SR_Dijagnostika ODRŽAVANJE VUČNIH VOZILA.doc

7/23/2019 SR_Dijagnostika ODRAVANJE VUNIH VOZILA.doc

1/29

ODRAVANJE VUNIH VOZILA

Odravanje vunih vozila obuhvaa:

stalan nadzor

pranje i ienje servisni pregled kontrolni pregled redovit popravak.

Za svaki mjesec jedinica za vuu vlakova mora unaprijed donijeti mjeseni plan pregledavunih vozila prema odredbama ovoga Pravilnika.Ovisno o tjednoj realizaciji mjesenoga

plana pregleda vunih vozila jedinica za vuu vlakova mora napraviti ispravak plana za svakisljedei tjedan u mjesenom planu pregleda vunih vozila.!znimno od stavka ". ove toke u plan pregleda ne ulaze stalan nadzor te pranje ienjei dezodoracija.

Stalan nadzor

#talan nadzor nad dizelskim i elektrinim vunim vozilom obavlja:

osoblje vunog vozila $ dok ga zaposjeda osoblje vue i odravanja dok je vozilo u oekivanju rada.

%adzor nad vunim vozilom dok je ono u radu ili u oekivanju rada osoblje vue obavljaprema odredbama Pravilnika o vui vlakova na &rvatskim eljeznicama. ' sklopu stalnognadzora glede provjere tehnike ispravnosti vunog vozila osoblju vue nije potrebnoosigurati pristup na krov i pristup ispod vozila.(o)e li do neispravnosti vunog vozila za vrijeme njegova iskoritavanja osoblje vue

vlakova mora postupati po odredbama Pravilnika o vui vlakova na &rvatskim eljeznicama.*ko to zahtijevaju eksploatacijski uvjeti mjerodavni &+,ovi poslovi mogu uvesti i dopunskeprovjere stanja pojedinih serija vunih vozila.

Pranje i ienje

-istou u upravljanici vunog vozila osoblje vue vlakova odrava na nain propisanPravilnikom o vui vlakova na osansko,hercegovakim eljeznicama.Pranje i detaljno ienje vozila i sastavnih sklopova ure)aja i opreme obavlja se kodkontrolnih pregleda redovitih i izvanrednih popravaka te po potrebi u vremenu njegovaekanja na rad izme)u dvaju vlakova./anjska oplata vunog vozila mora se istiti prema potrebi a najkasnije u skloputromjesenoga kontrolnog pregleda 0P12 ili po zahtjevu jedinice za vuu vlakova.

Pranje ienje i dezodoracija motornih vlakova obavljaju se po odredbama Pravilnika onjezi eljeznikih vagona i motornih vlakova.

Servisni pregled

#ervisni pregled vunog vozila obavlja osoblje odravanja u radionici,depou bez povlaenjavozila iz njegova turnusa uz obvezatnu mogunost pregleda iz kanala te pristupa na krov.' sklopu servisnog pregleda osoblje odravanja odre)eno za servisni pregled vunog vozila:

na vunom vozilu mora pregledati i provjeriti ispravnost rada svih ure)aja i popotrebi dopuniti zalihe maziva vode i slinoga za rad tih ure)aja

posebnu pozornost mora obratiti pregledu i provjeri voznoga postroja konoga

sustavaure)aja bitnih za sigurnost prometa i drugih zatitnih ure)aja

"


2/29

mora otkloniti sve neispravnosti i nedostatke uoene tijekom pregleda ilineispravnosti i nedostatke upisane u knjigu primopredaje vunog vozila

mora oistiti unutranjost upravljanice i sva prozorska stakla na njoj mora obaviti i druge preglede i provjere navedene u opisu radova svojim potpisom mora potvrditi da je na vunom vozilu bio obavljen servisni pregled.

Osoblje vue vlakova odre)eno Pravilnikom o vui vlakova na osansko,&ercegovakimeljeznicama nakon tako obavljenoga servisnog pregleda vunog vozila svojim potpisom

potvr)uje da od radionikog osoblja preuzima vuno vozilo ispravno i sposobno za promet.Osoblje vue vlakova iz stavka ". ove toke nee preuzeti vuno vozilo i kod takoobavljenoga servisnog pregleda ako nisu ispunjeni uvjeti tehnikog minimuma ispravnostivozila propisanoga u Pravilniku o vui vlakova na osansko,&ercegovakim eljeznicama.#ervisni pregled vunog vozila smije biti odgo)en samo onda ako se vuno vozilo otprema uradionicu za odravanje vunih vozila jer se neispravnost ne moe otkloniti u sklopuservisnog pregleda. %akon otklanjanja neispravnosti a prije izlaska iz radionice za odravanjevunih vozila osoblje vue vlakova odre)eno Pravilnikom o vui vlakova na &rvatskimeljeznicama mora pregledati i svojim potpisom potvrditi da preuzima vuno vozilo ispravno

i sposobno za promet.*ko je u knjigu primopredaje vunog vozila upisana neispravnostnekog ure)aja a vuno vozilo nakon povratka s vonje u jedinicu za vuu vlakova nemaservisni pregled tada osoblje vue vlakova mora zahtijevati da neispravnost bude otklonjenaa osoblje odravanja odre)eno za servisni pregled ako je u mogunosti mora otkloniti kvar aako nije otprema vozilo u radionicu na popravak. %akon to radioniko osoblje otklonineispravnost na vozilu mora obaviti servisni pregled.#ervisni pregled prije ponovne uporabe mora biti obavljen na vunom vozilu koje jegarairano dulje od 3 dana.*ko nije potrebno obaviti pregled ispod vozila servisni pregled manevarskih lokomotivamoe biti obavljen i bez njihova povlaenja u depo.

4jerilo za obavljanje servisnog pregleda kod dizelskih vunih vozila jest razdoblje odposljednjega servisnog pregleda. /remensko ogranienje izme)u dvaju servisnih pregleda koddizelskih vunih vozila propisano je u tablici ". 5o razdoblje moe biti poveano za "36 0toodgovara poveanju doputenomu u danima2 ako stanje vunog vozila zadovoljava. Pojedine

jedinice za vuu vlakova mogu odstupiti od roka iz tablice ". odre)enoga planom i propisatiee servisne preglede. Odstupanje u izvrenju na krai rok nije ogranieno. # novim rokomza servisne preglede jedinica za vuu vlakova mora upoznati radionicu koja odrava vunavozila i mjerodavne i&,ove poslove.7okovi za servisne preglede dizelskih vunih vozila propisani su u tablici ".

8


3/29

Tablica 1 Rokovi za servisne preglede dizelskih v!nih vozila

4jerilo za redoslijed servisnog pregleda kod elektrinih vunih vozila jest rad izraen u

kilometrima prije)enima od posljednjega servisnog pregleda i propisan u tablici 8. Prije)enikilometri mogu biti poveani za "36 ako stanje vunog vozila zadovoljava. Pojedine jediniceza vuu vlakova mogu smanjiti mjerilo broja prije)enih kilometara propisano u tablici 8. i

propisati ee servisne preglede.

Odstupanje u izvrenju na krai rok nije ogranieno. # novim mjerilom prema brojuprije)enih kilometara za servisne preglede jedinica za vuu vlakova mora upoznati radionicukoja odrava vuna vozila i mjerodavne &+,ove poslove. /remensko ogranienje izme)udvaju servisnih pregleda kod elektrinih vunih vozila smije iznositi najvie "9 dana.

*ko kod elektrinih vunih vozila mjerilo prema broju prije)enih kilometara izme)u dvajuservisnih pregleda nije ispunjeno tada vremensko ogranienje ni u kojem sluaju ne moe biti

prekoraeno to znai da vozilo mora ii na servisni pregled jer vrijeme utjee na tehnikostanje vozila u pogledu njegove tehnike sigurnosti ili pak u pogledu sigurnosti prometa.7okovi servisnih pregleda elektrinih vunih vozila prema prije)enim kilometrima

propisani su u tablici 8.

1


4/29

Tablica 2 "ervisni pregledi elek#ri!nih v!nih vozila pre$a pri%e&eni$ kilo$e#ri$aKontrolni pregled

". /rste kontrolnih pregleda kod dizelskih i elektrinih vunih vozila jesu:

polumjeseni pregled 0samo za dizel,manevarske lokomotive2 ............. '( mjeseni pregled . ') tromjeseni pregled . '* estomjeseni pregled . '+ dvanaestomjeseni pregled . '),

dvadesetetveromjeseni pregled 0samo za vlakove s nagibnom tehnikom2 . ',- mali popravak . .'

7azdoblje za obavljanje kontrolnih pregleda moe biti produljeno za ukupno vrijeme stajanjavunog vozila izvan uporabe ako je ono izvan uporabe bilo neprekidno dulje od 8 mjeseca. 'sluaju toga produljenja prije putanja vozila u promet na njemu se mora obaviti sljedeikontrolni pregled u ijemu sklopu obvezatno mora biti obavljen pregled ure)aja bitnih zasigurnost prometa ako im je u tome razdoblju proao rok pregleda prema odredbamaPravilnika o odravanju konica.Pojedini radovi iz opisa radova na kontrolnim pregledima P1 P; P"8 i 4P ne moraju bitiobavljeni odjednom nego u vie termina koristei se predvi)enim zadravanjima i stankamavunog vozila u turnusima ali najdulje za < dana.

4jerilo za redoslijed kontrolnih pregleda kod dizelskih vunih vozila jest razdoblje odposljednjega kontrolnog pregleda ili pak broj sati rada motora ako je na vozilu ugra)enobrojilo sati rada motora. 5o razdoblje moe biti poveano za "36 ako stanje vunog vozilazadovoljava./rste kontrolnih pregleda i razdoblje izme)u dvaju kontrolnih pregleda kod dizelskih vunihvozila propisani su u tablici 1.


5/29

Tablica 3 Rokovi za kon#rolni pregled dizelskih v!nih vozila

Za vozne dizel elektrine lokomotive serije 8 9;8 podserije "99 ne obavljaju se kontrolnipregledi P" i P; a obavljaju se kontrolni pregledi P1 P"8 i 4P.

4jerilo za redoslijed kontrolnih pregleda elektrinih vunih vozila jest rad izraen ukilometrima prije)enima od posljednjega kontrolnog pregleda koji moe biti povean za "36ako stanje vunog vozila zadovoljava./remensko ogranienje izme)u dvaju uzastopnih kontrolnih pregleda elektrinih vunihvozila iznosi


6/29

Tablica 5 Vrs#e i redosli%ed kon#rolnih pregleda dizelskih i elek#ri!nih v!nih vozila

' sklopu kontrolnih pregleda vozila 0P; P"8 i 4P2 mijenjaju se pojedini sklopovi vunihvozila koji moraju biti popravljeni prije roka za srednji popravak 0#P2 vozila u cjelini.#klopovi se u pravilu mijenjaju na polovici roka za srednji popravak 0#P2 s time da jemogue odstupanje koje ovisi o tehniki ispravnom stanju pojedinog sklopa. Premaodredbama Pravilnika o odravanju konica za kone elemente odstupanje moe iznositinajvie "36.Zamjena pojedinog sklopa ovisi o njegovu tehniki ispravnom stanju koje se ustanovljuje

praenjem kod iskoritavanja i provjerom njegovih pojedinih znaajaka u rokovimapropisanima za njegovu zamjenu.

Redovit poprava

/rste redovitih popravaka dizelskih i elektrinih vunih vozila jesu:

srednji popravak 0#P2 veliki popravak 0/P2.

Pod sredn%i$ popravko$ 0"'1 dizelskoga ili elektrinoga vunog vozila podrazumijevaju sepregled kontrola i popravak ili zamjena odre)enih dijelova i sklopova na vozilu radi njegovadovo)enja u tehniki ispravno stanje za tu vrstu popravka.#rednji popravak 0#P2 sastoji se:

;


7/29

od popravka ili pak zamjene pojedinih dijelova sklopova i ure)aja koji bez kvarovanebi mogli raditi do iduega redovitog popravka

od provjere rada odre)enih sklopova od potpunog bojenja sanduka i postolja na vozilu.

Pod veliki$ popravko$ 0V'1 dizelskoga ili elektrinoga vunog vozila podrazumijeva sepopravak ili zamjena svih dijelova i sklopova na vozilu radi njegova dovo)enja u tehnikiispravno stanje za tu vrstu popravka./eliki popravak 0/P2 sastoji se:

od popravka ili od zamjene svih dijelova i sklopova na vozilu 0mehanikih termikihpneumatskih i elektrinih2

od potpunoga bojenja sanduka i postolja na vozilu od zamjene elektrinih instalacija na vozilu od izvedbe veih modi=ikacija na vozilu.

4jerilo za redoslijed redovitih popravaka elektrinih vunih vozila jest rad izraen ukilometrima prije)enima od posljednjega redovitog popravka koji moe biti povean za "36ako stanje vunog vozila zadovoljava.4jerilo za redoslijed redovitih popravaka kod dizelskih vunih vozila jest koliina goriva

potroena od posljednjega redovitog popravka ili pak broj sati rada motora ako je na voziluugra)eno brojilo sati rada motora koji moe biti povean za 896 ako stanje vunog vozilazadovoljava./remensko ogranienje izme)u dvaju uzastopnih redovitih popravaka vunog vozila iznosi "8godina s time da ako stanje vozila zadovoljava vremensko ogranienje kod srednjeg

popravka 0#P2 moe biti produljeno dva puta po godinu dana. Postupak produljivanja roka zasvaku godinu kod srednjeg popravka 0#P2 propisan je u Prilogu 8.*ko ni jedno od mjerila 0prije)eni kilometri ili potroeno gorivo2 izme)u dvaju redovitih

popravaka nije ispunjeno tada vremensko ogranienje ni u kojemu sluaju ne moe bitiprekoraeno to znai da vozilo mora ii u odgovarajui popravak po redoslijedu jer vrijemeutjee na tehniko stanje vozila u pogledu njegove tehnike sigurnosti ili pak u pogledusigurnosti prometa.

%ormativno mjerilo za lokomotive i motorne vlakove izme)u dvaju redovitih popravaka tj.do srednjega 0#P2 ili do velikog popravka 0/P2 propisano je u tablici >. ovoga Priloga

posebice za svaku seriju vozila. Pri tomu se mora voditi rauna o vrsti vue 0dizelska ilielektrina2 vrsti slube 0vua putnikih ili vua teretnih vlakova ili manevarski rad2 itehniko,eksploatacijskim znaajkama vozila 0snaga najvea brzina pojedina konstrukcijskarjeenja vozila i slino2.Opseg radova redovitih popravaka odre)en je posebice za svaku seriju vozila s time da utome opsegu kod pojedinih serija vozila mogu biti predvi)ene odre)ene razlike za popravke u

rangu srednjeg popravka 0#P2 ovisno o starosti vozila ili o ukupnom radu izraenome ukilometrima prije)enima od poetka iskoritavanja vozila.7ok za pregled spremnika pod tlakom izme)u dvaju redovitih pregleda za sva vuna vozila

propisan je u Pravilniku o odravanju konica.7edoviti popravci postolja i drugih dijelova vunog vozila mogu biti obavljeni i odvojeno odredovitog popravka vozila u cjelini s time da se o tim sklopovima vodi posebnadokumentacija.Popravak postolja i sklopova u njemu obavlja se kod zamjene kotaa ili ovoja to ne mora

biti uskla)eno s ciklusima redovitih popravaka vozila u cjelini. Odluku o tome hoe li kodzamjene kotaa ili ovoja biti obavljen redoviti popravak postolja ili pojedinog sklopa u njemudonose mjerodavni !&,ovi poslovi.

>


8/29

Tablica ! Nor$a#ivna $%erila za redovi# popravak dizelskih i elek#ri!nih v!nih vozila

Post"pa obavljanja pregleda radi prod"#enja roova za redovan poprava v"nog vozila

Postupak za produljivanje rokova za redovit popravak vunog vozila provodi se nakon toistekne rok za redovit popravak.5aj postupak provodi povjerenstvo koje ine dva predstavnika matinog depoa i jedan

predstavnik matine jedinice za vuu vlakova kojima pripada vuno vozilo. #astav togapovjerenstva mjerodavni &+,ovi poslovi odre)uju jednom na godinu na prijedlog matinihjedinica vunog vozila.Pregled radi produljivanja roka za redovit popravak vunog vozila obavlja se u matinomdepou u opsegu koji odgovara kontrolnom pregledu P"8.*ko je od posljednjega kontrolnog pregleda P"8 proteklo manje od tri mjeseca tada moe bitiobavljen pregled radi produljivanja roka za redovit popravak vunog vozila u opsegu kojiodgovara najmanje kontrolnom pregledu P1.

%akon pregleda povjerenstvo sastavlja zapisnik koji obvezatno sadrava procjenu toga je livozilo do ispunjavanja odgovarajuega mjerila za otpremanje na redovit popravak sposobnoza daljnje iskoritavanje.

?


9/29

ODRAVANJE "/LO'OVA I URE2AJA NA VUNI. VOZILI.A OD 'O"E3NO4ZNAAJA

're)aji od posebnog znaaja za siguran tijek eljeznikog prometa na eljeznikom vozilu su:

"2 koni sustavi82 osovinski sklopovi12 vlani i odbojni ure)aji2 elne i zavrne svjetiljke i sirene?2 ure)aj za kontrolu budnosti@2 radio,dispeerski ure)aj

"92 A5B#C754# i *# ure)aj""2 brzinomjerni i registrirajui ure)aj"82 sustavi vatrodojave i zatite od poara

$dr#avanje onica

Odravanje zranih magnetskih tranikih runih i pritvrdnih konica eljeznikih vozilaobavlja se sukladno preporukama proizvo)aa me)unarodnim propisima i '!B objavama.Odravanje konica moe biti redovito i izvanredno a moe se obavljati i u sklopu drugihradova redovitog i izvanrednog odravanja eljeznikog vozila.Odravanje konica u smislu ovog Pravilnika naziva se revizijom konica 0skraeno 7D2.Opise radova pojedinih 7D posjednik vozila je duan izraditi i predati odravatelju ili nadrugi odgovarajui nain staviti na raspolaganje odravatelju a koji je 7D duan obavljati

prema tim opisima.

O obavljenim 7D eljeznikog vozila mora se voditi evidencija koju ovjerava radnik ovlatenza popravak konica.Za ispravnost konica i konih ure)aja jami odravatelj.!spitivanje i popravak glavnih konih ure)aja obavljaju ovlatene specijalizirane radionice.Za popravljene i ispitane kone ure)aje specijalizirana radionica mora ispostavitiodgovarajuu dokumentaciju i staviti na ispitan koni ure)aj odgovarajuu natpisnu ploicuna kojoj mora biti naznaen nadnevak ispitivanja i naziv specijalizirane radionice koja jeobavila ispitivanje ime se jami ispravnost ure)aja.

%a konim ure)ajima koji se plombiraju plombe postavlja specijalizirana radionica a naplombi mora biti utisnut ig s oznakom radionice koja je izvrila popravak i ispitivanjeure)aja.7evizija konica nulta 07D,92 jest provjera ispravnosti konica vozila koja se obavlja na

svakom kontrolnom pregledu eljeznikog vozila i po potrebi.%a 7D,9 sve neispravnosti na konici moraju biti otklonjene a konica mora biti=unkcionalno provjerena prije putanja vozila u promet.7evizija konica jedan 07D,"2 je periodiko provjeravanje ispravnosti konice eljeznikogvozila u radionici.7D," se na vunim vozilima putnikim i teretnim vagonima obavlja na kontrolnom pregledu.7D," na vunim vozilima i putnikim vagonima se mora obaviti najmanje jednom godinje sdoputenim odstupanjima a da ukupno proteklo vrijeme izme)u dvije revizije konica ne

bude dulje od "? mjeseci%a vagonima na kojima se ne obavljaju kontrolni pregledi 7D," se obavlja na polovinivremenskog intervala izme)u dva redovita popravka uz doputeno odstupanje E ; mjeseci.7evizija konica dva 07D,82 je redovito odravanje konica koje ukljuuje ispitivanje i

popravak glavnih konih ure)aja u specijaliziranoj radionici za popravak konica tako da seglavni koni ure)aji obvezno zamjenjuju popravljenim i ispitanim ure)ajima a drugi ure)aji

@


10/29

moraju biti dovedeni u ispravno stanje ili se zamjenjuju ako se na njima ustanove nedostaci ilioteenja.7evizija konica tri 07D,12 je redovito provjeravanje ispravnosti konica u radionici i njihovodovo)enje u ispravno stanje uz obvezatno skidanje svih ure)aja i drugih dijelova konice svozila te provjera glavnog voda i druge zrane instalacije konice tako da svi koni ure)ajimoraju biti zamijenjeni ure)ajima popravljenim u radionici specijaliziranoj za popravakkonih ure)aja.7evizija konica 7D,8 se obvezno obavlja tijekom srednjeg popravka eljeznikog vozila arevizija konica 7D,1 obavezno se obavlja tijekom velikog popravka eljeznikog vozila. %avozilima na kojima nije predvi)eno obavljanje velikog popravka 7D,1 se obavezno obavljanakon tri uzastopne revizije 7D,8.' radionici specijaliziranoj za popravak konih ure)aja obvezno se ispituju i popravljajusljedei glavni koni ure)aji:

"2 konici izravne i neizravne konice82 rasporednici12 brzai pranjenja glavnoga voda

2 prenosnik tlaka?2 zadrni koni ventili@2 sigurnosni ventili

"92 regulacijski ventili""2 manometri.

!zvanredna provjera konica eljeznikog vozila obavlja se nakon veeg oteenja vozila iliako je vozilo sudjelovalo u izvanrednom doga)aju ili se sumnja u ispravnost koniceeljeznikog vozila.

Dad je to potrebno mogu se provoditi i druge provjere ili ispitivanja radi ustanovljivanjaispravnosti konice.Fumeni elementi zranog sustava ugra)eni na eljeznika vozila zamjenjuju se prema

preporuci proizvo)aa a najkasnije na redovitom popravku eljeznikog vozila o emu jeduan skrbiti odravatelj.

%ovi i popravljeni zamjenski dijelovi i ure)aji konice moraju biti smjeteni i uvani u suhoj iistoj prostoriji.Flavni koni ure)aji kao to su konik rasporednik prenosnik tlaka manometri zadrnikoni ventil sigurnosni ventil i regulacijski ventil ne smiju se ugra)ivati u vozila ako jevrijeme od uskladitenja do izlaska vozila u promet dulje od "8 mjeseci raunajui odmjeseca i godine zadnje provjere a drugi dijelovi koji se ugra)uju u koni sustav ako jevrijeme od uskladitenja do izlaska vozila u promet dulje od 8< mjeseca.

Flavni koni ure)aji kojima je istekao rok za uskladitenje moraju se prije ugradnje na voziloponovo provjeriti 0reatestirati2 u specijaliziranoj radionici.Za provjereni ure)aj mora biti ispostavljena propisana potvrda o ispravnosti 0atest2 odspecijalizirane radionice.

$dr#avanje osovinsi% slopova

Osnovne zahtjeve za odravanje osovinskog sklopa eljeznikog vozila ine:

primjena propisanih normi i tehnikih kriterija ostvarivanje odgovarajueg omskog otpora osovinskog sklopa

primjena odgovarajuih tehnolokih postupaka.

"9


11/29

Dod odravanja osovinskih sklopova posebnu pozornost treba posvetiti:

moguim promjenama oblika i sastava na osovinskom sklopu kvaliteti obrade povrina propisanim mjerama i doputenim odstupanjima

propisanoj i kvalitetnoj montai stanju strukture materijala propisanom omskom otporu uporabi propisanih i kvalitetnih maziva za osovinske 0sva vozila2 i ovjesne leajeve

0vuna vozila2 kvaliteti zamjenskih dijelova koji se ugra)uju na osovinski sklop.

Dod odravanja osovinskih sklopova treba potivati doputene granine vrijednosti istroenjaa ako se utvrdi da je dostignuta granina vrijednost odre)enog dijela taj dio osovinskogsklopa treba popraviti ili zamijeniti novim.Dod odravanja osovinskih sklopova i njegovih dijelova treba potivati odredbe sljedeih

propisa i normi:!spravnost osovinskih sklopova provjerava se dnevno odnosno u stalnom nadzoru i u sklopuradova redovitog odravanja.Pri pregledu u stalnom nadzoru vizualno se ustanovljava:

istroenost vijenca kotaa istroenost ovoja kotaa istroenost povrine kotrljanja i njenog eventualnog oteenja uvrenost ovoja kotaa eventualna oteenja ploe kotaa ovoja kotaa i vijenca kotaa eventualna mjesta termikog preoptereenja kotaa

Dod kontrolnih pregleda osim navedenog u prethodnom stavku mora se izvriti izmjerapro=ila kotaa u skladu s odredbama Pravilnika o tehnikim uvjetima za sigurnosteljeznikog prometa kojima moraju zadovoljavati eljeznika vozila.Dod svakog redovitog popravka eljeznikog vozila obvezno se mora izvriti demontaaosovinskog sklopa i izvriti slijedee:

odstranjivanje neistoa hr)e i odmaivanje utvr)ivanje eventualnih oteenja na ploi kotaa ovoju kotaa ili vijencu kotaa pregled osovinskih rukavaca za kotrljajue leajeve te njihova izmjera pregled uvenosti kotaa na osovini

mjerenje omskog otpora pregled osovine metodom bez razaranja ispis mjernih lista bojanje osovinskog sklopa i nanoenje propisanih oznaka.

' sklopu odravanja osovinskih sklopova obavljaju se pregledi bez razaranja materijala naugra)enim ili demontiranim osovinskim sklopovima.Dod odravanja osovinskih sklopova pregled metodom bez razaranja treba obaviti nasljedeim dijelovima:

osovini

monoblok kotau ploi kotaa

""


12/29

ovoju kotaa.

Pregled osovine metodom bez razaranja obavlja se kod svakog redovitog popravka vozila poposebnom zahtjevu posjednika vozila ili po preporuci proizvo)aa.Pregled ploe kotaa metodom bez razaranja treba obaviti kad se posumnja da je tijekom

eksploatacije dolo do pojave grjeaka uslijed poveanja unutarnjih naprezanja a zbogmehanikih oteenja ili pregrijavanja materijala.Pregled ovoja kotaa metodom bez razaranja obavlja se neposredno prije njegove ugradnjena plou kotaa i u sluajevima kada se opravdano sumnja da su nastala oteenja ueksploataciji.!spitiva osovinskog sklopa metodom bez razaranja mora rezultate ispitivanja evidentirati utehniku dokumentaciju odnosnog vozila a u radionici za odravanje mora se voditi zasebnaevidencija o provedenim ispitivanjima osovinskog sklopa koja se na zahtjev posjednika moradati na uvid.*ko ispitiva posumnja u ispravnost pojedinog dijela ili osovinskog sklopa mora se obavitidodatno ispitivanje od strane drugog ispitivaa radi potvrde nalaza prvog ispitivaa.Za pouzdan rad signalno,sigurnosnih ure)aja i drugih naprava za sigurnost eljeznikog

prometa omski otpor osovinskog sklopa mora biti u granicama propisanih vrijednosti.!spitivanje omskog otpora osovinskog sklopa vri se mjerenjem elektrinog otpora izme)uovoja kotaa odnosno vijenaca kotaa kod neoptereenog eljeznikog vozila pri naponu "?do 8 /.!zmjereni otpor osovinskog sklopa mora biti manji od:

99" G kod novih ugra)enih kotaa 0kod jednodijelnih i dvodijelnih kotaa2 993 G kod redovitog popravka osovinskog sklopa s kotaima s ovojem 9" G kod periodikih pregleda osovinskih sklopova.

!zmjerene vrijednosti omskog otpora osovinskog sklopa upisuju se u evidenciju o odravanju.Dod svakog otvaranja elnog poklopca kuita osovinskog leaja u sklopu radovaodravanja mora se izvriti osiguranje i oznaavanje poklopca pri emu je obavezno:

osiguranje svih privrsnih vijaka poklopca od samoodvrtanja plombiranje kao osiguranje od neovlatenog pristupu osvinskom leaju utisnut ili na posebnoj ploici istaknut datum zadnjeg popravka identi=ikacijski broj ovlatene radionice.

!zvanredno odravanje osovinskog sklopa obavlja se nakon svakog oteenja osovinskogsklopa i iskliznua vozila pri emu se provjerava ima li oteenja i jesu li dimenzijeosovinskog sklopa u granicama doputenih odstupanja.

$dr#avanje odbojni% "re&aja

' sklopu redovitog odravanja odbojnih ure)aja obavlja se:

provjera istovrsnosti odbojnika na elu vozila provjera uvrenosti odbojnika za elni nosa provjera hoda odbojnika provjera visine osi odbojnika od F75,a podmazivanje odbojnike ploe vodee i sudarne ahure provjera postojanja oteenja pukotina lomova i de=ormacija odbojnika.

"8


13/29

%a redovitim popravcima osim radova koji se obavljaju i na kontrolnim pregledima odbojniure)aji se moraju rastaviti istroeni ili oteeni dijelovi popraviti ili zamijeniti s ispravnim teobaviti kompletna antikorozivna zatita.O odravanju odbojnih ure)aja radionica koja ih provodi duna je voditi evidenciju.7adionica koja obavlja odravanje odbojnih ure)aja obvezna je sve evidencije o obavljenimradovima predoiti odnosno staviti na raspolaganje posjedniku vozila.

$dr#avanje vlani% "re&aja

' sklopu servisnih i kontrolnih pregleda vlanih ure)aja eljeznikih vozila obvezno seobavlja vizualan pregled utvr)uje postoje li mehanika oteenja i podmazuju klizne

povrine.Dod zavojnih vlanih ure)aja na svakom kontrolnom pregledu obavezno se vizualno

provjerava:

stanje otvora i vrata kuke ispravnost vodilice kuke i opruge s pripadajuim dijelovima stanje zavojnog vratila stremen matica i ruica vratila

/jealica stremen i zavojni vijak s ruicom za pritezanje zavojnog kvaila moraju biti lakopokretljivi. -eline vodilice i zavojni vijak s maticama se moraju podmazivati na svakomkontrolnom pregledu.Dod automatskog vlanog ure)aja na svakom pregledu se obavlja:

provjera i ienje kontaktnih povrina provjera pokretljivosti i uvrenosti pojedinih elemenata ispitivanje podeenosti i eventualne istroenosti pregled brtvi i po potrebi zamjena brtvi zranih vodova provjera =unkcionalnosti antikorozivna zatita kontrola hoda glavnog amortizera i opruge vlanog ure)aja provjera pokretljivosti i =unkcionalnosti poluge za raskvaivanje provjera ispravnosti i podmazanosti pomonog vlanog ure)aja priprema za koritenje i odravanje u zimskim uvjetima.

%ajvea dozvoljena zranost pri kvaenju izme)u elnih ploa kvaila ne smije biti vea odzranosti koju propisuje proizvo)a.

%a kontrolnim pregledima eljeznikog vozila provjerava se ispravnost poluautomatskogvlanog ure)aja nosive lisnate opruge podmazanost i pokretljivost elemenata te=unkcionalnost vlanog ure)aja.Zranost u svornjacima poluautomatskog 0krutog2 vlanog ure)aja ne smije biti vea odtolerancija koje propisuje proizvo)a.!spravnost i =unkcionalnost pomonog vlanog ure)aja ukljuivo i provjeru brtvljenosti spojazranog voda s poluspojkom obvezno se provjerava na kontrolnim pregledima.Pomoni vlani ure)aj kad nije u uporabi mora se nalaziti na vozilu u za to predvi)enom

prostoru.%a redovitom popravku vlanog ure)aja neovisno o vrsti i tipu vlani ure)aj se mora

rastaviti svi istroeni dijelovi popraviti ili zamijeniti s ispravnim te obaviti kompletnaantikorozivna zatita i zavrno ispitivanje.

"1


14/29

7adionica koja odrava vlani ure)aj duna je voditi evidenciju o ugra)enim dijelovima ipopravcima vlanog ure)aja.7adionica koja obavlja odravanje vlanog ure)aja na zahtjev posjednika vozila duna je

predoiti sve evidencije o odravanju vlanog ure)aja./lani ure)aji posebne izvedbe ugra)eni na vozilima za posebne namjene odravaju sesukladno uputama proizvo)aa.*ko se primijete neispravnosti ili oteenja obavezno se provodi izvanredno odravanje radidovo)enja vlanog ure)aja u ispravno i =unkcionalno stanje.

$dr#avanje sand"a' ovira sand"a i oretnog postolja

.7okovi kontrolnih i redovitih popravaka sanduka okvira sanduka i okretnog postolja morajuse odvijati po ciklusima odravanja eljeznikog vozila koje je propisao proizvo)a.

%a okviru sanduka i njegovim dijelovima tijekom odravanja ne smiju se obavljati promjenedimenzija bez prethodne ovjere dokumentacije od strane proizvo)aa ili posjednikaeljeznikog vozila.!zvanredni popravak sanduka okvira sanduka i okretnog postolja obavlja se nakon svakog

oteenja i iskliznua eljeznikog vozila pri kojem se moraju prekontrolirati dijagonalnost iparalelnost =unkcionalnih toaka konstrukcije 0krina mjera2 i dokumentirati odluka oispravnosti sklopa.Odravanje sanduka okvira sanduka i okretnog postolja obavlja se i u drugim sluajevimakad se rastavljaju iz drugih razloga te prilikom zamjene postolja ili osovinskih sklopova.Za ugradbene dijelove koji su dio sanduka okvira sanduka i okvira okretnog postolja0vodilice svornjaci privrsni vijci2 vae ista pravila odravanja kao i za osnovnukonstrukciju odnosno okvire.O odravanju sanduka okvira sanduka i okretnog postolja odravatelj je duan voditievidenciju.

$dr#avanje ele(enata ovjeenja i ogibljenja

Odravanje elemenata ovjeenja i ogibljenja mora se obavljati tako da se osiguraju neophodnarelativna pomicanja izme)u vezanih dijelova.Alementi ovjeenja i ogibljenja odravaju se na svakom kontrolnom pregledu i pri tome se

provjerava ima li:

puknua mehanikih oteenja uklijetenja istroenosti oteenja elemenata za zatitu od praine i drugih mehanikih neistoa

propisan razmak izme)u ogibljenih dijelova u propisanim granicama.

!zvanredno odravanje elemenata ovjeenja i ogibljenja obavlja se nakon oteenja iliiskliznua vozila pri emu se elementi ovjeenja i ogibljenja provjeravaju dimenzionalno idrugim postupcima provjere bez razaranja.Alementi ovjeenja i ogibljenja za koje se utvrdi da imaju de=ormacije ili napuknuaobvezno moraju biti zamijenjeni ispravnima.Zglobni dijelovi elemenata ovjeenja i ogibljenja moraju se podmazati tijekom odravanjaeljeznikog vozila.Alementi ovjeenja sa zglobnim gumenim elementima moraju se kontrolirati kao elementiogibljenja.5ijekom odravanja elemenata ogibljenja kao to su lisnate i spiralne opruge obavezno se

provjerava ima li puknua i oteenja i jesu li svi elementi u leitu.

"


15/29

#tanje mehanikih opruga i gumenih elemenata od kojih se sastoje kombinirani elementiogibljenja na eljeznikom vozilu s navedenim elementima obvezno se provjerava kao stanje

jedinstvenog sustava ogibljenja.' sluaju puknua jednog od elemenata mehanike opruge nakon zamjene elementa oprugase mora prije ugradnje ispitati.

%akon zamjene najmanje jednog elementa ogibljenja vozila moraju se provjeriti mjererelativnih kretanja vozila prema preporuci proizvo)aa.*ko je primarno ogibljenje eljeznikog vozila izvedeno gumenim elementima ispravnostgumenih elemenata provjerava se pod optereenjem prema dijagramu optereenja

proizvo)aa pri emu se mora voditi rauna o temperaturi okoline odnosno klimatskimuvjetima.*ko postoji razlika karakteristika gumenih elemenata primarnog ogibljenja na jednom vozilua one su u propisanim granicama doputeno je podeavanje ili uparivanje gumenih elemenata

pri emu se moraju uskladiti mjere relativnih kretanja.Fumeni elementi ovjeenja i ogibljenja na eljeznikom vozilu zamjenjuju se prema

preporuci proizvo)aa a najkasnije na redovitom popravku eljeznikog vozila o emu jeduan skrbiti odravatelj.

%a svakom redovitom popravku eljeznikog vozila moraju se kontrolirati mjere relativnihkretanja.Odravatelj mora voditi evidenciju o odravanju elemenata ovjeenja i ogibljenja.

$dr#avanje elni% i zavrni% svjetilji te sirena na v"no( vozil"

-elne i zavrne svjetiljke te sirene na vunom vozilu i drugim vozilima s upravljanicommoraju biti ispravne sve vrijeme kada se vuno vozilo namjenski koristi u javnomeljeznikom prometu.Provjera ispravnosti elnih i zavrnih svjetiljki te sirena obvezno se obavlja tijekomkontrolnih pregleda.Provjera ispravnosti elnih i zavrnih svjetiljki sastoji se od provjere spojnih mjesta

instalacije ispravnosti svijetiljki te podeenosti svjetlosnog snopa. Dod sirene treba provjeriti=unkcije runih i nonih tipkala te njenu =unkcionalnost.' sklopu redovitih popravaka vunog vozila i drugih vozila s upravljanicom elne i zavrnesvjetiljke te sirene s pripadajuom instalacijom i ure)ajima treba detaljno pregledati teotkloniti sve uoene neispravnosti.!zvanredno odravanje elnih i zavrnih svjetiljki te sirena na vunom vozilu i drugimvozilima s upravljanicom obavlja se u sluajevima uoenih nepravilnosti ili kada se

posumnja u ispravnost tih ure)aja.

$dr#avanje "re&aja za ontrol" b"dnosti

Odravanje ure)aja za kontrolu budnosti izvodi se u skladu s uputom koju za dotini tip

ure)aja daje proizvo)a.%a svakom kontrolnom pregledu treba obaviti kontrolu tipkala za posluivanje spojnihmjesta instalacije te stanje elektro pneumatskog ventila budnika. %akon obavljenog pregledau sklopu zavrnog ispitivanja vunog vozila mora se ispitati =unkcionalna ispravnost ure)ajaza kontrolu budnosti koja se sastoji od provjere zvune i svjetlosne signalizacije vremenskihintervala i uinkovitosti zavo)enja prinudnog koenja.' sklopu redovitih popravaka ure)aj za kontrolu budnosti treba detaljno pregledati pokomponentama dijelovima instalacije te otkloniti sve uoene neispravnosti a u sklopuzavrnog ispitivanja nakon redovitog popravka ure)aj treba ispitati i o provedenomispitivanju ispostaviti mjerne liste.!zvanredno odravanje ure)aja za kontrolu budnosti obavlja se u sluajevima uoenihnepravilnosti ili kada se posumnja u ispravnost ure)aja.Odravatelj mora voditi evidenciju o svim provedenim radovima na odravanju ure)aja zakontrolu budnosti.

"3


16/29

Odravanje ure)aja za kontrolu budnosti koji nije izveden kao poseban ure)aj ve jeintegriran u upravljako,dijagnostiki sustav vunog vozila i drugog vozila s upravljanicomobavlja se u sklopu odravanja upravljako,dijagnostikog sustava prema uputama

proizvo)aa eljeznikog vozila.

$dr#avanje radio)dispeersog "re&aja

7adio,dispeerski ure)aj na vozilu kao dio radio dispeerskog sustava odrava se sukladnouputama za odravanje radio dispeerskog sustava odnosno uputama proizvo)aa za pojedinitip ure)aja.

%a svakom kontrolnom pregledu treba obaviti kontrolu ispravnosti primopredajnikaupravljakih modula mikro,tele=onske kombinacije i zvunika a nakon obavljenog pregledau sklopu zavrnog ispitivanja vunog vozila mora se ispitati =unkcionalna ispravnostradiodispeerskog ure)aja.' sklopu redovitih popravaka radio dispeerski ure)aj odrava se u specijaliziranimradionama za odravanje radio dispeerskog sustava a nakon redovitog popravkaradiodispeerski ure)aj treba ispitati i o provedenom ispitivanju izdati mjerne liste.

!zvanredno odravanje radio,dispeerskog ure)aja obavlja se u sluajevima uoenihnepravilnosti ili kada se posumnja u ispravnost ure)aja.Odravatelj mora voditi evidenciju o svim provedenim radovima na odravanjuradiodispeerskog ure)aja.

$dr#avanje *T+S i ,S "re&aja

A5B# i *# ure)aj na vozilu odrava se sukladno uputama za odravanje A5B# i *# sustavaodnosno uputama proizvo)aa za pojedini tip ure)aja.

%a svakom kontrolnom pregledu treba provjeriti stanje spojnih mjesta instalacije te stanjeizvrnog elementa za koenje.

' sklopu kontrolnih pregleda na autostop ure)aju moraju se ispitati i podesiti rezonantnestruje i struje otputanjaa tako)er treba podesiti visine magneta odnosno baliza autostopure)aja i antena A5B# ure)aja.

%akon obavljenog kontrolnog pregleda a u sklopu zavrnog ispitivanja vunog vozila morase ispitati =unkcionalna ispravnost A5B# i autostop ure)aja koja se sastoji od provjere zvunei svjetlosne signalizacije provjere vremenskih intervala i uinkovitosti zavo)enja prinudnogkoenja.' sklopu redovitih popravaka vunog vozila A5B# i autostop ure)aje treba detaljno

pregledati po komponentama dijelovima instalacije te otkloniti sve uoene neispravnosti a usklopu zavrnog ispitivanja nakon redovitog popravka ure)aj treba ispitati i o provedenomispitivanja izdati mjerne liste.!zvanredno odravanje A5B# i autostop ure)aja obavlja se u sluajevima uoenih

nepravilnosti ili kada se posumnja u ispravnost odnosnog ure)aja.Odravatelj mora voditi evidenciju o svim provedenim radovima na odravanju A5B# iautostop ure)aja.

$dr#avanje brzino(jerni% i registriraj"i% "re&aja

Odravanje brzinomjernih i registrirajuih ure)aja obavljaju specijalizirane radionice kojeraspolau odgovarajuom strunom radnom snagom i potrebnom opremom za tu vrsturadova.Odravanje brzinomjernih i registrirajuih ure)aja obavlja se po ciklusima i rokovimaredovitog odravanja a provodi se prema uputama proizvo)aa za pojedini tip ure)aja.

%a kontrolnom pregledu obavlja se:

ienje

";


17/29

kontrola svih spojnih mjesta i instalacije pregled davaa mjerenih vrijednosti kontrola rasvjete pokaznog ure)aja pregled i kontrola medija za zapis podataka pregled brave za zakljuavanje registrirajueg ure)aja.

#vakih "8 mjeseci i pri redovitom popravku mora se obaviti badarenje brzinomjernogure)aja i ure)aja za registraciju brzine.

%a redovitom popravku osim radova koji se obavljaju na kontrolnom pregledu obvezno sevri provjera na ispitnom stolu pri emu se mora utvrditi:

ispravnost pokazivanja brzine ispravnost registriranja brzine ispravnost registriranog prije)enog puta ispravnost registriranja drugih podataka ovisno o vrsti i tipu brzinomjernog i

registrirajueg ure)aja 0tlaka zraka u glavnom vodu datuma i vremena =unkcijiautostop ure)aja sirene i drugo2.

Pri provjeri brzine na ispitnom stolu dozvoljena je tolerancija pokazivanja brzine od E 86.!zvanredno odravanje brzinomjernog ili registrirajueg ure)aja obavlja se:

ako se pri radu vunog vozila uoi neispravnost ili posumnja u ispravnost ure)aja nakon svakog tokarenja pro=ila kotaa prilikom kojeg treba izvriti umjeravanje

registrirajueg ure)aja s novom izmjerom promjera kotaa.

O odravanju brzinomjernih i registrirajuih ure)aja radionica koja ih provodi duna je voditievidenciju.7adionica koja obavlja odravanje brzinomjernih i registrirajuih ure)aja na zahtjev

posjednika vozila duna je sve evidencije o odravanju staviti na raspolaganje.

$dr#avanje prot"po#arnog s"stava i aparata za gaenje po#ara

Odravanje protupoarnog sustava i aparata za gaenje poara eljeznikog vozila obuhvaa:

"2 redoviti pregled82 periodini pregled12 kontrolno ispitivanje.

7edoviti pregled protupoarnog sustava i aparata za gaenje poara na eljeznikom voziluobavlja posjednik vozila odnosno pravna ili =izika osoba koju je za te poslove odredio

posjednik vozila.7edoviti pregled protupoarnog sustava i aparata za gaenje poara obavlja se na svakomservisnom i kontrolnom pregledu eljeznikog vozila.

%a redovitom pregledu protupoarnog sustava i aparata za gaenje poara mora se provjeritiopremljenost naljepnicama plombama i rok valjanosti pojedinih aparata za gaenje poaraopremljenost vozila protupoarnim sustavom ili aparatima za gaenje poara te kompletnost

protupoarnog sustava a svi pri tom uoeni nedostaci moraju biti otklonjeni.Periodini pregled i kontrolno ispitivanje protupoarnog sustava i aparata za gaenje poaraobavlja pravna ili =izika osoba koja je za te poslove ima ovlatenje sukladno Zakonu o zatiti

poara.

">


18/29

ODRAVANJE DIZEL ELE/5RINE LO/O.O5IVE "ERIJE ++)

Opis dizel elek#ri!ne loko$o#ive seri%e ++)

Hokomotiva serije ;;" u pogledu izvora mehanikog rada za pogon je dizel,lokomotiva a upogledu prenosa snage elektrina pa se iz tog razloga naziva dizel,elektrinom lokomotivom.

Bi=re iz oznake serije ;;" oznaavaju slijedee:

prva estica$da je u pitanju dizel,lokomotiva sa elektrinim prenosnikom snage

druga estica$da je to lokomotiva sa est pogonskih osovina jedinica kao trea ci=ra da je to lokomotiva prva iz serije navedenog konstruktivnog

tipa sa istim tehnikim karakteristikama.Hokomotiva serije ;;" je amerike proizvodnje =irme IFeneral 4otors BompanJK 0F4B2.

%a slici ". prikazana je dizel,elektrina lokomotiva serije ;;".

#lika ".

"?


19/29

%a slici 8. prikazan je raspored sastavnih dijelova lokomotive serije ;;".

#lika "@.

"@


20/29

". odbojnik8. koiono poluje1. osovinsko obrtno postolje. ventilator vunih motora

"?. pomoni generator"@. glavni elektro,generator89. preista vazduha sa uljanim kupatilom8". izduvni kolektor88. dizel motor81. hladnjak ulja8. kompresor8?. vratilo za pogon ventilatora hladnjaka8@. hladnjak vode

19. ventilator hladnjaka vode1". zupasti prenosnik za pogon ventilatora hladnjaka18. re=lektor11. runa konica1. poklopac.

Opta karakteristika lokomotive serije ;;" je da ima dva obrtna postolja sa po tri pogonske osovine.#vaku osovinu pogoni poseban elektro motor preko para zupanika.' i& se koriste lokomotive sa

prenosnim odnosom zupanika ";:;" gdje je maksimalna brzina lokomotive ""< kmCh i ">:;9 gdje jemaksimalna brzina "8< kmCh. 4anji zupanik nabijen je na osovinu elektromotora a vei na pogonskuosovinu lokomotive. Ovaj par zupanika smjeten je u posebno kuite. Podmazuje se vrlo gustimuljem viskolitom.

4otor je vezan uz obrtno postolje po sistemu tramvajskog vjeanja.5o znai da je za obrtno postoljevezan elastino Ina nosK,preko ispusta na istom kuitu i ramu obrtnog postolja$a za osovinu prekodva klizna leita. Ova leita imaju klizna povrine nalivene bijelom kovinom. Podmazivanje se vriuljem preko =ilcnog =itilja. Okvir obrtnog postolja izra)en je livanjem iz jednog komada a kolijevka izdrugog. !zme)u njih ubaene su zavojne opruge. %a ram se oslanja sanduk preko uporne olje koja sekod tromjesenog pregleda nakon izdizanja sanduka puni uljem.

(a se pri iskakanju vozila sa ina obrtno postolje ne bi odvojilo od sanduka ova dva dijela seosiguravaju me)usobno sa dvije bone poluge. Okvir obrtnog postolja oslanja se preko dva reda

89


21/29

valjaka na rukavac osovine. Duite ovih valjkastih leita obuhvaeno je vo)icama koje su obloeneploama od legure mangana. Dako ove ploe imaju izvjesna mazivna svojstva uopte se nepodmazuju. /aljkasta se leita podmazuju uljem. %a kuitu valjkastog leita se nalaze dva epa odkojih gornji slui za nalijevanje ulja a drugi za isputanje.'pozorenje na pregrijavanje leita vri

jedna abica koja je ugra)ena u kuitu i koja pri pregrijavanju puca omoguavajui irenjeneprijatnog zadaha.5okovi su izra)eni na principu monobloka tj.iskovani su iz jednog dijela i nemaju

poseban obru. Doenje se izvodi pritezanjem papua uz tokove pod dejstvom dvanaest koionihcilindara. 5o znai da koionih cilindara ima za svaki toak po jedan.

%a svakom kraju obrtnog postolja nalazi se po jedna pjeskara iz koje se pneumatskim putem posipapijesak pod prve tokove obrtnog postolja prema smjeru vonje radi poveanja athezione sile isprjeivanja obrtanja toka u mjestu. /uni motori dobijaju vazduh za hla)enje preko posebnihmjehova od dva ventilatora smjetena na sanduku lokomotive.

#anduk lokomotive podijeljen je upravljanicom na jedan krai i jedan dui dio. 4ada se lokomotivapodjednako kree u oba smjera u tom cilju u upravljanici imaju dva komandna stola orjentacije radidui kraj se smatra prednjim krajem.

' duem dijelu nalaze se pogonski i pomoni ure)aji a u kraem djelu je ure)aj konice i ure)aj zagrijanje voza. Pregradu izme)u upravljanice i dueg dijela ini ormar sa raznim elektrinimure)ajima. 7ezervar za pogonski materijal i akumulatorske baterije smjeteni su ispod podunihnosaa.

Osnovne karak#eris#ike dizel elek#ri!ne loko$o#ive seri%e ++)

".(uina izme)u ne sabijenih odbojnika "?


22/29

"is#e$i odr6avan%a dizel7elek#ri!ne loko$o#ive seri%e ++)

(izel,elektrine lokomotive pojedinano posmatrane predstavljaju sloeni tehniki sistem sastavljenod velikog broja razliitih komponenata. i pored znaajnih razlika komponente dizel,elektrinih

lokomotiva se mogu svrstati u tri tehnika podsistema:

mehaniki elektrini pneumatski.

%a slici 8. predstavljen je strukturni i =unkcionalni model lokomotive serije ;;". 4odel imapreliminarni karakter i u njemu su sistemi ralanjeni na podsisteme u mjeri u kojoj je to neophodnoza naelnu predstavu =unkcije.

(izel,elektrina lokomotiva kao sloeni tehniki sistem moe se nalaziti :

u ispravnom stanju u stanju kvara.

Munkcionisanje tehnikog sistema kao cjeline uslovljeno je =unkcionisanjem sva tri podsistema. #istemje u ispravnom stanju samo ako su u ispravnom stanju sva tri njegova podsistema. !pak za opisivanjestanja lokomotive nije dozvoljena bivalentna logika.

%aime pored dva pomenuta stanja mogu se uoiti i stanja koja se nalaze izme)u njih. 5o su stanja ukojima sistem =unkcionie ali ne postie svoje nominalne karakteristike. (izel,elektrine lokomotivekao u ostalom svaka druga investiciona oprema podlone su starenju. Menomen starenja lokomotiva

posmatra se u dvije dimenzije. Nednu ini =iziko starenje na kraju koga lokomotiva postajenesposobna za obavljanje svoje originalne =unkcije a druga je ekonomska zastarjelost koja nemauticaja na vrenje originalne =uncije ali je zato znaajna za konkurentnost i veliinu uea na tritutransportnih usluga.

Odravanje dizel,elektrinih lokomotiva predstavlja skup aktivnosti usmjerenih na ouvanje njihovihoriginalnih svojstava dakle odravanjem se suprostavlja pojavi =enomena starenja bez unoenja bilokakvih inovacija u vozila koja se odravaju.

88


23/29

#lika 8.

Obrtna postolja

(Vozei stroj)

Postolje lok.

Vuni i odbojni

ureaji

Dizel motor lok.

Registrovanje

brzine

lavni

generator

!jerenje

brzine

Osvjetljenje

signala

Osvjetljenje

upravljani"e

Pomoni

generator

#kumulatorska

baterija

$ontrola

budnosti

$omresor Parni

generator

%irena

$oni"a

kolosjekDruga &inska vozila

R'(#)(*V

O+#

,-)O%/%'

.

.$O,)'V

OD

VO+#

PR'ROD# /R#'0 V*+#

me1anika2 elektrina2 pneumatska

81


24/29

.odel odr6avan%a dizel7elek#ri!nih loko$o#iva seri%e ++)

!z razloga ekonomske prirode kao i zbog toga to se radi o vozilima koja uestvuju u javnomsaobraaju sve evropske eljeznike uprave pa tako i +& odabrale su model preventivnog odravanjavozila. 4odel preventivnog odravanja pretpostavlja da se sloeni tehniki sistem odrava sve do

pojave kvara. 5ako je njegovo stanje uvijek poznato:

ako se u radu postiu speci=irane karakteristike sistem je ispravan ako se karakteristike iz speci=ikacije tehnikih podataka ne mogu postii onda jesistem neispravan.

' modelu preventivnog odravanja postoji izvor neizvjesnosti relevantan za donoenje odluka u vezisa odravanjem. 5o je svakako nemogunost sigurnog predvi)anja kada e se i na kom dijelu kvardogoditi.

4odel preventivnog odravanja u principu ne predstavlja nikakve inovacije u tehnikom sistemu utoku odravanja. On podrazumijeva zamjenu dijelova u kvaru istih takvih samo ispravnih.

Preventivno odravanje je odravanje koje se sprovodi planski u predhodno odre)enim intervalima iliu odnosu na propisane kriterijume koje treba da zadovolje sve potrebe za odravanje vozila u mjeri ukojoj je to racionalno. Preventivno odravanje se obavlja kroz:

stalni nadzor vozila kontrolne preglede redovne opravke.

"#alni nadzor

#talni nadzor dizel,elektrinih lokomotiva podrazumijeva vizuelni pregled tehnike ispravnostilokomotive i njene snadbjevenosti prilikom pripreme lokomotive za rad u toku rada i poslijeizvrenog rada lokomotive.

Pri pripremi za rad lokomotiva se podrvgava pregledu koji vri osoblje lokomotive i tom prilikomobavlja se:

vizuelna kontrola stanja dijelova sklopova ure)aja i opreme lokomotive kontrolu snadbjevenosti lokomotive potronim materijalom i ako je potrebno izvriti

njegovo domirivanje kontrolu nivoa vode i ulja za podmazivanje u pojedinim ure)ajima i instalacijam sa

dopunom ako je potrebno putanje u rad i zagrijavanje ure)aja u vozilu kontrolu ispravnosti ure)aja na vozilu.

5okom rada vozila osoblje lokomotive vri stalnu kontrolu ispravnosti rada svih sklopova ure)aja iagregata lokomotive a povremeno u mjestima gdje se due zadrava vri i detaljnije vizuelne

preglede stanja dijelova sklopova ure)aja i

opreme lokomotive. #ve uoene nepravilnsoti u toku rada osoblje lokomotive je duno samo daotkloni ukoliko je to u njihovoj nadlensti a ukoliko nije da upie uoene nedostatke u knjigu A/,;1.

8


25/29

Po zavretku rada vozilo se namiruje potronim materijalima 0gorivom mazivom vodom i pijeskom2 ipodrvrgava vizuelenom pregledu stanja ure)aja i opreme.

7adovi na pripremi vozila za rad i zavretku rada predstavljaju dnevni pregled lokomotive. (nevnipregled lokomotiva se obavlja u sektoru vue vozova. Pri obavljanju dnevnog pregleda lokomotiveserije ;;" vre se slijedei radovi:

' okviru dnevnog pregleda mehaniari duni su:

!zvriti opravku upisanu u A/,;1 !zvriti pregled treeg stroja obrtnih postolja osovinskih slogova bandaa koionog

poluja i podeenosti klipova koionih papua zupanike kutije harmonike zahla)enje /.4. opruga za ogibljenje i amortizera vlane i odbojne ure)aje

provjeriti nivo ulja i po potrebi dosuti: dizel motor kompresor reduktor ventila regulatorbroja obrtaja.

Provjeriti rad u pogledu abnormalne lupe umova i curenja: dizel motora komresorareduktora i ventila. Provjeriti ukljuivanje ventilatora aluzina i zvona. Provjeriti nivo i

temperaturu vode u sistemu za hla)enje Provjeriti snadbjevenost lokomotive pijeskom gorivom vodom za parni generatorizvriti probu parnog generatora

!zvriti probu konica na lokomotivi direktne indirektne i rune. Probati kontrolubudnosti zranu sirenu brisae stakla provjeriti i osposobiti pjeskare ispustiti kondez izzranog sistema

Oistiti mainski prostor od ulja i goriva.

' okviru dnevnog pregleda elektriari duni su:

!zvriti opravku upisanu u A/ ;1

!zvriti pregled vunih motora 0poklopci kablovi ovjeenje i leajevi2 Provjeriti rad elektrinih maina u pogledu nenormalnih umova lupe i mirisa Provjeriti punjenje baterija osvjetljenje lokomotive pozicionih svjetala te eonih re=lektora. Provjeriti ispravnost kontrole budnosti kontaktora i releja kalori=era provjeriti stanje

rezervnih osiguraa i sijalica !zvriti kontrolu brzinomjera

Probu lokomotive vri vanjski nadzornik na slijedei nain:

startuje (4

kontrolie rad FH komresora kontrolie zaptivenst lokomotive vri probu direktnog i indirektnog konika isprobava usmjeravanje lokomotive isprobava sve pozicije vue isprobava A(D vri probu kontrole budnosti i zrane sirene ispravnost pjeskara brisaa stakla pozicionih

svjetala oenih re=lektora i isprobava rad parnog generatora.Poslije ovih pregleda lokomotiva je sposobna za saobraaj.

83


26/29

/on#rolni pregledi

Dontrolni pregledi obuhvataju nekoliko aktivnosti odravanja razliitih po predvi)enom obimu radovakao i po rokovima kada se preduzimaju.

%a slici 1. predstavljen je ciklus kontrolnih pregleda dizel, i elektrinih lokomotiva.

#lika 1

/rste kontrolnih pregleda dizel,elektrinih lokomotiva su:

petnaestodnevni pregled Po mjeseni pregled P" tromjeseni P1 estomjeseni P;.

Redovne opravke dizel7elek#ri!ne loko$o#ive seri%e ++)

7edovne opravke su pregledi kontrole i opravke nekih ili svih dijelova ure)aja i agregata radidovo)enja vozila u propisano tehniko stanje.

/rste redovnih opravaka dizel,eletrinih lokomotiva su:

8;


27/29

srednja opravka glavna opravka.

Pod srednjom opravkom dizel,elektrine lokomotive podrazumijeva se pregled kontrola i opravka ilizamjena odre)enih dijelova sklopova i agregata lokomotive u cilju dovo)enja lokomotive u propisanotehniko stanje za ovu vrstu opravke i sastoji se u izvrenju:

radova de=inisanih u estomjesenom kontrolnom pregledu opravke djelimine ili potpune pojednih sklopoa ili agregata koji nisu u stanju da bez

kvarova rade do naredne redovne opravke provjere rada odre)enih sklopova i agregata djelimino bojenje sanduka 0 samo oteenih mjesta2 preko postojeeg osnovnog

premaza.

Pod glavnom opravkom dizel,eletrine lokomtive podrazumijeva se opravka ili zamjena svih dijelovasklopova i agregata u cilju dovo)enja lokomotive u propisano tehniko stanje i sastoji se u:

opravci svih dijelova sklopova i agregata lokomotive 0mehanikih termikihpneumatskih i elektrinih2 kako bi se mogao obezbjediti rad vozila do sljedeeredovne opravke istog ranga

potpuno bojenje sanduka i postolja lokomotive zamjenu elektrinih kablova prema potrebi.

(a bi se redovne opravke obavljale organizovano i racionalno kao i da bi to potpunije i to e=ikasnijekoristili proizvodni kapaciteti remontnih radionica na osnovu unaprijed usvojenih ciklusa izra)uju segodinji kvartalni planovi redovnih opravki dizel,elektrinih lokomotiva. %a bazi ovih podatakautvr)uju se ovi planovi i vri tehniko,tehnoloka priprema proizvodnje.

Prilikom predaje vunog vozila remontnim radionicama za redovnu ili vanplansku opravku sasatavljase zapisnik o primopredaji kojom prilikom se utvr)uje opte stanje vozila nedostajui netipski dijelovii agregati. Za svaku vrstu opravke propisan je obim radova a postupak opravke vozila sklopova iopreme regulisan je odgovarajuim tehnikim uputstvima.

Poto se izvri ienje i pranje vozila ono se postavlja na radno stajalite za demontau. %a radnimkolosjecima opravke se obavljaju u etiri osnavna tehnoloka koraka i to:

". Odvajanje i izvlaenje obrtnih postolja skidanje sklopova i blokova opreme mainapomonih pogona i agregata i njihov trnsport do nadlenih radionica

8. 'tvr)ivanje stanja i detaljisanje potrebnih radova 0de=ektaa2 na instalaciji i dijelovima koji suostali na lokomotivskom sanduku zatim opravka lokomotivkog sanduka i instalacija

1. 'gradnja popravljenih sklopova i blokova opreme i njihovo povezivanje sa instalacijama umainskom prostoru i kabinama vozaa zatim dovo)enje remontovanih remontnih postolja isprezanje njihovih mehanikih elektrinih pneumatskih i drugih prikljuaka


28/29

Dvalitet radova i pouzdanost voznih tehnikih sredstava poslije izvrene opravke u velikoj mjerizavise od primjenjenih metoda i koritene opreme za objektivno utvr)ivanje stanja odgovarajuihdijelova i sklopova u procesu de=ektae u me)u=aznoj i zavrnoj kontroli u procesu opravke i

proizvodnje zatim u ispitivanju i provjeri =unkcionisanja sklopova i opreme prije ugradnje u vozila inajzad u ispitivanju vozila na probnoj vonji.

Zavrena lokomotiva dolazi u ispitnu stanicu za provjeru =unkcionisanje glavnih sklopova i mjerenjeosovinskih pritisaka a zatim na probnu vonju pri kojoj se obavljaju sva potrebna mjerenja iispitivanja.

Dontrolni organi na osnovu dokumentacije i neposrednog uvida o izvrenim =aznim i zavrnimpregledima i ispitivanjima vre primopredaju opravljenog vunog vozila.

Biklus redovnih opravki dizel,elektrinih lokomotiva 0slika 88 2 se sastoji u naizmjeninomsmjenjivanju opravki.

#lika 88.

Driterijum za obavljanje redovnih opravaka lokomotiva je rad izraen u pre)enimkilometrima s tim to postoji vremensko ogranienje kada lokomotiva mora ui u odgovarajuuopravku po ciklusu bez obzira na pre)ene kilometre s obzirom da vrijeme utie na tehniko stanjelokomotive u pogledu bezbjednosti i pogonske sigurnosti. /remensko ogranienje dizel,eletrinelokomotive je 3 godina. (ozvoljeno odstupanje od redovnog odravanja lokomotiva je E "36 0samo

po osnovu pre)enih kilometara2. (ozvoljeno odstupanje od propisanih rokova po osnvou vremenskogogranienja dizel,elektrinih lokomotiva je koje nisu pretrale predvi)eni broj kilomtetara izme)udvije redovne opravke iznosi jednu godinu. 5o odstupanje treba da omogui racionalnu oragnizacijuodravanja u zavisnosti od raspoloivih kapaciteta za odravanje sa jedne strane i mogunosti slanjavozila u opravku u odnosu na potrebe saobraaja sa druge strane.

O

(O3)

O

(O4)

O

(O5)

so so so

6km

46k

m

8?


29/29

Documents

SR_Dijagnostika ODRŽAVANJE VUČNIH VOZILA.doc