stavovi m.r

8/18/2019 stavovi m.r

1/35

Razlike u percepciji teškoća pri zapošljavanju i radu osoba s mentalnomretardacijom među poslodavcima u odnosu na veličinu poduzeća

U odnosu na veličinu poduzeća u kojem su zaposleni, poslodavci su podijeljeni u četiri

skupine (Tablica 66). Poslodavci prve skupine zaposleni su u poduzećima s jednim do pet

zaposlenih, drue s 6 do !", treće od !# do $", a poslodavci četvrte skupine u poduzećima s vi%e

od $# djelatnikom.

Tablica 66Broj poslodavaca po skupinama u odnosu na veličinu poduzeća u kojem su zaposleni

UKUPNO N1 N2 N N!

1"! ! !# !# !#

$e%enda&N 1 ' poslodavci zaposleni u poduzećima s jednim do " zaposlenikaN 2 ' poslodavci zaposleni u poduzećima s 6 do 2# zaposlenikaN ' poslodavci zaposleni u poduzećima s 21 do "# zaposlenikaN ! ' poslodavci zaposleni u poduzećima s vi(e od "1 zaposlenikom

Aritmetičke sredine, standardne devijacije i podaci dobiveni analizom

varijance na faktorima Skale «MR» na cijelom uzorku poslodavaca (N!"#$, u

odnosu na veličinu poduze%a u kojem su zaposleni, prikazani su u &' tablici

)z razlika aritmetički* sredina (+ablica &'$, vidljivo je da sve četiri skupine

poslodavaca percipiraju najvie teko%a pri zapoljavanju i radu osoba s

mentalnom retardacijom na -aktoru radne nekompetentnosti (MR .$, a

najmanje poteko%a percipiraju na -aktoru nesamostalnosti (MR /$ i -aktoru

socijalno0 nepri*va%anja (MR #$ 1akle u procjeni razlo0a, radi koji* ne bi

zaposlili osobu s mentalnom retardacijom, poslodavci ovo0 uzorka percipiraju

ve%im preprekama očekivanu radnu nekompetentnost ovi* osoba i teko%e u

socijalnom ponaanju, a manjim osobni osje%aj nela0ode i mo0u%u

nesamostalnost u radu ovi* osoba


2/35


3/35

pomaknuta u desno to pokazuju i rezultati deskriptivne statistike (!6

tablica$ Sto0a dobivene rezultate treba uzeti s odre4enim oprezom

-lika

is+ribucija rezul+a+a na -kali ./*0

MR_SUM

MR_SUM

F r e q u e n c y

40

30

20

10

0

Std. Dev = 14,34

Mean = 72,5

N = 154,00

-lika !

is+ribucije s+andardizirani4 rezul+a+a na -kali ./*0

Zc!re"MR_SUM#

2,50

2,00

1,50

1,00

,50

0,00

$,50

$1,00

$1,50

$2,00

$2,50

$3,00

$3,50

tandard%&%ran% re&u'tat% % (%ta%)a

*r!+ %(%tan%)a

40

30

20

10

0

Std. Dev = 1,00

Mean = 0,00

N = 154,00

Prosječan rezultat ispitanika na svim varijablama kale *+ iznosi !,$ a na pojedinoj

varijabli /,!0. Uočava se neodlučnost poslodavaca u procjeni navedenih tvrdnji kale *+ kao

razloa za nezapo%ljavanje osoba s mentalnom retardacijom. 1 tome, navedene tvrdnje

poslodavci su skloniji percipirati razlozima za nezapo%ljavanje neo suprotno.

Tablica 1=

Osnovni s+a+is+ički pokaza+elji za -kalu ./*0

N /in> /a:> -um / -

-K


4/35

- 7 s+andardna devijacija


5/35

-aktorskom analizom na Skali «MR» metodom zajednički* faktora, prema

8utman32aiserovom kriteriju, ekstra*irana su # oblimin faktora koji objanjavaju

&&9 zajedničke varijance (+ablica .5$

Tablica 2#

;načajne %lavne komponen+e

ak+or svojs+vene vrijednos+i ? zajedničke varijance kumula+ivni ?

1 1#52= !65"= !65"=2 15)# )596 "!5!# 152=9 "5=#1 6#5#!! 1516# "52)1 6"5")"

:rvi se faktor ističe po veličini svojstvene vrijednosti i predstavlja 0lavni faktor

skale ;stala tri faktora imaju značajno manje i podjednake svojstvene vrijednosti

)z .! tablice vidljivo je da pet varijabli sudjeluje u saturiranju prvo0 faktora,

koji objanjava #'9 ukupne varijance :rvi faktor ima osrednje saturacije na svi* pet

varijabli


6/35


7/35

nezapoljavanje osobe s mentalnom retardacijom ne smatra njenu mo0u%u radnu

nekompetentnost

Tablica 2

@arijable -kale ./*0 koje čine ,ak+or /*


8/35

bili sulasni raditi s osobom s mentalnom retardacijom, osjećali bi se neuodno u njezinom

dru%tvu, ne bi je prihvatili kao ravnopravno člana. toa se 'aktor moe imenovati FAKTOROM

SOCIJALNOG NEPRIHVAĆANJA. :isok rezultat na ovom 'aktoru označava percepciju poslodavca o

socijalnoj neprihvaćenosti osobe s mentalnom retardacijom kao moući razlo njeno

nezapo%ljavanja. &izak rezultat na četvrtom 'aktoru moe značiti da poslodavac ne smatra da će

osoba s mentalnom retardacijom biti socijalno neprihvaćena. Tako-er se moe odnositi i na

poslodavca za koje mouće socijalno neprihvaćanje osobe s mentalnom retardacijom od strane

ostalih kolea nije razlo njeno nezapo%ljavanja.

*oe se utvrditi da su 'aktorskom analizom ekstrahirana četiri 'aktora kale *+. :i%i

rezultat na prvom, druom i četvrtom 'aktoru, te nii na trećem 'aktoru označava veće slaanje

poslodavca s tvrdnjama o razlozima za nezapo%ljavanje osobe s mentalnom retardacijom. ;aktor

te%koća u socijalnom pona%anju (*+ #) lavni je 'aktor skale i on, uz ;aktor radne

nekompetentnosti (*+ !), opisuje razloe koji poslodavcima predstavljaju najveće prepreke u

zapo%ljavanju osoba s mentalnom retardacijom. 2stala dva 'aktora opisuju razloe koje

poslodavci percipiraju kao manje značajne te%koće pri promi%ljanju o zapo%ljavanju ove skupine

osoba.

)z ." tablice vidljivo je da razlozi koji opisuje -aktor radne

nekompetentnosti (MR .$ poslodavcima predstavljaju najve%e prepreke pri

zapoljavanju osoba s mentalnom retardacijom Banimljivo je spomenuti

rezultate istra@ivanja o procjeni radne kompetentnosti osoba s mentalnom

retardacijom provedeni* u SA13u (;lson, CioD, EovanoF, Mank, .55!$

Rezultati projekta «:oslodavci i nji*ova percepcija zaposlenika s mentalnom

retardacijom» (;lson, CioD, EovanoF, Mank, .55!$ pokazuju da poslodavci


9/35

koji su zaposlili osobe s mentalnom retardacijom smatraju da su to učinili uz

minimalnu prila0odbu radno0 mjesta, u usporedbi s dru0im zaposlenicima, te

da su ove osobe zaposlene radi svoji* radni* sposobnosti Gsporede li se,

dakle, rezultati navedeno0 istra@ivanja s ovim, name%e se zaključak da

poslodavci ovo0 uzorka svoje razlo0e o nezapoljavanju osobe s mentalnom

retardacijom temelje na predrasudama o njima

Tablica 2"

Osnovni s+a+is+ički pokaza+elji na ,ak+orima -kale ./*0


10/35

usmjereni* standardizirani* faktorski* koe>cijenata koji saturiraju -aktor

nesamostalnosti (MR /$

Tablica 26

An+erkorelacije ,ak+ora -kale ./*0

ak+or 1 2 !

/* 1 15###

/* 2 5!=2 15###

/* 75!!9 75!"" 15###

/* ! ,"1" 5!## 759 15###

$e%enda&

/* 1 ' ak+or +e(koća u socijalnom pona(anju /* 13

/* 2 ' ak+or radne nekompe+en+nos+i /* 23

/* ' ak+or nesamos+alnos+i /* 3

/* ! ' ak+or socijalno% nepri4vaćanja /* !3

Najvia pozitivna korelacija postoji izme4u -aktora teko%a u socijalnom

ponaanju (MR !$, s jedne strane, te -aktora socijalno0 nepri*va%anja (MR #$ i

-aktora radne nekompetentnosti (MR .$ s dru0e strane 1akle, poslodavci koji razlo0

nezapoljavanja osoba s mentalnom retardacijom vide u mo0u%im teko%ama

nji*ovo0 socijalno0 ponaanja, vide 0a i u pretpostavljenoj nedovoljnoj radnoj

kompetenciji te mo0u%em socijalnom nepri*va%anju od strane okoline, i suprotno

2ako je ranije navedeno, -aktor nesamostalnosti (MR /$ s ostalim faktorima Skale

«MR» ima prividno ne0ativne korelacije, a zapravo se radi o pozitivnim Najvia je

korelacija ovo0 faktora s -aktorom teko%a u socijalnom ponaanju (MR !$ i -aktorom

radne nekompetentnosti (MR .$ :oslodavci kojima razlo0 nezapoljavanja osoba s

mentalnom retardacijom predstavlja nji*ova mo0u%a radna nekompetentnost i

teko%e u socijalnom ponaanju isti*, tako4er mo0u%u nesamostalnost ovi* osoba

percipiraju razlo0om nezapoljavanja


11/35

1 Razlike u percepciji teškoća pri zapošljavanju i radu osoba smentalnom retardacijom među poslodavcima u odnosu na !"#$%&'#!)!* %+,!-./+#+)/+


12/35

Nisu dobivene statistički značajne razlike u percepciji teko%a pri

zapoljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom me4u skupinama poslodavaca,

u odnosu na obvezu kvotno0 zapoljavanja na faktorima Skale «MR»

0 Razlike u percepciji teškoća pri zapošljavanju i radu osoba smentalnom retardacijom među poslodavcima u odnosu na njiovoiskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima


13/35

N 2 7 broj ispi+anika koji nemaju iskus+va s radnicima s invalidi+e+om

Nisu dobivene statistički značajne razlike u percepciji teko%a pri

zapoljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom me4u dvijema skupinama

poslodavaca, u odnosu na nji*ovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima,

na faktorima Skale «MR» )ako statistički neznačajne, razlike u percepciji teko%a pri

zapoljavanju i radu ovi* osoba prisutne su u aritmetičkim sredinama izme4u dvije

skupine poslodavaca na 0lavnom faktoru Skale «MR», -aktoru teko%a u socijalnom

ponaanju (MR !$ :oslodavci koji imaju iskustva s osobama s invaliditetom kao

radnicima, u percepciji teko%a pri nji*ovom zapoljavanju i radu, procjenjuju manjim

razlo0om za nezapoljavanje, mo0u%e teko%e u socijalnom ponaanju, u odnosu na

one bez takvo0 iskustva (Slika /#$

-lika !

Dra,ički prikaz ari+me+ički4 sredina na ,ak+oru /* 1

za dvije skupine poslodavaca

/1_SU

2,001,00

M e a n

! M

R_

1

15,-

15,

15,4

15,2

15,0

14,-

14,

14,4

$e%enda&

1 7 ari+me+ička sredina poslodavaca s iskus+vom sradnicima s invalidi+e+om

2 7 ari+me+ička sredina poslodavaca koji nemaju iskus+va sradnicima s invalidi+e+om

/* 17 ak+or +e(koća u socijalnom pona(anju /* 13

-lika "

Dra,ički prikaz ari+me+ički4 sredina na ,ak+oru /* 2


/1_SU

2,001,00

M e a n

!

M R

_ 2

22,2

22,1

22,0

21,

21,-

21,7

21,

21,5

$e%enda&



14/35


/* 27 ak+or radne nekompe+en+nos+i /* 23

-lika 6

Dra,ički prikaz ari+me+ički4 sredina na ,ak+oru /*


/1_SU

2,001,00

M

e a n

! 2 M R_

3

7,7

7,.

7,5

7,4

7,3

$e%enda&



/* 7 ak+or nesamos+alnos+i /* 3

-lika )

Dra,ički prikaz ari+me+ički4 sredina na ,ak+oru /* ! za

dvije skupine poslodavaca

/1_SU

2,001,00

M e a n ! M R_

4

-,7

-,

-,5

-,4

-,3

$e%enda&



/* ! 7 ak+or socijalno% nepri4vaćanja /* !3

Gpravo na navedenom faktoru poslodavci percipiraju najvie teko%a prinji*ovom zapoljavanju i radu, dakle, na području socijalno0 ponaanja 2ao to se iz

Slika /"3/' mo@e vidjeti, razlike u percepciji teko%a pri zapoljavanju i radu osoba s

mentalnom retardacijom, iako statistički nisu značajne, prisutne su na ostala tri

faktora Skale «MR», u korist poslodavaca koji imaju iskustvo s osobama s

invaliditetom kao radnicima ;ni, u procjeni razlo0a za nezapoljavanje osoba s

mentalnom retardacijom, percipiraju neto manje razlo0a za nezapoljavanje, uodnosu na poslodavce koji nemaju takvo0 iskustva


15/35

2 Razlike u percepciji teškoća pri zapošljavanju i radu osoba stjelesnim invaliditetom među poslodavcima u odnosu na njiovoiskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima

=a utvr-ivanje razlika me-u skupinama poslodavaca, u odnosu na njihovo iskustvo s

osobama s invaliditetom kao radnicima, na 'aktorima kale T4, u percepciji te%koća pri

njihovom zapo%ljavanju i radu, kori%tena je analiza varijance.

Tablica 9=*ezul+a+i analize varijance na ,ak+orima -kale .TA0

$e%enda&

TA 1 ' ak+or po+rebe za prila%odbom radi o%raničenja TA 13

TA 2 ' ak+or ne%a+ivno% doCivljaja TA 23

TA ' ak+or nela%ode TA 3

TA ! ' ak+or nepovoljnos+i zapo(ljavanja TA !3

/15 -1 7 ari+me+ičke sredine i s+andardne devijacije za poslodavce s iskus+vom s radnicima s invalidi+e+om

/25 -2 7 ari+me+ičke sredine i s+andardne devijacije za poslodavce koji nemaju iskus+va s radnicima s invalidi+e+om

--a ' suma kvadra+a

' 7 omjer

p 7 razina značajnos+i

N 1 7 broj ispi+anika s iskus+vom s radnicima s invalidi+e+om

N 2 7 broj ispi+anika koji nemaju iskus+va s radnicima s invalidi+e+om

/1 /2 -1 -2 p N1 N2

TI 1 195)1= 1=5=)= !5"# !5616 25)2! ,101 ") =)

TA 2 )596 )52") 2599 15=9# 512= 5)2# ") =)

TA !521# !5!# 15)1= 15"!) 522 561 ") =)

TI 4 "5!9 65### 25#1) 15=2# 25="" ,088 ") =)


16/35

2ao to se vidi iz 76 tablice, nisu dobivene statistički značajne razlike u

percepciji teko%a pri zapoljavanju i radu osoba s tjelesnim invaliditetom

izme4u dvije skupine poslodavaca na faktorima Skale «+)»

Razlike, blizu razine statističke značajnosti (p ,57 i p ,!5$, u

percepciji teko%a pri zapoljavanju i radu osoba s tjelesnim invaliditetom,

prisutne su izme4u dvije skupine poslodavaca na -aktoru nepovoljnosti

zapoljavanja (+) #$ i -aktoru potrebe za prila0odbom radi o0raničenja (+) !$

:oslodavci s iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima, u odnosu na

poslodavce bez ovo0 iskustva, procjenjuju osobno uvjerenje o nepovoljnosti

zapoljavanja ovi* osoba, te potrebu za prila0odbom radi >zički* o0raničenja

ovi* osoba, manje značajnim razlozima za nezapoljavanje osoba s tjelesnim

invaliditetom, to se mo@e vidjeti i na Slikama /7 i #!

-lika 9

Dra,ički prikaz ari+me+ički4 sredina na ,ak+oru TA 1 za


/1_SU

2,001,00

M e a n

! M

R_

1

15,-

15,

15,4

15,2

15,0

14,-

14,

14,4

$e%enda&

1 7 ari+me+ička sredina poslodavaca s iskus+vom s radnicima

s invalidi+e+om


TA 17 ak+or po+rebe za prila%odbom radi o%raničenja

-lika =

Dra,ički prikaz ari+me+ički4 sredina na ,ak+oru TA 2 za


/1_SU

2,001,00

M e a n

! M R

_ 2

22,2

22,1

22,0

21,

21,-

21,7

21,

21,5

$e%enda&


2 7 ari+me+ička sredina poslodavaca koji nemaju iskus+vas radnicima s invalidi+e+om

TA 27 ak+or radne nekompe+en+nos+i


17/35

-lika !#

Dra,ički prikaz ari+me+ički4 sredina na ,ak+oru TA za dvije skupine poslodavaca

/1_SU

2,001,00

M

e a n

! 2 M

R_

3

7,7

7,.

7,5

7,4

7,3

$e%enda&



TA 7 ak+or nela%ode

-lika !1

Dra,ički prikaz ari+me+ički4 sredina na ,ak+oru TA !za dvije skupine

$e%enda& /1_SU2,001,00

M e a n ! 2 M R_

4

-,7

-,.

-,5

-,4

-,3



TA ! 7 ak+or nepovoljnos+i zapo(ljavanja


18/35

2ao to je vidljivo iz Slika /6 i #5, poslodavci s iskustvom s osobama

s invaliditetom kao radnicima, tako4er, percipiraju manje, ali 0otovo

neznatno, teko%e pri nji*ovom zapoljavanju i radu, u odnosu na

poslodavce bez iskustva Slični rezultati dobiveni su u istra@ivanju Gn0er

(.55.$ :oslodavci s prijanjim iskustvom s radnikom s tjelesnim

invaliditetom imaju pozitivniju percepciju ovi* osoba na radnom mjestu i

izra@avaju spremnost za nji*ovo ponovno zapoljavanje, iako razlika nije

na razini statističke značajnosti

34313 Stavovi poslodavaca prema zapošljavanju osoba s invaliditetom

Stav je stečena tendencija da se rea0ira pozitivno ili ne0ativno

prema osobama, objektima ili situacijama izvan nas, ili prema vlastitim

osobinama, idejama ili postupcima (Bvonarevi%, !67!$ Mno0obrojne

de>nicije stava vrlo su slične i na0laavaju da je bit stavova u tome to

predstavljaju tendencije koje usmjeravaju nae ponaanje (-ul0osi3

Masnjak, 1ali%3:aveli%, .55!$ Struktura stava slo@ena je od tri

komponente= afektivne, ko0nitivne i bi*evioralne Afektivna komponenta

(Hto osje%amI$ centralni je aspekt svako0 stava i sadr@i čuvstveni odnos

prema objektu stava 2o0nitivna komponenta (Hto mislimI$ uključuje

namjere i spremnost za akciju, ponaanje i djelovanje prema objektu

stava i*evioralna komponenta (2ako bi* se trebao ponaati prema

objektu stavaI$ sastoji se u tendenciji da se učini neto prema objektu

stava, odnosno da se pristupi akciji u vezi s tim objektom :ojedinac, tako,

mo@e djelovati u svr*u zatite ili unitenja predmeta stava, o čemu %e

ovisiti pozitivnost ili ne0ativnost stava (-ul0osi3Masnjak, 1ali%3:aveli%,


19/35

.55!$ :ozitivan stav uključuje tendenciju da se objekt stava podr@i,

pomo0ne i zatiti, a ne0ativan stav da se izbje0ava, onemo0u%i ili napadne

(2ljai%, !66.J :etz, !66.$ Različite komponente stava najče%e su različito

izra@ene!

Stavovi se mo0u podijeliti s obzirom na odre4ene dimenzije

(Bvonarevi%, !67!$ G odnosu na dimenziju univerzalnosti razlikujemo

osobne i socijalne stavove Ba razliku od socijalni* stavova koji su

svojstveni ve%oj skupini pojedinaca i odnose se na drutveno značajne

pojave, osobni su stavovi karakteristični samo za odre4ene pojedince i ne

odnose se na pojave od op%e drutvene vrijednosti

:rva istra@ivanja stavova prema zapoljavanju osoba s invaliditetom

počela su krajem #53ti* 0odina prolo0 stolje%a +ako su Noland i akke

(!6#6J prema KLt*, !6'/$ identi>cirali različite komponente ulo0e

poslodavaca u odnosu na nji*ove stavove prema zapoljavanju osoba s

invaliditetom

Neka od provedeni* istra@ivanja o stavovima poslodavaca prema

zapoljavanju i radu osoba s invaliditetom, 0ovore o postojanju pozitivni*

stavova prema ovim osobama, a neka o ne0ativnim stavovima Mo0u%i

razlo0 le@i u činjenici da poslodavci nisu bili kate0orizirani prema

značajkama koje su mo0le utjecati na nji*ovu percepciju osoba s

invaliditetom na radnom mjestu (Gn0er, .55.$

! 2ada je na0laena ko0nitivna komponenta, a slabije izra@ena emocionalna i voljna0ovori se o stavu G suprotnom, kada je na0laena emocionalna i voljna komponenta, uzslabo izra@enu ko0nitivnu komponentu, 0ovori se o uvjerenjima i miljenju-unkcija stava je da olaka prosudbe, vrednovanja i opredjeljivanja u različitim situacijama u kojimačovjek djeluje, jer opredjeljenje i akcija nisu mo0u%i bez stava


20/35


21/35

informiranosti o sposobnostima ovi* osoba, nedovoljno0 iskustva, te malo0

broja socijalni* kontakata

G Sjedinjenim Američkim 1r@avama provedena su mno0a

istra@ivanja koja su pokuala ustanoviti razlikuju li se stavovi poslodavaca

u odnosu na različita ote%enja +ako su neki autora pronali da poslodavci

iskazuju najve%u zabrinutost pri zapoljavanju radnika s mentalnom

retardacijom i emocionalnim teko%ama (-u0ua, Rat*burn, 8ade, !67#J

Oo*nson, 8reenood, Sc*riner, !677J Mc-arlin, Son0, Sonnta0, !66!$

)stra@ivanje -u0ua, Rat*burn i 8ade (!67#$, provedeno na slučajnom

uzorku 0radski* poslodavaca, bavilo se odnosom poslodavaca prema

zapoljavanju osobe s invaliditetom s prisutni* osam vrsta ote%enja

uključuju%i ote%enja vida, cerebralnu paralizu, paraple0iju, emocionalne

probleme, epilepsiju, amputacije, ote%enja slu*a i mentalnu retardaciju

:rema rezultatima to0 istra@ivanja, poslodavci izra@avaju najve%u

zabrinutost prema zapoljavanju osoba s mentalnom retardacijom i

ote%enjima vida, a najmanju zabrinutost oko zapoljavanja osoba koje

boluju od epilepsije Nadalje, u istra@ivanju Mc-arlin, Son0 i Sonnta0

(!66!$, provedenom na uzorku poslodavaca iz "55 poduze%a, preko 659

poslodavaca pozitivno se izrazilo prema zapoljavanju osoba s tjelesnim

invaliditetom i ote%enjima slu*a, a samo .59 prema zapoljavanju osoba

s mentalnim ote%enjima Slične rezultate istra@ivanja dobili su Oo*nson,

8reenood i Sc*riner (!677$ :oslodavci su izra@avali najve%u zabrinutost

prema zapoljavanju radnika s mentalnim i emocionalnim ote%enjima, a

najmanju zabrinutost prema zapoljavanju radnika s >zičkim invaliditetom

ili komunikacijskim teko%ama


22/35

G Prvatskoj jedino takvo istra@ivanje provela je 2i38lava (.55/$

Rezultati ovo0 istra@ivanja koreliraju s ranije navedenim Svi ispitani

poslodavci bi najradije zaposlili osobe s ote%enjima slu*a, potom slijede

osobe s kroničnim bolestima i tjelesnim ote%enjima ;ni bi najmanje

zapoljavali osobe s mentalnom retardacijom i ote%enjima vida

Mno0i autori istra@ivali su stavove poslodavaca prema osobama s

invaliditetom u odnosu na veličinu poduze%a u kojem su zaposleni

Rezultati istra@ivanja provedeni* u Sjedinjenim Američkim 1r@avama

proturječni su u po0ledu povezanosti veličine poduze%a u kojem

poslodavac radi i nje0ove percepcije osoba s invaliditetom )stra@ivanja

provedena prije uvo4enja Bakona o diskriminaciji Amerikanaca s

invaliditetom (Americans it* 1isabilities Act, !665$ pokazuju da

poslodavci zaposleni u ve%im poduze%ima obično iskazuju pozitivnije

stavove prema zaposlenicima s invaliditetom (8ade, +out0es, !67/J

8reenood, Oo*nson, !67'J KevL, Oessop, Rimmerman, KevL, !66.J KevL,

Oessop, Rimmerman, -rancis, KevL, !66/$

S dru0e strane, istra@ivanja provedena nakon uvo4enja Bakona o

diskriminaciji Amerikanaca s invaliditetom (Americans it* 1isabilities Act,

!665$ nisu uspjela utvrditi povezanost izme4u veličine poduze%a u kojem

je poslodavac zaposlen i nje0ovo0 stava prema osobama s invaliditetom

na radnom mjestu (Q*r*art, !66#J 2re0el, +omiLasu, !66#$ Na primjer,

opse@no istra@ivanje stavova poslodavaca prema osobama s invaliditetom,

u odnosu na veličinu i djelatnost poduze%a, nije utvrdilo nji*ovu

povezanost (Q*r*art, !66#$ Neovisno o veličini poduze%a u kojem su

zaposleni, poslodavci su imali pozitivne stavove prema osobama s


23/35


24/35

:rijanje iskustvo poslodavaca s osobama s ote%enjima slu*a

(:*illips, !6'"$, mentalnom retardacijom (8ibson, 8roenee0, !67&J

8ruen*a0en, !67.$, epilepsijom (8ade, +out0es, !67/$ i psi*ijatrijskim

oboljenjima (1iksa, Ro0ers, !66&$ utječe na pozitivniji stav prema

osobama s navedenim ote%enjima )stra@ivanja stavova poslodavaca

prema zapoljavanju osoba s ote%enjima slu*a, pokazala su da prijanje

iskustvo poslodavaca s radnikom s invaliditetom dovodi do pozitivniji*

stavova prema ponovnom zapoljavanju isti* osoba +ako4er, poslodavci s

malim ili nikakvim iskustvom u zapoljavanju osoba s ote%enjem slu*a

izrazili su zabrinutost za si0urnost ovi* radnika na poslu (:*illips, !6'"$

8ruen*a0en je izvijestio o sličnim rezultatima u istra@ivanju mana0era

fast3food restorana u vezi nji*ovo0 ranije0 iskustva s osobama s

mentalnim ote%enjima, nji*ovim stavovima prema zapoljavanju ovi*

osoba i nji*ovim miljenjima o polo@aju ovi* osoba u drutvu

G jo jednoj studiji (Mc-arlin, Son0, Sonnta0, !66!$ ustanovilo se da,

to je poslodavac imao vie doticaja sa zaposlenicima s invaliditetom na

nji*ovom radnom mjestu, poslodavčev je stav bio pozitivniji 1vije studije,

usredotočene na poslodavčev stav i sklonost prema zapoljavanju osoba s

te@im ote%enjima, pokazale su slične rezultate KevL, Oessop, Rimmerman

i KevL (!66.$ i KevL, Oessop, Rimmerman, -rancis i KevL (!66/$ utvrdili su

povezanost poslodavčeva prijanje0 pozitivno0 iskustva s osobama ili s

radnicima s te@im ote%enjima i pozitivno0 stava prema osobama s te@im

ote%enjima na radnom mjestu Rezultati su bili slični unatoč razlikama u

uzorcima Oedan uzorak bio je sastavljen od ve%e0 broja poslodavaca

zaposleni* u manjim poduze%ima u o0raničenom 0eo0rafskom području


25/35

(KevL, Oessop, Rimmerman, -rancis, KevL, !66/$, a dru0i je uzorak

reprezentativni uzorak za Sjedinjene Američke 1r@ave sastavljen od

poslodavaca iz "55 poduze%a, od koji* ve%ina zapoljava vie od !555

djelatnika (KevL, Oessop, Rimmerman i KevL, !66.$

Gnatoč metodolokim o0raničenjima u navedenim istra@ivanjima,

mo@e se zaključiti=

! zičkim ote%enjima Banimljivo je napomenuti

da su svi rezultati istra@ivanja stavova poslodavaca prema osobama s

različitim vrstama ote%enja bili utemeljeni na od0ovorima poslodavaca

koji su imali malo izravno0 iskustva u nad0ledanju ili vo4enju radnika s

invaliditetom (1iksa, Ro0ers, !66&J -u0ua, Rat*burn, 8ade, !67#J Oo*nson,

8reenood, Sc*riner, !677$

. :oslodavci su u izvjesnoj mjeri spremni @rtvovati kvalitetu rada u zamjenu

za pouzdano0 zaposlenika Me4utim, nejasno je do koje0 stupnja dru0i

čimbenici, kao to su ekonomski i tr@ini uvjeti ili percepcija suradnika,

mo0u utjecti na poslodavčevu spremnost da podr@i ili zadr@i radnika s

ote%enjem koje0 se mo@e percipirati kao manje produktivno0

/ :oslodavci iskazuju zabrinutost za radni potencijal radnika s ote%enjima,

koji je mo@da rezultat mitova i po0reni* s*va%anja a ne nji*ovo0

prijanje0 iskustva s radnicima s ote%enjima ;vi mitovi i po0rena


26/35

s*va%anja mo0u često utjecati na to da se na natječaju za posao osoba s

invaliditetom ne pri*va%a kao kvali>cirani potencijalni djelatnik

# Sve je ve%i broj poslodavaca koji prepoznaju va@nost zapoljavanja radnika

s ote%enjima, @ele%i tako poboljati svoj u0led u drutvu (;lson, .555J

Nietupski, Parme3Nietupski,


27/35

(Strate0ije zapoljavanja za promicanje jednaki* mo0u%nosti za osobe s

invaliditetom na tr@itu rada, .55/$

G Gjedinjenom 2raljevstvu, poslodavci koji posve%uju dio svoje0

poduzetnitva zapoljavanju radnika s invaliditetom imaju pravo koristiti

poseban simbol, koji označava nji*ov pozitivan stav prema osobama s

invaliditetom 2ada se taj simbol pojavi u o0lasima za radna mjesta,

kandidati s invaliditetom znaju da imaju značajnu mo0u%nost za uspje*,

pod uvjetom da imaju potrebne kvali>kacije za slobodno radno mjesto

-orum poslodavaca za invaliditet osnovan je !677 0odine u Gjedinjenom

2raljevstvu, s ciljem poma0anja svojim članovima (poslodavcima$ u

uspostavljanju učinkovitiji* načina zapoljavanja osoba s invaliditetom i

pru@anja pomo%i osobama s invaliditetom, odnosno promicanja

zapoljavanja osoba s invaliditetom, na način da poslodavcima olakavaju

zapoljavanje ovi* osoba, a njima zadr@avanje zaposlenja G okviru svoji*

redoviti* aktivnosti ova or0anizacija izdaje i časopis «QmploLers update»

-orum poslodavaca za invaliditet jedina je or0anizacija ovakvo0 tipa u

Quropi (Scott3:arker, .55/$

)rski Savez poslovanja i poslodavaca ()QC$ osnovao je unutarnje

nadzorno povjerenstvo za invaliditet, koje se bavi zapoljavanjem osoba s

invaliditetom Nje0ove su funkcije= voditi raz0ovore s poslodavcima,

osnovati mre@u poslodavaca s ciljem objedinjavanja informacija i

iskustava, osi0urati okvir za konstruktivni dijalo0 o ovoj temi i sačiniti

strate0ije vezane uz invaliditet


28/35

G el0iji postoje slu@be «inte0racijsko0 usmjerenja», koje preuzimaju

od0ovornost za podizanje razine svijesti poslodavaca nude%i im podrku i

informacije (KuLck, .55.$

G 2anadi je na0ra4en projekt/ koji je pomo0ao podizanju javne

svijesti i promicanju zapoljavanja osoba s invaliditetom G )rskoj je

uvedena na0rada «pozitivan prema invaliditetu» za poslodavce# koji su

zadovoljili odre4ene kriterije u vezi sa zapoljavanjem osoba s

invaliditetom

Radna skupina za strate0ije zapoljavanja osoba s invaliditetom,

provela je kampanje za informiranje poslodavaca i podizanje razine svijesti

s ciljem rasvjetljavanja sposobnosti i vjetina osoba s invaliditetom

(Strate0ije zapoljavanja za promicanje jednaki* mo0u%nosti osoba s

invaliditetom na tr@itu rada, .55/$

G susjednoj dr@avi Sloveniji djeluje poduze%e za zapoljavanje

invalida «elva"», jedino poduze%e koje djeluje or0anizirano kao

re*abilitacijski poduzetni sustav s tri djelatnosti= stručna re*abilitacija,

poduzetnitvo i terapijsko3radni centar ;sposobljavanje, tj izvo4enje

/ :rojekt je >nancirao Razvoj ljudski* resursa 2anade i na0ra4en je na0radom8remini za +< seriju od osam epizoda, koja je prikazivala uspjene @ivotne pričeosoba s invaliditetom

# :oslodavci koji su primili na0radu Tpozitivan prema invaliditetuU mo0u je isticatiu javnosti i komunikaciji

" elva je poduze%e za osposobljavanje i zapoljavanje invalida i ima sjedite u Kjubljani;snovano je na prijedlo0 Bavoda za zapoljavanje Republike Slovenije !66! 0odine odstrane So@itija 3 Saveza drutva za pomo% mentalno retardiranim Slovenije (Gri%, .55/$

Cilj osnivanja bio je osposobljavanje za rad maloljetnika s lakim smetnjama u mentalnomi tjelesnom razvoju


29/35

pro0rama o0ledno0 osposobljavanja s psi*osocijalnom re*abilitacijom

provodi se timskim radom stručnjaka različiti* pro>la

:oduze%e «elva» uspjeno izvodi i pro0ram javno0 rada ;sobe

uključene u pro0ram, imaju status osobe zaposlene po posebnom u0ovoru,

to je ujedno i most do stalno0 zaposlenja S uključivanjem osoba u

pro0ram javni* radova u poduze%u «elva», omo0u%uje se individualni

tretman korisnika u fazi osposobljavanja


30/35

http9>>???.rsp.hr>ojs!>[email protected]>rsp>article>vie?;ile>0#!>##!3 ovooo od kis

)ako je pravo na rad temeljno pravo svako0 pojedinca, osobe s intelektualnimteko%ama imaju posebno nepovoljan polo@aj u svijetu rada :oslodavci iskazujunepovoljnije stavove prema zapoljavanju ove skupine osoba, u usporedbi s

ostalim osobama s invaliditetom

Sto pedeset i četiri poslodavca :rimorsko30oranske @upanije ispitana su skalom»)ntelektualne teko%e« koja je sastavni dio Anketno0 upitnika motiviranostiposlodavaca za zapoljavanje osoba s invaliditetom (2i38lava, .55.$ 1obivenasu četiri faktora= faktor teko%a u komunikaciji, faktor radne nekompetentnosti,faktor nesamostalnosti i faktor socijalno0 nepri*va%anja :oslodavci najvieprepreka vide u zapoljavanju ovi* osoba na dobivena prva dva faktora, odnosnou pretpostavljenoj radnoj nekompetentnosti i teko%ama u socijalnom ponaanjuovi* osoba ;vim se rezultatima potvr4uju raniji nalazi koji ukazuju na potrebu

informiranja poslodavca o sposobnostima i mo0u%nostima osoba s intelektualnimteko%ama, u cilju otklanjanja ili ubla@avanja predrasuda o radnom potencijaluosoba s intelektualnim teko%ama

;sobe s intelektualnim teko%ama imaju posebno nepovoljan radno3socijalnistatus ;ne prve 0ube posao i posljednje su koje 0a ponovno dobivaju (Bovko,.555J Maovi%, !66&$, odnosno nezaposlenost i* najprije po0a4a (Ric*ardson,2oller, 2atz, !677J prema Hafranko, -reL Hkrinjar, .55/$ +o je naročito izra@enou prilikama kada prevladava nezaposlenost

Nepovoljan radno3socijalni status osoba s intelektualnim teko%ama treba

promatrati u kontekstu nji*ovi* teko%a u ostvarivanju ulo0e odrasle osobe Gdosezanju odraslosti osobe s intelektualnim teko%ama ne uspijevaju »svladati«razdoblje adolescencije i

ostaju na dječjoj razini« :omo% i podrka okoline neop*odna je za uspjenutranziciju u odraslu dob, a temelji se na poznavanju individualni* potreba ipoticanju samorealizacije pojedinca u svim vidovima @ivota (+eodorovi%,ratkovi%, .55"$ Me4u njima rad i zapoljavanje imaju vrlo va@nu ulo0u:redstavljaju neizostavan doprinos nji*ovu uključivanju u svrsis*odne ivrednovane @ivotne aktivnosti koje podrazumijevaju= prisutnost i sudjelovanje uzajednici, mo0u%nost razvoja kompetentnosti, ostvarivanje vrednovane socijalneulo0e i drutveno0 polo@aja te mo0u%nost izbora i ostvarivanje prava (;Vrien,!67'J prema ili% i sur, .55"$ +ime se ostvaruje ključna pretpostavkakvalitetno0 @ivljenja osoba s intelektualnim teko%ama (ratkovi%, .55"$

+ako4er, ekonomskom neovisno%u posti@e se autonomija koja je jedna od dvijuznačajki odraslosti (+eodorovi%, ratkovi%, .55"$ Maovi% (!66&$ navodi da jerad va@an čimbenik u odre4ivanju bračno0 statusa osoba s intelektualnimteko%ama jer omo0u%ava lake stupanje u brak, posebno kod mukaraca, aradom se dokazuje socijalna kompetencija (skrb o sebi i dru0ima$ ;sobe sintelektualnim teko%ama ne posti@u u usporedbi s vrnjacima bez invaliditetatakvu kvalitetu @ivota u pokazateljima kao to su zapoljavanje, daljnje

obrazovanje i samostalno @ivljenje (lackorbL, a0ner, !66&J MurraL i sur,

http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/912/1124http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/912/1124


31/35

.555J Sc*midt31avis i surJ .555J Sitlin0ton, -rank, !66/J Bi0mond, +*ornton,!67"J prema Mellard, Kancaster, .55/$

G Republici Prvatskoj provedeno je vrlo malo istra@ivanja o ovoj problematici, anovije istra@ivanje o stavovima nae drutvene zajednice prema zapoljavanju

osoba s te@im intelektualnim teko%ama (umjerenim, te@im i tekim$ u redovitimuvjetima pokazalo je postojanje pozitivniji* stavova prema zapoljavanju osoba ste@im intelektualnim teko%ama kod mla4i* i visoko obrazovani* ispitanika(Hafranko i sur, .55/$ Me4utim, ve%ina stručnjaka su0lasna je da ve%i diopopulacije osoba s intelektualnim teko%ama, uz primjenu prikladni* metoda ipostupaka, mo@e biti osposobljen za produktivan rad i uključen u neki od oblikaproizvodnje ili pru@anja uslu0a (Hafranko, -reL Hkrinjar, .55/$ 2ako bi se nji*ovemo0u%nosti za zapoljavanje i rad izjednačile s mo0u%nostima ostali*, u pravilu jepotrebno nji*ovo zapoljavanje dodatno poticati i potpoma0ati (Sobota, .55'$1anas u zemljama Quropske unije postoji niz projekata usmjereni* podrci ovim

osobama u dobivanju zaposlenja ili pro0ramima reosposobljavanja (als* i dr,!666J prema ili% i sur, .55"$ Bapoljavanje uz podrku predstavlja suvremenualternativnu slu@bu radne re*abilitacije koja polučuje pozitivne rezultate:oslodavci su zadovoljniji osobama s teko%ama zaposlenim uz podrku ne0oonima bez podrke (S*afer i sur, !67'J prema ili% i sur, .55"$

Gzorak ispitanika čini !"# poslodavca, obaju spolova, od .5 do &" 0odina,zaposlena u poduze%ima na području :rimorsko30oranske @upanije :oduze%a ukojima su zaposleni ispitanici re0istrirana su u Prvatskoj 0ospodarskoj komori(*ppt=WW*0k*rW$ prema Bakonu o Prvatskoj 0ospodarskoj komori (NN,&/W!66!, '/W!66!$ Gzorak je formiran analizom statistički* podataka o broju

poduze%a u :rimorsko30oranskoj @upaniji te je formiran neproporcionalni strati>cirani uzorak u odnosu na veličinu poduze%a jer preko 6'9 poduze%a zapoljavamanje od "59 zaposleni* )

Gočava se neodlučnost poslodavaca u procjeni navedeni* tvrdnji skale »)+« kaorazlo0a za nezapoljavanje osoba s intelektualnim teko%ama 2 tome, navedenetvrdnje poslodavci su skloniji percipirati razlozima za nezapoljavanje ne0osuprotno

;ve varijable 0ovore o potencijalnim teko%ama u komunikaciji s osobama sintelektualnim teko%ama i ovaj se faktor imenuje faktorom teko%a ukomunikaciji izme4u poslodavaca i osobe s intelektualnim poteko%ama

:rva varijabla 0ovori o tome da se radnici zaposleni u nekoj radnoj or0anizaciji,kada bi imali mo0u%nost izra@avanja miljenja o tome da li @ele raditi s osobama sintelektualnim teko%ama, ne bi slo@ili raditi s njima 1ru0a varijabla odnosi se na

ravnopravni polo@aj osoba s intelektualnim teko%ama i 0ovori o tome da radnicizaposleni u nekoj tvrtci, poduze%u i slično ne bi pri*vatili osobu s intelektualnimteko%ama kao ravnopravno0 člana kolektiva G tre%oj varijabli opisan je osje%ajneu0odnosti radnika u kolektivu u kojem je zaposlena osoba s intelektualnim

teko%ama +o jest, radnici zaposleni u kolektivu s osobama s intelektualnimteko%ama osje%ali bi se neu0odno u nji*ovu drutvu


32/35

-aktor pretpostavljeni* teko%a u komunikaciji ()+ !$ 0lavni je faktor skale i on, uzfaktor radne nekompetentnosti ()+ .$, opisuje razlo0e koji poslodavcimapredstavljaju najve%e prepreke u zapoljavanju osoba s intelektualnim teko%ama(

8reenood i Oo*nson (!67'$ analizirale su 65 istra@ivanja o poslodavčevojpercepciji teko%a pri zapoljavanju radnika s invaliditetom koja, na@alost,pokazuju da mno0i poslodavci sumnjaju u radne sposobnosti, odnosnoproduktivnost radnika s invaliditetom, posebice radnika s emocionalnim iWiliintelektualnim teko%ama )pak, istra@ivanje stavova menad@era pokazalo je damenad@eri zaposleni u komercijalnim i pro> tabilnim lancima *rane statističkiznačajno vie zapoljavaju radnike s intelektualnim teko%ama u odnosu namenad@ere iz institucija i nepro> tni* or0anizacija (Marcouller i sur, !67'$ Autorirezultate interpretiraju kroz činjenicu da su komercijalni i pro> tni lanci *ranevelika poduze%a s mno0o pomo%ni* zanimanja koja od0ovaraju osobama s

intelektualnim teko%ama +ako4er, rezultati neki* istra@ivanja o radnojkompetentnosti (8ruen*a0en, !67.J Marcouiller i sur, !67'$ 0ovore da suposlodavci procijenili obavljanje posla svoji* radnika s intelektualnim teko%amazadovoljavaju%im ili iznadprosječnim Gz to, neka istra@ivanja su0eriraju daposlodavci često vie vrednuju redovitost, pouzdanost i kvalitetu izvedbe radni*zadataka ne0o faktor produktivnosti rada (ili% i sur, .55"$ 1ru0i je razlo0nezapoljavanja osoba s intelektualnim teko%ama poslodavcima komunikacijskei socijalne vjetine osoba s intelektualnim teko%ama (!",.5$


33/35

Najvia pozitivna korelacija postoji izme4u faktora pretpostavljeni* teko%a ukomunikaciji ()+ !$, s jedne strane, te faktora socijalno0 nepri*va%anja ()+ #$ ifaktora radne nekompetentnosti ()+ .$ s dru0e strane 1akle, poslodavci kojirazlo0 nezapoljavanja osoba s intelektualnim teko%ama vide u pretpostavljenimteko%ama u komunikaciji s ovim osobama, vide 0a i u nji*ovoj nedovoljnoj radnoj

kompetenciji te mo0u%em socijalnom nepri*va%anju od strane okoline, i suprotno2ako je ranije navedeno, faktor nesamostalnosti ()+ /$ s ostalim faktorima skale»)+« ima prividno ne0ativne korelacije, a zapravo se radi o pozitivnim Najvia jekorelacija ovo0 faktora s faktorom pretpostavljeni* teko%a u komunikaciji ()+ !$ ifaktorom radne nekompetentnosti ()+ .$ :oslodavci kojima razlo0nezapoljavanja osoba s intelektualnim teko%ama predstavlja nji*ova mo0u%aradna nekompetentnost i pretpostavljene teko%e u komunikaciji, tako4ermo0u%u nesamostalnost ovi* osoba percipiraju razlo0om nezapoljavanjaMe4usobna povezanost ovi* razlo0a proizlazi i iz 0ore navedeni* nalaza outjecaju teko%a u komunikaciji i socijalne kompetencije na procjenu radne

kompetencije, te nji*ovoj povezanosti s ponaanjem ;sobe s intelektualnimteko%ama, osobito one koje su se kolovale u se0re0acijskim oblicimaobrazovanja i osposobljavanja, imaju nedostatna iskustva socijalni* interakcija uradnim uvjetima (ili% i sur, .55"$ ;vi rezultati 0ovore o potrebi razvijanjaadekvatni* oblika kolovanja u kojem bi +ablica !5 )nterkorelacije faktora skale»)+« -aktor ! . / # )+ ! !,555 )+ . 5,#6. !,555 )+ / 35,##7 35,#"" !,555 )+ # 5,"!"5,#55 35,/7/ !,555 Ke0enda= )+ ! X faktor pretpostavljeni* teko%a u komunikaciji()+ !$ )+ . X faktor radne nekompetentnosti ()+ .$ )+ / X faktor nesamostalnosti ()+/$ )+ # X faktor socijalno0 nepri*va%anja ()+ #$ /6& Rev soc polit, 0od !', br /,str /7'3/66, Ba0reb .5!5 Skoči% Mi*i% S, 2i38lava K= Radna i socijalna

kompetencija svakako trebalo voditi računa o usvajanju interpersonalni*vjetina i socijalne svijesti Oer obrazovanje 0otovo svake osobe usmjereno je

jednom cilju, a to je zapoljavanje Mellard i Kancaster (.55/$ pozivaju se napromjene )1QA! amandmana iz !66' 0odine, prema kojima kole morajuobra%ati pa@nju na učenikova posti0nu%a u to uključuju i zapoljavanje)nteresantno je spomenuti nalaze PanleL3Maell i sur (!67&J prema ili% i sur,.55"$ koji su zaključili da, iako je me4u primarnim faktorima 0ubitka poslanavedena produktivnost i karakter poslova, ključni su socijalni razlozi :oslodavcisu jedan od va@ni* čimbenika u procesu zapoljavanja osoba s intelektualnimteko%ama :oslodavci ovo0 uzorka, kao i u dru0im istra@ivanjima, osobe s

intelektualnim teko%ama vide kao najmanje po@eljnu radnu sna0u (2i38lava,.556$ Razlo0e tome ili% i suradnici (.55"$ nazivaju objektivnim preprekamakoje ote@avaju ili potpuno onemo0u%uju zapoljavanje osoba s intelektualnimteko%ama u naoj zemlji u tzv otvorenim uvjetima kao to su nedovoljnorazra4eni i nejasno izvedeni zakonski propisi iz Gstava, socio3ekonomske prilike uzemlji te se0re0acijski koncept procesa obrazovanja odnosno osposobljavanja zarad osoba s intelektualnim teko%ama 1akako da u tako slo@enoj situaciji ključničimbenik za zapoljavanje ovi* osoba le@i u nacionalnoj politici profesionalnere*abilitacije 1onoenjem Bakona o profesionalnoj re*abilitaciji i zapoljavanjuosoba s invaliditetom (NN, !#/W.55., //W.55"$ učinjen je prvi korak koji je

na@alost u0lavnom ostao »tek mrtvo slovo na papiru« No, u posljednji* nekoliko0odina pokrenute su pozitivne inicijative k op%em rede> niranju postoje%e0


34/35

sustava u cilju *umanizacije uvjeta i unaprje4enja kvalitete @ivljenja osoba sintelektualnim teko%ama (ili% i sur, .55"$ Svakako treba istaknuti modelzapoljavanja uz podrku koji u svijetu postoji preko /5 0odina Gveo je novestrate0ije, principe i načine rada uz stro0o individualizirani pristup, a provedeneevaluacije od strane poslodavaca i radni* kole0a pokazale su pozitivne rezultate

:oslodavci su zadovoljniji osobama s teko%ama zaposlenim uz podrku ne0oonima koji su zaposleni bez podrke (S*afer i sur, !67'J prema ili% i sur,.55"$ Suradnici su skloniji povoljnijoj ocjeni posla kole0e s teko%ama ne0oposlodavci (*ite i Rusc*, !67/J prema ili% i sur, .5"$ +ako4er, ve%inaposlodavaca uočava o0roman doprinos kvaliteti rada i odnosima u svomepoduze%u osoba s intelektualnim teko%ama zaposleni* uz podrku (2iernan,S*alock, !66'J prema 2i 8lava, .556$ :oslodavci posebice ističu pouzdanostovi* radnika, nji*ovu odanost, neposrednost u odnosu s du0im radnicima,lojalnost poduze%u i potivanje autoriteta Rezultati ovo0 istra@ivanja upu%uju nava@nost informiranja poslodavaca o sposobnostima i mo0u%nostima osoba s

intelektualnim teko%ama, u cilju otklanjanja ili ubla@avanja predrasuda o radnompotencijalu osoba s intelektualnim teko%ama Me4u mjerama koje treba poduzetiu promicanju zapoljavanja ove skupine va@ne su i akcije informiranjaposlodavaca ;ne se u visokorazvijenim zemljama nazivaju kampanjama u kojimase poslodavcima npr prikazuju primjeri dobre prakse, dodjeljuje poseban znakukoliko zapoljavaju osobe s invaliditetom i slično Prvatsko istra@ivanje autoriceHafranko i suradnika (.55/$ ukazuje na pozitivnije stavove mla4i* i boljeobrazovani* osoba, to mo@e biti i smjernica u početku provo4enja slični* ! Qn0

+*e )ndividuals it* 1isabilities Qducation Act iz !665, revidiran je !66' te.55# 0odine +emelji se na zakonskom dokumentu iz !6'" 0odine pod nazivom

:K 6#3!#. koji je mijenjan nekoliko puta Rev soc polit, 0od !', br /, str /7'3/66, Ba0reb .5!5 /6' Skoči% Mi*i% S, 2i38lava K= Radna i socijalnakompetencija akcija kod nas ;ne bi se mo0le usmjeriti na mla4e i boljeobrazovane poslodavce u cilju pove%anja učinkovitosti zapoljavanja osoba sintelektualnim teko%ama me4u ostalim i pro0ramima zapoljavanja uz

http://www.udks.com.ba/problemi.php

http://uik.hr/images/uploads/Zaposljavanje-i-kvalitetna-integracija-osoba-s-invaliditetom-na-

trzistu-rada.pdf

http://inkluzija.hr/assets/pdf/brosura_zaposlavanje.pdf

http://www.in-portal.hr/in-portal-news/sport/45!/dobra-vijest-ohrabrujuci-rezultati-eu-

projekta-zaposljavanja-osoba-s-intelektualnim-teskocama

http://studomat.ba/forum/inde".php#topic$%&'%.(

http://www.fprzoi.ba/wp-content/uploads/)(/(&/*+,)(konvencija.pdf

http://www.upfbih.ba/attachments/article/')/+01,)(final.pdf

http://www.udks.com.ba/problemi.phphttp://uik.hr/images/uploads/Zaposljavanje-i-kvalitetna-integracija-osoba-s-invaliditetom-na-trzistu-rada.pdfhttp://uik.hr/images/uploads/Zaposljavanje-i-kvalitetna-integracija-osoba-s-invaliditetom-na-trzistu-rada.pdfhttp://inkluzija.hr/assets/pdf/brosura_zaposlavanje.pdfhttp://www.in-portal.hr/in-portal-news/sport/4519/dobra-vijest-ohrabrujuci-rezultati-eu-projekta-zaposljavanja-osoba-s-intelektualnim-teskocamahttp://www.in-portal.hr/in-portal-news/sport/4519/dobra-vijest-ohrabrujuci-rezultati-eu-projekta-zaposljavanja-osoba-s-intelektualnim-teskocamahttp://studomat.ba/forum/index.php?topic=3683.0http://www.fprzoi.ba/wp-content/uploads/2011/06/UN%20konvencija.pdfhttp://www.upfbih.ba/attachments/article/182/KNJIGA%20final1.pdfhttp://www.udks.com.ba/problemi.phphttp://uik.hr/images/uploads/Zaposljavanje-i-kvalitetna-integracija-osoba-s-invaliditetom-na-trzistu-rada.pdfhttp://uik.hr/images/uploads/Zaposljavanje-i-kvalitetna-integracija-osoba-s-invaliditetom-na-trzistu-rada.pdfhttp://inkluzija.hr/assets/pdf/brosura_zaposlavanje.pdfhttp://www.in-portal.hr/in-portal-news/sport/4519/dobra-vijest-ohrabrujuci-rezultati-eu-projekta-zaposljavanja-osoba-s-intelektualnim-teskocamahttp://www.in-portal.hr/in-portal-news/sport/4519/dobra-vijest-ohrabrujuci-rezultati-eu-projekta-zaposljavanja-osoba-s-intelektualnim-teskocamahttp://studomat.ba/forum/index.php?topic=3683.0http://www.fprzoi.ba/wp-content/uploads/2011/06/UN%20konvencija.pdfhttp://www.upfbih.ba/attachments/article/182/KNJIGA%20final1.pdf


35/35

http://uik.hr/images/uploads/Zaposljavanje-i-kvalitetna-integracija-osoba-s-invaliditetom-na-

trzistu-rada.pdf

http://www.bljesak.info/files/psiholozianalizaustanova.pdf

2A2

Documents

stavovi m.r