Socijalni rad s grupom

1. DEFINICIJA GRUPE? GRUPA je skupina vie osoba iji odnosi imaju sljedea obiljeja:(B.Petz, 1992)1) meu lanovima postoji interakcija2) sustav meusobnih odnosa i poloaja3) norme i standardi odreuju ponaanje4) sami sebe smatraju pripadnicima grupe 5) doivljavaju grupu kao cjelinu6) tee da ih socijalna okolina doivljava kao grupu

2. DEFINICIJA GRUPNOG RADA? pitanje - ispitGrupni rad je pomaui proces koji se odnosi na aktivnosti koje se odvijaju u malim grupama, temelji se na teoretskim znanjima o grupnoj dinamici i strukturi malih grupa sa naglaskom na humanistike vrijednosti, te se uz pomo specifinih vjetina i tehnika tei osnaivanju lanova grupe

3. PSIHOANALIZA KAO PSIHOTERAPIJA? (ukratko objasniti )Psihoanaliza kao terapijska metoda prvenstveno se koristi u lijeenju neuroza, ali i ostalih psihikih poremeaja. Proces psihoanalize je dugotrajan i zahtjevan proces (traje od 3 do 5 godina), koji pretpostavlja znaajno emocionalno sudjelovanje pacijenta i terapeuta. Pacijent koji lei oputen na kauu dobije od analitiara uputu da jednostavno i slobodno iznosi sve to mu padne na pamet. Jedan od kljunih initelja psihoanalitike teorije jeste prijenos (transfer) (npr. pacijent osjeaje koje je imao prema svojim pr. roditeljima prenosi na psihoanalitiara (esto prenosi osjeaje ljubavi ali i mrnje). Tijekom psihoanalize javlja se i protuprijenos (kontratransfer) to je transfer analitiara prema pacijentu. Otpor - pacijent eli da se smanji njegov osjeaj patnje, ali se ne eli mijenjati. On smatra da se trebaju mijenjati njegovi blinji. Otpor se moe savladati samo uz pomo transfera i njegove interpretacije.

4. PRETPOSTAVKE ZA PROVOENJE BIHEVIORALNOG POSTUPKA? (ukratko)Osnovna postavka bihevioralne terapije je - da su sva nepoeljna ponaanja nauena te da se mogu izmijeniti novim uenjem. Ani i Ili- Supek (1984.) navode sljedee pretpostavke za provoenje bihevioralnog postupka:1) Sam poremeaj, tj. odstupajui ponaanje, treba biti dobro uoljiv i izdvojiv iz cjelokupnog ponaanja da bi se mogao opaati, biljeiti i mjeriti;2) Vano je da se ponaanje moe lako dovesti u odnos s okolnostima koje mu prethode i koje nakon njega slijede; 3) Klijent treba bit motiviran da mijenja svoje ponaanje;4) Vano je da klijent surauje na nain kako je predvieno postupkom. Takoer je bitna dosljednost i ustrajnost okoline u provoenju dogovorenih postupaka; 5) Terapeut treba posjedovati potrebna znanja i vjetine potrebne za modifikaciju ponaanja.

5. TEMELJNA NAELA KOGNITIVNE TERAPIJE? (nabrojati) pitanje - ispitTemeljna naela kognitivne terapije:1. Kognitivna terapija temelji se na kognitivnom modelu emocionalnih poremeaja;2. Kognitivna terapija je kratka i vremenski ograniena, traje najmanje od 6 mjeseci;3. Kognitivna terapija temelji se na uspostavljanju topline, povjerenja i prihvaanja;4. Kognitivna terapija se koristi timskim pristupom da bi se rijeio problem pojedinca. Klijent daje informaciju, a terapeut strukturu i tehniku rjeavanja problema;5. Kognitivna terapija koristi se prvenstveno tzv. Sokratovom metodom. Koriste se pitanja koja vode, a izbjegavaju bilo kakve sugestije o objanjenja.;6. Kognitivna terapija je strukturirana i usmjerena7. Kognitivna terapija je usmjerena na problem8. Kognitivna terapija se temelji na obrazovnom modelu9. Teorije i tehnike kognitivne terapije zasnivaju se na indukciji10. Domae zadae bitno su obiljeje kognitivne terapije. Vano je da se klijenti koriste novim ponaanjima i isprobavaju ih u svakodnevnim situacijama.

6. GESTALTSKA TERAPIJA?Gestaltska terapija spada u humanistike pristupe iji je cilj rast i razvoj pojedinca. Za grupni rad je naroito znaajan pojam svjesnosti, kontakta i eksperimenta. Cilj terapije je da ljudi ostvare kontakt sa samim sobom i drugim ljudima "ovdje i sada". Voditelj se ne usmjerava na ZATO, ve na TO I KAKO, odnosno na sve ono to sprjeava djelotvorno funkcioniranje pojedinca u sadanjosti.

7. TRANSAKCIJSKA ANALIZA?Temeljne pretpostavke su:1. ja sam ok, ti si ok, ljudi su roeni ok (stav prema ljudima)2. svi trebaju sudjelovati u procesu rjeavanja problema u svom ivotu3. sve se drutvene i emocionalne potekoe mogu rijeiti ako im se pristupi na pravilan nain4. za grupni rad je vano zbog naglaavanja vlastite odgovornosti, a moe se koristiti pri procjenjivanju transakcija meu lanovima i izmeu lanova i voditelja, a i u razotkrivanju samoporuke.Polazna pretpostavka transakcijske analize je da smo mi odgovorni za ono to inimo, kako mislimo i kako se osjeamo. Transakcijska analiza je vana i zbog naglaavanja vlastite odgovornosti pojedinca za izbore u ivotu te zbog prihvaanja koncepta osnaivanja kao temeljnog cilja terapije.

8. PREDNOSTI GRUPNOG PRISTUPA NASPRAM INDIVIDUALNOM?PREDNOSTI:1. omoguava lanovima spoznaju da nisu jedini koji imaju odreeni problem2. omoguava lanovima da prue podrku razumjevanje, ideje i povratnu informaciju jedni drugima3. olakava uenje kroz imitaciju i razmjenu znanja i iskustava4. grupno odluivanje dopunjavaju se i povezuju znanja i sposobnosti veeg broja lanova5. poveana je motivacija pojedinca za rjeavanje problema6. nezamjenjiv je kada je sredinji problem odnos s drugim ljudima, grupa je ogledalo svakog lana, ui se o sebi kroz interakciju s drugima7. posebno pogodan za socijalno povuene pojedinca jer im omoguava da se okuaju u provjeravanju stvarnosti 8. vea vremenska ekonominost koja proizlazi iz istovremenog rada s veim brojem klijenata

9. KLASIFIKACIJA TRETMANSKIH GRUPA PREMA MICHAELU PRESTON- SHOOTU? (samo nabrojati grupe )1. Socijalne grupe 2. Obrazovne grupe 3. Diskusijske grupe 4. Samousmjeravajue grupe 5. Grupna psihoterapija 6. Grupno savjetovanje 7. Grupe za socijalni tretman 8. Grupe za samopomo 9. Grupe za socijalnu akciju

10. KLASIFIKACIJA TRETMANSKIH GRUPA PREMA HARVEYU BERTCHERU?1. Grupe za osobnu promjenu 2. Grupe za ostvarivanje zadataka 3. Grupe za podrku 4. Obrazovne grupe 5. Institucionalne grupe

11. KLASIFIKACIJA TRETMANSKIH GRUPA PREMA KENU HEAPU? (samo nabrojati grupe )1. Grupe koje smanjuju osamljenost 2. Grupe za socijalno uenje i razvoj 3. Grupe za rjeavanje osobnih i obiteljskih problema 4. Grupe za rjeavanje problema iz ireg okruenja pojedinca 5. Grupe za proirenje samouvida 6. Grupe koje pripremaju lanove za nadolazee krize ili ivotne promjene

7. STRUNO VOENJE GRUPE: SVRHA OSNIVANJA I TIPOVI TRETMANSKIH GRUPA? (samo nabrojati)Struno voene tretmanske grupe moemo razlikovati s obzirom na primarnu svrhu koja se u njima eli postii. Sredinju ulogu ima struni voditelj, rukovodei se naelima osnaivanja klijenata. Svrha osnivanja je u biti razlog zbog kojeg je grupa zapoela s radom. esto to moemo uvidjeti i iz samog naziva grupe. Najee se osnivaju radi 5 razliitih svrha:SVRHATIP GRUPE1. obrazovanje-obrazovne grupe2. rast i razvoj-grupe za osobni rast i razvoj3. promjena nefunkcionalnog ponaanja-grupe za osobnu promjenu u uem smislu4. socijalizacija i razvoj socijalnih vjetina-socijalizacijske grupe5. psihosocijalna podrka-grupe za podrku

8. OBRAZOVNE GRUPE? (ukratko)Osnovna svrha obrazovnih grupa - je da olakaju lanovima uenje o svojem okruenju i o iroj zajednici (uenje socijalnih vjetina). One omoguavaju lanovima stjecanje novih vjetina. U tim grupama vaniji je sadraj koji se ui, nego emocionalne potrebe lanova i njihovo samootkrivanje. Koriste se u mnogim sredinama npr. u ustanovama socijalne skrbi za djecu i mlade, kolama, vrtiima, bolnicama.. Opi cilj ovih grupa jest poveanje informiranosti i/ili odreenih vjetina lanova.

9. GRUPE ZA OSOBNI RAZVOJ I RAST?Orijentacija na osobni rast i razvoj u grupnom radu - podrazumijeva mogunost lanova da proire spoznaje o samima sebi, mijenjaju svoje stavove i uvjerenja, unaprjeuju nain iskazivanja osjeaja, mijenjaju ponaanje prema sebi i drugima. Rad u ovim grupama temelji se na atmosferi podrke i razumijevanja u kojoj pojedini lanovi doivljavaju samouvide, rastu kao ljudska bia, eksperimentiraju s novim ponaanjima.

10. GRUPA ZA OSOBNU PROMJENU U UEM SMISLU?U sreditu grupa za osobnu promjenu i razvoj - je promjena nefunkcionalnih ponaanja lanova, koja se u irem okruenju nazivaju asocijalnim, devijantnim ili nepoeljnim. U ovim grupama lanovi su zajedno kako bi rijeili svoj neki problem. Sam rad grupe vodi se tako da se lanovi potiu da otvoreno govore o svojim potekoama, da otkrivaju svoje osjeaje, da si uzajamno pomau pri pronalaenju najboljih rjeenja problema. Voditelj se tijekom rada esto usmjerava na pojedinog lana grupe i njegove potrebe da bi se postigli individualni ciljevi. Primjeri: grupa agresivne djece...

11. SOCIJALIZACIJSKE GRUPE?Socijalizacijske grupe - pomau lanovima u stjecanju socijalnih vjetina i obrazaca socijalnog ponaanja koje e olakati uspostavljanje uspjenih odnosa u zajednici u kojoj ive. Primjeri: grupa samohranih roditelja koja ukljuuje izlaske, izlete i ostale socijalne aktivnosti... Toseland i Rivas navode 3 osnovna oblika socijalizacijskih grupa: 1. grupe za uenje socijalnih vjetina; 2. grupe za sudjelovanje u upravljanju institucijama 3. grupe za slobodno vrijeme i rekreaciju.

12. GRUPE ZA PODRKU?Osnovna svrha grupa za podrku je razvijanje naina uspjenog suoavanja sa stresom u kriznim razdobljima ivota. U grupama za podrku nalaze se pojedinci koju su iskusili sline ivotne potekoe. U njima pojedinci dijele iskustva s kojima bi se inae drugi suoavali sami. lanovi su ujedno i pomagai i oni kojima je potrebna pomo. Primjeri: grupa samaca koji su upravo otili u mirovinu, grupa za podrku enama u prognanstvu.

13. SAMOUSMJERAVAJUE GRUPE?U samousmjeravajuim grupama u razdoblju planiranja i strukturiranja rada sredinju ulogu imaju lanovi, iako postoji struno vodstvo. Planiranje grupa je otvoreno, ne postoji ugovor, a voditelj je samo promatra. Voditelji prihvaaju osnaivanje lanova kao valjan cilj.

14. GRUPE ZA SAMOPOMO I UZAJAMNU PODRKU?Samozatitne grupe su neformalne male grupe obinih ljudi, koji se suoavaju s nekim teim ivotnim problemima. Cilj je ovih grupa pruiti svojim lanovima priliku da razmjenjuju svoja osobna iskustva i da pruaju jedni drugima emocionalnu podrku, savjete i nadu. Temeljna ideja ovih grupa je osnaivanje. U njima voditelji nisu strunjaci (npr. Grupa za samopomo enama kojima je amputirana dojka).

15. FAZE RAZVOJA GRUPNOG RADA? (nabrojati ih i ukratko o njima )

Faze razvoja grupnog rada su: planiranje, poetna faza, sredinja faza i zavrna faza. FAZA PLANIRANJA: oznaava poetno nastojanje voditelja da osnuje grupu. Voditelj se usmjerava na mogue lanove, odabire tip grupnog pristupa i okruenje. Procjenjuje potrebu i motivaciju lanova. Procjenjuje svrhu i strukturu grupe koja e olakati postizanje ciljeva. Procjenjuje kako e ira okolina reagirati na osnivanje grupe. Ostvaruje prvi kontakt sa moguim lanovima i znaajnim pojedincima, slubama, institucijama u okruenju u kojem e djelovati grupa. POETNA FAZA: Grupa zapoinje s radom, poinju se javljati grupni osjeaji. lanovi pokazuju spremnost za ukljuivanje u rad, ali i potrebu zadravanja izvjesnog odmaka i svoje samostalnosti. lanovi procjenjuju mogue koristi od sudjelovanja u grupi.SREDINJA FAZA: To je razdoblje napetosti, ali i uspostavljanja djelotvornog rada grupe. Sukobi se odvijaju oko uloga i statusa svakog pojedinog lana, ukljuujui i voditelja. Istodobno se produbljuju odnosi lanova i razvija se grupna kohezija. Nakon toga se grupa bavi ostvarivanjem ciljeva.ZAVRNA FAZA: Vri se vrednovanje i procjenjivanje uinaka grupnog rada. lanovi se suoavaju sa nizom emocionalnih reakcija vezanih uz zavretak rada grupe.

16. MODEL PLANIRANJA GRUPNOG RADA - 10 KORAKA? (samo nabrojati )1. Utvrivanje potreba 2. Definiranje svrhe i opih ciljeva grupe 3. Utvrivanje organizacijskog okruenja 4. Odabir grupnog pristupa i naina rada 5. Identificiranje potencijalnih lanova grupe 6. Stupanje u kontakt i poetno okupljanje lanova 7. Sastavljanje grupe 8. Motiviranje lanova za grupu i predugovaranje 9. Pripremanje okoline grupe 10. Utvrivanje naina evaluacije uinka grupnog rada

17. RAZLOZI PROCJENJIVANJA U TRETMANSKIM GRUPAMA? (objasni ukratko) pitanje - ispitProcjenjivanje voditelj zapoinje u razdoblju planiranja ali ga nastavlja tijekom cijelog rada grupe. Procjenjivanje u tretmanskim grupama provodi se zbog nekoliko razloga. 1. utvrivanje potreba, potekoa, slabosti, jakih strana pojedinog lana i grupe u cjelini2. planiranje i pripremanje pojedinih grupnih susreta i grupnog procesa u cjelini3. kao dio postupka evaluacije tj. praenja napretka pojedinih lanova i grupa u ostvarivanju ciljeva

18. ELEMENTI PROCJENJIVANJA U GRUPNOM RADU? (navesti tri razine ) pitanje - ispitImamo 3 razine: 1. Razina procjenjivanja pojedinog lana procjenjuje se psihiko funkcioniranje, ponaanje i socijalni odnosi, motivacija za rjeavanje problema, okolinski initelji; cilj je utvrditi doprinos lana grupi, potrebe koje lan donosi, te najbolji pristup rjeavanju problema kojeg lan ima. 2. Razina grupe kao cjeline nain komunikacije i interakcije meu lanovima, uzajamna privlanost, socijalna kontrola, kultura grupe; cilj je utvrditi osobine grupe i grupne procese koji mogu olakati ili oteati postizanje individualnih i grupnih ciljeva. 3. Okruenje organizacija pri kojoj se odvija grupa, odnosi unutar mree organizacija, karakteristike lokalne zajednice; cilj je utvrditi utjecaj iz ireg okruenja na razvoj grupe, postizanje ciljeva i grupne procese.

19. KRATKO OPIITE HALLO EFFECT? Hallo effect je pojava da poznavajui samo jednu osobinu nekog ovjeka zakljuimo openito o njemu. Na tu pojavu upozorio je 1920. poznati psiholog Thornidike i dao joj ovaj slikoviti naziv. Halo znai na engleskom jeziku aureola. Smisao je takvog naziva da na temelju jedne osobine oko osobe stavljamo pozitivnu ili negativnu aureolu koja iskrivljuje nae daljnje procjene i prosudbe o toj osobi. O hallo-efektu se najee govori kao o izvoru pogreaka u socijalnoj percepciji koja dovodi do nepravedne generalizacije. Isti fenomen javlja se i kod procjenjivanja grupe.

20. KOJI SU PRVI KORACI VODITELJA U POETNOJ FAZI GRUPNOG RADA?Prvi koraci voditelja u poetnoj fazi grupnog rada su: 1. Upoznavanje i predstavljanje lanova grupe i sebe 2. Navoenje svrhe i naina rada u grupi 3. Stvaranje atmosfere u kojoj lanovi daju povratne informacije o usklaenosti svojih potreba i ciljeva sa ciljevima grupe kako ih vidi voditelj4. Definiranje ciljeva grupnog rada5. Ugovaranje6. Poticanje i motiviranje lanova za rad u grupi7. Uspostavljanje ravnotee izmeu usmjerenosti na zadatke i usmjerenosti na socio-emocionalne potrebe lanova grupe

21. RAZINE CILJEVA U POETNOJ FAZI GRUPNOG RADA?Grupni ciljevi uspostavljaju se kroz proces istraivanja i pregovaranja u kojem voditelj i lanovi aktivno sudjeluju i iznose ciljeve koje oni ele postii. Tijekom tog procesa javljaju se 3 razine ciljeva: 1. Ciljevi usmjereni na grupu - koji pridonose boljem funkcioniranju grupe i njenom odravanju; a. Zajedniki ciljevi lanova - koji usmjeravaju rad grupe na probleme, potekoe ili zadae s kojima su suoeni svi lanovi; b. Individualni ciljevi - koji odraavaju specifine potrebe pojedinog lana grupe.

22. RAZLOZI OTPORA KOD NEDOBROVOLJNIH KLIJENATA (PREMA BEHROOZI)?Behroozi (1022.) smatra da otpor proizlazi iz triju izvora: 1. Osjeaja prisile da se promjene. Nedobrovoljni klijenti esto doivljavaju da su m nametnuti uvjeti tretmana. Mogu se osjeati ljutima i posramljenima to drugi smatraju da nisu sami kadri rijeiti svoje probleme. Mogu osjeati da sudjelovanje u grupi gube samopotovanje, slobodu i ljudsko dostojanstvo.2. Razliiti doivljaj problema i poeljne promjene. Vrlo esto nedobrovoljni klijenti poriu problem (npr. u sluaju ovisnosti) ili se ne slau sa zahtjevima ire zajednice kakvim se standardima trebaju rukovoditi u svom ponaanju npr. u sluajevima zaputanja djece.3. Sumnja da je promjena mogua. Vrlo esto sumnjaju da je struna pomo od bilo kakve koristi. Taj skepticizam temelji se na njihovu osjeaju bespomonosti, negativnim iskustvima sa slubama i institucijama socijalne ili zdravstvene skrbi, sumnjaju u voditelja kao predstavnika dravnog sustava i slino.

SOCIJALNI RAD S GRUPOM II. KOLOKVIJ

23. PROCESI U DEFINIRANJU SREDINJE FAZE GRUPNOG RADA?Voditelj treba biti usmjeren na 4 procesa;1. Strukturiranje rada u grupi2. Podupiranje lanova u postizanju individualnih ciljeva3. Kreiranje grupne strukture i procesa koji pomau ostvarivanje ciljeva4. Praenje i vrednovanje uinka intervencija

24. MODELI RAZVIJANJA OBRAZACA KOMUNICIRANJA pitanje - ispitModeli razvijanja obrazaca komunikacije su: sluanje, govorenje, opaanje, povratna informacija u grupnom radu.

25. VANOST POVRATNE INFORMACIJE TE NJEZINE KARAKTERISTIKEPOVRATNA INFORMACIJA u grupnom radu je jedan od temelja i esto pokreta promjene u lanova. Povratna informacija (feedback) jest informacija koju jedan lan (davatelj) iskazuje drugom lanu (primatelj) u vezi s nekim njegovim ponaanjem. JA poruke trebaju biti neposredno opisne. Poeljno je da budu: opisne, konkretne, konstruktivne i odmjerene, upotrebljive, pravodobne, eljene, povjerene.Povratna informacija moe biti: potvrujua I korektivna. CILJ povratne informacije = nije mijenjati drugu osobu, nego joj ''predati'' svoj doivljaj te je vjetina primanja i davanja povratnih informacija kljuna u grupnom radu.

26. KORACI U PODUPIRANJU LANOVA ZA POSTIZANJE CILJEVA***- pitanje: Koraci u podupiranju lanova za postizanje ciljeva?1) pomognite lanu da izabere cilj koji moe postii do kraja idueg tjedna,2) potiite ga u nastojanjima da ga ostvari,3) pokazujte zanimanje i posveenost njegovom cilju,4) proslavite i najmanji uspjeh u postizanju cilja,5) s vremena na vrijeme pogledajte unazad zajedno sa lanom to je sve postigao jer tako e mu rasti samopouzdanje.

27. RAZINE INTERVENCIJE U TRETMANSKIM GRUPAMATijekom grupnog rada mogu se poduzimati intervencija na tri razine:1. usmjerene prema pojedincu lanu grupe2. usmjerene prema grupi kao cjelini3. usmjerene prema okruenju u kojem se grupa nalaziKako ce voditelj biti usmjeren na pojedinu razinu, ovisi o aktualnim problemima lanova i grupe. Tako je u poetnom razdoblju vie usmjeren na razvoj grupe, dok je u sredinjoj fazi vie usmjeren na individualne potrebe s lanovima. Najee voditelj koristi izvjesnu koliinu vremena na svaku od triju razina djelovanja.

28. INTERVENCIJE USMJERENE PREMA LANOVIMA GRUPEKada je usmjeren na pojedinca voditelj se moe koristiti:1. intrapersonalnim intervencijama2. interpersonalnim intervencijama 3. intervencijama u okolini.

29. INTERVENCIJE USMJEREN PREMA GRUPI :1. INTERVENCIJE USMJERENE PREMA OKOLINI 2. INTRAPERSONALNE INTERVENCIJEOve intervencije usmjerene su na misli, osjeanje, uvjerenja, vrijednosti pojedinog lana posebno kad isti pridonose nefunkcionalnom ponaanju ili neracionalnom sustavu miljenja, a jedan je od ciljeva lana da ih izmjeni.

30. NTRAPERSONALNE INTERVENCIJE pitanje- ispit: Intrapersonalne intervencije su? Kognitivno rekonstruiranje je ?Intrapersonalne intervencije su usmjerene su na misli, osjeanje, uvjerenja, vrijednosti pojedinog lana, posebno kad isti pridonose nefunkcionalnom ponaanju ili neracionalnom sustavu miljenja, a jedan je od ciljeva lana da ih izmjeni. Taj proces ukljuuju:1. utvrivanje i razlikovanja misli i osjeaja2. prepoznavanje povezanosti izmeu specifinih misli i osjeaja3. analiziranje logike utemeljenosti miljenja i uvjerenja4. izmjena iracionalnih ili iskrivljenih misli ili uvjerenja

***Kognitivno rekonstruiranje = postupci kojima se klijentu pomae da stekne uvid u neloginosti svoga razmiljanja, te da te nelogine obrasce miljenja zamjeni sa logiki utemeljenjima.

Kognitivne samoupute = poticanje klijenata da koriste svoj unutarnji dijalog i prikrivene samopanike u suoavanju sa ivotnim potekoama i problemima. Alternative ili druga strana medalje = kognitivna tehnika koja se koristi kako bi lanovi vidjeli problem s ''druge'' strane. Temelji se na stvaranju drugaijeg misaonog ili emocionalnog pogleda na situaciju. Progresivno miina relaksacija = kombinacija kognitivnih uputa s miinim aktivnostima. Oputanje miia se moe generalizirati i na psiholoko oputanje ''iznutra''. Odnosi se na sve miine skupine kojima se svjesno upravlja, a koristi se kod smanjivanja uinaka stresa ili kad je napetost i tjeskoba klijenta prepreka za ostvarivanje individualnih ciljeva.

31. INTERPERSONALNE INTERVENCIJEInterpersonalne intervencije usmjerene su na odnose lanova sa drugim osobama - u grupi ili izvan nje. Pogodne su kada je procijenjeno da lan nema dobro razvijene socijalne vjetine a njihov je razvoj jedan od ciljeva lana.Socijalne vjetine mogu se uiti na 3 naina:1) posredno sluanjem drugih koji opisuju kako se treba ponaati u nekoj situaciji2) posredno promatranjem drugih kako se ponaaju, to u nekoj situaciji rade ili govore3) neposredno ponavljanjem i vjebanjem novog ponaanja (najee metodom pokuaja i pogreaka) dok se ne naui32. INTERVENCIJE U OKOLINIIntervencije u okolini - usmjerene su promjeni ivotnog prostora (psihosocijalnog i fizikog) lana. Koriste se kad je procjena da je nepovoljno stanje u klijentovoj okolini prepreka ostvarivanju individualnih ciljeva ili neto to moe olakati njihovo postizanje.

33. ULOGE U GRUPI RTVENO JANJE pitanje: Neprilagoeni lan u grupi je?rtveno janje je onaj lan na kojeg grupa projicira osjeaje ili stavove koje smatra neprihvatljivima. To je osoba ''kriva'' za sve loe to se dogaa u grupi. Dugorono gledano lo za grupu.

34. ULOGE U GRUPI NEPRILAGOENINeprilagoena je ona osoba koja uvijek dovodi u pitanje temeljne postavke, ne ponaa se u skladu s grupnim normama te openito potie druge lanove da razmiljaju o svom konformizmu u grupi. On moe pridonijeti radu grupe.

35. ULOGE U GRUPI DOMINANTNIDominantni je onaj koji dominira u grupi i natjee se sa drugima ili sa voditeljem.

36. ULOGE U GRUPI NEFORMALNI VODITELJNeformalni voditelj predstavlja osjeaje i stavove grupe, pomae razvoj grupnog procesa k ostvarivanju ciljeva. On zadovoljava one potrebe grupe koje formalni voditelj slabije ili nedovoljno zadovoljava. Ima znaajan utjecaj na lanove.

37. ULOGE U GRUPI SABOTER Saboter ima neki svoj ''prikriveni plan'' koji mu je znaajniji od ope prihvaenog cilja grupe. On u svemu pronalazi loe strane, izbjegava svoj dio posla u grupi.

38. ULOGE U GRUPI UTLJIVACutljivac je lan koji je nakon poetnog razdoblja rada tih i utljiv u grupi. Moe izazvati probleme i napetost u grupi.

39. ULOGE U GRUPI - ZABAVLJA I DOBAR DUH Zabavlja ima: 1. pozitivne strane: olakava grupnu napetost uz humor i smijeh2. negativne strane: pomie usmjerenost grupe sa stvarnih problema

ULOGE U GRUPI - DOBAR DUH Dobri duh uvijek nastoji razumjeti sva zbivanja grupi, pruiti podrku drugima, nesebino pomagati, olakavati napetost, ali ne i raditi na svojim problemima

40. RAZLOZI NASTAJANJA PODGRUPAPodgrupe mogu nastati iz vie razloga ali u svakom sluaju odravaju zbivanja u grupi kao cjelini. Razlozi nastajanja:1) neslaganje dijela lanova sa zadaom ili nainom rada grupe2) odraz nezadovoljstva i prikrivenog neprijateljstva prema voditelju3) odraavanje potrebe lanova za podrkom i prihvaanjem

41. ASPEKTI GRUPNE DINAMIKE TIINA Tiha grupa veliki je izazov voditelju. Suoen sa tihom i pasivnom grupom voditelj se moe osjeati bespomonim ,neuspjenim i bez kontrole". Tiina nije uvijek ugroavajua ili pokazatelj otpora, nezainteresiranosti i agresije. Ona moe odraavati pozitivan razvoj. Ponekad tiina otkriva nesigurnost u nekim pitanjima znaajnim za daljnji rad grupe, ponekad pokazuje beznadnost ili frustraciju, anksioznost ili depresiju. Najvea je opasnost da u takvim situacijama smanjuje svoju nelagodu tako da pone priati previe.

42. ASPEKTI GRUPNE DINAMIKE : SUKOB Sukob moemo oznaiti oblik suprotstavljanja dviju ili vie strana zasnovan na nesuglasju ciljeva, elja ili vrijednosti. Najee se odvajaju oko neusklaenih potreba, ciljeva i vrijednosti lanova grupe. esto se zbivaju oko poloaja i moi u grupi te oko pozornosti voditelja.Vrste sukoba: s obzirom na sadraj, s obzirom na sudionike i prema posljedicama.

s obzirom na sadraj moemo razlikovati sukobe zbog:1. kontrole nad sredstvima kojima se zadovoljavaju razliite potrebe (mo, imovina, prostor)2. prihvaanja ili odbijanja aktivnosti ili naina rada u grupi3. osnovnih pravila i normi kojima se ureuje ponaanje u grupi4. poloaja i moi pojedinca u grupi

s obzirom na sudionike moemo razlikovati:1. intraindividualne sukobi unutar svakog pojedinca2. interindividualne sukobi unutar grupe3. intergrupne meugrupne sukobe

prema posljedicama mogu se razlikovati:1. konstruktivni oni sukobi koji pridonose rjeavanju problema i odluivanju u grupi.2. destruktivni oni sukobi koji dovode do trajno negativnih posljedica za grupu i pojedinca

43. STRATEGIJA RJESAVANJA SUKOBA 1. DOGOVARANJE je najdjelotvorniji nain rjeavanja sukoba2. PREGOVARANJE pretpostavka jest postojanje minimuma zajednikog interesa izmeu strana u sukobu3. POSREDOVANJE ukljuivanje tree strane u ulozi posrednika koja mora omoguiti svakoj strani da iznese povijest sukoba, svoje osjeaje u vezi sa sukobom, zbog ega se tako osjea i to bi voljela da se sada dogodi.

44. ODLIKE VODITELJA U NAMJERNIM GRUPAMA Bitne odlike voditelja u namjerno formalnim grupama su:1. Poseban poloaj u strukturi grupe koji omoguava raspolaganje odreenim sredstvima 2. Izrazit utjecaj na lanove grupe i grupe u cjelini koji je vaan za odravanje grupe i ostvarivanje grupnih ciljeva.3. Obnaanje aktivnosti i uloge koja se vezuje uz poloaj voditelja.

45. NABROJITE FAKTORE KOJI SU VAZNI ZA DJELOTVORNO VOENJE GRUPE INTERGRATIVNI MODEL DJELOTVORNOG VODSTVA - pitanje - ispitPo modelu koji nam nude Toseland i Rivas, odabir najdjelotvornijeg naina voenja grupe ovisi o interakciji 6 skupina initelja:1) svrha grupe2) vrsta problema3) okruenje u kojem grupa djeluje4) obiljeja grupe kao cjeline5) obiljeja lanova6) obiljeja voditelja kao osobe

46. SOCIJALNE VJETINE VODITELJA GRUPE: DEFINICIJA I OBILJEJASocijalne vjetine su niz cilju usmjerenih uzajamno povezanih situacijskih odgovarajuih ponaanja u meuljudskim odnosima koja mogu biti nauena i koja su pod kontrolom pojedinca.Voditelj se njima koristi tijekom cijelog procesa interakcije s lanovima - kada se usvajaju grupni ciljevi, kada se rjeavaju nesuglasice i sukobi.

Obiljeja socijalnih vjetina: stjeu se uenjem, obuhvaaju specifina i uoljiva neverbalna i verbalna ponaanja, djelotvorni su poticaji i odgovarajue reakcije, u svojoj su biti interaktivne - zahtijevaju odgovarajuu uzajamnost i vremensku podudarnost specifinih ponaanja, pod utjecajem su okolinskih initelja kao to je npr. dob, spol, status druge osobe.47. VJETINE VANE ZA OSTVARIVANJE GRUPNOG ZADATKAVjetine znaajne za ostvarivanje grupnog zadatka: 1) Usmjeravanje - ponaanje voditelja koja usmjeravaju grupu k ostvarivanju njezinih ciljeva2) Pojanjavanje i nadopunjavanje aktivnosti voditelja koje pridonose razumijevanju onoga to se zbiva u grupi. Spreavanje nejasnoa i nesporazum3) Poticanje sudjelovanja lanova - osiguravanje da svi lanovi podjednako pridonose radu, "poticanje tihih i povuenih lanova", "obuzdavanje gorljivih" 4) Saimanje - uspjenost jasnog i kratkog saimanja

48. VJETINE VANE ZA OSTVARIVANJE GRUPEVjetine vezane za odravanje grupe1) Oslobaanje grupne napetosti - suprotstavljena gledita mogu dovesti do porasta napetosti u grupi.2) Ohrabrivanje i podupiranje - zaduivanje grupe znaajan je osjeaj lanova da se njihov doprinos u radu zamjeuje i prihvaa.

49. ZAVRNA FAZA GRUPNOG RADA OSNOVNI CILJ zavrne faze je konsolidiranje grupnog rada. Procjenjuje se u kojoj su mjeri ostvareni individualni i grupni ciljevi. To je vrijeme u kojem se voditelj suoava sa svojim osjeajima koji su vezani uz kraj njegova rada s odreenom grupom.

50. KAKVI MOGU BITI ZAVRETCI U GRUPI? pitanje - ispit Zavretak moe biti..?

Zavretci u grupi mogu biti: planirani i neplanirani.NEPLANIRANI ZAVRETAK Ponekad lanovi prestanu dolazit prije planiranog zavretka.Okolnosti koje dovode do toga su:1) vanjski initelji2) odstupanje lanova od grupe3) problem u razvoju bliskosti4) strah od emocionalne preplavljenosti5) nesposobnost da lan dijeli voditelja s drugim lanovima6) nepodudarnost ciljeva grupnog rada s individualnim

PLANIRANI ZAVRETAK Kakva e biti reakcija lanova na zavretak utjee: 1) je li grupa otvorena ili zatvorena2) je li grupa privlana za lanove3) radi li se o tretmanskoj grupi ili grupi za rjeavanje zadataka

51. ZADACE VODITELJA U ZAVRENOJ FAZI GRUPNOG RADA pitanje? 1. odravanje i generaliziranje promjene postignute kod lanova2. smanjivanje privlanosti grupe i poticanje neovisnog funkcioniranja lanova3. olakavanje osjeaja lanova vezanih uz zavretak4. planiranje budunosti 5. ugovaranje drugih oblika rada6. evoluiranje rada grupe

52. RAZLOZI KOJI MOGU DOVESTI DO NEPLANIRANOG ZAVRETKA GRUPNOG RADAYalom navodi 9 okolnosti koje mogu dovesti da lanovi prijevremeno napuste grupu:1) Vanjski initelji 2) Odstupanje lanova od grupe 3) Problemi u razvoju bliskosti 4) Strah od emocionalne preplavljenosti 5) Nesposobnost da lan dijeli voditelja sa drugim lanovima grupe6) Nepodudarnost ciljeva grupnog rada s individualnim tretmanom 7) Prerano poticanje samosuoavanja ili promjene ponaanja lana8) Tretmanski pristup nije u skladu s potrebama lana9) Nedovoljna grupna kohezija

53. EVALUACIJA GRUPNOG RADA: DEFINICIJA I VANOSTEvaluacija podrazumijeva sloeni proces prikupljanja informacija o uinku cijelog grupnog iskustva. Rije evaluacija = odreivanje vrijednosti neega. Postupak evaluacije u grupnom radu ukljuuje: 1. evaluaciju pojedinog grupnog susreta, 2. evaluaciju napretka pojedinih lanova, 3. evaluaciju napretka grupe kao cjeline, 4. evaluaciju naina rada voditelja.

54. SASTAVNI DIJELOVI PLANA EVALUACIJEPrvi korak u strukturiranom pristupu evaluaciji je izrada nacrta tj. plana. On objedinjuje odgovore na nekoliko pitanja:1) Koja je svrha evaluacije, tj. zato se mjeri?2) Koji su kriteriji uspjenosti grupnog rada, tj. to e se mjeriti?3) Koji su postupci koji e se koristiti u procjenjivanju uspjenosti, tj. kako e se to mjeriti?4) Koliko e se esto ponoviti evaluacijski postupak tijekom grupnog rada?

13

15