strategija fintrfbih

NACRT

KOORDINACIONA GRUPA ZA IZRADU STRATEGIJE RAZVOJA

FINANSIJSKIH TRŽIŠTA

STRATEGIJA RAZVOJA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA

U FEDERACIJI BIH

za period 2012 – 2021. godina

Sarajevo, 2012. godina

SADRŽAJ STRATEGIJE

1. Uvod

2. Analiza stanja

2.1 Trenutno stanje po sektorima finansijskog tržišta

2.2. Problemi po sektorima

2.3. SWOT-analize po sektorima

3. Vizija i strateški cilj finansijskih tržišta

3.1. Banke

3.2. Tržište kapitala

3.3. Osiguravajuća društva

3.4. Mikrokreditne organizacije

3.5. Leasing društva

3.6. Investicioni fondovi

4. OPĆI (RAZVOJNI) CILJEVI FINANSIJSKIH TRŽIŠTA

4.1. Banke




4.5. Leasing društva


5. AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) FINANSKIJSKIH TRŽIŠTA

5.1. Banke




5.5.Leasing društva

2


5.7. Indikatori/pokazatelji, pretpostavke, rizici, nosioci i rokovi predloženih ciljeva, programa i mjera

5.7.a) Banke

5.7.b) Tržište kapitala

5.7.c) Osiguravajuće kuće

5.7.d) Mikrokreditne organizacije

5.7.e) Leasing društva

5.7.f) Investicioni fondovi (nisu dostavili)

6. PROCJENA I UPRAVLJANJE RIZICIMA

7. EVALUACIJA I REVIZIJA

3

1. UVODSuvremeni globalni financijski i gospodarski sustav pogođen je financijskom i ekonomskom krizom čiji su negativni učinci u Bosni i Hercegovini i konzekventno Federaciji Bosne i Hercegovine multiplicirani tranzicijskim nedorečenostima. Financijska kriza čije uporište nalazimo u događajima započetim propašću velike investicijske banke u SAD Lehman Brothers afektirala je realni sektor širom svijeta a svoje posljedice nalazi i u krizi Eurozone, koja prijeti dalekosežnim posljedicama po Europsku Uniju. Posljedice financijske krize osjećaju se prvo kroz usporavanje a potom i smanjivanje ekonomske i investicijske aktivnosti o čemu svjedoče negativne stope rasta u brojnim privrednim sektorima i negativni trendovi na tržištu kapitala. Tako pokrenuta negativna spirala utječe na smanjenje investicija, reduciranje potrošnje, ali i pad industrijske proizvodnje, građevinarstva i robne razmjene.

Uobičajeno je uzroke globalne ekonomske krize pozicionirati na financijska tržišta, i pozivati na promjenu tretmana koji ova industrija ima u suvremenim gospodarskim kretanjima. Također se poziva i na promjenu paradigme u smjeru više razine reguliranosti i ograničavanja razvoja financijskih instrumenata, s ciljem prevencije budućih kontrakcija. Financijska tržišta su vrlo složen mehanizam bez kojeg je rast realnog sektora i time cjelokupan gospodarski razvoj nemoguć, i time zavrjeđuju posebnu pozornost u kontekstu artikulacije pravaca u kojima društvo želi vidjeti njihov razvoj. Kada se govori o financijskoj industriji, tada najšira podjela pod industrijom obuhvaća financijska tržišta, institucije i financijsku regulaciju. Uobičajeno se financijska tržišta i institucije smatraju sinonimima, odnosno podrazumijevaju istodobno.

Pod pojmom finansijskih tržišta1 se najčešće smatra tržište kapitala i tržište novca uključujući i devizno tržište. Finansijsko je tržište mjesto na kom se trguje novcem i financijskim instrumentima i na kom se susreću ponuda i potražnja za finansijskim instrumentima. Finansijsko tržište znači mjesta, osobe, instrumenti, tehnike i tokove koji omogućavaju razmjenu novčanih viškova i manjkova, tj. novca i kapitala. Tržišta kapitala su ona tržišta na kojima se prometuju dugoročni financijski instrumenti, tj. instrumenti čije je dospijeće neodređeno odnosno nije kraće od godinu dana. Na tržištima novca se trguje vrijednosnim papirima čije dospijeće je manje od godinu dana.

Svjetska ekonomska kriza je imala posebno negativan efekat na tržišta koja se nalaze u fazi razvoja, uključujući i tržište u BiH, koje je i prije krize bilo relativno infantilno. Naime, finansijski sektor odnosno finansijsko tržišto BIH je veoma malo, razjedinjeno izrazito „plitko“, nerazvijeno, nestabilno i uglavnom nezaštićeno. Nepostojanje tradicije financijskih institucija u predtranzikcijskom razdoblju, zatim izostanak institucionalne sinkronizacije u vrijeme procesa pretvorbe i privatizacije, odnosno nepostojanje adekvatnog financijskog tržišta koje bi servisiralo promjenu strukture vlasništva utjecalo je na ovakvu situaciju i dominantno negativan tretman financijskih tržišta u BiH, kako sa aspekta opće javnosti tako i sa aspekta definiranja jasnih smjernica njihova razvoja. Dapače, može se zaključiti kako je dosadašnji razvoj financijskog sustava bio ad hoc, lišen adekvatne vizije, i uglavnom sporadičnog karaktera. Dodatni teret kompleksnosti financijskim tržištima daje i činjenica kako su većina financijskih tržišta entitetski temeljena. Primjerice, najeklatantniji primjer je tržište kapitala koje je organizirano i regulirano u dva potpuno zasebna tržišta sa svim pratećim institucijama, od kojih je

1 Pod financijskim tržištima se u kontekstu Strategije podrazumijevaju: bankarsko tržište, tržište kapitala, tržište osiguranja, tržište mikrokretinog sektora i tržište leasinga

4

jedno u Federaciji BiH, a drugo u RS. Isti je slučaj i sa drugim finansijskim tržištima. Vrijednosnim papirima se također trguje na dvije burze, SASE (Sarajevska burza) i BLSE (Banjalučka burza). Nadalje, finansijsko tržište sadržava tržište novca i uglavnom je svedeno na bakarske i nedepozitne institucije.

Navedeni argumenti govore u prilog potrebi formuliranja primjerenih smjernica za razvoj financijsih tržišta koja bi bila u funkciji rasta realnog sektora, praćenog porastom zaposlenosti, posljedično rasta životnog standarda, ali uz istodobno zadržavanje neovisnosti financijskih institucija i tržišta obilježenoj ponudom novih financijskih instrumenata i općenito izbjegavanjem sputavanja razvoja inovativnosti na financijskim tržištima. Odgovor na ove izazove treba dati Strategija razvoja finansijskih tržišta FBiH2 za period 2012-2021. godina ( u daljem tekstu: Strategija). Ona predstavlja ključni dokument čijom realizacijom se očekuje zaustavljanje negativnih trendova na finansijskim tržištima, povećanje finansijske stabilnosti i razvoj tržišta i finansijskih institucija u FBiH. Dakle, svrha je Strategije razvoja finansijskih tržišta da se na osnovu sveobuhvatne analize postojećeg stanja, postavi okvir s jasno definiranim strateškim i prioritetnim ciljevima i provedbom akcionih planova, programa i mjera, te zaustave negativni trendovi, odnosno stabilizira i racionalizira finansijsko tržište, integrišu i razviju finansijske institucije te uvedu EU standardi i izvrši harmonizaciju regulative i supervizije.

Strategija ima namjeru ukazati na način odnosno koncept optimizacije pojedinih resursa kako bi se iskoristile prednosti za stvaranje željenih učinaka. Treba imati na umu da se ova Strategija radi u kriznim i nepovoljnim uslovima što je čini istovremeno strategijom stabilizacije, kao i razvoja finansijskih tržišta i finansijskih institucija. Ona sublimira i potrebu uključivanja u regionalne integracije s ciljem da se regionalna financijska tržišta učine konkurentnijim na globalnoj razini.

Pojednostavljeno rečeno Strategija razvoja finansijskih tržišta u Federaciji BiH za period 2012-2021. godina, treba odgovoriti na slijedeća pitanja:

Situacija - Gdje smo trenutno u razvoju finansijskih tržišta ?Ciljevi - Gdje želimo doći ?Strategija - Kako ćemo doći do željenog stanja ?Taktika - Kako ćemo realizovati strategiju ?Akcije - Ko je zadužen za provođenje svakog koraka i u kom roku?Kontrola - Kako će proces pratiti i mjeriti te po potrebi revidirati ?

Sadržinski strategija obuhvata: analiza stanja, viziju i strateške ciljeve, opće ciljeve, akcioni plan (programi, projekti - mjere) procjenu i upravljanje rizicima, monitoring, reviziju i evaluaciju strategije.

Strategija je usaglašena sa višim strateškim dokumentima (Strategija razvoja Bosne i Hercegovine i Strategija razvoja Federacije Bosne i Hercegovine za period 2010-2020 godine). Također značajni dijelovi Strategije bit će inkorporirani u Ekonomske politike Vlade FFiH za razdoblje 2012-2014, a dijelovi će biti realizirani naknadno, kada se različiti institucionalni i drugi uvjeti za to stvore. Metodološki pristup karakteriše ciljno planiranje zasnovano na identifikaciji i analizi problema ali ne i njihovo automatsko provođenje u ciljeve. Formuliranje Strategije je zasnovano na metodu logičnog okvira koji podrazumjeva načine strukturiranja osnovnih elemenata u Strategiji ističe logičke veze između inputa, problema, ciljeva, planiranih aktivnosti i očekivanih rezultata i predstavlja operativan opis najvažnijih aspekata Strategije. U izradi Strategije korištena je i metod konsultovanja i

2

5

uključivanja svih zaiteresiranih strana (predstavnik Vlade FBiH, predstavnik Centralne banke BIH, član Komisije za vrijednosne papire, predstavnik RVP-a, predstavnik SASE, predstanici udruženja banka, osiguranja, mikrokreditnih institucija, lizing društava, udruženja računovođa, nezavisni experti).

2. ANALIZA STANJA

6

2.1 Trenutno stanje po sektorima finansijskog tržišta

2.1.1.Bankarski sektor

Razdoblje tranzicije bankarskog sektora BiH obilježile su značajne strukturne promjene koje ocrtava nekoliko temeljnih obilježja: ulazak stranog kapitala u bankovne sustave, rast kreditiranja domaćih sektora posebice stanovništva, unaprjeđenje profitabilnosti i još uvijek zadovoljavajuća visina stope adekvatnosti kapitala unatoč kreditnoj ekspanziji i rastu rizične aktive te unaprjeđenje supervizijske regulative. U posljednjem deseljeću bankarski sektor BiH bilježi rast svih perfomansi i značajne promjene u tržišnoj strukturi bankarskog sektora (konsolidacija, koncentracija, dominacija stranog vlasništva, konkurencija). Banke predstavljaju dominantan segment financijskog sustava uz slabu konkurenciju drugih nebankarskih financijskih institucija i financijskih tržišta.

Tablica 1: Temeljni pokazatelji bankarskog sektora BiH (u %)3

Pokazatelji 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011Broj banaka 37 33 33 32 32 31 30 29 29Bankarska intermedijacija

48.2 58.7 69.3 76.8 93.8 82.9 86.5 85.16 84.39

Strani kapital u kapitalu

66.4 69.6 67.0 73.0 83.0 87.0 89.2 92.7 87

CR3 40.1 56.6 46.3 43.5 40.8 46.4 46.2 43.2 44.6

CR5 51.2 61.7 59.3 56.3 56.7 60.8 61.8 56.6 56.3

HHI 655 808 919 926 890 973 999 1530 1544

Adekvatnost kapitala 20.29 18.73 17.83 17.67 17.14 16.23 16.07 16.02 17.2

ROAA 0.49 0.68 0.69 0.87 0.87 0.41 0.08 -0.6 0.7

ROAE 3.39 5.77 6.18 8.42 8.94 4.34 0.84 -5.5 5.9

Bankarska intermedijacija zajedno s podacima o broju banaka, poslovnica, poslovnica u odnosu na tisuću stanovnika neke zemlje sektorski su pokazatelji financijske razvijenosti. Promatrajući bankarsku intermedijaciju BiH vidljiv je postojan trend financijskog produbljavanja i intenzivne bankarske aktivnosti. Ipak financijska kriza u 2008. godini usporila je i bankarsku aktivnost.

Udio banaka u stranom vlasništvu u ukupnoj aktivi bankarskog sektora na kraju 2009. godine iznosio je 94.5% što ukazuje na ovisnost i osjetljivost domaćih sektora o promjeni poslovne politike i odlukama banaka u stranom vlasništvu. HHI za bankarski sektor BiH ukazuje na rast koncentracije i značajnu koncentriranost tržišta, koncentracijski omjeri tri i pet najvećih banaka ukazuju na činjenicu kako je bankarsko tržište izloženo ujedno i ovisno o malom broju banaka. Točnije nacionalna ekonomija BiH ovisi o aktivnosti pet najvećih banaka u sektoru.

Kreditna aktivnost banaka BiH rasla je u nekoliko posljednjih godina s značajnim udjelom kredita stanovništvu. Stope rasta kredita bilježile su vrijednost iznad 25% na godišnjoj razini. Aktivnost banaka pokazuje usporeni rast kredita u razdoblju 2008.-2010. godini. Stopa rasta kredita u 2009. godini prvi puta od 2000. godine imala je negativan predznak -3.1%. U 2010. godini sektor

3 CBBH, Godišnji izvještaji, Agencije za bankarstvo F BiH i RS, Informacija o bankarskom sektoru, različita godišta

7

pokazuje blago poboljšanje obilježeno niskom stopom rasta kredita od svega 2.5%, dok u 2011 krediti rastu za 6.3%.

Bankarski sektor u 2010. godini bilježi na razini sektora gubitak u odnosu na 2009. godinu. Stopa adekvatnosti kapitala pokazuje sposobnost banke da kapitalom pokrije rizicima ponderiranu aktivu. U 2010. godini u bankarskom sektoru zabilježen je porast rizikom ponderirane aktive na godišnjoj razini što je dovelo do pada stope adekvatnosti kapitala na 15,58%, odnosno 3% u odnosu na 2009. godinu.

U 2009. godini sve su banke zabilježile povećanje rezerviranja za kreditne gubitke kao posljedica utjecaj financijske krize. Neto prihodi bankarskog sektora zabilježili su rast zahvaljujući porastu nekamatnih prihoda, dok su neto kamatni prihodi smanjenjeni kao posljedica porasta cijene izvora financiranja. Povrat na prosječnu aktivu raste u 2011. godini s -0.6% na 0.7%, dok povrat na prosječni kapital raste s -5.5% na 5.9%.

Potrebne izmjene legislative Slijedeće izmjene predlažu se u skladu sa usvojenim osnovama Nacrta strategije razvoja finansijskih tržišta FBiH, koje je Koordinaciona grupa

2.1.2. Tržište kapitala

Cilj ovog dijela analize jeste da prikaže stanje na tržištu kapitala u Federaciji Bosne i Hercegovine kao i da identifikuje osnovne probleme koji sprečavaju njegov daljnji razvoj. U prvom dijelu slijedi osvrt na situaciju na vodećim regionalnim tržištima kapitala.

a) Stanje u okruženju i na nivou BiH

Svjetska finansijska i ekonomska kriza imala je poražavajuće efekte na sva regionalna tržišta kapitala. Najbolja ilustracija predstavlja slučaj Zagrebačke burze, koje tradicionalno važi za najveće organizovano tržište u regionu. U 2007. godini, prosječni dnevni promet ostvaren na ZSE iznosio je 71,9 miliona KM. Isti ovaj parametar u 2011. godini iznosio je 6,1 miliona KM, što predstavlja pad od 91,32%. Vodeći indeks CROBEX je u istom periodu zabilježio pad sa 5.239,00 na 1.740,21 indeksna poena ili 66,78% gubitka vrijednosti. Pored negativnih efekata ekonomske krize, na likvidnost Zagrebačke burze negativno su utjecali i korporativni skandali kao i dugotrajna blokada trgovine dionicama INA-e, inače jednog od najlikvidnijih izdanja na hrvatkom tržištu kapitala.

Ostaje da se vidi da li skori prijem u Evropsku uniju dati pozitivne impulse za tamošnje tržište kapitala.

Ništa bolja situacija nije ni na Beogradskoj berzi, koja je, zbog početka privatizacije najprofitabilnijih državnih kompanija putem podjela besplatnih dionica građanima Srbije, važila za prvo tržište na koje bi se strani investitori masovnije vratili. Do sada ova očekivanja se nisu ispunila. U 2007. godini, prosječni dnevni promet na Beogradskoj berzi iznosio je 16,1 milion KM, da bi u 2011. godini pao na svega 2,1 milion KM (pad od 86,40%). Vodeći indeks Belex 15 je u istom periodu pretrpio pad od 78,47% (sa 2.318,37 na 499,05 indeksna poena).

Penziona reforma, koja je navedena u pismu namjere Vlade Srbije prema MMF-u još nije pokrenuta, tako da nije realno očekivati osnaživanje aktivnosti na tržištu od strane penzionih fondova, koji bi u prvom periodu bili ionako nedovoljno razvijeni da bi mogli imati značajniji uticaj na tržišta kapitala.

8

Slovenačko tržište kapitala je također doživjelo veliki pad likvidnosti, što najbolje ilustruje poređenje prometa na Ljubljanskoj borzi (LJSE) u 2007. i 2011. godini. U 2007. godini na berzi je ostvaren promet od 4.355.371.020 KM, dok je u 2011. taj pokazatelj iznosio svega 919.351.170 KM. Vodeči indeks LJSE – SBI-TOP je sa 2.518,92 indeksna poena krajem 2007. godine pao na 589,58 poena krajem 2011. godine.

Prvobiti pozitivni efekti nakon preuzimanja Ljubljanske borze od strane Bečke berze (Wiener Boerse AG) su ubrzo anulirani, i postoji određena bojazan da će Beč privuči slovenačke Plave žetone (blue chips- Krku, Merkator, Petrol) na svoje matično tržište, što je scenarij koji je već djelimično realiziran na berzi u Pragu.

Ukoliko se posmatra nivo Bosne i Hercegovine, negativni efekti svjetske finansijske i ekonomske krize su dodatno pojačani domaćim faktorima, prije svega nestabilnom političkom situacijom koja odbija potencijalne investitore na domaća tržišta kapitala. Pored toga, ekonomska i regulatorna rascjepkanost ionako malog tržišta smanjuje njegovu atraktivnost za ozbiljne institucionalne investitore. De facto i de jure u Bosni i Hercegovini postoje (najmanje) dva potpuno odvojena tržišta kapitala, sa dvije Komisije za vrijednosne papire, dva registra za vrijednosne papire i dva seta profesionalnih posrednika. Razlike u regulativnom okviru se iz godine u godinu produbljuju, bilo zbog zaostajanja u modernizaciji propisa u Federaciji Bosne i Hercegovine, ili zbog neselektivnog i neprilagođenog kopiranja legislative iz regiona u Republici Srpskoj.

Iz političkih razloga na državnom nivou nije moguće donijeti regulativu koja bi na jedinstven način tretirala tržište kapitala u Bosni i Hercegovini, dok želja za međuentitetskom harmonizacijom propisa ostaje samo na deklerativnom nivou.

Promet na uređenim tržištima u Bosni i Hercegovini od 2007. godine je na silaznoj putanji, da bi 2011. godine po prvi put zabilježio porast u odnosu na prethodnu godinu.

Raspored prometa na BH-berzama, koji je tradicionalno bio na strani Sarajevske berze - burze u odnosu 2/3 prema 1/3, od 2010. godine je pomjeren u korist Banjalučke berze, prije svega zbog većeg obima primarne trgovine obavljene putem berze (96 miliona u 2010. i 314 miliona u 2011. godini).

b) Trenutno stanje na tržištu kapitala FBiH

Primarno (emisiono) tržište

9

U ekonomskoj teoriji, osnovna funkcija tržišta kapitala je omogućavanje sučeljavanja ponude i potražnje za vrijednosnim papirima putem koje se formira njihova (tržišna) cijena. Tržišna cijena upravlja alokacijom ograničenih resursa (novca i kapitala) u pravcu najvećih prinosa na datom nivou rizika. Tržište kapitala u FBiH u svom sadašnjem stepenu razvoja nije u mogućnosti na efikasan način obavljati ovu funkciju.

Trenutna situacija koja je prisutna na tržištu kapitala u Federaciji Bosne i Hercegovine je u ekonomskoj teoriji poznata pod nazivom “liquidity trap” ili “zamka likvidnosti”. Sa jedne strane, investitori ne ulažu u domaće vrijednosne papire zbog nedovoljnog broja kompanija na tržištu koje:

posluju pozitivno koji ispunjavaju minimalne uslove dobrog korporativnog upravljanja

Sa druge strane, kompanije se prilikom odabira načina finansiranja svog rasta i razvoja vrlo rijetko oslanjaju na tržište kapitala, budući da je ono plitko i nerazvijeno, te bi njegovo korištenje za kompaniju bilo povezano sa većim troškovima (prije svega “probijanja leda” kod domaćih investitora). Pored toga, menadžment domaćih kompanija je nedovoljno informisan i skeptičan prema tržištu kapitala, ili jednostavno ima planove koji nisu spojivi sa osnovnim principima korporativnog upravljanja. Sarajevska berza – burza je projektom “Going public i javne emisije” nastojala ublažiti problem neinformiranosti, no pokazalo se da od strane menadžmenta domaćih kompanija ne postoji dovoljno interesovanja za prihvatanjem novih principa. Tako su od kontaktiranih 40 kompanija samo dvije izrazile spremnost da se informišu o mogućnostima izlaska na berzu ili prikupljanja kapitala putem emisije vrijednosnih papira.

Dosadašnja apstinencija države / entiteta kao emitenta na tržištu kapitala predstavlja dodatan problem, budući da je rezultat ovoga nemogućnost definisanja bezrizične kamatne stope i formiranje krivulje prinosa za državne vrijednosne papire. Nerizična kamatna stopa po kojoj se država zadužuje služi ostalim privrednim subjektima i investitorima za određivanje traženog prinosa na ulaganje.

Investitor u ovom kontekstu upoređuje prinos na državne vrijednosne papire sa prinosom drugog vrijednosnog papira – primjera radi obveznice ili dionice privrednog društva. Budući da je, po definiciji, ulaganje u sve vrijednosne papire osim državnih povezano sa određenim stepenom rizika, investitor za preuzimanje rizika traži veći prinos od ovih subjekata, zavisno od njihovog individualnog rizika. Bez poznavanja bezrizične kamatne stope, svi modeli za procjenu vrijednosti gube svoj smisao. Ista je situacija sa aspekta privatnog privrednog društva – društvo ne može sa dovoljnom preciznošću odrediti premiju rizika kojom bi moglo privući investitore i obezbjediti uspjeh javne ponude.4

Uzimajući u obzir okolnosti koje vladaju na bankarskom tržištu kredita, posebno raspon između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa kao rezultata svjetske ekonomske krize i dužničke krize u Eurozoni, logično bi bilo očekivati izuzetno živu emisionu aktivnost na primarnom tržištu kapitala u FBiH.

Međutim, aktivnost na emisionom tržištu u Federaciji je sve donedavno bila samo sporadična. U 2010. godini emitent Dobojputevi d.d. Doboj-Jug je izvršio prvu emisiju kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira – komercijalnih zapisa. Vrijednost emisije iznosila je 727.440 KM. Predmetna emisija je bila jedina javna ponuda na tržištu kapitala u 2010. godini.

Sa aspekta javnih ponuda, 2011. godina je bila sigurno rekordna za lokalno tržište kapitala. FAD Jelah d.d. Jelah je u prvom polugodištu izvršio sekundarnu javnu ponudu dionica, prikupivši na taj način

4 Naravno, nepostojanje krivulje prinosa na državne vrijednosne papire različitih ročnosti je samo jedan faktor koji je u dosadašnjem periodu imao negativan uticaj na primarno tržište kapitala. Ostali uzročnici diskutovani su u drugom dijelu teksta.

10

1.476.000 KM. Zatim je uslijedila prva emisija municipalnih obveznica u FBiH, u okviru koje je Općina Tešanj na tržištu prikupila 500.000 KM. Druga ponuda municipalnih obveznica – ovaj pute Općine Cazin – nažalost nije uspjela, budući da uslovi ponude (datum dospijeća, dug grace-period (?) i niska kamatna stopa) nisu uspjeli zainteresovati dovoljan broj investitora. Slična sudbina zadesila je i emitenta Dobojputevi d.d. iz Doboj-Juga, koji nije uspio prodati svoju drugu emisiju komercijalnih zapisa.

U drugoj polovici 2011. godine uslijedile su i prve emisije trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine. U okviru dvije uspješne aukcije putem Sarajevske berze – burze plasirano je ukupno 9.000 ovih kratkoročnih vrijednosnih papira sa rokom dospijeća od šest mjeseci.

Godina Emitent Vrsta VP Vrijednost ponuđenih VP

Broj ponuđenih

VP

Uspješnost

Broj upisanih VP

2010 Dobojputevi dd Doboj Jug

Kom.zapisi 727.440 8.000 DA 4.805 (60,06%)

2011 Općina Tešanj Mun.obveznice

500.000 5.000 DA 5.000 (100%)

2011 FAD Jelah Dionice 1.476.000 120.000 DA 120.000 (100%)2011 Općina Cazin Mun.obvez

nice1.000.000 10.000 NE 1.000 (10%)

2011 Dobojputevi dd Doboj Jug

Kom.zapisi 596.440 6.500 NE 350 (5,38%)

2011 Federacija BiH Trez. zapisi 65.000.000 6.500 DA 6.500 (100%)2011 Federacija BiH Trez. zapisi 25.000.000 2.500 DA 2.500 (100%)Izvor: SASE

Iz svega navedenog nameće se zaključak da primarno tržište kapitala u FBiH nije dovoljno razvijeno, te da iz tog razloga ne može dati podstrek razvoju sekundarnog tržišta kapitala.

Sekundarno (berzansko i vanberzansko) tržište

Svjetska ekonomska kriza je imala posebno negativan efekat na tržišta koja se nalaze u fazi razvoja, uključujući i tržište u BiH. Relativno mali broj stranih investitora, uglavnom iz država nastalih raspadom Jugoslavije, koji je u 2007. potaknuo rast na domaćem tržištu kapitala, pod pritiskom krize se povukao sa tržišta. Domaći investitori, koji su u toku booma neselektivno i bez bilo kakve analize ulagali u vrijednosne papire, većinom su iste kupili po cijenama koje su bile daleko iznad tržišnih. O kakvom se padu likvidnosti radi najbolje svjedoči uporedba prosječnog dnevnog prometa u 2007. i 2011. godini. Dok je prosječan dnevni promet u 2007. godini iznosio 5 miliona KM, taj pokazatelj je u 2011. godini iznosio svega 600.000 KM.

Dosadašnji razvoj tržišta kapitala se može podijeliti u dvije faze – fazu rasta od 2002. do 2007. godine, te fazu drastičnog pada u periodu od 2008. – 2010. godine.

11

- KM

200,00 KM

400,00 KM

600,00 KM

800,00 KM

1.000,00 KM

1.200,00 KM

1.400,00 KM

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Mili

on

i K

M

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Promet (KM) 41.678.465 118.888.79 201.137.33 555.353.93 654.717.25 1.274.340. 477.076.37 219.048.70 108.554.37 244.787.112

Godišnji prometi

Izvor: SASE

Promet u 2011. godini je po prvi put nakon 2007. godine zabilježio porast u odnosu na prethodnu godinu – 125%. Ovome su svakako doprinijele dvije aukcije trezorskih zapisa. Međutim, i bez primarne trgovine, promet u 2011. godini je za 41,72% veći nego u 2010. godini.

Jedna od karakteristika domaćeg tržišta kapitala je konstantan pad broja investitora, kako na kupovnoj, tako i na prodajnoj strani.

-1.0001.0003.0005.0007.0009.000

11.00013.00015.000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.Unikatnih kupaca 10.526 4.002 1.226 1.250 1.040

Unikatnih prodavaca 52.711 10.614 1.176 4.398 4.349

Broj

inve

stito

ra

Jedinstveni računi kupaca i prodavaca

Izvor: SASE

U grafu i tabeli je prikazan broj unikatnih računa koji su se po godinama pojavljivali na kupovnoj ili prodajnoj strani u zaključenim transakcijama. Iako ovi podaci ne uzimaju u obzir specifičnosti skrbničkih računa (tj. činjenicu da iza jednog skrbničkog računa može biti više individualnih kupaca ili prodavaca), evidentno je da je broj unikatnih kupaca na tržištu u 2011. godini u poređenju sa 2007. godinom manji za 10 puta, dok je pad kod kupaca još izraženiji.

Ovi podaci pokazuju jasno da je trenutna kriza na tržištu ujedno kriza potražnje ali i kriza ponude na tržištu.

Vlasnički vrijednosni papiriSekundarno tržište vlasničkih vrijednosnih papira sastoji se uglavnom iz dionica društava koja su privatizirana u postupku masovne privatizacije. Program masovne privatizacije je rezultirao, posmatrano sa aspekta tržišta kapitala, podjelom kompanija u tri kategorije.

12

U prvu kategoriju spadaju kompanije kod kojih je, nakon inicijalne intenzivne trgovine, vlasnička konsolidacija uglavnom završena. Te kompanije su sada u većinskom vlasništvu jednog lica ili grupe međusobno povezanih lica koje nemaju realnog interesa za vanjske investitore. Njihovo poslovanje i politika isplate dividende ne mogu privući portfolio investitore niti retail ulagače. Uzimajući u obzir ovo, nije realno očekivati da će se ove kompanije u skorijoj budućnosti na tržištu pojaviti sa namjerom da prikupe kapital, niti da će taj eventualni pokušaj uroditi plodom.

Druga, daleko brojnija grupa kompanija zbog široke disperzije vlasništva ili nepovoljnih uslova poslovanja nikada nije uspjela privući “prave investitore”. U određenim slučajevima, kod ovih kompanija je izvršena tzv. insajderska privatizacija, tj. de-facto privatizacija od strane menadžmenta kompanija. De facto zato što menadžeri u određenim slučajevima, kompanijama upravljaju sa manjinskim paketima dionica, koje drže u svom vlasništvu ili zajedno sa povezanim licima. Sa aspekta tržišta kapitala, ove kompanije također ne predstavljaju interesantan tržišni materijal.

Treća grupa kompanija je ona gdje postoji određeni nivo bazne likvidnosti u trgovini dionicama. U većini slučajeva država je većinski, ili značajan dioničar ovih društava. Ove dionice su sa aspekta tržišta i investitora veoma interesantne, međutim ovdje je problem relativno mali free-float, tj. postotak dionica koji je raspoloživ vanjskim investitorima.

Dužnički vrijednosni papiri

Dužnički vrijednosni papiri javnog sektoraPoseban značaj u analizi sekundarne trgovine zaslužuju dužnički vrijednosni papiri javnog sektora , trenutno isključivo obveznice emitovane po osnovu ratnih potraživanja i stare devizne štednje. Zaključno sa 31.01.2012. godine, Federacija BiH je emitovala 609.808.883 obveznice stare devizne štednje i 194.065.000 obveznica po osnovu ratnih potraživanja.

Nakon početne slabe trgovine, udio prometa ostvarenih sa ovim vrijednosnim papirima u ukupnom prometu Berze popeo se na 21,67% u 2011. godini. No i pored sve značajnijeg udjela obveznica u ukupnom prometu, veoma mali broj obveznica je protrgovan na tržištu.

Najveći postotak promjene vlasništva zabilježen je kod obveznica emitovanih po osnovu ratnih potraživanja (prosječno 44,19% za serije 1A-1E), dok je ovaj iznos kod obveznica stare devizne štednje daleko niži (u prosjeku 5,59%).

Razlog za veću likvidnost obveznica ratnih potraživanja treba tražiti u iznimno visokim prinosima i činjenici da su iste u velikom dijelu dodijeljene pravnim licima. Sa druge strane, obveznice stare devizne štednje su emitovane uglavnom fizičkim licima, koji su u poodmakloj životnoj dobi i vjerovatno nisu svjesni mogućnosti prodaje ovih instrumenata na berzanskom tržištu.

Dužnički vrijednosni papiri privatnog sektoraSekundarno tržište ovih dužničkih instrumenata nije razvijeno, čak i u odnosu na primarno tržište ovim instrumentima. Iako sa aspekta ročnosti postoji određena raznolikost - dugoročne obveznice emitovane od strane banaka i kratkoročni komercijalni zapisi privrednih društava, u prošlosti nije zabilježena značajnija trgovina ovim vrijednosnim papirima.

Simbol Emitent Vrsta VP Ukupan promet*

ASFSK ASA Finance dd Sarajevo Obveznice 878.000,00DBJPKZ1 Dobojputevi d.d. Doboj Jug Kom.zapisi 0,00

13

FISVEKZ1 Fis doo Vitez Kom.zapisi 53.030,62TZLBO NLB Tuzlanska banka dd Tuzla Obveznice 310.965,40VLDBO Moja banka dd Sarajevo Obveznice 149.155,10

UKUPNO 1.391.151,12

Izvor: SASE* Od uvrštenja zaključno sa 31.01.2012. godine

Mogućnost uvođenja strukturiranih proizvodaPod terminom „strukturirani proizvodi“ podrazumijevaju se sekjuritizirani derivati, tj. derivati u obliku dužničkih vrijednosnih papira. Strukturirani proizvodi se vrlo često u Evropi zovu i „certifikati“. Postoji više alternativa pri kategorizaciji certifikata. Pristup klasifikacije koji koristi Royal Bank of Scotland (RBS), koja je emitovala više od 25.000 različitih izdanja, baziran je na osnovnoj namjeni ovih instrumenata:

- Zaštita kapitala (capital protection)o Capital protection noteso Constant proportion portfolio insurance

- Povećanje prinosa (yield enchacement)o Inverzno-zamjenjivi (Reverse exchangeable)o Bonus-certifikatio Diskontni certifikati

- Praćenje performansa (Performance tracking)o Quanto certifikatio Certifikati učešća u indeksu

- Finansijska poluga (leverage)o Mini fjučersio Waranti

Na tržištu kapitala FBiH trenutno ne postoji tržište strukturiranih proizvoda. U okviru projekta finansiranog od strane FIRST-a (afilijacije Svjetske banke) i sproveden od strane Capmexa i Bečke berze 2009. godine je urađena analiza tržišta kapitala. Ocjenjeno je da su preduslovi za uvođenje ove vrste finansijskih instrumenata na domaće tržište kapitala između ostalog vraćanje nivoa likvidnosti minimalno na onaj iz prve polovice 2007. godine, uvođenje market-makinga za najlikvidnije emitente na tržištu, te prilagodba sistema za trgovinu novim instrumentima.

Prilikom određivanja pogodne vrste instrumenata koja se želi uvesti na tržište potrebno je obratiti pažnju na kompleksnost instrumenta, kao i na jednostavnost određivanja cijene i mogućnost osiguranja od gubitaka (hedging). Certifikatima koji sadrže ili su bazirani na opcijama (e.g. garantni certifikati, bonus-certifikati, diskontni certifikati i warranti) je mnogo teže odrediti cijenu kao i vršiti hedging nego kod onih certifikata koji nisu bazirani ili ne sadrže derivate. U tom kontekstu je važno napomenuti da većina gore navedenih certifkata podrazumijeva postojanje razvijenog tržišta derivata (izvedenica). Generalno, realne kandidate za prve certifikate na domaćem tržišu treba tražiti među onim instrumentima koji su zastupljeni na nekim od regionalnih berzi. Na Zagrebu su tako uvršteni mini-fjučersi bazirani na indeksu, dok su na Belexu to certifikati koji prate indeks (index tracking certificates).

14

Struktura investitora u sekundarnom prometuNa kupovnoj strani u sekundarnom prometu i dalje dominiraju domaći investitori, mada je njihov udjel nakon skoka na 64,18% u 2010. godini pao na 48,70% u 2011. godini. Udio stranih investitora je dosegao svoj minimum u 2010. godini, kada je iznosio 9,67%, nakon čega je došlo do povećanja na 15,13% u 2011. godini. Udio skrbničkih računa na kupovnoj strani je u konstanom rastu od 2008. godine. Iako je identitet individualnih klijenata koji koriste usluge skrbničkih banaka nepoznat, realno je pretpostaviti da se ovdje radi o stranim investitorima koji dolaze iz država van regiona bivše Jugoslavije.

0,00%10,00%20,00%30,00%40,00%50,00%60,00%70,00%80,00%90,00%

100,00%

2008. 2009. 2010. 2011.Kupovina skrbnički 11,30% 26,01% 26,15% 36,17%

Kupovina strani 37,71% 20,20% 9,67% 15,13%

Kupovina domaći 51,00% 53,80% 64,18% 48,70%

Struktura kupovine

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00%

90,00%

100,00%

2008. 2009. 2010. 2011.Prodaja skrbnički 16,13% 16,09% 18,56% 29,33%

Prodaja strani 27,25% 24,64% 20,16% 18,95%

Prodaja domaći 56,62% 59,27% 61,29% 51,72%

Struktura prodaje

Izvor: RVP

Ako se pogleda prodajna strana, vidljiva je dominacija domaćih investitora. Trend rasta njihovog udjela dostigao je svoj maksimum u 2010. godini, kada je iznosio 61,29%, nakon čega je u 2011. godini pao na 51,72%. Udio stranih investitora je u kontinuiranom padu od 2008. godine i u 2011. godini je dostigao 18,95%.

2.1.3. Sektor osiguranja

Analiza stanje tržišta osiguranja u FBiH

Društva za osiguranje u Federaciji BiH u 2010. godini ostvarila su ukupnu premiju u iznosu od 349.400.409 KM. Njena struktura po vrstama osiguranja i njen rast u odnosu na prethodnu 2009. godinu, prema podacima Agencije za nadzor osiguranja FBiH prikazan je u:

Tabela 1. Premija osiguranja u FBiH 2009. i 2010. godine po vrstama osiguranja (skraćena tabela)

Šifra Vrsta osiguranja

Godina 2009 Godina 2010Indeks 10/09Premija u KM

% učešća uPremija u KM

% učešća u

Ukupno Neživot Ukupno Neživot

01Osiguranje od nezgode

26.203.191 7,74 9,45 27.255.931 7,80 9,60 104,02

02Zdravstveno osiguranje

7.745.711 2,29 2,79 6.532.615 1,87 2,30 84,34

03-06 Kasko osiguranje 52.299.160 15,45 18,86 50.651.224 14,50 18,09 0,97

07Osiguranje robe u prijevozu

4.654.403 1,37 1,68 4.242.196 1,21 1,49 91,14

08-09 Osiguranje imovine 39.338.455 11,61 14,20 43.135.139 12,35 15,20 109,65

10-13Osiguranje od odgovornosti

145.054.500 42,84 52,35150.259.05

543,01 52,73 103,58

15

14-16 Finansijska osiguranja 1.844.278 0,54 0,67 1.689.557 0,48 0,59 91,61

17-18Osiguranja pravne pomoći

1.177 0 0 2.586 0,00 0,00 219,71

Svega neživotna osiguranja

277.140.875 81,84 100,00283.768.30

381,22

100,00

102,39

19 Životna osiguranja 61.512.359 18,16 xxx 65.632.106 18,78 xxx 106,70

SVEUKUPNO 338.653.234 100,00 xxx349.400.40

9100,00 xxx 103,17

Pored toga što se radi o malom tržištu osiguranja, struktura portfelja osiguranja nije povoljna. Iako osiguranja života imaju karakter dugoročne štednje i predstavljaju izuzetno kvalitetna sredstva u ukupnom finansijskom sektoru, na njih otpada manje od jedne petine ukupne premije osiguranja. Međutim, i pored toga što se nalazimo u izrazitoj ekonomskoj krizi i sa niskom stopom zaposlenosti, vidljivo je da je rast ovih osiguranja veći od ukupnog rasta neživotnih osiguranja.

Neživotna osiguranja imaju nižu stopu rasta i taj dio portfelja osiguranja se odnosi pretežno na obavezna osiguranja od automobilske odgovornosti. Ako tom dijelu dodamo i premiju kasko osiguranja, očito je da je čitava industrija osiguranja vezana za osiguranje motornih vozila. Zatim slijede osiguranja imovine sa 1/8 i osiguranja lica sa 1/10 od ukupno ostvarene premije.

Uzimajući u obzir ukupnu ekonomsku situaciju, tradiciju osiguranja i druge olakšavajuće okolnosti, nameće se zaključak da su društva za osiguranje još uvijek statična i nisu dovoljno agresivna u obradi tržišta osiguranja. Međutim, ni Država ne pokazuje zainteresovanost da se djelatnost osiguranja, afirmiše i da dostigne znatno veči obim premije.

Naprijed ostvarena premija po društvima za osiguranje iskazana je u.

Tabela 2. Premija i udjeli društava u ukupnoj premiji u 2009. i 2010. godini

Rb Društvo za osiguranjeGodina 2009. Godina 2010. Index

10/09Premija % udio Premija % udio

01 Sarajevo 54.018.566 15,95 58.653.009 16,79 108,5802 Bosna Sunce 47.514.431 14,04 46.556.229 13,32 97,9803 Euroherc 36.808.856 10,87 38.874.486 11,13 105,6104 Croatia 35.094.199 10,36 37.826.025 10,83 107,7805 Uniqa 31.902.808 9,42 35.279.956 10,10 110,5906 Triglav 31.473.916 9,29 31.808.705 9,10 101,0607 VGT 23.213.045 6,85 26.175.925 7,49 112,7608 Grawe 18.219.884 5,38 19.393.989 5,55 106,4409 Merkur BH 17.990.660 5,31 19.466.851 5,57 108,2110 Lido 10.032.047 2,96 7.513.711 2,15 74,9011 Camelija 9.603.315 2,84 8.359.513 2,39 87,0512 ASA 8.346.419 2,46 9.474.324 2,71 113,5113 Hercegovina* 7.243.393 2,14 1.423.889 0,41 19,6614 Zovko 6.801.765 2,01 8.281.546 2,37 121,7615 Lok 389.930 0,12 312.251 0,09 80,08

Ukupno: 338.653.234 100,00 349.400.409 100,00 103,17

* Hercegovina osiguranje je prestalo sa radom i nalazi se u likvidaciji

16

Lider na tržištu osiguranja participira sa 1/6 na tržištu osiguranja, dok prvo konkurentsko društvo za njim zaostaje za preko 1/4 vlastitog obima premije i ima ostvaren pad rasta premije za 2%.

Top 5 društava za osiguranje ostvaruju preko 62% ukupne premije, a narednih 5 društava ostvaruje nepunih 30% od ukupne premije, tako da preostala 4 društva ostvaruju svega 8% od ukupne premije.

U djelatnosti osiguranja u Federaciji BiH u 2010. godini bilo je zaposleno 2.630 lica sa strukturom školske spreme kako je to prikazano u:

Tabela 3. Struktura zaposlenih po društvima sa sjedištem u FBiH na kraju 2010. godine

Rb Naziv društva Dr.,mr. VSSVSS VŠ,

SSS,VKV,KVNSS

Ukupno

01 Sarajevo 6 114 348 16 48402 VGT 3 60 207 3 27303 Bosna Sunce 2 67 176 22 26704 Triglav 1 73 171 3 24805 Euroherc 1 61 157 5 22406 Uniqa 1 89 128 0 21807 Grawe 2 35 164 0 20108 Croatia 3 72 116 2 19309 Lido 0 37 103 7 14710 Zovko 0 17 107 2 12611 Camelija 0 17 91 2 11012 ASA 4 21 65 0 9013 Bosna Re 1 13 11 2 2714 Merkur BH 2 9 7 0 1815 LOK 0 4 0 0 4

Ukupno: 26 689 1.851 64 2.630

Pored naprijed navedenog broja uposlenih u društvima za osiguranje angažovan je i znatan broj fizičkih lica koja obavljaju poslove posredovanja u osiguranju, inkasa (naplate) premije osiguranja i distribucije propagandnih materijala.

Prema podacima Agencije za nadzor osiguranja FBiH za posredovanje u osiguranju je registrovano 174 fizička i 36 pravnih lica u kategoriji zastupnika osiguranja (nastupaju u ime i za račun društava za osiguranje), te 7 fizičkih i 6 pravnih lica u kategoriji brokera osiguranja (nastupaju u ime i za račun osiguranika).

Ako uzmemo da pravna lica imaju prosječno 5 zaposlenih, procjenjuje se da je samo u poslovima posredovanje angažovano najmanje 300 fizičkih lica. Dakle, može se pouzdano tvrditi da je u djelatnosti osiguranja stalno angažovano preko 3.000 fizičkih lica

2.1.4. Mikrokreditni sektor

Pojam, cilj i svrha mikrokreditiranja u BiH Mikrokreditiranje, kao oblik finansijske usluge, se u svijetu pojavilo još prije 30 godina i prema procjenama Svjetske banke i drugih relevatnih međunarodnih agencija i institucija pozitivno je uticalo na smanjenje siromaštava i povećanje zaposlenosti, posebno u zemljama koje prolaze postratni

17

period, zemljama u društveno-ekonomskoj tranziciji, kao i u zemljama sa izrazito visokom stopom siromaštva.

Sa mikrokreditiranjem u BiH se prvi put počelo 1996. godine, a promovirano je kao dio Prvog projekta World Bank u BiH (tzv. Projekat lokalne incijative LIP I) koji je implementiran na osnovu Okvirnog ugovora i subsidijrnih sporazuma zaključenih između World Bank i države BiH, Federacije BiH i Republike Srpske.

Drugi Projekat lokalnih inicijativa (LIP II) pokrenut je u martu 2002. godine. UNHCR i druge inozemne institucije, kao što su ICMC, CARE, World Vision, CRS, Women for Women International i druge, su također učestvovale u implementaciji projekta mikrokreditiranja u BiH. Mikrokreditiranje u BiH je imalo i ima za osnovni cilj da obezbjedi ekonomsko siromašnim građanima neophodna finansijska sredstva za otpočinjanje, održavanje i razvoj poslova u oblasti mikro i malog poduzetništva, te da na taj način radom steknu prihod i prevaziđu siromaštvo i nazaposlenost u ko-jem su se našli neposredno nakon rata i periodu koji je usljedio nakon toga.

U početnom periodu projekta mikrorkeditiranja, klijenti su bili fizička lica koja pripadaju kategoriji socijalno ugroženog stanovništva tj. kategoriji nezaposlenih, koja nemaju prihode potrebne za život ili su im prihodi neredovni i mali ili/i nemaju imovinu koja bi im kreirala prihode. Također, ciljani klijenti su bili i mikropreduzeća koja ne zapošljavanju više od deset lica na stalnom radu i koja su u pravilu organizirana kao vlasništvo jednog lica – u nekim slučajevima su organizirana kao partnerstva. Danas, možemo reći da su ciljani klijenti mikrokreditnih organizacija klijenti koji nemaju ili im je otežan pristup kreditima u komercijalnim bankama.

Metodologija mikrokreditiranja Mikrokreditiranje je finansijska usluga koja ima specifičnu metodologiju i razlikuje se od metodologije za kreditiranje koje primjenjuju klasične komercijalne banke.

Metodologija mikrokreditiranja je individualna ili grupna i zasnovana je na neposrednoj i čvrstoj vezi između klijenta i mikrokreditne organizacije, i to od podnošenja zahtjeva za kredit, pa do odobravanja kredita i potpune otplate kredita. Ovu metodolgiju karakteriše česta posjeta ovlaštenog lica mikrokreditne organizacije klijentu i to u mjestu stanovanja ili/i mjestu poslovne aktivnosti, procjena poslovne aktivnosti i kreditne sposobnosti klijenta, kao i kontinuirano praćenje kreditne sposobnosti klijenta tokom trajanja otplate kredita.

Metodologiju mikrokreditiranja karakteriše i činjenica da se isplate i otplate kredita vrše preko banaka i da se u pravilu vrše u gotovini.

Obezbjeđenje mikrokredita Osnovno obezebjeđenje mikrokredita sadržano je u pravilnoj procjeni posla koju obavlja klijent i kreditne sposobnosti klijenta od strane ovlaštenog lica mikrokreditne organizacije, a ne u «jakim» jemcima i sredstvima obezbjeđenja, obzirom da ni klijenti, a niti njihovi jemci u pravilu nemaju dovoljno imovine, niti imaju redovna ili/i dovoljna mjesečna primanja ili siguran posao da bi mogli sa potpunom sigurnošću garantovati povrat mikrokredita.Pravilo u mikrokreditiranju je : mikrokredit je siguran, ali ne i osiguran.

18

Regulatorni okvirRazvoj mikrokreditnog sektora u Bosni i Hercegovini od 1996. godine ukazao je na potrebu zakonskog regulisanja ove oblasti, i priznavanja mikrokreditnih organizacija kao finansijskih institucija. U skladu sa navedenim Parlament Federacije BiH je u maju 2000. godine usvojio Zakon o mikrokreditnim organizacijama FBiH, a godinu dana nakon toga donesen je i Zakon o mikrokreditnim organizacijama Republike Srpske. 2006. godine usvojen je novi Zakon o mikrokreditnim organizacijama („Službene novine Federacije BiH“, broj: 59/06) (u daljem tekstu: Zakon FBiH), kojim je oblast mikrokreditiranja i danas uređena. Zakon o mikrokreditnim organizacijama FBiH definiše osnovna pitanja poslovanja mikrokreditnih organizacija na području Federacije BiH (osnivanje, registrovanje, djelatnost, oblik organizovanja, poslovanje, način upravljanja, prestanak rada i nadzor poslovanja mikrokreditnih organizacija).

Hronologija donošenja Zakona o mikrokreditnim organizacijama, podzakonskih akata i početak registracije mikrokreditnih organizacija u Federaciji BiH i Republici Srpskoj:

Federacija BiH Republika Srpska

Prvi Zakon o MKO 2000 2001

Zakon o MKO septembar 2006 juli 2006

Podzakonski akti april 2007 januar 2007

Početak registracije MKO maj 2008 juni 2007

Narodna skupština Republike Srpske je u novembru 2011. godine usvojila Izmjene i dopune Zakona o mikrokreditnim organizacijama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 64/06, 116/11) (u daljem tekstu: Zakon RS), kojim se uređuje se osnivanje, djelatnost, oblik organizovanja i registracija, poslovanje, način upravljanja, nadzor poslovanja i prestanak rada mikrokreditnih društava i mikrokreditnih fondacija u Republici Srpskoj.

Važećim Zakonom o mikrokreditnim organizacijama i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, mikrokreditne organizacije su definisane kao nedepozitne organizacije, čija je osnovna djelatnost davanje mikrokredita. Mikrokreditne organizacije osnivaju se i posluju u pravnom obliku mikrokreditnih fondacija ili mikrokreditnih društava.

Posljednje izmjene Zakona o mikrokreditnim organizacijama Republike Srpske (novembar 2011. godine) su prouzrokovale dodatne razlike u uslovima poslovanja mikrokreditnih organizacija na području Republike Srpske i Federacije BiH.

Zakonski okvir poslovanja mikrokreditnih oganizacija čini i Zakon o udruženjima i fondacijama Federacije BiH odnosno Republike Srpske, dok se na mikrokreditna društva primjenjuju odredbe Zakona o privrednim društvima oba entiteta.

Zakonima su propisana i ograničenja u pogledu maksimalne visine iznosa kredita koje za mikrokreditne fondacije iznosi 10.000 KM, dok je za mikrokreditna društva taj iznos 50.000 KM.

19

U skladu sa zakonskim ovlaštenjima, Agencije za bankarstvo FBiH i RS donijele su podzakonske akte kojima su bliže definisale pojedine zakonske odredbe, te kojima su definisani uslovi za izdavanje dozvole za rad, izdavanja saglasnosti, izvještaji koji se dostavljaju Agencijama sa rokovima za njihovo dostavljanje, nadzor nad mikrokreditnim organizacijama kao i druga pitanja koja se odnose na monitoring rada mikrokreditnih organizacija od strane Agencija za bankarstvo FBiH i RS.

Nakon višegodišnje primjene ovih Zakona uz njihove pozitivne učinke, došla su do izražaja ograničenja i nedostaci u postojećim Zakonima naročito u pogledu budućeg razvoja mikrokreditnih organizacija, pa je uočena potreba poboljšanja zakonskog okvira, posebno u cilju:

- harmoniziranja entitetskih zakona o mikrokreditnim organizacijama u BiH;- omogućavanja mikrokreditnim organizacijama daljnji rast i razvoj, uključujući i mogućnost

transformiranja u pravna lica koja posluju na komercijalnim osnovama;- otklanjanja nedostataka zakona koji bi mogli omogućiti zloupotrebu.

Suštinska razlika u sadržaju Zakona o mikrokredtnim organizacijama ogleda se u činjenici da se mikrokreditne organizacije u Federaciji BiH koje su postojale na dan stupanja na snagu novog Zakona moraju transformisati prvo u mikrokreditne fondacije (koje postaju zakonski pravni sljednik imovine, prava i obaveza mikrokreditnih organizacija) i nakon toga mogu samostalno ili zajedno sa drugim pravnim ili fizičkim licima osnovati mikrokreditno društvo, dok je Zakonom o mikrokreditnim organizacijama RS precizirano da se postojeće mikrokreditne organizacije mogu transformisati ili u mikrokreditnu fondaciju ili u mikrokreditno društvo, čime se ubrzava i ublažava proces transformacije mikrokreditnih organizacija.

Omogućavanje transformacije mikrokreditnih organizacija u mikrokreditna društva, koja posluju na jasnim vlasničkim odnosima, neophodno je da bi se mogle stvarati samoodržive mikrokreditne organizacije. Nakon što su dosad strani donatori značajno podržavali projekte mikrokreditiranja, evidentno je više nema priliva subvencioniranih sredstava za podršku mikrokreditnog sektora u BiH.

Istovremeno, mikrokreditne organizacije u BiH ostvarile su takav stepen razvoja, da su u mogućnosti da privuku i sredstva komercijalnih izvora (komercijalni krediti i kapitalna ulaganja).

Mogućnost pristupa komercijanim sredstvima, bilo po osnovu krediranja ili kapitalnih ulaganja, jedan je od glavnih ako ne i opredjeljujući faktor za mikrokreditne organizacije da se organizuju u pravnom obliku Mikrokreditnog društva.

Pristup komercijalnim izvorima finansiranja, definisanje vlasničke strukture i veći cenzus za odobravanje mikrokredita, su argumenti koji stoje visoko na skali pro et contra osnivanja mikrokreditnog društva, i postavljeni su kao protuteža Zakonom propisanim olakšicama za mikrokreditne fondacije koje su kao neprofitne organizacije oslobođene plaćanja poreza na dobit i sl.

Mikrokreditne profitne kompanije mogu se osnovati i poslovati kao društva sa ograničenom odgovornošću, odnosno dionička/akcionarska društva. U ovom trenutku, u Bosni i Hercegovini nije osnovana nijedna mikrokreditna organizacija u pravnom obliku dioničkog društva, što je i razumljivo uzevši u obzir poteškoće sa kojima su se suočavale mikrokreditne organizacije prilikom procesa transformacije iz neprofitnih u profitne kompanije, a koje su bile uzrokovane nepripremljenošću nadležnih organa za registraciju mikrokreditnih organizacija u skladu sa Zakonom.

20

Rastuća konkurencija (u mikrokreditnom sektoru govorimo o lojalnoj konkurenciji) dodatno stavlja pritisak na donosioce odluka u mikrokreditnim organizacijama za osnivanje profitnih kompanija, koje će kroz kapitalna ulaganja, kao i pristup slobodnom tržištu (kroz kotaciju na berzi) obezbijediti «jeftinija» sredstva za finansiranje svog poslovanja, koja će im omogućiti pojeftinjenje kreditnih proizvoda koje nude klijentima i na taj način postati konkurentniji na tržištu.

Međutim, mikrokreditne organizacije u Bosni i Hercegovini su od dana stupanja na snagu novog Zakona o mikrokreditnim organizacijama suočene sa nizom poteškoća i Zakonom i podzakonskim aktima neriješenih pitanja koja usporavaju transformaciju iz neprofitnih u profitne kompanije.

Podzakonskim aktima Agencije za bankarstvo FBiH definisano je da se mikrokreditne organizacije koje postoje na dan donošenja Zakona, moraju transformisati u mikrokreditne fondacije a nakon toga mikrokreditna fondacija može samostalno ili zajedno sa drugim pravnim ili fizičkim licima osnovati mikrokreditno društvo, uz propisano ograničenja da mikrokreditna fondacija mora biti većinski vlasnik u momentu osnivanja mikrokreditne profitne kompanije.

Također, propisana su i ograničenja prilikom smanjenja udjela mikrokreditne fondacije kao većinskog vlasnika ispod 51%, na način da udio mikrokreditne fondacije u profitnoj kompaniji može biti manji od 51% isključivo u slučaju dokapitalizacije u novcu i to od najmanje 1/3 osnovnog kapitala profitne kompanije.

Dalje, Agencija za bankarstvo zadržava diskreciono pravo procjene vrijednosti prava i imovine koja se ulaže od strane mikrokreditne fondacije u mikrokreditnu kompaniju, ne definišući jasno metod po kojem će se takva procjena uraditi (knjigovodstveni, tržišni itd.)

Sve ovo, kao i nedefinisanje mogućnosti za odobravanje subordiniranih kredita od strane potencijalnih ulagača u kapital i neopravdano dug proces transformacije iz neprofitnih u profitne kompanije, stvara nepovjerenje kod investitora, koji u ovom trenutku nemaju jasnu sliku mogućeg ulaganja u vlasnički kapital mikrokreditnih organizacija, i u skladu sa tim još uvijek se i ne odlučuju za takva kapitalna ulaganja.

Proces transformacije mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini nije završen. Proces je tek otpočeo. Pred mikrokreditnim organizacijama su izazovi definisanja vlasničkih struktura, usmjerenje ka osnivanju dioničkih društava, kao i proces konsolidacije tržišta postojećih mikrokreditnih organizacija (u ovom trenutku 16 mikrokreditnih fondacija i jedno mikrokreditno društvo dobili su dozvolu za rad od strane Agencije za bankarstvo FBiH, dok su u Republici Srpskoj registrovana 3 mikrokreditna društva i 4 mikrokreditne fondacije, što daje ukupan broj od 24 registrovane mikrokreditne organizacije na području Bosne i Hercegovine.

Udruženje mikrofinansijskih organizacija u Bosni i HercegoviniRazvojem misije i širenjem mikrofinansijskih organizacija rasle su i potrebe ovih organizacija za zajedničkim djelovanjem i institucionalnim građenjem sektora, te je u januaru 2000. godine Udruženje osnovalo nekoliko organizacija, da bi danas brojalo 12 članica, mikrokreditnih organizacija koje na ovom polju pokrivaju više od 98% tržišta u zemlji.

Prve dvije godine Udruženje je djelovalo kao Projekat, da bi se donošenjem Zakona o udruženjima i fondacijama 2003. godine registrovalo kao Udruženje mikrofinansijskih organizacija u BiH.

21

Misija Udruženja mikrofinansijskih organizacija u BiH (AMFI) je umanjiti siromaštvo i nezaposlenost kroz podsticanje i održavanje razvoja rastućeg privatnog sektora u BiH putem olakšavanja izgradnje kapaciteta svojih članica, te poboljšanja sposobnosti MFI-a, uključujući njihov menadžment i osoblje da odgovore na izazove sa kojima se suočavaa sektor, kao i da nastave podsticati i održavati ekonomski razvoj svojih klijenata.

Pored toga, misija AMFI-a je aktivna uloga u državnom i regionalnom mikrofinansijskom sektoru i promoviranje aktivne uloge članica Udruženja u ekonomskom razvoju BiH i Jugoistočne Europe, a sve sa ciljem smanjenja siromaštva.

Vizija AMFI-a je uspostavljanje jake i prepoznatljive mreže mikrofinansijskih institucija u BiH koja će omogućiti učenje među članicama i koristiti sinergiju između članica, promovirati profesionalizam i transparentnost u sektoru u BiH i Jugoistočnoj Europi, te predstavljati zajedničke interese članica u radu sa drugim zainteresiranim stranama.

Sve mikrokreditne organizacije članice AMFI-a osnovane po Zakonu o mikrokreditnim organizacijama iz 2000. godine transformirane su po novom zakonu u mikrokreditne fondacije ili mikrokreditna društava (RS). Niti jedna mikrokreditna organizacija osnovana po zakonu od 2000. godine nije osnivač mikrokreditnog društva u FBiH.

Tokom prethodnih godina, članice AMFI-a osvajale su priznanja i nagrade Svjetske banke i Konsultantske grupe za pomoć siromašnima (CGAP) za visok nivo transparentnosti u poslovanju i finansijskom izvještavanju. Od 20 institucija iz cijelog svijeta, nagrađenih u 2007. godini, nalazi se i pet mikrokreditnih organizacija iz BiH.Također, impresivan rezultat koji dokazuje kvalitet rada mikrokreditnih organizacija u BiH ogleda se i u tome što se na listi 100 najuspješnijih mikrofinansijskih institucija, koju je objavio ugledni američki biznis časopis "FORBES", našlo i pet članica AMFI-a.

Kreditori mikrokreditnih organizacija

Najznačajniji kreditori mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini većinom su međunarodne organizacije za razvoj i banake koje posluju na području BiH, a oni su:

- EFSE – Europski fond za jugoistočnu Europu, Luksemburg,- EBRD – Europska banka za obnovu i razvoj, Velika Britanija,- Blue Orchard Finance S.A., Švicarska,- AECI – Agencija za menunarodnu suradnju Kraljevine Španjolske,- Oikokredit, Nizozemska,- Symbiotics, Švicarska,- DWM – Developing World Markets, SAD,- Triple Jump, Nizozemska,- ICO – Instituto de Credito Oficial, Španjolska,- Planet Finance, Francuska,- Dexia Microcredit, Švicarska,- Triodos-Doen, Nizozemska,- Global Microfinance Facility,- Razvojna banka Federacije BiH,- UniCredit Bank d.d. Mostar,- Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar,- Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo i drugi.

22

Ulaganja u mikrokreditni sektor u formi kredita iz inostranstva su minimalna i uglavnom na nivou potrebnom za održavanje dostignutog nivoa kreditnog portfolia. Mikrokreditne organizacije izvršavaju svoje obaveze prema povjeriocima u skladu sa ugovorima.

Okruženje u kojem djeluju mikrokreditne organizacije u BIH

Mikrokreditne organizacije kao dio ukupnog finansijskog sistema u BiH danas djeluju i posluju u drugim nepovoljnijim uslovima u odnosu na uslove od 1996 do jeseni 2008. godine iz višestrukih razloga, i s tim u vezi suočene su sa izazovima na koje moraju odgovoriti da bi opstale i nastavile sa razvojem u skladu sa ciljem i svrhom njihovog osnivanja.Nepovoljniji uslovi poslovanja posebno se očituju u :

- slabijem povratu kredita što se odražava na povećana kreditna rezervisanja i s tim u vezi na ukupno poslovanje gotovo svake mikrokreditne organizacije u BiH

- slabijem plasmanu mikrokredita - stagancijom planiranog razvoja gotovo svih mikrokreditnih organizacija

Prema Izvještajima Agencije za bankarstvo FBiH i Agencije za bankarstvo Republike Srpske, na dan 30.09.2011. godine, na području Bosne i Hercegovine poslovale su 24 Mikrokreditne organizacije (MKO), od toga 20 Mikrokreditnih Fondacija (MKF - neprofitne organizacije) i 4 Mikrokreditna Društva (MKD – profitne organizacije).

U Federaciji BiH, dozvolu za rad Agencije za bankarstvo FBiH ima 17 MKO, tj. 16 MKF i 1 MKD, dok je u Republici Srpskoj poslovalo 7 MKO, tj. 4 MKF i 3 MKD.

Prema Izvještaju AMFI-a na dan 31.12.2011. godine, 12 mikokreditnih organizacija su članice ovog udruženja (FBiH-10 i RS-2).

Ukupna aktiva svih mikrokreditnih organizacija, članica AMFI-a na dan 31.12.2011. godine iznosi 728.994.827 KM, te je za 12,22% manja u odnosu na 31.12.2010. godine (830.460.436 KM), dok je za 38,79% manja u odnosu na 31.12.2008. godine.

Portfolio svih mikrokreditnh organizacija, članica AMFI-a na dan 31.12.2011. godine je manji za 11,56% u odnosu na 31.12.2010. godine i iznosi 598.172.305 KM, dok je isti za 45,61% manji u odnosu na kraj 2008. godine.

23

AKTIVA /KM/BiH

728,994,827

830,460,4361,063,309,6111,191,065,340

2008 2009 2010 2011

PORTFOLIO /KM/BiH

598,172,305676,336,215

897,952,695

1,099,738,061

2008 2009 2010 2011

Na dan 31.12.2011. godine kapital svih mikrokreditnih organizacija, članica AMFI-a iznosi 203.032.821 KM, te je za 4,32% veći u odnosu na početak godine.

2.1.5 – Sektor leasinga

Leasing kao oblik poslovanja u BiH datira od 2001. godine kada je i počelo sa radom prvo leasing društvo. Iz godine u godinu leasing je bilježio veliki porast, što govore i statistički podaci. Razvojem

24

PORTFOLIOFBiH i RS (%)

FBiH; 68.41%

FBiH; 67.07%

FBiH; 74.53%

FBiH; 70.76%

RS;31.59%

RS; 32.93%

RS; 29.24%

RS; 25.47%

2008 2009 2010 2011

KAPITAL /KM/BiH

203,032,821194,632,547208,448,001

249,119,137

2008 2009 2010 2011

KAPITAL FBiH i RS (%)

FBiH; 73.12%

FBiH; 71.99%

FBiH; 72.52%

FBiH; 75.87%

RS; 26.88%

RS; 28.01%

RS; 27.48%

RS; 24.13%

2008 2009 2010 2011

leasinga rasle su i potrebe leasing društava za zajedničkim djelovanjem i institucionalnim građenjem sektora, te je u aprilu 2005. godine osnovano Udruženje društava za leasing u BiH, čije su članice danas sva leasing društva koje posluju na teritoriji Bosne i Hercegovine. Osnovni ciljevi Udrženja su:

1. Međusobno povezivanje članova Udruženja u cilju unapređivanja i razvoja leasinga i tehnologije rada u primjeni savremenih tehnoloških i tehničkih dostignuća;

2. Razmjena iskustava među članovima i promocija putem glasila i drugih stručnih publikacija radi ostavarivanja ciljeva Udruženja;

3. Proučavanje i praćenje stanja o kretanjima razvoja leasinga i aktuelnim pitanjima iz ove oblasti;4. Stručno usavršavanje i pružanje pomoći članovima putem organizovanja seminara, savjetovanja,

kurseva, treninga i dr.;5. Pokretanje inicijative kod nadležnih organa za donošenje i izmjene zakonskih propisa iz oblasti

leasinga;6. Prikupljanje i evidencija statističkih podataka od zajedničkog interesa za članove Udruženja;7. Predstavljanje članova na međunarodnim skupovima;8. Saradnja sa sličnim Udruženjima i drugim organima i organizacijama u zemlji i inozemstvu;

U Federaciji BiH je registrovano sedam leasing društava, dok je u Republici Srpskoj registrovano jedno leasing društvo.

Federacija BiH Republika Srpska1. ASA Aleasing d.o.o. Sarajevo, 1. Hypo Alpe Adria Leasing d.o.o. Banja Luka2. Euroleasing d.d. Mostar,3. NLB Leasing d.o.o. Sarajevo,4. Raiffeisen Leasing d.o.o. Sarajevo,5. S-Leasing d.o.o. Sarajevo,6. UniCredit Leasing d.o.o. Sarajevo i7. VB Leasing d.o.o. Sarajevo.

Poslovanje leasing društava u Federaciji BiH je regulisano Zakonom o leasingu koji je stupio na snagu 03.01.2009. godine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 85/08 i 39/09), a u Republici Srpskoj Zakonom o leasingu Republike Srpske ( „Službeni glasnik Republike Srpske br. 70/2007 ) koji je stupio na snagu 16.08.2007. godine.

Ovim zakonima se uređuju uslovi za osnivanje, poslovanje i prestanak rada leasing društava, prava i obaveze subjekata u poslovima leasinga, upravljanje rizicima, finansijsko izvještavanje i nadzor nad poslovanjem leasing društava.

Nadzor nad poslovanjem leasing društava obavljaju entitetske agencije za bankarstvo.

Razvoj tržišta leasinga u BiH

Od 2005. godine tržište leasinga u BiH je bilježilo veliki porast.Sljedeće dvije tabele prikazuju ukupni iznos finansiranja u milionima KM, od 2005. do 2011. godine i iznos ukupne aktive svih leasing društava za period od 2005. do 2011. godine.

25

Negativni efekti globalne ekonomske i finansijske krize su krajem 2008. godine zaustavili ekspanziju rasta leasing društava, koja je doživjela svoj vrhunac u periodu od 2006. do 2008.godine.

Međutim, prema pokazateljima poslovanja leasing društava u BiH na kraju 2011. godine, može se zaključiti da sektor leasinga u BiH doživljava blagi porast, kako u segmentu novih plasmana, tako i u unapređenju naplate potraživanja i relativnom smanjenju troškova rezervi za gubitke. Kod pojedinih leasing društava su još uvijek prisutne poteškoće poslovanja koje proizilaze iz naplate postojećih potraživanja koja su nastala u prethodnim periodima.

Stabilizacija trenda makroekonomskih pokazatelja u BiH i samim tim blago povećana potražnja za finansiranjem putem leasinga, kao i reorganizacija poslovanja unutar leasing društava u smislu prilagođavanja poslovanja u uslovima krize i usklađivanje sa regulatornim propisima, su faktori koji su uticali na zaustavljanje negativnih trendova koji su dominirali unutar sektora.Iz sljedeće tabele može se vidjeti porast leasing poslovanja u 2011. u odnosu na 2010. godinu.

IZNOS FINANSIRANJA 2010. 2011. STOPA +/-

u 1000 KM 2011/2010

VOZILA 144.812 179.774 24,14%

OPREMA 45.860 51.546 12,40%

NEKRETNINE 54.290 46.482 -14,38%

UKUPNO 244.962 277.802 13,41%

U 2011. godini struktura tržišta po iznosu finansiranja i broju ugovora je slijedeća:

Struktura po predmetu leasinga:

IZNOS FINANSIRANJA BROJ UGOVORA

VOZILA 65% 89%

OPREMA 18% 10%

NEKRETNINE 17% 1%

Struktura po sektorima:

26

IZNOS FINANSIRANJA BROJ UGOVORA

PRAVNA LICA 86% 73%

FIZIČKA LICA 14% 27%

JAVNI SEKTOR 0% 0%

Ovdje treba napomenuti da leasing u strukturi finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini u 2010. godini učestvuje sa oko 5% i nalazi se odmah iza banaka, dok je u Federaciji BiH udio 6,15%.

Struktura finansijskog sektora u Federaciji BiH:

Rb Finansijske institucijeAktiva u milionima KM Inteksi rasta

2008 Udio 2009 Udio 2010 Udio 09/08 10/09

1 Banke 15.072 78,23 15.233 80,59 15.076 83,89 101,07 98,97

2 Investicioni fondovi 1.015 5,27 593 3,14 521 2,90 58,42 87,86

3 Društva za osiguranje 677 3,51 707 3,74 691 3,85 104,43 97,74

4 Mikro kreditne organizacije

901 4,68 769 4,07 576 3,21 85,35 74,90

5 Leasing društva 1.600 8,31 1.598 8,46 1.105 6,15 99,88 69,37

6 Ukupno za sektor 19.265 100,00 18.900 100,00 17.969 100,00 98,10 95,07

Trenutno stanje u leaisng sektoru nije na zadovoljavajućem nivou, prvenstveno zbog ekonomske krize, ali i zbog brojnih problema vezanih za zakonsku regulativu koji značajno otežavaju poslovanje leasing duštvima.

2.1.6 Sektor investicionih fondova

Trenutno stanje na tržištu kapitala kada su u pitanju institucije kolektivnog investiranja, odnonso investicijski fondovi jeste da posluje 11 ZIF (zatvoreni investicijski fondovi), i 6 OIF (otvoreni investicijski fondovi), a sa kojima upravlja 13 društava za upravljanje. Tržište je uslovno rečeno podijenjeno na zatvorene investicijske fondove, nastalih procesom transformacije iz privatizacijskih investicijskih fondova i otvorene investicijske fondove koji se nalaze u početnim fazama razvoja i za sada ne predstavljaju značajne investitore na tržištu s obzirom na vrijednost imovine kojom upravljaju.Za bolje razumjevanje navodimo osnovne razlike između ove dva tipa fondova:

• Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom je dioničko društvo sa sjedištem u Federaciji koje, uz dozvolu Komisije, osniva i njime upravlja društvo za upravljanje, a čiji je predmet poslovanja prikupljanje novčanih sredstava javnom ponudom svojih neograničeno prenosivih dionica i ulaganje tih sredstava, uz uvažavanje načela disperzije rizika

27

• Otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom je posebna imovina, bez svojstva pravnog lica, koju uz dozvolu Komisije, osniva društvo za upravljanje, sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava javnom ponudom udjela u fondu, čija se sredstva ulažu u skladu sa odredbama ovog zakona i čiji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, da u svako doba zahtijevaju isplatu udjela, i da na taj način istupe iz fonda

Svi fondovi bez obzira na tip, vrstu, strukturu i rizičnost portfolija predstavljaju značajne generatore finansijskih sredstava i jedan od osnovnih stubova finansijskog sistema. Činjenica je da su fondovi u proteklom periodu odigrali značajnu ulogu u procesu privatizacije, prvim koracima tržišta kapitala, uspostavi berze i bili jedni od glavnih „edukatora“ načela korporativnog upravljanja, odnosno uspostave bilo kakvih principa dioničarstva na tržištu kapitala koje nije imalo istorijat niti investicijsku tradiciju. Legislativa koja sada je na snazi načelno zadovoljava kriterije da bi se mogla smatrati fukcionalnom s obzirom na sve specifičnosti poslovanja ZIF u FBiH u periodu od njihovog nastanka.

U narednom periodu za očekivati je da društva koja upravljaju fondovima budu jedan od osnovnih generatora daljeg razvoja finansijskih tržišta, kroz jačanje svojih portfelja, osnivanje novih fondova, nuđenje novih usluga na finansijskom tržištu, aktivnije prikuljanje sredstava i reinvestiranje istih. Osnovna pretpostavka jeste da i zakonski preduslovi budu adekvatni, te da se kroz nova rješenja, (kao primjer navodimo penzionu reformu) obezbjede novi izazovi i nove prilike koje će moći potaknuti vlasnike društava i fondova da aktivnije se uključe u tokove tržišta kapitala.

Treba imati na umu da investirana sredstva u fondove, veoma rijetko mogu rezultirati potpunim gubitkom uloženog, s obzirom na portfelje fondova i osnovnu zamisao profesionalnog upravljanja sa fondovima od strane Društava. S obzirom na veliki broj „stakeholdera“ koji prate ili su zainteresirani za rad Društava i fondova smatramo da je upravljanje fondovima jedno od najkompleksinijih u oblasti finansijskog posredovanja. Napominjemo da se kroz poslovanje fondova na različite načine ostvaruju interesi:

- Države – legislativa, privatizacija, porezi, razvoj korporativnog upravljanja, zaštita malih ulagača,

- Vlasnika društava – upravljačka provizija, povećanje vrijednosti imovine fondova, dobit društava,

- Vlasnika dionica/udjela fondova – kvalitet portfelja, prinos fonda, likvidnost dionice/udjela, nivo troškova, dividenda...

- Firmi portfolija – mogućnost dokapitalizacije, kreditiranja, emisije dužničkih vrijednosnih papira, stručnost u upravljanju, saniranju, restrukturiranju, pripremi firme za prodaju, kvalitetnim i edukovanim članovima nadzornih odbora i uprave.

- Komisije za vrijednosne papire – praćenje zakonitosti poslovanja,- Registra vrijednosnih papira – instrument za registraciju i ažuriranje podataka o vlasnicima

dionica,- FOO – sprejačavanje pranja novca, - Berze – interes za što većim obimom trgovine na domaćem tržištu – bez obzira na

preduslove,- Brokerskih kuća - interes za što većim obimom trgovine na domaćem tržištu – bez obzira na

preduslove,- Banka – odličan izvor depozita.

Učesnici na tržištu prema pravnom obliku, tipu fonda i netto vrijednosti imovine:

28

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

DRUŠTVO FOND OKVIRNI IZNOSNAV 2010 (000)

ABDS ZIF BIG INV GR 117.915

BLAGO ZIF PREVENT 31.392

EURO- INVEST ZIF EUROFOND 30.009

ZIF BOSFIN 34.442

HYPO INVEST ZIF CROBIH 33.954

MIG ZIF MI GROUP 55.518

KAPITAL INVST ZIF FORTUNA 27.915

ZIF HERBOS 39.917

NAPRIJED INVS ZIF NAPRIJED 33.030

PROF IN ZIF PROF + 57.580

ŠIB AR ZIF BONUS 28.453

Portfolio fondova je u najvećoj mjeri investiran na tržištu BiH, te samo jednim manjim dijelom su sredstva fondova reinvestirana u inostrane vrijednosne papire. Portfelji fondova su najčešće opterećeni nelikvidnim vrijednosnim papirima za koje ne postoji interes na tržištu te vrijednosnim papirima firmi koje su u stečaju ili likvidaciji. Bitno je napomenuti da su prethodno navedene pozicije u portfoliju opterećenje koje je naslijeđeno iz procesa privatizacije, te je veoma upitno kada i kojoj mjeri će se takva ulaganja moći otpisati, jer je sasvim izvjesno da će ih biti veoma teško unovčiti.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

DRUŠTVO FOND NAV 2011 (000)

HYPO INVEST OIF HYPO BH 2.300

ILIRIKA OIF ILIRIKA GLOBAL 2.650

OIF ILIRIKA MOJ FOND 2.780

OIF ILIRIKA NOVAC 1.000

EUROHAUS OIF EUROHAUS BALANCED

1.000

RAIFFEISEN INVEST OIF RAIFFEISEN CASH 4.900

Sve otvorene investicijske fondove karakteriše likvidnost ulaganja, portfolio koji je strukturiran postepeno prema tipu fonda i nivou sredstava na upravljanju. Neto vrijednost imovine je neuporedivo manja u odnosu na ZIF-ove. Činjenica je da se u ovom trenutku samo rijetki odlučuju na osnivanje otvorenih fondova s obzirom na klimu koja vlada na tržištu i činjenicu da je posljednjih

29

godina gotovo u potpunosti izgubljeno povjerenje u vrijednosne papire kao oblik investiranja ili dugoročne štednje.

Portfolio fondovaPortfelji fondova kakvi jesu u ovom trenutku ne moraju nužno predstavljati osnov za donošenje daljih odluka prilikom definisanja daljih zakonskih ograničenja, no treba razmotriti da strukturiranje portfolija fondova u budućnosti potpuno u nadležnosti Društva za upravljanje, prema opcijama koje bi im bile ostavljene.

Bitno je da nova zakonska rješenja doprinesu jačanju portfolija fondova, da ne dođe do prislinih prodaja vrijednosnih papira, odluka koje bi nanijele štetu kako ulagačima tako i cijelom tržištu te da omogući društvima da po osnovu kvalitetnih zakonskih rješenja imaju mogućnost strukturirati svoje portfelje bez tereta prošlosti.

U ovom trenutku nije moguće davati projekcije poslovanja te izgled budućih portfelja fondova, ali ono što je neminovno jesu otpisi vrijednosti zbog stečaja i likvidacije, smanjenja procijenjenih vrijednosti nelikvidnih firmi te dosadašnjih nerealiziranih i reliziranih gubitaka. Nije moguće predvidjeti da će očekivane dobiti budućih perioda biti dovoljne da se obezbijedi likvidnost fonda, adekvatnost zakonskih rezervi kapitala te drugi preduslovi za isplatu dividendi dioničarima. Činjenica je da se buduće aktvnosti na portfoliju fondova moraju bazirati realnom vrednovanju pozicija portfolija te adekvatnom računovodstvenom tretmanu.

2.2. Problemi po sektorima

Problemi koji opterećuju sve sektore finansijskog tržišta

Pored problema koji su specifični za određene sektore finansijskog tržišta, postoji opšti izazovi koji negativno utiču na sve sektore tržišta.

Ovdje na prvom mjestu treba navesti negativne efekte svjetske ekonomske i finansijske krize, kao i posljedice dužničke krize u Eurozoni. Bosna i Hercegovina, kao klasičan primjer male i otvorene ekonomije, nema instrumenata da se zaštiti od eksogenih makroekonomskih šokova.

Nestabilan politički, ali i ekonomski ambijent je drugi problem sa kojim se svi sektori finansijskog tržišta susreću. Finansijsko tržište je integralni dio ukupnog ekonomskog sistema jedne države i kao takvo trpi sve negativne posljedice trenutnog ekonomskog i prije svega političkog ambijenta u kojem se država Bosna i Hercegovina i njeni entiteti nalaze. Zbog mobilnosti kapitala i trenutne dostupnosti informacija, tržište kapitala je bilo prvo na udaru svjetske finansijske i ekonomske krize, te trenutno reaguje i na sva politička previranja u BiH. Uzimajući u obzir negativan imidž BiH u svijetu, trenutna apstinencija stranih investitora na tržištu kapitala je rezultat upravo ove percepcije.

Ovi faktori povećavaju rizičnost bilo kakvog ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, te samim tim poskupljuju investicije koje su potrebne za ekonomski oporavak, bilo da se radi o povećanoj premiji rizika za tržište kapitala, bilo o povećanom „country-spread“-u za bankarski sektor.

30

Daljni zajednički problem za skoro sve institucije finansijskog tržišta je i generalno negativna percepcija javnosti naspram ovih institucija koja je rezultirala iz:

- Neispunjena (nerealna?) očekivanja, posebno za vrijeme špekulativnog mjehura 2007. godine (Berza, profesionalni posrednici i tržište kapitala generalno)

- Jednostrano podizanje promjenjivih kamatnih stopa na već odobrene kredite i leasing ugovore zbog rasta EURIBOR-a (uz izostanak suprotne reakcije kada je ovaj parametar pao na najniže istorijske nivoe) – banke i leasing kuće

- Optužbe za lihvarske kamatne stope i slučajevi prevara u mikrokreditnom sektoru (MKO)

Bez obzira na utemeljenost ovih optužbi, rezultat je da veći dio javnosti ima negativnu percepciju o finansijskom tržištu generalno.

Različiti propisi i generalna odvojenost finansijskog tržišta po entitetskim linijama predstavlja daljni problem za većinu finansijskih insitucija koje žele poslovati na prostoru cijele Bosne i Hercegovine – banke, profesionalni posrednici, mikrokreditna, leasing i osiguravajuća društva trpe velike posljedice zbog razlika u regulativi i nedostatku harmonizacija propsia u entitetima, te zbog nepostojanja propisa koji određenu materiju definišu na nivou države.

Bankarski sektor

Bankarski sektor nije dostavio svoje viđenje aktualnih problema u sektoru, ali je dostavio prijedloge za unapređenje regulative kako slijedi:

Zakon o bankama

1. Radi razvoja financijskih tržišta stvoriti pretpostavke aktivnijeg sudjelovanja banaka u ulaganju u instrumente novčanog i tržišta novca

2. Omogućiti ulaganje banaka u financijske derivate3. Raditi na usklađivanju Zakona o bankama s Prvom i Drugom bankarskom direktivom EU

Zakon o Razvojnoj banci

1. Uvesti u Zakon o Razvojnoj banci nove poslove i usluge - osiguranje i reosiguranje, ulaganje u vlasničke i dužničke rijednosne papire

2. Osigurati poslovanje banke sukladno propisima o državnoj potpori (entitetskoj) – u pravom smislu državna razvojna banka

3. Rješiti pitanje temeljnog kapitala4. Olakšati protočnost sredstava prema krajnjim korisnicima

Zakon o tržištu novca

1. Uvesti Tržište novca u zakonski okvir – ugraditi u Zakon o vrijednosnim papirima ili zaseban zakon

31

2. Osigurati preduvjete za sudjelovanje drugih financijskih institucija na novčanom tržištu – osiguranja, leasinga i sl.

Regulatorna suradnja

1. Zakonskim rješenjima poticati suradnju i razmjenu informacija između sektorskih regulatora do njihove potpune integracije

Zakon o Centralnoj banci

1. Izmjenama dopustiti ograničenu diskrecijsku moć u okviru valutnog vijeća2. Omogućiti selektivnu obveznu rezervu

NAPOMENA: Za realizaciju selektivnog kreditiranja, usmjeravanja u gospodarstvo i poljoprivredu potrebno je mijenjati odluke i propise u nadležnosti Agencije za bankarstvo F BiH

Tržište kapitala

1) Postojanje sivog tržištaJedna od karakteristika trenutnog stanja na tržištu kapitala u FBiH je i postojanje sivog tržišta vrijednosnih papira. Iako je njegov obim daleko od onog sa početka uspostave organizovanog trgovanja na Berzi, ono i dalje predstavlja izazov za fragmentiranost organizovanog tržišta. Ekonomska teorija sugerira kako postojanje sivog tržišta ukazuje na nedovoljnu efikasnost organizovanog (zvaničnog) tržišta. Iako tržište zbog nedovoljnog nivoa izvještavanja sigurno ima deficite u efikasnosti, mnogo važniji razlog za postojanje sivog tržišta je neinformiranost vlasnika vrijednosnih papira (dionica i obveznica emitovanih po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja), jer u protivnom nije moguće objasniti prodaju ovih instrumenata uz značajan diskont, tj. ispod njihove tržišne cijene.

Negativan uticaj postojanja sivog tržišta ogleda se i u smanjenju kredibilnosti organizovanog tržišta kapitala.

Izmjena propisa: Iako bi bilo poželjno dodatno otežati darovanje vrijednosnih papira između osoba koje nisu srodnici, osnovna kontra-mjera protiv sivog tržišta je edukacija građana FBiH koji posjeduju vrijednosne papire.

2) Mali broj javnih ponuda vrijednosnih papiraKao što je navedeno u prvom dijelu ove analize, tržište kapitala u FBiH je deficitarno u pogledu broja javnih ponuda vrijednosnih papira. Kompanije se, ukoliko žele finansirati svoj rast i razvoj, uglavnom odlučuju na bankarske kredite, što dodatno akcentira bankocentričnost našeg finansijskog sistema. Uzroke za ovo stanje treba tražiti u nedovoljnoj informiranosti i skepticizmu rukovodećih struktura kompanija o mogućnostima prikupljanja sredstava putem tržišta kapitala kao i plitkošću domaćeg tržišta kapitala.

32

Izmjena propisa: Ukoliko je cilj zakonodavca razvijati domaće tržište kapitala i time smanjiti bankocentričnost finansijskog tržišta, bilo bi oportuno razmišljati u pravcu poreske stimulacije izlaska i prikupljanja kapitala na tržištu kapitala. Ako se uzme u obzir činjenica da su banke koje posluju u FBiH u većini slučajeva u stranom vlasništvu, te da u uslovima trenutne krize likvidnosti imaju prvenstveno obaveze prema svojim matičnim bankama, a ne prema domaćim klijentima, razvoj domaćeg tržišta kapitala bi kompanijama omogućio alternativu finansiranja njihovog rasta i razvoja, smanjujući na taj način ranjivost cjelokupnog finansijskog sistema.

3) Ograničen broj finansijskih instrumenataTržište kapitala obilježeno je prisutnošću samo osnovnih finansijskih instrumenata – dionice, obveznice, te u manjoj mjeri trezorski i komercijalni zapisi. Ovo stanje je uvjetovano niskim stepenom razvoja i nedovoljnom likvidnošću domaćeg tržišta kapitala. Nedostatak naprednijih finansijskih instrumenata – primjera radi strukturiranih i izvedenih proizvoda, uzrokuje manju atraktivnost tržišta te onemogućava privlačenje velikih investitora.

Izmjene propisa: Navedeni problem nije moguće otkloniti izmjenom postojećih ili donošenjem novih propisa. Umjesto toga, rješavanje ovog problema uvjetovano je povratku likvidnosti na tržište.

4) Zastoj u procesu privatizacijeVeć stanovito razdpoblje može se zaključiti kako je proces privatizacije usporen, ako ne i zaustavljen, i to znatno prije svjetske ekonomske krize kojom se argumantira usporavanje procesa. U tom kontekstu se posebno potrebno je razmotriti opravdanost manjinskog državnog udjela u kompanijama od kojih država nema neposredne koristi, osim eventualnih pozicija u korporativnim tijelima kompanija. Pasivan odnos države često omogućava menadžmentu da referentne kompanije vode u svom vlastitom interesu, a ne interesu države kao značajnog vlasnika.

Prodajom manjinskih vlasničkih udjela države u većinski privatiziranim društvima postigla bi se dva značajna efekta:

- oslobađanje kapitala koji je trenutno pasiviziran u predmetnim dioničkim društvima, odnosno ostvarivanje prihoda za FBiH

- novi tržišni materijal za tržište kapitala koje bi moglo privući nove investitore na tržište

Pri tome treba imati u vidu da trenutna tržišna cijena ovih dionica, u uslovima slabe likvidnosti na tržištu, ne predstavlja odlučujući faktor u određivanju prodajne cijene paketa dionica.

Zastoj u procesu privatizacije sa aspekta tržišta kapitala dovodi do manje likvidnosti na tržištu, pošto, između ostalog, mali free float (tj. mali raspoloživi broj dionica za trgovanje) onemogućuje uvođenje market-makinga na navedenim dionicama.

Izmjena propisa: U tom kontekstu je potrebno izvršiti izmjene Pravilnika o prodaji državnog kapitala, koji bi u obzir uzeo i druge faktore za određivanje cijene prodaje. Potrebno je i procijeniti potrebu da se za privatizaciju određenih kompanija donesu posebni zakonski akti koji bi ovu materiju uredili na sistematičan i transparentan način.

5) Nedovoljno transparentno poslovanje kompanijaDostupnost informacija o poslovanju privrednih društava je od suštinskog značaja za efikasno funkcionisanje tržišta kapitala. Obavezno izvještavanje povećava odgovornost za upravljanje društvom i transparentnost upravljanja i vođenja poslova. Za postojeće dioničare, potencijalne investitore i druge nosioce interesa, informacije su neophodan element kako bi bili u stanju da

33

procjene njihovu poziciju i reaguju na promjene koje su za njih relevantne. Pored toga, transparentnost u objavljivanju finansijskih izvještaja i informacija bitnih za poslovanje društva su osnova za dobro korporativno upravljanje tim kompanijama.

Do 2005. godine, samo najuporniji investitori su mogli doći do godišnjih finansijskih izvještaja kompanija sa domaćeg tržišta kapitala. Iako se situacija u posljednjih sedam godina promijenila, oblast izvještavanja je i dalje bolna tačka tržišta kapitala FBiH.

Osnovni uzroci ovog stanja su nedovoljna informisanost o obavezama redovnog izvještavanja ali i nedostatak bilo kakvih ozbiljnih sankcija za neobjavljivanje zakonom propisanih informacija o poslovanju.

Izmjena propisa: U ovom kontekstu je potrebno ugraditi odgovarajuće kaznene odredbe i usaglasiti odredbe o izvještavanju u Zakonu o tržištu vrijednosnih papira, Zakonu o privrednim društvima i Zakonu o računovodstvu i reviziji.

6) Nizak nivo korporativne i dioničarske kulture; nedovoljna zaštita manjinskih dioničaraKorporativna kultura u domaćim kompanijama je na izrazito niskom nivou. Upravljački organi društava nedovoljno su svjesni važnosti usvajanja (i provođenja) dobrih principa korporativnog upravljanja.

Sadašnji stupanj korporativnog upravljanja u domaćim kompanijama karakterizira:- Nedovoljno educiran kadar u nadzornim odborima o osnovnim aspektima upravljanja kompanijama i principima korporativnog upravljanja.

- Članovi nadzornih odbora štite interese većinskog vlasnika ili dioničara koji ih je postavio, a ne interese kompanije u cjelini. Zbog toga nisu u mogućnosti da spriječe većinskog vlasnika u aktivnostima koje idu na štetu manjinskih dioničara

- Problem izvlačenja dobiti preko povezanih društava, na štetu manjinskih dioničara i kompanije u cjelini

- Kršenje prava manjinskih dioničara prilikom isplate dividende: Neke od većinski državnih kompanija prilikom odluke o isplati dividende otvoreno diskriminiraju manjinske dioničare, praveći razliku u ročnosti isplate dividende većinskom i manjinskim vlasnicima (primjer BH-Telecoma: Za isplatu dividende većinskom vlasniku predviđa se rok od 30 dana nakon održavanja skupštine društva, dok je za isplatu dividende manjinskim dioničarima ostavljen rok od 180 dana nakon dobijanja spiska dioničara od Registra vrijednosnih papira)

Navedeni postupci odbijaju portfolio i retail investitore, što u konačnici za kompaniju povećava troškove prikupljanja kapitala i finansiranja svog razvoja.

Daljni problem predstavlja i nepostojanje jakog i nezavisnog udruženja koje zastupa interese malih dioničara. Ovo je prouzrokovano između ostalim i needuciranošću i nedostatkom interesa od strane malih dioničara, koji su do svojih dionica došli ulaganjem dobijenih certifikata.

Izmjene propisa: Kodeksi korporativnog upravljanja funkcioniraju na principu ispoštuj ili objasni (comply or explain) – ispoštuj obavezu iz Kodeksa ili objasni zbog čega to ne činiš. Ovaj princip, koji ne uključuje prisilu, nije pretjerano efikasan. Zbog toga je potrebno prilikom donošenja novog Zakona o privrednim društvima ugraditi osnovne principe dobrog korporativnog upravljanja kao zakonski

34

obavezne elemente. U ovom kontekstu posebno treba ugraditi odredbu o obaveznom imenovanju određenog broja nezavisnih članova nadzornih odbora.

U pogledu problema nedovoljnog organizovanja malih dioničara, rješavanje problema ne zahtijeva izmjenu regulative, nego pojačane napore usmjerene ka edukaciji vlasnika dionica.

7) Nedostatak dovoljno široke baze institucionalnih investitoraNa tržištu kapitala FBiH faktički ne postoje domaći institucionalni investitori koji su tržištu potrebni za osnovni nivo likvidnosti i stabilnosti ponude / potražnje.

Zatvoreni investicioni fondoviZatvoreni investicioni fondovi (ZIF-ovi) su nastali transformacijom Privatizacijskih investicionih fondova u Investicione fondove, u jednom procesu koji po mnogima još uvijek nije završen.

Sa aspekta tržišta kapitala moguće je identificirati slijedeće probleme u funkcionisanju ZIF-ova:- Slaba aktivnost na tržištu kapitala, i to kako na primarnom, tako i na sekundarnom

tržištu. Tako prema dostupnim informacijama niti jedan ZIF nije učestvovao na aukcijama za trezorske zapise koje je emitovala Federacija BiH. U pogledu aktivnosti na sekundarnom tržištu kapitala interesantan je podatak da je u 2007. godini, kada je promet na Sarajevskoj berzi iznosio preko 1,3 milijardi KM, udio fondova u tom prometu iznosio svega 15%, 2008. godine nešto više od 12%, a u 2009. 16,26%. Umjesto aktivnog upravljanja portfolijem, novčana sredstva se drže u bankama. Ovo ponašanje je sa aspekta Društava za upravljanje fondovima (DUF-ova) logično, budući da se upravljačka provizija koju DUF naplaćuje ZIF-u bazira na neto-vrijednosti imovine, a ne na performansu fonda u toku godine.

- U proteklom periodu se pokazalo da je ambicija određenog broja ZIF-ova da svoje aktivnosti, tj. poslovnu politiku baziraju na principima korporativnog, a ne portfolio-upravljanja. Ovo je onemogućeno zakonskim odredbama koje ograničavaju maksimalni udio jednog fonda u jednom privrednom društvu.

Izmjena propisa: U Zakonu o investicionim fondovima je potrebno uvesti odredbe kojima se visina upravljačke provizije, koju DUF-ovi naplaćuju ZIF-ovima, veže za ostvareni performans prilikom aktivnog upravljanja imovinom fonda.

Pored toga, zakonodavac treba da odluči o daljem pravcu razvoja ove industrije. Kao jedan pravac nudi se mogućnost ukidanja ograničenja ulaganja jednog fonda u privredna društva, i dozvoli stvaranje fondova koji se bave korporativnim upravljanjem u kompanijama. Drugi pristup bi uključio otvaranje ovih fondova, tj. njihovu transformaciju u otvorene investicijske fondove. Prilikom donošenja ove odluke, država treba da sagleda kako interese fondovske industrije, tako i još uvijek velikog broja građana FBiH koji imaju dionice ovih fondova. Ovom problemu je potrebno pristupiti uvažavajući iskustva zemalja u okruženju.

Nedostatak penzionih fondovaPenzioni fondovi (dobrovoljnog karaktera) u razvijenom svijetu, pa i u susjednoj Hrvatskoj, predstavljaju stub tržišta kapitala i zahvalnog kupca državnih vrijednosnih papira, posebno onih dugoročnog karaktera. Nažalost, penziona reforma, koja je pretpostavka za osnivanje ovog instituta kolektivnog investiranja, u FBiH još nije izvršena.

35

Izmjena propisa: Potrebno je u što kraćem roku pristupiti reformi penzionog sistema i postojeći “pay-as-you-go” sistem zamjeniti penzijskim sistemom baziranom na dva ili tri stuba.

8) Nedovoljna educiranost domaćih investitora / javnostiPonašanje investicijske javnosti u toku 2006. i 2007. godine te aktuelna niska likvidnost državnih vrijednosnih papira ukazuju da građani FBiH nisu dovoljno educirani u pogledu osnovne funkcije i načina funkcionisanja tržišta kapitala. Dok su za vrijeme berzanskog booma neselektivno i bez prethodne analize ulagali u visokorizične vlasničke vrijednosne papire, danas, kada postoje obveznice koje je emitovala Federacija BiH i koji važe za najsigurnije vrijednosne papire, oni uglavnom apstiniraju sa tržišta, kako na strani ponude, tako i na strani potražnje. Umjesto toga, svoja slobodna novčana sredstva ulažu u bankarski sektor, ostvarujući na taj način minimalne prinose.

Izmjena propisa: Ovaj problem ne zahtjeva izmjenu propisa, nego definisanje i sprovođenje strategije edukacije domaće investicijske javnosti. Sarajevska berza – burza je u prošlosti izdavanjem raznih priručnika i objavom oglasa u sredstvima javnog informisanja nastojala ublažiti problem nedovoljne informiranosti javnosti. Međutim, u nedostatku finansijskih sredstava, ove aktivnosti nisu uspjele ublažiti uočeni deficit. Stoga je potrebno uključenje svih učesnika na tržištu i zajednički napor usmjeren ka edukaciji javnosti.

9) Nestimulativna poreska politika u pogledu investiranja u obveznice javnog sektoraU razvijenim ekonomijama je prisutna praksa da se ulaganje u vrijednosne papire koje izdaje javni sektor stimuliše putem poreske politike. Tako iznos ulaganja u državne vrijednosne papire na primarnom tržištu smanjuje poresku osnovu za investitora. Ovaj pristup povećava prinos na državne papire, istovremeno smanjujući troškove zaduživanja za državu.

Osim u Kantonu Sarajevo, gdje je u prošlosti bilo predviđeno smanjenje poreske osnovice kod ulaganja u državne vrijednosne papire (kojih tada na žalost nije bilo), ova praksa se u Federaciji Bosne i Hercegovine ne primjenjuje.

Izmjene propisa: Potrebno je izvršiti izmjene Zakona o porezu na dohodak i eventualno Zakona o porezu na dobit u smislu stimuliranja ulaganja u vrijednosne papire javnog sektora na primarnom tržištu.Na ovaj način bi se dio depozita koji stanovništvo drži u bankarskom sistemu usmjerio u produktivnije namjene.

10) Najlikvidnije, većinski državne kompanije nisu na Kotaciji BerzeKotacija ili Prime market je najvidljiviji segment svakog uređenog tržišta. Emitenti čiji su vrijednosni papiri uvršteni na ovaj segment berze moraju poštivati strožije uslove u pogledu izvještavanja (pored godišnjih i polugodišnjih izvještaja moraju dostavljati i kvartalne izvještaje, ažurno izvještavati o svim okolonostima koje mogu imati uticaj na cijene vrijednosnih papira itd.).

Poražavajuća je činjenica da na Kotaciji SASE nisu uvrštene dionice niti jedne kompanije u većinskom državnom vlasništvu, iako ovi vrijednosni papiri spadaju u najlikvidnije na tržištu. Smatramo da je u interesu Federacije BiH da se menadžment ovih kompanija izloži pojačanim nadzorom od strane investicijske javnosti kroz uvrštenje na Kotaciju SASE.

U ovom kontekstu treba imati u vidu da fondovi kolektivnog investiranja sa područja Evropske unije smiju ulagati samo u dionice koje su uvrštene na regulisana tržišta (regulated market). Uzimajući u obzir definiciju regulisanih tržišta u legislativi EU, potrebno je istaći da jedino Kotacija ispunjava (u

36

velikoj mjeri) ove kriterije. Kao rezultat toga, najlikvidnije i najkvalitetnije kompanije na domaćem tržištu su za ove investitore zatvorene.

Izmjena propisa: Potrebno je izvršiti izmjene Zakona o tržištu vrijednosnih papira po kojima se kompanija koja ima osnovni kapital u iznosu većem od 10 miliona KM i udjel organa FBiH u osnovnom kapitalu veći od 33,34% obavezuje na uvrštenje na Kotaciju. Iako u principu uvrštenje na Kotaciju nije vezano za vlasnika vrijednosnih papira, smatramo da je uloga države kao vlasnika dionica jedinstvena, te da shodno tome navedeni prijedlog ima svoje opravdanje. Alternativno, moguće je i donošenje odluke od strane Vlade FBiH kojim se kompanije koje ispunjavaju navedene uslove obavezuju na uvrštenje na Kotaciju.

11) Problem nadzora učesnika na tržištu kapitalaProblem nadzora nad učesnicima na tržištu kapitala je oblast poslovanja koja zakonski i podzakonski nije dovoljno precizno uređena, što ostavlja mogućnost različitog tumačenja odredbi koji definišu zabranjene radnje na tržištu kapitala kao i nadzor nad ovim aktivnostima. Posebno su u ovom kontekstu izraženi različiti stavovi regulatora (Komisije za vrijednosne papire) i glavne samoregulatorne institucije na tržištu kapitala (Berze) po pitanju odgovornosti profesionalnih posrednika za postupanja njihovih klijenata. Iako je Berza bila primorana provoditi stav Komisije po kojem je za svaku manipulaciju na tržištu kapitala počinjen od strane klijenta profesionalnog posrednika odgovoran i sam profesionalni posrednik (zato što nije odbio nalog u skladu sa članom 86, stav (1) tačka c) Zakona o tržištu vrijednosnih papira), suštinski problem je i dalje ostao neriješen – nedovoljno oštro sankcionisanje izvornog prekršioca, tj. klijenta koji je izvršio manipulaciju na tržištu. U nastojanju da smanji pritisak na profesionalne posrednika, Berza je uvela niz mjera kao što je definisanje Indikativnog ponašanja klijenta brokerskih kuća (Red-Flags) te prekidbenih aukcija.

Dodatni problem koji se nameče u vezi sa nadzorom je nedovoljno jasna definicija značajnog odstupanja cijene, kao i neprihvatanje činjenice od strane regulatora da su primarni uzroci velikih oscilacija cijena nedovoljna likvidnost na tržištu, a ne nužno pokušaj manipulativnih radnji.

Daljna manifestacija problema nadzora jeste i selektivna i nedosljedna primjena propisa na učesnike na tržište te različite nadzorne prakse. Ovo dovodi do neravnopravnosti sudionika na tržištu i stvaranju nelojalne konkurencije.

Izmjena propisa: Sadašnja situacija u pogledu tržišne manipulacije može se karakterisati kao pravna nesigurnost, što svakako djeluje destimulativno na investitore. Potrebno je jasnije odrediti nedorečenosti Zakona o tržištu vrijednosnih papira te snažnije djelovati protiv izvornih prekršioca Zakona.

12) Nemogućnost realizovanja unaprijed dogovorenih transakcija (blokovske transakcije) za specifične kategorije investitoraTržište kapitala FBiH je jedino tržište u regionu na kojem ne postoji institut blokovskih transakcija ili drugog načina da se unaprijed dogovorene transakcije (iznad određene vrijednosti) izvrše između specifičnih kategorija investitora. Ovakvo stanje na tržištu na snazi je od kraja 2008. godine, kada je Komisija za vrijednosne papire FBiH ukinula blokovske transakcije. Paketi dionica koji su nakon toga uvedeni ne predstavljaju adekvatan substitut za blokovske transakcije. Razlog za to je što je bankama, investicionim fondovima i drugim institucionalnim investitorima zabranjeno trgovati putem ovog instrumenta, iako je upravo ova kategorija najviše zainteresovana za ovaj vid trgovine. Naknadna izmjena propisa kojima je zabrana sužena samo na navedena pravna lica registrovana u BiH je ovu situaciju dodatno zakomplikovala.

37

Izmjene propisa: Blokovske transakcije su ukinute Pravilnikom o posredovanju u prometu vrijednosnih papira. Smatramo da bi ovo trebalo ispraviti regulisanjem ove materije u Zakonu o tržištu vrijednosnih papira, a ne putem podzakonskog akta.

13) Nelogičnosti kod isplate dividendeZakon o privrednim društvima u članu 206. predviđa da se dividenda isplaćuje dioničaru koji je bio na listi dioničara na dan donošenja odluke o isplati dividende. Budući da nije unaprijed poznato da li će na jednoj Skupštini uopšte biti donesena odluka o isplati dividende, investitori koji žele kupiti dionice jedne kompanije zbog učešća u dobiti društva, nisu u mogućnosti procjeniti da li i kada da kupe tu dionicu, kako bi bili na spisku za isplatu dividendi. Ova odredba također onemogućuje Berzi da informiše tržište unaprijed o datumu presjeka prava na dividendu (ex-dividend date), čime tržište generalno gubi na atraktivnosti i efikasnosti.

Izmjene propisa: Izmjenama Zakona o privrednim društvima potrebno je problematiku isplate divididende uskladiti sa međunarodno priznatom praksom. Po ovom pristupu, odluka o isplati dividende bi, pored iznosa dividende po dionici, datuma početka isplate dividendi sadržavala i datum presjeka prava na isplatu dividende, kao i datum početka trgovanja bez prava na dividendu, s tim da bi trebalo odrediti i vremensko ograničenje do kojeg bi se datum presjeka mogao odrediti.

14) Nepostojanje regulative koja reguliše squeeze-outSqueeze-out, ili istiskivanje manjinskih dioničara je praksa poznata na svim uređenim tržištima. Iako njen naziv upućuje da je usmjerena protiv manjinskih dioničara, ona ima dvojaku funkciju. Kao prvo, omogućuje većinskom vlasniku koji je prešao zakonski prag (obično 90% ili 95%) da zahtjeva da mu manjinski dioničari prodaju svoje dionice po fer cijeni. Sa druge strane, squeeze-out odredbe predstavljaju i zaštitu manjiskih dioničara, jer u gore navedenom slučaju primoravaju i većinskog vlasnika da (također po fer-cijeni) otkupi njihove dionice.

Izmjene propisa: Odredbe o squeeze-out-u su obično propisane Zakonom o privrednim društvima ili Zakonom o preuzimanju. Prilikom izmjene zakona potrebno je uzeti u obzir dobru praksu u regionu i na razvijenim tržištima, te posebnu pažnju posvetiti određivanju “fer-cijene” po kojoj se otkup obavlja.

15) Mali broj dioničkih društava koje isplaćuju dividenduU FBiH veoma mali broj dioničkih društava isplaćuje dividendu. Tako je u 2009. godini svega 8 kompanija svojim dioničarima isplatilo dobit, dok je u 2010. godini ovaj broj iznosio 10.

Ukoliko bi se profit koji se ne isplati kao dividenda ulagao u razvoj kompanija, to ne bi predstavljalo problem. Međutim, evidentno je da je raširena pojava izvlačenja dobiti putem povezanih društava ili vođenje kompanija u interesu menadžera, a ne dioničara.

Ovo negativno utiče na atraktivnost kompanije za investitore, što u konačnici dovodi do većih troškova finansiranja na tržištu kapitala, budući da investitori za ulaganje u ovakvu kompaniju zahtjevaju veću premiju rizika.

Izmjene propisa: Budući da je ovaj problem usko vezan za problem br.7, prijedlozi za izmjenu propisa i u ovom slučaju idu u pravcu pooštravanja zakona u pogledu obaveznih principa korporativnog upravljanja, posebno u dijelu koji se odnosi na zabranu izvlačenja novca putem povezanih lica.

16) Nedostupnost informacija o tržištu kapitala a engleskom jeziku.Iako nesumnjivo tehnički problem, nepostojanje prevoda legislative koja reguliše tržišta kapitala na engleskom jeziku umnogome otežava potencijalnim stranim investitorima pristup domaćem tržištu.

38

Izmjena propisa: Navedeni problem ne zahtjeva izmjenu propisa, nego striktno poštivanje obaveze svake institucije da prevede najvažniju legislativu iz svoje nadležnosti na engleski jezik.

17) Problemi u funkcionisanju skrbnika na tržištu kapitalaPočetkom objave podataka o trgovini na SASE na vodećim svjetskim finansijskim portalima, tržište kapitala se po prvi put pojavilo na investicijskim radarima svjestkih investitora. Međunarodno agirajući investitori u svrhu investiranja gotovo isključivo koriste usluge skrbničkih banaka (custody banks), dok je “direktno” učešće putem profesionalnih posrednika uglavnom rezervisano za investitora iz regiona. Banka skrbnik za svoje klijente između ostalog vrši analizu tržišta i sve aktivnosti vezano za kupovinu i prodaju vrijednosnih papira. Porast značaja skrbnika prikazan je u drugom dijelu ove analize (vidi pod “Struktura investitora u sekundarnom prometu”).

Nažalost, i pored velikog značaja ove kategorije investitora, oblast skrbništa je u propisima FBiH nedovoljno regulisana, kako na zakonskom, tako i na podzakonskom nivou. U ovoj situaciji se od Komisije za vrijednosne papire FBiH često traži tumačenje postojećih (vrlo šturih) odredbi, koji u određenoj mjeri izjednačavaju pojam skrbništva sa obavljanjem brokerskih poslova, što u praktičnom radu dovodi do velikih problema.

Jedan od osnovnih problema vezan je za utvrđivanje identiteta krajnjeg klijenta usluga skrbništva. Pri tome treba naglasiti da je zaštita identita klijenta jedna od osnova skrbničkih poslova, naravno uzimajući u obzir međunarodne principe i odredbe sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. U sadašnjoj situaciji, profesionalni posrednici koji nastupaju u ime banke skrbnika mogu izgubiti dozvolu za obavljanje brokerskih poslova ukoliko Komisija za vrijednosne papire ne može utvrditi identitet krajnjeg klijenta.

Izmjena propisa : Oblast skrbništva je potrebno adekvatno zakonski i podzakonski urediti, koristeći pri tome najbolje prakse koje se primjenjuju na regionalnim ali i razvijenim tržištima. Identificiranje i primjena najboljih praksi je od suštinskog značaja kako se naše tržište kapitala ne bi našlo u situaciji da zbog pretjerano restriktivnog uređivanja ove oblasti postane neinteresantno za investitore koje koriste usluge skrbničkih banaka.

18) Nesinhroniziranost podataka između registara RVP, Komisije za vrijednosne papire, Suda i MUP-aZbog nepostojanja direktnog linka i mogućnosti uvida u baze podataka s kojim raspolažu navedene institucije postupci koji se vode u Registru traju duže, kompliciranija je procedura a osobito je značajno da je u praksi prisutna pojava brisanja dioničkih društava iz sudskog registra a u Registru ostaju registrirani vrijednosni papiri tog društva. Rješenje ovog problema je moguće stvaranjem zakonskih pretpostavki za uzajamni uvid u baze podataka ili formiranje centralnog registra-baze podataka o dioničkim društvima.

Izmjena propisa: Potrebno je izvršiti izmjenu postojećih i donošenje novih zakonskih i podzakonskih akata kako bi se omogućilo formiranje jedinstvene baze podataka koja bi se administrirala sa jednog centralnog mjesta i kojoj bi institucije mogle pristupati prema potrebama. Alternativno, trebalo bi jasno odrediti odgovornost pojedinih institucija za određene grupe podataka kao i definisati procedure za protok ovih informacija.

19) Nedovršen postupak privatizacije Registra vrijednosnih papiraU vlasničkoj strukturi Registra vrijednosnih papira dominira Federacija BiH sa udjelom od 75,04%, dok je samo 24,96% dioničkog kapitala u vlasništvu privatnog kapitala, tj. učesnika na tržištu kapitala

39

(profesionalni posrednici, društva za upravljanje fondovima i banke depozitari). Proces privatizacije Registra koji je započeo prije 5 godina bi trebalo nastaviti. U tom smislu smo mišljenja da bi trebalo omogućiti berzi i drugim zainteresovanim investitorima da mogu biti dioničari Registra. Za provođenje plana privatizacije zadužena je Komisija za vrijednosne papire. Alternativu privatizaciji može predstavljati dokapitalizacija Registra pored većeg učešća privatnog kapitala obezbjedila i dodatne finansijske efekte neophodne za razvoj Registra. U slučaju prihvatanja prijedloga dokapitalizacije potrebno je izraditi Plan dokapitalizacije.

Izmjena propisa: Za otklananje zastoja u procesu privatizacije RVP-a nije potrebna izmjena propisa nego izrada drugog dijela privatizacijskog plana što je u nadležnosti Komisije za vrijednosne papire.

Specifični problemi institucija tržišta kapitala

Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine

1. Nedovoljna upućenost pravosuđa u nedopuštene djelatnosti na tržištu kapitalaPravosuđe uključujući sudstvo i tužiteljstvo ne pokazuje dovoljnu razinu razumijevanja niti poznavanja materije tržišta kapitala. Iz tog razloga brojni predmeti koji ulaze u tretman pravosudnih institucija završavaju na razini procesnih razmatranja, bez ulaženja u suštinu odnosno meritum predmeta. Navedeno ima za konzekvencu činjenicu kako brojni predmeti ostaju neriješeni, odnosno procesuiranje završava već u inicijalnoj fazi odbacivanjem mogućnosti za pokretanje istražnih i kaznenih postupaka. Jednoznačna je situacija i kada su u pitanju propusti u zakonskoj kategoriji prekršaja, gdje različiti sudovi upražnjavaju različitu praksu u smislu sankcioniranja prekršaja, dok neki sudovi određene aktivnosti uopće ne tretiraju prekršajima. I u ovom slučaju dominira procesno-pravni umjesto suštinskog pristupa. Razlogom je vjerojatno neupućenost pravosudnih dužnosnika u osnove materije tržišta kapitala. Izmjena propisa: Ovaj problem ne zahtjeva izmjenu propisa već bi trebalo razmotriti obveznu edukaciju sudaca i tužitelja koji će tretirati problematiku tržišta kapitala.

2. Preklapanja različitih regulatora finansijskih tržištaBrojni regulatori financijskih tržišta u FBiH, nerijetko kreiraju regulativu kako zakonsku, tako i podzakonsku promatrajući probleme i potrebe financijskih tržišta isključivo iz uklona vlastite regulacije. Takav pristup dovodi do konfuzije, a često i suprotnosti u regulatornom tretmanu različitih financijskih institucija koje funkcioniraju na više od jednog financijskog tržišta. Malo financijsko tržište kakvo je u FBiH, a u konačnici i u BiH iziskuje racionalnost u regulatornom pristupu, koju je dugoročno moguće ostvariti putem iniciranja postojanja jednog regulatora za ukupna financijska tržišta, koji bi kroz unutarnju organizaciju prepoznao posebnosti potreba različitih financijskih institucija i različitih financijskih tržišta. Uzor takvom regulatornom pristupu može biti britanski FSA, u kojem su sublimirani regulatori bankarskog tržišta, tržišta kapitala, industrije kolektivnog investiranja, uključujući mirovinske fondove, kao i tržište osiguranja. Središnja banka zadržala je svoje ovlasti. Regulatorna integracija omogućuje i drukčije varijacije po uzoru primjerice na Republiku Hrvatsku, gdje je zaseban regulator za bankarski sektor, dok su druge financijske institucije u regulacijskom smislu integrirane kroz HANFA-u.

40

Izmjene propisa: podrazumijevaju donošenje seta zakona s ciljem uvođenja jednog regulatora za cjelokupno financijsko tržište

3. Problem sukoba ciljeva i interesa regulatora u instituciji Registra vrijednosnih papira. Izmjene propisa: Potreba promjene propisa koji tretira dvoznačnu ulogu Komisije za vrijednosne papire FBiH u Registru vrijednosnih papira. Naime Komisija obavlja i ulogu regulatora i nadzornika, koju uostalom obavlja i za sve druge institucije tržišta kapitala, ali i upravljačku ulogu u ime vlasništva Federacije BiH. Ova dvoznačnost nerijetko Komisiju dovodi u situaciju konflikta ciljeva. Situaciju je moguće riješiti promjenom zakona o Registru i to člana 5 stav 2, koji kaže „Upravljačka prava po osnovu dionica iz člana 4. ovog zakona u ime Federacije vrši Komisija“. Konzekventno bi trebalo razmotriti i prilagodbu idućeg, člana 6.

Sarajevska berza – burza vrijednosnih papira d.d. Sarajevo (SASE)

1. Sticanje vlastitih dionica od strane bivših članova SASES obzirom na koncentraciju vlasništva kojim se određuje odnos vlasnika i menadžera SASE bi se mogla svrstati pod kompanije sa disperziranim vlasništvom, odnosno niskom koncentracijom vlasništva, odnosno još preciznije rečeno determinisanom koncentracijom vlasništva. Glavni razlog tome je važeći zakonski okvir. Naime, SASE je pored Zakona o privrednim društvima koji na jedinstven način uređuje korporativno upravljanje u kompanijama, tretirana i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira kao lex specialis kojim su na poseban način determinisani odnosi korporativnog upravljanja i koje ga čini veoma nepraktičnim i neefikasnim. Naime, Zakonom o tržištu vrijednosnih papira je definisano da prestankom članstva na SASE nekog od dioničara njegove dionice SASE stiče kao vlastite. U ovom slučaju se radi o imperativnoj normi koja predstavlja najveći problem u praksi prilikom realizacije jer nije definisan mehanizam za implementaciju iste. To iz razloga što dioničar kome je prestao status člana SASE, po ZTVP više ne ispunjava uslove da bude i dioničar SASE, pa se postavlja opravdano pitanje ostvarivanja njegovih osnovnih prava koje nosi dioničarstvo (pravo na upravljanje i dr.). S druge strane, imeplementacija ovako date norme u ZTVP u stvari znači povratak osnivačkog uloga dioničaru od strane emitenta što je u suprotnosti osnovnim principima osnivanja i postojanja dioničkih društava.Izmjene propisa: Potrebna izmjena Zakona o tržištu vrijednosnih papira kojim SASE ne bi imala obavezu sticanja vlastitih dionica.

2. Dvije kategorije dioničara koji su različito tretirani sa aspekta učešća u vlasničkoj strukturiPostoje dvije kategorije diničara koji su različito tretirani sa aspekta učešća u vlasničkoj strukturi. Prvi su oni dioničari koji su ujedno i članovi SASE i za njih važi pravilo da moraju imati jednak broj dionica (trenutno je na SASE 13 takvih dioničara), dok drugu kategoriju predstavljaju samo dioničari i njihovo učešće u vlasničkoj strukturi ne smije prelaziti 5% pojedinačno od ukupnog kapitala dok njihovo zajedničko učešće u osnovnom kapitalu ne smije prelaziti 51%. Pored toga, Zakonom o tržištu vrijednosnih papira je definisano da dioničari SASE mogu biti samo pravne osobe i to ne sve, već samo nekoliko kategorija koje su navedene u Zakonu o tržištu vrijednosnih papira;

Dionice SASE u vlasništvu članova se ne mogu prenositi osim u slučaju prestanka članstva na Berzi, niti se njima može trgovati na sekundarnom tržištu kapitala. Za trgovinu dionicama SASE u vlasništvu osoba koje nisu članovi SASE potrebna je saglasnost SkupštineIz naprijed navedenog se može zaključiti da trenutno važeće norme kojima je tretirana SASE ne daju prostora za kvalitetno korporativno upravljanje u SASE niti u njegovo daljnje unapređenje. U cilju

41

otklanjanja prepreka za dobro korporativno upravljanje i njegov razvoj potrebno je definisati drugačiji zakonski osnov kojim bi se uklonila trenutna ograničenja kod dioničarstva SASE.Izmjene propisa: Potrebna izmjena Zakona o tržištu vrijednosnih papira kojim bi se ukinila većina ograničenja glede dioničarstva. Izmjenama, između ostalog, omogućiti da dioničari SASE mogu biti pravne i fizičke osobe bez ograničanja te da se dionicama SASE može slobodno trgovati.

Registar vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine

1. Poslovni prostor u kome se obavlja djelatnostPoslovni prostor u kome Registar obavlja djelatnost je nefunkcionalan (radne prostorije nisu fizički povezane - na tri različita sprata, radni prostor je nedovoljan i neispunjava standarde radnog mjesta), mrežne instalacije za potrebe servera i baze podataka su neadekvatne, a prostor za arhivu je nedovoljan. Rješenje ovog problema vidi se u nabavci adekvatnog i funkcionalnog poslovnog prostora sa dobrom prije svega mrežnom komunikacijom i obezbjeđenim neprekidnim napajanjem električnom energijomIzmjene propisa: Nije potrebna izmjena propisa.

2. Emitenti ne ispunjavaju obaveze registracije i prijave podatakaDioničarska društva imaju zakonsku obavezu registracije vrijednosnih papira. U praksi je prisutna pojava da se društva upisuju u registar emitenata kod KVP, a da neizvršavaju obavezu registriranja vrijednosnih papira kod RVP zbog nedostatka propisane dokumentacije (kod društava koja su bila u obavezi postupka privatizacije), zbog sudskih sporova ili stečaja i likvidacije. Mišljenja smo da je rješenje problema registracije ovih društava u aktivnijem sudjelovanju ovlaštenih agencija za privatizaciju.Izmjene propisa: Potrebno usklađivanje propisa sa ostavljanjem mogućnosti registracije vrijednosnih papira uz oobustavu prometa do konačnog rješavanja spora.

3.Proširenje – dopuna djelatnostiZa realizaciju strateških ciljeva potrebno je donijeti novi ili dopuniti postojeći Zakon o Registru vrijednosnih papira, kojim bi se proširila djelatnost Registra u smislu obavljanja poslova platnog agenta pri isplati prava iz vrijednosnih papira, ovlastiti Registar za obračun i isplatu dividende, ovlastiti Registar da učestvuje u provođenju korporativnih radnji, uvesti depozitarij na vrijednosnim papirima u materijalizovanom i nematerijaliziranom obliku i stvoriti pretpostavke za prekogranični promet vrijednosnih papira.To podrazumjeva izdavanje odobrenja od strane Centralne banke za uvođenje SWIFT domene RegistraIzmjene propisa: Rješenje ovog problema je u izmjenama Zakona o registru vrijednosnih papira.

4.Uspostava ili nabavka CSD usaglašena sa direktivama EU i odnosno kompatibilna sa ostalim bazama podataka na 64-bitnoj platformi.Evropska unija je formirala posebnu komisiju za usaglašavanje nacionalnih regulativa u oblasti prometa vrijednosnih papira i registracije podataka o vrijednosnim papirima. Paralelno sa ovim aktivnostima u okviru Udruženja Registara odvijaju se usklađivanja nacionalnih CSD sistema. U tom smislu potrebno je pratiti promjene i blagovremeno poduzeti aktivnosti na nabavci novog CSD sistema usklađenog sa direktivama EU zasnovanog na 64 bitnoj platformi jer se očekuje do kraja implementacije strateškog plana obustavljanje podrške 32 bitnim Microsftovim aplikacijama. U tom smislu u naredne dvije godine potrebno je izraditi i podnijeti aplikaciju IPA-a fondovima za finansiranje nabavke novog CSD sistema Registra.Izmjene propisa: Reješenje ovog problema moguće je stvaranjem i usaglašavanjem odgovarajućih zakonskih pretpostavki.

42

Profesionalni posrednici1. Nerazvijeni oblici djelatnosti profesionalnih posrednika2. Podijeljena i neobjedinjena struktura organizovanja profesionalnih posrednika3. Slaba edukacija uposlenika profesionalnih posrednika

Sektor osiguranja

Pregled problema iz okruženja i regulatornog okvira

1) Država ne pokazuje dovoljnu zainteresovanost da afirmiše i uredi djelatnost osiguranja i putem nje pribavi znatno veća sredstva u tokove finansijskog sektora.Uzrok: a) Federalno ministarstvo finansija je nadležno za temeljne zakone osiguranja, a regulaciju i

nadzor rada društava za osiguranje vrši regulatorno-nadzorni organ.b) Ne praktikuju se analize i ocjene uspješnosti vršenja društvene funkcije osiguranja kao

djelatnostiPosljedica:a) Nedovoljno prikupljena finansijska sredstva premije osiguranja i b) Nedovoljno ispunjavanje društvene uloge djelatnosti osiguranja što se ilustruje znatnim

brojem šteta od požara koje nisu bile pokrivene osiguranjem.

2) Neadekvatna zakonska regulativa djelatnosti osiguranjaUzrok:Složen sistem vlasti, kompikovane procedure za izmjene i dopune postojećih zakonskih propisa i gotovo nemoguće donošenje novih savremenih zakona osiguranja.Poljedica:a) Zastarjela zakonska regulativa i neusaglašena sa okruženjemb) Nedovoljne sankcije za nepoštivanje Zakona, Premijskih sistema obaveznih osiguranja i Uslova

osiguranja

3) Nedovoljna podrška Države radu regulatorno-nadzornog organa u osiguranju u pogledu kadrovskog jačanja i obezbjeđivanja njegovog efikasnog radaUzrokFinansiranje rada regulatorno-nadzornog organa vrše društva za osiguranje, pa ga Federalno ministarstvo finansija ne posmatra kao budžetskog korisnika i samim tim nedovoljno brine o njegovim potrebama i njegovom radu.Posljedicaa) Nedovoljno efikasan nadzor, nedostatak inventivnosti i odgovornijeg odnosa prema funkciji

nadzorab) Sukob interesa u smislu da kontrolisani subjekti ne bi trebalo da izravno finansiraju svog

kontrolorac) Nedostatak drugostepenog postupka u rješavanju prigovora od strane društava za osiguranje

4) Posljedice neefikasnog nadzora i eventualnih pogrešnih odluka regulatorno-nadzornog organa snose društva za osiguranjeUzrok

43

Zastarjela zakonska rješenja i njihova neharmoniziranost sa Zakonom o obligacionim odnosima i drugim temeljnim zakonima.Posljedicaa) Društva za osiguranje gube značajna sredstva za pokriće likvidiranih društava za osiguranje.b) Umanjuje se raspoloživi finansijski potencijal Finansijskog sektora i smanjuju fiskalni prihodi od

poreza na dobit društava za osiguranje

5) Neracionalno organizovanje Institucija osiguranja čiji rad finansiraju društva za osiguranjeUzrokZakonom je propisano osnivanje institucija osiguranja, ali im nije definisan oblik organizovanja pa se one osnivaju kao Udruženja i osnivaju se odvojenoPosljedicaa) Povećavaju se troškovi plata, njihovog smještaja i opremanja na teret društava za osiguranje ib) Umanjuje efiksanost rada Institucija osiguranja.

6) Nepovezano djelovanje pojedinih institucija iz sistema preventivne zaštite i komplementarnih djelatnostiUzrokNije prepoznat interes da komplementarne djelatnosti međusobno sarađuju i tako postižu sinergetske efektePosljedicaa) Nedovoljno afirmisana djelatnost osiguranja, neiskorišten tržišni potencijal i manje prikupljen

obim premije osiguranja ib) Značajni gubici usljed nedovoljne prevencije i neosigurane imovine

Pregled problema na tržištu osiguranja

1) Naglašena dominacija osiguranja motornih vozilaUzrok:a) Nedovoljno razvijemo tržište osiguranjab) Nedovoljan kapacitet i stručna osposobljenost društava za osiguranjec) Nedostatak afirmacije djelatnosti osiguranjaPosljedicaNedovoljna disperzija portfelja osiguranja po vrstama osiguranja i predmetima osiguranja

2) Visoki troškovi provođenja osiguranjaUzrokVisoko učešće prodaje osiguranja putem posrednika osiguranja i enormno visoke stope provizijaPosljedicaPovećani troškovi poslovanja društava za osiguranje

3) Nelojalna konkurencija u prodaji osiguranjaUzroka) Nepoštivanje Premijskih sistema uopšte, a naročito Premijskog sistema obaveznog osiguranja

od automobilske odgovornosti i neprimjenjivanje odredbi o bonusu/malusu ib) Davanja posebnih pogodnosti osiguranicima koje nisu do sada bile u osiguravateljnoj praksi

(plaćanje tehničkih pregleda vozila, davanja goriva i sl.) i vršenja povrata premije koji se ne evidentiraju kroz ugovore o osiguranju.

Posljedicaa) Povećani troškovi poslovanja društava za osiguranje

44

b) Umanjena likvidnost društava za osiguranje, pad kvaliteta izvršavanja usluga i rast nezadovoljstva korisnika usluga

c) Umanjuje se raspoloživi finansijski potencijal Finansijskog sektora i d) Umanjuju se fiskalni prihodi od poreza na dobit društava za osiguranje

Mikrokreditni sektor

Uzroci današnjeg stanja mikrokreditnog sektora u BiHKada se upoređuju podaci prethodnih godina i danas, jasno je da je došlo do stagnacije u razvoju mikrokreditnog sektora, te da se ovaj sektor po prvi put suočavao sa gubicima u poslovanju u 2009, 2010 i neke od organizacija u 2011. godini.Uzroci stanja u kojem se danas nalazi mikrokreditni sektor, odnosno mikrokreditne organizacije u BiH su po mišljenju članica AMFI-a sljedeći :

- Bitno promjenjene okolnosti na tržištu u BiH kao rezulat opšte finansijske krize u svijetu, a što je imalo za posljedicu bitno smanjenjenje kupovne moći stanovništava i s tim u vezi smanjenje prometa proizvoda i usluga koje tržištu nude klijenti mikrokreditnih organizacija Tako je u BiH u posljednje 3 godine:

- otpušteno sa posla oko 50.000 lica, tako da je broj nezaposlenih dostigao oko 550.000 lica - ne vrši se redovna isplata plata ili se plate uopšte ne isplaćuju za veliki broj lica - ne vrši se redovna isplata ostalih socijalnih davanja- smanjen priliv doznaka iz inostranstava, a što je sve uticalo na realnu kupovnu moć stanovništva

- Velika ponuda novca u BiH koja je dovela do velike prezaduženosti stanovništva, te mikro i malih firmi – preduzeća, kao rezultata nerealnog zaduživanja kod banaka i mikrokreditnih organizacija posebno u posljednih nekoliko godina, a potom do nelikvidnosti značajnog broja poslovnih subjekata kao i visokog unutrašnjeg duga.

- Naglo smanjenje ponuda za kredite, poskupljenje kredita i pooštravanje uslova kreditiranja, posebno od komercijalanih banaka što je imalo negativan uticaj na dalje smanjenje kupovne moći stanovništva i izvršenje obaveza od strane mikro i malih firmi i preduzeća. Politika banaka – «majki» da putem banka - «kćerki» ne finansiraju ili bitno ograniče finansiranje većih projekata, također je dodatno uticala na pogoršanje finansijske situacije u BiH .

- Nepridržavanje procedura za rad i s tim u vezi naročito loše procjene prilikom donošenja odluka o kreditima (povezani krediti i sl.), preveliko zaduženje za određene klijente i dr.

- Nedovoljna saradnja mikrokreditnih organizacija, podstaknuta željom da svaka od mikrokreditnih organizacija zauzme što bolju poziciju na tržistu, bez obzira na veliku konkurenciju u ponudi finansijskih usluga.

- Objektivni kreditni rizik u mikrokreditiranju koji proizilazi iz prirode mikrokreditiranja, krediti za siromašnije, nezaposlene, neformalane poslove, lica sa malom ili gotovo nikakavom imovinom; neadekvatno obezebjeđenje kredita, što je i primjereno mikrokreditiranju s obzirom na opšte priznati stav u mikrokreditiranju u svijetu, da je mikrokredit «siguran ali ne i osiguran».

45

- Sporo procesuiranje zahtjeva za prinudnu naplatu dugova po kreditima putem sudova ili/i nepostupanje po sredstvima obezebjeđenja kredita od strane pravnih lica koja su za to odgovorna

- Veoma loša klima u javnom mjenju u BiH prema finansijskom sektoru koja proizilazi iz različitih razloga, ali koja bitno utiče na obavezu povrata kredita, naročito kod klijenata koji ne mogu i/ili ne žele vratiti kredit.

- Neharmonizirani propisi o mikrokreditnim organizacijama na entiteskim nivoima Narodna skupština Republike Srpske je u novembru 2011. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mikrokreditnim organizacijama. Za razliku od navedenog Predstavnički dom Federalnog parlamenta nije podržao usvajanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mikrokreditnim organizacijama. Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o mikrokreditnim organizacijama, bila su precizirana ograničenja davanja kredita osobama povezanim s mikrokreditnim organizacijama radi zaštite imovine MKO. Također su predložena rješenja koja trebaju osigurati zaštitu potrošača po ugovorima o mikrokreditima i na osnovu kojih su mikrokreditne organizacije obavezne donijeti i dosljedno primjenjivati opće uslove poslovanja i druge akate koji moraju biti usklađeni s propisima, te zasnovani na dobrim poslovnim običajima i pravičnom odnosu prema potrošaču.Predloženim izmjenama i dopunama Zakona, MKO se identifikuju kao obveznici postupka sprječavanja pranja novca i reguliše njihovo poslovanje, izvještavanje, postupanje s klijentima i preduzimanje drugih radnji u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Predložene izmjene Zakona daju široka ovlaštenja Agenciji za bankarstvo FBiH, koje podrazumjevaju poduzimanje mjera prema MKO. U skladu sa navedenim, AMFI je uputio Fedaralnom ministarstvu finansija Komentare na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o MKO, kojima je pokušao uticati na regulatroni okvir poslovanja MKO, a koje se između ostalog odnose na mogućnost dodjeljivanja donacija za potrebe u oblasti kulture, sporta, socijalne pomoći i humanitarne svrhe, zatim onemogućavanje Agencije za bankarstvo da smjenjuje upravu i zaposlenike (čije bi usvajanje predstavljalo presedan u poslovnoj praksi), zatim propisivanje uvijeta i kriterija za imenovanje “savjetnika” i vanjskog revizora, zatim jasno definisanje pojma “direktna odnosno indirektna raspodjela viška prihoda nad rashodima”.

- Izuzetno dug period primijene Zakona o mikrkreditnim organizacijama FBiH (više od tri godine i još uvjek nije završen) u dijelu koji se odnosi na mikrokreditne organizacije koje su osnovane prije stupanja na snagu ovog zakona i to : zbog nedorečenosti ili/i nejasnosti nekih odredaba Zakona o mikrokreditnim organizacijama zbog odredaba sadržanih u podzakonskim aktima koja nisu prilagođena prirodi mikrokreditiranja,

niti činjenici da su mikrokreditne organizacije nedepozitne finansijske organizacije, te koja daju ovlaštenja regulatorima, preko kojih regulatori praktično preuzimaju donošenje poslovnih odluka, a što je sve imalo za posljedicu : 1. da strateški povjerioci nemaju interes da postanu dio vlasničke strukture

mikrokreditnih organizacija (društava) i time ojačaju poziciju sektora u cjelini i tih organizacija,

2. da mikrokreditne fondacije i mikrokreditna društva u BiH posluju pod računovodstvenim standardima komercijalnih banaka iako su kao nedepozitne finansijske institucije manje rizične za finasijsku stabilnost BiH nego depozitne finansijske institucije, posebno u djelu kreditnih rezervisanja čime krediti mikrokreditnih organizacija postaju skuplji, iako bi morali biti jeftiniji nego što su bili, a gotovo sve mikrokreditne oragnizacije imaju ugovorene međunarodne standarade u svojim ugovorima sa najznačajnijim međunarodnim povjeriocima;

46

3. da još uvijek nisu otpočeli ozbiljni i stvarni procesi konsolidacije (okrupnjavanja) mikrokreditnih organizacija, koji su neminovni ako mikokreditni sektor želi nastaviti vršenje izuzetno važne društvene funkcije na povećeanju zaposlenosti i smanjenju siromaštva u BiH.

Sektor leasinga

Problemi sa kojima se susreću leasing društva i mogućnosti za njihovo rješavanje Uska definicija aktivnosti za leasing društva prema tumačenju regulatoraZakon o leasingu FBiH je propisao da se leasing društva mogu isključivo baviti finansijskim i opreativnim leasingom.

1. Ulaganja viška likvidnih srdstava na tržištu novca i kapitala se tumači od strane regulatora kao djelovanje suprotno dozvoljenim aktivnostima, što sprječava optimizaciju upravljanja likvidnošću u leasing društvima.

2. Zabrana finansiranja lagera (novih automobila nabavljenih za daljnju prodaju -salonska vozila) od strane Agencije za bankarstvo FBiH, sa argumentum da se ne radi o finasijskom leasingu, smanjuje prostor leasing društvima da povećaju obim svog poslovanja i djelovanja.

3. Zbog specifičnosti domaće legislative, pojam pravnog i ekonomskog vlasnika u slučaju finasiranja nekretnina se poistovjećuje - leasing kao vlasnik imovine je u obavezi sprovesti radnje definisane drugim propisima koji se odnose na održavanje vrijednosti imovine (npr. renoviranje finansiranih nekretnina), čemu se regulator izričito protivi i takvo dodatno finansiranje smatra pozajmicama u suprotnosti sa Zakonom o leasingu. Također, predmet prometa finansijskog leasinga može biti isključivo gotov objekat/nekretnina, ali ne i nedovršeni objekat, čime se značajno smanjuju mogućnosti finansiranja klijenata koji trebaju finansijsku podršku u tom momentu.Tumačenje Agencije za bankarstvo FBiH(FBA) i Agencije za bankarstvo Republike Srpske (ABRS) različito je po ovim pitanjima: ABRS dozvoljava finansiranje nekretnina u nešto širem okviru, dok FBA ograničava djelokrug rada leasing društava isključivo na gotov/proizveden/formiran predmet leasinga.

4. Odlukama FBA je predviđeno egzaktno iskazivanje leasing naknade, iako se ista u slučaju leasinga zbog nemogućnosti određivanja tačnog vremenskog perioda za koji se plaća interkalarna kamata (od momenta odobrenja ugovora (plaćanja dobavljaču) do isporuke objekta i aktiviranja ugovora) ne može sa sigurnošću utvrditi. I vremenski period i interkalarna kamata su bitni elementi za obračun efektivne kamatne stope, te je nemoguće klijentima prezentirati tačnu efektivnu kamatnu stopu kako to regulator zahtijeva.Uz fiksiranje uslova isporuke i obračunskih perioda stvaraju se vrlo nefleksibilni uslovi za krajnje korisnike leasing usluga. Npr. ukoliko se u odnosu na inicijalnu ponudu promijene uslovi isporuke, korisnici su do sada bili informisani kroz novi otplatni plan, dok aneksiranje ugovora dovodi do suvišnog administriranja i prolongiranja realizacije ugovora.

Prijedlog Udruženja je da se izmijeni i dopuni Zakona o leasingu FBiH i Odluke regulatora koje definišu rad leasing društava, kako bi se stvorili uslovi za bolje poslovanje istih.

Obračun poreza na promet nekretnina kod leasing finansiranjaObzirom da leasing ugovor predviđa i formalni prenos vlasništva u zemljišnim knjigama na leasing društvo, isti se podnosi lokalnim ispostavama Porezne uprave, koje onda u skladu sa kantonalnim propisima vrše razrez poreza na promet i kod zaključenja ugovora, te ponovno nakon isteka ugovora i ponovnog prenosa vlasništva na korisnika leasinga (trošak 5%).

47

Inicijativa leasing društava da se ovaj oblik prenosa vlasništva posmatra kao finasniranje i bude oslobođen poreza na promet nekretnina usvojena je jedino na području Posavske županije u Federaciji BIH. U Republici Srpskoj su na snazi novi propisi o obavezi plaćanja poreza na imovinu umjesto preza na promet nekretnina, što je povoljnija varijanta od ovih jednokratnih troškova.

Ovdje je potrebno usaglasiti regulativu na nivou Federacije BiH, tj. ukinuti obračun poreza na promet nekretnina za finansiranje nekretnina putem finansijskog leasinga. Sporost sudskih institucija kod donošenja presuda i odluka o izvršenju i loše definisan sistem

prinudne naplateVeliki broj predmeta koji se vode na sudu s ciljem naplate potraživanja od klijenata predugo traje. Prosječan period trajanja sudskih procesa je 3-4 godine, što na kraju finasirane leasing objekte čini bezvrijednim, a potraživanja nenaplativim .

Rješenje problema bi bilo osnivanje privrednih sudova u okviru opštinskih sudova, koji bi se isključivo bavili privrednim sporovima i gdje bi rokovi za ročišta i donošenje presuda bili kraći.

Proces izvršenja sudskih presuda, sa druge strane, je potpuno neefikasan i jako dugo traje. Izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku bi se trebao ubrzati proces izvršenja i stepen efikasnosti izvršenja, na način da se definišu privatni izvršitelji koji imaju ovlaštenja sudskih izvršitelja. Ovaj problem je na ovakav način riješen u velikom broju zemalja Evropske unije.

Proces prinudne naplate je neefikasan. Blokada žiro računa dužnika je komplikovana i neefikasna posebno u slučajevima kada klijneti imaju više računa u različitim bankama. Osim toga, trenutno nije moguća blokada žiro računa fizičkim licima, čiji broj kao korisnika leasinga nije zanemariv. Rješenje problema bi bila zakonska obaveza definisanja glavnog računa, čijom blokadom bi bili svi računi blokirani, kao i mogućnost blokiranja računa fizičkim licima.

Potrebno je obezbijediti veći stepen zaštite povjerilaca i institut vlasništva, te pojednostaviti proces ulaženja u posjed vlasnicima objekata. Zakon o leasingu FBiH je predvidio pojednostavljenu proceduru ulaženja u posjed vlasnicima predmeta leasinga, ali praktično ne funkcioniše zbog neusklađenosti drugih zakona sa ovim zakonom.

Neadekvatna odredba poreskih propisa u domenu poreza na dobit leasing društavaAgencija za bankarstvo FBiH je propisala da se u leasing društvima moraju kreirati rezervisanja, kako za zdravi dio portfolija, tako i za problematična potraživanja. U skladu sa tom Odlukom, Zakon o porezu na dobit FBiH predviđa mogućnost da su rezervisanja za zdravi dio portfolija porezno priznata samo za banke i MKO, ali ne i za leasing društva. To dovodi u neravnopravan položaj leasing društva sa drugim finansijskim institucijama i dovodi do dodatnih troškova za leasing društva.

Rješenje ovog problema je da Zakon o porezu na dobit FBiH na isti način tretira rezervisanja u leasing društvima kao u bankama i MKO.

Nepostojanje odgovornosti za inspektore Poreznih uprava u slučaju prouzrokovanja štete pogrešnim tumačenjem i primjenom zakona

Obavještenja i mišljenja data od strane Poreznih uprava leasing društvima, vezane za porezni tretman pojedinih transakcija nemaju nikakvu pravnu snagu za inspektore čak i u slučajevima kada su odgovori jasni i nedvosmisleni.

48

Osim toga jako često se dešavaju slučajevi da se obračun poreza po jednoj te istoj transakciji jednom prihvati kao ispravan, a u drugom slučaju ili leasing društvu kao pogrešan. Stvorena je potpuna pravna nesigurnost u primjeni Zakona o porezu na dobit što negativno utiče na poslovni ambijent i razvoj leasinga.

Izmjene Zakona o poreznoj upravi i kontroli poreznih obveznika, kojim bi se definisala krivična i materijalna odgovornost poreznih inspektora u slučajevima pogrešne i nedosljedne primjene Zakona dovele bi do veće pravne sigurnosti privrednih subjekata.

Izmjena Zakona o PDV-u (ukinuti PDV na kamatu kod finansijskog leasinga)Kako davaoci leasinga obračunavaju kamatu kod kalkulacije finansijskog leasinga, ista ulazi u osnovicu za obračun PDV-a (PDV na kamatu), što automatski dovodi do poskupljenja leasing usluge, te je na taj način čini nekonkurentnom u odnosu na bankarske kredite.

U tom smislu potrebno je izvršiti izmjene i dopune Zakona o PDV-u ( po VI Evropskoj direktivi) da se kamata koja se zaračunava po ugovorima o finansijskom leasingu oslobodi obaveze obračuna PDV- a, čime bi se usluga finansiranja putem finansijskog leasinga i bankarski krediti izjednačili sa aspekta troška za krajnjeg korisnika i stvorila bi se ista konkurentska pozicija između banaka i leasing društava.

U zemljama u regionu, kamata koja se zaračunava kod finansijskog leasinga je oslobođena obaveze obračuna PDV-a i to u Sloveniji prije pet godina, u Hrvatskoj od 01.01.2010. godine, dok je u Srbiji ovaj proces u proceduri.

Nedosljedna primjena zakona o PDV-u i nepostojanje odgovornosti za inspektore UIO u slučaju prouzrokovanja štete pogrešnim tumačenjem i primjenom zakona

Obavještenja i mišljenja data od strane Uprave za indirektno oporezivanje BiH leasing društvima, vezane za PDV tretman pojedinih transakcija nemaju nikakvu pravnu snagu za inspektore, čak i u slučajevima kada su odgovori jasni i nedvosmisleni. Osim toga jako često se dešavaju slučajevi da se obračun PDV po jednoj te istoj transakciji jednom prihvati kao ispravan, a u drugom slučaju ili leasing društvu kao pogrešan. Stvorena je potpuna pravna nesigurnost u primjeni zakona o PDV-u što negativno utiče na poslovni ambijent i razvoj leasinga.

Izmjene Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje i kontroli poreznih obveznika, kojim bi se definisala krivična i materijalna odgovornost poreznih inspektora u slučajevima pogrešne primjene zakona dovele bi do veće pravne sigurnosti privrednih subjekata.

Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiHZakonodavac nije uskladio Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH sa Pravilnikom o registraciji vozila , te iz tih razloga leasing društva kao vlasnici vozila često primaju prekršajne naloge, zbog povrede odredbi o registraciji vozila.

Pravilnikom o registraciji vozila je jasno regulisan postupak registracije vozila kupljenih po ugovoru o leasingu član 13.,14 i 15., pa je potrebno usaglasiti Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH sa Pravilnikom o registraciji vozila u BiH, te za učinjene prekršaje teretiti korisnike leasinga, a ne leasing društva i odgovorne osobe istih.

49

Različito tumačenje entiteskih regulatora odn. Agencije za bankarstvo FBiH i Agencije za bankarstvo Republike Srpske po pitanju nadzora leasing društava

Agencija za bankarstvo Republike Srpske tumači da je leasing društvo sa registrovanom podružnicom u Republici Srpskoj dužno plaćati naknadu za nadzor na cjelokupnu aktivu koju je ostvarila podružnica.

Agencija za bankarstvo Federacije BiH tumači da leasing društvo treba da plaća naknadu za nadzor prema sjedištu društva , odnosno, Federaciji BiH, ne izdvajajući dio naknade koju je leasing društvo već platilo Agenciji za bankarstvo Republike Srpske, kao osnovicu za umanjenje.

Zbog naverdenog, stvaraju se visoki administrativni troškovi na području oba entiteta, te dovode do nesigurnosti potencijalnih novih ulagača u leasing sektor. Također, posredno se svi troškovi koji se dupliraju prenose na krajnje korisnike, čime se smanjuje poitencijal za finansiranje.

Rješenje bi bilo u izmjeni Odluke o plaćanju naknada koje leasing društva plaćaju Agenciji za bankarstvo FBiH i da se ide ka uspostavljanju jedistvenog regulatora na državnom nivou u okviru Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Sektor investicionih fondova

Postojeća zakonska rješenja odgovaraju stanju cjelokupne industrije u FBiH i legislativa je najvećim dijelom oslonjena na rješenja u zemljama okruženja. Najgore što bi u ovom trenutku moglo da se uradi jeste doslovo prepisivanje zakonskih odrednica prema kojima su ZIF-ovi u okruženju transformisani ili da se bez uzmanja u obzir stanja na tržištu donose odluke o daljem tetmanu kako zatvorenih tako i otvorenih investicijskih fondova. Legislativa koja sada je na snazi načelno zadovoljava kriterije da bi se mogla smatrati fukcionalnom s obzirom na sve specifičnosti poslovanja ZIF u FBiH u periodu od njihovog nastanka.

Stav industrije jeste da je postojeća legislativa takva da možemo govoriti o prenormiranom tržištu, što u svakom slučaju stvara probleme u svakodnevnom radu društava i fondova. Ukoliko pretpostavimo da su elementarni preduslovi za poslovanje fondova sa stanovišta osnovnih pravnih određenja zadovoljeni smatramo da bi bilo neophodno razmisliti o slijedećim izmjenama i unapređenju legislative:

1. Zakon o tržištu vrijednosnih papira - omogućiti društvima za upravljanje fondovima da obavljaju poslove upravljanja portfeljem

(cilj je napraviti veći broj profesionalnih posrednika koji će na jednom mjestu nuditi različite usluge savjetovanja i posredovanja u kupovini i prodaji vrijednosnih papira kako na domaćem tako i na inostranom tržištu).

- inkorporirati udjele otvorenih investicijskih fondova u zakon o tržištu vrijednosnih papira, s obzirom na sva obilježja koje imaju udjeli otvorenih fondova, a sve u cilju daljeg razvoja – unit link proizvoda, dobrovoljnih penzionih fondova, mogućnosti korištenja udjela kao kolaterala za kredite aranžmane isl.

50

- definisati i strukturirati interes države u emisijama državnih dužničkih vrijednosnih papira sa stanovišta svih finansijskih institucija i stimulisati njihovu emisiju i ulaganje u iste.

2. Zakon o investicijskim fondovima- Izbjeći grešku da se zatvoreni fondovi jednostranom odlukom transformišu u otvorene. U

tom slučaju možemo računati da bi tržište kapitala u BiH doživjelo potpuni slom. U ovom trenutku nije moguće predvidjeti reakciju postojećih dioničara fondova na takvu odluku, ali činjenica je da bi fondovi bili suočeni sa ogromnim problemom isplata udjela koje ne bi mogli isfinansirati izuzev prodajom kvalitetnih dionica bez obzira na cijenu. Konačan ishod je da u narednim godinama naše tržište bi bilo potpuno neinteresantno za ozbiljne nešpekulativne invesitore.

- omogućiti društvima za upravljanje da odaberu formu fonda sa kojim će upravljati, odnosno jednom sistematski i jasno definisati šta je uloga zatvorenih investicijskih fondova –da li su portfeljski ulagači ili aktivni investitori na tržištu koji mogu restrukturirati, preuzimati firme, osnivati firme ili sami emitovati dužničke ili vlasničke vrijednosne papire..

- ostaviti mogućnost da prema odluci vlasnika fonda fond može promijeniti formu u otvoreni fond, holding komapniju, ili zadržati postojeću neizmjenjenu strukturu, jer ipak ne treba zaboraviti da su postojeći vlasnici fondova investirali u te dionice pod nekim drugim uslovima i drugim zakonskim rješenjima, te bi pravim investitorima bio loš signal da se suštinske zakonske odrednice mijenjaju preko noći. Zadržati kakvu takvu pravnu sigurnost i kontinuitet.

3. Reforma mirovinskog sistema- započeti je što prije.- omogućiti da postojeća društva za upravljanje budu jedni od nosioca osnivanja novih kako

dobrovoljnih tako i obaveznih mirovinskih fondova ili da mogu osnivati društva za upravljanje penzionim fondovima.

- osnažiti saradnju sa osiguravajućim društvima u strukturiranju unit link proivoda, dobrovoljnih mirovinskih fondova, poreski stimulisati ove investicijske aktivnosti u odnosu na klasične depozite.

Smatramo također da prilikom izrade strategije i pojedinačnih zakonskih rješenja moramo voditi računa o zakonskoj regulativi EU, te je u što većoj mjeri inkorporirati u domaću legislativu, da u procesima evropskih integracija što manje imamo potrebu mijenjati zakonske odrenice naknadno. Naravno vodeći računa da se sve specifičnosti našeg tržišta moraju uvažiti da ne bismo i dalje ostali neinteresantno i nelikvidno tržište.

2.3. SWOT-analize po sektorima

51

Bankarski sektor

i - Bankarski sektor

Pozitivno Negativno

Strengths (Snaga)

- Visoka likvidnost- Adekvatnost kapitala- Diverzificirano kreditiranje stanovništva- Ograničeno ulaganje u vrijednosne papire- Financijska stabilnost

Weaknesses (Slabosti)

- Upravljanje likvidnim sredstvima- Upravljanje rizicima- Upravljanje kapitalom- Interna kontrola i revizija- Udovoljavanje zahtjevima prudencijalne regulacije- Financijsko izvještavanje i transparentnost

Opportunities (Prilike)

- Razvoj tržišta novca- Produbljivanje tržišta kapitala- Reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava- Prepoznavanje potreba potrošača te razvoj

novih proizvoda- Monetarna politika – novi operativni okvir

Threats (Prijetnje)

- Makroekonomska stabilnost- Izloženost sistemskom riziku- Konkurencija i razvoj netradicionalnih bankarskih

proizvoda- Dualni i sektori sustav regulacije- Strano vlasništvo

ii – Tržište kapitala

52

Pozitivno Negativno

Strengths (Snaga)

- Sigurna, efikasna i provjerna infrastruktura za primarnu i sekundarnu trgovinu vrijednosnim papirima

- Motiviran i kompetentan kadar u institucijama tržišta kapitala

- Vidljivost tržišta kod međunarodnih investitora

- Saradnja sa međunarodnim organizacijama i drugim berzama


- Negativna percepcija tržišta kapitala i učesnika od strane javnosti

- Postojanje sivog tržišta- Mali broj javnih ponuda- Ograničen broj finansijskih instrumenata- Nizak nivo korporativne i dioničarske kulture;

nedovoljna zaštita manjinskih dioničara- Nedovoljna educiranost domaćih investitora / javnosti- Problem nadzora nad učesnicima na tržištu kapitala- Nemogućnost realizovanja unaprijed dogovorenih

transakcija za specifične kategorije investitora- Nedostupnost informacija o tržištu kapitala na

engleskom jeziku- Problemi u funkcionisanju skrbnika na tržištu kapitala- Nedovoljno transparentno poslovanje kompanija- Nedostatak dovoljno široke baze institucionalnih

investitora- Najlikvidnije, većinski državne kompanije nisu na

Kotaciji Berze- Nepostojanje regulative koja reguliše sqeeze-out- Mali broj dioničkih društava koji isplaćuje dividendu- Isplata dividende nije u skladu sa priznatim praksama


- Očekuje se privatizacija najkvalitetnijih kompanija u većinskom ili manjinskom državnom vlasništvu

- Mogućnost finansiranja projekata iz oblasti energetike i cestovne infrastrukture emisijom obveznica ili dionica

- Pojačan intenzitet prikupljanja kapitala na tržištu od strane FBiH i jedinica lokalne samouprave

- Prenos iskustava i saradnja sa razvijenim tržištima (Austrija, Turska)

- Regionalno povezivanje- Ulazak Hrvatske u EU- Visok nivo štednje akumuliran u bankarskom

sistemu- Očekuje se penziona reforma i pojava

penzionih fondova

Threats (Prijetnje)

- Odgađanje političkih i ekonomskih reformi u BiH- Ekonomska kriza i nastavak negativnih trendova na

tržištu kapitala- Slab promet i niska likvidnost- Uvođenje poreskih opterećenja na kapitalnu dobit i

dividendu- Odlazak postojećih investitora sa tržišta- Nestimulativna poreska politika u pogledu investiranja

u obveznice javnog sektora- Pretjerana bankocentričnost finansijkog sistema

iii - Sektor osiguranja

Pozitivno Negativno

53

Strengths (Snaga)

- Velika i složena infrastruktura za pružanje usluga

- Veliki broj zaposlenih sa specifičnim znanjima koja se uče kroz praksu

- Veliki broj posrednika u osiguranju i drugih vanjskih saradnika koji obavljaju poslove u ime i za račun društava za osiguranje

- Respektabilna finansijska sredstva kojim raspolažu društva za osiguranje

- Visok nivo normativne uređenosti djelatnosti osiguranja


- Otežano vertikalno komandovanje zbog više nivoa rukovođenja i prostorne raspršenosti radnih mjesta na kojim se pružaju usluge osiguranja

- Neopravdana ovisnost društava za osiguranje o njihovim posrednicima osiguranja i prihvatanje ucjenjivačkih zahtjeva

- Nedopustivo udovoljavanje zahtjeva ugovaratelja osiguranja, pa i onda kada su mimo osiguravateljne prakse

- Međusobno nepovjerenje društava osiguranja u pogledu provođenja zaključaka Udruženja društava za osiguranje donesenih za sprečavanje nelojalne konkurencije

- Nedovoljna stručna obučenost za prodaju složenijih vrsta osiguranja (požar, lom mašina, objekti u izgradnji, montaža i sl.)

- Mali kapaciteti društava za osiguranje i visok omjer rizika koji se plasira u reosiguranja


- Promjene zakonske regulative s ciljem stvaranja povoljnijeg ambijenta za poslovanje Finansijskog sektora u celini i po njegovim dijelovima

- Primjetna tendencija Države da poveća broj obaveznih vrsta osiguranja

- Prepoznatljiv interes komplementarnih djelatnosti da uslovljavaju zaključivanje osiguranja imovine koja je predmet njihovog posla (donacije, kredita, lizing, investicije i sl.

Threats (Prijetnje)

- Nepovezanost i nedoslednost pojedinačnih zakonskih rješenja koja se odnose na osiguranje u odnosu na temeljni status „povlaštene društvene uloge osiguranja“,

- Nedovoljan i neefikasan nadzor tržišta osiguranja i- Nedovoljna zainteresovanost za nadzor zaključivanja

obaveznih vrsta osiguranja

iv - Mikrokreditni sektor

Pozitivno Negativno

Strengths (Snaga)

- brzina isplate- fleksibilnost- standardizovani kreditni proizvodi- blizak odnos sa klijentom- jednostavna procedura- dostupnost usluga


- veće kamatne stope- slaba dostupnost izvora finansiranja- niska vrijednost pojedinačnog kredita (<= 10.000 KM)- reputacija- veća izloženost kreditnom riziku- otežana naplata- brza ekspanzija


- konsolidacija

Threats (Prijetnje)

- globalna finansijska kriza i recesija- konkurencija – banke- prezaduženost stanovništva- neharmonizirani propisi o mikrokreditnim

organizacijama na entitetskim nivoimav - Sektor leasinga

Pozitivno Negativno

54

Inte

rno

Strengths (Snaga)- Brze i efikasne procedure odobravanja leasing

aranžmana- Pojednostavljeni način garancije otplate- Bolja likvidnost firme korištenjem leasinga- Motiviran i kompetentan kadar u leasing

društvima- Zajednički interes korisnika i leasing društva

za očuvanjem vrijednosti finansiranog predmeta leasinga i adekvatne upotrebe i iskorištenosti kapaciteta

Weaknesses (Slabosti)- Neharmonizirani propisi koji reguilišu leasing u

FBiH i RS- Različito tumačenje entitetskih regulatora po

pitanju nadzora leasing društava- Uska definicija aktivnosti za leasing društva - Neadekvatna tumačenja primjene poreskih

propisa- Obračun poreza na promet kod finansiranja

nekretnina putem leasinga- Nedosljedna primjena Zakona o PDV-u i

nepostojanje odgovornosti za inspektore UIO u slučaju prouzrokovanja štete pogrešnim tumačenjima i primjenom zakona

- Nekompetentnost sudova u privrednim sporovima (nepoznavanje specifičnosti leasinga i poreznog prava)

Ekst

erno

Opportunities (Prilike)- Povećanje broja novoregistrovanih vozila

kupljenih na leasing u ukupnom broju novoregistrovanih vozila u BiH - povećava sigurnost i bezbjednost u saobraćaju

- Unapređenje realnog sektora kroz povećan obim nabavke industrijske opreme i građevinskih mašina

- Razvoj građevinskog sektora kroz povećan obim nabavke nekretnina putem leasinga

- Povećanje ukupnog učešća leasinga u ukupnom finansijskom sektoru

- Razvoj cjelokupne privrede u BiH obezbjeđenjem veće pravne sigurnosti i boljih uslova poslovanja

- Stvaranje klime za učešće leasing sektora na tržištu kapitala

Threats (Prijetnje)- Zbog neusaglašene zakonske regulative

(posebno u oblasti porezne politike) stvara se pravna nesigurnost koja loše utiče na poslovni ambijent

- Različito tumačenje zakonske regulative od strane regulatora dovodi do povećanja troškova što smanjuje potencijal za finansiranje

- Dalje usporavanje rasta leasing tržišta - Potencijalno gašenje leasing društava

Sektor investicionih fondova

Nije dostavljena SWOT-analiza

55

3. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI FINANSIJSKIH TRŽIŠTA Uloga finansijskog sektora u ekonomskom razvoju svake države je ključna i gotovo nezamjenjiva. Mnoge empirijske studije su potvrdile čvrstu korelaciju između ekonomskog rasta i poboljšanja finansijskog sektora. Finansijski sektor ima centralnu poziciju za novčane tokove unutar svake ekonomije i na taj način je bitan za funkcionisanje svih segmenata društva.

U predviđanju razvoja finansijskih tržišta ključnu ulogu ima definiranje vizije kao strategijskog izazova kome se želi odgovoriti u horizontu koji obuhvata najmanje 10 godina. Prevođenje vizije u strateške odnosne opće (razvojne) ciljeve predstavlja prvi korak u njenoj realizaciji.

Vizija

Biti stabilno, efikasno i jedinstveno finansijsko tržište Bosne i Hercegovine koje kroz diversifikaciju izvora finasiranja te razvoj i nebankarskih finansijskih institucija zadovoljava potrebe javnog i korporativnog sektora za kapitalom uz niske troškove finansiranja.

Strateški ciljevi

1. Kreirati okruženje koje će snažno podržavati povećanje domaćih izvora finansiranja i time stvoriti osnovu za direktno finansiranje realnog sektora odnosno indirektno poticanje razvoja finansijskih tržišta Bosne i Hercegovine

2. Osigurati dostupnost, raznolikost i visoki kvalitet finansijskih proizvoda i usluga koji će omogučiti efikasnu intermedijaciju sa pozitivnim efektima na realni sektor ali i prohodnost kapitala između finansijskih tržišta unutar Bosne i Hercegovine

3.1. BANKARSKI SEKTOR

Vizija

Osigurati stabilan, siguran, efikasan i konkurentan bankarski sektor čime će se stvoriti preduvjeti njegova daljeg razvoja na temelju povjerenja tržišta kojeg opslužuje, nižih troškova finansiranja i osiguranja raznolikosti i visoke kvalitete proizvoda i usluga banaka Federacije Bosne i Hercegovine.

Strateški ciljevi

1. Osigurati dostupnost tradicionalnih i netradicionalnih bankarskih proizvoda i usluga te efikasnu bankarsku intermedijaciju s pozitivnim efektima na ekonomiju

2. Kreirati okruženje u kojem će bankarski sektor kroz kreditnu politiku intenzivinije izravno finansijski podržavati investicijske projekte realnog sektora time podupirući vlastitu

56

samoodrživost (novi klijenti, plasmani, štednja) te neizravno poticati razvoj finansijskih tržišta (investicije u vrijednosne papire tržišta kapitala i novca)

3.2. TRŽIŠTE KAPITALA

Vizija

Postati razvijeno, efikasno, likvidno, transparetno i jedinstveno tržište kapitala Bosne i Hercegovine koje će omogućiti optimalno povezivanje ponude i tražnje za vrijednosnim papirima na zadovoljstvo svih učesnika na tržištu kapitala a posebno emitenata i investitora.

Strateški ciljevi

1. Osigurati najviše standarde u emisiji i prometu vrijednosnih papira sa ciljem donošenja kvalitetnih investicijskih odluka radi bolje alokacije kapitala, veće stope privrednog rasta i smanjenja nezaposlenosti.

2. Tržište kapitala treba da bude poželjan i konkurentan izvor sredstava za finansiranje potreba javnog i korporativnog sektora kao i poželjan izvor prinosa za investitore u cilju ukupnog ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine

3.3. SEKTOR OSIGURANJA

Vizija

Dostići efektivan (na kupce orijentiran, društveno odgovoran i adekvatan) i efikasan (likvidan, racionalan i cijenom konkurentan) sektor osiguranja, samoodrživ i sposoban za dugoročan i stabilan razvoj.

Strateški cilj

Zauzeti adekvatnu poziciju unutar finansijskog sektora u cjelini po ostvarenom obimu premije osiguranja i osposobiti domaća društva za osiguranje za predstojeću otvorenu konkurenciju.

3.4. MIKROKREDITNI SEKTOR

Vizija

Obezbjediti očuvanje i dalji rast i razvoj mikrokreditnog sektora u cilju vršenja izuzetno važne društvene funkcije na povećanju zaposlenosti i smanjenju siromaštva u Bosni i Hercegovini, uticati na stvaranje pravnih i drugih uvjeta za otpočinjanje procesa kapitalnih ulaganja u mikrokreditni sektor Bosne i Hercegovine, uključujući i mogućnost transformisanja u pravna lica koja posluju na komercijalnim osnovama.

57

Strateški ciljevi

1. Kontinuirano vršiti mikrokreditiranja kroz podsticaj stvaranja novih poslova preko mikropoduzetnika u cilju sticanja prihoda za ostvarenje kvalitetnijih uslova života, kao i putem registrovanih radnji, agencija, malih i srednjih preduzeća i sl. Kontinuiran rad na pojašnjenju prirode mikrokreditiranja, uticaja mikrokreditiranja na društveno ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, te s tim u vezi metode vršenja mikrokreditiranja svim relevantnim subjektima na mikrokreditnom tržištu (nadležni državni organi na svim nivoima, regulatorne agencije, klijenti, mediji i sl.)

2. Inicirati stvaranje pravnog ambijenta za osnivanje mikrokreditnih društava, kao finansijskih institucija koje mogu efikasno odgovoriti na različite promjene i uticaje na finansijskom tržištu (inflacija, kursne razlike i sl.)

3.5. LEASING SEKTOR

Vizija

Kreirati razvijen, stabilan, siguran, efikasan i konkurentan leasing sektor na tržištu Bosne i Hercegovine, čime će se stvoriti osnova za njegov dalji razvoj i jačanje uloge u okviru finansijskog sektora, kao i poboljšanje kvaliteta usluge za krajnje korisnike.

Strateški ciljevi

1. Osigurati najviši stepen kvaliteta usluga leasing proizovoda za krajnje korisnike s ciljem podrške razvoja ekonomije, stepena produktivnosti i robne razmjene u cjelini

2. Kreiranje okruženja u kome će leasing sektor predstavljati priliku za korisnike da unaprijede vlastitu tržišnu poziciju, te imaju priliku svoje proizvode i usluge ponuditi ne samo krajnjim korisnicima na lokalnom tržištu, nego predstavljaju i dobru predispoziciju za izvoz proizvoda i usluga

3.6. INVESTICIONI FONDOVI

Vizija

Biti aktivan sudionik u razvoju privrede Bosne i Hercegovine, kroz stvaranje šire osnove za rad i razvoj investicionih fondova i ostvaranja značajnijih poslovnih efekata, uz obezbjeđenje zadovoljavajućeg prinosa za ulagače u fondove.

Strateški ciljevi

1. Omogućiti slobodnije i šire djelovanje investicionih fondova u svim aspektima privrede Federacije BiH s ciljem da investicioni fondovi postanu značajniji faktor u njenom ukupnom razvoju i stabilinosti

58

2. Privući veći broj investitora u investicione fondove i time stvoriti veću finansijsku bazu fondovima za ulaganje u privredu

4. OPĆI (RAZVOJNI) CILJEVI FINANSIJSKIH TRŽIŠTA

1. Održavati stabilnost i uvoditi i razvijati nove finansijske institucije i instrumenteFinancijska stabilnost definira se kao sposobnost financijskog sustava da apsorbira šokove koji mogu negativno djelovati na financijski sustav. Razvijenost financijskog sustava, produbljivanje financijske strukture, jačanje financijske intermedijacije pretpostavka su razvoja ekonomije. Razvoj financijskog sustava pretpostavlja stvaranje preduvjeta razvoja i djelovanja novih financijskih institucija koje će poslovati s novim financijskim instrumentima te na taj način osigurati lakše upravljanje likvidnošću, veći stupanj stabilnosti financijskog sustava i manje negativnih eksternalija po realni sektor.

2. Stvarati uvjete za povećanje štednje i investicijaKako bi se povećala štednje, a time i investicije potrebno je načinit niz mjera u makroekonomskom i financijskom segmentu. Mjerama poput smanjenja stopa poreza i doprinosa na prihode iz rada (niže stope vode kreiranju novih radnih mjesta i smanjenju neformalnog sektora, smanjenje i racionalizacija javne potrošnje reforme (mirovinskog sustava, sustava javnih usluga, javnih poduzeća) i smanjenje udjela države u ekonomiji te podizanjem konkurentnosti financijskih institucija i tržišta podizati efikasnost financijskog sustava u financijskoj intermedijaciji.

3. Uspostaviti i razvijati tržište novcaTržište novca u BiH trenutno postoji samo u rudimentarnom obliku i čine ga deponovana sredstva po viđenju i na kratak rok u pasivi, odnosno kratkoročni krediti u aktivi bilansa banaka. Međubankarsko tržište nije dovoljno razvijeno, a praksa odobravanja međubankarskih pozajmica odvija se samo na bazi ugovora među bankama. Trenutno stanje predstavlja problem za sve učesnike na finansijskom tržištu kojima su potrebni instrumenti za upravljanje likvidnošću. Prvi koraci ka uspostavi tržišta novca u pravom smislu riječi poduzeti su emisijom trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Izvršiti reformu penzionog sistemaDemografske promjene uvjetuje da trenutno primjenjivani model međugeneracijske solidarnosti („pay as you go“), te da je potrebno hitno pristupiti reformi penzionog sistema. Pored šireg društvenog i socijalnog značaja overeforme, razvoj penzionih fondova predstavlja jedan od preduslova za veću likvidnost na tržištu kapitala, prije svega u domenu dugoročnih, sigurnih vrijednosnih papira koje emituje javni sektor. Dugoročni horizont ulaganja penzionih fondova primjera radi čini ih idealnim investitorima u infrastrukturne obveznice, što može dati značajan doprinos ekonomskom oporavku zemlje.

5. Usklađivati regulativu i standarde sa pravnom stečevinom Evropske Unije.

59

Bosna i Hercegovina ima ambiciju postati članicom Europeske Unije što podrazumijeva ispunjavanje cijelog niza obveza u kontekstu usklađivanja regulacije i propisa sa standardima usvojenim i u primjeni u članicama Europske Unije. U tom kontekstu moguća su dva pristupa. Jedan je izravno preuzimanje propisa, odnosno direktiva Europske Unije i njihova transformacija u domaću legislativu, što otvara mogućnost disharmonije s drugim propisima, odnosno uzajamne neusklađenosti, te konzekventno i teže primjene. Drugi pristup je svakoj direktivi pristupiti analitički i individualno, odnosno analizirati koje je sve postojeće propise potrebnmo izmijeniti, odnosno donijeti nove i staviti izvan snage postojeće s ciljem usklađivanja standarda s onima u EU. Ovaj pripstup je dugotrajniji, zahtijeva više vremena i resursa, ali je njegova primjena jednostavnija i ima više suštinski karakter

6. Oblikovati prikladan organizacioni model jedinstevene regulacije cjelokupnog financijskog sektora5.

Raznovrsnost regulacijske arhitekture primjerena je velikim financijskim sustavima i tržištima, dok je za manje poput onog u BiH adekvatan oblik regulacije onaj koji podrazumijeva integraciju regulatora s ciljem izbjegavanja preklapanja regulatornih aranžmana, te ostvarivanja ekonomija obujma povezanih s postojanjem jedinstvenog regulatora

7. Omogućiti svim nedopozitnim finansijskim institucijama investiranje slobodnih novčanih sredstava

Proces integriranja za financijske sustave zemalja jugoistočne Europe promatrano sa stajališta EU predstavlja potrebu stvaranja jedinstvenog tržišta, što za zemlje potencijalne kandidate i zemlje kandidate znači stvaranje pravnog i organizacijskog okruženja koje će jamčiti funkcioniranje financijskih institucija i tržišta usluga prema standardima koji vrijede na teritoriju EU, tzv. pravna konvergencija. Jedinstveni standardi trebaju vrijediti i za financijske institucije i tržišta te njihove klijente.

8. Omogućiti finansijsku inkluziju odnosno pristup finansijskim tržištima što većem broju stanovnika.

Uloga financijskih tržišta je servisiranje realnog sektora ali i širih slojeva stanovništva. U tom je kontekstu potrebno omogućiti pristup osobito sofisticiranijim oblicima financijskih usluga, poput različitih oblika osiguranja, proizvoda na tržištu kapitala i sl. širokim slojevima populacije, kako bi se ulsuge odnonso njihovi oblici diversificirali i time umanjila izloženost ukupnog gospodarstva samo uskom broju institucija odnosno tržišta. U tom je svjetlu nužno povesti kampanju obrazovanja stanovništva u smislu savladavanja elementarnih postulata financijskih tržišta kao i ponašanja na istima.

9. Uspostaviti funkcionalno sudstvo koje će poslovne sporove rješavati kroz jednostavne procedure , za kratko vrijeme i uz niske troškove

Nedepozitne financijske institucije sa viškovima svoje likvidnosti izlaskom na tržište novca i kapitala predstavljaju novu potražnju financijskih instrumenta te potiču razvoj i produbljivanje istih. S druge strane nedepozitnim financijskim institucijama se otvara mogućnost lakšeg upravljanja rizicima te efikasno korištenje viškova likvidnosti.

10. Edukovati pravosuđe za adekvatnu primjenu propisa koji regulišu finansijska tržišta. Potrebno je segmentirati pravosuđe na način da se profilira poseban segment koji će tretirati financijska tržišta i institucije uvažavajući njihovu specifičnost koja se ponajprije ogleda u visokoj dinamici odvijanja procesa.

5 U prilogu Strategije data je opširna analiza navedene problematike

60

11. Razvijati zaštitu ali i financijsku pismenost klijenataZaštita klijenata – korisnika usluga finansijskog tržišta ne neodvojivo vezana za povećanje finansijske pismenosti tih klijenata i predstavlja osnov za dugoročni razvoj svih segmenata ovog tržišta. Iako nedovoljna upućenost klijenata u način funkcionisanja tržišta kratkoročno može biti iskorišteno od strane pojedinaca na tržištu za kratkoročno ostvarivanje ličnih interesa, dugoročno posmatrano samo edukovan i informisan klijent može doprinjeti razvoju finansijskog tržišta. Pri tome su nivo educiranosti i potrebni nivo zaštite od državnih regulatornih organa inverzno povezani.

12. Unapređivati regionalnu saradnju i povezivanjeIzazovi sveopćeg trenda globalizacije, prije svega koncentracija svjetskog tržišta u nekolicini velikih aktera jasno podvlače nužnost unapređenja regionalne saradnje i povezivanja. Pojedinačna tržišta, koja su u slučaju Bosne i Hercegovine još dodatno fragmentirana po entitetskom nivou, nisu u mogućnosti privući velike investitore, što direktno negativno utiče na troškove kapitala u zemlji. Regionalno povezivanje u tom kontekstu može, bez nužnog ujedinjenja, može dovesti do veće atraktivnosti regiona u cjelini.

4.1. Opći (razvojni) ciljevi bankarskog sektora

1. Stvoriti preduvjete za sudjelovanje banaka na tržištu novca2. Kreirati instrumente za transferiranje viška likvidnosti bankarskog sektora ka profitabilnim

investicijama3. Unaprijediti upravljanje likvidnošću banaka i drugih finansijskih institucija4. Razvijati i inovirati postojeće tradicionalne bankarske proizvode te netradicionalne stvarajući

vezu između banaka i finansijskih tržišta5. Prepoznati ulogu i mjesto banaka u reformi mirovinskog/zdravstvenog sistema i učinaka na

njihovo poslovanje 6. Redefinirati položaj Razvojne banke u bankarskom sektoru Federacije BiH te razvijati direktne

proizvode7. Istraživati mogućnost sekjuritizacije kao modela finansiranja infrastrukture i građevinarstva8. Razvijati transparentnost i tržišnu disciplinu banaka9. Oblikovati prikladan organizacijski model regulacije banaka i finansijskog sektora10. Unaprijeđivati prudencijalnu regulaciju banaka11. Razvijati korporativno upravljanje u bankama12. Razvijati finansijsku pismenost klijenata

4.2. Opći (razvojni ) ciljevi tržišta kapitala

1. Kreirati uvjete za povećanje štednje i investicija uključujući i porfolio investicije2. Povećati broj javnih ponuda vrijednosnih papira3. Proširiti broj finansijskih instrumenta (proizvoda) u ponudi4. Permanentno raditi na širenju baze institucionalnih i pojedinačnih investitora5. Privatizaciju državnog kapitala provoditi putem berze6. Razvijati korporativnu i dioničarsku kulturu u skladu sa standardima korporativnog

upravljanja OECD-a i poboljšavati mehanizme njihove primjene7. Poreskim olakšicama stimulirati investiranje u vrijednosne papire javnog sektora

61

8. Permanentno raditi na na edukaciji uposlenika svih institucija tržišta kapitala, emitenata, investitora i javnosti

9. Mijenjati negativnu percepciju o tržištu kapitala i učesnicima na njemu10. Eliminisati sivo tržište11. Podržavati regionalnu saradnju i povezivanje

4.3. Opći (razvojni) ciljevi osiguranja

1. Povećati broj obaveznih vrsta osiguranja i kontrolu njihovog zaključivanja 2. Obezbijediti kvalitetniji status i ulogu regulatorno-nadzornog organa djelatnosti osiguranja, naročito u pogledu tehničke opremljenosti i kadrovske popunjenosti3. Izvršiti racionalniju reorganizaciju institucija osiguranja4. Podići nivo konkurentske sposobnosti domaćih društava za osiguranje kroz profesionalizaciju obavljanja djelatnosti osiguranja, formiranje dovoljnih tehničkih rezervi i poboljšanje likvidnosti5. Povećati udio osiguranja života u ukupnom portfelju osiguranja6. Kvalitativno poboljšati strukturu portfelja neživotnih osiguranja7. Obezbijediti dovoljne razine kapitala i rezervi da bi se zadovoljili evropski standardi o solventnosti8. Unaprijediti mjere za sprečavanje prevara u osiguranju9. Unaprijediti komunikaciju sa klijentima putem distributivnih kanala usluga osiguranja i interneta10. Podići nivo društvene svijesti i odgovornosti zadovoljavanja potreba osiguravajuće zaštite kroz edukativne aktivnosti11. Povećati nivo socijalne sigurnosti, te zadovoljstva i povjerenja korisnika usluga osiguranja kao i države12. Afirmisati funkciju polica osiguranja kao vrednosnog papira putem njihovog zalaganja i prenosa prava (vinkulacije) prilikom odobravanja kredita i lizinga kao jednog od oblika obezbjeđivanja povrata sredstava

4.4. Opći (razvojni ) ciljevi mikrokreditnog sektora

1. Zaštititi i povećati stečeni kapital i intitucionalni kapacitet mikrokreditnih organizacija, nastalog kao produkt rada mikrokreditnih organizacija iz prethodnog perioda

2. Sačuvati povjerenje tržišta kojeg opslužuje i sadašnjih povjerilaca mikrokreditnih organizacija

3. Promijeniti negativnu reputaciju mikrokreditnog sektora i mikrokreditnih organizacija u javnosti u BiH

4. Omogućiti pružanja i drugih vrsta finansijskih i nefinansijskih usluga ciljanim klijentima mikrokreditnih organizacija

5. Omogućiti kontinuiranu komunikaciju sa regulatorima, nadležnim državnim organima i širom javnosti

6. Unaprediti pravni okvir sektora

7. Harmonizirati entitetske zakone i propise o mikrokreditnim organizacijama

8. Unaprijediti rad Agencije za bankarstvo F BiH, vezano za regulaciju rada mikrokreditnih organizacija

62

9. Unaprijediti propise donešene od strane Agencije za bankarstvo; propisi trebaju biti rezultat istraživanja u koje treba uključiti i najbolje svjetske prakse za mikrokreditne organizacije kao nedepozitne finansijske institucije

10. Omogućiti prethodnu konsultaciju sa AMFI-jem (Asocijacijom mikrokreditnih organizacija BiH) prilikom donošenja obavezujućih propisa

11. Precizno definirati Zakon i podzakonske akte u cilju smanjenja nejasnoća

12. Stimulativnim mjerama regulatora omogućiti procese konsolidacije mikrokreditnog sektora u BiH, sa ciljem stvaranja konkurentnijeg mikrokreditnog tržišta, veće operativne efikasnosti, nižih kamatnih stopa, boljih upravljačkih struktura, uz obavezu održavanja visine kapitala, te omogućavanje ulaska institucionalnih investitora

13. Izvršiti transformaciju mikrokreditnih fondacija u mikrokreditna društva u Federaciji ( u slučaju da mikrokreditne fondacije osnuju mikrokreditna društva potrebno je obezbjediti da one ne budu obavezne da izdaju mikrokredite)

14.Optimalizacija i racionalizacija preduslova za transformaciju, tj. promjena propisa u smislu eliminisanja obaveze prikazivanja pozitivnih rezultata u sklopu indikatora propisanih od strane regulatora za posljednje tri godine i sl.

15. Osigurati da se sva imovina mikrokreditne fondacije koja se odnosi na djelatnost davanja kredita prenese na mikrokreditno društvo

16. Omogućiti mikrokreditnim društvima da budu investitori prilikom osnivanja novih banaka

17. Olakšavati prijelaz u privredno društvo – što će omogućiti primjenu Zakona o privrednim društvima – čime će se u značajnoj mjeri unaprijediti korporativno upravljanje

18. Vršiti finansijsku edukaciju stanovništva i implementirati projekte kojim se povećava finansijska pismenost klijenata

19. Vršiti kontinuirano mjerenje socio-ekonomskog uticaja mikrokreditiranja i njihovo objavljivanje

4.5. Opći (razvojni ) ciljevi leasing sektora

1. Harmonizacija regulative sa međunarodnim računovodstvenim standardima2. Stvaranje klime za učestvovanje leasing sektora na tržištu novca i usmjeravanje

trenutnog viška likvidnosti u profitabilne investicije3. Kreiranje preduslova za leasing sektor da upotpuni uslugu za krajnjeg korisnika pratećim

uslugama na što efikasniji način, posebno u domenu osiguranja4. Kontinuirana edukacija i upoznavanje svih učesnika na tržištu sa prednostima leasing

finansiranja uzimajući u obzir knjigovodstveni i porezni tretman (krajnji korisnici, porezni organi, predstavnici regulatora, javni sektor)

5. Promocija leasing usluga u medijima i stvaranje pozitivne percepcije korisnika 6. Izmjena regulative i porezne olakšice za krajnje korisnike leasing usluga, kako bi proizvod

u cjelini bio cjenovno povoljniji i dostupan širem krugu potencijalnih korisnika

4.6. Opći (razvojni) ciljevi sektora investicionih fondova

63

1. Restrukturirati okvir poslovanja investicionih fondova sa aspekta oblika, ograničenja ulaganja, spajanja, pripajanja, podjela, promjena u holding društava, koncerne i sl.u cijelosti ili djelomično.

2. Omogućiti fondovima da se mogu zaduživati kod finansijskih institucija u funkciji osnovne djelatnosti

3. Povećati vrste finansijskih instrumenata i obima njihovog prometa prije svega na uređenim tržištima

4. Osigurati da se registracija prometa vrijednosnih papira vrši u maksimalno kratkom vremenskom roku, te da se u sklopu toga osigura kvalitetnija i informaciono sadržajnija evidencija u Registru vrijednosnih papira

64

5. AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) FINANSIJSKIH TRŽIŠTA

OPĆENITO

Red br.

Programi Planovi, projekti i aktivnosti

1.Jačanje stabilnosti i razvijanje institucionalne strukture finansijskog sektora

a. Jačati kapitalnu osnovu finansijskog sektorab. Osigurati uvjete za funkcionisanje različitih nebankarskih institucija (depozitnih i nedepozitnih)c. Posticati razvoj domaćih institucionalnih investitorad. Redefinirati ulogu entiteskih razvojnih banakae. Utemeljiti stambene finansije

2. Povećanje štednje, osiguranja i investicijaa. Razvijati nove i unapređivati postojeće finansijske proizvodeb. Razvijati i unapređivati sistem poreskih olakšica za financijsku štednjuc. Stvarati i unapređivati uvjete za aktiviranje investicionog potencijala i resursa bh dijaspore

3. Uspostavljanje i razvijanje tržišta novca a. Organizovati tržišta novca pod okriljem CBBiHb. Podržavati razvoj instrumenata tržišta novca

4. Reforma penzionog i zdravstvenog sistemaa. Usvojiti strategiju reforme penzionog i zdravstvenog sistemab. Usvojiti Zakon o dobrovoljnjim penzionim fondovimac. Poticati dobrovoljno penziono osiguranje poreskim olakšicama

5. Unapređenje regulative i standarda supervizije

a. Usklađivati pravni i institucionalni okvir za funkcionisanje finansijskog sektora s direktivama EU i međunarodnim standardima finansijske supervizije

b. Jačati statistiku finansijskog sektorac. Sprečavati korištenja finansijskog sektora kao instrumenta za pranje novca i finansiranja terorizmad. Unapređivati standarde korporativnog upravljanja u skladu s OECD principima i poboljšavati

mehanizme njihove primjenee. Unapređivati standarde finansijskog i drugog izvještavanjaf. Razvijati bonitetno ocjenjivanje i rejtingovanjeg. Unapređivati sistem interne kontrole i interne revizije u finansijskim Institucijama

6. Jedistvena regulacija finansijskog sektora a. Analizirati postojeće modele regulacije finansijskog sektorab. Odabrati najracionalniji i najefikasniji model za naše prilike

65

7.Investiranje slobodnih novčanih sredstava nedopozitnih finansijskih institucija

a. Ukinuti ograničenja investiranja osiguravajućim društvima, mikrokreditnim institucijama, lizing društvima u vrijednosne papire i druge oblike imovine

8.Omogućavanje pristupa finansijskim tržištima što većeg broja stanovnika

a. Unaprijediti pokrivenost finansijskim uslugama u ruralnim područjimab. Podsticati razvoj instrumenta i tržišta koji imaju direktan uticaj na siromašne

9.Uspostavljanje funkcionalnog sudstva za rješavanje poslovnih sporova

a. Utvrditi jednostavne procedure za rješanje poslovnih sporovab. Limitirati vrijeme za rješenje poslovnih sporovac. Odrediti gornju granicu troškova spora u odnosu na vrijednost predmeta sporad. Omogućiti rješavanje sporova i putem medijacije, arbitraže i drugih mehanizama

10.Edukacija pravosuđa za adekvatnu primjenu propisa koji regulišu finansijska tržišta

a. Edukovati tužiloce i sudije o problematici finansijskih tržištab. Usaglašavati sudske prakse predmeta na istim osnovama

11. Zaštita i edukacija klijenata a. Upoznati klijente sa mogućnostima zaštite u ugovornom odnosu sa finansijskom institucijomb. Permanetno raditi na finansijskom opismenjavanju klijenata

12. Unapređenje regionalne saradnje i povezivanjea. Razvijati saradnju sa regionalnim regulatorimab. Unapređivati povezivanje regionalnih berzic. Uspostaviti i razvijati saradnju razvojnih banaka

5.1. AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) BANKARSKOG SEKTORARed br Programi Planovi, projekti i aktivnosti

1. Razvijanje novčanog tržišta

a. Upravljanje likvidnim sredstvima bankama i nebankarskim finansijskim institucijamab. Aktiviranje viška likvidnih sredstava akumuliranih kod finansijskih institucijac. Izgradnja jedinstvenog tržišta novca na razini BiHd. Monetarna politika (CBBiH) treba razvoj tržišta novca za operativni okvir koji će se usklađivati s

monetarnom politikom i instrumentima europodručja

2. Razvoj novih proizvoda i hibridnih proizvoda

a. Razvoj novih proizvoda – vezani proizvodi štednje i investiranjab. Reforma mirovinskog/penzijskog sistema – upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima c. Poticanje razvoja različitih oblika životnog osiguranja - bankoosiguranje d. Poslovi prodaje potraživanja na dugi i kratki roke. Uzajamni fondovi tržišta novcaf. Porezni poticaji u politici proizvoda banaka

66

3.Tržišna struktura bankarskog sektora

a. Makroekonomska stabilnost i bankeb. Konkurencija i koncentracija (konsolidacija) – zaštita tržišnog natjecanjac. Strano vlasništvo – rizik zaraze, financijski konglomeratid. Razvojna banka – strukturirani, direktni proizvodi

4. Tržišna disciplina

a. Unaprijeđenje korporativnog upravljanjab. Transparentnost - pravovremeno i točno objavljivanje informacija – EU Directive i Basel IIc. Primjena međunarodnih računovodstvenih i revizorskih standarda – IFRS i ISAd. Unaprjeđenje prudencijalne regulacije – kapital i rizici (likvidnost, kreditni, tržišni)e. Poticanje samoregulacijef. Usklađivanje s pravnom stečevinom EU

5. Reforma regulatornog okvira

a. Donijeti Zakon o tržištu novcab. Izmjeniti/donijeti novi Zakon o tržištu vrijednosnih papira c. Izmjeniti/donijeti novi Zakon o bankamad. Jačanje pravnog okvirae. Regulacija – twin peak ili jedinstveni regulator

5.2. AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) TRŽIŠTA KAPITALARed br Programi Planovi, projekti i aktivnosti

1. Usklađivanje sa EU i integrisanje tržišta kapitala na nivou BiH

a. Stvarati povoljniji politički i ekonomski ambijent za investiranje kreiranjem uvjeta za povećanje štednje i investicijab. Kontinuirano usklađivati regulativu i praksu na tržištu kapitala FBiH sa regulativom i praksom u EUc. Podsticati integraciju tržišta kapitala koja će rezultirati stvaranjem jedinstvenog tržišta kapitala na nivou države BiHd. Uvesti jedinstvenog regulatora za finansijska tržišta Bosne i Hercegovine

2. Povećanje i diversificiranje ponude i tražnje za vrijednosnim papirima

a. Povećati javnu ponudu vrijednosnih papira i proširiti broja finansijskih instrumenata na tržištu kapitalab. Privatizaciju državnog kapitala provoditi putem berze c. Uvrstiti likvidne većinski državne kompanije na Kotaciju Berzud. Podsticati osnivanje dobrovoljnih penzionih fondovae. Permanetno raditi na širenju baze institucionalnih i pojedinačnih investitora

3. Reforma regulatornog okvira a. Izmjeniti/donijeti novi Zakon o tržištu vrijednosnih papira

67

b. Izmjeniti/donijeti novi Zakon o privrednim društvimac. Izmjeniti/donijeti novi Zakona o Komisiji za vrijednosne papire Federacije BiHd. Izmjeniti/donijeti novi Zakon o Registru vrijednosnih papira Federacije BiHe. Izmjenti/donijeti novi Zakona o investicionim fondovimaf. Donijeti Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima

4.Koordinacija rada institucija tržišta kapitala i drugih institucija

a. Povećati efikasnost i sinhronizaciju u radu KVP-a, RVP-a, SASE-a i sudab. Obezbjediti dosljednu i kontinuiranu primjenu zakonskih propisac. Koristiti jedinstvenu metodologiju nadzora učesnika na tržištu kapitalad. Obavezno objavljivati zakone i druge ključne regulatorne i operativne akte na engleskom jezikue. Izraditi strateški plan edukacije: emitenata, investitora, sudija, tužilaca, sudskih vještaka, novinara i

javnostif. Eliminisati sivo tržišteg. Dati poreske olakšice investitorima koji ulažu u vrijednosne papire javnog sektora

5. Povećanje transaparentnosti u radu dioničkih društava

a. Transparentno na jednom mjestu objavljivati revidirane finansijske izvještaja i događaje koji utiču na cijenu vrijednosnih papirab. Obavezno objavljivati namjere značajnijih transakcija vrijednosnim papirima i imovinomc. Razvijati korporativnu i dioničarsku kulturu u skladu sa standardima korporativnog upravljanja OECD-a i poboljšati mehanizme njihove primjene

68

5.3. AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) SEKTORA OSIGURANJA

Red.br.

Programi Planovi, projekti i aktivnosti


a. Donijeti novi (ili izmjeniti postojeći) Zakon o direktnom (ili privatnom) osiguranjub. Donijeti novi (ili izmjeniti postojeći) Zakon o obaveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i drugim obaveznim osiguranjimac. Donijeti nove Tablice za utvrđivanje stepena opšteg invaliditeta d. Donijeti nove Kriterije i tablice za utvrđivanje visine nematerijalne štete iz odgovornosti ie. Izmjeniti pojedine podzakonske akte Agencije za nadzor osiguranja FBiH

2.Program promidžbe i implementacije obaveznih vrsta osiguranja

a. Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti

b. Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja građevina od požara i odgovornosti za štete od proširenja požara na imovinu trećih lica

c. Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja radnika od posljedica nesretnog slučaja - nezgode

Provesti promidžbu i implementaciju novih vrsta i oblika obaveznih osiguranja

3. Program razvoja i unapređenja distributivnih kanala pružanja usluga osiguranja

a. Raditi na razvoju i unapređenju distributivnih kanala pružanja usluga osiguranja s ciljem njihovog približavanja korisnicima usluga osiguranja i lakšeg korištenja

b. Poboljšati komunikaciju sa korisnicima usluga osiguranja, te obogatiti ponudu i omogućiti prodaju osiguranja osiguranja putem internet mreže

c. Poboljšati prodaju osiguranja putem unapređenja saradnje sa bankama, mikrokreditnim organizacijama i lizing kućama osiguranjem kredita za razvoj zanatstva, malog biznisa, poljoprivrede i osiguranjem imovine koja se kupuje ili izgrađuje kreditiranjem

Poboljšati afirmaciju polica životnih osiguranja uvođenjem u praksu da se fizičkim osobama od strane banaka, mikrokreditnih organizacija i lizing kuća odobravaju krediti bez žiranata do visine nakupljene matematičke rezerve

69

polica životnih osiguranja koje daju u zalog

4. Program edukacije

a. Provoditi edukaciju uposlenika društava za osiguranje, b. Provoditi edukaciju posrednika u osiguranju c. Provoditi edukaciju referenata osiguranja u srednjim i velikim

preduzećima. d. Organizovano i planski provoditi edukativne aktivnosti sa ciljem

podizanja svijesti i odgovornosti građana, te vlasnika i menađera u pravnim osobama u pogledu zadovoljavanja potreba osiguravajuće zaštite

Uključiti se u edukaciju koju organizuju Savez računovođa i revizora, Federalni i Kantonalni inspekcijski organi i druge obrazovne institucije s ciljem afirmisanja djelatnosti osiguranja i otklanjanja predrasuda da je osiguranje skupo

5.

Program ustrojavanja tehnoloških standarda i zajedničkih evidencija u osiguranju

a. Ustrojiti jedinstveni šifarnik premijskih sistema i šifarnik uzroka štetab. Ustrojiti centralizovanu evidenciju šteta s ciljem sprečavanja prevara u

osiguranjuUstrojiti centralizovanu statističku evidenciju o premiji osiguranja i štetama za potrebe aktuarskih analiza i upravljanja rizicima u osiguranju

70

5.4. AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) MIKROKREDITNOG SEKTORA Red.br. Programi Planovi, projekti i aktivnosti


a. Omogućiti kontinuiranu komunikaciju mikrokreditnih organizacija sa regulatorima, te nadležnim državnim institucijama preko AMFI-ja

b. Zakonsku regulativu treba usaglasiti i to na relaciji Zakona i propisa Agencije za bankarstvoc. Donošenje novog Zakona o mikrokreditnim organizacijama, koji će omogućiti lakšu transformaciju mikrokreditnih fondacija

u mikrokreditna društva, te s tim i komercijalizacija sektorad. Omogućavanje obavljanja i drugih finansijskih usluga, te nefinansijskih usluga klijentima mikrokreditnih organizacija.

Mikrokreditne fondacije, koje imaju vlasničke udjele u mikrokreditnim društvima bi se trebale usredotočiti na pružanje usluga razvoju poslovanja, nevezanih za mikrokreditiranje, te to učiniti svojom osnovnom djelatnosti

2. Harmoniziranje entitetskih zakona o mikorokreditnim organizacijama

a. Dopuniti postojeća zakonska rješenja odredbama o ulaganju u osnovni kapital, sprovođenju aktivnosti na sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti, zaštiti potrošača i izvještavanju

b. Poboljšati zakonski okvir da bi se mikrofinansijska industrija proširila i na druge finansijske uslugec. Omogućiti transformiranje mikrofinansijskih institucija u komercijalne oblike pružanja finansijskih uslugad. Uvesti jedinstvenog regulatora za čitavo finansijsko tržište Bosne i Hercegovine, čija bi uloga obuhvatala i olakšavanje svih

spajanja odnosno udruživanja

3.Omogućiti procese konsolidacije mikrokreditnog sektora u BiH

a. Procijeniti efekat konsolidacije na tržište u Bosni i Hercegovini, sa ciljem stvaranja konkurentnijeg mikrokreditnog tržišta, veće operativne efikasnosti, nižih kamatnih stopa, boljih upravljačkih struktura, uz obavezu održavanja visine kapitala, te omogućavanje ulaska institucionalnih investitora

b. Informisanje o incijativi za konsolidacijuc. Izrada elaborata o opravdanosti konsolidacije

71

4.

Izvršiti transformaciju mikrokreditnih organizacija u mikrokreditna društva u Federaciji

a. Omogućiti da mikrokreditna fondacija sama ili zajedno sa drugom mikrokreditnom fondacijom, fizičkim ili pravnim licem, stranim ili domaćim osnuje mikrokreditno društvo i stoga da bude u stanju ponuditi takve kredite svojim klijentima, čime bi se udovoljile potrebe njihovih poslovanja koja su u porastu

b. Obezbjediti regulativu na način da mikrokreditne fondacije koje osnuju mikrokreditno društvo ne budu u obavezi da izdaju mikrokredite

c. Postizanje ekonomije obima i veće operativne efikasnosti mikrokreditnih organizacija kako bi one bile u stanju da te prednosti prenesu i na svoje klijente u vidu nižih kamatnih stopa

d. Pružanje potpore uvođenju boljih upravljačkih struktura u veća mikrokreditna društvae. Promoviranje ograničenog broja bolje kapitaliziranih mikrokreditnih društava koja su u stanju poslovati širom zemlje i

stvoriti konkurentnije mikrokreditno tržištef. Omogućiti mikrokreditnim društvima da budu investitori prilikom osnivanja novih banakag. Omogućiti da dodatni dioničari budu zainteresovani za kapitalna ulaganja, te da mogu imati i većinski udio u vlasničkoj

strukturi mikrokreditnog društva, jer sadašnji propisi to onemogućavaju, tj. mikrokreditne fondacije moraju imati vlasnički udio od 51% pri osnovanju mikrokreditnog društva

h. Ublažavanje rizika zlouporabe socijalnih grantova, sredstva bi trebala biti investirana isključivo u dionice mikrokreditnog društva i trebala bi biti korištena za pokrivanje eventualnog gubitaka ili u slučaju likvidacije, tj. isplate dioničara

i. Korištenje revidiranih finansijskih izvještaja kao osnove za procjenu vrijednostij. Konsolidacija bi mogla biti podstaknuta putem povećanja iznosa obaveznog minimalnog kapitala:

- za mikrokreditne fondacije sa 50.000 KM na 500.000 KM - za mikrokreditna društva sa 500.000 KM na 3 - 5 miliona KM

k. Preporuka da regulator da mikrokreditnim organizacijama razdoblje od 12 – 24 mjeseca za adaptiranje na naprijed navedene više iznose obaveznog minimalnog kapitala

5.

Promijeniti negativnu reputaciju mikrokreditnog sektora i mikrokreditnih organizacija u javnosti u BiH

a. Promijeniti percepciju javnosti koja mikrokreditne organizacije percipira kao «lihvare»b. Istaći dokazano pozitivne primjere uspješnog razvoja biznisa klijenata mikrokreditnih organizacijac. Pokazati da sektor pruža adekvatne usluged. Pokazati da sektor plaća poreze, podstiče zapošljavanje i smanjuje siromaštvoe. Objasniti ulogu i značaj sektora u društvenom, ekonomskom i socijalnom smisluf. Pokazati da sektor privlači inostrana sredstva, jača ugled državeg. Objasniti uticaj cijene kapitala u Bosni i Hercegovini na cijenu usluga mikrokreditnih organizacija

72

5.5.AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) LEASING SEKTORA Red br Programi Planovi, projekti i aktivnosti

1. Povećati broj novih automobila kupljenih na leasing a. Izmjena entitetskih Zakona o leasingu i Zakona o saobraćaju u BiH

2.Povećati obim nabavke industrijske opreme i građevinskih mašina

a. Unapređenje realnog sektorab. Regulacija oblasti koja se tiče energetske efikasnostic. Pristup određenim fondovima koji regulišu i stimulišu ovaj vid ulaganja

3.Povećati obim nabavke nekretnina putem leasinga

a. Pojednostavljenje procesa i eliminisanje administrativnih prepreka i nameta prilikom nabavke nekretnineb. Izmjena Zakona o porezu na promet nekretnina u FBiHc. Izmjena Zakona o PDV-u i mišljenja regulatora da samo gotov proizvod može biti predmet finansiranja putem leasinga

4.Povećati učešće leasinga u ukupnom finansijskom sektoru

a. Stvoriti bolji pravni okvir koji će omogućiti razvoj leasing sektora u ukupnom finansijskom sektorub. Dozvoliti da leasing društva aktivno učestvuju na tržištu novca i kapitalac. Ukloniti nepotrebne administrativne barijere harmonizacijom propisa na nivou BiHd. Izmjena i dopuna Zakona o leasingu i Odluka Agencija za bankarstvo

5.Obezbijediti veću pravnu sigurnost i bolje uslove poslovanja leasing društava i njihovih klijenata

a.Izmjena Zakona o PDV-u i Zakona o UIOb.Izmjena Zakona o porezu na dobit FBiH i RSc. Izmjena Zakona o izvršnom postupku, parničnom postupku kao i obezbjeđenje dosljedne primjene istih

5.6.AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) SEKTORA INVESTICIONIH FONDOVARed. Broj

Programi Planovi, projekti i aktivnosti1. Restrukturiranje i stvaranje

šire osnove za poslovanja investicionih fondova

1. Omogućavanje zatvorenim investicionim fodovima da mogu promijeniti oblik u holdinge, koncerne i sl.

2. Smanjenje, a za neke slučajeve i ukidanje, ograničenja za visine ulaganja investicionih fondova,

3. Omogućavanje da investicioni fondovi mogu ulagati i u druge vidove imovine bez posebnih registracija (udjele, nekretnine i sl.)

4. Omogućavanje investicionim fondovima da se mogu

73

zaduživati kod finansijskih institucija za kupovinu vrijednosnih papira

2.Uvođenje novih finansijskih institucija

1. Osnivanje dobrovoljnih penzionih fondova2. Osnivanje novčarskih fondova

3.Smanjenje troškove suda i notara uz efikasnije vođenje spora

1. Prilikom provođenja određenih korporativnih radnji smanjiti obaveze i troškove angažmana notara

2. Prilikom registracija promjena na registracionim sudovima, uključujući i osnivanja privrednih društava, pojednostaviti, ubrzati i pojeftiniti proceduru

3. Postupke u privrednim sporovima značajno ubrzati, te osigurati veću zaštitu u slučajevima kada dugotrajnije nerješavanje sporova može uzrokovati nepopravljive štete

74

5.7. INDIKATORI/POKAZATELJI, PRETPOSTAVKE, RIZICI, NOSIOCI I ROKOVI PREDLOŽENIH CILJEVA, PROGRAMA I MJERA

5.7.a) Banke

R br Cilj/ Program/Projekat Indikatori/Pokazatelji Pretpostavke Rizici

1 Uspostava novčanog tržišta

Broj potencijalnih sudionika, Iskazani interes financijskih institucija, Moguće vrste

instrumenata novčanog tržišta, Obujam trgovanja, Visina kamatnih stopa

Formiranje radne grupe, Izrada prijedloga i nacrta uspostave

novčanog tržišta,

Ograničenja u monetarnoj politici, stav CBBiH, odnos financijskih

institucija, razumjevanje mogućnosti financiranja na

novčanom tržištu za gospodarstvo

2Unaprjeđenje monetarne politike - valutnog

vijeća

Utvrđene slabosti postojećeg modela, Ograničenja u vođenju monetarne politike, Ostvarenje razvojnih ciljeva, Unaprijeđenje

financijske stabilnosti

Otvaranje rasprave zainteresiranih strana

(bankarski sektor, država i gospodarstvo)

slabljenje nacionalne valute, inflacija, strah i povlačenje stranih investitora, bijeg stranog kapitala,

pad kreditnog rejtinga zemlje

3Redefiniranje uloge i mjesta Razvojne banke

u bankarskom sektoru

Broj odobrenih kredita, Iskorištenost kreditnog potencijala banke, Broj kreditnih

zahtjeva, Vrijeme obrade kredita, Kolateral, Kreditni proces

Analiza učinkovitosti kreditne politike banke, Sektorska i

ročna struktura kredita, Visina kamatne stope, Problemi

korisnika kredita

unutarnja organizacija i kapacitet banke, otpor promjenama,

kapital banke, loš ugled banke, informiranje javnosti i izgradnja

kredibiliteta

4 Razvoj novih proizvoda i usluga

Broj korisnika bankoosiguranja, Broj korisnika factoringa, Broj usluga skrbništva,

Broj korisnika investicijski usluga, Broj zaineresiranih investitora,

Reforma mirovinskog sustava, reforma sustava zdravstvenog osiguranja,

razvoj tržišta novca, poticaj produbljivanju financijskog

tržišta

strah i nepovjerenje klijenata, neinformiranost klijenata,

nepostojanje interesa banaka,

75

5 Unaprjeđenje financijske stabilnostiIzloženost rizicima, Adekvatnost kapitala, Unutarnje prijetnje, Vanjski šokovi, Stres

testovi, Supervizorski proces,

Usvajanje novih i prilagodba postojećih propisa, uvažavanje

globalnih standarda, jačanje kapitalne adekvatnosti, strožiji

uvjeti izračuna adekvatnosti kapitala, posebno izvještavanje

o likvidnosnoj poziciji banke

rizik zaraze, problemi s likvidnosti banaka, juriš na

banke, problem pribavljanja dodatnog kapitala, primjena

strožijih uvjeta globalne regulacije

6 Regulacija banka

broj uočenih manjkavosti u pojedinim propisima, provođenje neizravnog nadzora, broj izvršenih

izravnih nadzora, nadzor financijskih konsolidiranih skupina, učestalost nadzora, broj

izrečenih korektivnih mjera, broj prinudnih uprava, rangiranje banaka, kontrola kreditnih

uvijeta, financijska pismenost potrošača,

Usvajanje novih i prilagodba postojećih propisa, izgradnja

ljudskih i tehničkih kapaciteta, uvažavanje globalnih standarda

i skustava,

rizik zaraze, revizija financijskih izvještaja, točnost i manipulacije

izvještajima u supervizorskom procesu, prelijevanje kapitala između povezanih financijskih institucija, strano vlasništvo, gubitak interesa za tržištem

7 Promoviranje razvoja financijskog sustava

novi financijski instrumenti, novi proizvodi banaka na financijskim tržištima, broj usluga

investitorima, odnos banaka prema gospodarstvu, ponuda proizvoda za zaštitu

okoliša, ponuda proizvoda za obnovljive izvore,korištenje financijskog tržišta za

pribavljanje izvora

Izrada Akcijskog plana o promoviranju razvoja financijskog sustava, poticanje suradnje na

razvoju novih proizvoda,

nepostojanje interesa od strane institucija, nepoznavanje novih proizvoda i usluga, dominacija banaka u izvorima financiranja,

R br Cilj, Program, MereNosioci realizacije ciljeva, programa i

mjera Rok

1. Uspostava novčanog tržišta

76

1.1.Donijeti novi zakon ili izmjeniti postojeći Zakon o vrijednosnim paprima Ministarstvo financija FBiH, Komisija za vrijednosne papire,

Agencija za bankarstvo F BiH, Centralna banka BiH, Udruženje banaka, Udruženje društava za osiguranje,

Udruženje leasing kuća, Udruženje posrednika, Sarajevska burza, Gospodarska komora

Utvrđeni pokretanjem incijative1.2. Utvrditi model organizacije novčanog tržišta

1.3.Promoviranje koristi financiranja utem novčanog tržišta za gospodarstvo

2. Unaprjeđenje monetarne politike

2.1. Uvođenje diskrecijske mogućnosti vođenja monetarne politike CBBiH, Udruženje banaka, VladaPotaknuti incijativu i

raspravu

3. Reforma uloge i mjesta Razvojne banke FBiH

3.1. Izmjena zakona o Razvojnoj banciVlada F BiH, Gospodarska komora, banke,

gospodarstvo, MKO

Prema incijativi za izmjene zakona o Razvojnoj banci F

BiH

3.2.Definiranje kreditne politike Razvojne banke sukladno Programima državne pomoći Vlada F BiH

Prema zaključcima Vlade i strategiji ekonomskog razvoja

3.3.Razvoj proizvoda prema zahtjevu klijenata - strukturni krediti

Razvojna banka, gospodarstvo, Vlada

3.4. Uklanjanje teškoća u korištenju proizvoda Razvojne banke Razvojna banka, gospodarstvo, Vlada

4. Novi proizvodi i usluge u bankarskom sektoru

4.1. Razvoj netradicionalnih bankarski proizvoda i usluga Financijske institucije i tržišta

4.2. Razvoj vezanih proizvoda - banke i financijska tržišta Financijske institucije i tržišta

4.3. Unaprjeđenje korištenja e-bankarstva Bankarske organizacije

5. Upravljanje financijskom stabilnošću banaka

5.1. Unaprjeđenje sustava upravljanja rizicima

Agencija za bankarstvo F BiH, CBBiH, javnost,5.2. Financijsko izvještavanje

5.3. Supervizor-interna kontrola-eksterna kontrola

6. Regulacija i supervizija

77

6.1. Organizacijska struktura regulacije i nadzora

Agencija za bankarstvo F BiH, CBBiH, Udruženje banaka

6.2. Supervizija prema rizik i financijskih konglomerata

6.3. Transparentnost

6.4. Zaštita potrošača

6.5. Prilagodba standardima EU

7. Promoviranje razvoja financijskog sustava s naglaskom na financijskim tržištima

7.1. Poticati nove oblike financijskih proizvodaUdruženje banaka, Udruženje društava za osiguranje,

Udruženje leasing kuća, Udruženje posrednika, Burze, Vlada F BiH

7.2. Izgraditi socijalnu odgovornost banke Vlada F BiH, Udruženje banaka, javnost

7.3. Poticati suradnju financijskih institucija i tržištaUdruženje banaka, Udruženje društava za osiguranje,

Udruženje leasing kuća, Udruženje posrednika, Burze, Vlada F BiH

78

5.7.b) Tržište kapitala

R.br. Cilj/Program/Projekat Indikatori/Pokazatelji Pretpostavke Rizici


1.a)Stvarati povoljniji politički i ekonomski ambijent za investiranje kreiranjem uvjeta za povećanje štednje i investicija

- Vrijednost investicija- Vrijednost štednje

Spremnost države da ukloni poltičke, legislativne, administrativne i druge barijere koji sprečavaju dolazak novih investicija

- Rizik neprovođenja : Osuđenost na inostrane izvore finansiranja; izostanak rasta ekonomije

- Rizik “pro-forma” provođenja : Osuđenost na inostrane izvore finansiranja; izostanak rasta ekonomije

1.b)Kontinuirano usklađivati regulativu i praksu na tržištu kapitala FBiH sa regulativom i praksom u EU

- Stepen harmonizacije domaće legislative i prakse sa legislativom i praksom u EU

- Stručnost i educiranost donosioca i provodioca izmjene legislative

- Stručnost i educiranost domaćih učesnika na tržištu kapitala

- Smanjena privlačenost domaćeg tržišta kapitala za strane i domaće investitore u odnosu na tržišta u regionu

1.c)Podsticati integraciju tržišta kapitala koja će rezultirati stvaranjem jedinstvenog tržišta kapitala na nivou države BiH

- Stepen odvojenosti domaćih tržišta kapitala; postojanje jedinstvenog tržišta na nivou BiH

- Politička volja za jedinstvenim ekonomskim prostorom

- Supremacija ekonomskih nad nacionalnim interesima

- Fragmentirana i odvojena tržišta ne mogu privući ozbiljne vanjske in domaće investitore; ekonomski subjekti ne mogu koristiti tržište kapitala kao izvor finansiranja

1.d)Uvesti jedinstvenog regulatora za finansijska tržišta Bosne i Hercegovine - Broj regulatora finansijskog tržišta

- Politička volja za jedinstvenim regulatorom za finansijska tržišta na nivou BiH

- Jedinstveni regulatori na entitetskim nivoima

- Preklapanje kompetencija i time veća mogućnost nedovoljne regulacije finansijskog tržišta

79


2.a)Povećati javnu ponudu vrijednosnih papira i proširiti broja finansijskih instrumenata na tržištu kapitala

- Broj javnih ponuda- Broj fin.instrumenata dostupnih

investitorima

- Educiranost donosioca odluka u pravnim licima o mogućnosti i pogodnostima finansiranja putem tržišta kapitala

- Poreske olakšice za prikupljanje kapitala putem tržišta kapitala

- Veća likvidnost na tržištu kapitala

- Ostaje bankocentričnost finansijskog sistema

- Nedovoljna atraktivnost domaćeg tržišta kapitala

2.b)Privatizaciju državnog kapitala provoditi putem berze

- Broj obavljenih privatizacija putem Berze

- Politička volja za sprovođenjem privatizacije

- Kvalitetan materijal koji se privatizuje

- Interes ozbiljnih investitora za ulaganje u domaću privredu

- Nastavak obezvređivanja najkvalitetnijih domaćih kompanija

- Nedostatak sredstava državi za investicije i zapošljavanje

2.c)Uvrstiti likvidne većinski državne kompanije na Kotaciju Berzu

- Broj uvrštenih kompanija na Kotaciji SASE

- Volja za transparentnijim poslovanjem kompanija sa većinskim državnim vlasništvom

- Manja transparentnost na tržištu kapitala

- Nemogućnost ulaganja fondova kolektivnog investiranja u najkvalitetnije domaće kompanije

2.d)Podsticati osnivanje dobrovoljnih penzionih fondova - Broj osnovnih penzionih fondova

- Sprovođenje penzijske reforme uz poreske stimulacije ulaganja u dobrovoljne penzijske fondove

- Nedostatak ključnih institucionalnih investitora na domaćem tržištu kapitala

- Smanjena mogućnost plasmana dugoročnih državnih / entitetskih obveznica na domaćem tržištu kapitala

2.e) Permanetno raditi na širenju baze institucionalnih i pojedinačnih investitora

- Prisutnost institucionalnih i pojedinačnih investitora na tržištu

- Penzioni fondovi: sprovođenje penzione reforme

- Osiguravajuća društva:

- Plitkost i nelikvidnost tržišta- Podložnost velikim cjenovnim

oscilacijama

80

izmjene legislative- Investicijski fondovi: učiniti

aktivno upravljanje portfeljom atraktivnijim za društva za upravljanje fondovima

- Individualni investitori: edukacija, poreske olakšice, javne ponude dionica kompanija sa većinskim državnim vlasništvom (sa underpricingom)

3. Reforma regulatorno okvira

3.a)Izmjeniti/donijeti novi Zakon o tržištu vrijednosnih papira - Zakon donesen

- Spremnost i stručna osposobljenost za donošenjem kvalitetnog zakonskog rješenje

- Zastarjela i neadekvatna zakonska rješenje koče razvoj tržišta kapitala

3.b)Izmjeniti/donijeti novi Zakon o privrednim društvima - Zakon donesen



3.c)Izmjeniti/donijeti novi Zakona o Komisiji za vrijednosne papire Federacije BiH - Zakon donesen



3.d)Izmjeniti/donijeti novi Zakon o Registru vrijednosnih papira Federacije BiH - Zakon donesen



3.e)Izmjenti/donijeti novi Zakona o investicionim fondovima - Zakon donesen



3.f) Donijeti Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima

- Zakon donesen - Politička volja za provedbom penzione


81

reforme- Spremnost i stručna

osposobljenost za donošenjem kvalitetnog zakonskog rješenje

4. Koordinacija rada institucija tržišta kapitala i drugih institucija

4.a)Povećati efikasnost i sinhronizaciju u radu KVP-a, RVP-a, SASE-a i suda

- Broj koordinacionih i radnih sastanaka navedenih aktera

- Prihvatanje činjenice da u sadašnjem trenutku ne postoji sinhronizacija rada ovih aktera

- Volja da se problemi identificiraju i bez obzira na individualne nadležnosti i ovlaštenja riješe uz dijalog

- Status quo: Nedovoljna komunikacija i koordinacija nadležnih regulatornih i samoregulatornih tijela

4.b)Obezbjediti dosljednu i kontinuiranu primjenu zakonskih propisa

- Broj učesnika na tržištu koji smatraju da se zakonski propisi ne primjenjuju dosljedno i kontinuirano

- Utvrditi izraženost ovog problema

- Suočiti se sa uzrocima nedosljednje primjene propisa

- Pravna nesigurnost smanjuje interes za ulaganje na tržište kapitala; povlačenje učesnika

4.c)Koristiti jedinstvenu metodologiju nadzora učesnika na tržištu kapitala

- Razlike u metodologiji nadzora učesnika

- Definisati jedinstvenu metodologiju nadzora učesnika na tržištu

- Pravna nesigurnost

4.d)Obavezno objavljivati zakone i druge ključne regulatorne i operativne akte na engleskom jeziku

- Stepen dostupnosti domaće legislative na engleskom jeziku

- Obezbjediti finansijska sredstva za prevođenje svih akata koji regulišu tržište

- Smanjena privlačnost domaćeg tržišta za strane investitore

4.e)Izraditi strateški plan edukacije: emitenata, investitora, sudija, tužilaca, sudskih vještaka, novinara i javnosti

- Broj održanih seminara, radionica itd.

- Definisanje nosioca izrade projekta edukacije

- Nepostojanje sistemskog pristupa rješavanju nedovoljnoj edukaciji domaćih učesnika i stakeholdera tržišta kapitala

4.f) Eliminisati sivo tržište - Broj “švercera” ispred zgrade RVP-a; broj oglasa u novinama

- Volja svih učesnika na tržištu kapitala da se sivo tržište eliminiše

- Gubitak povjerenja investitora u institucije tržišta kapitala

82

4.g)Dati poreske olakšice investitorima koji ulažu u vrijednosne papire javnog sektora

- Iznos poreskih olakšica i jednostavnost korištenja datog prava

- Volja države da putem poreskih olakšica stimuliše kupovinu obveznica države i nižih nivoa vlasti na primarnom tržištu i time za date emitente smanji troškove zaduživnanja

- Nedovoljno interesovanje za vrijednosne papire javnog sektora od strane stanovništva

- Viši troškovi finansiranja za emitente iz javnog sektora


5.a)

Transparentno na jednom mjestu objavljivati revidirane finansijske izvještaja i događaje koji utiču na cijenu vrijednosnih papira

- Postojanje jedinstvenog mjesta gdje se objavljuju informacija o poslovanju emitenata

- Edukacija donosioca odluka u kompanijama

- Definisati sankcije ukoliko se propisani nivo informacija ne objavljuje


- Povećanje informacione asimetrije između investitora

- Mogućnost insajderske trgovine

5.b)Obavezno objavljivati namjere značajnijih transakcija vrijednosnim papirima i imovinom

- Broj odgovorajućih objava

- Definisati obavezu objave i sankcije u slučaju neobjavljivanja predmetnih informacija

- Netransparentnost - Manji stepen zaštite dioničara

kompanije

5.c)

Razvijati korporativnu i dioničarsku kulturu u skladu sa standardima korporativnog upravljanja OECD-a i poboljšati mehanizme njihove primjene

- Stepen usklađenosti sa odgovarajućim propisima

- Educiranost i stručnost donosioca zakona o predmetnim aktima

- Educiranost donosioca odluka u kompanijama o potrebi i koristi primjene najboljih praksi korporativnog upravljanja u cilju privlačenja novih investitora

- Educiranost dioničara o svojim pravima i potrebi kontroliranja rada organa u društvu

- Povećani troškovi kapitala za domaće kompanije zbog veće premije rizika (posljedica izražene informacione asimetrije

- Kršenje prava dioničara od strane organa društava

83

R.br. Cilj/Program/Projekat Nosioci realizacije ciljeva, programa i mjera Rok

1.Usklađivanje sa EU i integrisanje tržišta kapitala na nivou BiH


Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano





1.d)Uvesti jedinstvenog regulatora za finansijska tržišta Bosne i Hercegovine

Država i pojedinačni entitetski regulatori Kontinuirano



Država: promjena poreske politke; Komisija za vrijednosne papire, Berza, Samoregulirajuće organizacije prof. posrednika i Udruženje fondova

Kontinuirano

84

2.b)Privatizaciju državnog kapitala provoditi putem berze

Država; Berza; Samoregulirajuće organizacije prof. posrednika i udruženje fondova

Kontinuirano



Kontinuirano

2.d)Podsticati osnivanje dobrovoljnih penzionih fondova


2.e)Permanetno raditi na širenju baze institucionalnih i pojedinačnih investitora



3.a)Izmjeniti/donijeti novi Zakon o tržištu vrijednosnih papira

Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina

3.b)Izmjeniti/donijeti novi Zakon o privrednim društvima


3.c)Izmjeniti/donijeti novi Zakona o Komisiji za vrijednosne papire Federacije BiH


3.d)Izmjeniti/donijeti novi Zakon o Registru vrijednosnih papira Federacije BiH


3.e)Izmjenti/donijeti novi Zakona o investicionim fondovima


3.f)Donijeti Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima



4.a) Povećati efikasnost i sinhronizaciju u radu KVP-a, Komisija za vrijednosne papire FBiH, RVP, SASE i sudovi 2013. godina

85

RVP-a, SASE-a i suda

4.b)Obezbjediti dosljednu i kontinuiranu primjenu zakonskih propisa

Država, Komisija za vrijednosne papire Kontinuirano


Komisija za vrijednosne papire, SASE Kontinuirano


Svi učesnici na tržištu kapitla iz svog djelokruga Kontinuirano


SASE, Udruženja profesionalnih posrednika, RVP, Komisija za vrijednosne papire

2013. godina

4.f) Eliminisati sivo tržište Država; Komisija za vrijednosne papire; RVP Kontinuirano


Država Kontinuirano


5.a)Transparentno na jednom mjestu objavljivati revidirane finansijske izvještaja i događaje koji utiču na cijenu vrijednosnih papira

Država; Komisija za vrijednosne papire, SASE Kontinuirano


Država; Komisija za vrijednosne papire Kontinuirano

5.c)Razvijati korporativnu i dioničarsku kulturu u skladu sa standardima korporativnog upravljanja OECD-a i poboljšati mehanizme njihove primjene

Komisija za vrijednosne papire, SASE, Udruženje profesionalnih posrednika

Konitnuirano

5.7.c) Osiguravajuće kuće

86

Rbr

Cilj/ Program/Projekat Idikatori/Pokazatelji Pretpostavke Rizici

1. Reforma regulatornog okvira (veza sa ciljevima: 1, 2, 3, 4, 8, 12)

1.1Donijeti novi (ili izmjeniti postojeći) Zakon o direktnom (ili privatnom) osiguranju

1) Broj datih inicijativa za pokretanje postupka

2) Broj usvojenih inicijativa

3) Broj donesenih novih zakona ili broj izmjena i dopuna postojećih zakona

1) O trošku Udruženja su pripremljeni inicijalni radni materijali i provedena stručna rasprava s ciljem njihovog poboljšanja.

2) Od strane Udruženja je pismenim putem pokrenuta inicijativa Federanom ministarstvu finansija za pokretanje postupka donošenja ovih zakonskih akata.

3) Ostale pretpostavke su proceduralnog karaktera i obezbjeđuju ih Vlada i Parlament Federacije BiH.

Da inicijativa ne bude prihvaćena i da se pristupi izmjenama i dopunama postojećih zakona što

bi predstavljalo polovično rješenje.

1.2

Donijeti novi (ili izmjeniti postojeći) Zakon o obaveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i drugim obaveznim osiguranjima

1.3Donijeti nove Tablice za utvrđivanje stepena opšteg invaliditeta

1.4Donijeti nove Kriterije i tablice za utvrđivanje visine nematerijalne štete iz odgovornosti i

1.5Izmjeniti pojedine podzakonske akte Agencije za nadzor osiguranja FBiH

1) Broj datih prijedloga za izmjene i dopune podza-konskih akata

2) Broj usvojenih prijedloga i

3) Broj izmjenjenih podzakon-skih akata

1) Poznate su sadašnje potrebe, ali će se mijenjati zavisno promjena zakonskog okvira pod tačkom 1.1.

2) Finansijska sredstva i ljudski resursi postoje

1) Odugovlačenje postupka donošenja novog zakona pod tačkom 1.1. produžilo bi trajanje postojećeg stanja i

2) Da prijedlozi Udružrnja ne budu prihvaćeni od strane Agencije za nadzor

87

1.6

Uticati na izmjene i dopune postojećih ili donošenje novih zakona o: obaveznim osiguranjima; posredovanju u osiguranju; doprinosima; porezima; parafiskalnim obavezama i dr.

1) Broj datih prijedloga za izmjene i dopune postojećih zakona

2) Broj usvojenih prijedloga i

3) Broj izmjenjenih zakona

1) Udruženje je aktivno uključeno u rad Radne grupe za promjene fiskalnog sistema FBiH

2) Udruženje redovito razmatra aktuelnu problematiku i vrši stručnu obradu pojedinih pitanja iz zakonodavnog okvira

1) Da li će Radna grupa FMF prihvatiti prijedloge Udruženja i

2) Da individualni prijedlozi Udruženja dati za izmjenu i dopunu zakonskih propisa ne budu prihvaćeni od resornih ministarstava kojim budu upućeni

2. Program promidžbe i implementacije obaveznih vrsta osiguranja (veza sa ciljevima: 2, 7, 12)

2.1 Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti

1) Broj okruglih stolova, seminara i drugih oblika organizovane edukacije

2) Broj učesnika organizovane edukacije

3) Broj javnih obraćanja putem štampe i elektronskih medija

4) Broj anketiranja i drugih oblika ispitivanja korisnika usluga osiguranja

Potrebna prethodna analiza stanja primjene obaveznih vrsta osiguranja od profesionalne odgovornosti

3) Da budu nezainteresovana strukovna udruženja i inspekcijski organi

2.2 Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja građevina od požara i odgovornosti za štete od proširenja požara na imovinu trećih lica

Da prethodno budu usvojene izmjene i dopune Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu (postupak je u toku)

Da ne budu uvedene kaznene odredbe i da time sama obaveznost osiguranja bude dovedena u pitanje

2.3 Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja radnika od posljedica nesretnog slučaja - nezgode

Da prethodno budu usvojene izmjene i dopune Zakona o radu i Zakona o sigurnosti na radu (postupak je u toku)

2.4

Provesti promidžbu i implementaciju novih vrsta i oblika obaveznih osiguranja

Da prethodno budu doneseni takvi zakonski propisi

Da zakonodavac ne prihvati prijedloge Udruženja i da sam postupak donošenja propisa o obaveznosti osiguranja predugo traje

3. Program razvoja i unapređenja distributivnih kanala pružanja usluga osiguranja (veza sa ciljevima: 6, 7, 9, 10, 11, 13)

88

3.1 Raditi na razvoju i unapređenju distributivnih kanala pružanja usluga osiguranja s ciljem njihovog približavanja korisnicima usluga osiguranja i lakšeg korištenja

1) Rezultati analize sadržaja web stranica društava za osiguranje i broja njihovih posjeta

2) Analiza sadržaja web stranice Udruženja

3) Broj provedenih anketiranja korisnika web stranice Udruženja i njihovih rezultata

1) Potrebna prethedna analiza sadržaja web stranica društava za osiguranje i prijedlog njihovog poboljšanja

2) Potrebna prethodna analiza sadržaja web stranice Udruženja i prijedlog njenog poboljšanja

3) Potrebno kreirati anketne obrasce za web stranicu Udruženja i način obrade prikupljenih podataka

Od nedovoljnog nivoa informatičke opremljenosti društava za osiguranje3.2

Poboljšati komunikaciju sa korisnicima usluga osiguranja, te obogatiti ponudu i omogućiti prodaju osiguranja osiguranja putem internet mreže

3.3Poboljšati prodaju osiguranja putem unapređenja saradnje sa bankama, mikrokreditnim organizacijama i lizing kućama osiguranjem kredita za razvoj zanatstva, malog biznisa, poljoprivrede i osiguranjem imovine koja se kupuje ili izgrađuje kreditiranjem

1) Broj obavljenih analiza i broj dogovorenih mjera poboljšanja saradnje

2) Visina stope rasta premije osiguranja u odnosu na raniju stopu rasta vrsta osiguranja koje prate kreditiranje

1) Potrebne prethodne analize saradnje društava za osiguranje sa bankama, mikro-kreditnim organizacijama i lizing kućama sa prijedlogom mjera poboljšanja

2) Nužno uspostavljanje institucionalne saradnje na nivou njihovih udruženja

Od nedovoljne zainteresovanosti pojedinih udruženja i njihovog nedovoljnog uticaja na sve članice udruženja3.4 Poboljšati afirmaciju polica životnih

osiguranja uvođenjem u praksu da se fizičkim osobama od strane banaka, mikrokreditnih organizacija i lizing kuća odobravaju krediti bez žiranata do visine nakupljene matematičke rezerve polica životnih osiguranja koje daju u zalog

1) Analiza ponašanja kreditora i ocjena broja slučajeva takvih kreditiranja

2) Broj objavljenih afirmacija polica životnog osiguranja u javnim glasilima

89

4. Program edukacije (veza sa ciljevima: 5, 10, 11, 12)

4.1 Provoditi edukaciju uposlenika društava za osiguranje, 1) Broj održanih oblika

organizovane edukacije

2) Broj učesnika organizovane edukacije

3) Rezultat anketiranja i drugih oblika ispitivanja učesnika edukacije

4) Broj prigodnih saopštenja o pojedinim vrstama osiguranja putem javnih glasila

1) Godišnji programi edukacije koje redovno donosi Skupština udruženja (dosadašnja pstojeća praksa u Udruženju)

2) Realizacija zaključaka Skupštine udruženja po pitanjima unapređenja postojeće prakse osiguranja

Rizik je minimalan i sveden je na nivo zainteresovanosti ciljnih grupa edukacije

4.2 Provoditi edukaciju posrednika u osiguranju

4.3 Provoditi edukaciju referenata osiguranja u srednjim i velikim preduzećima.

4.4 Organizovano i planski provoditi edukativne aktivnosti sa ciljem podizanja svijesti i odgovornosti građana, te vlasnika i menađera u pravnim osobama u pogledu zadovoljavanja potreba osiguravajuće zaštite

4.5

Uključiti se u edukaciju koju organizuju Savez računovođa i revizora, Federalni i Kantonalni inspekcijski organi i druge obrazovne institucije s ciljem afirmisanja djelatnosti osiguranja i otklanjanja predrasuda da je osiguranje skupo

1) Broj ostvarenih učešća Udruženja u edukacijama drugih institucijama

2) Broj učesnika edukacije

3) Analiza prikupljenih ocjena zainteresovanosti učesnika edukacije

Uspostavljena saradnja sa drugim institucijama koje se bave edukativnim aktivnostima

Rizik se odnosi na razumijevanje i spremnost da se u vlastite programe edukacije uvrste teme vezane za djelatnost osiguranja

5. Program ustrojavanja tehnoloških standarda i zajedničkih evidencija u osiguranju (veza sa ciljevima: 5, 8, 9)

5.1 Ustrojiti jedinstveni šifarnik premijskih sistema i šifarnik uzroka šteta

1) Prijedlog podzakonskog akta kojim se reguliše ova

Potreban je stav Skupštine da se pristupi izradi prijedloga šifarnika i

Rizik se svodi na spremnost Agencije osiguranja da razmotri

90

materija prijedloga podzakonskog akta prijedlog i donese podzakonski akt

5.2Ustrojiti centralizovanu evidenciju šteta s ciljem sprečavanja prevara u osiguranju

1) Informatička aplikacija sa potrebnim uputstvima njene primjene

Potreban je stav Skupštine da se pristupi izradi aplikacije

Rizik je minimalan jer su ulaganja u izradu aplikacije opravdana i koristi neupitne za sva društva za osiguranje

5.3

Ustrojiti centralizovanu statističku evidenciju o premiji osiguranja i štetama za potrebe aktuarskih analiza i upravljanja rizicima u osiguranju

1) Prijedlog podzakonskog akta kojim se reguliše ova materija

2) Prijedlog informatičke aplikacija sa potrebnim uputstvima njene primjene

1) Potrebno je završiti aktivnost pod tačkom 5.1

2) Potreban je stav Skupštine da se pristupi izradi prijedloga statističke evidencije

Rizik se svodi na spremnost Agencije osiguranja da razmotri prijedlog i donese podzakonski akt

Rbr Cilj, Program, Mjere Nosioci realizacije ciljeva, programa i mjera Rok

1. Reforma regulatornog okvira (veza sa ciljevima: 1, 2, 3, 4, 8, 12)

1.1Donijeti novi (ili izmjeniti postojeći) Zakon o direktnom (ili privatnom) osiguranju

1) Skupština udruženja – kao inicijator donošenja zakona ili izmjena postojećih

2) Agencja za nadzor osiguranja FBiH – davanje podrške inicijativi

1) Inicijativa je već pokrenuta

2) Ostalo u rokovima koje odrede Vlasti

1.2 Donijeti novi (ili izmjeniti postojeći) Zakon o obaveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i drugim obaveznim osiguranjima

91

3) Federalno ministarstvo finansija – kao ovlašteni predlagač novog zakona ili izmjena i dopuna postojećih zakona i

4) Parlament Federacije BiH kao zakonodavni organ

1.3Donijeti nove Tablice za utvrđivanje stepena opšteg invaliditeta

1.4Donijeti nove Kriterije i tablice za utvrđivanje visine nematerijalne štete iz odgovornosti i

1.5Izmjeniti pojedine podzakonske akte Agencije za nadzor osiguranja FBiH

1) Radna tijela Skupštine udruženja – analiza stanja i stručna obrada prijedloga,

2) Skupština udruženja – donošenje konačnih prijedloga za izmjene i dopune podzakonskih akata,

3) Agencija za nadzor osiguranja FBiH – izmjena i dopuna postojećih podzakonskih akata

1) Davanje prijedloga u rokovima koje zaključcima odredi Skupština udruženja.

2) Izmjene i dopune u rokovima koje odredi Agencija za nadzor.

1.6

Uticati na izmjene i dopune postojećih ili donošenje novih zakona o: obaveznim osiguranjima; posredovanju u osiguranju; doprinosima; porezima; parafiskalnim obavezama i dr.

1) Radna tijela Skupštine udruženja – analiza stanja i stručna obrada prijedloga,

2) Skupština udruženja – donošenje konačnih prijedloga za izmjene i dopune podzakonskih akata,

3) Agencija za nadzor osiguranja FBiH – izmjena i dopuna postoječih podzakonskih

1) Davanje prijedloga u rokovima koje zaključcima odredi Skupština udruženja.

2) Izmjene i dopune u rokovima koje odrede Vlasti

2. Program promidžbe i implementacije obaveznih vrsta osiguranja (veza sa ciljevima: 2, 7, 12)

2.1 Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti

Nosioci realizacije ciljeva će se određivati Godišnjim programima rada Udruženja i zaključcima Skupštine udruženja prilikom

92

donošenja pojedinačnih Programa aktivnosti i prilikom razmatranja analiza njihovog provođenja

Rokovi će se određivati Godišnjim programima rada Udruženja i zaključcima Skupštine udruženja

2.2 Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja građevina od požara i odgovornosti za štete od proširenja požara na imovinu trećih lica

2.3 Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja radnika od posljedica nesretnog slučaja - nezgode

2.4 Provesti promidžbu i implementaciju novih vrsta i oblika obaveznih osiguranja

3. Program razvoja i unapređenja distributivnih kanala pružanja usluga osiguranja (veza sa ciljevima: 6, 7, 9, 10, 11, 13)

3.1 Raditi na razvoju i unapređenju distributivnih kanala pružanja usluga osiguranja s ciljem njihovog približavanja korisnicima usluga osiguranja i lakšeg korištenja

Nosioci realizacije ciljeva će se određivati Godišnjim programima rada Udruženja i zaključcima Skupštine udruženja prilikom donošenja pojedinačnih:

a) Programa aktivnosti i prilikom razmatranja analiza njihovog provođenja i

b) Sporazuma i Protokola o saradnji sa drugim institucijama i prilikom razmatranja njihovog provođenja


3.2 Poboljšati komunikaciju sa korisnicima usluga osiguranja, te obogatiti ponudu i omogućiti prodaju osiguranja osiguranja putem internet mreže

3.3 Poboljšati prodaju osiguranja putem unapređenja saradnje sa bankama, mikrokreditnim organizacijama i lizing kućama osiguranjem kredita za razvoj zanatstva, malog biznisa, poljoprivrede i osiguranjem imovine koja se kupuje ili izgrađuje kreditiranjem

93

3.4 Poboljšati afirmaciju polica životnih osiguranja uvođenjem u praksu da se fizičkim osobama od strane banaka, mikrokreditnih organizacija i lizing kuća odobravaju krediti bez žiranata do visine nakupljene matematičke rezerve polica životnih osiguranja koje daju u zalog

4. Program edukacije (veza sa ciljevima: 5, 10, 11, 12)

4.1 Provoditi edukaciju uposlenika društava za osiguranje,

Nosioci realizacije ciljeva će se određivati Godišnjim programima rada Udruženja i zaključcima Skupštine udruženja prilikom donošenja pojedinačnih:

a) Programa aktivnosti i prilikom razmatranja analiza njihovog provođenja i

b) Sporazuma i Protokola o saradnji sa drugim institucijama i prilikom razmatranja njihovog provođenja


4.2 Provoditi edukaciju posrednika u osiguranju

4.3 Provoditi edukaciju referenata osiguranja u srednjim i velikim preduzećima.

4.4 Organizovano i planski provoditi edukativne aktivnosti sa ciljem podizanja svijesti i odgovornosti građana, te vlasnika i menađera u pravnim osobama u pogledu zadovoljavanja potreba osiguravajuće zaštite

4.5 Uključiti se u edukaciju koju organizuju Savez računovođa i revizora, Federalni i Kantonalni inspekcijski organi i druge obrazovne institucije s ciljem afirmisanja djelatnosti osiguranja i otklanjanja predrasuda da je osiguranje skupo

5. Program ustrojavanja tehnoloških standarda i zajedničkih evidencija u osiguranju (veza sa ciljevima: 5, 8, 9)

5.1 Ustrojiti jedinstveni šifarnik premijskih sistema i šifarnik uzroka šteta

Nosioci realizacije ciljeva će se određivati Godišnjim programima rada Udruženja i zaključcima Skupštine udruženja prilikom

94

donošenja pojedinačnih Programa aktivnosti i prilikom razmatranja analiza njihovog provođenja


5.2 Ustrojiti centralizovanu evidenciju šteta s ciljem sprečavanja prevara u osiguranju

5.3 Ustrojiti centralizovanu statističku evidenciju o premiji osiguranja i štetama za potrebe aktuarskih analiza i upravljanja rizicima u osiguranju

5.7.d) Mikrokreditne organizacije

R br Cilj/ Program/Projekat Indikatori/Pokazatelji Pretpostavke Rizici1 Reforma regulatornog okvira

1,1Novi Zakon o mikrokreditnim organizacijama (Sl. Novine FBiH br. 59/6 od 04.10.2006. godine)

1) Broj datih prijedloga za izmjene Zakona2) Broj usvojenih prijedloga3) Donošenje novog Zakona

1) Formiranje radne grupe za izradu prijedloga Zakona 2) Kontinuirana komunikacija mikrokreditnih organizacija sa regulatorima, te nadležnim državnim institucijama preko Udruženja mikrokreditnih organizacija (AMFI) 3) Precizno definisane izmjene i dopune Zakona u cilju smanjenja nejasnoća 4) Kontinurano razmatranje aktuelne problematike od strane AMFI-a 5) Dostavljanje prijedloga za izmjene i dopune Zakona od strane AMFI-a i International Finance Corporation (IFC) nadležnim institucijama vlasti FBiH

Zadržavanje trenutnog stanja na mikrokreditnom tržištu,

95

1,2

Izmjena i dopuna podzakonskih akata i Mišljenja Agencije za bankarstvo FBiH, te unaprjeđenje rada Agencije za bankarstvo F BiH vezano za regulaciju rada mikrokreditnih organizacija

1) Broj datih prijedloga za izmjene i dopune određenih podzakonskih akata FBA2) Broj izmjenjenih Odluka

1) Precizno definisane izmjene i dopune podzakonskih akata FBA u cilju smanjenja nejasnoća2) Usaglašavanje podzakonskih akata FBA sa zakonskom regulativom

Odugovlačanje procesa bi produžilo trajanje postojećeg stanja

2Harmoniziranje entitetskih zakona o mikorokreditnim organizacijama

1) Promjena ili usvajanje novih Zakona u F BiH i RS2) Izmjene podzakonskih akata Agencija za banklarstvo F BiH i RS

1) Uvođenje jedinstvenog regulatora za čitavo finansijsko tržište Bosne i Hercegovine, čija bi uloga obuhvatala i olakšavanje svih spajanja odnosno udruživanja

Neravnopravan položaj MKO iz Federacije BiH i RS-a na istom tržištu

3Konsolidacija mikrokreditnog sektora u BiH

Broj izvršenih spajanja ili preuzimanja

1) Stimulativnim mjerama regulatora omogućiti procese konsolidacije mikrokreditnog sektora u BiH 2) Informisanje o incijativi za konsolidaciju

Ukoliko se ne omogući proces konsolidacije mikrokreditnog sektora u BiH, onemogućava se i stvaranje konkurentnijeg mikrokreditnog tržišta, veće operativne efikasnosti, nižih kamatnih stopa, boljih upravljačkih struktura, uz obavezu održavanja visine kapitala, te omogućavanje ulaska institucionalnih investitora

4Izvršiti transformaciju mikrokreditnih fondacija u mikrokreditna društva u Federaciji

Broj mikrokeeditnih društava osnovanih od strane jedne mikrokreditne fondacije ili zajedno sa drugim mikrorkeditnim fondacijama i/ili sa drugim pravnim i fizičkim licima

1) Omogućiti da mikrokreditna fondacija sama ili zajedno sa drugom mikrokreditnom fondacijom, fizičkim ili pravnim licem, stranim ili domaćim osnuje mikrokreditno društvo i stoga da bude u stanju ponuditi takve kredite svojim klijentima, čime bi se udovoljile potrebe njihovih poslovanja koja su u porastu omogućiti i druge finansijske usluge kao i učešče nakržištu kapitala

Nemogućnost transformacije zbog neadekvatne regulative ne dovodi do povećanja obima operacija, smanjenja kamatnih stopa, te obavljanja djelatnosti kojim bi se uvećavala sredstava za finansiranje mikrokreditne djelatnosti, itd

96

5Promjena negativne reputacije mikrokreditnog sektora i mikrokreditnih organizacija u javnosti u BiH

1) Broj korisnika usluga mikrorkeditnih organizacija2) Broj prigovora na rad mikrokreditnih organizacija3) Kvalitet portfolia mikrorkeditnih organizacija

1) Promijeniti percepciju javnosti koja mikrokreditne organizacije percipira kao «lihvare» 2) Istaći dokazano pozitivne primjere uspješnog razvoja biznisa klijenata mikrokreditnih organizacija

3) Pokazati da sektor pruža adekvatne usluge 4) Pokazati da sektor plaća poreze, podstiče zapošljavanje i smanjuje siromaštvo 5) Objasniti ulogu i značaj sektora u društvenom, ekonomskom i socijalnom smislu 6) Pokazati da sektor privlači inostrana sredstva, jača ugled države7) Objasniti uticaj cjene kapitala u Bosni i Hercegovini na cijenu usluga mikrokreditnih organizacija

Nepromjenjen stav javnog mjenja bi i dalje uticao na obim operacija i na loše servisiranje kreditnih zaduženja

R br Cilj, Program, Mere

Nosioci realizacije ciljeva, programa i mjera Rok

1 Reforma regulatornog okvira

1,1Novi Zakon o mikrokreditnim organizacijama (Sl. Novine FBiH br. 59/6 od 04.10.2006. godine)

Ministarstvo finansijija F BiH, AMFI, Radna grupa za izradu prijedloga Zakona (predstavnici mikrokreditnih organizacija iz F BiH, IFC-a, Agencije za bankarstvo F BiH, Ministarstva fionansija F BiH) kraj 2013.godine

1,2Izmjena i dopuna podzakonskih akata i Mišljenja Agencije za bankarstvo FBiH, te unaprjeđenje rada Agencije za bankarstvo F BiH vezano za regulaciju rada mikrokreditnih organizacija Agencija za bankarstvo F BiH, AMFI, predstavnici

mikrorkeditnih organizacija iz F BiH

Rokove je potrebno definisati nakon pokretanja inicijative od strane AMFI-ja

2 Harmoniziranje entitetskih zakona o mikorokreditnim organizacijama

Ministarstvo finansija F BiH, Ministarstvo finansija RS, Agencija za bankarstvo F BiH, Agencija za bankarstvo RS, AMFI, predstavnici mikrokreditnih organizacija iz F BiH i RS


3 Konsolidacija mikrokreditnog sektora u BiH

97

3,1Izrada elaborata o opravdanosti uvođenja zakonskih mogućnosti za konsolidaciju sektora

Ministarstvo finansija F BiH, AMFI, međunarodna institucija (IFC, EFSE, EBRD, itd)

Uz definisanje projektnog zadatka za izradu elaborata potrebno je definisati i ciljeve

3,2 Izmjena regulative u cilju stimulisanja za proces konsolidacije

Ministarstvo finansija F BiH

Nakon izrade elaborata je potrebno definisati rokove

4Izvršiti transformaciju mikrokreditnih organizacija u mikrokreditna društva u Federaciji

4,1 Zakon o mikrokreditnim organizacijama

Ministarstvo finansijija F BiH, AMFI, Radna grupa za izradu prijedloga Zakona (predstavnici mikrokreditnih organizacija iz F BiH, IFC-a, Agencije za bankarstvo F BiH, Ministarstva fionansija F BiH) kraj 2013.godine

4,2 Izmjena i dopuna podzakonskih akata Agencije F BiHAgencija za bankarstvo F BiH, AMFI, predstavnici mikrokreditnih organizacija iz F BiH


5Promjena negativne reputacije mikrokreditnog sektora i mikrokreditnih organizacija u javnosti u BiH

AMFI, Ministarstvo finansija F BiH, Agencija za bankarstvo F BiH, marketing agencija

5.7.e) Leasing društva

R br

Cilj/ Program/Projek

atIdikatori/Pokazatelji Pretpostavke Rizici

1.

Izmjena Zakona o leasingu FBiH

Broj pokrenutih inicijativa za izmjenu Zakona o leasingu

Od strane Udruženja pismeno je pokrenuta inicijativa prema Ministarstvu finansija FBiH

da inicijativa ne bude prihvaćena od strane Ministarstva finansija FBiH

FBiHPrihvatanje inicijative od strane Ministarstva finanisja FBiH,

Usvajanje izmjena zakona od strane Parlamenta

98

FBiH

2.

Izmjena Zakona o leasingu RS

Broj pokrenutih inicijativa za izmjenu Zakona o leasingu

Udruženje je pismenim putem pokrenulo inicijativu prema Ministarstvu finansija RS

da inicijativa ne bude prihvaćena od strane Ministarstva finansija RS

RSPrihvatanje inicijative od strane Ministarstva finanisja RS

Usvajanje izmjena zakona u Skupštini Republike Srpske

3.

Izmjena Zakon o porezu na dobit FBiH

Broj pokrenutih inicijativa za izmjenu zakona o porezu

Udruženje je pismenim putem pokrenulo inicijativu prema Ministarstvu finanisija FBiH

da inicijativa ne bude prihvaćena od strane Ministarstva finansija FBiH

na dobit FBiH Prihvatanje inicijative od strane Ministarstva FBiH

Usvajanje izmjena zakona u Parlamentu FBiH

4.

Izmjena kantonalnih zakona o porezu

Broj pokrenutih inicijativa za izmjenu kantonalnih zakona

Udruženje je pismenim putem pokrenulo inicijative nadležnim kantonalnim ministarstvima i Vladama da se ne prihvate inicijative

na promet nepokretnosti

o porezu na promet nepokretnosti

Prihvatanje inicijative od strane ministarstava(do sada je prihvaćena samo jedna inicjativa)

Usvajanje izjmena zakona u kantonalnim Skupštinama

5.

Izmjena Zakona o PDV-u

Broj pokrenutih inicijativa za izmjenu zakona o PDV-u

Udruženje je pismenim putem iniciralo izmjenu Zakona o PDV-u, da inicijativa ne bude prihvaćena

Inicijativa poslana Ministarstvu finanisija BiH, UO UIO, te UIO

6.

Izmjena Zakona o osnovama bezbjednosti

Broj pokrenutih inicijativa za izmjenu zakona o osnovama

Udruženje je pismenim putem iniciralo izmjenu zakona prema Ministarstvu komunikacija i prometa BiH da inicijativa ne bude prihvaćena

saobraćaja na putevima u BiH

bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH

Da se ovaj zakon uskladi sa Pravilnikom o registaciji vozila u BiH

7 Usklađivanje Neusklađenosti zakonske Učešće Udruženja u radnim grupama za izmjenu zakona da se u pojednim zakonima ne obrati pažnja

99

. postojećih zakona sa regulative sa leaisngom na specifičnost leasinga

specifičnostima leasinga što dovodi do otežanog poslovanja

8.

Povećati broj automobila kupljenih na leasing

Učešće novoregistrovanoh automobila na leasing u

Izmjena entitetskih zakona o leasingu i Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BIH

da se smanji prodaja automobila na leasing

u ukupnom broju novoregistrvanih automobila

Edukacija i ispravno tumačenje organa javne uprave kod nabavke vozila putem leasinga

9.

Povećati obim nabavke industrijske opreme

Učešće opreme u ukupnom finanisranju na leasing Regulacija oblasti koja se tiče energetske efikasnosti

i građevinskih mašina Pristup određenim fondovima koji regulišu i stimulišu ovaj vid ulaganja

da prodaja opreme ostane na istom nivou ili se smanji

10.

Povećati nabavku nekretnina putem leasinga

Učešće nekretnina u ukupnom finansiranju na leasing

Izmjena kantonalnih zakona o porezu na promet nekretnina

da se u FBiH porez na promet nekretnina plaća i na početku i na kraju leasing aranžmana

Izmjena Zakona o PDV-ušto poskupljuje leasing transakciju i proizvod čini nekonkurentim

11.

Povećati učešće leasinga u ukupnom

Učešće leasinga u ukupnom finansijskom sektoru

Stvoriti bolji pravni okvir koji će omogućiti razvoj leasing sektora u ukupnom finansijskom sektoru

da se smanji učešće leasinga u ukupnom finansijskom sektoru

finansijskom sektoru Dozvoliti da leasing društva aktivno učestvuju na tržištu novca i kapitala

Ukloniti nepotrebne administrativne barijere harmonizacacijom propisa na nivou BiH

Izmjena i dopuna Zakona o leasingu FBiH i RS i Odluka Agencija za bankarstvo FBiH i RS

R Cilj, Program, Mere Nosioci realizacije ciljeva, programa i Rok

100

br mjera1. Donijeti Izmjene Zakona o leasingu FBiH Udruženje kao inicijator donošenja izmjena zakona

Ministarstvo finansija FBiH kao predlagač zakona 2013. godina

Parlament FBiH kao zakonodavni organ

Agencija za bankarstvo FBiH kao davalac podrške

inicijativi

2. Donijeti izmjene Zakona o leasingu RS Udruženje kao inicijator donošenja izmjena zakona

Ministarstvo finansija RS kao predlagač zakona kad odrede nadležni

organi

Skupština Republike Srpske kao zakonodavni organ

3. Donijeti izmjene Zakona o porezu na dobit FBiH Udruženje kao inicijator donošenja izmjena zakona

Ministarstvo finansija FBiH kao predlagač zakona 2013.

Parlament FBiH kao zakonodavni organ

4.Donijeti izmjene kantonalnih zakona o porezu na promet

nekretninaUdruženje kao inicijator donošenja izmjena zakona

Kantonalna Ministarstva finansija-predlagači zakona kad odrede nadležni

organi

Kantonalne skupštine kao zakonodavni organi

5. Donijeti izmjene Zakona o PDV-u Udruženje kao inicijator donošenja izmjena zakona

Ministarstvo finansija BiH kao predlagač zakona 2013.

Parlamentarna skupština BiH kao zakonodavni organ

6. Donijeti izmjene Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja Udruženje kao inicijator donošenja izmjena zakona

na putevima u BiH Ministarsvo komunikacija i prometa BiH

kad odrede nadležni organi


7. Povećati broj automobila kupljenih na leasing Leasing društva

101

Nadležna ministarstva i Parlamenti zbog izmjene

Zakonakontinuirano

8. Povećati obim nabavke industrijske opreme i građevinskih mašina Leasing društva

Nadležna ministarstva i Parlamenti zbog izmjene

Zakonakontinuirano

9. Povećati obim nabavke nekretnina na leasing Leasing društva

Kantonalna ministarstva finansija i kantonalne

skupštine

Ministarstvo finansija BiH(zbog izmjene Zakona o

PDV-u)kontinuirano


10. Povećati učešće leasinga u ukupnom finansijskom sektoru Entitetska ministarstva finanisja

Entitetski parlamenti, entitetske Agencije za bankarstvo kontinuirano

5.7.f) Investicioni fondovi

R.br. Cilj/Program/Projekat Indikatori/Pokazatelji Pretpostavke Rizici1. Usklađivanje sa EU i integrisanje

tržišta kapitala na nivou BiH1.a) Stvarati povoljniji politički i ekonomski

ambijent za investiranje kreiranjem uvjeta za povećanje štednje i investicija

- Vrijednost investicija- Vrijednost štednje

Spremnost države da ukloni poltičke, legislativne, administrativne i druge barijere koji sprečavaju dolazak novih investicija

- Rizik neprovođenja : Osuđenost na inostrane izvore finansiranja; izostanak rasta ekonomije

- Rizik “pro-forma” provođenja : Osuđenost na inostrane izvore finansiranja; izostanak rasta

102

ekonomije


- Stepen harmonizacije domaće legislative i prakse sa legislativom i praksom u EU

- Stručnost i educiranost donosioca i provodioca izmjene legislative

- Stručnost i educiranost domaćih učesnika na tržištu kapitala

- Smanjena privlačenost domaćeg tržišta kapitala za strane i domaće investitore u odnosu na tržišta u regionu


- Stepen odvojenosti domaćih tržišta kapitala; postojanje jedinstvenog tržišta na nivou BiH

- Politička volja za jedinstvenim ekonomskim prostorom

- Supremacija ekonomskih nad nacionalnim interesima

- Fragmentirana i odvojena tržišta ne mogu privući ozbiljne vanjske in domaće investitore; ekonomski subjekti ne mogu koristiti tržište kapitala kao izvor finansiranja

1.d) Uvesti jedinstvenog regulatora za finansijska tržišta Bosne i Hercegovine

- Broj regulatora finansijskog tržišta

- Politička volja za jedinstvenim regulatorom za finansijska tržišta na nivou BiH

- Jedinstveni regulatori na entitetskim nivoima

- Preklapanje kompetencija i time veća mogućnost nedovoljne regulacije finansijskog tržišta



- Broj javnih ponuda- Broj fin.instrumenata dostupnih

investitorima

- Educiranost donosioca odluka u pravnim licima o mogućnosti i pogodnostima finansiranja putem tržišta kapitala

- Poreske olakšice za prikupljanje kapitala putem tržišta kapitala

- Veća likvidnost na tržištu kapitala

- Ostaje bankocentričnost finansijskog sistema

- Nedovoljna atraktivnost domaćeg tržišta kapitala

2.b) Privatizaciju državnog kapitala provoditi putem berze

- Broj obavljenih privatizacija putem Berze

- Politička volja za sprovođenjem privatizacije

- Kvalitetan materijal koji se privatizuje

- Interes ozbiljnih investitora

- Nastavak obezvređivanja najkvalitetnijih domaćih kompanija

- Nedostatak sredstava državi za investicije i zapošljavanje

103

za ulaganje u domaću privredu

2.c) Uvrstiti likvidne većinski državne kompanije na Kotaciju Berzu

- Broj uvrštenih kompanija na Kotaciji SASE

- Volja za transparentnijim poslovanjem kompanija sa većinskim državnim vlasništvom


- Nemogućnost ulaganja fondova kolektivnog investiranja u najkvalitetnije domaće kompanije

2.d) Podsticati osnivanje dobrovoljnih penzionih fondova

- Broj osnovnih penzionih fondova

- Sprovođenje penzijske reforme uz poreske stimulacije ulaganja u dobrovoljne penzijske fondove

- Nedostatak ključnih institucionalnih investitora na domaćem tržištu kapitala

- Smanjena mogućnost plasmana dugoročnih državnih / entitetskih obveznica na domaćem tržištu kapitala

2.e)Permanetno raditi na širenju baze institucionalnih i pojedinačnih investitora

- Prisutnost institucionalnih i pojedinačnih investitora na tržištu

- Penzioni fondovi: sprovođenje penzione reforme

- Osiguravajuća društva: izmjene legislative

- Investicijski fondovi: učiniti aktivno upravljanje portfeljom atraktivnijim za društva za upravljanje fondovima

- Individualni investitori: edukacija, poreske olakšice, javne ponude dionica kompanija sa većinskim državnim vlasništvom (sa underpricingom)

- Plitkost i nelikvidnost tržišta- Podložnost velikim cjenovnim

oscilacijama


3.a) Izmjeniti/donijeti novi Zakon o tržištu vrijednosnih papira - Zakon donesen



3.b) Izmjeniti/donijeti novi Zakon o - Zakon donesen - Spremnost i stručna - Zastarjela i neadekvatna zakonska

104

privrednim društvimaosposobljenost za donošenjem kvalitetnog zakonskog rješenje

rješenje koče razvoj tržišta kapitala

3.c) Izmjeniti/donijeti novi Zakona o Komisiji za vrijednosne papire Federacije BiH - Zakon donesen



3.d) Izmjeniti/donijeti novi Zakon o Registru vrijednosnih papira Federacije BiH - Zakon donesen



3.e) Izmjenti/donijeti novi Zakona o investicionim fondovima - Zakon donesen



3.f) Donijeti Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima - Zakon donesen

- Politička volja za provedbom penzione reforme




4.a) Povećati efikasnost i sinhronizaciju u radu KVP-a, RVP-a, SASE-a i suda

- Broj koordinacionih i radnih sastanaka navedenih aktera

- Prihvatanje činjenice da u sadašnjem trenutku ne postoji sinhronizacija rada ovih aktera

- Volja da se problemi identificiraju i bez obzira na individualne nadležnosti i ovlaštenja riješe uz dijalog

- Status quo: Nedovoljna komunikacija i koordinacija nadležnih regulatornih i samoregulatornih tijela

4.b) Obezbjediti dosljednu i kontinuiranu primjenu zakonskih propisa

- Broj učesnika na tržištu koji smatraju da se zakonski propisi ne primjenjuju dosljedno i kontinuirano

- Utvrditi izraženost ovog problema

- Suočiti se sa uzrocima nedosljednje primjene

- Pravna nesigurnost smanjuje interes za ulaganje na tržište kapitala; povlačenje učesnika

105

propisa


- Razlike u metodologiji nadzora učesnika

- Definisati jedinstvenu metodologiju nadzora učesnika na tržištu

- Pravna nesigurnost


- Stepen dostupnosti domaće legislative na engleskom jeziku

- Obezbjediti finansijska sredstva za prevođenje svih akata koji regulišu tržište

- Smanjena privlačnost domaćeg tržišta za strane investitore


- Broj održanih seminara, radionica itd.

- Definisanje nosioca izrade projekta edukacije

- Nepostojanje sistemskog pristupa rješavanju nedovoljnoj edukaciji domaćih učesnika i stakeholdera tržišta kapitala

4.f) Eliminisati sivo tržište - Broj “švercera” ispred zgrade RVP-a; broj oglasa u novinama

- Volja svih učesnika na tržištu kapitala da se sivo tržište eliminiše

- Gubitak povjerenja investitora u institucije tržišta kapitala


- Iznos poreskih olakšica i jednostavnost korištenja datog prava

- Volja države da putem poreskih olakšica stimuliše kupovinu obveznica države i nižih nivoa vlasti na primarnom tržištu i time za date emitente smanji troškove zaduživnanja

- Nedovoljno interesovanje za vrijednosne papire javnog sektora od strane stanovništva

- Viši troškovi finansiranja za emitente iz javnog sektora


5.a)

Transparentno na jednom mjestu objavljivati revidirane finansijske izvještaja i događaje koji utiču na cijenu vrijednosnih papira

- Postojanje jedinstvenog mjesta gdje se objavljuju informacija o poslovanju emitenata

- Edukacija donosioca odluka u kompanijama

- Definisati sankcije ukoliko se propisani nivo informacija ne objavljuje


- Povećanje informacione asimetrije između investitora

- Mogućnost insajderske trgovine


- Broj odgovorajućih objava

- Definisati obavezu objave i sankcije u slučaju neobjavljivanja predmetnih informacija

- Netransparentnost - Manji stepen zaštite dioničara

kompanije

5.c) Razvijati korporativnu i dioničarsku kulturu u skladu sa standardima korporativnog upravljanja OECD-a i poboljšati mehanizme njihove primjene

- Stepen usklađenosti sa odgovarajućim propisima

- Educiranost i stručnost donosioca zakona o predmetnim aktima

- Educiranost donosioca

- Povećani troškovi kapitala za domaće kompanije zbog veće premije rizika (posljedica izražene informacione asimetrije

106

odluka u kompanijama o potrebi i koristi primjene najboljih praksi korporativnog upravljanja u cilju privlačenja novih investitora

- Educiranost dioničara o svojim pravima i potrebi kontroliranja rada organa u društvu

- Kršenje prava dioničara od strane organa društava

R.br. Cilj/Program/Projekat Nosioci realizacije ciljeva, programa i mjera Rok




1.b)Kontinuirano usklađivati regulativu i praksu na tržištu kapitala FBiH sa regulativom i praksom u EU Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano



1.d)Uvesti jedinstvenog regulatora za finansijska tržišta Bosne i Hercegovine Država i pojedinačni entitetski regulatori Kontinuirano


2.a) Povećati javnu ponudu vrijednosnih papira i proširiti broja finansijskih instrumenata na tržištu

Država: promjena poreske politke; Komisija za vrijednosne papire, Berza, Samoregulirajuće

Kontinuirano

107

kapitala organizacije prof. posrednika i Udruženje fondova

2.b) Privatizaciju državnog kapitala provoditi putem berze


Kontinuirano



Kontinuirano

2.d) Podsticati osnivanje dobrovoljnih penzionih fondova Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano

2.e) Permanetno raditi na širenju baze institucionalnih i pojedinačnih investitora Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano


3.a) Izmjeniti/donijeti novi Zakon o tržištu vrijednosnih papira Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina

3.b) Izmjeniti/donijeti novi Zakon o privrednim društvima Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina

3.c) Izmjeniti/donijeti novi Zakona o Komisiji za vrijednosne papire Federacije BiH Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina

3.d) Izmjeniti/donijeti novi Zakon o Registru vrijednosnih papira Federacije BiH Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina

3.e) Izmjenti/donijeti novi Zakona o investicionim fondovima Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina

3.f) Donijeti Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina


4.a)Povećati efikasnost i sinhronizaciju u radu KVP-a, RVP-a, SASE-a i suda

Komisija za vrijednosne papire FBiH, RVP, SASE i sudovi

2013. godina

4.b) Obezbjediti dosljednu i kontinuiranu primjenu zakonskih propisa Država, Komisija za vrijednosne papire Kontinuirano

4.c) Koristiti jedinstvenu metodologiju nadzora učesnika na tržištu kapitala Komisija za vrijednosne papire, SASE Kontinuirano

4.d) Obavezno objavljivati zakone i druge ključne regulatorne i operativne akte na engleskom jeziku Svi učesnici na tržištu kapitla iz svog djelokruga Kontinuirano


SASE, Udruženja profesionalnih posrednika, RVP, Komisija za vrijednosne papire

2013. godina

108

4.f) Eliminisati sivo tržište Država; Komisija za vrijednosne papire; RVP Kontinuirano

4.g) Dati poreske olakšice investitorima koji ulažu u vrijednosne papire javnog sektora Država Kontinuirano


5.a)Transparentno na jednom mjestu objavljivati revidirane finansijske izvještaja i događaje koji utiču na cijenu vrijednosnih papira

Država; Komisija za vrijednosne papire, SASE Kontinuirano

5.b) Obavezno objavljivati namjere značajnijih transakcija vrijednosnim papirima i imovinom Država; Komisija za vrijednosne papire Kontinuirano

5.c)Razvijati korporativnu i dioničarsku kulturu u skladu sa standardima korporativnog upravljanja OECD-a i poboljšati mehanizme njihove primjene

Komisija za vrijednosne papire, SASE, Udruženje profesionalnih posrednika

Konitnuirano

109

6. PROCJENA I UPRAVLJANJE RIZICIMAFinansijsko tržište u Federaciji BiH je veoma ranjivo i izloženo prijetnjama što znači da funkcionira u uslovima nesigurnosti i neizvjesnosti. Razvoj i kompleksnosti svih dijelova poslovanja, globalizacije i niza unutarnjih i vanjskih faktora, rizici i upravljanje rizicima, je pitanje koje se dotiče svih aspekata - koji neposredno ili posredno mogu imati negativan utjecaj na Strategiju. Rizik je vjerovatnost – mogućnost nastanka nekog događaja koji može nepovoljno utjecati na ostvarenje ciljeva. Rizik predstavlja prijetnju ostvarenju ciljeva, programa ili planova. Izgubljene mogućnosti (prilike) također se smatraju rizikom.

ISO 31000 Rizik definiše kao "efekat nesigurnosti koji se odnosi na ciljeve". Rizik je nešto što se može i nemora dogoditi. Ukoliko se dogodi – ugroziti će ciljeve. Može se dogoditi podrazumijeva vjerojatnost veću od 0% i manju od 100% Ako je vjerojatnost 100%, drugim riječima - sigurno će se dogoditi, to tada nije rizik već problem. Problemi se tretiraju na drugačiji način od mogućih rizika. Drugo pitanje vezano je za činjenicu da će, ostvari li se rizik, sigurno imati negativan utjecaj na opće odnosno strateške ciljeve. Ako neće imati negativan utjecaj – tada to nije nikakav rizik.

Sa stanovišta realizacije Strategije razvoja finansijskih tržišta klasificirani su rizici koji mogu nepovoljno uticati na ostvarenje ciljeva.

politički rizici, regulatorni rizici tržišni rizici financijski rizici operativni rizici kadrovski rizici rizici likvidnosti valutni rizici socijalni rizici

Upravljanje rizicima se može definirati kao periodični proces identifikacije, procjenjivanja praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve Satrategije, nakon kojih slijedi koordinirano djelovanje i poduzimanje potrebnih radnji kako bi se smanjila, nadzirala i bolje kontrolirala vjerojatnost i/ili utjecaj neželjenih događaja.

110

Prema tome proces stalnog praćenja stanja rizika i nastojanje da se kontrolira rizik i održi u prihvatljivim granicama predstavlja proces upravljanje rizikom.

Za upravljanje rizikom potrebno je stvoriti preduslove i to apriori formirati Risk Management ili odrediti koordinatora u okviru Upravljačkog tima za implementaciju Strategije za upravljanje rizicima sa jasno definisanim obavezama, odgovornostima, ovlaštenjima i rokovima Risk Management će sačiniti akcijski plan, politiku i procedure djelovanja uključujući prikupljanje, evidentiranje i registriranje rizika, komuniciranje, konsultiranje i izvještavanje.

Upravljanje rizikom treba biti usmjereno prema strateškim i općim ciljevima Strategije finansijskih tržišta. Proces upravljanje rizikom Risk Management

treba provesti u četiri faze i to:

a. Identifikacija rizika.b. Procjena i mjerenje rizika.c. Kontrola i tretiranje rizika.d. Praćenje i izvještavanje o rizicima.

Identifikacija rizika

Identifikacija rizika predstavlja proces utvrđivanja i klasifikacije svih rizičnih događaja koji u budućnosti mogu imati negativan uticaj na Strategiju. Metode koje se mogu koristiti prilikom identifikacije su metoda anketiranja, metoda intervjua, brainstorming metoda, metoda uzrok posljedica. Risk menadžment u postupku identifikacije rizika koristit će podatke o rizicima koje je identificirala Radna grupa u postupku izrade Strategije.

Procjena i mjerenje rizika

Detaljna analiza uticaja pojedinih rizičnih događaja na rezultate projekta vrši se kroz istraživanje prirode rizičnih događaja, analizu i proc jenu vjerovatnoće nastajanja rizičnih događaja, analizu međuzavisnosti i kvantifikaciju veličine uticaja rizičnih događaja. Procjena rizika je ključni dio upravljanja rizikom i Risk Management će korištenjem Matrice rizika procjenu klasificirati na dva dijela i to:

1. Procjena vjerovatnoće rizika - Prijetnja ( (Mala, Srednja, Velika i Kritična),

2. Utjecaj na poslovanje - Ranjivost (Nizak, Srednji, Značajan i Kritičan)

111

Ako je npr. vjerojatnost velika, a utjecaj nizak, to je srednja razina rizika. Prvo će se krenuti prema rizicima čija je vjerojatnost ostvarenja najveća i čije bi posljedice najviše mogle ugroziti poslovanje.

Tretiranje i kontrola rizika

Za sve identificirane rizike Risk Management će evidentirati svaku promjenu statusa rizika i trendove. Postoje četiri načina na koji se mogu tretirati identificirani rizici.

a. smanjivanje rizika b. izbjegavanje rizikac. ublažavanje posljedica utjecaja rizikad. prihvaćanje posljedica pojedinog rizika

Smanjivanje rizika se vrši poduzimanjem mjera da se smanji vjerojatnoća ili učinak rizika. Izbjegavanje rizika se vrši poduzimanjem aktivnosti i mjera na način da se određeni planovi, programi i projekti izvode drugačije. Ublažavanje posljedica uticaja ri zika predstavlja unapred definirana rješenja

za smanjenje vjerovatnoće dešavanja rizičnog događaja koje smanjuju vjerojatnost ostvarivanja prijetnje ili smanjuju utjecaj ukoliko dođe do ostvarivanja prijetnje. Prihvaćanje posljedica pojedinog rizika je svjesno prihvaćanje rizika. Odabirom ove opcije Risk Management svjesno prihvaća vrednovani rizik i ne.

Nakon što Risk Management ustanovi uticaj rizika na ciljeve Strategije za sve rizike koji se mogu smanjiti potrebno je odmah poduzeti predviđene mjere/radnje/aktivnosti.

Praćenje i izvještavanje o rizicima

Da bi se poboljšala učinkovitost upravljanja rizicima i osiguralo da su ključni rizici identificirani i tretirani, Risk Management će uspostavti odgovarajući sistem praćenja i izvještavanja o rizicima. Kako bi praćenje rizika i izvještavanje bilo učinkovito, registri rizika i akcijski planovi moraju se redovno ažurirati u pogledu:

- novih rizika,- izika koji se tretiraju- rizika koji su prihvaćeni

112

- rizika na koje se nije moglo djelovati na planirani način, odnosno revidirane procjene rizika.

Cilj upravljanja rizicima je dovesti rizik i/ili održavati rizik na prihvatljivom nivou. Ako radnje poduzete s ciljem smanjivanja rizika ne dovode izloženost riziku ispod prihvatljivog nivoa, rizik bi trebalo ponovno raspraviti na razini Upravljačkog tima Strategije.

Za praćenje djelotvornosti procesa upravljanja rizicima sljedeći pokazatelji uspješnosti će se pratiti preko Risk menadžmenta odnosno koordinatora Strategije.

- na godišnjoj nivou registar rizika je u potpunosti pregledan i dogovoreno je upravljanje rizicima,- mjere iz Akcijskog plana provode se u okviru rokova utvrđenih za izvršenje i sve nove mjere ažurirane su u registru rizika,- na godišnjoj nivou Upravljački tim izvršio je kontrolu više od 50% mjera iz Akcijskog plana,- upravljanje rizikom je redovna tačka na sastancima Upravljačkog tima kako bi se omogućilo razmatranje izloženosti riziku i ponovno postavljanje

prioriteta.

Svaki postupak praćenja i provjere također treba utvrditi:

jesu li usvojene mjere rezultirale onime čime su trebale, jesu li usvojeni postupci i prikupljeni podaci za provedbu procjene bili prikladni, da li bi bolja razmjena informacija o rizicima pomogla u donošenju boljih odluka i izvlačenju pouka za buduće procjene i upravljanje rizicima,

Učinkovito upravljanje rizicima zahtijeva ustroj praćenja i provjera kako bi se osiguralo da su rizici učinkovito prepoznati i procijenjeni, te da se provode odgovarajuće mjere i kontrole. U okviru godišnje revizije Strategije treba revidirati efikasnost upravljanja rizicima.

Rezultate praćenja i provjere koordinator za uspostavu procesa upravljanja rizicima prezentirati Upravljačkom timu kroz godišnje izvještaje o pokazateljima uspješnosti provedbe strategije upravljanja rizicima.

7. EVALUACIJA I REVIZIJA

113

Evaluacija ili vrjednovanje (od lat. valere: biti zdrav, jak, sposoban), općenito znači opis, analizu, vrjednovanje i ocjenu procesa po utvrđenom kriteriju ili standardu. Periodičko ocjenjivanje ekonomičnosti, učinkovitosti, utjecaja, održivosti i relevantnosti programa/projekta u kontekstu utvrđenih ciljeva. Označava i procjenu planiranih aktivnosti učesnika u realizaciji Strategije i njihovih rezultata. Obično se provodi kao istraživanja i analizu okruženja, ciljeva, rezultata, aktivnosti i uloženih sredstava, radi donošenja zaključaka koji bi se mogli koristiti kao temelj za buduće odluke.

Evaluacija strategije razvoja finansijskih tržišta predstavlja procenjivanja uticaja, relevantnosti i održivosti koju vrši Upravljački tim za implementaciju Strategije. Svrha evaluacije je kombinacija pouke, usmeravanja, i kontrole, zasnovana na procjeni onoga što se postiglo ili se očekuje da će se postići realizacijom strategije. Evaluacija se može provoditi i na razini programa, projekata i politika sadržanih u satrategiji.

Može se izvršiti kao prethodna evaluacija prije provedbe, evaluacija tokom provedbe i naknadna evaluacija nakon provedbe Strategije.

Predhodna (ex-ante) evaluacija treba da odgovori u pogledu relevantnosti na pitanje da li će strategija odgovoriti potrebama i izazvoma finanijskog tržišta, a u pogledu učinkovitosti da li je strategija dobro definisana sa jasnim ciljevima, programima, planovima i projektima i jesu li utvrđeni relevantni pokazatelji za ciljeve. Evaluacija tokom provedbe (on going) je povezana s procesom monitoringa. U slučaju kada se monitoringom (nadzorom) utvrdi da rezultati provedbe nisu u skladu sa očekivanjima ili je došlo do značajnih odstupanja ili neočekivanih događaja u okruženju može se zahtjevati revizija strategije. Evaluacijom tokom provedbe se doprinosi donošenju odluke o izmjenama ili dopunama strategije. Evaluacija tokom provedbe je usmjerena na praćenje promjena u okruženju koje se odražavaju na provedbu strategije, i da li strategija i u kojoj mjeri ispunjava svoje ciljeve, te da li je adekvatan sistem provedbe sa stanovišta učinkovitosti. Naknadna (ex-post) evaluacija je zbirna procjena relevantnosti, učinkovitosti i utjecaja programa, planova ili projekta koji se provodili na ciljeve strategije nakon njene implementacije. Namjera je identificirati faktore uspjeha ili neuspjeha, za procjenu održivosti rezultata i utjecaja, te objektivno i transparentno izvući i objaviti zaključke. Cilj je odrediti relevantnost i ispunjenje ciljeva, efikasnosti, utjecaja i održivosti.

Evaluacija mora biti korisna i to podrazumjeva da evaluacija prikuplja vjerodostojne, korisne i pravovremene informacije. Nadalje svrha evaluacije je i da odredi uspješne i neuspješne aspekte intervencija koji se tiču efikasnosti i funkcionalnosti.

Upravljački tim Strategije finansijskih tržišta će:

a. odrediti tko će učestvovati i provesti evaluaciju i zašto? b. što će se evaluirati i kada (ciljevi, zadaci)?

114

c. postaviti indikatore – pokazatelje,d. objasniti metode koje ćete koristi kod evaluacije (testovi, istraživanje, upitnici, intervjui, promatranje itd...). U postupku evaluacije Upravljački tim će definisati način djelovanja odnosno interveniranja i način na koji će se utvrditi uspjeh ili neuspjeh u postizanju planiranih ciljeva i zadataka. Upravljački tim će se moći odrediti prema evaluaciji ako su ciljevi dobro formulirani, a programi, planovi i mjere specifični i mjerljivi.

Procesa nadzora i eveluacije je usko povezan, jer nadzor daje podatke na osnovu kojih se odgovori mogu dobiti evaluacijom. Evaluacijom i nadzorom će se pratiti osnovni pokazatelji: stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera, ostvarene rezultate i učinke na razvoj finansijskih tržišta, učinkovitost i uspješnost u korištenju sredstava, ostvarenje prema utvrđenim rokovima, sudjelovanje i doprinos učesnika, učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe. Upravljački tim će voditi računa da izbor metoda zavisi od indikatora i definisati kada će izvještaj o evaluaciji biti napisan i transparentno prezentiran. Pri tome Upravljački tim će imati na raspolaganju i idndikatore koje je utvrdila Radna grupa za izradu Strategije finansijskih tržišta.

Revizija strategije je jedan od osnovnih elemenat u nastavku (follow-up) implementacije strategije Reviziju strategije potrebno je da izvrše neovisni stručnjaci ili profesionalne institucije radi davanja mišljenja, da li su ciljevi objektivno i realno postavljeni, te da li će se realizacijom programia planova i mjera ostvariti.

Nakon početne revizije potrebno je jedanput godišnje izvršiti pregled podataka, provjeru i ocjenu izvještaja Upravljačkog tima i reviziju Izvještaja o upravljanja rizicima radi davanja neovisnog mišljenja o realizaciji i stepenu napredovanja Strategije i poduzetim mjerama. Mišljenje revizora uključuje i upustva, preporuka i smjernica u vezi sa strategijom i upravljanjima rizicima.

115

8. UMJESTO ZAKLJUČKA: EFEKTI PREDLOŽENIH MJERA RAZVOJA FINANCIJSKIH TRŽIŠTA NA REALNI SEKTOR EKONOMIJENa kraju umjesto zaključka valja istaknuti kako strategija razvoja financijskih tržišta i njezina posljedična provedbna nisu svrha sami sebi, nego za cilj

imaju unaprijediti ukupnu gospodarsku sliku prostora na kojemu se strategija provodi. Kako bi taj cilj bio realiziran nužno je jasnio detektirati i artikulirati na koji način strategija ima djelovati po tzv. realni dio ekonomije, što je u slijedećim redovima napravljeno i to sektorskom segmentacijom koja je metodološki korištena tijekom cjelokupne strategije

Očekivani efekti primjene strategije u bankarskom na realni sektor

Učinjenom reformom na polju bankarskog sektora moguće je očekivati sljedeće efekte na realni sektor:

Konkurentnost i učinkovitost bankarskog sektora vodit će smanjenju kreditih marži i povoljnijih uvjeta za financiranje realnog sektora Povećanjem konkurentnosti financijskih tržišta, bankarski sektor razvijat će nove proizvode i usluge što če činiti dostupnijim proizvode realnom

sektoru Unaprjeđenje institucionalnog okvira pretpostavka je vođenju ozbiljne politike poslovanja banaka s naglaskom na stvaranje uvjeta za samoodrživi

rast Stabilan i siguran bankarski sektor veća apsorbcija financijskih šokova, manji negativan učinak prelijevanja na realni sektor.

Očekivani efekti tržišta kapitala na realnu ekonomiju

116

Mjere predložene od strane predstavnika tržišta kapitala za cilj imaju dodatno uređenje, razvoj i povećanje likvidnosti tržišta kapitala u Federaciji Bosne i Hercegovine. Razvijeno tržište kapitala može imati pozitivan uticaj na ekonomski oporavak države i povećanje blagostanja stanovništva. Konkretno, razvijeno i likvidno tržište kapitala pruža slijedeće mogućnosti za realni sektor ekonomije:

- Finansiranje razvoja novih, „start-up“ kompanija („gazela“) koji u slijedećem periodu trebaju biti nosioci privrednog razvoja, a koji u trenutnim uslovima imaju probleme za iznalaženjem finansiranja u bankarskom sektoru (nedovoljan kolateral, kreditna istorija i sl.)

- Alternativni i/ili dopunski vid finansiranja za etablirana dionička društva za razvoj i proširenje njihovog poslovanja (emisija dužničkih ili vlasničkih vrijednosnih papira), posebno u situaciji ograničenih vanjskih izvora finansiranja kao rezultat svjetske ekonomske krize i dužničke krize u Eurozoni.

- Smanjenjem informacione asimetrije između investitora i insajdera u kompanijama smanjit će se premija rizika za finansiranje privrednih subjekata na tržištu kapitala, što u konačnici dovodi do nižih troškova zaduženja.

- Finansiranje budžetskog deficita ili razvojnih projekata javnog sektora, posebno nakon uspostave penzijskih fondova (dugoročni horizont ulaganja ovih aktera je idealan primjera radi za infrastrukturne obveznice javnog sektora).

- Mobiliziranje domaćih izvora štednje u produktivne projekte javnog i privatnog sektora, uz veće prinose u odnosu na štednju u bankarskom sektoru.

- Veći izbor ulaganja viška sredstava stanovništva koji može dovesti do većeg nivoa blagostanja stanovništva.

117

Očekivani efekti provođenja Strategije na tržišta osiguranja

Predviđene promjene regulatornog okvira djelatnosti osiguranja i doslijedno provođenje Strategije razvoja finansijskog sektora trebalo bi da dovede do:

- profesionalnijeg ponašanja društava za osiguranje i kvalitetnijeg obavljanja nadzora njihovog rada,

- povećanja broja obaveznih osiguranja i odgovornijeg odnosa pravnih i fizičkih lica u pogledu njihovog zaključivanja i

- racionalnijeg organizovanja institucija osiguranja.

Temeljem prednjeg, mjere predložene ovom Strategijom od strane tržišta osiguranja ostvariće efekte, kako na samu djelatnost osiguranja, tako i na realni sektor.

Očekivani efekti na djelatnost osiguranja

Naprijed navedene očekivane promjene odraziće se prije svega na povećanje ostvarenog obima premije osiguranja i racionalnije troškove provođenja osiguranja što će imati neposredno dejstvo na:

1) povećanje likvidnosti društava za osiguranje

2) brže i kvalitetnije rješavanje šteta3) relativno smanjivanje troškova provođenja osiguranja

118

4) povećanje matematskih i tehničkih rezervi osiguranja

Kvalitetnijim nadzorom zaključivanja postojećih vrsta obaveznih osiguranja i uvođenjem novih vrsta obaveznih osiguranja neminovno će dovesti do rasta obima ostvarene premije osiguranja. Rastom obima premije, naročito kod novih vrsta obaveznih osiguranja, smanjivaće se relativni troškovi provođenja osiguranja i povečati likvidnost društava za osiguranje. Samo poboljšanje likvidnosti društava za osiguranje će se odraziti na kvalitet rješavanja šteta i smanjivanje rokova za isplatu naknada šteta i povećanje zadovoljstva korisnika usluga osiguranja.

S druge strane, povećanje obima premije osiguranja i smanjivanje troškova njegovog provođenja dovešće do povećanja matematičkih i tehnički rezervi osiguranja kao vrlo kvalitetnog domaćeg izvora finansijskog potencijala.

Očekivani efekti na realni sektor

Naprijed navedeni efekti na tržište osiguranja neminovno će se pozitivno odraziti na realni sektor kroz slijedeće efekte:

1) povećanje stepena osiguravateljne zaštite i stabilnosti realnog sektora 2) povećanje domaćeg potencijala za finansiranje razvoja realnog sektora

3) stvaranje pretpostavki za smanjivanje premija kod novih vrsta obaveznih osiguranja i

4) smanjivanje budžetskih rashoda po osnovu saniranja šteta od elementarnih nepogoda koje pokrivaju obavezna osiguranja.

Samim povećanjem broja zaključenih ugovora o osiguranju dovešće do povećanja osiguravateljne zaštite realnog sektora i osiguravateljne zaštite građana. Kvalitetno i brzo rješavanje šteta pokrivenih ugovorima o osiguranju direktno će uticati na povećanje stabilnosti realnog sektora i socijalne sigurnosti građana. Time će se istovremeno smanjivati izdvajanja iz budžeta za sanaciju šteta usljed elementarnih nepogoda pokrivenih ugovorima o osiguranju što je vrlo izražen trend u Evropskoj Uniji.

119

Relativno smanjivanje troškova provođenja osiguranja, a naročito kod novih vrsta obaveznih osiguranja koje se trenutno ugovaraju na dobrovoljnoj osnovi, dovešće do smanjivanja premija osiguranja kao jedan od vidova rasterećivanja realnog sektora i budžeta građana.

Sve naprijed navedeno odraziće se na povećanje domaćeg potencijala za finansiranje razvoja realnog sektora normativno usmjerenim angažovanjem matematičkih i tehničkih rezervi osiguranja i tekućeg „viška“ finansijskih sredstava neangažovanih premija osiguranja.

Prednji očekivani efekti traže angažovaniji odnos Vlade Federacije BiH prema tržištu osiguranja, kvalitetniji nadzor rada društava za osiguranje, te profesionalniji i angažovaniji odnos društava za osiguranje prema društvenoj ulozi djelatnosti osiguranja.

Mikrokreditni sektor – efekti predloženih programa na realni sektor

Predloženi strateški programi od strane predstavnika mikrokreditnog sektora imaju za cilj da obezbjede očuvanje i dalji rast i razvoj mikrokreditnog sektora, čime bi se vršila izuzetno važna društvena funkcija na povećanju zaposlenosti i smanjenju siromaštva u Bosni i Hercegovini. Konkretnije, mikrokrediti imaju značajnog uticaja na primanja domaćinstava, ulaganja u poslovanje i registraciju poslovnih djelatnosti.

Mogući efekti predloženih programa na realni sektor:

Programi Mogući efekti na realni sektor1. Reforma regulatornog okvira

Od ukupnog broja korisnika mikrokredita više od 60% ili 120.000 lica ne mogu ili neće moći ispuniti uslove za korištenje kredita u komercijalnim bankama.

120

2. Harmoniziranje entitetskih zakona o mikrokreditnim organizacijama

3. Konsolidacija mikrokreditnog sektora

4. Transformacija mikrokreditnih organizacija u mikrokreditna društva

5. Promijena negativne reputacije mikrokreditnog sektora i mikrokreditnih organizacija u javnosti u BiH

Povećanje prihoda domaćinstava i smanjenje siromaštva kroz pružanje usluga značajnom broju klijenata sa niskim primanjima, a koji nemaju ili imaju ograničen pristup sredstvima komercijalnih banaka.Rast prihoda po glavi domaćinstva bi se trebao kretati između 900 – 1.100 KM za korisnike mikrokredita, tj. za 15% do 38% više od prihoda po glavi domaćinstva lica koje nije korisnik mikrokredita.Pozitivan uticaj na razvoj poslovne djelatnosti u smislu poticanja ulaganja u poduzetništvo (ulaganje u poslovni prostor, nabavku opreme za poslovnu djelatnost).Doprinos razvoju mikro i srednjeg poduzetništva:- trgovački ili prodajni sektor (prodavnice mješovite robe, prehrambene robe, odjeće, namještaja, elektronike, papirnih proizvoda), - sektor proizvodnje malog obima (krojači, stolari i drugi),- uslužni sektor (restorani, prodaja gotove hrane, frizerski saloni, različite vrste servisa za popravku),- poljoprivredni sektor (uzgoj i prodaja prehrambenih kultura, uzgoj stoke, prodaja mesa i proizvoda životnjskog porijekla).Broj isplaćenih kredita za mikropoduzetništvo bi na godišnjem nivou trebao iznositi najmanje 180.000, u iznosu od oko 720.000.000 KM, te bi prosječan iznos isplaćenog kredita bio najmanje 4.000 KM. Od navedenog iznosa isplate, oko 30% bi se odnosilo na poljoprivredni sektor.Pozitivan uticaj na poduzetnike, korisnike mikrokredita, se ogleda u registriranju poslovnih djelatnosti u procentu od 10 - 14% više u odnosu na poduzetnike koji nisu korisnici mikrokredita, što pomaže u jačanju formalne ekonomije BiH u odnosu na sivu ekonomiju.Nedugo nakon uzimanja prvog kredita, postoji pozitivan uticaj na zaposlenost. Mikrokrediti bi osigurali zaposlenje za oko 450.000 lica, od čega bi bilo oko 130.000 novih radnih mjesta.Povećanje budžeta administrativnih jedinica kroz poreze i doprinose na plate i naknade zaposlenih u mikrokreditnih organizacijama, kao i kroz poreze i doprinose koje plaćaju mikropoduzetnici nakon što su razvili posao prijemom mikrokredita, što bi generisalo oko 20% javnih prihoda po različitim osnovama.

Jačanje mikrokreditiranja pomoći će u tome da aktivni i budući klijenti uživaju više prihode i jačaju svoje mikrobiznise, te da se mikrobiznisi nastave integrirati u nacionalnu ekonomiju i pruže doprinos jačoj ekonomiji Bosne i Hercegovine.

121

Prilog 1 – Jedinstvena regulacija

Globalna financijska kriza i njezine reperkusije, ali osobito iskustvo dosadašnje tranzicije financijskih tržišta u Bosni i Hercegovini učinile su nužnim izgradnju nove regulatorne arhitekture. Lekcije koje u tom kontekstu treba imati na umu u izgradnji učinkovitog regulatornog režima, su osiguranje, s jedne strane stabilnosti sustava i njegovu otpornost na šokove, a s druge strane ostavljanje otvorenom mogućnosti za unapređenje financijskih usluga i inovacije financijskih proizvoda nužnih za napredak financijskih tržišta. Globalna kriza je proizvela jasno shvaćanje kako je rizike nužno promatrati i procijenjivati na razini sustava, a ne razini institucije. U visokopovezanim financijskim sustavima, kakav je suvremeni, a pod znatnim utjecajem globalizacije, rizici jedne istitucije brzo se transformiraju u rizike agregatne razine. Dosadašnji pristup regulaciji uglavnom se odnosio na rizike pojedinačnih financijskih institucija, što je tzv. mikroprudencijalna regulacija, dok je malo pozornosti posvećeno makroprudecnijalnoj regulaciji, odnosno reduciranju sistemskog rizika. Makroprudencijalna regulacija promatra financijske rizike na sistemskoj razini umjesto na razini propadanja jedne institucije. Međutim, problem kod makroprudencijalne regulacije je u tome što je teško procjenjivati koliko je jedna institucija uvezana s drugim i koliko predstavlja rizik za druge institucije, a posebno je teško procjenjivati poslovne cikluse odnosno razviti mehanizme koji će pomoći u otkrivanju naznaka kontrakcije ili eventualne krize na financijskim tržištima, koji pojedine institucije mogu odvesti u probleme.

Kada govorimo o promjeni regulatornog režima u Bosni i Hercegovini, vrijedi istaknuti kako regulacija i supervizija ima obvezu ispuniti dva cilja6: .

- Reducirati externalije koje financijske institucije proizvode i

- Zaštititi neprofesionalaca, klijenta financijskih institucija od informacijske asimterije.

Strategija treba dati odgovor i na primjereni regulatorni aranžman za Bosni i Hercegovinu, odnosno Federaciju. Prije odabira regulatornog režima, nužno je dati odgovor na dva tipa pitanja. Jedno je suštinski režim regulacije, pri čemu razlikujemo regulaciju temeljenu na načelima i onu temeljenu na pravilima, odnosno preskriptivnu i specijaliziranu. Dok je drugo pitanje regulatorni oblik. Regulacija zasnovana na pravilima od sudionika traži ponašanje prema slovu pravila i podrazumijeva tješnju superviziju, dok s druge strane regulacija temeljena na principima od sudionika traži razumijevanje i poštivanje duha pravila.

6 Goodheart, Ch.:“ How should we regulate the financial sector?, u „The Future of Finance“, London School of Economics and Political Science, London 2010. str. 167

122

Općenito se smatra kako je ova potonja primjerenija razvijenim tržištima zbog postojanja tradicije ponašanja na financijskim tržištima i zbog značajnog reputacijskog kapitala koji su kroz vijeme tamošnje institucije izgradile i imaju ga interesa očuvati. Ipak, zbog potrebne prohodnosti u donošenju propisa, a prouzrokovane iznimnom dinamikom kao obilježjem financijskih tržišta, trebalo bi razmotriti uvođenje regulacije na bazi načela, u kojoj bi regulator podnio značajniji teret, kako u regulaciji i kontroli, tako i u sankcioniranju nedopuštenog ponašanja od strane sudionika na financijskim tržištima.

Kada govorimo o drugom pitanju, onom regulatornog oblika, vrijedi istaknuti kako je prije financijske krize debata među regulatorima vođena između dva dominantna modela u svijetu. Jednog britanskog, koji u sebi sublimira cjelolupnu regulaciju financijskih tržišta u jednoj instituciji ( Financial Service Authority – FSA) i drugog s fragmentiranim regulatornim okvirom, kakav je u SAD, gdje više agencija ima ovlasti nad različitim dijelovima financijskih tržišta i financijskih institucija. Postojanje više regulatora može voditi financijske institucije u regulatornu abitražu, odnosno traženje aktivnosti koje su manje regulirane. Nedvojbeno je kako viša razina regulacije smanjuje profite financijskim institucijama, što neke od njih motivira da prijeđu na prostore ili u businesse koji su manje regulirani kako bi povećali profite. S druge strane, institucije koje ostaju u reguliranom segmentu imaju poticaj stvarati veze s institucijama koje su prešle u neregulirani segment zbog viših prinosa, čime stvaraju sistemski rizik i za regulirani segment. Stoga je i u fragmentiranim regulatornim režimima, potrebno uvesti praksu level playing field, odnosno izjednačavanja pravila igre kako među različitim segmentima financijskog sektora, tako i na međunarodnoj razini među različitim regulacijama, što će svakako reducirati kogućnosti regulatorne arbitraže

Općenito, regulacija financijskih posrednika širom svijeta bila je dominantno institucionalno orijentirana, odnosno usmjerena prema financijskim institucijama neovisno o vrsti posla kojim su se bavile. Kako su financijske institucije bile specijalizirane za pojedine vrste aktivnosti na financijskim tržištima, distinkcija između institucionalne i funkcionalne regulacije nije ozbiljno niti razmatrana. Jednostavno, reguliranjje banaka istodobno je značilo i reguliranje bankarskih aktivnosti, odnosno bankarskih poslova, reguliranje osiguravajućih društava značilo je reguliranje sektora pružanja usluga iz područja osiguranja, a reguliranje tržišta kapitala odnosilo se institucije koje su se specijalizirale za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima. Međutim eksplozijom financijskih tržišta, izunimnim rastom interesa za financijska tržišta, osobito ekspanzijom različitih oblika financijskih proizvoda, razlike između financijskih posrednika počele su iščezavati, a mjesto su preuzimali veliki financijski konglomerati s nizom ponuđenih usluga klijentima na različitim tipovima tržišta. U Bosni i Hercegovini su ulogu ovih konglomerata preuzele banke. Ovakav trend nameće potrebu promjene regulatornog pristupa kako bi regulacija i supervizija bile učinkovitije, i u kontekstu zaštite sustava, ali i pojedinačnih klijenata, korisnika financijskih proizvoda i usluga. U tom svjetlu valja razmotriti mogućnosti za renoviranje regulatornog aranžmana. Kakav je izbor?

123

Postoje četiri moguća teorijska modela regulatornog aranžmana na financijskim tržištima:

1. Funkcionalno zasnovana regulacija u kojoj je domena regulatora omeđena funkcijama financijskih institucija, a ne samim institucijama. 2. Ciljno temeljena regulacija koju karakterizira usmjerenje na ostvarivanje regulatornih ciljeva, od kojih su najčešći zaštita od sistemskog rizika i

zaštita klijenata na financijskim tržištima što je tzv. twin-peak model3. Unificirani ili super-regulator koji ima odgovornost regulacije za sve financijske institucije i tržišta i to kako za prudencijalni oblik tako i za zaštitu

konkurentnosti4. Koordinirajući ili regulator-kišobran, podrazumijevaju postojanje institucije za usklađivanje između različitih regulatora financijskih tržišta, koji

nastavljaju djelovati unutar svojih odgovornosti.

Strategija preferira uvođenje jedinstvenog regulatora za sva financijska tržišta i institucije. Kada je u pitanju jedinstveni regulator valja istaknuti kako je taj model prvi uveo Singapore (1984), a kako su slijedile nordijsjke zemlje, Norveška (1986), Danska (1988) i Švedska. (1988) Međutim svoju popularizaciju doživio je krajem devedesetih godina uvođenjem u Koreji, Japanu i nadasve u Velikoj Britaniji.

Nadalje, kada je u pitanju rješenje koje podrazumijeva jedinstvenog regulatora za sva financijska tržišta, tada također imamo različite primjere i različite stupnjeve unificiranja regulacije pri čemu možemo izdvojiti tri široka modela:

- Singaporski u kojem Središnja banka obavlja funkciju i regulatora cjeloluponog finacijskog sektora- Skandinavski u kojem je unificirani regulator smješten izvan Središnje banke i- Australski koji podrazumijeva postojanje dva regulatora s koordinacijskim vijećem iznad njih.

Skandinavski model koji bi regulatora financijskih institucija držao izvan središta monetarne politike je najprimjereniji za BiH, tim više jer se monetarna poliktika vodi na državnoj razini a regulacija financijskih tržišta i institucija je na entitetskim razinama.

Treba napomenuti kako ovaj pristup ima svoje prednosti ali nedostake koje možemo sublimirati:

124

Prednosti jedinstvene regulacije:

- Fragmentirana supervizija može proizvesti zabrinutost oko mogućnosti financijskih supervizora u formiranju procjena glede ukupnih rizika financijskih institucija unutar svoje odgovornosti, osobito iz razloga što ove institucije predstavljaju složene konglomerate

- Kako linije demarkacije između financijskih proizvoda i financijskih institucija nestaju to se javlja mogućnost da različiti regulatori uspostave različitu regulaciju za različite institucije koje obavljaju slične ili iste aktivnosti. Uspostavom jedinstvenog regulatora ovaj problem se rješava kroz ostvarivanje tzv. kompetitivne neutralnosti

- Jedinstveni pristup regulaciji stvara mogućnost fleksibilnijeg regulatornog aranžmana. Naime, koegzistencija više regulatora neminovno stvara stanoviti oblik konkurencije među njima koja otežava uzajamnu suradnju (tzv. turf wars)7, omogućava regulaciju s brojnim prazninama između regulatornih ovlasti i odgovornosti, odnosno preklapanja nadležnosti.

- Jedinstvena regulacija omogućava brojne uštede resursa kroz ekonomije obujma, od smanjenja ukupnog broja uposlenih, smanjenja upravljačkog kadra, reduciranja smještajnih potreba, te podizanje razine iskoristivosti ostalih infrastrukturnih, administrativnih, informatičkih i inih resursa.

- Konačno, unificirana regulacija podiže razinu odgovornosti regulatora, obzirom da uklanja regulatorne jazove između različitih fragmetiranih agencija koji stvaraju opravdanje za eventualnost izostanka reakcije u određenim situacijama

Jedinstvena regulacija nije međutim pozitivno jednoznačna. Ona ima i svoje nedostatke:

- Obzirom na raznolikost ciljeva, koji mogu sezati od reduciranja sistemskog rizika, mikroprudencijalne i makroprudencijalne regulacije, pa sve do zaštite klijenata na financijskim tržišttima postoji mogućnost da regulator ispusti iz fokusa potrebu za racionalnom regulacijom i prioretizacijom ciljeva, kao i da neadekvatno diferencira različite financijske institucije i njihove aktivnosti

- Jedinstveni regulator može patiti i od disekonomija obujma. Naime ovakav tip regulatora je monopol pa podrazumijeva i različite neučinkovitosti vezane uz monopol. U ovom slučaju se to odnosni na birokratiziranost i eventualnu rigidnost u postupanju koja uglavnom izostaje u situaciji postojanja više regulatora. Nadalje, neučinkovitost unificiranog regulatora može proizlaziti i iz mogućnosti da se sve ingerencije u području financijskog sektora po automatizmu pripisuju ovakavom tipu regulatora, što dovodi do značajne diversifikacije funkcija i resursa kroz tzv. efekt božićnog drvca

- U konačnici jedinstveni regulator podrazumijeva i donošenje cijelog seta nove legislative što je dugotrajan proces i koji ne mora nužno biti lišen kako političkih konotacija, tako i utjecaja različitih interesnih skupina.

7 Ratovi za teritorij odnosno u konkretnom slučaju nadležnost

125

Documents

strategija fintrfbih