Sretan Božić i nova 2015. - hsf.hr · 1 4/2014 HRVATSKA FILATELIJA “Hrvatska filatelija” izlazi četiri puta godišnje. Besplatna je za članove Hrvatskog filatelističkog saveza

Gl asilo hrvatskoG fil atelističkoG saveza

4/2014

ISSN 1331-1093

Sretan Božić i nova 2015.

DUHOVNOST – UTVRĐENE CRKVE

Novi prigodni poštanski blok sa dvije marke posvećen je utvrđenim crkvama, a izdan je kao zajedničko izdanje Hrvatske i Rumunjske.Motivi na prigodnim markama su utvrđena crkva svetoga Nikole – Muster u Komiži na otoku Visu te utvrđena crkva Cristian u Braşovu u Rumunjskoj.

Prigodni blok možete kupiti u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr

www.posta.hr

1

4/2014 HRVATSK A FIL ATELIJA

“Hrvatska filatelija” izlazi četiri puta godišnje. Besplatna je za članove Hrvatskog filatelističkog saveza. Svaki član Hrvatskog filatelističkog saveza ima pravo na jedan besplatan oglas godišnje, do 30 riječi.Cijena u maloprodaji: 20 kuna. Stavovi izraženi u tekstovima su autorski i ne predstavljaju nužno uredničku politiku “Hrvatske filatelije”.

Suradnici: Ivo Aščić, Krešimir Botković, Stjepan Zdenko Brezarić, Ivan Drašković, Dubravko Družić, Dario Filjar, Saša France, Ivan Martinaš, Damir Novaković, Stela Prislan-Fujs, Željko Stefanović, Mladen Vilfan, Zoran Vlahović, Jurica Vučetić, Radovan Vukadinović.

h r v a t s k af i la te l i ja

Sadržaj

2 NA IZMAKU GODINEMladen Vilfan

4 POrEčKI rAšOMON OKO EUfrAZIjANE Zoran Vlahović

8 rUčNI PrETISCI FIUME NA MAĐArSKIM POšTANSKIM MArKAMA (3. DIO)Nenad Rogina

21 BOžIćNA AKCIjA U POšTIIvo Aščić

24 fIlATElISTIčKA POSlASTICA IZ HrVATSKEIvo Aščić

25 PrVO jUGOSlAVENSKO lOKAlNO PrOVIZOrNO IZDANjE SENTA 1944. KlASIfIKACIjA PrETISAKAAleš Marinšek

34 fIlATElIjA I POšTANSKA POVIjEST ISTrE 1945.-1947.Dario Filjar

43 PrIGODNE POšTANSKE MArKE HP MOSTAr U POVODU BOžIćA I NOVE GODINE

Glasilo Hrvatskog filatelističkog savezaISSN 1331-1093

Izdavač: Hrvatski filatelistički savez 10000 Zagreb, Habdelićeva 2, ili PP 259

Za izdavača: Mladen Vilfan

Uredništvo: Stjepan Zdenko Brezarić, Dubravko Družić, Dario Filjar, Ivan Martinaš, Jurica Vučetić, dr. sc. Radovan Vukadinović,

dr. sc. Gordan Akrapglavniurednik: Tihomir Bilandžić

Kontakt: [email protected]

Oblikovanje i priprema: Perković/Frank

Tisak: Intergrafika d.o.o.

2

HRVATSK A FIL ATELIJA 4/2014

koji dolazimo s posebnim pijetetom. Grad je prekrasno obnovljen i opet plijeni svojom jedinstvenom ljepotom, ali duboke rane u dušama ljudi još nisu zacjelile i čini se da još dugo neće.U početku se činilo da su pre-preke prevelike, one financijske, ali i one organizacijske. Pokazali smo da smo im do-rasli i da se možemo uspješno s njima nositi.Zajedničkim snagama slavonskih i baranj-skih klubova i naše već uigrane zagrebačke ekipe, ali i naših prijatelja u Europi, posebice kolega iz Slovenije, te predsjednika Royal Philatelic Society, London, najstarijeg i naj-uglednijeg svjetskog filatelističkog društva organizirali smo odličnu izložbu. Svima im od srca zahvaljujem na njihovom skromnom daru ovom jedinstvenom mjestu i njegovim građanima.

Ono je bila i godina kada je HFS dobio po-sebno priznanje naše europske krovne organi-zacije FEPA za izvanredan doprinos europskoj filateliji.Bili smo svrstani ispred mnogih ne-usporedivo masovnijih i bogatijih europskih saveza.

Potpisali smo i Sporazum o suradnji sa španjolskom filatelističkom federacijom FE-SOFI, trećim najjačim europskim savezom i već dogodine Španjolci će nam biti dragi gosti u Zagrebu na CROATICI 2015. Godinu nakon toga očekuju nas u Zaragozi na svojoj nacio-nalnoj izložbi.

Regionalna izložba Alpe-Jadran 2014. odr-žana je u švicarskom Luganu. Tom prilikom je održan i kongres FEPA i radni sastanak grupacije Alpe-Jadran na kojem smo zajedno s mađarskim kolegama predložili izmjene u izložbenim pravilima te grupacije kako bismo ojačali poziciju nacionalnih saveza i uklonili nepotrebne prepreke razvitku ove značajne re-gionalne filatelističke organizacije.

Još jedna godina je na izmaku. Svi smo postali za godinu stariji. Starija je i hrvatska i europska filatelija.Bila je to i godina kada smo se oprostili od naših kolega, znanih i poštovanih u svojim sredinama. Neki od njih nisu ostavili samo duboki trag u srcima svo-jih najbližih već i u povijesti našeg hobija. Pamtit ćemo ih po dobru i po trajnom dopri-nosu hrvatskoj filateliji.

Predblagdansko vrijeme je i trenutak kad se sumiraju rezultati svake ljudske aktivno-sti. Naizgled je lako biti zadovoljan baveći se svojim omiljenim hobijem koji svima koji se njime bave pruža zadovoljstvo i dopunski smisao života.Barem ga velika većina filate-lista tako shvaća.Ipak ima i onih koji orga-niziranu filateliju tretiraju kao bojno polje na kojem se bore za neku smiješnu imaginarnu vlast.

Vremena su teška, ali kada su i bila laka? I u takvim vremenima ostvarili smo gotovo sve što smo si zacrtali. Ono što nismo ostva-rili govori o granicama naših mogućnosti ali i dosta o onima koji su nas, najčešće zbog svo-jih osobnih neostvarenih ambicija, u tome uporno ometali. Trule jabuke uvijek pokuša-vaju upropastiti čitavu korpu, pa i u ovako bezazlenoj aktivnosti kao što je sama po sebi filatelija.

No blagdansko vrijeme je stvoreno za ljep-še misli. Treba se osvrnuti na ono što je bilo lijepo i što nas je radovalo.

Ove godine smo ostvarili davni san hrvat-ske organizirane filatelije i održali smo po prvi puta nacionalnu i međunarodnu izlož-bu CROATICA 2014 u Vukovaru, gradu velike žrtve, ogromnih stradanja ali i velike hrabrosti i nesebičnog žrtvovanja u obrani domovine. Tu izložbu sam smatrao našim ali i mojim osobnim dugom prema gradu u

NA IZMAKU GODINEMladen Vilfan

3


Veliko zadovoljstvo bile su izložbe u Bele-cu te prva ikada održana u Iloku.Nastavljeno je širenje naše filatelističke obitelji.U članstvo HFS stupili su klubovi u Osijeku i novi u Fa-žani.

Nakon mnogo desetljeća dobili smo i prvog europskog FEPA suca.

Sve bismo to teško ostvarili bez bezre-zervne podrške Hrvatske pošte d.d. ali i prihodima iz vlastitih aktivnosti.HFS je fi-nancijski stabilan i nema više blagajničkih izvješća, koja kažu da imamo četrdeset kuna na računu.

Ali ostavimo nešto i za godišnje izvješće Upravnog odbora. Približavaju se Božićni blagdani, a Nova 2015. kuca na vrata. Treba ih veselo i u miru proslaviti.

Pred nama je godina u kojoj ćemo slaviti 75.obljetnicu postojanja našeg saveza.Svi se nadamo lijepom druženju naših članova i pri-jatelja iz inozemstva.

Čestit vam Božić i sretna Nova 2015.!

Jednovitrinska nacionalna, ali i zajednička izložba sa slovenskim prijateljima, uspješno je organizirana u Čakovcu. Marljivi i dobro organizirani članovi kluba predvođeni svo-jim predsjednikom poduzeli su sve da izložba bude na visokoj razini i u tome su u potpunosti uspjeli.

Deveta škola mladih filatelista uz međuna-rodnu mladežnu izložbu vratila se tamo gdje je i ponikla, u Trakošćan. Bilo je to prekrasno dvodnevno druženje gotovo dvije stotine mla-dih, i malo manje mladih, zaljubljenika u naš hobi.Svi koji su tamo bili, a posebno oni koji su se mjesecima trudili organizirati tako slože-nu priredbu, bili su oduševljeni.Trakošćanska priredba je nešto s čime se možemo pohvaliti i u europskim razmjerima prije svega zahva-ljujući sretnoj simbiozi mladih i starijih or-ganizatora ali i podršci mjesnih i županijskih vlasti.

Tradiciju su uspješno nastavili nacionalna izložba u Šibeniku kao i izložba u Novskoj.

4


uporaba tog žiga bude u poštanskom uredu 52441 POREČ u kome se, u to doba, nalazio filatelistički šalter i koji je bio bliže centru grada te na koga su svi filatelisti navikli kao mjesto filatelističkih događanja. Međutim, pomutnju stvara prikazani prigodni žig pr-vog dana 52440 POREČ, zaveden pod rednim brojem 196 u PS katalogu poštanskih maraka 1999/2000. Prikaz tog žiga vjerojatno je samo preslika predloška za izradu žiga, jer do danas nije poznat niti jedan otisak tog žiga pa je mogući zaključak da sam žig nikada nije niti bio napravljen.

Na inicijativu porečkih filatelista Središte po-šta Pazin zatražilo je i dobilo internu suglasnost, od središnjice hrvatske pošte u Zagrebu, da se uporaba porečkog žiga PRVI DAN premjesti u poštanski ured 52441 PAZIN. S obzirom na kratkoću raspoloživog vremena za izradu no-vog žiga prvog dana, s oznakom poštanskog ureda 52441, njegova izrada je napravljena lokalno, najvjerojatnije u Pazinu. Pri tome je sam izgled žiga malo izmijenjen i to u nekoliko elemenata. Najuočljivija je razlika kod slova u riječima ‘PRVI DAN’ jer su ta slova kod novog žiga nešto, ali ipak zamjetno, veća. Druga za-mjetna razlika je u korištenim fontovima slova i znamenki koja se najbolje uočava u broju 2 u

U Poreču se nalazi jedna od najljepših starokršćanskih bazilika na Mediteranu koja je u potpunosti sačuvana sa svim svojim izvornim elementima starokršćanske arhi-tekture iako potječe još iz VI. stoljeća. Zbog njenog povijesnog i kulturološkog značaja te njene ljepote i jedinstvenosti stavljena je 1997. godine pod zaštitu UNESCO-a, a hrvatska pošta je 25.6.1999. godine izdala prigodnu poštansku marku posvećenu upra-vo toj bazilici.

Promocija marke održana je istovremeno i u Zagrebu i u Poreču 25.6.1999., a izdanje je u oba grada prigodno filatelistički obilježe-no. Kao gotovo uvijek, tako je hrvatska pošta i

za ovo izdanje izradila prigodnu omotnicu prvog dana. Na dio tih omotnica, još u tiskari, strojno je otisnut prigodni žig PRVI DAN s oznakom poštanskog ureda 10101 ZAGREB. Dio praznih omotnica proslijeđen je filatelističkom šalteru u Jurišićevoj, u Zagrebu, a njih 30 ili prema nekima 40 poštanskom uredu u Poreč.

Za prigodu promo-cije marke u Poreču, koja je održana u Mu-zeju grada Poreča, po-šta je predvidjela upo-rabu drugog prigodnog žiga PRVI DAN koji je trebao biti u uporabi u

poštanskom uredu 52440 POREČ. Međutim porečko filatelističko društvo, kada je saznalo da bi porečki žig prvog dana trebao biti u uporabi u poštanskom uredu 52440, interve-niralo je pri hrvatskoj pošti. Zamolili su da

POrEčKI rAšOMON OKO EUfrAZIjANE

Zoran Vlahović

5


Porečko filatelističko društvo je na promociji marke, u Muzeju grada Poreča, podijelilo nekih 30-tak FDC-a koji su kao prazne omotnice došli iz Zagreba, a na kojima je nalijepilo marku Eufrazi-jane i poništilo je s novo napravljenim prigodnim žigom PRVI DAN poštanskog ureda 52441.

Nezavisno od izdanja službene omotnice prvog dana, koju je izradila hrvatska pošta, fi-latelističko društvo iz Poreča dalo je izraditi svoje vlastite prigodne omotnice i maksi karte za marku Eufrazijane. Uz njih su od pošte za-tražili i uporabu posebnog prigodnog žiga za uporabu u Poreču u poštanskom uredu 52441 POREČ na prvi dan uporabe same marke, a što je pošta odobrila. Prvenstvena namjena ovog prigodnog žiga bila je njegova uporaba na pri-godnim omotnicama i maksi kartama koje je dalo izraditi porečko filatelističko društvo.

Pojava dva prigodna žiga, dvije prigodne omotnice i jedne maksi karte omogućilo je

brojčanoj oznaci poštanskog ureda. Donja linija broja 2 je kod žiga 52440 vitičasta, a kod žiga 52441 je ravna.

Međutim postoji još jedan tip porečkog pri-godnog žiga prvog dana (tip B) koji se razlikuje od prethodno opisanog i prikazanog porečkog prigodnog žiga prvog dana 52441 (tip A).

Najuočljivija razlika je u dijelu s datumom i to onom koji se odnosi na brojčanu oznaku danu u mjesecu. Kod ovog tipa prigodnog žiga prvog dana brojka 25 smještena je većim dijelom ispod zadnje dvije znamenke poštanskog broja. Ozna-ka mjeseca smještena je ispod slova P od Poreča i malo izmaknuta u lijevo, dok je kod prvog tipa žiga značajnije izmaknuta u desno. Uz to postoje i manje razlike u obliku poštanskog roga, a i sama slova PRVI DAN djeluju tanje i izduženo kako da su napravljena s drugim tipom slova. U znamenkama brojčane oznake poštanskog ureda također je vidljivo da tip brojaka nije isti na oba žiga i da su znamenke nešto veće kod tipa žiga B. (napomena: prikazani žig drugog tipa je dobiven pročišćavanjem podloge ispod de-sne strane žiga koji je bio otisnut na prigodnoj FDC omotnici koju je izradila hrvatska pošta. Zbog toga brojevi 5 i 2, u oznaci poštanskog ureda, samo približno pokazuju oblik kakav su te znamenke imale).

S obzirom na pojavu ova dva tipa žiga evi-dentno je da su umjesto jednog porečkog žiga prvog dana napravljena dva i to vjerojatno kod dvije različite firme za izradu žigova.

6


filatelistima široku lepezu kombinacija ovih filatelističkih objekata i marke Eufrazijane. Tako je od stotinjak maksi karata njih 20-tak napravljeno s porečkim prigodnim žigom pr-vog dana poštanskog ureda 52441 POREČ (s velikim slovima PRVI DAN), dok je ostatak napravljen s drugim porečkim prigodnim žigom. Isto tako, nešto prigodnih omotnica porečkog filatelističkog društva je napravljeno s porečkim prigodnim žigom prvog dana (s velikim slovima PRVI DAN), a neka su pisma čak napravljena s oba porečka prigodna žiga.

Međutim nekoliko godina kasnije saznalo se za još jednu varijantu prigodnog žiga prvog dana koja je imala oznaku poštanskog ureda 52441 POREČ, ali koja je po obliku slova i znamenki, kao i njihovoj veličini, odgovarala onima koji su bili na prigodnom žigu koje je hrvatska pošta izradila za poštanski ured 10101 ZAGREB i koji su bili na predlošku za izradu prigodnog žiga prvog dana za poštanski ured 52440 POREČ. Najčudnije je što se otisak tog žiga našao i na službenoj prigodnoj omotnici prvoga dana izdanja za marku Eufrazijana.

Acta Philatelica 2013 Cijena 85.00 kn

Besplatna poštarina za područje Hrvatske

Poštanska cenzura na tlu NDH, 188 str, kolor, meki uvez, hrvatski, njemački i engleski.

Cijena 220.00 kn. Besplatna poštarina za područje RH

Narudžbe na [email protected] ili na tel 01/ 48 10 103

www.barper.com Aukcijska kuća Barac - Pervan

www.markanova.hr Filatelistička trgovina

40


• ako želite obogatiti svoju zbirku• ako želite započeti novu• ako želite prodati staru zbirku

u Hrvatskoj nezaobilazna adresa:

Filatelija BokićTeslina , Zagreb

Radno vrijeme:

ponedjeljak-petak

.. i .. sati

Tel: + ()

Fax: + ()

E-mail: [email protected]

8


III. tip ručnog pretiska

Osnovne karakteristike oba podtipa:

•Dužina: 12,90 mm; visina: 3,00 mm• Jedini tip pretiska čija visina nije 3,1 nego 3,0 mm.•Sredina slova M spušta se do baze.

Kod III. tipa ručnog pretiska razlikujemo dva podtipa koja se razlikuju prema slovu F.

Podtip 1:

Prvi podtip vrlo je sličan strojnom pretisku uz razliku što se sredina slova M spušta do baze.

rUčNI PrETISCI FIUME NA MAĐArSKIM POšTANSKIM

MArKAMA (3. dio)Nenad Rogina

9


Podtip 2:

Kod drugog podtipa donja crta slova F pomaknuta je prema gore, a desni dio gornje crte završava oštro prema dolje. Stoga je slovo F kod 2. podtipa slično onom iz IV. tipa ručnog pre-tiska.

10


Oštećeno slovo E.

Oštećeno slovo U.

Oštećena slova F, I i U.

11


IV. tip ručnog pretiska

Osnovne karakteristike:

•Dužina: 14 mm; visina: 3,10 mm•Sredina slova M spušta se do baze.•Srednja crta slova E pomaknuta je prema gore u odnosu na ostale tipove pretiska.•Najduži od svih ručnih pretisaka zbog debljine i većeg razmaka između pojedinih slova.

Četvrti tip ručnog pretiska sličan je 2. podtipu III. tipa. Najuočljivija razlika je kod slova E čija je srednja crta znatno pomaknuta prema gore. Sam pretisak je deblji, slova izgledaju masivno. Kod IV. tipa ručnog pretiska ne postoje podtipovi. Česti su pomaci slova, te zamjene slova karak-terističnih za druge tipove pretiska, osobito slova U, što pokazuju donji primjeri.

Oštećeno slovo I. Slova F, I i U tipična su za II. tip ručnog pretiska.Slovo E također je korišteno kod II. tipa ručnog pretiska (7. podtip).

Oštećena slova I i U korištena i kod II. tipa ručnog pretiska.

12


Slova I i U korištena su i kod II. tipa ručnog pretiska.

Slovo I slično onom iz četvrtog podtipa II. tipa ručnog pretiska.Slovo U također je korišteno kod II. tipa ručnog pretiska.

Slova I i U korištena su i kod II. tipa ručnog pretiska. Slovo I je oštećeno.

Pomaknuto slovo F. Slovo U korišteno je i kod II. tipa ručnog pretiska.

Slovo E pomaknuto je prema dolje.Slovo U korišteno je i kod II. tipa ručnog pretiska.

13


Slovo E pomaknuto je prema dolje.Slovo U korišteno je i kod II. tipa ručnog pretiska.

Zamijenjeno slovo F slično onom iz III. tipa ručnog pretiska (2. podtip).Slovo U je iz II. tipa ručnog pretiska.

Slovo E pomaknuto je prema dolje. Slovo U korišteno je i kod II. tipa ručnog pretiska.

Slovo U korišteno je i kod II. tipa ručnog pretiska.Slovo E je pomaknuto prema dolje.

14


Slova I i U korištena su i kod II. tipa ručnog pretiska.

Puknuto slovo I korišteno i kod II. tipa ručnog pretiska.Široko slovo U tipično za IV. tip ručnog pretiska.

Slovo E pomaknuto je prema dolje te je vidljiv početak oštećenja koje će na kraju rezultirati puknućem donje crte. Takvo E biti će korišteno kod I. i II. tipa ručnog pretiska.

Slovo U tipično za IV. tip ručnog pretiska.


15




Slovo U tipično za IV. tip ručnog pretiska. Oštećeno slovo M.

Oštećeno i deformirano slovo U tipično za IV. tip ručnog pretiska.

16


Slova F, I, U i E susrećemo i kod II tipa ručnog pretiska (7. podtip).Na vrhu slova M nazire se pukotina. Pucanjem vrha, pretisak postaje II. ručni.

Slova I i U i E su korištena i kod 7. podtipa II. tipa ručnog pretiska.

Slova I i U i E su korištena i kod 7. podtipa II. tipa ručnog pretiska.

Slovo F je jako oštećeno, I nedostaje, a slovo U korišteno je i kodII. tipa ručnog pretiska (7. podtip).

17


Slovo U slično onom iz II. tipa ručnog pretiska (7. podtip).

Zamijenjena slova F, I i E. Slovo I karakteristično za II. tip okrenuto je naopačke. Slovo E netipično je za bilo koji drugi tip (slično je onom iz VI. tipa zbog srednje crte koja se

nalazi na sredini).

Zamijenjena slova F I i E. Slovo F netipično je za ostale tipove.Slovo I je iz II. tipa ručnog pretiska i okrenuto je naopačke.

Slovo E je puknuto E iz II. tipa ručnog pretiska, slično onom kakvo je korišteno u I. tipu.

Peti i šesti tip ručnog pretiska uvelike se razlikuju od prethodno opisanih tipova. Slova korištena kod V. i VI. tipa su specifična upravo za te tipove. Do danas nisu poznati pretisci V. i VI. tipa koji bi imali zamijenjena slova prethodno korištena u drugim tipovima, niti su slova karakteristična za V. i VI. tip korištena kod drugih tipova.

18


V. tip ručnog pretiska

Osnovne karakteristike:

•Dužina: 12,90 mm; visina: 3,10 mm•Slova U i M su uska.•Završeci slova E su dugi i kosi.•Slovo F i I imaju pri dnu produžetak ulijevo.•Sredina slova M pomaknuta je ulijevo u odnosu na centar.

Primjeri originalnih pretisaka:

19


Oštećeno slovo F.


Do 15. 1. 2015. u poštanskim uredima HP-a i putem e-trgovine (www.epostshop.hr) pro-voditi će se božićna prodajna akcija sljedećih filatelističkih proizvoda: zbirki poštanskih maraka, prigodnih albuma, omotnica prvog dana, maksimum-karata, prigodnih listova, poštanskih maraka RH s oznakom HPT-a te stranih poštanskih maraka i njihovih filatelističkih proizvoda.

Akcijom nisu obuhvaćene vrijedeće poštanske marke RH u različitim oblicima izdanja (npr. karnet, blok), koje služe za plaćanje poštanskih usluga.

BOžIćNA AKCIjA U POšTI Ivo Aščić

Prema podacima jednog od vodećih filatelističkih kataloga, njemačkog Michela, do danas je u svijetu izdano oko pet tisuća različitih maraka na temu Božića. Hrvatska pošta ih redovito izdaje od 1991.

Akcija će se provoditi kako slijedi:• Za kupnju filatelističkih proizvoda iznad 300,00 kn Hrvatska pošta daruje kupcu filatelističke

proizvode vrijedne 100,00 kn.• Za kupnju filatelističkih proizvoda iznad 500,00 kn Hrvatska pošta daruje kupcu filatelističke

proizvode vrijedne 200,00 kn.Ovakav način darivanja ne odnosi se na kupce koji ostvaruju popuste prilikom kupovanja

filatelističkih proizvoda (npr. filatelistički klubovi ili agenti).Kupac koji ostvari pravo na dar treba poslati kopiju računa, zajedno sa svojim podatcima i

adresom, na adresu:

HP d.d.“Filatelija – božićna akcija“p.p. 51410002 Zagreb

Ako su ispunjeni svi uvjeti, HP će poslat na adresu kupca filatelistički dar vrijedan 100,00 ili 200,00 kuna, ovisno o iznosu kupnje.

Marke i filatelistič-ki proizvodi BiH

(HP Mostar) iz prve polovice ‘90. – tih

godina prošlog stoljeća nalaze se

u prodaji Hrvatske pošte.

U Hrvatskoj pošti dostupno je stotinjak različitih poštanskih maraka Ujedinjenih naroda u

vrlo ograničenoj količini.

21

HRVATSKA ETNOGRAFSKA BAŠTINA

Hrvatska pošta izdala je seriju od četiri nove redovite marke posvećene hrvatskoj etnografskoj baštini. Motivi maraka predstavljaju detalje narodnih nošnji iz različitih regija Hrvatske - Slavonije, Srijema, Gorskog kotara i Dalmatinske zagore.

Marke su tiskane svaka u svom arku od 50 maraka i zajedničkom arčiću od četiri marke, možete ih kupiti u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr

www.posta.hr

100. OBLJETNICA ROĐENJA IVANA GENERALIĆA

Hrvatska pošta izdala je novu prigodnu poštansku marku povodom stote obljetnice rođenja Ivana Generalića – jednog od najznamenitijih hrvatskih likovnih umjetnika 20. stoljeća, ključnog slikara Hlebinske škole i hrvatske naive. Motiv na marki je Generalićeva slika Rekvizicija iz 1934. godine.

Prigodnu marku možete kupiti u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr

www.posta.hr

100. OBLJETNICA ROĐENJA IVANA GENERALIĆA

Hrvatska pošta izdala je novu prigodnu poštansku marku povodom stote obljetnice rođenja Ivana Generalića – jednog od najznamenitijih hrvatskih likovnih umjetnika 20. stoljeća, ključnog slikara Hlebinske škole i hrvatske naive. Motiv na marki je Generalićeva slika Rekvizicija iz 1934. godine.

Prigodnu marku možete kupiti u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr

www.posta.hr

24


narodna poruka, politička neutralnost);- 25 bodova: originalnost i kvaliteta izlo-

žaka (npr. ilustracije, naslovi, prezenta-cija);

- 30 bodova: tehnička kvaliteta izloženih materijala (npr. perforacija, oblici izda-nja);

- 15 bodova: zanimanje filatelista, potpora humanitarnim projektima.

Izložak Hrvatske pošte pod nazivom „Fila-telistička poslastica iz Hrvatske“ predstavljen je s 32 izložbena lista s temama kao što su dječji svijet, ugrožene biljne i životinjske vr-ste, inovacije na markama, zajednička izdanja, promet, Hrvatska u svjetskim okvirima.

Tijekom izložbe bili su organizirani okru-gli stolovi i seminari (UPU – aktualni razvoj filatelističkog tržišta u Aziji, FIP – moderna fi-latelija, tematska filatelija, poštanska povijest, aerofilatelija i dječja filatelija).

U trenutku slanja ovog članka uredništvu još nisu poznati rezultati natjecanja.

Hrvatska pošta je svojim izloškom počet-kom prosinca 2014. sudjelovala na Svjetskoj filatelističkoj i natjecateljskoj izložbi održa-noj u Kuala Lumpuru u Maleziji. Ovo 11. po redu natjecanje pod pokroviteljstvom Svjetske poštanske unije (engl. Universal Postal Union – UPU) i Svjetskoga filatelističkog saveza (fr. Fédération Internationale de Philatélie – FIP) provodi se prema strogo utvrđenim pravilima. U natjecanju mogu sudjelovati samo izdavači poštanskih maraka i članovi Svjetske udruge za razvoj filatelije (engl. World Association for the Development of Philately – WADP), odnosno njihova sustava za numeriranje (engl. World Numbering System – WNS). Sudioni-ci izlažu izdanja ne starija od tri godine koja prethode godini izložbe, sudjeluju s određe-nim brojem izložbenih listova i vitrina, ovisno o broju maraka koje godišnje izdaju, i sl.

Pravila bodovanja su sljedeća:- 30 bodova: korisnost (npr. uporabna

vrijednost nominale, nacionalna i među-

fIlATElISTIčKA POSlASTICA IZ HrVATSKE

Ivo Aščić

Dio izloška Hrvatske pošte predstavljenog

u Aziji.

Zgrada sjedišta Svjetske poštan-

ske unije, orga-nizatora Svjetske

filatelističke izložbe u Maleziji.

Kuala Lumpur, glav-ni grad Malezije i mjesto održavanja Svjetske filatelističke izložbe.

25


njegov pomoćnik Andruško Karolja pretiskali sve raspoložive mađarske marke. Pretiskali su 500 do 1000 kompletnih serija sa 11 vrednota kasnije nazvanih “mala Senta“ i 50 serija od 17 vrednota nazvanih “velika Senta“. Treba primijetiti da su se samo marke iz serije “mala Senta“ prodavale na poštanskim šalterima.

Ne postoje službene zabilješke o točnim ko-ličinama pretiskanih maraka. Najvjerojatnije su one koje navodi Tárkány (vidi tabelu 1 i 2).

Mi Nb pretiskano

1 1f zelenkasto crna 1000

2 2f narančasto crvena 1000

3 3f tamnosivo ultramarin 800+

4 4f tamnosmeđa 1000

5 5f crvena 1000

6 8f crnomaslinasta 1000

7 10f maslinastosmeđa 500+

8 24f karminskosmeđa 1000

9 24f purpurna 1000

10 30f smeđekarminska 800+

P1 10f na 2f smeđekarminska 1000

Tabela 1: “mala Senta” - pretiskane količine.

Mi Nb pretiskano

I 6f tamnosivoplava 50

II 12f tamnoplavozelena 50

III 18f tamno siva 50

IV 20f crvenosmeđa 50

V 20f smeđemaslinasta 50

VI 24f tamnopurpurna 50

VII 30f smeđkastocrvena 50

VIII 50f tamnoplava 50

IX 70f svijetlocrvenosmeđa 50

Senta, ćirilično CEHTA, je grad na obali rijeke Tise u Vojvodini. Od 1941. do kasne 1944. grad je okupirala vojska sila Osovine i priključila ga Hortijevoj Mađarskoj.

Sentu su oslobodile postrojbe sovjetske Cr-vene armije i jugoslavenskih partizana 8. listo-pada 1944. Mjesni oslobodilački odbor je 18. listopada 1944. odlučio pretiskati sve zalihe mađarskih maraka na sljedeći način: u sredi-ni crvena petokraka zvijezda sa crnim srpom i čekićem i tekstom “Senta 8-X-1944“.

Sljedeći dan, predsjednik mjesnog odbora Isa Nešić, izdao je službeno naređenje povje-reniku senćanske pošte sa novim instrukcija-ma: u sredini crvena petokraka zvijezda i crni natpis iznad nje “8-X-1944.“ a ispod ćirilično “Jugoslavija“. Vjerojatni razlog za promije-njenu odluku bile su tehničke poteškoće oko ubacivanja detalja srpa i čekića.

Slika 1: Pretisak izdanja Senta 1944.

Inženjer Mirko Verner (Imre Werner), rođen 1915. i poznati filatelist, patriot i član Mjesnog oslobodilačkog odbora, bio je “otac“ senćan-skog provizornog izdanja. On je organizirao i nadzirao čitav proces pretiskivanja, uključuju-ći i tiskanje i distribuciju spomen-listova.

U središtu grada blizu katoličke crkve nala-zila se tiskara “Union“ gdje su Mirko Verner i

PrVO jUGOSlAVENSKO lOKAlNO PrOVIZOrNO IZDANjE SENTA 1944.

KlASIfIKACIjA PrETISAKAAleš Marinšek

26


X 80f maslinastosmeđa 50

XI 80f tamnokarminskosmeđa 50

XII 1p tamnoplavozelena 50

XIII 2p na 1f purpurnosmeđa 250

XIV 5p na 1f purpurnosmeđa 250

PI 20f na 3f smeđekarminska 50

PII 30f na 4f smeđekarminska 50

PIII 50f na 6f smeđekarminska 50

Tabela 2: “velika Senta” - pretiskane količine.

U suglasju sa gore navedenim naređenjem bili su također proizvedeni i spomen-karto-ni. Postoje tri tipa tih kartona u A4 formatu: karton sa 11 niskih nominala (karton A) i par kartona sa kompletnim serijama od 28 mara-ka (kartoni B1 i B2). Svi spomen-kartoni su žigosani crvenim žigom prvog dana i predani članovima Mjesnog oslobodilačkog odbora.

Karton Sadrži marke

A 1,2,3,4,5,I,6,7,II,IV,8

B1 V,VI,VII,VIII,IX,XI,P1,PI,PII,PIII

B2 1,2,3,4,5,I,6,7,II,III,IV,8,VII,X,XII,XIII,XIV

Tabela 3: Sadržaj maraka prema tipu kartona.

Informacije o količini izrađenih spomen-kartona se među pojedinim autorima razliku-ju (vidi tabelu 4). U svakom slučaju možemo

govoriti o veoma niskoj tiraži od koje je danas sačuvano samo još nekoliko komada.

Karton Verner Velčković Tárkány

A 35 50 50

B (par) 15 10 16

Tabela 4: Količine spomen-kartona prema po-jedinim autorima.

PretisakPretiskivanje je izvršeno u knjigotisku na ma-

loj ručnoj presi zvanoj “Trigerica“. Klišeji peto-krake zvijezde bili su izrađeni ručno na način da su zvijezde izrezane iz vodoravne trake linoleu-ma. Natpisi su bili komponirani od olovnih slova sa 10 klišeja u vodoravnom slogu (10x1).

Pretisci su rađeni red po red, svih 5 redova dok se ne bi kompletirao poluarak od 50 ma-raka. Za neke vrednote (“Velike žene“ i porto) upotrijebljeni su manji komadi. Pretisci su ra-đeni višefazno: prvo petokraka zvijezda crve-nom bojom a zatim tekst u crnoj boji. Proces je prikazan na slikama 3-6.

Budući da su zvijezde bile izrezane iz traka linoleuma ručno, one nisu idealnog oblika niti su identične. Prva zvijezda se razlikuje od dru-ge, druga od treće i tako dalje. Isto treba napo-menuti da relativne pozicije između zvijezda i teksta nisu konstantne. Svaka faza svakog reda ima vlastiti pomak i rotaciju.

Slika 2: Spomen-kartoni, tipovi A, B1 i B2.

27


Slika 3: Prva faza, red 1.

Slika 4: Prva faza kompletirana.

Slika 5: Druga faza, prvi red.

Slika 6: Druga faza kompletirana.

Za vrednote P1, XIII, XIV, P1, PII i PIII ra-đena je i treća faza. Ponovo je poluarak od 50 komada bio pretiskan red po red.

Slika 7: Treća faza sloga od klišeja za P1, XIII, XIV, PI, PII i PIII.

Analiza pretisaka pokazuje da su bila upo-trjebljena dva različita sloga od klišeja sa natpisima. Ne zna se jesu li se koristili uspo-redo zbog ubrzanja pretiskivanja ili su slogovi preslagivani usred procesa, možda zbog ošte-ćenja pojedinih klišeja. S druge strane, traka iz linoleuma ostala je ista tijekom čitavog proce-sa. Svaki klišej može se označiti slogom (A ili B) kao i pozicija u redu (od 1 do 10).

Slika 8: Označavanje klišeja.

Da bi se odredila pozicija pretiska vidjeti:•vodoravno poravnanje između oba teksta• “anatomiju“ petokrake zvijezde• sve tri točke gornjeg natpisa•druge osobine pojedinih pozicija

Slika 9: Provjera vodoravnog poravnanja protezanjem broja “1“ vertikalnom linijom i provjera kako prelazi slova donjeg teksta.

28


Pozicija 1

Pozicija 2

Pozicija 3

Pozicija 4

29


Pozicija 5

Pozicija 6

Pozicija 7

Pozicija 8

30


Pozicija 9

Pozicija 10

A1.1 Blago okruglo “1“. A1.2 Oštećeno prvo “J“. B1.1 Blago okruglo “1“. A2.1 Oštećeno prvo “a“. B2.1 Podrezano “1“. A3i.1 “i“ umjesto prvog “a“ – samo nekoliko. A4.1 Zareza na lijevoj strani “1“. B4.1 Zadebljan donji kraj drugog “4“. A5.1 Točka unutar prvog “4“. A5.2 Mrlja na desnoj nozi “l“. B6.1 Slomljeno drugo “a“. A7.1 Treća točka u obliku romba. B7.1 Druga točka mnogo veća i snižena. A8.1 Oštećeno drugo “4“. B8.1 Prva točka u obliku romba. B9.1 Točka unutar prve “4“. A10.1 Dvostruki zarez na vrhu “9“. B10.1 Zarez na vrhu “9“.

Napominjem da neke karakteristike nisu uvijek jednake. One ovise o količini boje i snazi pretiska. Neke od njih postoje od samog početka a druge su se desile kasnije, većinom zbog oštećenja klišeja. Uvijek je potrebno ve-rificirati i ocijeniti različite aspekte prije ko-načne odluke.

Slika 10: Utjecaj istezanja linoleuma tijekom vremena. A - prije, B - kasnije.

31


Zanimljivi primjerciAnalizom pogrešaka i raznovidnosti poka-

zuju se i novi detalji procesa pretiskivanja i katkada dovode do novog razmišljanja.

Tipične pogreške pretiskaNajrjeđa i najpoznatija tipična pogreška je

“Jugoslivija“ umjesto “Jugoslavija“ koja se nala-zi na markama br. I, V, VI, VII, VIII, IX, XI, XVI i XVII. Postoji maksimalno 5 primjeraka svake. Prema Verneru: pretisci s tom pogreškom na vrednotama “Velike žene“ i porto su izvanredna rijetkost, jer postoji samo po 2 komada od svake.

Slika 11: “Jugoslivija“ umjesto “Jugoslavija“ (pozicija A3i).

Ta tipična pogreška postoji također na ne-kim vrednotama “male Sente“. Mogu se vidje-ti na Mi. 3, 5 i 10. Postoje vjerojatno i druge ali do sada nisu viđene.

Slika 12: Vrlo zanimljiv primjerak sa “Jugosli-vija“, pogreška na marci gore desno i bez te po-greške na istoj marci dolje (pozicija A2-3i/A2-3)

Slučajne pogreške pretiskaZbog višestrukih faza pretiska postoji veli-

ki broj raznolikih slučajnih pogrešaka.

Slika 13: Obrnuti pretisak teksta na marci lijevo, obrnuti pretisak teksta i zvijezde na marci desno.

Slika 14: Nedostaje pretisak zvijezde na mar-ci lijevo i nedostaj pretiska teksta na marci desno.

Slika 15: Pretisak na poleđini i to: puni, samo crni, samo crveni i djelomični.

32


Slika 16: Vodoravni pomak pretiska teksta na lijevoj marci, okomiti pomak pretiska zvijezde na desnoj.

Slika 17: Pretisak na margini pokazuje da se pretiskivalo i komade manje od 10 maraka u vodoravnoj koloni (pozicija A7-8).

Podtisak10 fillera porto (P1) postoji sa plavim podti-

skom. Poznato je samo 40 primjeraka vjerojat-no iz probnog pretiskivanja. Primijećeno je da se isti zaštitni podtisak može naći na prvom i drugom provizornom izdanju Srbije 1941.

Slika 18: Nedostaje dio pretiska teksta.

Slika 19: Neke pogreške i posebnosti su na-stale tijekom pretiskivanja – primjer slomlje-nog kraka zvijezde.

Slika 20: 5 i 2 penga pre-tisnuti na istom desetercu (pozicija B4-8).

Slika 21: P1 sa zaštitnim podtiskom.

33


CjelineCjeline su pretiskivane sa potpuno druk-

čijim slogom, sa novim fontom slova i zvi-jezdom mnogo pravilnijeg oblika. Zbog upotrebe punog naziva države (Demokrat-ska Federativna Jugoslavija) smatralo se da su cjeline pretiskane mnogo kasnije nego marke. Međutim, karta na slici 23 koja je bila poslana iz Sente 20.X.1944, pokazuje da su cjeline priređene kada i marke i spo-men-kartoni. Slika 22: pretisak korišten za pretiskivanje

cjelina.

Slika 23: Cjelina poslana iz Sente (20.X.1944.) u obližnje selo Ada.

ZaključakSvrha ovog članka je pokazati da je senćansko provizorno izdanje priređeno pretiskivanjem

sa dva različita sloga od klišeja sa natpisima, što do sada nije bilo spomenuto u literaturi. Na osnovu toga je izrađena nova klasifikacija pretiska pomoću koje je moguće odrediti poziciju bilo koje marke ovog izdanja.

Reference[1] Zapisnik sa sjednice Mjesnog oslobodilačkog odbora, 18.10.1944.[2] Naređenje o pretiskivanju povjereniku senćanske pošte, 19.10.1944. [3] Tárkány Szücs Géza, A Zentai provizórium, Filatéliai Szemle 1970[4] Dr. Jovan Velićković, Die Senta Ausgabe 1944, Echtes und Gefälschtes, Südost-Philatelie Nr. 119/2012[5] Ivan Šuvak, Senćani ne miruju, Kolekcionar br. 26, 1982[6] http://alesstamps.blogspot.com/

Zahvaljujem gospodi Jay T. Carriganu, Laslu Tari i Mladenu Vilfanu na pomoći i materijalu.

34


fIlATElIjA I POšTANSKA POVIjEST ISTrE 1945.-1947.

Dario Filjar

Bogata povijest Hrvatske odrazila se na isto tako bogatu filatelističku povijest koja saku-pljačima nudi mnogo zaokruženih cjelina za sakupljanje. U tako golemom povijesnom na-sljeđu proteklih se godina na ljestvici popular-nosti do samog vrha popelo malo zaokruženo područje no izrazito zahtjevno za sakupljača specijalistu bez obzira da li samo sakupljate marke ili i poštansku povijest, dakle sva obi-lježja koja je poštanska djelatnost ostavila na raznim objaktima sakupljanja: poštanske žigo-ve, cenzure, cjeline, upotreba maraka i tarife.

Skromna i ”zdrava” produkcija maraka koja se sastojala od isključivo redovnih izdanja i za-dovoljavajuća dostupnost i ne prevelika cijena osnovnog filatelističkog materijala te njegova ”zaokruženost” a istovremeno vrlo zahtjevna specijalizacija istarskih izdanja te raznolikost poštanske povijesti samo su neki od razloga koji ovo područje čini privlačnim filatelistima.

U ovom članku dat ćemo osvrt na sve as-pekte poštanske povijesti:

- organizacija pošte - izdanja maraka- pošte i poštanski žigovi- vojne cenzure- poštanske tarife- objekti poštanske povijesti

Organizacija pošteDa bismo potpuno shvatili i ispravno pro-

tumačili poštansku povijest Istre, treba dati generalni osvrt na poštansku djelatnost Istre u periodu 1945 do 1947. Kraj rata i dolazak nove vlasti zatekao je talijansku administrativ-nu organizaciju koja je područje Istre i sloven-skog primorja podijelilo na provincije, redom Trst, Pula, Rijeka i Gorica. U sjedištu svake provincije nalazila se Direkcija pošta. Takva podjela ostavljena je za vrijeme partizanske

okupacije Istre sve do početka lipnja. Kako je tada došlo do razgraničenja između saveznika i Jugoslavije, Direkcija pošta Rijeka, koja je do tada imala pod sobom 29 poštanskih ureda, preuzela je ulogu poštanske uprave za cijelu zonu B i samim time proširila svoju jurisdik-ciju na one pošte bivših provincija Trst i Pula koje su potpale u zonu B pod jugoslavenskom upravom. Ovaj podatak bit će značajan u ra-spravi o pitanju na kom području su korištene provizorne marke riječkog izdanja.

Dana 25. kolovoza 1945 “stara” organizaci-ja Direkcije pošta nekadašnje provincije Rije-ka (Fiume) zamijenjena je novom Direkcijom Pošta zone B.

Za sakupljanje poštanske povijesti Istre značajni su podaci o poštanskim uredima i njihovom radu. Na žalost nedostupni su mate-rijali koji bi nam sa sigurnošću dali podatke o otvaranju pošta, no nekoliko sačuvanih doku-menata svjedoči da je kraj rata mnogo manjih pošta dočekalo zatvoreno, što zbog nedostatka poštanskog kadra ili materijalnih šteta učinje-nih tokom rata. U jednom takvom izvješću s kraja svibnja 1945, navodi se 6 zatvorenih po-štanskih ureda (od 16 koliko ih je provjereno tom prilikom) u području riječke provincije.

Ovo najbolje ilustriraju objekti poštanske po-vijesti, primjer jednog takvog prikazan je na slici 1. Radi se o povratnici koja je zajedno sa pošilj-kom poslana iz Trsta u Brtoniglu (tal. Vertene-glio) još za vrijeme rata 11. travnja 1945. godine i to iz poštanskog ureda Trst 6 Via Giorgio Va-sari. Gdje i zašto ova pošiljka zapela u tom rat-nom vrtlogu ne može se sa sigurnošću reći, no dolazni žig VERTENEGLIO / POLA pokazuje da je ona uručena primaocu tek 29. lipnja, dakle za “putovanje” od 30-tak kilometara trebalo joj je 78 dana! Pošiljka je možda bila zagubljena, ali jedna od realnih mogućnosti je da pošta Brto-

35


nigla nije radila neko vrijeme. Druga interesan-tna činjenica vezana uz ovu povratnicu jest da je putovala kroz tri administrativna i poštanska perioda: započela je put za vrijeme fašističke Italije, stajala je negdje u vrijeme jugoslavenske okupacije cjelog područja Istre i slovenskog pri-morja a konačno je primljena nakon što je pro-vedena podijela Istre i slovenskog primorja na dvije zone, zona A pod savezničkom a zona B pod jugoslavenskom upravom.

Slika 1.

Izdanja maraka Istre i Slovenskog Primorja 1945-47

Već je prije rečeno kako je produkcija maraka bila usmjerena isključivo na redovna izdanja, što ovo područje čini iznimno ”filatelistički čistim”. Naklade osnovnih izdanja omogućuju zainteresi-ranim sakupljačima relativno lako kompletiranje i ne zahtjeva pretjeranu financijsku angažiranost.

No kad sa generalnog sabiračkog gledišta krenemo u vode specijalizacije, tad ćemo na-ići na mnoštvo tipova pretisaka, te tipičnih i slučajnih grešaka koje postoje u vrlo malim količinama. Mnogi poznavaoci ovog područja tvrde kako su upravo marke Istre, poglavito PORTO pretisci, možda najzahtjevnije pod-ručje sakupljanja u okviru Hrvatske filatelije!

Izdanja maraka za vrijeme zone B dana su tabličnim pregledom

Slika 2. Pregled izdanja redovnih maraka zone B

Datum izdanja Vrijednosti Upotreba

15. lipnja 1945., Trst (a)

11 vrijednosti (+ dvije varijante osnovnih maraka): tal marke sa pretiskom “1. V. 1945 / TRIESTE / TRST”

Upotrijebljene u poštama bivše provincije Trst za vrijeme Jug. okupacije te u zoni A do 15. srpnja a u zoni B sporadično i do početka 1946. godine, u dijelovima bivše tršćanske provincije (npr. Postojna).

lipanj 1945, Pula (b)

15 talijanskih maraka sa pretiskom “ISTRA” i oznakom nove vrijednosti

U upotrebi (vrlo rijetko!) u poštama grada Pule do 22. rujna 1945.

30. lipnja 1945, “Riječko izdanje” (c)

4 maraka pulskog izdanja sa pretiskom novih vrijednosti

Izdane u Rijeci, no u upotrebi na cijelom području zone B sve do utroška (čak i u 1946. godini)

26. srpnja 1945., drugo “Riječko” izdanje (d)

7 talijanskih maraka pretiskanih “FIUME / RIJEKA”

Izdane u Rijeci za područje zone B, u upotrebi do utroška (u praksi do 1946)

Tablica 1. Provizorna izdanja za pojedine provincije ili cijelu zonu B

(a)

(c)

(e)

(g)(h)

(d)

(f)

(b)

36


Datum izdanja Vrijednosti Upotreba15. kolovoz do 24. prosinca 1945, prvo (ljubljansko) izdanje (e)

10 vrijednosti : 0.25l, 0.50l, 1l, 1.50l, 2l, 4l, 5l, 10l, 20l i 30 lire

U upotrebi u zoni B, u praksi se viđaju do sredine 1946. godine.

11. veljače do lipnja 1946, drugo (zagrebačko izdanje) (f )

iste vrijednosti i motivi prethodnog izdanja u promijenjenim bojama, zupčanju i papiru.

Poznate dvije naklade.

U upotrebi do utroška (u praksi do početka 1947. godine)

15. studeni 1946, pomoćno (g)

2 marke zagrebačkog izdanja pretiskane sa vrijednostima 1 i 2 lire (najtračenije prema tarifi)

U upotrebi do utroška, u praksi do početka 1947. godine.

30. studeni 1946, treće (beogradsko) izdanje (h)

4 vrijednosti izdane kako bi zadovoljili potrebe nove tarife: 1L, 2L, 3L i 6L

U upotrebi do utroška, u praksi do početka 1947. godine

8. veljače 1947. VUJA izdanje

redovne marke Jugoslavije sa pretiskom VOJNA UPRAVA JUGOSLAVENSKE ARMIJE, 10 vrednota

U upotrebi do ukidanja zone B a na poštama zone B Slobodnog Teritorija Trsta sve do 1949. godine

Tablica 2. Definitivna izdanja za zonu B

Pored redovnih izdanja za zonu B izdano je i 6 izdanja porto maraka sa ukupno 24 vrijed-nosti i mnoštvom tipova pretisaka koji su bili uzrokovani nedostatkom istovjetnog materijala za pretiskivanje u riječkim tiskarama.. Neke od ovih maraka prikazane su na slijedećoj slici:

Slika 3. PORTO marke zone B

Datum izdanja

Vrijednosti Osobine

31. prosinca 1945.

Marke prvog redovnog izdanja (ljubljanski tisak) sa pretiskom PORTO i nove vrijednosti: 1,4,8,10 i 20 lira

6 osnovnih vrijednosti, 2 glavna tipa (ukupno 12 varijacija)

22. veljače 1946.

Dopunsko izdanje. Marke prvog redovnog izdanja od 20 i 30 lira sa pretiskom PORTO i novim vrijednostima, 0.50 i 2 lire

2 vrijednosti, 6 osnovnih tipova sa ukupno 12 varijacija. Specijalisti razlikuju 11 detaljnih tipova pretisaka sa ukupno 19 varijacija.

18. ožujka

Marke drugog redovnog izdanja (zagrebački tisak) sa pretiskom PORTO i novim vrijednostima, 1,2 I 4 lira

8 tipova pretisaka

25. travnja 1946.

Marke drugog redovnog izdanja (zagrebački tisak) sa pretiskom PORTO i novim vrijednostima, 1,10,20 i 30 lira

2 tipa pretiska. Neke obrade ovo izdanje obrađuju zajedno sa onim od 18 ožujka, promatrajući ih kao dvije naklade.

Kako se pretisci razlikuju, nije neispravno smatrati ih dvama različitim izdanjima.

Preklapanje je u marci od 1 Kune koja u izdanju 18. ožujka ima 8 različitih tipova pretisaka, a u ovom izdanju ima ih dva.

7. rujna 1946.

Marke drugog redovnog izdanja (zagrebački tisak) od 0.25 i 20 lira sa pretiskom PORTO i novom vrijednosti: 1,2,4,10,20 i 30 lira

6 maraka, 7 glavnih tipova sa 21 varijacijom. Specijalisti razlikuju dodatni podtip sa ukupno 24 varijacija!

8. veljače 1947.

Marke FNRJ sa pretiskom i novom vrijednošću.

5 vrijednosti, nema tipova pretisaka ali postoje mnoge tipične greške

Mnoštvo različitih tipova pretisaka i greša-ka čine ove marke interesantnim i zahtjevnim područjem sakupljanja, pri čemu neki od rijet-kih tipova ne prelaze nakladu od 1000 ili 2000 primjeraka! Poznati tip II tzv. “tanke brojke” koji postoji na markama III porto izdanja pri-kazan je na slici 4.

Slika 4. Dva tipa porto marke od 10 lire u paru

37


Osim redovnih i porto maraka treba spo-menuti i dvije pripremljene prigodne marke sa slikom katedrale Sv. Justina u Trstu koje su trebale izaći povodom očekivanog priključe-nja Trsta jugoslavenskoj zoni. Kako do toga nije došlo, ostale su marke djelomično prim-premljene, nezupčane. Većina naklade je uni-štena, a preostalo je 5000 nizova koje smatra-mo esejima. Slika 5 prikazuje ove dvije marke.

Slika 5. Primpremljene marke koje nikad nisu puštene u promet

Osim maraka, poštansku produkciju čini i jedna cjelina, dopisnica od 3 lire izdana 1946. godine koja je poznata u nekoliko naklada od-nosno nijansi boja, vidi sliku 6.

Slika 6. Cjelina zone B

Kako je poštanska djelatnost bila vrlo čista i skromna, tako je i filatelistička produkcija za vrijeme zone B bila prilično rijetka. Za svo vrijeme postojanja zone B poznat je jedan pri-godni žig, točnije se radi o novom tipu jednoje-zičnog žiga koji je izdan uz prvi dan puštanja u promet prvih četiriju redovnih maraka za zonu B. Taj prvi dan upriličen je uz otvaranje jedne prirodne ljepote i fenomena koji se nalazio u zoni B - Postojnske jame. Žig je tom prigodom otiskivan u crvenoj boji, što je tada bila praksa kod korištenja redovnog žiga kao prigodnog.

Slika 7. jedini poznati prigodni žig Istre i slovenskog primorja - prigodni žig povodom otvaranja Postojnske jame ujedno je i žig pr-vog dana za 4 marke prvog redovnog izdanja

(ljubljanski tisak)

38


Pošte i žigoviNa području Istre i slovenskog primorja

djelovalo je preko 120 redovnih i jedna putu-juća pošta. Žigovi zone B predstavljaju ništa manje intersantno područje sakupljanja. Upra-vo žigovi i njihove promjene odražavaju znat-ne demografske, administrativne i političke promjene koje su u Istri uslijedile nakon rata.

Žigovi poštanskih ureda naslijeđeni od pret-hodne poštanske administracije bili su redom dvokružni žigovi promjera 28, 30 ili 33 mm sa talijanskim imenom pošte, po pravilu svaki žig je u donjem dijelu nosio naziv provincije (POLA; FIUME, TRIESTE, GORIZIA) kojoj je pošta pripadala.

Ovi žigovi nastavili su se koristiti po preu-zimanju Istre od strane Jugoslavenske vojske i bili u upotrebi još neko vrijeme. Slijedeći ko-rak u promjeni žigova sa talijanskih na dvoje-

zične pa zatim jednojezične bilo je privremeno isklesanje pojedinih dijelova žiga, i to u prvom redu kod pošta čija središta su pripala zoni A pod savezničkom upravom, dakle Pula i Trst. Osim ovog isklesavanja koje je bilo regulirano od strane Direkcije pošta, u pojedinim slučaje-vima nalazi se isklesavanja talijanskih naziva mjesta itd.

U kolovozu 1945. godine počelo je uvo-đenje novih žigova od kojih su neki bili dvo-jezični a drugi jednojezični, svi jednokružni promjera 30 mm. Slika 8 pokazuje tipove ži-gova:

I - talijanski žigoviII - talijanski žigovi sa isklesanim dijelovi-

ma (naziv bivše provincije)III - novi dvojezični žigoviIV - novi jednojezični žigovi

I

II

III

IV

Slika 8: tipovi žigova u zoni B

39


Iako nema točnih podataka o tome kad je koja od pošta modificirala žig, generalno su stari talijanski žigovi isklesani u drugoj polo-vici 1945. godine. Krajem 1945 te početkom 1946. uvode se novi žigovi, dvojezični ili jed-nojezični (tipovi III i IV).

Vojne cenzureNa području zone B kroz cijelo vrijeme po-

stojanja zone djelovale su vojne cenzure pri čemu treba razlikovati dva perioda:

I - tzv. partizanske cenzure, koje su djelo-vale do ljeta 1945. godine. Cenzurni žigovi su netipizirani.

II -vojna cenzura nakon ljeta 1945. djelova-la je centralizirano u nekoliko sabirmih pošta zone B. Žigovi su tipizirani, postoji pravokut-ni žig u slovenskom dijelu zone te okrugli žig “VOJNA CENZURA”(vidi sliku 9, 10 i 11) uz koji je uvijek išao i okrugli žig sa brojem cenzora.

Slika 9. Žig vojne cenzure zone BNa slici 11 vidimo pismo putovalo iz Rije-

ke u Italiju frankirano markama drugog izda-nja za Istru, te novim dvojezičnim R-naljepni-cama, sa riječkom cenzurom. Žig pošte Rijeka 1 je novi dvojezični no u datumskom dijelu još uvijek vidimo naslijeđeni dio starog žiga te dvama pravokutnicima prekrivenu oznaku “fašističke godine” (od ranih 30-tih godina na talijanskim žigovima se, uz arapskim brojka-ma označenog datuma nalazi i rimskim broj-kama označena godina “fašističke ere” dakle od stupanja fašista na vlast 1922. godine).Očit

je bio nedostatak materijala za nove žigove zbog čega su se preuzimali dijelovi starih. Sli-čan nedostatak materijala za tisak vidimo kod porto maraka, koji je uzrokovao pojavu mno-gobrojnih tipova pretiska.

Slika 10.

Poštanska povijestPoštanska povijest (engl. postal history, tal.

storia postale) je disciplina filatelije koja saku-plja i proučava sakupljačke objekte (marke, ži-gove, cjeline) kroz njihovu poštansku upotrebu kao osnovnu funkciju. Na taj način poštanska povijest nas vraća korijenima filatelije ali joj i daje novu dimenziju. Za proučavanje poštanske povijesti nekog perioda i područja potrebno je poznavanje prethodno opisanih “elemenata” - poštanske organizacije, poštanskih ureda i ži-gova, tarifa te maraka i kad su bile u upotrebi.

Iako marke kao i žigovi zone B predstav-ljaju područje interesantno područje za saku-pljače, tek će poštanska povijest pokazati svu šarolikost.

40


U prvim mjesecima cjelovite jugoslaven-ske uprave nad Istrom kao i nakon podjele na dvije zone, poštanske pošiljke su većinom bile bez maraka te je poštarina bila naplaći-vana u gotovu. U prvom redu razlog je što je jugoslavenska uprava stavila van upotrebe marke fašističke italije a drugih nije bilo. To je pravilo u prvih 2 mjeseca preuzela i upra-va zone A. Objekti iz tog vremena nose ra-zne oznake o naplati poštarine - bilo pisane rukom bilo upotrebom ovalnog poštanskog žiga “R. P. PAGATO” (Regie Poste Pagato - Kraljeva Pošta Plaćeno) i njegovim inačica-ma kod kojih su slova “R” odnosno “R. P.” bila isklesana. Primjer takvih pisama prika-zan je na slici 11.

Slika 11. Naplata poštarine u gotovu (L 2. p. ispisano rukom) i žig “R. P. PAGATO” na

preporučenom pismu iz Trsta za vrijeme jugo-slavenske okupacije, 5. lipnja 1945.

Za provizorna izdanja Trst i pulsko izda-nje za Istru dugo se godina tvrdilo da nisu bili u upotrebi. Ta je tvrdnja netočna a pota-knuta je činjenicom da se ove marke vide na filatelistički inspiriranim pismima. Posebno mnogo takvih filatelističkih pisama ima kod izdanja Istra kod kojeg su poznate nekoliko filatelističkih korespodencija. Slika 12. po-kazuje jedno takvo pismo iz korespodencije Enzo. Ova pisma imaju nesumnjivu filateli-stičku vrijednost, no zanemarivu poštansko povijesnu vrijednost budući da ne dokazuju da su marke doista bile korištene u prometu. Pismo napravljeno iz ovakve filatelističke pobude ne pripada poštanskoj povijesti jer

nije izvorno i autentično putovalo poštan-skom službom.

Slika 12. Filatelističko pismo s markama ISTRA

Mali broj poštanski upotrijebljenog materi-jala dokazuje da su marke doista bile u upotre-bi no vrlo kratko vrijeme pa se stoga očuvalo vrlo malo pisama i drugih putovalih objekata. Na slici 13. vidimo rijedak primjerak poštan-ski putovalog objekta sa dvije marke “Frattelli Bandiera” 0.25c sa pretiskom ISTRA, na ra-zglednici poslanoj 18.6.1945. dakle još za vri-jeme civilne jugoslavenske uprave u Puli, koja je ukinuta negdje 25. lipnja.

Slika 13.Slična je situacija bila sa izdanjem TRST

TRIESTE. Nema sumnje da je izdanje pota-knuto i političkim i propagandnim motivima, no i stvarnom potrebom za markama za fran-kiranje.

Slika 14. prikazuje marke izdanja Trst na dopisnici.

41


Slika 14.

Za razliku od pulskog i tršćanskog izdanja koja su u upotrebi bila kratko vrijeme, prvo samo na području grada Pule a drugo na po-dručju bivše provincije Trst, riječka provizorna izdanja upotrijebljavana su na području cijele zone B, bez obzira na prethodnu podjelu na pro-vincije. Ove marke također se rijetko vide na putovalim objektima, vidi sl. 15. - razglednica poslana iz Rijeke 25. kolovoza (na dan otvara-nja nove Direkcije pošta!) sa talijanskim tipom žiga “FIUME - ORDINARIE / PARTENZE” te dva ljubičasta žiga riječke vojne cenzure.

Slika 15.Riječko je izdanje nema sumnje bilo nedo-

voljno da zadovolji potrebe za frankiranjem cijele zone B koja je obuhvaćala oko 500 000 stanovnika, te su se u kolovozu pojavile nove marke redovnog izdanja za zonu B. Ove marke viđamo na pismima sve do početka 1946. go-dine kad su utrošene u prometu, a to razdoblje uporabe ovgo niza karakteriziraju promjene na žigovima opisane u prethodnom poglavlju.

Međutim, prvo izdanje što zbog nedovolj-nih količina što zbog loše distribucije do uda-ljenih pošta, vrlo brzo nije udovoljavalo po-trebama poštanskog prometa. Stoga i u ovom periodu nalazimo objekte sa poštarinom na-plaćenom u gotovini.

Slika 16 pokazuje jedno preporučeno pi-smo poslano iz Idrije 30.11. 1945 kod kojeg je poštarina naplaćena u gotovu o čemu svje-doči zapis poštara rukom “L 12”, u nedostatku R-naljepnica poštar je crvenom kredom napi-sao “R št. 901” a žig je talijanski neisklesan “IDRIA (ARR: E PART:) / GORIZIA”.

Slika 16.

Nedostatak maraka frankiranje problem je i u 1946. godini. Slika 17. pokazuje razglednicu poslanu iz Cresa 15.4.46 sa naplatom pošta-rine u gotovini bez oznake.Žig je plave boje, talijanski ”CHERSO” sa isklesanim nazivom provincije ”POLA” u donjem dijelu žiga.

Slika 17.

42


Na slici 18. vidimo marke drugog (zagre-bačkog) izdanja sa novim tipom žiga - jedno-jezični žig “PAZIN” i ovdje plave boje. Žigo-ve plave boje zabilježili smo kod pošte Pazin, Cres i Koper.

Slika 18.

Pored frankatura i žigova, interesantno je promatrati način prenošenja pošte. Na slici 19 vidimo glavne prometne pravce sa ucrtanim željezničkim prugama koje su izgrađene još za vrijeme Austrije. Za prijenos pošte koristila se željeznica po magistralnim pravcima, te auto-bus, brod i poštansko vozilo. Prijenos ponekad nije bio optimalan. Primjerice, pošta za Oprtalj je putovala vlakom preko Kanfanara do Rovi-nja. zatim brodom do Kopra pa automobilskim

prijevozom do Buja te konačno dostavom do Oprtlja ‘ prilično zaobilazan put! O tome svje-doči i ova povratnica putovala uz pošiljku posla-nu iz Trsta za Oprtalj, sa tranzitnim žigom Buje. Cijeli put od Trsta do Oprtlja trajao je 8 dana!

Slika 19.Karta glavnih poštanskih puteva (izvor: Državni Arhiv Pazin)

Slika 20.

43


Hrvatska pošta (HP) Mostar i ove godine izda-la je dvije prigodne poštanske marke „Božić i Nova godina“ u arku od 8 maraka, žig i omot-nicu prvoga dana (FDC). Autorica likovnog rješenja je akademska slikarica Magdalena Džinić Hrkać. Marke nominalne vrijednosti 0,90 KM tiskane su u tiskari Zrinski u Čakov-cu i u poštanskom prometu koriste se od 1. prosinca 2014. godine.Na blagdan Božića 25. prosinca kršćani širom svijeta slave rođenje maloga Boga - Isusa ko-jega je u betlehemskoj štalici rodila Djevica Marija uz pomoć zaručnika Josipa. Novoro-đenče u jaslama prvi su došli vidjeti pastiri ko-jima radosnu vijest navijestiše anđeli. Zatim su se, prateći zvijezdu repaticu, Isusu poklo-nila tri kralja s istoka koji su mu darovali tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i smir-

nu kao čovjeku. Bog je postao čovjekom jer je On sama ljubav, postao je čovjekom kako bi čovjeka uzdigao u savršeno zajedništvo s Bo-gom. Priprema za Božić počinje Došašćem. Kršćani se duhovno pripremaju za blagdan, služe se zornice, rane jutarnje svete mise, koje simboliziraju budnost u vrijeme priprave za Božić. Vjernici nastoje bdjeti nad svojim, ali i nad tuđim životima kako ne bi izgubili vječni život. Od davnina dan Isusova rođenja kršćani su smatrali i početkom Nove godine koja se če-sto nazivala Mladi Božić ili Mali Božić. Tek 1691. godine Crkva je prihvatila 1. siječanj kao početak nove godine i sam blagdan Nove godine. Doček nove godine slavi se širom svi-jeta u društvu obitelji i prijatelja ili na grad-skim trgovima uz pjesmu, ples i vatromet.

PrIGODNE POšTANSKE MArKE HP MOSTAr U POVODU BOžIćA

I NOVE GODINE

www.post.ba

Uronite u raznoliki i maštoviti svijet poštanskih maraka Hrvatske pošte Mostar Poštanske marke putnici su koji širom svijeta prenose ljepotu, izvor su znanja i svjedok povijesti.

Hrvatska pošta d.o.o. Mostar Tvrtka Miloša b.b., 88000 Mostar, Bosna i Hercegovinawww.post.ba, [email protected]: 00387 36 445 094

Filatelija HP Mostar

2014.Povodom blagdana Božića Hrvatska pošta izdala je prigodnu poštansku marku

„Božić“ s motivom adventskog vijenca – jednog od tradicijskih simbola došašća.

Ukrasite svoje blagdanske čestitke novom božićnom markom koju možete kupiti pojedinačno ili u praktičnim karnetima od 10 maraka.

Hrvatska pošta želi vam sretan i blagoslovljen Božić!

www.posta.hr

Documents

Sretan Božić i nova 2015. - hsf.hr · 1 4/2014 HRVATSKA FILATELIJA “Hrvatska filatelija” izlazi četiri puta godišnje. Besplatna je za članove Hrvatskog filatelističkog saveza