, 264.

Hrvatska vojska - HV: 115, 422, 447, 857, 940, 963, 964, 972, 973,974, 976, 979, 980, 981, 982, 983, 984, 985, 986, 989, 990, 991, 994, 995,996, 997, 998, 999, 1000, 1001, 1003, 1004, 1005, 1006, 1007, 1008, 1010,1011, 1017, 1018, 1019, 1020, 1021, 1022, 1023, 1024, 1025, 1026, 1027,

1028, 1028, 1029, 1030, 1032, 1033, 1034, 1035, 1036, 1037, 1039, 1040,1041, 1042, 1043, 1045, 1046, 1047, 1048, 1049, 1050, 1051, 1052, 1053,1054, 1055, 1058, 1060, 1061, 1062, 1063, 1064, 1065, 1066, 1067, 1068,1069, 1070, 1071, 1072, 1073, 1074, 1076, 1078, 1079, 1084, 1085, 1087,1088, 1099, 1101, 1104, 1105, 1108, 1113, 1120, 1122, 1123, 1125, 1128.

1309



HDZ vojska: 267, 277, 288, 293, 383.

Glavni stoèr Hrvatske vojske: 995, 1011, 1016, 1026, 1027, 1032,

1035, 1038, 1043, 1044, 1053, 1054, 1067, 1068, 1109.Hrvatska ratna mornarica: 980.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzra~na obrana: 1078, 1102.

Hrvatske oruàne snage — HOS: 617, 618, 983, 994, 995, 997, 1010, 1019.

Velikohrvatski pokret: 523, 1118, 1119.

2. VOJI[TA, KORPUSI, OPERATIVNE GRUPE

Ju`no voji{te (rati{te): 976, 980, 981, 982, 985, 986, 987, 988, 992,999, 1002, 1026, 1032, 1045, 1046, 1047, 1054, 1055, 1067.

- Izmje{tena zapovjedna mjesta: Plo~e: 984, 986, 1067;

- Istok: 1004, 1005, 1006;

- Grude: 985, 986, 987, 988, 1000, 1069;

- Srednja Bosna, odnosno Gornji Vakuf: 991, 992, 1069.

Operativna zona Srednja Bosna: 1018, 1044, 1045, 1048, 1057, 1070,

1098, 1099.Operativna zona Jugoisto~na Hercegovina: 1064, 1111.

Operativna zona Sjeverozapadna Hercegovina: 1015, 1017, 1030,1035, 1060, 1062, 1066, 1077, 1093.

Operativna zona Osijek: 1005, 1006, 1076.

Operativna zona Split: 981, 982, 984, 986, 1065, 1111.

Operativna grupa Jugoisto~na Hercegovina Me|ugorje: 1001, 1002,1047, 1055.

Operativna grupa Isto~na Posavina: 1003, 1006, 1007, 1008, 1011, 1012.

Zbor narodne garde: 355, 380, 386.

1310



3. BRIGADE HRVATSKE VOJSKE

Brigada “Zrinski — Frankopan”: 996.

Karlova~ka brigada: 1086, 1087.

Neretvanska brigada: 1020.

1. brigada “Tigrovi” (Zagreb): 976, 981, 1002, 1010, 1016, 1017,1018, 1020, 1023, 1024, 1027, 1029, 1034, 1037, 1058.

1. “A” brigada Zbora narodne garde — ZNG: 976, 992, 976, 1037.

gardijska

1. Sanitetska brigada: 977.

2. brigada iz Siska: 976, 1024, 1029.2. gardijska brigada: 1033.

3. A. brigada ZNG: 976, 1011, 1012, 1023, 1024, 1030, 1034, 1037.

4. brigada ZNG: 978, 981, 992, 998, 1000, 1024, 1085, 1086.

5. Zagreba~ka gardijska brigada: 976, 1023, 1024, 1027, 1028, 1030,1031, 1034, 1035, 1037.

7. (Vara`dinska) brigada: 976, 1024, 1034, 1037.

100. brigada: 976, 1006.

101. brigada: 976.

101 “R” brigada ZNG: 992, 1046, 1047, 1054, 1056.102. brigada: 976.

103. brigada: 976.

104. brigada: 976.

105. (Bjelovarska brigada): 976, 1010.

106. (Osje~ka) brigada: 976, 1002, 1010.

108. (Slavonskobrodska) brigada: 976, 1004, 1005, 1008, 1010, 1011,1012, 1013, 1020, 1057.

109. (Vukovarska) brigada: 976, 1002, 1010, 1023, 1037.

110. brigada: 976.

111. brigada: 976, 1010.

112. brigada: 976.

1311



113. (Splitska) brigada: 1010, 1016, 1018, 1019, 1020, 1023, 1034,1037, 1045.

114. ([ibenska) brigada: 976, 1014, 1016, 1018, 1019, 1020, 1023,1034, 1037, 1057.

115. brigada: 976, 981.

116. (Metkovi~ka) brigada: 976, 981, 992, 1010.

117. brigada: 976.

118. brigada: 976.

119. brigada: 976.

120. brigada: 976.

123. (Vara`dinska) brigada: 976, 1008, 1010, 1014, 1020, 1023.

126. (Sinjska) brigada: 976, 992, 1003.

127. (Viroviti~ka) brigada: 976, 1010.

128. brigada: 976.

131. brigada: 1004, 1008.

139. brigada: 976, 1004, 1006, 1008.

140. brigada: 976.

141. brigada: 976.

145. brigada: 976.

153. brigada: 976, 992, 1045.156. (Makarska) brigada: 976, 989, 992, 993, 996, 1000, 1085.

157. brigada: 976, 1004, 1006, 1008, 1013.

159. brigada: 976, 1055, 1056.

160. brigada: 1013, 1076.

162. brigada: 976.

163. brigada: 977, 1020.

166. brigada: 977.

175. brigada: 977, 979, 1037, 1038, 1039.203. brigada: 977.

1312



4. TAKTI^KE GRUPE I SPECIJALNE JEDINICE

4. topni~ka pukovnija: 977.

5. domobranska pukovnija (iz Osijeka): 977, 1034, 1035, 1037.

6. domobranska pukovnija: 1037.

11. domobranska pukovnija (Vinkovci): 977, 1034, 1035, 1037.

Takti~ka grupa (TG) Sinj: 990, 992.

Takti~ka grupa 1 (TG-1): 1092.

Takti~ka grupa 2 (TG-2): 977, 992, 1000, 1024.

Takti~ka grupa 4 (TG-4): 977, 992.

Takti~ka grupa TG-11: 1009.Taki~ka grupa 17 (TG-17): 1008.

Takti~ka grupa 123 (TG-123): 1004, 1006.

1. samostalna bojna — Klis: 1096.

2. samostalna bojna: 977.

4. samostalna bojna “Zrinjski”: 977.

60. samostalna bojna “Ludvig Pavlovi}” (Postrojba za posebne namjene“Ludvig Pavlovi}”): 977, 994, 996, 1018, 1019, 1024, 1025, 1030, 1054.

66. bojna Vojne policije: 977, 1033.

67. bojna vojne policije: 977.

68. bojna vojne policije Osijek: 1011.

72. bojna vojne policije: 1104.

33. inìnjerijska bojna: 977.

Samostalna bojna “Crna legija”: 1037.

Samostalna bojna “Frankopan”: 977, 991, 992, 996, 1017.

Samostalna bojna “Matija Vla~i}”: 977, 1023, 1034, 1035, 1037.

2. motorizovani artiljerijski divizion Operativne zone Osijek: 977, 1004.

55. laki artiljerijski divizion protivzra~ne obrane iz Siska: 977, 1014,1088, 1089, 1094.

Specijalna jedinica “Divovi” iz Zagreba: 977, 1016, 1018, 1020.

Specijalna jedinica “[korpije” iz Trogira: 977, 1018.

1313



Specijalna jedinica “Alkari” iz Sinja: 977, 1018.

specijalna jedinica “Vukovi” iz Splita: 977, 1018.

specijalna jedinica “Pume” iz Vara`dina: 977, 1023, 1037.

specijalna jedinica “Kune” iz Osijeka: 977.

Specijalna jedinica “Legija ~asti”: 1030, 1096.

Specijalna jedinica “Paukovi” iz Splita: 977.

Specijalna jedinica “Gromovi” iz Siska: 977, 1037, 1058.

specijalna jedinica “Sveti duh” (iz Virovitice): 1019.

Mje{oviti odred mornari~ko-desantne pje{adije: 977.

350. diverzantski odred: 1033, 1035.

Samostalna izvi|a~ka satnija Voji{ta: 992.Satnija “Uskok” iz Osijeka: 996, 1096.

Helikopterska eskadrila: 977, 1033.

5. KOLABORACIONISTI^KI ORGANI

HZ/HR — HERCEG BOSNE

Predsjedni{tvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne: 958, 959, 961, 973,1068.

Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosna: 968.

Ministarstvo obrane HZ/RHB: 1072.

Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske zajednice RepublikeHerceg-Bosne: 1068.

Hrvatska zajednica/Republike Herceg-Bosna: 857, 943, 946, 953,954, 955, 956, 957, 958, 960, 961, 962, 963, 964, 965, 966, 967, 968, 969,970, 971, 972, 974, 975, 976, 982, 984, 986, 990, 1000, 1001, 1030, 1031, 1041,1044, 1047, 1054, 1068, 1069, 1077, 1078, 1079, 1080, 1085, 1093, 1094, 1096,1098, 1099, 1104, 1105, 1106, 1107, 1108, 1110, 1114, 1120, 1123, 1128, 1132.

Travni~ka regionalna zajednica: 951, 955.

Hercegova~ka regionalna zajednica (Autonomna Pokrajina ZapadnaHercegovina): 951, 1120, 1123.

1314



Hrvatska zajednica Vrhbosna: 955.

Hrvatska zajednica Posavina: 954.

Hrvatska zajednica Soli: 955.

Hrvatska zajednica srednja Bosna: 955.

Hrvatska zajednica Usora: 955.

Hrvatska teritorijalna odbrana HZ/RHB: 115.

Hrvatsko vije}e obrane (HVO): 857, 891, 940, 950, 959, 960, 961,962, 963, 972, 973, 974, 983, 984, 985, 986, 989, 990, 996, 998, 999, 1000,1001, 1002, 1003, 1007, 1008, 1010, 1011, 1012, 1015, 1017, 1018, 1019,1020, 1021, 1022, 1023, 1024, 1025, 1028, 1033, 1036, 1037, 1039, 1040,1042, 1043, 1044, 1045, 1047, 1048, 1049, 1050, 1051, 1052, 1053, 1054,

1055, 1056, 1058, 1060, 1061, 1062, 1063, 1064, 1065, 1066, 1067, 1068,1069, 1070, 1071, 1072, 1073, 1074, 1075, 1077, 1078, 1079, 1080, 1081,1083, 1084, 1085, 1086, 1087, 1088, 1089, 1090, 1091, 1093, 1094, 1096,1097, 1098, 1099, 1100, 1101, 1102, 1108, 1109, 1110, 1111, 1112, 1113,1114, 1115, 1120, 1123, 1125, 1128.

Glavni stoèr HVO Herceg-Bosna: 960, 972, 973, 974, 982, 984, 985,986, 1000, 1015, 1016, 1018, 1023, 1032, 1033, 1044, 1047, 1048, 1053, 1054,1059, 1060, 1062, 1067, 1068, 1070, 1078, 1079, 1105, 1111, 1112, 1115.

1. hercegova~ka brigada: 994.

2. brigada HVO Mostar: 1047, 1114.

3. brigada HVO obrane u Mostaru: 1057, 1058, 1064, 1065, 1066,1113, 1114.

101. brigada HVO Bosanski Brod: 1009, 1011, 1012, 1013.

102. brigada HVO Odàk. Vidi: Odà~ka brigada: 1006, 1009.

103. brigada HVO Derventa: 1009, 1011, 1012, 1013.

104. brigada HVO Bosanski [amac. Vidi: [ama~ka brigada: 1004,1006, 1009.

105. brigada HVO Modri~a. Vidi: Modri~ka brigada: 1006, 1009.

106. brigada HVO Ora{je. Vidi: Ora{ka brigada: 1006, 1009.

111. Xp brigada HVO: 1043.Vite{ka brigada HVO: 1055, 1058, 1086.

HVO brigada “Ante Star~evi}”: 1015, 1035, 1062.

HVO brigda “Ban Jela~i}” Kiseljak: 1045.

1315



HVO brigada “Bobovac” (Vare{): 1043.

HVO brigada “Bruno Bu{i}” U po~etku pukovnija “Ante Bruno

Bu{i}”: 977, 1035, 1113.HVO brigada “Eugen Kvaternik” (Bugojno): 1015, 1061, 1062, 1066,

1085, 1089, 1095, 1113.

HVO brigada “Herceg-Stjepan” (Konjic): 1015, 1061, 1093, 1094, 1096.

HVO brigada “Hrvoje Vuk~i}-Hrvatini}”: 1062.

HVO brigada “Knez Domagoj” (âpljina): 1114.

HVO brigada “Kralj Tomislav” Tomislavgrad: 975, 977, 994, 995,996, 1015, 1057, 1059, 1061, 1062, 1113, 1114.

HVO brigada “Petar Kre{imir IV” (Livno): 1015, 1061, 1062, 1113, 1114.

Brigada HVO “Rama”: 1016, 1058, 1061, 1062, 1114.

1. dobrovolja~ka pukovnija “Kralj Tomislav”. Vidi: HVO brigada“Kralj Tomislav”.

Pukovnija “Ante Bruno Bu{i}”. Vidi: HVO brigada “Bruno Bu{i}”.

3. samostalna bojna HVO (Kre{evo): 1045, 1058.

4. bojna HVO “Tihomir Mi{i}”: 992, 994.

6. samostalna {irokobrije{ka bojna: 1039, 1065, 1114.

7. samostalna bojna HVO: 1065.

8. samostalna bojna HVO: 1065.9. samostalna bojna HVO “Rafael Vitez Boban”: 1057, 1062, 1065.

Bojna/bataljon “Kora}e”: 1011.

1. laki artiljerijski divizion protivzra~ne obrane: 1077, 1088, 1093.

Mje{oviti topni~ki divizion ([. Brijeg): 1065, 1114.

2. motorizovani artiljerijski divizion: 1004, 1005, 1006.

Antiteroristi~ka brupa [iroki Brijeg: 1114.

Jedinica HVO posebne namjene “Dòkeri” (Vitez): 1050, 1086, 1113.

Jedinica HVO posebne namjene “Grdani” (îtluk): 1114.

Jedinica HVO posebne namjene “Marinko Belje”: 1058.

Jedinica HVO posebne nemjene “Munje”: 1113.

Jedinica HVO posebne nemjene “Vitezovi”: 1113.

1316



III

ORGANI I OS BRANITELJA BOSNE I HERCEGOVINE

1. VRHOVNI ORGANI SR/R BOSNE I HERCEGOVINE

Predsjedni{tvo SR Bosne i Hercegovine: 93, 98, 100, 111, 116, 293,455, 481, 501, 624, 766, 776, 784, 959, 1051, 1128.

Skup{tina SR BiH: 134, 135, 137, 139, 145, 210, 479, 484, 486, 490,501, 504, 507, 517, 541, 547, 548, 557, 560, 591, 620, 834, 954, 955.

Vlada (Izvr{no vije}e) SR BiH: 110, 137, 215, 394, 490, 495, 501,517, 551, 620, 750, 767, 784, 873, 1051, 1052.

Ministarstvo unutra{njih poslova SR BiH: 116, 136, 514, 578, 582, 583,

584, 585, 586, 598, 616, 617, 620, 644, 645, 650, 658, 767, 776, 814, 815.Ministarstvo za narodnu odbranu Bosne i Hercegovine (sekretarijat za

narodnu odbranu): 107, 112, 113, 115, 134, 135, 138.

2. ORU@ANE SNAGE SR/R BOSNE I HERCEGOVINE

Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine — TO BiH: 21, 40, 50, 84,

87, 88, 89, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96, 97, 98, 99, 100, 101, 102, 103, 104,106, 107, 108, 110, 112, 113, 114, 115, 116, 117, 118, 120, 123, 127, 129,130, 131, 134, 139, 141, 143, 144, 145, 146, 486, 581, 586, 614, 622, 625,774, 798, 820, 821, 822, 826, 852, 959, 960, 1118.

1317



Republi~ki {tab TO SR BiH u po~etku Glavni {tab narodne odbraneSR BiH: 87.

Republi~ki {tab Teritorijalne odbrane SR BiH: 92, 93, 94, 95, 96, 97,98, 99, 100, 101, 104, 107, 110, 111, 112, 113, 116, 117, 118, 120, 129, 131,133, 137, 138, 139, 140, 141, 142, 143, 144, 145, 146, 706.

Patriotska liga BiH: 116.

Zelene beretke: 116.

Armija Republike Bosne i Hercegovine: 170, 592, 744, 787, 789, 792,793, 857, 890, 902, 904, 905, 930, 960, 994, 998, 1018, 1019, 1020, 1021,1025, 1026, 1030, 1031, 1035, 1039, 1042, 1044, 1048, 1049, 1050, 1074,1079, 1128, 1129, 1131, 1133.

1. Korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine: 854.

4. korpus Armije R BiH: 1055.

5. korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine: 790, 889.

Okru`ni {tab TO Banja Luka: 94, 104, 106, 109, 131, 142.

Okru`ni {tab TO Biha}: 104, 105, 131, 142.

Okru`ni {tab TO Doboj: 104, 105, 106, 131, 142.

Okru`ni {tab TO Gora`de: 91, 94, 99, 131, 142.

Okru`ni {tab TO Livno: 91, 94, 104, 131, 142.

Okru`ni {tab TO Mostar: 94, 104, 105, 106, 113, 132, 142.

Okru`ni {tab TO Prijedor: 105, 106.Okru`ni {tab TO Sarajevo: 91, 93, 99, 100, 105, 106, 107, 132, 142.

Okru`ni {tab TO Tuzla: 94, 104, 105, 106, 143.

Okru`ni {tab TO Zenica: 91, 94, 95, 97, 99, 104, 105, 106, 132, 142.

Gradski {tab Teritorijalne odbrane Sarajevo: 91, 94, 95, 99, 100, 101,104, 120, 132, 133, 134, 142, 852.

107. brigada HVO Grada~ac: 1006, 1008, 1009, 1010.

108. brigada HVO Br~ko: 1009, 1010.

Mostarski bataljon (Armije Republike BiH): 998.Samostalni laki artiljerijski divizion PVO Gradskog {taba Sarajevo: 100.

1318



Op{tinski {abovi i TO op{tina SR/R BiH

Banovi}i: 132.

Banja Luka: 131, 456, 892.

Biha}: 131, 635.

Bijeljina: 132.

Bile}a: 113, 131.

Bosanska Dubica: 106, 131.

Bosanska Gradi{ka: 106, 131, 456.

Bosanska Krupa: 106, 131, 644.

Bosanski Brod: 131.Bosanska Krupa: 644.

Bosanski Novi: 131, 456.

Bosanski Petrovac: 131, 627, 629.

Bosansko Grahovo: 131.

Bosanski [amac: 131.

Bratunac: 132.

Br~ko: 132, 616.

Breza: 132.Bugojno: 132.

Busova~a: 132.

Cazin: 131.

âjni~e: 131.

âpljina: 106, 131.

êlinac: 131.

îtluk: 113, 131.

Derventa: 131.

Doboj: 131.

Donji Vakuf: 132.

Duvno: 131.

1319



Fo~a: 131.

Fojnica: 132.

Gacko: 113, 131.

Glamo~: 131.

Gora`de: 131, 133.

Gornji Vakuf: 132.

Gra~anica: 106, 132.

Grada~ac: 132.

Grude: 113, 131.

Hadì}i: 132.

Han Pijesak: 132.Ilidà: 132.

Ilija{: 132.

Jablanica: 131.

Jajce: 131, 614.

Kakanj: 132.

Kalesija: 132.

Kalinovik: 131.

Kiseljak: 132.Kladanj: 132.

Klju~: 131.

Konjic: 132.

Kotor Varo{: 131.

Kre{evo: 132.

Kupres: 131.

Lakta{i: 106, 131, 456.

Li{tica: 113, 131.

Livno: 131, 133.

Lopare: 132.

Lukavac: 132.

1320



Ljubinje: 131.

Ljubu{ki: 113, 131.

Maglaj: 131.

Modri~a: 131.

Mostar: 132, 133.

Mrkonji} Grad: 131, 456, 614.

Nevesinje: 113, 131.

Neum: 113, 131.

Novi Travnik: 132.

Olovo: 132.

Odàk: 131.Ora{je: 132.

Pale: 132.

Posu{je: 113, 131, 139.

Prijedor: 131, 456.

Prnjavor: 131, 614.

Prozor: 113, 132.

Rudo: 131.

Sanski Most: 131, 456, 630.Skender Vakuf: 131.

Sokolac: 132, 598.

Srbac: 131, 456.

Srebrenica: 132.

Srebrenik: 132.

Stolac: 131.

[ekovi}i: 132.

[ipovo: 131, 456, 614.

Tesli}: 131.

Te{anj: 131.

Titov Drvar: 131.

1321



Travnik: 132.

Trebinje: 113, 131.

Trnovo: 132.

Tuzla: 110, 132, 133.

Ugljevik: 132.

Vare{: 132.

Velika Kladu{a: 131.

Visoko: 132.

Vi{egrad: 106, 131, 132.

Vitez: 132.

Vlasenica: 132.Vogo{}a: 100, 132.

Zavidovi}i: 132.

Zenica: 132, 133, 706.

Zvornik: 106, 132.

@ep~e: 132.

@ivinice: 132.

1322



IV

OSTALI POJMOVI

1. OSTALI ANGA@OVANI SUBJEKTI

Berlinski kongres (1878.): 11.

Konferencija o evropskoj bezbjednosti i saradnji — KEBS (o evropskojsigurnosti i saradnji — KESS): 339, 349.

Kongres srpskih intelektualaca: 200, 562, 563, 564, 565.

Me|unarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji (Hag — 7. septembar 1992.): 328, 374, 388, 391, 392, 395, 424, 426, 427, 428, 429, 432, 436,438, 501, 504, 507, 524, 547, 548, 550.

Londonska konferencija o Jugoslaviji (26.-28. avgust 1992): 1129.Organizacija ujedinjenih nacija — OUN: 259, 283, 416, 425, 442, 447,

524, 767, 769, 890, 904, 1017, 1038, 1048, 1051, 1121, 1125, 1129, 1130, 1132.

Generalna skup{tina OUN: 1051.

Generalni sekretar (sekretarijat) UN: 441, 447.

Savjet sigurnosti Ujedinjenih nacija: 283, 381, 437, 439, 440, 441,501, 659, 1040, 1051, 1052, 1121, 1129.

Plan mirovnih operacija UN-a: 524.

Komesarijat UN za izbjeglice — UNHCR: 864, 865, 1051.

Snage UN: 380, 440, 441, 443, 446, 447, 448, 524.Za{titne snage UN — UNPROFOR: 791, 864, 895, 903, 1022, 1039,

1052, 1065, 1129.

Me|unarodni crveni kri`: 1055.

1323



Evropska zajednica (Evropska unija): 337, 348, 349, 351, 352, 359,361, 362, 363, 366, 368, 373, 374, 381, 387, 388, 389, 391, 392, 397, 416,

418, 420, 421, 422, 424, 426, 427, 428, 434, 435, 441, 444, 447, 524, 547,548, 550, 581, 617, 665, 767, 837, 946, 947, 1040, 1065, 1127.

- Vije}e Evropske zajednice: 349, 359.

NATO pakt (snage): 258, 295, 342, 343, 344, 1049.

Var{avski pakt. Vidi: Var{avski ugovor: 49, 80, 87, 202.

Me|unarodni sud za krivi~no gonjenja osoba odgovornih za te{kakr{enja me|unarodnog humanitarnog prava, po~injenih na teritoriji biv{eJugoslavije od 1. januara 1991. u Hagu. Vidi: Ha{ki tribunal): 943, 1021, 1022,1040, 1045, 1071, 1132, 1133.

Arbitra`na (Badinterova) komisija: 392, 444, 524, 547, 548, 665, 1127.

Posmatra~ka misija Evropske zajednice u Jugoslaviji: 388, 389, 390,784, 1041.

Kontakt grupa velikih sila: 228, 482, 572.

Centralna ameri~ka obavje{tajna slu`ba — CIA: 362.

Komitet dràvne bezbjednosti SSSR-a (Komitet gosudarstvennoebezopasnosti - KGB): 386.

Srpska pravoslavna crkva: 181, 183, 186, 187, 194, 195, 208, 209,213, 219, 220, 221, 222, 223, 224, 225, 226, 227, 228, 229, 507, 519, 522,561, 571, 778, 1126.

2. PLANOVI VOJNIH OPERACIJA

“Brgule”-94: 854.

“âgalj”: 982, 984, 996, 997, 998, 999.

“Drina”: 578.

“Kupa”: 578.“Jedinstvo-2”: 92, 128.

plan “Jedinstvo-3”: 92, 98, 99, 102, 128.

“Lukavac-93”: 854.

1324



“Pancir-1”: 854.

“Pancir-2”: 854.

“Pancir-3”: 854.

“RAM”: 82, 167, 273, 325, 326, 328, 373, 378, 397, 399, 408, 409,447, 523, 524, 525, 578, 579, 580, 676, 795, 805, 1126.

“UNA”: 578.

3. PLATFORME, DEKLARACIJE, IZJAVE...

Platforma Skup{tine SR BiH o poloàju BiH i ubudu}em ustrojstvu jugoslovenske zajednice: 547.

Beogradska inicijativa (avgust 1991.): 524.

@ablja~ki ustav (1991.) Savezne dràve Jugoslavije: 524.

Samit republika SFRJ u Stoj~evcu: 189.

Ohridska izjava (22. 7. 1992.): 373, 374.

Krfska deklaracija (1917.): 192.

Brionska deklaracija (1991.): 359, 365, 366, 373.

Briselska Deklaracija Evropske zajednice o Jugoslaviji: 17, 388, 418,524, 547, 548, 530, 659, 1291.

Deklaracija o samostalnosti Slovenije: 253, 346.

Deklaracija o progla{enju samostalne i suverene Republike Hrvatske: 342.

Deklaracija o progla{enju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine(24.10.1991.): 552, 553, 554.

Deklaracija skup{tine srpskog naroda u BiH (24. 10. 1991.): 510.

Deklaracija o poloàju srpskog naroda u SR BiH (24. 10. 1991.): 487.

Deklaracija o srpskom nacionalnom jedinstvu SN Savjeta: 208.

Tu|man-]osi}ev Memorandum o humanom preseljenju (@eneva 1992.):200, 328.

Memorandum (SANU) Srpske akademije nauka: 162, 177, 178, 179,180, 192, 197, 198, 202, 208, 235, 477, 479, 1125.

1325



Memorandum (pismo namjera Skup{tine SR BiH): 547.

Referendum Republike BiH (29. 2, 1. 3. 1992.): 548, 549, 550, 587,

623, 660, 723, 882, 906, 1127, 1128.Referendum srpskog naroda (9.-10. 11. 1991.): 488.

“plebiscit srpskog naroda BiH”: 500, 505, 509, 512, 514, 515, 516,517, 518, 520, 551, 555, 584, 803.

4. POLITI^KE STRANKE I DRU[TVENE ORGANIZACIJE

Demokratska stranka Srbije: 208, 362.

HRSS Hrvatska republikanska selja~ka stranka: 936.

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine: 113, 139, 293,480, 489, 493, 503, 549, 617, 618, 945, 950, 951, 952, 953, 954, 956, 957,958, 965, 967, 975, 1041, 1044, 1075, 1109, 1120, 1127.

Hrvatska demokratska zajednica (Hrvatske): 127, 196, 254, 258, 261,337, 355, 370, 387, 584, 937, 950, 951, 952, 958, 965, 1032, 1033.

Hrvatska selja~ka stranka: 935, 936.

Srpska demokratska stranka Bosne i Hercegovine: 113, 115, 145, 162,167, 169, 192, 193, 200, 202, 207, 208, 211, 222, 227, 327, 386, 399, 450,457, 478, 479, 480, 481, 482, 483, 484, 485, 486, 488, 489, 490, 491, 492,493, 494, 495, 496, 498, 503, 504, 505, 506, 508, 512, 513, 514, 515, 517,518, 519, 520, 521, 522, 525, 526, 530, 531, 532, 535, 536, 538, 539, 541,549, 550, 552, 553, 557, 562, 563, 564, 565, 577, 578, 579, 580, 581, 583,584, 586, 587, 589, 590, 591, 593, 594, 597, 598, 601, 603, 604, 605, 606,607, 608, 609, 610, 611, 612, 613, 614, 615, 616, 617, 618, 619, 620, 621,644, 645, 700, 722, 723, 730, 732, 738, 739, 742, 745, 772, 775, 795, 796,802, 803, 804, 805, 806, 807, 808, 809, 810, 811, 813, 814, 815, 817, 818,819, 822, 823, 824, 825, 826, 828, 829, 830, 832, 834, 835, 837, 879, 881,883, 884, 887, 889, 891, 894, 1120, 1127.

Hrvatska narodna zajednica (februar 1908.): 936.

Srpska demokratska stranka Stara Hercegovina: 491, 492.

Regionalni odbor Srpske demokratske stranke Stara Hercegovina: 212.

1326



Srpska demokratska stranka (Hrvatske): 193, 200, 202, 207, 208, 293,327, 479, 887.

Stranka demokratske akcije (SDA): 450, 456, 480, 489, 490, 492, 498,503, 617, 618, 624, 892.

Stranka federalista: 507, 512.

Srpska radikalna stranka: 181, 222, 871, 873, 882.

Socijalisti~ka demokratska partija: 892.

Socijalisti~ki savez radnog naroda - SSRNJ: 244.

Srpsko nacionalno vije}e Bosne i Hercegovine: 484, 485, 486, 487,489, 514.

Srpsko nacionalno vije}e za Hercegovinu: 486.

Srpski nacionalni savjet: 207, 208, 212, 234.

Srpski rojalisti~ki blok: 871.

Srpski pokret obnove: 208, 486, 505, 506, 515, 871.

Srpska narodna odbrana SNO (stranka): 486, 871, 880, 881.

Socijalisti~ki savez radnog naroda Jugoslavije: 69, 138.

Socijalisti~ka partija Srbije: 162, 165, 178, 185, 208, 250, 258, 273,383, 386, 418, 419, 478, 479, 523.

Savez socijalisti~ke omladine Jugoslavije: 69, 138.

Savez reformskih snaga: 237, 479.Savez komunista — Pokret za Jugoslaviju (vidi SK-PJ): 273, 276, 377,

824, 899, 900.

Savez komunista Srbije: 213, 233, 234, 235, 244, 478, 1126.

Savez komunista Kosova: 248.

Savez komunista Jugoslavije: 25, 26, 50, 72, 79, 138, 156, 182, 185,188, 190, 191, 198, 235, 237, 239, 242, 244, 477, 478.

Narodni front Jugoslavije (OS SK-PJ): 899, 900.

Narodni front Jugoslavije za BiH: 514.

Narodna stranka (Crna Gora): 202, 212, 486, 491.Hrvatski dràvotvorni pokret (emigrantska organizacija): 1050.

Hrvatsko revolucionarno bratstvo (emigrantska organizacija): 1050.

Komitet Srba i Crnogoraca (sa Kosova): 197.

1327



Udruènje Srba iz Bosne i Hercegovine (u Srbiji): 507, 562, 621, 734.

Savez udruènja boraca narodnooslobodila~kog rata — SUBNOR: 900.

Srpsko prosvjetno — kulturno dru{tvo “Prosvjeta” (u BiH): 484, 485, 562.

Svesrpski sabor BiH (Banja Luka akt 1990.): 484, 485, 486.

Srpski sabor (Srb, juni 1990.): 478.

Srpski narodni sabor (inicijator SANU): 212, 563.

5. MIROVNI PLANOVI I SPORAZUMI

Mirovni plan Oven-Stoltenberg: 965, 1032.

mirovni Vensov plan: 168.

Vens-Ovenov plan: 228, 441, 442, 443, 446, 447, 659, 768.

Karingtonov mirovni plan: 435, 436.

Daytonski mirovni sporazum: 1036, 1132.

Mirovni sporazum izme|u Armije R BiH i HVO u Zagrebu (23.februar) 1994.: 1042.

Sporazum u Splitu izme|u armija R BiH i Vojske RH (12.3.1994.): 1042.

Sporazum o bezuslovnom prekidu vatre (Sarajevo): 447, 524, 659, 944.

Sarajevski sporazum o primjeni bezuslovnog prekida vatre izme|uJNA i R Hrvatske (02. 01. 1992.)

Srpsko-hrvatski sporazum o prekidu neprijateljstava u @enevi (10. 23.11. 1991.): 659.

Va{ingtonski sporazum RH i R BiH (18. 03. 1994.): 957, 970, 1040,1042, 1129.

1328



Documents

Smail Čekić, Agresija na Republiku BiH II