Embed Size (px)
Citation preview
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Diplomski studij, smjer financijski menadžment
SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJE
TERORIZMA
Seminarski rad iz predmeta Revizija financijskih institucija
Student: Ana Vidaković
Broj indeksa: 02058
e-mail: [email protected]
Mentor: doc.dr.sc. Ivo Mijoč
U Osijeku, 2014. godine
2
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 4
1.1.Metodologija istraživanja ................................................................................................. 4
2. PRANJE NOVCA OPĆENITO .......................................................................................... 6
2.1.Definicija i pojavni oblici novca ...................................................................................... 6
2.2.Pojam pranja novca .......................................................................................................... 8
2.3.Povijest pranja novca ..................................................................................................... 13
2.4.Faze pranja novca ........................................................................................................... 14
2.5.Metodologija pranja novca ............................................................................................. 16
2.5.1.Tipologija kod pravnih osoba .................................................................................. 17
2.5.1.1.Off shore zone .................................................................................................. 17
2.5.1.2. Nerezidentni računi ......................................................................................... 19
2.5.1.3.Fiktivni ugovori i ispostavljanje fiktivnih ugovora .......................................... 19
2.5.1.4.Ulaganje gotovine u financijski sustav ............................................................. 20
2.5.1.5.Front i shell tvrtke ............................................................................................ 20
2.5.2.Tipologija kod fizičkih osoba .................................................................................. 21
2.5.2.1.Krijumčarenje novca ........................................................................................ 21
2.5.2.2.Transakcije gotovim novcem ........................................................................... 22
2.5.2.2.1. Neuobičajeno veliki polozi gotovine ........................................................ 22
2.5.2.2.2. Povezane transakcije ................................................................................ 22
2.5.2.3. Doznake iz inozemstva .................................................................................... 23
2.5.2.4. Mjenjački poslovi ............................................................................................ 23
2.5.2.5. Kreditna linija .................................................................................................. 24
3. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA ................... 25
3.1.Mjere i radnje za sprječavanje pranja novca .................................................................. 25
3.1.1.Obvezna identifikacija stranaka .............................................................................. 25
3
3.1.2.Obvezno uzimanje izjave u kojem se svojstvu zahtjeva transakcija ....................... 27
3.1.3.Obvezna dostava podataka o određenim transakcijama .......................................... 27
3.1.4.Obvezna prijava prijenosa novca preko granice...................................................... 28
3.1.5.Dostavljanje podataka o istragama i pravomoćnim presudama .............................. 29
3.1.6.Razmjena podataka s međunarodnim organizacijama ............................................ 29
3.1.7.Obavljanje redovnog nadzora nad obveznicima ..................................................... 30
3.2.Radnje za sprječavanje pranja novca ............................................................................. 30
3.2.1.Obavješćivanje nadležnih pravosudnih tijela .......................................................... 31
4 . POVEZANOST PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA .................... 32
4.1.Financiranje terorizma .................................................................................................... 32
4.2.Povezanost pranja novca i financiranja terorizma .......................................................... 32
5. REVIZORI, RAČUNOVOĐE I POREZNI SAVJETNICI KAO OBVEZNICI
ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJU TERORIZMA
.................................................................................................................................................. 33
5.2.Obavješćivanje ureda o sumnjivim transakcijama i osobama ........................................ 34
5.3.Dostavljanje podataka na zahtjev ureda ......................................................................... 36
5.4.Obveza sastavljanje i korštenja liste indikatora ............................................................. 37
5.5.Ostale mjere koje obveznici poduzimaju radi sprječavanja otkrivanja pranja novca i
financiranja terorizma .......................................................................................................... 37
5.6.Iznimke od načela čuvanja profesionalne tajne .............................................................. 38
5.7.Stručno osposobljavanje, čuvanje podataka i vođenje evidencije .................................. 39
6. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 41
7. LITERATURA ................................................................................................................... 42
Popis slika ................................................................................................................................ 44
Popis tablica ............................................................................................................................. 45
4
1. UVOD
Kao što i sama tema kaže predmet ovog seminarskog rada je Postupak sprječavanja pranja
novca i financiranja terorizma. Postupak pranja novca predstavlja sve ilegalne aktivnosti
kojima se pokušava prikriti pravi izvor novca. Pranje novca i financiranje terorizma je
svakako usko povezano jer se u većini slučajeva novcem proizašlim iz ovoga postupka
financiraju terorističke aktivnosti.
Seminarski rad se sastoji iz 6 dijelova. Prvi dio rada je uvod u kome je ukrako prikazan
pregled rada te metodologija istraživanja.
Drugi dio seminarskog rada govori o postupku pranja novca općenito gdje su objašnjeni
pojmovi novca, pojmovi pranja novca, povijest pranja novca, faze pranja novca te
metodologija pranja novca.
Treći dio seminarskog rada podrazumjeva institucionalni okvir za sprječavanje pranja novca i
financiranje terorizma gdje su detaljno opisane metode i radnje za sprječavanje pranja novca.
Četvrto poglavlje seminarskog rada pod nazivom Povezanost sprječavanja pranja novca i
financiranja terorizma govori upravo o povezanosti ta dva pojma te jasno definira pojam
financiranje terorizma.
Peto poglavlje se odnosi na revizore, računovođe i porezne savjetnike kao obveznike Zakona
o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma.
Šesti dio seminarskog rada je zaključak u kome je ukratko sažeta cijela koncempcija rada.
1.1. Metodologija istraživanja
Pri izradi rada korištena je dostupna literatura domaćih autora te različitih stručnjaka koji se
odnose na područje ovoga rada. Korišteni su i različiti stručni članci dostupni na interntskim
stranicama.
U radu će biti korištene sljedeće znanstvene metode istraživanja: metoda analize, metoda
sinteze te metoda komparacije.
5
Tijekom sistematiziranja teorijskog dijela u radu se koriste metode analize i sinteze. Teorijska
analiza temeljit će se na spoznajama iz međunarodne znanstvene i stručne literature, odnosno
spoznajama znanstvenika i ostalih autora koji su svojim znanstvenim člancima i knjigama
istraživali problematiku kojom se bavi i ovaj rad.
Analiza podrazumijeva misaono, teorijsko i praktično raščlanjivanje, rastavljanje nekog
predmeta, pojave ili uzroka na najjednostavnije sastavne dijelove kako bi se ispitale i spoznale
pojedinosti.
Sinteza je usko povezana sa analizom, a predstavlja metodu proučavanja predmeta, pojava ili
uzroka u njihovoj cjelini, odnosno povezuje analizom dobivene dijelove i elemente.
Komparacija ili usporedba je logička i mentalna radnja kojom se usoređuju proučavane
pojave, ili predmeti, kako bi se spoznalo ono što je zajedničko, kao i ono što je različito.
6
2. PRANJE NOVCA OPĆENITO
2.1. Definicija i pojavni oblici novca
Novac je sredstvo razmjene te zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja. U funkciji sredstva
razmjene, novac posreduje u razmjeni roba i usluga, a kao sredstvo plaćanja omogućuje
definitivno izmirenje obveza (dugova). Pitanja vezana uz emisiju (izdavanje) i korištenje
novca, definirana su zakonima koji određuju što predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja u
pojedinoj državi.
Tijekom svog povijesnog razvoja novac se javio u četiri pojavna oblika (Ivanov,
Maroshi,2014:9):
robni ili naturalni novac
kovani novac
papirnati novac
i bankovni novac.
U dalekoj prošlosti, novac se je javio onog trenutka kada je javnost izdvojila jednu vrstu robe
od ostale robe i počela je koristiti kao jedinstvenu mjeru vrijednosti i općeprihvaćeno sredstvo
razmjene. Time su stvorene okolnosti za prelazak iz sustava trampe (razmjena jedne robe za
drugu robu bez posredovanja novca) u robnonovčanu ekonomiju. (Ivanov, Maroshi,2014:9)
Slika 1: Primjer robnog novca
Izvor: (http://www.agroklub.com/stocarstvo/kada-se-sisaju-ovce/1341) (03.11.2014.)
7
Ovisno o dostignutom stupnju ekonomskog i kulturnog razvoja, ulogu robnog ili naturalnog
novca igrale su različite robe – stoka, krzno, pšenica, ječam, vino, sol, školjke, kamenčići i
slično.
Drugi pojavni oblik novca predstavlja kovani novac izrađen od bakra, željeza, zlata, srebra,
olova, kositra i drugih metala. Izrađivao se u obliku prstena, kolutića, kocki, štapića, kovanica
i drugih oblika.(Ivanov,Maroshi,2014:10)
Slika 2: Kovani novac
Izvor: (http://www.numizmatika.antikviteti.net/carski1.html) (03.11.2014.)
Standardizacijom oblika kovanog novca (definiranjem njegove težine, sirovinskog sastava i
finoće) razvile su se prve monete - odnosno kovanice s utisnutom vrijednošću novca, dok
donošenjem zakonskih okvira emisije kovanog novca dolazi do razvoja prvih organiziranih
novčanih sustava. Pravo emisije kovanog novca kroz povijest je pripadalo vladarima (kralju,
caru, knezu), a danas ga emitira država.
Treći pojavni oblik novca je papirnati novac izrađen u obliku novčanica (cedulja) na kojima je
napisana (nominalna) vrijednost novca. Emisija novčanica danas je povjerena središnjim
bankama kao institucijama koje reguliraju novčani sustav na određenom teritoriju. U
Hrvatskoj to je Hrvatska narodna banka koja izdaje novčanice koje glase na hrvatsku kunu. U
slučaju monetarne unije kakvu predstavlja područje eura (eurozona - koju tvore zemlje članice
Europske unije koje su uvele euro kao zajedničku valutu) novčanice eura izdaje Europska
središnja banka..(Ivanov,Maroshi,2014:10)
8
Slika 3: Papirni novac
Izvor: (http://www.capital.ba/sad-ukidaju-papirni-dolar) (03.11.2014.)
Četvrti pojavni oblik novca je bankovni novac. Izdaju ga banke, a poznat je i pod nazivima
depozitni novac, knjižni novac ili žiralni novac. Danas tipično egzistira kao elektronički zapis
o stanju (saldu) depozita na tekućim računima i žiroračunima građana, poduzeća i drugih
subjekata kod banaka. (Ivanov,Maroshi,2014:10)
Pored novca, u optjecaju cirkuliraju različiti oblici novčanih surogata ili zamjenika novca.
Novčani surogati su instrumenti koji se mogu koristiti u funkciji sredstva razmjene, ali nisu
definitivno sredstvo plaćanja (javnost ih ima pravo odbiti i zahtijevati plaćanje u novcu). U
kategoriju novčanih surogata ulaze mjenice, kreditne kartice, bonovi, virtualne valute i drugi
oblici (a pravno gledajući i ranije spomenuti depozitni novac). (Ivanov,Maroshi,2014:10)
Novčani surogati omogućuju odvijanje razmjene roba i usluga bez posredovanja novca i uz
odgodu plaćanja.
2.2. Pojam pranja novca
Postoje brojne definiciije pojma pranja novca koje su u suštini podjednake, prema Pezer
Blečić pranje novca predstavlja činjenje legitimne protupravne prirode kaznenih djela koje
generiraju profit. Druga definicija pranja novca je da se pojam pranja novca odnosi na sve
vrste postkriminalnih akrivnosti usmjerenih na prikrivanje imovinske koristi ili vrijednosti
stečene na nezakonit način, ulaganjem u financijki i nefinancijski sustav s krajnjim ciljem
njegova ozakonjenja (Cindori,2010:6). Novi zakon o spriječavanju pranja novca slijedi
definicije prihvaćene u međunarodnim konvencijama a koje dokumenti u radnje pranja novca
uključuju (Pezer Blečić,2008:10):
9
Zamjenu ili prijenos vlasništva, novca ili druge imovine, koja proizlaze iz kriminalnih
aktivnosti, kako bi se prikrilo njihovo protupravno porijeklo i s namjerom prikrivanja,
pomaganja i poticanja pojedinaca koje su uključene u takve radnje ili koji izbjegavaju
pravne posljedice takvih radnji.
Skrivanje ili prikrivanje stvarne prirode, porijekla, smještaja, oblika, kretanja ili
vlasništva nad dobrima ili pravima vlasništva a da je poznato da dobra proizlaze iz
počinjenja kaznenih djela.
Stjecanje, posjedovanje ili korištenje dobara a u trenutku podmirenja je poznata
činjenica da ista proizlaze iz počinjenja kaznenih djela.
Sudjelovanje, udruživanje ili urota kako bi se počinilo, kako bi se pokušalo počiniti te
potpore, poticanje, omogućavanje ili pomaganje odnosno savjetovanje u počinjenju
bilo kojeg kaznenog djela koje je predikatno kazneno djelo određeno zakonom.
Postupkom pranja novca počinitelji skrivaju stvarno podrijetlo i vlasništvo nad tim
sredstvima- novcem, drugom imovinom ili pravima koje su stečene kriminalnim radnjama.
Iako sredstva stečena ovakvim postupkom nikada neće biti legalna u okvirima zakona
postupak pranja novca biti će u konačnici uspješan tek kada se uspije prikriti njegov pravi
izvor ili vlasništvo. S obzirom na to pranje novca podrazumjeva svaki novac koji je stečen
određenom vrstom kaznenog djela te s samim time postoji uska povezanost između pojma
pranja novca i kriminalnih radnji bilo koje vrste.
Cilj postupka pranja novca je sredstva koja su ostvarena trgovinom drogom ili oružjem,
teškim krađama i krijumčarenjem, krivotvorenjem novca i drugim kaznenim radnjama
pretvoriti u sredstva koja su na izgled stečena od zakonitog izvora.
Izvor prljavog novca može biti krijumčarenje droge, trgovina oružjem i ljudima, ucjena,
otmica, organizirani gospodarski i financijski kriminal što ima popularni naziv „kriminal
bjelih ovratnika“ a takav novac se naziva „crni novac“. Za razliku od crnog novca pojam „sivi
novac“ koji je također izvor prljavog novca pribavljen je utajom poreza, korupcijom,
prijevarom, pronevjerom i sl (Cindori,2010:7).
Sam način pranja novca osmislio je čikaški gangster Al Capone. U svojim legalnim radnjama
koristio se automatskim praonicama rublja koje su radile samo na dolarskim kovanicama.
Novac koji je prikupio krijumčarenjem alkohola, prostitucijom i kockom samo je nadodao na
novac zarađen od praonice rublja i prikazivao to kao zakonski stečen novac. Otuda i
pojmovna odrednica „pranje novca“. Tako je i britanski dnevnik The Guardian 1973 godine
10
prvi upotrijebio u javnosti pojam pranja novca koji se odnosio na 200 000 američkih dolara
namjenjenih predizbornoj kampanji Richarda Nixona. Tom prilikom novac je prenesen na
pranje u Meksiko te su kasnije tim novcem plaćeni „vodoinstalateri“ koji su obavljali usluge
prljavih poslova u aferi Watergate. Početkom 80ih godina 20 stoljeća izraz pranja novca
koristila je također i Palermo konvencija, konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonite
prodaje opojnih droga i psihotropnih tvari kao i Konvencija 141. Vijeća Europe o pranju,
traganju, prijevremenom oduzimanju prihoda stečenog kaznenog djela.
Sam proces pranja novca u velikoj se mjeri proteže preko međunarodnih granica uz pomoć
organiziranje grupe ljudi samo za taj posao ili za trajnje djelovanje a prethodi mu različlite
kaznene aktivnosti. Sve te aktivnosti ukazuju na složenost samog pojma pranja novca a
samim time i postupka pranja novca. U tom se smislu struktura pojma pranja novca može
definirati na sljedeći način (Cindori,2010:10):
Pranje novca obuhvaća aktivnosti usmjerene na prikrivanje imovinske koristi
dobivene kriminalnim radnjama te uključivanje, deponiranje i drugo raspolaganje
dotičnim predmetima(novcem, vrijednosnim papirima, draguljima i dr) stvarajući
prividnu legalnu stečenost tih predmeta
Termin pranja novca odnosi se na promjenu oblika nezakonito stečenog novca na
način da novca izgleda kao da je stečen pravnim putem. Osim toga to je ujedno i
prikrivanje nezakonitog izvora prihoda i njegova korištenja.
S obzirom na razne navedene definicije svakako se može zaključiti da je pranje novca svaka
tehnika usmjerena na pretvorbu nepošteno i nezakonito stečenog prihoda, kroz dopuštene
poslove tako da se čini zakonitom.
2.2.1. Pranje novca u međunarodnim propisima
Prema stavku 1. Točke b i c članka 3. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog
prometa opojnih droga i psihotropnih tvari postoji nekoliko definicija pranja novca
(Cindori,2010:11):
11
Razmjena i prijenos imovine, znajući da je takva imovina stečena na temelju jednog ili
više kaznenih djela u svezi s drogom ili na temelju sudjelovanja u takvom prekršaju, u
svrhu skrivanja i prikrivanja nezakonitog podrijetla imovine ili pomaganja osobi koja
je umješana u počinjenje takvog kaznenog djela da bi izbjegla pravne posljedice svoga
djela
Sakrivanje ili prikrivanje stvarne prirode, izvora, mjesta, raspolaganja, kretanja,
vlasništva nad imovinom znajući da je takva imovina stečena temeljem jednog ili više
kaznenih djela vezanih uz drogu ili sudjelovanje u jednom ili više kaznenih djela.
Stjecanje, posjedovanje ili uporaba imovine za koju se zna da je u vrijeme primanja,
stečena temeljem jednog ili više kaznenih djela vezanih uz drogu ili sudjelovanje u
jednom ili više kaznenih djela.
Sudjelovanje u izvršenju, udruživanu ili zavjeri radi izvršenja, pokušaj izvršenja i
pomaganja, poticanje, olakšavanje i davanje savjeta u izvršenju bilo kojeg od kaznenih
djela
Međunarodni propisi koji su slijedili primjer Konvncije Ujedinjenih naroda protiv
nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari u svoju definiciju pranja novca
uvrstili su i nezakonite prihode svih nezakonitih aktivnosti i protupravnih radnji bez obzira o
kojoj vrsti aktivnosti se radi iz koje je nezakoniti prihod došao.
Direktiva 2005/60/EC u imovinu ubraja imovinu bilo koje vrtse, bilo fizičku ili nefizičku,
pokretnu ili nepokretnu, materijalnu ili nematerijalnu te pravne dokumente ili instrumente u
bilo kojem obliku, uključujući elektroničke ili digitalne koje dokazuju pravo na takvu imovinu
(Cindori,2010:12).
Konvencija Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda
stečenog kaznenim djelom i o financiranju terorizma donijela je najopsežniju definiciju pranja
novca pa tako pranjem novca smatraju i aktivnosti počinjene na teritoriju druge države kojima
je stvorena imovina predviđena za pranje, uz uvijet da predstavlja kazneno djelo u toj državi .
Svakako je važno napomenuti da sve više međunarodnih propisa otvara problematiku
financiranja terorizma te ujedno traže provođenje mjera zatraganjem, identificiranjem,
zamrzavanjem, privremenim oduzimanjem i konfikacijom imovine , zakonitog i nezakonitog
podrijetla.
12
2.2.2. Pranje novca u hrvatskom zakonodavstvu
Temeljem međunarodnih standarda i zahtjeva za kriminalizacijom pranja novca, člankom
151.a Zakona o izmjenama i dopunama Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske (NN
28/96) uvedeno je kazneno djelo prikrivanja protuzakonito dobivenog novca, a člankom 279.
Kaznenog zakona (NN 110/97) preuzet njegov naziv.
Iako iz samog pojma pranja novca nužno proizlazi namjera prikrivanja (pravog izvora
novca,odnosno predmeta ili prava priskrbljenih novcem), razgraničenje s kaznenim djelom
prikrivanja iz članka 236. Kaznenog zakona nije upitno iz razloga stoje pravno dobro koje se
prikrivanjem imovina, dok se pranjem novca narušava gospodarski i financijski sustav jedne
ili više zemalja.
Godinu dana kasnije donesen je prvi Zakon o sprječavanju pranja novca koji pranjem novca
smatra: „sva činjenja i ne činjenja radi prikrivanja izvora pro-tupravno stečenog novca te
korištenje protupravno stečenog novca za obavljanje dopuštene djelatnosti i stjecanja imovine
na zakonit način“.(Cindori,2010:13)
Zbog brojnih zamjerki postojanja dviju definicija pranja novca od kojih se jedna nalazi u
Zakonu o sprječavanju pranja novca, a druga u KZ, izmjenama i dopunama ZSPN postojeća
se definicija briše, a pranje novca promatra kroz prizmu „sumnjivih transakcija kojima se
prikriva pravi izvor novca i imovine ili prava za koje postoji sumnja da su pribavljena na
nezakonit način u zemlji ili inozemstvu“.
Bez obzira na činjenicu da se radi o istom pojmu, ZSPN i KZ pranje novca definiraju na
različite načine. ZSPN je preventivnog karaktera što znači da obuhvaća prvenstveno mjere za
kontrolu novčanih tokova dok je KZ represivnog karaktera jer kriminalizira svjesno
prikrivanje pravog izvora novca, odnosno predmeta ili prava priskrbljena novcem za koji se
zna daje pribavljen kaznenim djelom.
Novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma zasebno definira dva
osnovna pojma koja proizlaze iz samog naziva, ali i iz njegovog sadržaja. Pod pojmom
„pranje novca“ podrazumijeva izvršavanje radnji kojima se prikriva pravi izvor novca ili
druge imovine za koju postoji sumnja daje pribavljena na nezakonit način u zemlji ili
inozemstvu, uključujući (Cindori,2010:13):
zamjenu ili bilo kakav drugi prijenos novca ili druge takve imovine,
13
prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, vlasništva ili prava u
vezi s novcem ili drugom takvom imovinom,
stjecanje, posjedovanje ili uporabu novca ili druge takve imovine.
Drugi pojam koji isti Zakon definira odnosi se na „financiranje terorizma“ što podrazumijeva
osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja
sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se
upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, za počinjenje
terorističkoga kaznenog djela, od strane terorista ili terorističke organizacije.
2.3. Povijest pranja novca
Kao što je već i napisano prvi počeci pranja novca pokazuju se s Al Caponeom, međutim
imamo dvije teorije. Prva teorija je da je prao novac zahvaljujući lancu praonica rublja te
otuda i naziv „pranje novca“. Drugu teorija je da je od 1920 do 1930 Capone ulagao milijune
novca u lanacpizzerija, restorana i casina na Kubi. Uspješno je poslovao na način da je
potkupljivao sve vrhovne ljude i s njima djelio svoju zaradu. Kasnije je novac prebacio u
Švicarsku. Capone je na samom kraju osuđen samo za neplaćanje poreza jer je novac koji je
zaradio na nezakonitim kockanjima, korupciji i krijumčarenju pretočio u zakonito poslovanje
te ga na taj način učinio prividno zakonitim.
Caponeov suradnik Mayer Lansky prvi je razvio tehniku pranja novca koristeći shemu
povezanu s bankovnim računima Švicarske. Lansky je prvi upotrijebio koncept povratka
zajma tako da je putem dostavljača gotov novac slao u SAD u Švicarsku kako bi izbjekao
plaćanje poreza. Novac je položio na nekolicinu računa te ih poslije vraćao u zemlju.
(Cindori,2010:9).
S vremenom su mafijaški stručnjaci unaprijeđivali i razvijali tehnike i metode pranja novca o
kojima će biti riječ u kasnijem djelu seminara. Iako je SAD prednjačio u zakonskim
pokušajima spriječavanja pranja novca i krijumčarenja sedamdesetih i osamdesetih godina
nije bilo nekog bitnog pomaka. Te kada je popularnost droge učinila Floridu svjetskim
ventrom aktivnosti pranja novca došlo je do Konvencije Ujedinjenih naroda protiv nezakonite
prodaje opojnih droga i psihotropnih tvari kao prvom međunarodnom sporazumu kojim se
kažnjava postupak pranja novca.
14
2.4. Faze pranja novca
Iz same definicije pranja novca možemo zaključiti da se sam proces pranja novca odvija u
nekoliko temeljnih faza. Osnovne faze procesa pranja novca su (Cindor,2010:17):
Polaganje
Oplemenjivanje
Integracija
Pranje novca definiramo kao pretvaranje ilegalnog novca u prividno legalni novac koji ima
pokriće u određenom poslu ili djelatnosti a osnovni cilj tog postupka je prikrivanje njegovog
stvarnog podrijetla. Iz navedene definicije vidljivo je da je taj proces kompleksan proces, a
svaki tako definirani proces mora proći kroz navedene faze.
2.4.1. Faza polaganja
Prva faza procesa pranja novca je faza polaganja. U ovoj fazi započinje proces prikrivanja
nezakonitog izvora sredstava polaganjem u financijski sustav ili pretvaranje u neku drugu
vrstu imovine. Glavna odlika ove faze je to što se gotovina nastoji prebaciti u neki drugi oblik
jer novac u gotovini pogotovo u velikim količinama nije prikladan za prikrivanje nezakonitih
radnji. Nezakonita sredstva se mogu uložiti u financijski ili nefinancijski sustav. U ovoj fazi
su perači novca posebno podložni raznim provjerama identiteta i drugim metodama dubinske
analize. Ulaganjem u financijske i nefinancijske sustave najlakše se otkrivaju velike količine
prljavog novca, nelogičnosti i ilegalne radnje u poslovanju koji uz nužnu identifikaciju
nalogodavca i primatelja, ovoj fazi daju poseban značaj.
Ukoliko ne postoje posebno razrađene mjere dubinske analize u ovoj fazi mogući su veliki
propusti glede prepoznavanja ulaza velike količine financijskih sredstava u financijski sustav.
Prepoznavanju prljavog novca posebno u korist ide i posebna lista indikatora za prepoznavanj
sumnjivih i nelogičnih transakcija. Postoji glavna podjela indikatora koja je prikazan u tablici
1.
15
Tablica 1: Podjela indikatora
(izrada autora prema Cindori,2010:18)
U ovoj fazi postupak pranja novca uvelike će olakšati korumpirani djelatnici, manjkavost
preventivnog sustava financijske i nefinancijske institucije i neusklađenost cjelovitog
zakonodavstvenog sustava koji regulira materiju spriječavanja pranja novca. Raznovrsnost
metoda i tehnika koje su pogodne za ovu fazu pranja novca daju joj poseban značaj te ističu
važnost prevencije pranja novca i financiranja terorizma.
2.4.2. Faza oplemenjivanja
Faza oplemenjivanja prepoznatljiva je po velikom broju transakcija kojima perači novca
nastoje sakriti pravi izvor prljavog novca. Po svojoj veličini, učestalosti i složenosti sve
transakcije se obavljaju na zakonit način ali imaju za osnovni cilj raskidanje veze sa
nezakonitim izvorom novca.
Najčešće tehnike u fazi oplemenjivanja su (Cindori,2010:19):
Mijenjanje valuta
Krijumčarenje novca
Poslovanje preko off shore zone
Doznake u inozemstvo
Elektroničko bankarstvo
PODJELA INDIKATORA
1. PREMA VRSTI -indikatori koji se odnose na transakciju
-Indikatori koji se odnose na osobe
2.PREMA SADRŽAJU -indikatori za financijski sektor
-indikatori za nefinancijski sektor
-indikatori za samostalne profesije i struke
16
Osim najučestalije metode mjenjanja valute novac se također često pretvara i u različite
vizualne oblike kao što su čekovi, mjenice, dionice ili u materijalnu imovinu kao što su
pokretnine i nekretnine. Za potrebe procesa pranja novca perači novca u velikoj većini
slučajeva osnivaju shell tvrtke i casina čije poslovanje u cjelosti pogoduje fazi
oplemenjivanja.
Sredstva koja u ovoj fazi su uložena u neke financijske ili nefinancijske sustave nastoje sakriti
svoj pravi izvor na način da se gotovina polaže na jedan ili više računa, iste ili različitih osoba
s jednim osnovnim ciljem a to je da se veliki iznos novca usitni na način da se usmjerava na
različite osobe ili da mu se mijenja oblik. Glavni cilj prebacivanja novca s jednog na drugi
račun te njegovo slanje u inozemstvo i ponovno vraćanje je da se oteža mogućnost praćenja
njegovog izvora. Najveći doprinost istraživačkim agencijama i obavještajnim jedinicima daje
moderna tehnologija koja uvelike smanjuje vrijeme potrebno da se uđe u trag prljavom novcu.
2.4.3. Faza integracije
Treća faza postupka pranja novca pod nazivom integracija obuhvaća integraciju sredstava u
ekonomiji i financijskom sustavu. U ovoj fazi najteže je identificirati postupak pranja novca i
samog počinitelja zbog načina na koji se gotovina transformira u različite oblike koji su teški
za praćenje. Ova faza zapravo završava kupnjom nekretnina i pokretnina te vrijednosnica ili
raskošnim trošenjem na luksuzne stvari.
Nakon završetka ove faze teško je utvrditi stvarno podrijetlo novca a posebice kada se ta
sredstva koriste za pokretanje novog posla. Završetak faze integracije obično podrazumjeva
da je postupak pranja novca završen, ali nažalost u većini slučajeva cijeli postupak tu ne
prestaje već se nastavlja dalje. Otvaranjem novog posla perači novca ponavljaju nezakonite
aktivnosti onoliki broj puta koliko im zakon dopusti.
2.5. Metodologija pranja novca
Sukladno definiciji pranja novca postoje različita metodologija koja se odnosi na
metodologiju kod pravnih osoba i privatnih osoba. Modaliteti pranja novca razlikuju se ovisno
17
o količini novca koja se želi oprati, zakonodavstvu, gospodarstvu i financijskom tržištu,
izabranom načinu djelovanja i samim fazama procesa pranja novca kroz koje novac prolazi.
2.5.1. Tipologija kod pravnih osoba
Postupak pranja novca putem pravnih osoba svakako je složeniji postupak nego pranje novca
putem privatnih osoba. Tipologija kod pravnih osoba najčešće se djeli na sljedeći način
(Cindori,2010:22):
Off shore zone
Nerezidentni računi
Fiktivni ugovori i ispisivanje fiktivnih ugovora
Ulaganje gotovine u financijski sustav
Front ili shell tvrtke
Posljedice navedene metodologije posebice se očituju u direktonoj šteti za financijski sustav
države što se tiče umanjivanja ili potpunog izbjegavanja poreznih obveza, dovođenje
trgovačkog društva u stečaj i nezakonitog odljeva sredstava. U slučaju financijskih institucija
posebna šteta se nanosi štedišama i komitetima banaka i drugih institucija. Posljedice se
posebno mogu vidjeti u razaranju financijskog sustava, financijske nestabilnosti i kredibiliteta
zemlje u cjelosti.
2.5.1.1. Off shore zone
S obzirom na jačinu indicija te učestalost transakcija i veličinu transfera off shore su
najčešća područja u kojima se može slobodno otvarati tvrtke, banke ili ostale financijski
profitabile institucije s malim brojem poreznih obveza i izraženom bankarskom tajnom.
Glavna karakteristika koja posebno pogoduje peračima novca je to što su off shore zone
mjesta gdje su financijske transakcije anonimne te se na taj način može lako provoditi proces
pranja novca, financiranja terorizma, utaja poreza te druge razne prevare.
Off shore zone nude brojne druge prednosti po pitanju investicijskih poslova, elektroničkog
bankarstva, međunarodne trgovine, zaštite vlasništva i povjerljivosti podataka na bankovnim
računima.
18
Namjera izbjegavanja porezne obveze je jedna od najvažnijih i ključnih karakteristika off
shore zona a to je moguće putem transfernih cijena kojima se dobit premješta u državu s
povoljnijim poreznim tretmanom. Off shore zone su posebice pogodne za postupak pranja
novca od raznih nelegalnih aktivnosti kao što su krijumčarenje, prostitucija, trgovina oružjem
i slično zbog stroge bankarske tajne .
Off shore zone imaju različite statuse, neke su u potpunosti transparentne, druge su samo
porezna oaza, a najpopularnije i obavještajnim jedinicama najkritičnije su svakako one
netransparentne u kojima je načelo anonimnosti glavno obilježje.
U skladu s preporukama međunarodne zajednice mnoge su se netransparentne države našle na
popisu nekooperativnih država a najznačajnije su (Cindori,2010:23):
Cook Island
Egipat
Grenada
Guatemala
Indonezija
St Vincent
Nigerija
Filipini
Ukrajina
Status nekooperativne države donosi samo negativne posljedice, smanjen je broj ulagača u te
države, smanjen broj izravnih stranih investicija te smanjenje kapitala. Nasuprot negativnim
mogućnostima koje off shore zone nude postoji i niz prednosti. Off shore zone posluju u
velikoj mjeri u financijskom svijetu pa tako razne europske države uključujući i Hrvatsku
posluju s njima preko svojih off shorepodružnica, off shore tvrtki kćeri i preko off shore
fondova. Brojni su razlozi zbog kojih države posluju s off shore zonama a samo neke su
(Cindori,2010:24):
Ublažavanje poreznih obveza
Međutečajne razlike
Olakšavanje bankarskih transakcija
19
Upravljanje fondovima
Zaštita privatnosti i poslovnog interesa
Te povećanje međunarodne konkurentnosti
2.5.1.2. Nerezidentni računi
Nerezidentni računi u uskoj su vezi s off shore zonama jer se transakcija odvija oreko
otvorenih nerezidentnih računa off shore zona u državama koji su pogodne radi blizine,
razvijenog bankarskog sustava i ustaljenih kanala komunikacije. Postoji vrlo jednostavan
način transfera .“tvrtka off shore s otvorenim nerezidentnim računom u drugoj državi
ispostavlja fakturu koja se legalno plaća preko domaćih banka na navedeni račun te se tako
transferirana sredstva neometano koriste za osobne potrebe, te se ponovno ubacuju u
kriminalne aktivnosti ili pokušavaju legalizirati u obliku investicijskih sredstava namjenjenih
za ulaganje u domaće gospodarstvo i infrastukturu.
2.5.1.3. Fiktivni ugovori i ispostavljanje fiktivnih ugovora
Područje fiktivnih ugovora se djeli u dvije kategorij (Cindori,2010:25):
Ispostavljanje potpuno fiktivnih ugovora za usluge koje se ne mogu i neće izvršiti niti
su izvršene i
Ispostavljanje faktura s većim ili manjim iznosima od stvarne za robu ili manjim
djelom usluge
Sklapanje fiktivnih ugovora i izdavanje fiktivnih računa najlakši je način pranja novca
prilikom kojeg će perač osnovati tvrtku u inozemstvu gdje će slati novac kao redovan izvor
prihoda. Ukoliko se i provede kupnja određene robe određeni iznos novca će se uplatiti na
račun tvrtke a u tom je slučaju razlika između stvarne vrijednosti robe i uplaćenog iznosa
zapravo količina opranog novca.
Posebnu vrstu pranja novca predstavlja plaćanje na temelju lažno izdanih faktura te za razliku
od podfakture i prefakture uplaćeni novac predstavlja puni iznos opranog novca. Ovaj način
20
pranja novca prije svega će se koristiti za određene usluge jer prilikom kupovine robe to
zahtjeva pisani trag posebice dokumentaciju dok kod usluga to nije striktno određeno.
2.5.1.4. Ulaganje gotovine u financijski sustav
Kao četvrta skupina tehnika pranja novca koristi se ulaganje gotovine u financijske sustave ili
na žiro račune trgovačkog društva. Ova tehnika često uključuje razne pozajmice u svim
oblicima, kreditne odnosi između djelatnika i partnera trgovačkog društva, polaganje fiktivnih
dnevnih utržaka te transakcija s računa pravne osobe na račun fizičke osobe
(Cindori,2010:26).
Ovaj se način tj tehnika pranja novca spada u klasične primjere jer u većini današnjih
slučajeva perači novca posebice ulažu u nefinancijske sustave te se oslanjaju na modernu
tehnologiju, elektroničko bankarstvo i investicijske fondove. Elektroničko bankarstvo
posebice je popularno jer pruža mogućnost prikrivanja pravog identiteta perača novca,
otežava verifikaciju i omogućuje veliku brzinu dostave novca u bilo koji dio svijeta.
2.5.1.5. Front i shell tvrtke
Shell tvrtke zapravo predstavljaju lažne tvrtke koje služe prikrivanju sredstava pranja novca
dok front tvrtke zapravio obavljaju ilegalne poslove radi prikrivanja pranja novca. I jednim i
drugima je osnovni paravan protok novca kako bi se sakrio njegov nezakoniti izvor. U front i
shell tvrtke moguće je svrstati bilo koje poduzeće i tvrtku koja omogućava transport prljavog
novca.
Najčešći primjer front i shell tvrtke su casina koja se koriste u svrhu pranja novca putem
kupnje žetona i njihovim naknadnim vraćanjem. Uloga spomenutih tvrtki može biti različita a
jednako su pogodne i u fazi oplemenjivanja i u fazi integracije.
Postoji niz prednosti front i shell tvrtki u odnosu na klasične tvrtke (Cindori,2010:27):
Ne privlače pažnju educiranih službenika bankarskog i nebankarskog sektora
Manji rizici i sumnje za otkrivanje
Manji iznosi novca lakše će se uvrstiti u redovito poslovanje tvrtke
21
2.5.2. Tipologija kod fizičkih osoba
Kao što je i ranije spomenuto glavni cilj postupka pranja novca je skrivanje njegovog
nezakonitog izvora te je tako pranje novca putem fizičkih osoba ne toliko često kao pranje
novca putem pravnih osoba. Uz veliki broj mogućnosti pranja novca putem fizičkih osoba u
nastavku su prikazane samo neke o metoda i tehnika (Cindori,2010:28):
Krijumčarenje novca
Transakcije gotovim novcem
Neuobičajeni polozi gotovine
Povezane transakcije
Doznake iz inozemstva
Mjenjački posloi i
Korištenje kreditne linije
2.5.2.1. Krijumčarenje novca
Krijumčarenje novca je ujedno jedna od najpoznatijih i najkorištenijih tehnika pranja novca.
Javlja se odmah na početku postupka pranja novca te se tako prekida direktna veza između
perača novca, novca i nezakonitog izvora. Za ovu tehniku može se reći da je najziričnija ali
ujedno i najučinkovitija jer za sobom ne ostavlja pisani trag.
Nezakonito stečena sredstva u većini slučajeva se prevoze (Cindori,2010:28).
Prijevoznim sredstvima
Svežnjevima novčanica putem dostavljača
Promjenom gotovine u neku vrstu vrijednosnih papira
Krijumčarenju novca posebice pogoduju off shore zone u koje se prenosi novac, razlog tome
je što su one uveliko privlačne za otvaranje novih tvrtki te kupnju dionica ili vrijednosnica.
Nakon završenog ciklusa novac će se vratiti najčešće i to putem korespodentnog bankarstva u
zemlju njegova podrijetla, sukladno propisima međunarodnog platnog prometa.
22
2.5.2.2. Transakcije gotovim novcem
Transakcije gotovim novcem jedna je od najčešćih tehnika pranja novca iz razloga što je
zakonom propisana prijava gotovinskih i negotovinskih transakcija te postoji ograničenja u
vezi njihova iznosa. Transakcija gotovim novcem još uvijek se priznaje njihova učestalost i
važnost posebice prilikom obrade zaprimljenih podataka o transakcijama i osobama koje ih
provode.
2.5.2.2.1. Neuobičajeno veliki polozi gotovine
Neuobičajeno veliki polozi gotovine važna su metoda u postupku pranja novca, ali samim
time i najrizičnija po pitanju njihovog otkrivanja, kao što i sam naziv govori prilikom
neuobičajeno velikih pologa gotovine odmah se zaključuje da je riječ o nekoj vrsti ilegalne
radnje. Često se radi o sumnjivim i nelogičnim transakcijama koje po svojoj prirodi prelaze
zakonom postavljeni limit za gotovinske transakcije. Kako bi se otkrilo o kojoj vrsti sumnjive
transakcije je riječ, posebice je važna izobrazba djelatnika financijskih i nefinancijskih
institucija. Za prepoznavanje pranja novca putem gotovinskih pologa važno je provođenje
dubinske analize stranke što obuhvaća prikupljanje informacija o svrsi i prirodi poslovnih
odnosa.
2.5.2.2.2. Povezane transakcije
Kao što je i ranije rečeno neuobičajeno veliki polozi gotovine spadaju među najrizičnije
metode i tehnike pranja novca, te se tako češće koristi metoda povezanih transakcija. Ovdje se
radi o razbijanju velikih količina novca na nekolicinu manjih kako bi se izbjeglo dosezanje
zakonski propisanog limita. Ova tehnika pranja novca predstavlja jednu od najlogičnijih jer
joj je teško ući u trag. Engleski naziv za metodu povezanih transakcija je „structuring“. U tom
slučaju osoba izgrađuje transakciju ukoliko djelujući samostalno ili zajedno s drugima
23
provodi jednu ili više transakcija bilo kojeg iznosa u jednoj ili više financijskih institucija i
sve to u svrhu izbjegavanja zahtjeva za izvještavanje(Cindori, 2010:30).
2.5.2.3. Doznake iz inozemstva
Znači kada govorimo o doznakama iz inozemstva obavještajnim jedinicama su najzanimljivije
one koje dolaze na račun rezidenata i nerezidenata, te doznake velikih iznosa ili doznake iz
off shore zone. Izuzetak od doznaka iz inozemstva koje ne upućuju na sumnjive aktivnosti
su(Cindori 2010:30):
devizni računi domaćih fizičkih osoba koje se odnose na mirovine ostvarene u
inozemstvu
renti
plaća pomoraca koji plove na stranim brodovima
plaća djelatnika koji izvode investicijske radove u inozemstvu
plaće u devizama
Inozemne doznake također su sumnjive ukoliko se radi o transakcijama koje odtupanju od
uobičejenih čime se ukazuje na postojanje sumnjivih aktivnosti, što podrazumijeva postupak
pranja novca i financiranje terorizma.
2.5.2.4. Mjenjački poslovi
Djelatnost mjenjačnica je pod budnim okom stroge zakonske regulative upravo iz razloga što
njihova uključenost u široku lepezu novčanih transakcija u većini slučajeva ukazuje na
ilegalnu radnju pranja novca. Mjenjački se poslovi najčešće koriste kako bi se zameo trag
nezakonitom izvoru prljavog novca, posebice novca od prodaje droge. Osovanjem
mjenjačnica s nekoliko podružnica postupak pranja novca odvija se pod strogim nadzorom
kriminalnog miljea, te se iz tog razloga uvode zakonski propisi licenciranja mjenjačnica.
24
2.5.2.5. Kreditna linija
U ovoj tehnici pranja novca postoji bitna razlika između korištenja postojeće kreditne linije za
povrat nezakoito stečenih sredstava, te podizanja kredita od kojih će sredstva koristiti za
nezakonite svrhe. Važno je naglasiti da podizanje kredita bez obzira na iznos ili svrhu nije
ključni pokazatelj da je riječ o ilegalnim aktivnostima. Kreditna linija kao metoda pranja
novca koristi se na način da se nezakonito stečenim novcem vraća tek uzeti kredit prilikom
čega je jasno vidljivo pretvaranje nezakonitog novca u prividno legalni. Ova tehnika pranja
novca najučinkovitija je jer se na najlakši način postiže krajnji cilj procesa pranja novca.
25
3. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA SPRIJEČAVANJE PRANJA NOVCA
Institucionalni okvir mjera i radnji u bankarskom, novčanom i drugom poslovanju koje se
poduzimaju radi otkrivanja i spriječavanja pranja novca temelji se na (Proklin et al,2008:18):
1. Zakonu o spriječavanju pranja novca
2. Pravilniku o načinu i rokovima obavješćivanja Ureda za sprječavanje pranja novca te
načinu vođenja popisa prikupljenih podataka
Kao što smo već ranije spomenuli protuzakonito stečeni novacii imovina je svaki onaj novac
i imovina koji su pribavljeni na nezakonit način. Mjere i radnje za sprječavanje i otkrivanje
pranja novca poduzimaju se pri sljedećim transakcijama (Proklin,el al.,2008:19):
Ulaganju, preuzimanju, zamjeni i raspačavanju novca
Sklapanju pravnih poslova kojima se stječe imovina te
Ostalim oblicima raspolaganja novcem i drugom imovinom što mogu poslužiti za
pranje novca
3.1. Mjere i radnje za sprječavanje pranja novca
3.1.1. Obvezna identifikacija stranaka
Člankom 4. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma propisana je obveza
identifikacije stranke koja od vršitelja usluge traži obavljanje određene transakcije.
Propisani su slučjevi obvezne identifikacije te slučaj fakultativne identifikacije stranke.
Slučajevi obvezne identifikacije stranke su slijedeći (Masnjak,Kaselj,1998:170):
trankacije u iznosu 105.000 kuna i više (bez obzira na pojavni oblik: gotovina,
vrijednosni papiri ili drugo, te način obavljanja),
više međusobno povezanih transakcija koje u ukupnoj svoti dostižu iznos od 105.000
kuna i više,
ako zbroj pojedinačnih (naplaćenih) premija životnog osiguranja premašuje godišnje
40.000 kuna,
26
otvaranje svih vrsta bankovnih računa i uspostavljanje trajne poslovne suradnje.
Slučaj fakultativne identifikacije stranke određen je razlozima sumnje na djelo pranja novca i
nije ograničen visinom zatražene transakcije.
Stavkom 6. Članka 4. propisano je da transakcijama za koju se mora izvršiti identifikacija
stranke ne smatra se raspolaganje građana po njihovim štednim knjižicama te tekućim i žiro-
računima, a o ovakvim prometima neće se dostavljati podaci Uredu za sprječavanje pranja
novca makar premašivali iznose od 105.000 kuna, osim u slučajevima sumnje na pranje
novca.(Masnjak,Kaselj,1998:170)
Razlog tome jest da prilikom polaganja gotovine na štedni, tekući ili žiro-račun odnosno
“ulaza” gotovine poduzet će se mjere identifikacije tako da prilikom podizanja novca nema
potrebe provesti ponovnu identifikaciju.
Obveznici provođenja ovog zakona dužni su pristupiti identifikaciji stranke pri svakom
pojedinačnom slučaju primanja i izdavanja gotovine, vrijednosnih papira, plemenitih kovina
te pri plaćanju gotovinom, plementim kovinama i draguljima.
Također bi bilo uputno redovito skretati pažnju na elemente koji kod transakcije pobuđuju
sumnju. Naime, elementi koji su pobrojani u stavku 5. Članka 4. Zakona nisu stalni, tj.
podložni su promjenama sukladno razvoju suvremenih tehnika pranja novca i s tim u svezi
napretka tehnologije. Uspostavljanje dobrih poslovnih odnosa s obveznicima od presudne je
važnosti da se pri pokušaju pranja novca prvenstveno uljevanja novca u financijski sustav,
dobiju provovremene i kvalitetne informacije kako bi se reagiralo na pravi način i polučio
rezltat.
Prilikom identifikacije fizičke osobe koja obavlja transakciju za pravnu osobu uzimaju se
podaci (ime i prezime, prebivalište, JMBG, nadnevak i mjesto rođenja, broj dokumenta i
naslov izdavatelja) iz osobne iskaznice ili putovnice. Identifikacija na temelju istovrsnih
podataka koristi se i kod transakcija u ime i za račun fizičkih osoba.
(Masnjak,Kaselj,1998:171)
Pravne osobe se identificiraju ovjerenim izvodom iz registra nadležnih (trgovačkih) sudova, a
koji sadrže propisane podatke o osnivanju i imenima odgovornih osoba u pravnoj osobi.
Prilikom identifikacije stranke -pravne osobe odnosno transakcije koju ona obavlja koriste se
27
podaci koji se mogu pribaviti iz registracije pravne osobe. Financijske institucije u pravilu
podatke (tvrtka, sjediste. matični broj) uzimaju prilikom otvaranja bilo koje vrste računa
odnosno prilikom započinjanja poslovne suradnje.
3.1.2. Obvezno uzimanje izjave u kojem se svojstvu zahtjeva transakcija
Stavkom 4.Članka 5. Zakona o spriječavanju pranja novca i financiranju terorizma
propisano je da se stranka prilikom vršenja transakcije mora izjasniti da li istu zahtjeva u
svoje ime ili u svojstvu punomoćnika. To izjašnjenje dati će se u pismenom obliku
.(Masnjak,Kaselj,1998:171)
Taj pismeni oblik biti će u formi punomoći, ako to čini kao punomoćnik. Obzirom na zahjteve
iz st. 5. svakako će biti potrebna forma specijalne punomoći. Ista će morati sadržavati uz opće
oielemente punomoći i podatke iz čl. 6. zakona. Svaka specijalna punomoć mora biti ovjerena
osim ako je data odvjetniku.
Ako punomoć ne sadrži potrebne podatke zatražit će se dodatni podaci o nalogodavcu od
punomoćnika. Ako punomoćnik ne dostavi tražene podatke transakcija se neće izvršiti.
Transakcija se obustavlja sve dok obveznik neće raspolagati svim potrebnim podacima za
identifikaciju nalogodavca.
Zakoni (npr. zakon o trgovačkim društvima, o osobnoj iskaznici i dr.) ili neki drugi propisi ili
pak interne upute obveznika sadrže elemente koji su bitni i mogu se iskoristiti prilikom
identifikacije.
3.1.3. Obvezna dostava podataka o određenim transakcijama
Člankom 6. Zakona o spriječavanju pranja novca i financiranju terorizma propisana je jedna
od mjera spriječavanja i otkrivanja pranja novca – prikupljanje određenih podataka o nekim
transakcijama. za razliku od utvrđivanja identiteta stranke u nekim slučajevima zakonodavac
se odlučio za nešto uži krug slučajeva transakcije: vrijednost jedne ili više povezanih;
transakcija prelazi određeni iznos, odnosno premije životnog osiguranja prelaze određene
28
iznose, te sumnja na pranje novca (Masnjak,Kselj,1998:171). U posljednjem slučaju za
očekivati je da će detaljne podatke o transakciji prikupljati Ured za sprječavanje pranja novca.
Podaci o transakciji morati će biti takvi da mogu pružati točnu oznaku pravne i fizičke osobe,
svrhu i način transakcije, iznos, vrijeme i valutu.
Prilikom utvrđivanja namjene transakcije potrebno je uzeti što preciznije podatke o namjeni
transakcije.
Tako ne bi bilo dovoljno upisati samo “kupovina robe" već je potrebno precizno upisati koja
roba se kupuje odnosno vrsta usluga koja se plaća.
Također prilikom identifikacije načina obavljanja transakcije potrebno je upisati što precizniji
podatak. Naime, izraz način obavljanja transakcije može implicirati i sredstvo pomoću kojeg
se obavlja transakcija. Tako npr. izraz “telex doznaka" implicira da se radi o bezgotovinskom
plaćanju putem telexa (Masnjak,Kaselj,1998:171).
Carinska uprava Republike Hrvatske dužna je obaviti identifikaciju fizičke osobe koja vrši
prijenos gotovine i čekova preko granice.
Prilikom identifikacije potrebno je uzeti naprijed opisane podatke iz osobne iskaznice ili
putovnice.
3.1.4. Obvezna prijava prijenosa novca preko granice
U članku 9. Zakona o spriječavanju pranja novca i financiranju terorizma govori se o
prijenosu gotovine i čekova preko državne granice. Iz formulacije članka proizlazi da je
Carinska uprava dužna izvješćivati i prilikom unosa gotovine i čekova i prilikom iznosa
gotovine i čekova iz Republike Hrvatske. Rok za izvješćivanje iznosi 3 dana od trenutka
saznanja o prijenosu (Msnjak,Kaselj,1998:171).
Sukladno Zakonu o osnovama deviznog sustava deviznog poslovanja i prometa zlata,
odnosno na temelju provedenih propisa donijetih na temelju zakona propisana su ograničenja
za domaće i strane osobe prilikom unošenja i iznošenja kuna i strane valute u RH i iz države.
Naime, jedan od obveznika u ovom zakonu sukladno članku 2. jesu i pravne osobe čija
djelatnost obuhvaća i promet vrijednosnih papira. Dakle, ako je promet vrijednosnim papirima
29
koji u podlozi imaju gotovinsku transakciju obavljen na teritoriju Republika Hrvatske i stekli
su se uvjeti za postupanje sukladno Zakonu obveznik u čijoj nadležnosti je trgovnje
vrijednosnim papirima izvršit će identifikaciju stranke i transakcije.
3.1.5. Dostavljanje podataka o istragama i pravomoćnim presudama
Člankom 13. Zakona o spriječavanju pranja novca i financiranju terorizma uvedena je jedna
od mjera i sprječavanje i otkrivanje pranja novca. Sudovima je stavljeno u obvezu da Uredu
za spriječavanju pranja novca dostavljaju određene podatke koji će mu svakako pomoći u
radu na sprječavanju pranja novca.
3.1.6. Razmjena podataka s međunarodnim organizacijama
Člankom 14. Zakona o spriječavanju pranja novca i financiranju terorizma propisana je jedna
od mjera sprjećavanja i otkrivanja pranja novca - razmjena informacija s međunarodnim
organizacijama i organizacijama pojedinih država koje se bave sprečavanjem pranja
novca.(Masnjak,Kaselj,1998:172)
Uvjeti za razmjenu informacija je postojanje principa uzajamnosti što znači da druga država
neče spriječavati protok podataka u drugom smjeni mada ne postoji poseban bilateralan
međunarodni ugovor.
Uvjet uzajamnosti podrazumijeva da će se međunarodnim organizacijama na njihov zahtjev
pružati podaci koji se odnose na pranje novca pod uvjetom da dostavljanje istih podataka nije
u suprotnosti sa zakonodavstvom Republike Hrvatske te da su istovrsni podaci dostupni svim
članicama međunarodnih odrganizcija pod istim uvjetima pa tako i republici Hrvatskoj. To
područje regulirano je međunarodnim pravom (ugovorom, konvencijama).
30
3.1.7. Obavljanje redovnog nadzora nad obveznicima
Člankom 22. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma generalno su
ovlašteni Ministarstvo financija i Narodna banka Hrvatske provoditi nadzor nad subjektima
koji su obvezni postupati u sprječavanju i otkrivanju djela pranja novca.
Dakle zakonom je propisana kontrola obveznika u smislu izvršavanja obveza propisanih
zakonom. Narodna banka Hrvatske u prvom redu kontrolirati će banke Štedionice i druge
financijske institucije koje su sukladno Zakonu o NBH, Zakonu o bankama i štedionicama i
drugima pod njenom kontrolom. Narodna banka Hrvatske ima ustrojenu službu za nadzor nad
poslovanjem banaka. Da li će se u sklopu postojeće službe za nadzor provoditi kontrola
postupanjua sukladno ovom zakonu stvar je nadzora i organizeije Narodne banke.
Financijska policija, Porezna uprava, Devizni inspektorat i Carinska uprava pratiti će nadzor
nad ostalim pravnim i fizičkim osobama u okviru svoje djelatnosti.
Također je potrebna koordinacija aktivnosti svih nadzornih tijela glede provedbe nadzora nad
obveznicima u prvom redu radi sprječavanja dupliranja aktivnosti, ravnomjernog pokrivanja
obveznika te razmjene podataka u svezi nadzora.
3.2. Radnje za sprječavanje pranja novca
Člankom 7. Zakona o spriječavanju pranja novca i financiranju terorizma propisana je jedna
od radnji sprječavanja i otkrivanja pranja novca, a to je mogućnost da vršitelj transakcije
samostalno odbije obavljanje iste u dva slučaja (Masnjak,Kaselj,1998:172):
ako stranka ne pruži urednu punomoć (za izgled elemenata i valjanosti potrebno je
poznavati propise parničnog postupka, javnog bilježništva i ovog zakona)
ako stranka ne da podatke o sebi i transakciji, a radi se o slučajevima obvezne
identifikacije.
Vršitelj usluge će i o ovakvim (neizvršenim) transakcijama obavijestiti ured uz dostavljanje
podataka koje je uspio prikupiti.
31
Ukoliko bi izvršitelj usluge transakcije neosnovano odbio izvršenje iste, a za stranku bi
nastupila kakova šteta, potencijalno se izlaže riziku naknade štete oštećenome.
3.2.1. Obavješćivanje nadležnih pravosudnih tijela
Člankom 12. Zakona propisane su neke od radnji za sprečavanje i otknvanje pranja novca
koje je ovlašten poduzeti ured za sprječavanje pranja novca. Radnje poduzima kada utvrdi na
temelju prikupljenih podataka da postoji sumnja da je počinjeno kažnjivo djelo.
U slučaju da je počinjeno kazneno djelo Ured može neposredno državnom odvjetništvu
podnijeti kaznenu prijavu, a može o tome obavijestiti i MUP ili druge službe financijske
policije.
U slučaju pak ako utvrdi da je počinjen neki od prekršaja iz zakona o sprečavanju pranja
novca obzirom da nije nadležan za druge vrste nadzora pokrenuti će prekršajni postupak,
posebnim zahtjevom, nadležnom prekršajnom tijelu unutar financijske policije, u smislu
članka 22. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma.
32
4.POVEZANOST PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
4.1. Financiranje terorizma
Prema Pezer Blečić (2008) financiranje terorizma predstavlja pružanje financijske potpore u
bilo kojem obliku, pojedincima ili terorističkim organizacijama radi počinjenja terorističkog
kaznenog djela. Tu se radi svakako o djelu koji za cilj ima prouzročiti smrt ili tešku tjelesnu
ozljedu civilu ili drugim osobama koje nisu aktivno uključene u situaciji oružanog sukoba.
Glavna svrha terorizma je zastrašiti stanovništvo ili natjerati glavni vrh države ili neku
međunarodnu organizaciju na činjenje ili suzdržavanje od činjenja neke radnje ili postupka.
Postoje mnoge druge definicije financiranja terorizma ali je svakako najprihvaćenija ona
Međunarodne Konvencije o spriječavanju financiranja terorizma iz 1999 godine a glasi ovako
(Pezer Blečić,2008:11):
Financiranje terorizma je osiguranje ili prikupljanje sredstava zakonitih ili nezakonitih na
bilo koji način. Izravno ili neizravno s namjerom da se ona upotrijebi ili sa znanjem da će
se ona upotrijebiti, u cjelini ili djelom, radi počenjenja terorističkog kaznenog djela, od
strane teroriste ili od strane terorističke organizacije.
4.2. Povezanost pranja novca i financiranja terorizma
Postupak pranja novca i postupak financiranja terorizma svakako se razlikuju u svom
koncepcijskom smislu ali su usko povezani jer jedno ukazuje na drugo. Sredstva koja se daju
kao podrška terorizmu tj sredstva pomoću kojih se financiranje terorizam mogu dolaziti iz
legalnih i nelegalnih izvora što u postupku pranja novca nije nikako moguće. Ta legalna
sredstva mogu dolaziti iz raznih darova ili donacija u obliku novca ili druge imovine te raznih
zaklada koje za cilj imaju podupiranje terorističkih aktivnosti i organizacija. Neovisno o
izvoru sredstava te donacije koriste se za ilegalne aktivnosti kao što je finaciranje terorizma te
je za teroriste jako bitno prikrivanje sredstva te njihovog izvora. Postupak pranja novca i
financiranja terorizma sastoji se od sličnih tehnika prikrivanja korištenja sredstva pa zakoni
protiv pranja novca obuhvaćaju ne samo sredstva terorizma koja potječu iz ilegalnih izvora
nego i tehnike priktrivanja korisnika sredstva koja su namjenjena za terorističke svrhe.
33
5. REVIZORI, RAČUNOVOĐE I POREZNI SAVJETNICI KAO
OBVEZNICI ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I
FINANCIRANJU TERORIZMA
Revizorska društva, samostalni revizori, porezni savjetnici, kao i trgovačka društva i obrti za
računovodstvene usluge, pri sklapanju ugovora o reviziji; ugovora o uslugama poreznog
savjetništva odnosno ugovora o obavljanju usluga s područja financija, računovodstva i
poslovnog savjetovanja, moraju prikupiti sljedeće podatke o stranci (Pezer Blečić,2008:16):
naziv, sjedište i identifikacijski broj - ako je stranka pravna osoba. Za stranku koja je
obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost obveznik u evidencije
također treba upisati podatak o nazivu i sjedistu, te za slučaj da je dodijeljen, podatak
o identifikacijskom broju,
ime, prezime, prebivalište, datum i mjesto rođenja, identifikacijski broj, te broj i naziv
izdavatelja identifikacijske isprave - ako je stranka fizička osoba ili obrtnik. Za
zakonskog zastupnika ili opunomoćenika pravne osobe, te ukoliko stranku koja je
fizička osoba zastupa zakonski zastupnik ili opunomoćenik, odnosno ako je obrtnik
zastupan po opunomoćeniku, iste identifikacijske podatke treba prikupiti za zastupnika
ili opunomoćenika koji u ime stranke sklapa ugovor,
ime, prezime, prebivalište, datum i mjesto rođenja stvarnog vlasnika pravne osobe.
Ako je stranka fizička osoba koja prividno u svoje ime uspostavlja poslovni odnos, a
obvezniku je poznato da je stvarni nositelj aktivnosti netko drugi, ove podatke treba
prikupiti za tu drugu osobu koja je stranku uputila da sklopi ugovor,
podatke o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa i djelatnosti stranke,
datum i vrijeme uspostavljanja poslovnog odnosa,
podatke o izvoru sredstava koji će biti predmet poslovnog odnosa.
Obveznik koji za stranku obavlja transakciju u vrijednosti od 105.000,00 kn ili većoj ili više
transakcija koje su međusobno povezane i imaju ukupnu vrijednost od 105.000,00 kn ili veđu,
osim identifikacijskih podataka o stranci, osobama koje u njeno ime nastupaju u svojstvu
zakonskog zastupnika ili opunomoćenika i stvarnom vlasniku, mora prikupiti i upisati u svoje
evidencije sljedeće podatke (Pezer Blečić,2008:17):
ime, prezime i prebivalište fizičke osobe kojoj je transakcija namijenjena, odnosno
naziv i sjedište pravne osobe ili obrtnika kojem je namijenjena transakcija,
34
datum i vrijeme provedbe transakcije, iznos transakcije, valutu u kojoj se obavlja,
namjenu i način provedbe transakcije,
podatke o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije.
Ako sumnja u vjerodostojnost i istinitost prethodno prikupljenih podataka o strankama ili o
stvarnom vlasniku, te uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju
na pranje novca ili financiranje terorizma, obveznik je, uz navođenje razloga za sumnju,
dužan pribaviti i evidentirati sve nabrojene podatke.
Iznimka u vezi prikupljanja podataka propisana je u čl. 53. st. 8. Zakona koji određuje da
revizorska društva i samostalni revizori, pri sklapanju ugovora o reviziji, poreznom
savjetništvu, uslugama računovodstva i drugim uslugama koje su ovlašteni pružati, s pravnim
osobama koje podliježu obveznoj reviziji godišnjih računovodstvenih izvješća, umjesto
redovne mogu izvršiti pojednostavljenu dubinsku analizu, u okviru koje nisu dužni pribaviti
podatke o stvarnom vlasniku pravne osobe, vremenu uspostavljanja poslovnog odnosa i
izvoru sredstava koja će biti predmet poslovnog odnosa ili transakcije. Međutim, primjena
pravila o pojednostavljenoj dubinskoj analizi nije dopuštena ako u vezi sa strankom postoje
razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
5.2. Obavješćivanje ureda o sumnjivim transakcijama i osobama
U smislu ovog Zakona sumnjivom transakcijom smatra se svaka pokušana ili izvršena
gotovinska i negotovinska transakcija, bez obzira na njezinu vrijednost i način obavljanja, ako
obveznik zna ili ima razloge za sumnju (Pezer Blečić,2008:17):
da transakcija uključuje sredstva proizašla iz nezakonitih aktivnosti ili da je povezana
s financiranjem terorizma s obzirom na vlasništvo, prirodu, izvor, lokaciju ili kontrolu
takvih sredstava,
da transakcija po svojim značajkama očito odstupa od uobičajenih transakcija iste
stranke, te da odgovara potrebnom broju i vrsti indikatora koji upućuju na to da
postoje razlozi za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma,
da je transakcija usmjerena na izbjegavanje propisa koji regulira sprječavanja pranja
novca i financiranja terorizma,
35
i uvijek kada obveznik procijeni da u vezi s transakcijom ili stranko stoje razlozi za
sumnju na pranje novca i financiranje terorizma.
Revizori, porezni savjetnici i računovođe su dužni bez odgode obavijestiti Ured o
transakcijama i osobama u vezi kojih postoje razlozi za sumnju pranje novca ili financiranje
terorizma. Obveznik je dužan obavijestiti Ured o namjeri ili planiranju obavljanja sumnjive
transakcije bez obzir na to je li transakcija poslije izvršena ili nije. Iznimno, ako obveznik iz
opravdanih razloga obavijest nije mogao dostaviti pri je izvršenja transakcije, dužan je Uredu
dostaviti podatke naknadno, a najkasnije sljedeći radni dan.
Iznimno, za revizore, porezne savjetnike i računovođe ne vrijedi obveza dostavljanja podataka
pribavljenih (Pezer Blečić,2008:18):
a) u tijeku utvrđivanja pravnog položaja stranke,
b) prilikom zastupanja stranke u vezi sa sudskim postupkom,
što uključuje savjetovanja za pređlaganje ili izbjegavanje sudskih postupaka, bez obzira na to
jesu li podaci dobiveni prije, u tijeku ili nakon završenih sudskih postupaka.
Međutim, unatoč iznimci propisanoj u čl. 55. st. 1. Zakona, revizori, porezni savjetnici i
računovođe su dužni svaki put kada stranka od njih zatraži savjet u vezi s pranjem novca ili
financiranjem terorizma o tome obavijestiti Ured, i to odmah, a najkasnije unutar tri radna
dana od dana kada je stranka od njih tražila takav savjet.
Revizori, porezni savjetnici i računovođe također nisu dužni (Pezer Blečić,2008:18):
Ured obavještavati o gotovinskim transakcijama čija je vrijednost 200.000,00 kn ili
veća, osim ako u vezi s transakcijom ili strankom po-stoje razlozi za sumnju na pranje
novca ili financiranje terorizma,
imenovati ovlaštenu osobu,
organizirati provođenje interne revizije.
36
5.3. Dostavljanje podataka na zahtjev ureda
Ured može od obveznika tražiti da mu dostave sve podatke potrebne za sprječavanje i
otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma uključujući (Pezer Blečić,2008:19):
podatke o strankama i transakcijama koje obveznici pribavljaju su-kladno odredbama
Zakona,
podatke o stanju sredstava i druge imovine stranke kod obveznika ako drži takvu
imovinu,
podatke o prometu sredstvima i imovinom stranke kod obveznika odnosno
transakcijama provedenim u njeno ime,
podatke o drugim poslovnim odnosima stranke sklopljenima kod obveznika,
sve druge podatke i informacije koje je obveznik prikupio ili ih vodi na temelju ovoga
Zakona, a koji su potrebni za sprječavanje i otkrivanje pranja novca ili financiranja
terorizma.
Revizori, porezni savjetnici i računovođe zatražene podatke ne moraju dostaviti ukoliko se
radi o podacima koje su dobili od stranke tijekom utvrđivanja pravnog položaja stranke ili
prilikom zastupanja ili savjetovanja stranke u vezi sa sudskim postupkom, dakle, ako su
ispunjeni uvjeti propisani čl. 55. st. 1. Zakona, ali su u redu u roku od petnaest dana od
primitka zahtjeva dužni u pisanom obliku obrazložiti razloge zbog kojih nisu postupili po
zahtjevu.
Podatke koji su mu potrebni za analitičku obradu transakcija ured može od obveznika tražiti i
u slučaju kad se radi o osobi za koju je moguće pretpostaviti da je sudjelovala odnosno da je
uključena na bilo koji način u transakcije ili poslove osobe u vezi s kojom postoje razlozi za
sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
Obveznik mora uredu, na njegov zahtjev, dostaviti i svu pripadajuću dokumentaciju, bez
odgode, a najkasnije u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva.
Ured može u zahtjevu odrediti kraći rok ako je to potrebno zbog utvrđivanja okolnosti
značajnih za izdavanje naloga za privremeno zaustavljanje izvršenja sumnjive transakcije ili
zbog prosljeđivanja podataka stranoj financijsko-obavještajnoj jedinici, te u drugim nužnim
slučajevima kada je potrebno da se spriječi nastanak imovinske štete.
37
Zbog opsežnosti dokumentacije ili drugih opravdanih razloga, ured može, na obrazloženi
zahtjev obveznika postavljen u pisanom obliku, produžiti ovaj rok ili obaviti pregled
dokumentacije kod obveznika.
5.4. Obveza sastavljanje i korštenja liste indikatora
Listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i osoba u vezi kojih postoje razlozi za
sumnju na pranje novca i financiranje terorizma obveznici moraju sastaviti u roku od tri
mjeseca od stupanja Zakona na snagu i po potrebi je dopunjavati i prilagođavati novim
načinima pranja novca.
Ured za sprječavanje pranja novca, financijski inspektorat, Hrvatska gospodarska komora i
druga udruženja čiji su članovi dužni postupati po ovom Zakonu dužni su surađivati s
obveznicima pri sastavljanju liste indikatora.
5.5. Ostale mjere koje obveznici poduzimaju radi sprječavanja otkrivanja pranja novca
i financiranja terorizma
Iz odredaba Zakona o priječavanju pranja novca i financiranju terorizma proizlazi da su
revizorska društva, samostalni revizori, porezni savjetnici, kao i trgovačka društva i obrti za
računovodstvene usluge, poput ostalih obveznika provedbe mjera i radnji za sprječavanje i
otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, također dužni (Pezer Blečić,2008:20):
izraditi analizu rizika odnosno procjenu rizika pojedine skupine ili vrste stranke,
poslovnog odnosa, proizvoda ili transakcije i uskladiti je sa smjernicama koje donese
nadzorno tijelo,
donijeti interni akt kojim se određuju mjere, radnje i postupanja radi sprječavanja i
otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma, u internom aktu odrediti odgovornost
zaposlenika zaduženih za provedbu ovoga Zakona, te dostaviti uredu na njegov
zahtjev primjerak internog akta,
u svom internom aktu odrediti postupak utvrđivanja stranih politički izloženih osoba,
u praćenju poslovnih aktivnosti stranke primijeniti propisane mjere,
38
revizorska društva, kao i trgovačka društva i obrti za računovodstvene usluge, su
obvezni provođenje mjera otkrivanja i sprječavanja pranja novca osigurati i u
društvima i poslovnim jedinicama koje su osnovali u inozemstvu ukoliko imaju
sjedište u državi koja nije članica Europske unije ili pristupnica Sporazumu o
osnivanju Europskog gospodarskog prostora.
5.6. Iznimke od načela čuvanja profesionalne tajne
Odredbom čl. 76. Zakona o financiranju terorizma propisano je da za obveznike iz članka 4.
stavka 2. ovoga Zakona, tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima, sudove i
državno odvjetništvo te za njihove zaposlenike dostava podataka, informacija i dokumentacije
Uredu na temelju ovoga Zakona ne predstavlja odavanje klasificiranih podataka, odnosno
odavanje poslovne, bankovne, profesionalne ili druge tajne.
Zaposlenici obveznika ne mogu stegovno ili kazneno odgovarati za kršenje obveze čuvanja
tajnosti podataka (Plezer Blečić,2008:21):
ako podatke, informacije i dokumentaciju prikupljene u skladu s ovim Zakonom
analiziraju zbog utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje
terorizma vezanih za određenu stranku ili transakciju,
ako podatke, informacije i dokumentaciju dostave uredu u skladu s odredbama ovoga
zakona ili na temelju njega donesenih propisa.
Ove su odredbe usuglašene s odredbama Kaznenog zakona, stoga što kazneno djelo otkrivanja
profesionalne tajne čini samo osoba koja tajnu neovlašteno otkrije. Nema kaznenog djela ako
je otkrivanje tajne počinjeno u općem interesu ili interesu druge osobe koji je pretežniji od
interesa čuvanja tajne. Čl. 132. Kaznenog zakona glasi (Narodne novine 125/11):
1. Odvjetnik, branitelj, javni bilježnik, doktor medicine, doktor stomatologije, primalja
ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik ustanove socijalne skrbi, vjerski
ispovjednik ili druga osoba koja neovlašteno otkrije tajnu koju je saznala u obavljanju
svoga zvanja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
2. Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka ako je otkrivanje tajne počinjeno u
opđem interesu ili interesu druge osobe koji je pretežniji od interesa čuvanja tajne.
39
3. Kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka pokreće se povodom
prijedloga.“
Djelo neće postojati, jer neće biti protupravno, ako postoji neka pravna dužnost da se oda
tajna. Otkrivanje tajne nije kazneno djelo ako se time štiti neki opći interes, tj. kad je
otkrivanje tajne prikladno sredstvo za ostvarenje jednog opravdanog cilja šireg društvenog
značenja, dakle, ako je korist koja se postiže odavanjem tajne veća od štete koju trpi osoba
čija se tajna odaje.
Revizori, porezni savjetnici i računovođe, kao i ostali obveznici, ne mogu odgovarati za štetu
učinjenu strankama ili trećim osobama ako u dobroj vjeri u skladu s odredbama ovoga zakona
dostave uredu podatke, informacije i dokumentaciju o svojim strankama; prikupljaju i
obrađuju podatke, informacije i dokumentaciju o strankama ili provedu nalog ureda o
privremenom zaustavljanju transakcije.
5.7. Stručno osposobljavanje, čuvanje podataka i vođenje evidencije
Revizori, porezni savjetnici i računovođe su dužni pripremiti godišnji program stručnog
osposobljavanja i izobrazbe na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Svojim zaposlenicima su dužni omogućiti upoznavanje s odredbama ovog zakona i propisa
donesenih na temelju njega te s međunarodnim standardima koji proizlaze iz međunarodnih
konvencija s područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, smjernicama i
listom indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i zadaćama propisanim Zakonom o
sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma.
Program godišnjega stručnog osposobljavanja i izobrazbe na području sprječavanja i
otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma za sljedeću kalendarsku godinu obveznik
mora pripremiti najkasnije do kraja tekuće godine. Podatke i dokumentaciju kojom se
dokazuje provedeno stručno osposobljavanje i izobrazba zaposlenika dužni su čuvati četiri
godine.
Dokumentaciju o strankama i transakcijama prikupljenu tijekom provođenja mjera dubinske
analize dužni su čuvati 10 godina nakon obavljene identifikacije stranke.
40
Revizori, porezni savjetnici i računovođe vode sljedeće evidencije podataka (Pezer
Blečić,2008:22):
evidenciju o strankama s kojima su sklopili ugovore o reviziji, o uslugama poreznog
savjetništva odnosno ugovore o obavljanju usluga s područja financija, računovodstva
i poslovnog savjetovanja i strankama za koje su obavili transakciju u vrijednosti od
105.000,00 kn ili veću ili povezane transakcije u takvoj ukupnoj vrijednosti,
evidenciju podataka dostavljenih uredu o sumnjivim transakcijama i oso¬bama i
strankama koje su zatražile savjet u vezi s pranjem novca ili financi¬ranjem terorizma,
evidenciju o uvidima nadzornih tijela u prikupljene podatke, informacije i
dokumentaciju.
Ministar financija će pravilnikom propisati način vođenja evidencija o strankama, poslovnim
odnosima i transakcijama i način vođenja evidencije dostavljenih podataka o sumnjivim
transakcijama, dok je u evidenciju o uvidima nadzornih tijela u prikupljene podatke,
informacije i dokumentaciju potrebno upisati samo naziv nadzornog tijela, ime i prezime
ovlaštene službene osobe koja je izvršila uvid, te datum i vrijeme uvida u podatke.
41
6. ZAKLJUČAK
Postoje brojne definiciije pojma pranja novca koje su u suštini podjednake, prema Pezer
Blečić pranje novca predstavlja činjenje legitimne protupravne prirode kaznenih djela koje
generiraju profit. Druga definicija pranja novca je da se pojam pranja novca odnosi na sve
vrste postkriminalnih akrivnosti usmjerenih na prikrivanje imovinske koristi ili vrijednosti
stečene na nezakonit način, ulaganjem u financijki i nefinancijski sustav s krajnjim ciljem
njegova ozakonjenja
Postupkom pranja novca počinitelji skrivaju stvarno podrijetlo i vlasništvo nad tim
sredstvima- novcem, drugom imovinom ili pravima koje su stečene kriminalnim radnjama.
Iako sredstva stečena ovakvim postupkom nikada neće biti legalna u okvirima zakona
postupak pranja novca biti će u konačnici uspješan tek kada se uspije prikriti njegov pravi
izvor ili vlasništvo.
Uska je povezanost između postupka pranja novca i financiranja terorizma jer su i jedno i
drugo ilegalne aktivnosti te u većini slučajeva novac dobiven postupkom pranja služi kao
platežno sredstvo u postupku financiranja terorizma.
Postoje brojne mjere i radnje za spriječavanje pranja novca i financiranja terorizma kojima se
nastoji spriječiti postupak pranja novca a revizori, porezni savjetnici i računovođe su
najodgovorniji prilikom prepoznavanja prve faze postupka pranja novca. Njihova daljnja
odgovornost je da o svim sumnjivim aktivnostim obavjeste obavještajne jedinice koje su
zadužene za istragu pranja novca.
Nadalje, na sve navedene tipologije pranja novca, odnosno procjenu od budućih i tekućih
opasnosti od pranja novca i financiranja terorizma u RH, potrebno je pronalaženje što boljeg
rješenja, te je potrebno da tijela za provedbu Zakona kao što su DORH, policija i dr. nastave
provedbu istih po svojoj dužnosti koji su im dostavljeni od strane Ureda, te da se nastavi
suradnja između njih. Također je bitno da pravosuđe prioritetno provodi sudske postupke u
slučaju pranja novca i financiranja terorizma u RH, i da se razmotre izmjene postojećeg
Kaznenog zakona koje bi bile usklađenije sa međunarodnim standardima. Uz to je vrlo bitna
edukacija i specijalizacija kako djelatnike Ureda za suzbijanje pranja novca i financiranje
terorizma tako i djelatnike drugih nadležnih tijela koji su uključeni u sustavu suzbijanja pranja
novca.
42
7. LITERATURA
Knjige:
1. Cindori.S., (2010). Sustav spriječavanja pranja novca. Zagreb:Pravni fakultet
2. Pezer Blečić, S. (2008). Obveze računovođa, revizora i poreznih savjetnika u
spriječavanju pranja novca. Zagreb:Hrvatska zajednica računovođa i računovodstvenih
djelatnika
3. Proklin,P.,Hadrović,B.,Proklin,M. (2008). Računovodstvo i gospodarska analiza u
teoriji i praksi. Osijek:Ekonomski fakultet
4. Ivanov, M., Maroši, V. (2014). Bankarstvo i osiguranje; Alka Script, Zagreb
5. Masnjak.B.,Kaselj,Ž.(1998). Mjere i radnje za spriječavanje pranja novca.
Računovodstvo i financije 44/2
6. Biluš M., Dominiković N., Dremel N., Masnjak B., Šakić T., Sprječavanje pranja
novca i financiranja terorizma, RRiF-plus d.o.o. za nakladništvo i poslovne usluge,
Zagreb, 2012.
7. Masnjak.B. Sprječavanje pranja novca : zakon - s komentarom : pravilnik - s
komentarom : konvencija, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska akademija,
2008, Zagreb
8. Brlić.J., Maroš.B., Pezer Blečić. S., Propisane obveze u sustavu sprječavanja pranja
novca i fifnanciranja terorizma, TEB poslovno savjerovanje, Zagreb, 2012.
9. Bosanac.N., Organizirani kriminalitet s posebnim osvrtom na pojmovno određivanje,
pojavnost i normativno reguliranje pranja novca, Hrvatska pravna revija, 2010.
Internet:
10. http://www.agroklub.com/stocarstvo/kada-se-sisaju-ovce/1341 (učitano 03.11.2014)
11. http://www.capital.ba/sad-ukidaju-papirni-dolar (učitano 03.11.2014)
12. http://www.numizmatika.antikviteti.net/carski1.html (učitano 03.11.2014)
13. http://www.hnb.hr/novcan/pranje_novca_terorizam/h-pranje-novca-terorizam.htm
(učitano 21.11.2014.)
14. http://www.mfin.hr/hr/sprjecavanje-pranja-novca (učitano 25.11.2014.)
15. Smjernice za provođenje zakonao sprječavanju pranja novca i fifnanciranja terorizma
za odvjetnike i javne bilježnike(sektorske smjernice, PDF format, Ministarstvo
financija, Financijski inspektorat, 2012. (učitano 29.11.2014.)
16. http://www.mfin.hr/hr/zakoni-i-pravilnici (učitano 01.12.2014.)
43
Zakoni:
17. Kazneni zakon. Narodne novine 125/11
18. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma NN 87/08, 25/12
44
Popis slika
Slika 1. Primjer robnog novca (http://www.agroklub.com/stocarstvo/kada-se-sisaju-
ovce/1341) .................................................................................................................................. 6
Slika 2. Kovani novac (http://www.numizmatika.antikviteti.net/carski1.html)........................ 7
Slika 3. Papirni novac (http://www.capital.ba/sad-ukidaju-papirni-dolar) ............................... 8
45
Popis tablica
Tablica 1. Podjela indikatora (izrada autora prema Cindori,2010:18) ..................................... 15
