Socijalna filozofija - Socijalna filozofija - religija religija

((kritika i apologijakritika i apologija))

““Stanje u koje je dospjelo moderno ljudstvo Stanje u koje je dospjelo moderno ljudstvo nije više onaj stari nihilizam 19. stoljeća, nije više onaj stari nihilizam 19. stoljeća, kad se tom riječju imenovalo, npr. u Rusiji, kad se tom riječju imenovalo, npr. u Rusiji, bezbožnike kojima je noseći slogan bio bezbožnike kojima je noseći slogan bio 'ako nema boga, onda je sve dopušteno', 'ako nema boga, onda je sve dopušteno',

nije to niti nihilizam 'smrti boga' i 'vječnog nije to niti nihilizam 'smrti boga' i 'vječnog vraćanja jednakoga' radi rođenja 'višeg vraćanja jednakoga' radi rođenja 'višeg čovjeka', 'nadčovjeka' ili 'svečovjeka'čovjeka', 'nadčovjeka' ili 'svečovjeka' (Nietzsche),(Nietzsche),

a niti ipak u nekoj egzistenciji ukorijenjeni a niti ipak u nekoj egzistenciji ukorijenjeni nihilizam 'herojskog pristajanja na apsurd nihilizam 'herojskog pristajanja na apsurd života' (Camus). života' (Camus).

Nakon izgona boga iz svijeta i nestankom Nakon izgona boga iz svijeta i nestankom onoga svetog, najposlije je pao i čovjek, onoga svetog, najposlije je pao i čovjek, kao biće koje ima neku bit i kao duhovno kao biće koje ima neku bit i kao duhovno biće”biće”

...... Milan GalovićMilan Galović, Socijalna filozofija str. 326, Socijalna filozofija str. 326

Pojam vjere ne smije se zamjenjivati s pojmom Pojam vjere ne smije se zamjenjivati s pojmom religije.religije.

VjeraVjera je jedan od načina spoznaje, poseban je jedan od načina spoznaje, poseban način razumijevanja stvarnosti, različit od način razumijevanja stvarnosti, različit od intuicije, razumske spoznaje, mističnoga intuicije, razumske spoznaje, mističnoga doživljaja itd.doživljaja itd.

Potrebno je pojmovno razdvojiti vjeru da nešto Potrebno je pojmovno razdvojiti vjeru da nešto jest od vjere u nekoga ili nešto.jest od vjere u nekoga ili nešto.

Vjera u nekoga ili nešto izvor je religijskoga Vjera u nekoga ili nešto izvor je religijskoga iskustva. Kao spoznajni izvor vjera se razlikuje i iskustva. Kao spoznajni izvor vjera se razlikuje i od religije kao sustava vjerovanja. od religije kao sustava vjerovanja.

Religija pretpostavlja Religija pretpostavlja poredakporedak u kojem se vjera u kojem se vjera usmjerava u sustavu vjerovanja, obreda, usmjerava u sustavu vjerovanja, obreda, moralnih propisa, zajedničkih posvećenih moralnih propisa, zajedničkih posvećenih predmeta itd. predmeta itd.

No vjera ne može bez religije jer je vjera No vjera ne može bez religije jer je vjera najčešće određena zajednicom koja religijski najčešće određena zajednicom koja religijski tumači sustav vjerovanja, kao što su i svete tumači sustav vjerovanja, kao što su i svete knjige i obredi izvor vjerskog nadahnuća. knjige i obredi izvor vjerskog nadahnuća.

Čovjek u svojemu odnosu spram Boga izgrađuje Čovjek u svojemu odnosu spram Boga izgrađuje personalni odnospersonalni odnos, doživljavajući i oslovljavajući , doživljavajući i oslovljavajući ga kao osobu. Pritom su obilježja Božjega bića ga kao osobu. Pritom su obilježja Božjega bića nadosobnanadosobna, njegova svojstva nadilaze ljudske , njegova svojstva nadilaze ljudske mogućnosti. mogućnosti.

«Religija je onaj oblik čovjekove «Religija je onaj oblik čovjekove opstojnosti u kojem čovjek zna da je opstojnosti u kojem čovjek zna da je određen onom veličinom koja se zove Bog određen onom veličinom koja se zove Bog ili, neodređeno, božansko. ili, neodređeno, božansko.

Čovjek, dakle, zna da je određen u odnosu Čovjek, dakle, zna da je određen u odnosu prema nečemu što je drukčije, veće i prema nečemu što je drukčije, veće i izvornije od njega samoga» izvornije od njega samoga»

(B. Welte)(B. Welte)

Prema Welteu svako religijsko vjerovanje sadrži Prema Welteu svako religijsko vjerovanje sadrži pouzdanje, potvrđivanje i predanjepouzdanje, potvrđivanje i predanje. .

Pouzdanjem čovjek stupa u odnos spram bića Pouzdanjem čovjek stupa u odnos spram bića koje mu je prijateljsko, s kojim je intimno koje mu je prijateljsko, s kojim je intimno povezan. povezan.

Neposrednost pouzdanja vodi do umnoga, Neposrednost pouzdanja vodi do umnoga, osjećajnoga i voljnoga potvrđivanja Božjeg osjećajnoga i voljnoga potvrđivanja Božjeg postojanja, potvrđivanje smislene veze između postojanja, potvrđivanje smislene veze između čovjeka, svijeta i Boga. čovjeka, svijeta i Boga.

Tim potvrđivanjem čovjek se predaje Bogu kao Tim potvrđivanjem čovjek se predaje Bogu kao nadosobnome, transcendentnome biću koje nadosobnome, transcendentnome biću koje nadilazi pojedinačnu ljudsku egzistenciju. nadilazi pojedinačnu ljudsku egzistenciju.

Religioznao iskustvo jedno od Religioznao iskustvo jedno od najsloženijih i najbogatijih što ih najsloženijih i najbogatijih što ih čovjek može doživjeti. čovjek može doživjeti.

Suočeni sa svojim osjećajima, Suočeni sa svojim osjećajima, strastima, voljom, mislima, strastima, voljom, mislima, neprekidno u strahu od zla i smrti, neprekidno u strahu od zla i smrti, ugroženi u opstanku, ljudi traže Boga ugroženi u opstanku, ljudi traže Boga u procesu u procesu zacjeljivanja zacjeljivanja svoje osobe svoje osobe – jednoga – jednoga jaja koje je koje je stvarnostvarno i i drugoga drugoga ja ja koje je koje je idealnoidealno..

Pritom mogu početi od naivne Pritom mogu početi od naivne predodžbe Boga ili pak od predodžbe Boga ili pak od svetačkoga viđenja. U cijelom tom svetačkoga viđenja. U cijelom tom rasponu oni vjeruju i samo je iz rasponu oni vjeruju i samo je iz analize osobnoga iskustva moguće analize osobnoga iskustva moguće reći nešto o religijskome iskustvu. reći nešto o religijskome iskustvu.

Wiliam James (1842-1910) Wiliam James (1842-1910) religija ne udaljava osobe od religija ne udaljava osobe od stvarnosti, već naprotiv.stvarnosti, već naprotiv.

““Golema literatura dokaza Božjeg postojanja na Golema literatura dokaza Božjeg postojanja na temelju reda u prirodi, koja se prije jednog temelju reda u prirodi, koja se prije jednog stoljeća činila tako nadmoćno uvjerljivom, danas stoljeća činila tako nadmoćno uvjerljivom, danas teško da služi nečem boljem od sakupljanja teško da služi nečem boljem od sakupljanja prašine po knjižnicama, iz jednostavnog razloga prašine po knjižnicama, iz jednostavnog razloga što je naša generacija prestala vjerovati u Boga što je naša generacija prestala vjerovati u Boga onakvog kakvim ga je ona predstavljala...onakvog kakvim ga je ona predstavljala...

Ma kakva vrsta bića Bog bio, danas znamo da Ma kakva vrsta bića Bog bio, danas znamo da on nikad više neće moći biti puki izumitelj on nikad više neće moći biti puki izumitelj 'naprava' smišljenih da bi se na svjetlo dana 'naprava' smišljenih da bi se na svjetlo dana iznijela njegova 'slava'...» (W. James)iznijela njegova 'slava'...» (W. James)

Čovjek jest upravo ono Čovjek jest upravo ono što traži u Bogu ili ono što što traži u Bogu ili ono što projiciraprojicira u nj. u nj.

Budući da u životu nije Budući da u životu nije moguće ostvariti sve ono moguće ostvariti sve ono što čovjek postavlja kao što čovjek postavlja kao svoje ideale, ono što svoje ideale, ono što uzdiže kao svoje krajnje uzdiže kao svoje krajnje ispunjenje, stanje ispunjenje, stanje savršenstva, zamišlja savršenstva, zamišlja biće kojemu je to moguće biće kojemu je to moguće ostvariti. ostvariti.

U njemu zapravo vidi U njemu zapravo vidi svoju bit, koju više ne svoju bit, koju više ne nalazi neposredno u sebi, nalazi neposredno u sebi, LUDWIG FEUERBACH (1804-1872)

religija je izraz čovjekovog otuđenja

Obožavanjem te biti, čovjek postaje Obožavanjem te biti, čovjek postaje zapravo ovisnikom o njoj. Neprekidno zapravo ovisnikom o njoj. Neprekidno tražeći načine kako će doprijeti do Boga, tražeći načine kako će doprijeti do Boga, on postaje predmetom i sam sebi, on postaje predmetom i sam sebi,

Feuerbach u religiji vidi patološko stanje Feuerbach u religiji vidi patološko stanje podvojenostipodvojenosti čovjeka, u kojoj se čovjek čovjeka, u kojoj se čovjek više ne prepoznaje kao cjelovito biće koje više ne prepoznaje kao cjelovito biće koje svoju bit traži i nalazi samo u sebi. svoju bit traži i nalazi samo u sebi.

Nemogućnost da se to samopodvajanje prozre i Nemogućnost da se to samopodvajanje prozre i da se dospije do svijesti o sebi antropološki je da se dospije do svijesti o sebi antropološki je znak nedozrelosti, društvenopovijesno pak znak nedozrelosti, društvenopovijesno pak posljedica toga što čovjek nije uspio ostaviti iza posljedica toga što čovjek nije uspio ostaviti iza sebe djetinju epohu, sebe djetinju epohu,

Kritika religije treba pokazati antropološka Kritika religije treba pokazati antropološka ograničenja spoznaje koja čovjeka prisiljavaju da ograničenja spoznaje koja čovjeka prisiljavaju da ostane u stanju nedozrelosti, ne dopuštaju mu da ostane u stanju nedozrelosti, ne dopuštaju mu da se izdigne iznad djetinjaste osjetilnosti i fantazije; se izdigne iznad djetinjaste osjetilnosti i fantazije;

s druge pak strane, ona mora pokazati zapalost s druge pak strane, ona mora pokazati zapalost čovjeka u zabludu o svojoj nesavršenosti i čovjeka u zabludu o svojoj nesavršenosti i krajnjemu krajnjemu eshatološkom ispunjenjueshatološkom ispunjenju. .

Marx smatra da ne određuje Marx smatra da ne određuje svijest ljudi njihov društveni svijest ljudi njihov društveni život, već njihov život, već njihov društveni život društveni život određuje svijest ljudiodređuje svijest ljudi – čovjek – čovjek je bitno određen je bitno određen društvenopovijesnim društvenopovijesnim okolnostima svojega opstanka. okolnostima svojega opstanka.

Oni su pak izraz Oni su pak izraz materijalnoproizvodnihmaterijalnoproizvodnih, , gospodarskih čimbenika, prije gospodarskih čimbenika, prije svega stanja proizvodnih svega stanja proizvodnih snaga (primjerice, tehnologije) i snaga (primjerice, tehnologije) i proizvodnih odnosa proizvodnih odnosa (vlasništvo, društvena podjela (vlasništvo, društvena podjela itd.). itd.).

KARL MARX (1818-1883) Društvenopovijesni razlozi su presudni za istraživanje religioznosti, kao i za istraživanje bilo kojega oblika ideologije.

Budući da svijest ne određuje društveni život u Budući da svijest ne određuje društveni život u tome smislu da bi osvješćivanjem svojega tome smislu da bi osvješćivanjem svojega položaja u materijalnim okolnostima čovjek položaja u materijalnim okolnostima čovjek mogao mijenjati same okolnosti, on ih tumači u mogao mijenjati same okolnosti, on ih tumači u različitim oblicima ideologije i nastoji ih opravdati. različitim oblicima ideologije i nastoji ih opravdati.

Oblici ideologije su, primjerice, Oblici ideologije su, primjerice, pravopravo koje koje dopušta privatno vlasništvo, dopušta privatno vlasništvo, moralmoral koji razdvaja koji razdvaja čovjeka na privatnu i javnograđansku ličnost, čovjeka na privatnu i javnograđansku ličnost, filozofijafilozofija koja svijet samo tumači, ali ga ne koja svijet samo tumači, ali ga ne mijenja. mijenja.

Religija nije samo ideologija već i paradigma Religija nije samo ideologija već i paradigma ideologijeideologije

Živeći u nepravednome svijetu, u kojem ne Živeći u nepravednome svijetu, u kojem ne može ostvariti sve svoje sposobnosti, ne može ostvariti sve svoje sposobnosti, ne može izraziti svoju bit, čovjek projicira može izraziti svoju bit, čovjek projicira svoju bit u svoju bit u iluzijuiluziju nekoga savršenog bića nekoga savršenog bića kao savršenoga stanja. kao savršenoga stanja.

Time zapravo bijedu svojega materijalnog Time zapravo bijedu svojega materijalnog stanja zamjenjuje religijskom bijedom: stanja zamjenjuje religijskom bijedom:

«Religijska bijeda jednom je izraz stvarne bijede, a «Religijska bijeda jednom je izraz stvarne bijede, a jednom prosvjed protiv stvarne bijede. Religija je jednom prosvjed protiv stvarne bijede. Religija je uzdisanje potištenog stvorenja, duša svijeta bez srca, kao uzdisanje potištenog stvorenja, duša svijeta bez srca, kao što je ona duh bezduhovnih stanja. Ona je opijum što je ona duh bezduhovnih stanja. Ona je opijum naroda. naroda.

Ukidanje religije kao iluzorne sreće naroda jest zahtjev Ukidanje religije kao iluzorne sreće naroda jest zahtjev njegove stvarne sreće..., zahtjev da se napusti stanje njegove stvarne sreće..., zahtjev da se napusti stanje koje treba iluziju. koje treba iluziju.

Kritika je religije, dakle, u jezgri kritika doline suza... Kritika je religije, dakle, u jezgri kritika doline suza...

Religija je samo iluzorno sunce koje se okreće oko Religija je samo iluzorno sunce koje se okreće oko čovjeka dok god se on ne okreće oko samoga sebe. čovjeka dok god se on ne okreće oko samoga sebe. Kritika neba pretvara se time u kritiku zemlje, kritika Kritika neba pretvara se time u kritiku zemlje, kritika religije u kritiku prava, kritika teologije u kritiku politike.» religije u kritiku prava, kritika teologije u kritiku politike.»

Marx ne ostaje na antropološkoj i psihološkoj razini, Marx ne ostaje na antropološkoj i psihološkoj razini, njega ne zanima mehanizam stvaranja iluzija. On želi njega ne zanima mehanizam stvaranja iluzija. On želi prokazati društvenopovijesne uvjete postanka i razvitka prokazati društvenopovijesne uvjete postanka i razvitka religijske svijesti – zanima ga stanje koje treba iluziju. religijske svijesti – zanima ga stanje koje treba iluziju.

Kao što čovjek nije religijsko biće zato što je to njegovo Kao što čovjek nije religijsko biće zato što je to njegovo bitno antropološko određenje, tako i religija nije društvena bitno antropološko određenje, tako i religija nije društvena pojava ideološkoga fantaziranja, iluzije o stvarnosti koja pojava ideološkoga fantaziranja, iluzije o stvarnosti koja će se dokinuti drugim ideološkim sredstvima, primjerice, će se dokinuti drugim ideološkim sredstvima, primjerice, samom filozofskom kritikom. samom filozofskom kritikom.

Ta kritika više se ne usmjerava na traženje razloga ili Ta kritika više se ne usmjerava na traženje razloga ili proturazloga Božje opstojnosti, već se kako kaže Marx proturazloga Božje opstojnosti, već se kako kaže Marx pretvara u kritiku zemlje. Ona se više ne kreće u pretvara u kritiku zemlje. Ona se više ne kreće u teološkim pojmovima, već rabi društvenopovijesne teološkim pojmovima, već rabi društvenopovijesne kategorije, pretvara se u kategorije, pretvara se u kritiku politikekritiku politike. .

Kritika kao filozofski način promišljanja Kritika kao filozofski način promišljanja neke pojave ideološki je način neke pojave ideološki je način zamagljivanja potrebe da se stanje zamagljivanja potrebe da se stanje praktično promijeni. Filozofi su svijet samo praktično promijeni. Filozofi su svijet samo tumačili, tumačili, treba ga izmijenititreba ga izmijeniti. .

Kada se ispuni stanje dovršene biti Kada se ispuni stanje dovršene biti čovjeka, kada čovjek postane čovjeku čovjeka, kada čovjek postane čovjeku čovjekom, to će biti povijesno samorođenje čovjekom, to će biti povijesno samorođenje ljudske vrste i samim time pokazat će se ljudske vrste i samim time pokazat će se kao iluzornom religijska slika o Bogu kao kao iluzornom religijska slika o Bogu kao stvoritelju. stvoritelju.

Nedostatak Marxovog nauka jest u tome što se Nedostatak Marxovog nauka jest u tome što se pretjerano ističu društvene okolnosti u kojima pretjerano ističu društvene okolnosti u kojima čovjek živi te se tako zanemaruju mnogi čovjek živi te se tako zanemaruju mnogi antropološki čimbenici. antropološki čimbenici.

Ljudska potreba za samoispunjenjem, za Ljudska potreba za samoispunjenjem, za projekcijom smisla ne može i neće biti projekcijom smisla ne može i neće biti prevladana bilo kakvim povoljnim društvenim prevladana bilo kakvim povoljnim društvenim uvjetima, pa se tako ni religija ne može smatrati uvjetima, pa se tako ni religija ne može smatrati isključivoisključivo bolesnom ovisničkom potrebom. bolesnom ovisničkom potrebom.

Naposljetku, društvene su okolnosti najčešće i Naposljetku, društvene su okolnosti najčešće i mijenjali ljudi s dubokom vjerom u svoje ideje, mijenjali ljudi s dubokom vjerom u svoje ideje, poglavito ako su bile nadahnute religijskim poglavito ako su bile nadahnute religijskim iskustvom. iskustvom.

Nietzsche smatra da je Nietzsche smatra da je povijest zapadnjačke povijest zapadnjačke filozofije u znaku filozofije u znaku platonovsko-platonovsko-kršćanskoga podvajanja kršćanskoga podvajanja svijeta: na zemaljski svijeta: na zemaljski svijet i čovjeka te na svijet i čovjeka te na svijet ideja. svijet ideja.

Ta je tradicija obilježena Ta je tradicija obilježena povjerenjem u moć povjerenjem u moć umne spoznaje, kojom je umne spoznaje, kojom je um zagospodario svime. um zagospodario svime.

FRIEDRICH NIETZSCHE (1844-1900)

panlogizmu suprotstavlja voluntarizam

«U nekom zabitom kutku u nebrojene «U nekom zabitom kutku u nebrojene sunčane sisteme svjetlucavo razlivenog sunčane sisteme svjetlucavo razlivenog svemira bila jednom jedna zvijezda na svemira bila jednom jedna zvijezda na kojoj pametne životinje pronađoše kojoj pametne životinje pronađoše spoznavanje.spoznavanje.

Bijaše to najgordija i najlažljivija minuta Bijaše to najgordija i najlažljivija minuta svjetske povijesti.» svjetske povijesti.»

Um je samo nijekanje Um je samo nijekanje voljevolje za životom, te za životom, te je posve pogrešno smatrati da je um ono je posve pogrešno smatrati da je um ono božansko u nama, ono što dijelimo s božansko u nama, ono što dijelimo s božanskim bićem. božanskim bićem.

Stoga od Platona, povezano s kršćanskom Stoga od Platona, povezano s kršćanskom religijom i filozofijom, traje zamagljivanje religijom i filozofijom, traje zamagljivanje istine o umu jer se jedinom stvarnošću i istine o umu jer se jedinom stvarnošću i istinom proglašava svijet ideja, idealno. istinom proglašava svijet ideja, idealno.

«Gdje vi vidite idealne stvari, vidim ja – ljudsko, «Gdje vi vidite idealne stvari, vidim ja – ljudsko, ah, samo odviše ljudsko.»ah, samo odviše ljudsko.»

Nema nijedne religije koja je Nema nijedne religije koja je «bilo posredno, bilo «bilo posredno, bilo neposredno, bilo kao dogma, bilo kao neposredno, bilo kao dogma, bilo kao prispodoba sadržavala neku istinu. Jer svaka je prispodoba sadržavala neku istinu. Jer svaka je rođena iz straha i potrebe, u bludnjama se uma rođena iz straha i potrebe, u bludnjama se uma ona prikrila u opstanak.»ona prikrila u opstanak.»

Tu osnovnu potrebu čovjeka da u volji za Tu osnovnu potrebu čovjeka da u volji za životom koja je slijepa i neumitna, u nagonu za životom koja je slijepa i neumitna, u nagonu za življenjem, traži svoje uporište u idealnome, u življenjem, traži svoje uporište u idealnome, u onostranome svijetu, Nietzsche smatra izvorom onostranome svijetu, Nietzsche smatra izvorom filozofije i religije. filozofije i religije.

Svijet treba raščarati ne samo stoga da bi se Svijet treba raščarati ne samo stoga da bi se pokazalo kakav je doista, već i da bi se pokazalo kakav je doista, već i da bi se oslobodilo čovjeka. oslobodilo čovjeka.

Nietzsche navješta novoga čovjeka, onoga koji Nietzsche navješta novoga čovjeka, onoga koji se više neće obožavajući klanjati pred nekim od se više neće obožavajući klanjati pred nekim od njega višim, koji se ne podvrgava moralnim njega višim, koji se ne podvrgava moralnim zakonima koji su mu nametnuti od božanskoga zakonima koji su mu nametnuti od božanskoga autoriteta. autoriteta.

Ono što ga nadilazi, nad-ljudsko, novi čovjek Ono što ga nadilazi, nad-ljudsko, novi čovjek sada prepoznaje kao svoju vlastitu bit te stoga sada prepoznaje kao svoju vlastitu bit te stoga postaje postaje nad-čovjekomnad-čovjekom. .

«Bog je mrtav. Učim vas nadčovjeku. «Bog je mrtav. Učim vas nadčovjeku. Nadčovjek je smisao zemlje».Nadčovjek je smisao zemlje».

No, za razliku od Marxa koji je mislio da će No, za razliku od Marxa koji je mislio da će religija postati bezrazložnom i prokazati se religija postati bezrazložnom i prokazati se kao iluzija u uspostavljanju novih kao iluzija u uspostavljanju novih društvenih okolnosti, Nietzsche naučava društvenih okolnosti, Nietzsche naučava nadčovjeka kao novu vrstu s izraženim nadčovjeka kao novu vrstu s izraženim arisokratskim držanjem. arisokratskim držanjem.

Čovjek treba potvrdno odgovoriti na usud Čovjek treba potvrdno odgovoriti na usud života i stvaralački, u igri, živjeti svoju volju života i stvaralački, u igri, živjeti svoju volju za moć. za moć.

KRITIKA: Psihološko raskrinkavanje KRITIKA: Psihološko raskrinkavanje religije koje vodi do osjećaja stida ili religije koje vodi do osjećaja stida ili smijeha nad svojoj vlastitom slabošću ipak smijeha nad svojoj vlastitom slabošću ipak nisu dostatni argument protiv moralnosti nisu dostatni argument protiv moralnosti koja prihvaća i Božju opstojnost.koja prihvaća i Božju opstojnost.

Religiju nije moguće prokazati kao iluziju, Religiju nije moguće prokazati kao iluziju, kao moral slabih i nemoćnih kao moral slabih i nemoćnih

Moralna uvjerenja mogu izdići vjernika Moralna uvjerenja mogu izdići vjernika iznad njegove slabosti a da nipošto ne iznad njegove slabosti a da nipošto ne umanji njegovo samopoštovanje kao i umanji njegovo samopoštovanje kao i poštovanje drugih osoba. poštovanje drugih osoba.

Čovjek se ne treba potčinjavati božjim Čovjek se ne treba potčinjavati božjim zakonima zato što su božji, već zato što ih zakonima zato što su božji, već zato što ih prihvaća u svojem slobodnom određenju. prihvaća u svojem slobodnom određenju.

J. P. Sartre smatra da J. P. Sartre smatra da je čovjek bačen u je čovjek bačen u slobodu, on je zatječe slobodu, on je zatječe kao dano stanje. kao dano stanje.

Njegova je bit upravo Njegova je bit upravo njegov njegov opstanakopstanak (egzistencija) i upravo (egzistencija) i upravo stoga nema nikakva stoga nema nikakva razloga tražiti svoju razloga tražiti svoju bit u nekome drugom bit u nekome drugom biću. biću.

JEAN PAUL SARTRE (1905 – 1980)JEAN PAUL SARTRE (1905 – 1980)

Bačen u opstanak i prisiljen na slobodu, Bačen u opstanak i prisiljen na slobodu, čovjek sebe subjektivno projektira, čini od čovjek sebe subjektivno projektira, čini od sebe ono što će biti i stoga je jedini sebe ono što će biti i stoga je jedini odgovoran za svoje biće. odgovoran za svoje biće.

Prije toga projekta samorazvitka ništa ne Prije toga projekta samorazvitka ništa ne postoji i ništa nije potrebno zamišljati – postoji i ništa nije potrebno zamišljati – ni ni boga ni umni svijetboga ni umni svijet. .

Stoga ne postoji svijet koji bi prije i bitnije Stoga ne postoji svijet koji bi prije i bitnije od čovjeka nudio ishodište ljudskome od čovjeka nudio ishodište ljudskome projektu smisla. projektu smisla.

«Egzistencijalist misli da je vrlo «Egzistencijalist misli da je vrlo otežavajuće što bog ne egzistira, jer s njim otežavajuće što bog ne egzistira, jer s njim nestaje svake mogućnosti da se vrijednosti nestaje svake mogućnosti da se vrijednosti nađu na nekom inteligibilnom nebu; nađu na nekom inteligibilnom nebu;

ne može više biti a priori dobroga jer nema ne može više biti a priori dobroga jer nema beskrajne i savršene svijesti da ga misli; beskrajne i savršene svijesti da ga misli;

nigdje nije zapisano da dobro egzistira, da nigdje nije zapisano da dobro egzistira, da treba biti pošten, da ne valja lagati jer smo treba biti pošten, da ne valja lagati jer smo baš na razini gdje ima samo ljudi. baš na razini gdje ima samo ljudi.

Dostojevski je pisao: «Kad bog ne bi Dostojevski je pisao: «Kad bog ne bi opstojao, sve bi bilo dozvoljeno.» To je opstojao, sve bi bilo dozvoljeno.» To je izlazište egzistencijalizma. izlazište egzistencijalizma.

U stvari, sve je dozvoljeno ako bog ne U stvari, sve je dozvoljeno ako bog ne egzistira, i prema tome čovjek je napušten jer egzistira, i prema tome čovjek je napušten jer ne nalazi ni u sebi ni izvan sebe mogućnost ne nalazi ni u sebi ni izvan sebe mogućnost da se osloni...da se osloni...

Ako s druge strane bog ne egzistira, ne Ako s druge strane bog ne egzistira, ne suočujemo se s vrijednostima ili zapovijedima suočujemo se s vrijednostima ili zapovijedima koje bi opravdale naše ponašanje.» koje bi opravdale naše ponašanje.»

Čovjek je stranac Čovjek je stranac samome sebi i drugima. samome sebi i drugima.

Njegovo je svakodnevno Njegovo je svakodnevno nastojanje ispunjeno nastojanje ispunjeno neuspjesima, neuspjesima,

Poput Poput SizifaSizifa on stalno on stalno iznova obnavlja svoj iznova obnavlja svoj mukotrpan rad nikada ne mukotrpan rad nikada ne doguravši kamen do doguravši kamen do druge strane brda. druge strane brda.

ALBERT CAMUSALBERT CAMUS (1913 – 1960) (1913 – 1960)čovjek je stranac u svojem čovjek je stranac u svojem vlastitom svijetu. vlastitom svijetu.

Nietzscheov Nietzscheov usklik o smrti usklik o smrti Boga bio je preokrenut također Boga bio je preokrenut također u zahtjev da Bog konačno u zahtjev da Bog konačno postane živim. postane živim.

M. Scheler je u okviru svoje M. Scheler je u okviru svoje antropologije čovjeku antropologije čovjeku namjenio zadaću namjenio zadaću suproizvodnje Boga. suproizvodnje Boga.

Postajanje čovjekom u Postajanje čovjekom u idealnoduhovnom smislu jest idealnoduhovnom smislu jest ujedno i postajanje Boga ujedno i postajanje Boga

MAX SCHELER (1874-1928)

«To je stara misao Spinoze, Hegela i mnogih «To je stara misao Spinoze, Hegela i mnogih drugih: prabitkujuće biva samo sebe svjesno u drugih: prabitkujuće biva samo sebe svjesno u čovjeku u istom aktu u kojem čovjek sebe gleda čovjeku u istom aktu u kojem čovjek sebe gleda u njemu utemeljenim.u njemu utemeljenim.

Otpočetka je dakle prema našem gledištu Otpočetka je dakle prema našem gledištu postajanje bogom i čovjekom upućeno jedno na postajanje bogom i čovjekom upućeno jedno na drugo. Kao što čovjek ne može dospjeti do svoga drugo. Kao što čovjek ne može dospjeti do svoga određenja, a da ne zna sebe kao člana onih oba određenja, a da ne zna sebe kao člana onih oba atributa najvišeg bitka, a taj bitak kao u sebi atributa najvišeg bitka, a taj bitak kao u sebi prisutnim, isto tako Ens a se nije bez prisutnim, isto tako Ens a se nije bez sudjelovanja čovjeka.»sudjelovanja čovjeka.»

Ideja 'animal rationale' u klasičnom smislu bijaše Ideja 'animal rationale' u klasičnom smislu bijaše isuviše uska;isuviše uska;

'homo faber' pozitivista, 'homo faber' pozitivista,

'dionizijski čovjek' Nietzschea, 'dionizijski čovjek' Nietzschea,

čovjek 'bolesti života' u novim panromantičkim čovjek 'bolesti života' u novim panromantičkim naucima, naucima,

'homo sapiens' Linnéa, 'homo sapiens' Linnéa,

'l´homme machine' Lametriea,'l´homme machine' Lametriea,

čovjek samo 'moći', 'libida', 'gospodarstva', čovjek samo 'moći', 'libida', 'gospodarstva', Machiavellia, Freuda i Marxa,Machiavellia, Freuda i Marxa,

od Boga stvoreni pali Adam od Boga stvoreni pali Adam

- s v e su te predodžbe isuviše uske da bi - s v e su te predodžbe isuviše uske da bi smjele zahvatiti c i j e l o g čovjeka.smjele zahvatiti c i j e l o g čovjeka.

““Ni u jednom vijeku nisu nazori o Ni u jednom vijeku nisu nazori o bitibiti i i podrijetlu čovjeka bili nesigurniji, podrijetlu čovjeka bili nesigurniji, neodređeniji, raznolikiji nego u našem... neodređeniji, raznolikiji nego u našem...

U desettisućgodišnjoj povijesti mi smo prvi U desettisućgodišnjoj povijesti mi smo prvi vijek u kojem je čovjek sebi potpuno i do vijek u kojem je čovjek sebi potpuno i do kraja problematičan, u kojem on više ne kraja problematičan, u kojem on više ne znazna što jest, no ujedno zna da ništa ne što jest, no ujedno zna da ništa ne zna” zna”