1. Stav (Hargreaves)da se kroz šk.treba razvijati osjećaj pripadnosti unutar šk., dostojanstva te da se trebaju naglasiti obveze i dužnosti koje bi pojedinac trebao imati prema šk.-funkcionalističkom.

2. Koja od naved.karakteristika u skladu s Bowles i Gintisom ne spada u rezultate skrivenog nast.programa-legitimacija i nejednakost. 3. Efekti skriv.nast.programa : podložna radna snaga, prihvać.hijererhije, uči djecu da ih motiviraju vanjske nagrade, fragmentacija

predmeta koja odgovara fragment.radne snage, legitimacija nejednakosti. 4. Tendencije i obraz.pol.koje imaju za cilj smanjenje društv.i stratifikac. nejednakosti kroz npr.programe školovanja za neprivilegirane

pripadaju-socijalnemokr. i liberal. perspektivi. 5. Hargreaves-funkcionalistička persp. 6. Funkcional.perspektiva zalaže se za-univerzalističke vrijednosti. 7. Da su suvr.društva meritokratska u čemu im pomaže obraz.sustav tvrdi-funkcionalistička persp. 8. J.Dewey i Ivan Ilić (Dolje škole,1970) pripadaju-liberalnoj persp. 9. Uz koji pristup se veže pojam neofordizma-novu desnicu. 10. Trend po kojem suvr.društva moraju biti što fleksibilnija za što im je potrebna kvalitetna opće obrazovana radna snaga-postfordizam. 11. Postford .se zalaže za: visoko opće obraz. 12. 2 pravca nakon fordizma-neofordizam i postfordizam. 13. Teoretičari koji razmatraju situaciju u postfordističkom razdoblju smatraju da je za to potrebna rad.snaga: visoko obraz.s općom

naobrazbom. 14. Suprotno skrivenom kurikulumu-javni. 15. Teoretičari javnog izbora tvrde da u sadaš.obraz.s.dominantan jest interes- nastavnika i birokracije. 16. Pojam decentralizac.znanja ili čak decentraliz.čovjekova ja-postmodernističku 17. Šk.i dr.institucije odgovorne za-sekundar.socijaliz, obitelj za primarnu socijalizac. 18. Kad se nekoj osobi od str.grupe ili instituc.nadjene određ.status ili značenje-etiketiranje. 19. Ako ljudi definiraju svoju situaciju kao realnu ona je realna u svim svojim konzekvencama-Thomasov teorem. 20. Brzina kojom ljudi iznose svoj odnos prema objektu stava-pobudljivost. 21. 7 slob.umijeća: Triviuma – gramat., retor., dijalekt. Quadriviuma –aritmet., geomet., astronom., glazba. 22. Obitelji pripadaju-univerzalistička mjerila. 23. J.Dewey smatra da je napredan obraz.sustav-pretpostavka za demokrac. 24. Nije važan sadrž.pouč.koliko oblik pouč.-skriveni kurikulum. 25. Zanimanje, klasa i stil, supkultura-sekundar.identitet. Spol, rod, srdostvo, etnicitet-primar.identitet. 26. %više i visoko obrazovanih-7,8%? % obraz.ili sa samo završenom OŠ: 33%. 27. Što marksisti zamjeraju socijaldemokratima-nemoguće je istodobno težiti jednokasoti šansi i jednakosti uopće+ obrazovanje ne

može nadoknaditi ili parirati klasnim nejednakostima u društvu. 28. Socijalna mobilnost -pomicanje grupa ili pojedinaca između različitih socioekonomskih položaja(vertikalna–povećanje ili smanjenje

bogatstva, prestiža ili moći neke grupe ili pojedinc; Horizontalna (lateralna)– kretanje u prostoru (selidba u drugi grad ili regiju, ili migracija u inozemstvo).

29. Bernstaineovi jez.kodovi-za niže klase i širi puk; za visoku klasu.? 30. Bowles i Gintis-nije dio skriv.kurikul.:legitimacija nejednakosti. 31. Islamska relig.šk.-Medresa. 32. Načelo korespondencije -odnosi u šk.analogni su odnosima u svijetu (organizacijama) rada, tj. ekonom.organizacije su ogledalo

školskih i obrnuto. 33. Instrument za mjerenje vrsta veza, položaj i centralonost u mreži-sociogram. 34. Pristup koji delikvenciju ne objašnjava samo kroz pojedinca, već zima u obzir i ulogu društva: interakcionalistička persp. 35. Becker-devijantnost u smislu aluzije na dr.zanimanja-devijantna karijera (=proces od nastanka devijacije do javnog obznanjivanja). 36. Ako za neuspjeh krivimo sebe-unutar.atribucija. Ako je kriva profesorova nervoza-vanjska atribucija. 37. Djevojčice : Djevojčice ne posjeduju mehanizam atribucije u vlastitu korist jer iako postižu bolje rezultate u šk., manjka im povjerenje

u vlastit.sposobnost uspješ.obavljanja intelekt.zadaća; uspjehe pripisuju vanjskim atributima, neuspjehe unutarnjim. 38. Društv.degradacija -društv.napredovanje. 39. Partikularna -univerzalna značenja. 40. P.Willis kad govori o magupima koji ne prihvaćaju šk.vrijednosti-kontrašk.kultura. 41. Formalizirane norme su zakoni i njihovo nepošt.donosi određ.sankcije. 42. Anomija (Durkheim, funkcionalist.p.): nesklad između kulture koja prenaglašava uspjeh i soc. Strukture koja to nekima ne

omogućuje. 5 reakcija: konformitizam (pokoravanje i ciljevina i normat.sredstvima); inovacija(cilj da, sredstva se odbacuju); ritualizacija(odbacuju ciljeve); povlačenje (sve odbacuju); pobuna(sve odbacuju, ali uvode dr.ciljeve i sredstva).

43. Woods:ulagivanje-poistovjeć.s nastavnicima, ljubimci i štreberi; poslušnost-manje jak pozit.oblik adaptacije, poslušni radi uspjeha na ispitima; oportunizam-između pokušaja da se dobije potvrda od nastavnika i vršnjaka; ritualisti-nezainteres.za šk.uspjeh ili potvrdu nastavnika, rutinski obavljaju zadatke, ne krše pravila; . uzmicatelji-učenci koji odbacuju prihvać.norme i ne mare za šk.uspjeh, ali ih ne zamjenjuju s dr.ciljevima; kolonizacija-ravnodušnost; nepopustljivost-odbacuju i uspjeh i norme ponašanja; pobuna-odbacivanje svega; zamjena dr.ciljevima i obrascima ponašanja.

44. R.Boudon-o klasnom položaju, sek.utjecaj stratif.(nejednake mogućnosti obraz.postignuća. različit pritisak soc.okoline i njihove aspiracije).

45. Bourdieu-tvorac pojma „kulturni kapital 46. Bernstein-Klasa, kodovi i kontrola. 47. Povlačenje -reakcija na anomiju. 48. Kompetenc.vezane za fnkcionir.društva i egzist.pojedinca-temeljne kompetencije. 49. Siromašni profesor-paradigmatični nekorespodentan društv.status. 50. osoba mat.situirana,a završila OŠ: nekorespodentan status.položaj. 51. Kulturna reprodukcija -obraz.sustav reproducira kulturu vladajućih klasa kao dominantnu.

52. Glavna uloga obrazovanja-društvena reprodukcija.