Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Delegacija Evropske unije
STRATEGIJAODRŽIVOG RAZVOJAOPŠTINE KURŠUMLIJA2010 – 2020. GODINE
Opština Kuršumlija
SO Kuršumlija u saradnji sa projektom Exchange 2- Zajedni ka podrška lokalnim
samoupravama
Strategija održivog razvoja opštine Kuršumlija
oktobar 2009.
2
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
Autor:Opština Kuršumlija
Izdavač:Stalna konferencija gradova i opštinaOva publikacija je izrađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj ove pub-likacije je isključivo odgovornost opštine Kuršumlija, i ni na jedan način ne oslikava stavove Evropske unije.
Grafi čki dizajn i štampa:Kotur i ostali o.d.
Tiraž:75 primeraka
Program EXCHANGE2 Projekat fi nansira Evropska unija
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
3
0. LSDS – SAŽETAK O METODOLOGIJI Metodologija za izradu STRATEGIJE ODRŽIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE je nastala kao rezultat aktivnosti Projekta Exchange 2 Zajedni ka podrška lokalnim samoupravama u cilju metodološke standardizacije procesa strateškog planiranja za potrebe Stalne konferencije gradova i opština i lokalnih samouprava u Srbiji. STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE naslanja se na okvirni plan „Milenijumskih razvojnih ciljeva“ UN. Na nacionionalnom nivou uskla ena je sa Nacionalnom Strategijom održivog razvoja Republike Srbije i drugim nacionalnim strategijama koje se ti u održivog razvoja lokalnih zajednica. Održivost zahteva od ljudi da koriste prirodne resurse u onoj meri koja im dozvoljava da se ti resursi prirodno obnove. STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE je OPŠTI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA GRADA/OPŠTINE koji daje smernice i podsticaje za budu i razvoj grada/opštine. Detaljniji sektorski planovi i strategije na lokalnom nivou se moraju razvijati i implementirati u punoj saglasnosti i integraciji sa Strategijom održivog razvoja lokalne zajednice. STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE ima za cilj uvo enje integisanog sistema planiranja koji obuhvata sva bitna pitanja lokalne zajednice uklju uju i i socijalnu inkluziju, opštu društvenu informisanost i zaštitu životne sredine. Kao najvažnija strategija, Strategija održivog razvoja lokalne zajednice obuhvata sve smernice, ciljeve i mere relevantne za sve sektore, stvaraju i uslove za realizaciju ili razvoj drugih planova na lokalnom nivou. Svi drugi sektorski planovi na lokalnom nivou imaju za cilj da, u okviru svojih oblasti, ispune i razviju mogu nosti šire definisane Strategijom razvoja lokalne zajednice, poštuju i smernice zadate vizijom, ciljevima i prioritetima i pružaju i operativnu podršku projektima i aktivnostima predvi enim Akcionim planom. STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE je zasnovana na PARTICIPATIVNOM PRISTUPU, koji podrazumeva direktnu uklju enost svih javnih i privatnih zainteresovanih strana u toku trajanja celokupnog procesa. Participativni pristup u izradi Strategije se ne odnosi samo na zajedni ku izradu strateškog dokumenta i akcionog plana, ve omogu ava šire u eš e zajednice u identifikaciji, aktiviranju i koordinaciji partnerstava za implementaciju pojedinih aktivnosti i projekata. Razlog za uvo enje participativne metode je pre svega prakti ne prirode. Bez participativnog pristupa esto se lokalnim zajednicama name u obaveze da sprovedu odre ene aktivnosti, iako sama zajednica nije bila uklju ena u taj projekat. Na kraju, participativni pristup poboljšava kvalitet donetih odluka tako što omogu ava:
4
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
Bazu znanja za odgovoran proces donošenja odluka zasnovanih na injenicama Široku bazu podrške za donesene odluke Kolektivno vlasništvo nad problemima i rešenjima problema Ja anje lokalnih kapaciteta za implementaciju projekata Povratne informacije za rukovodstvo.
Razli iti subjekti, sa razli itim ulogama i funkcijama su bili uklju eni u proces izrade STRATEGIJE ODRŽIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE po ev od faze planiranja pa do faze definisanja realizacije projekata i upravlja kih aktivnosti. Sve javne i privatne zainteresovane strane koji žive i rade na teritoriji opštine/grada okupljene u Partnerski Forum bile su zadužene je za opštu elaboraciju STRATEGIJE ODRŽIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE, dok su stru ne strane okupljene u TEMATSKE RADNE GRUPE i KOORDINACIONI TIM u estvovale u izradi Strategije. U opštini Kuršumlija Partnerski Forum je okupio 37 lanova. Na prvom sastanku, lanovi Partnerskog foruma su identifikovali slede e tematske radne grupe:
Ekologija Društvene delatnosti Privreda Turizam
Proces izrade STRATEGIJE ODRŽIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE se sastojao od 5 glavnih faza koje se ponavljaju u desetogodišnjem ciklusu: Faze Dokumenta 0. Pokretanje procesa strateškog planiranja Organizaciona struktura – regulativa 1. Analiza teku eg stanja – Profilisanje zajednice
Izvestaj o održivosti
2. Definisanje prioriteta, vizije i ciljeva Strateški dokument 3. Projekti i aktivnosti za odre ene rezultate Akcioni plan 4. Implementacija, upravljanje, pra enje Upravlja ki sistem 5. Marketing i komunikacija Plan marketinga i plan komunikacije
Ciklus izrade STRATEGIJE ODRŽIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE po eo je izradom ANALIZE TEKU EG STANJA – PROFILISANJEM ZAJEDNICE u kome su teku e stanje i faktori održivosti u zajednici identifikovani i procenjeni. Kao slede i korak usledilo je definisanje vizije, ciljeva i prioriteta u okviru STRATEŠKOG DOKUMENTA na lokalnom nivou, uklju uju i prostorne dijagrame, gde je to bilo mogu e. Nakon ove faze, definisane su aktivnosti i projekti u okviru lokalnog AKCIONOG PLANA, koji je dopunjen i podržan PARTNERSKIM SPORAZUMIMA. Kako bismo postigli odre ene rezultate implementacija projekata treba da bude podržana razvijenim UPRAVLJA KIM I MONITORING SISTEMOM.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
5
U ESNICI U PROCESU IZRADE STRATEGIJE PREDSTAVNICI PROGRAMA EXCHANGE 2: Mark Barrett, šef projektnog tima Jasmina Kruni , savetnica za strateško planiranje FORUM PARTNERA :
1. Ruža Spalovi - Opštinska uprava 2. Emilija Savi – Opštinska uprava 3. Snežana Radovi – Opštinska uprava 4. Milomir Nikoli – Crveni krst 5. Protojerej J. Vi entijevi – SPC Kuršumlija 6. Dejan Živkovi – TK « KORIO » 7. Dragan Jezdimirovi – OOSR « Toplica » 8. Dragan Lazarevi – LU « Soko » 9. Mijodrag Jovanovi – « JUROFUNGO » 10. Rodoljub Stoj i – Direkcija za izgradnju 11. Saša Stevanovi – Direkcija za izgradnju 12. Slaviša Puniši – Nacionalna služba za zapošljavanje 13. Darko Lazarevi – JKP »Toplica » 14. Ljiljana Arsenijevi – Dom zdravlja 15. Mijodrag Ili - Udruženje penzionera 16. Vladimir Jakovljevi – Udruženje penzionera 17. Dobrica Živan evi – « VLADIVA » doo 18. Ka a Gaši – Ekonomska škola 19. Svetlana MIlutinovi – Centar za socijalni rad 20. Sonja Jankovi – ZZ « Budu nost » 21. Milan ur evi – ED Kuršumlija 22. Slobodan Obradovi – « Obradovi -inženjering »DOO 23. Dragan Milenkovi – Opštinska uprava 24. Milan Simovi – SUR « Božji Raj » 25. Darko Orbovi – « Metalaccompany » 26. Dejan or evi – « STUDIOARH » 27. Dragan Miljevi – Institut « EKOMAN » 28. Snežana Deljanin – PU « Sunce » 29. Radivoje Panti – Književni klub « Milutin Uskokovi » 30. Milan Nikoli – Biblioteka 31. Dobrivoje avi – ŽFK « Kolibri » 32. Života Vuksanovi – OŠ « Miloje Zaki » 33. Svetlana Sokovi – Gimnazija 34. Dragan Gaši – Opštinska uprava 35. Dejan ur i – SUR « Prolom » 36. Jugoslav Savi – Turisti ki biro 37. Saša Petrovi – koordinator za romska pitanja.
6
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
Koordinacioni tim : 1. Sun ica Nestorovi – Opštinska uprava 2. Ruža Spalovi - Opštinska uprava 3. Snežana Radovi – Opštinska uprava 4. Dejan Jovanovi 5. Jovana Nestorovi 6. Emilija Savi
Radna grupa 1: EKOLOGIJA Ruža Spalovi – Opštinska uprava, Ka a Gaši - Ekonomska škola, Darko Lazarevi - JKP "Toplica", Nadica Deljanin - Dom zdravlja, Dragan Laki evi - LU "Soko" , Dragan Mijajlovi - OOSR "Toplica" . Facilitator: Emilija Savi Radna grupa 2: DRUŠTVENE DELATNOSTI Dejan Živkovi – TK "KORIO" ,Radivoje Panti - Književni klub "Milutin Uskokovi " , Snežana Deljanin - PU "Sunce", Jasmina Deljanin – Gimnazija, Dragana Ivkovi - Kancelarija za mlade, Dragan Gaši - Opština Kuršumlija, Milijana Rilak - Centar za socijalni rad, Slaviša Puniši - Nacionalna služba za zapošljavanje, Milomir Nikoli – Crveni krst. Facilitator: Emilija Savi Radna grupa 3 : PRIVREDA I POLJOPRIVREDA Sun ica Nestorovi – Opštinska uprava, Dragan Milenkovi – Opštinska uprava, Ljubisav Veselinovi - Opštinska uprava, Darko Orbovi - "METALAC COMPANY", Goran Djordjevi - STR "NEON", Miroljub Jovanovi - "JUROFUNGO". Facilitator: Dejan Jovanovi Radna grupa 4 : TURIZAM Dejan ur i - "Garetov konak", Dejan or evi - "STUDIO ARH", Boban Cvetkovi – restoran "KUM", Snežana Radovi – Opštinska uprava, Dragan Miljevi – Opštinska uprava, Slavko Ili – Turisti ka organizacija Kuršumlija. Facilitator: Jovana Nestorovi
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
7
SADRŽAJ
Uvodna re Predsednika opštine 0. Strategija održivog razvoja lokalne zajednice – sažetak o metodologiji
U esnici u procesu izrade strategije
1. Opšti podaci 1.1 Administrativni i geografski položaj 1.2 Istorijat 1.3 Stanovništvo 1.4 Opštinska organizacija
2. Monitoring sistem indikatori 2.1 Indikatori životne sredine 2.2 Indikatori ekonomskog razvoja 2.3 Socijalna pitanja/ kvalitet života
3. Presek stanja / trenutna situacija 3.1 RG 1: Ekologija 3.2 RG 2: Društvene delatnosti 3.3 RG 3: Privreda i poljoprivreda 3.4 RG 4: Turizam
4. Strateški dokument 4.1 Vizije, prioriteti i ciljevi: velika, generalna slika 4.2 Prioriteti za razvoj u narednih 10 godina
5. Akcioni plan 5.1 Ciljevi, akcije, aktivnosti, partneri, izvori finansiranja, rokovi 5.2 Faza implementacije: sistem upravljanja i partnerski sporazumi
8
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
Poštovani sugra ani, Opština Kuršumlija je u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opština, u okviru Programa Exchange 2, izradila i usvojila STRATEGIJU ODRŽIVOG RAZVOJA OPŠTINE KURŠUMLIJA. Osnovni zadatak opštine Kuršumlija iskazan u ovoj strategiji je stvaranje uslova za zapošljavanje gra ana uz uvažavanje standarda za o uvanje životne sredine.
Opština Kuršumlija spada u red najnerazvijenijih opština u Srbiji, ali sa svojim potencijalima u razvoju pre svega turizma, poljoprivrede (vo arstva i sto arstva), kao i drvne industrije, odnosno u iskoriš avanju obnovljivih izvora za proizvodnju elektri ne energije, smatramo da opština Kuršumlija veoma brzo može da iza e iz kruga najnerazvijenijih opština. Smatramo da usvajanjem STRATEGIJE ODRŽIVOG RAZVOJA možemo doprineti da gra ani mogu uskoro o ekivati visok kvalitet života, odnosno smanjenje velike stope nezaposlenosti uz izgradnju infrastrukturnih objekata. PREDSEDNIK OPŠTINE K U R Š U M L I J A dr Zoran Vu kovi
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
9
1. OPŠTI PODACI
1.1 Administrativni i geografski položaj
Opština Kuršumlija nalazi se na jugu Srbije, u gornjem slivu reke Toplice i njenih pritoka Kosanice i Banjske, na jugoisto nim padinama Kopaonika i severozapadnim padinama Radan planine. Zauzima površinu od 952 km² i administrativno pripada Topli kom okrugu. Grani i se sa opštinama: Brus, Blace, Prokuplje, Medve a, Podujevo i Leposavi . Jugozapadna granica u dužini od 105 km poklapa se sa prirodnom i politi ko-administrativnom granicom Kosova i Metohije, sa dva glavna prevoja: Merdare i Prepolac. Na teritoriji opštine živi 21608 stanovnika (prema popisu iz 2002. godine). Geografsko-saobra ajni položaj opštine je izrazito tranzitnog karaktera. Teritorijom opštine prolazi strategijski važan putni pravac Niš-Priština-Pe . Regionalnim putnim pravcem, preko Blaca, opština Kuršumlija je povezana sa Brusom, Kruševcem i dalje Beogradom. Dolinom Toplice i Kosanice prolazi železni ka pruga Niš-Prokiplje-Kuršumlija-Kosovo Polje.
Slika broj 1. Karta opštine Kuršumlija Slika br.2 . Panorama Kuršumlije
1.2 Istorijat
Preko teritorije današnje opštine Kuršumlija prošli su brojni osvaja i još od praistorijskog doba. Svaki od njih je ostavio trag na ovom tlu i upisao se u viševekovnu istoriju ovog kraja, ali i uticao na njegov dalji razvoj. Rimljani su tadašnjem naselju na mestu današnje Kuršumlije, dali naziv Ad Fines što zna i na kraju. Naselje je dugo zadržalo ovo ime, da bi kasnije dobilo ime Toplice, verovatno po toplim izvorima Lukovske, Kuršumlijske i Prolom banje. Ovaj naziv je današnja Kuršumlija zadržala sve do po etka stvaranja države Nemanji a, kada dobija naziv Bele Crkve po manastirima koje su bili pokriveni olovnim plo ama koje su blještale i videle se nadaleko. Po osvajanju, Turci ovaj kraj nazivaju Kuršumlija što je prema istraživanjima istori ara prevod naziva Bele Crkve (Kuršunlu klise ).
10
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina Arheološka nalazišta u okolini Kuršumlije iz rimskog i vizantijskog doba su: rimske terme u Bacu iz III veka; predmeti, opeke i novac na eni u Kuršumlijskoj banji kao i nadgrobni spomenik koji je podigla jedna svešteni ka porodica iz Rima boginji Nimfi, zaštitnici lekovitih voda u znak zahvalnosti za izle enje u ovoj banji, ostaci vodovoda u Kuršumlijskoj i Lukovskoj banji, rimska i gr ka groblja u okolini Prolom banje i dr. Na uš u Kosanice u Toplicu nalaze se ostaci bazilike iz ranovizantijskog perioda (VI-VII vek). Objekat ima veliki zna aj za prou avanje tradicije i kontinuiteta vizantijskog i srednjevekovnog graditeljstva. Bazilika je u narodu poznata kao "Markova crkva". Ovde se na "Markov dan" 8.maja i o drugim praznicima okuplja narod. Na ulazu u grad, sa leve strane, mogu se videti ostaci prve zadužbine župana Stevana Nemanje, manastira Sv. Bogorodice. Sagra en je 1159. godine, i u njemu se zamonašila Nemanjina žena Ana kao Anastazija. Veliki srpski župan Stevan Nemanja je svoju istorijsku misiju upravo po eo u današnjoj Kuršumliji, koja je bila njegova prva prestonica, i ovde sagradio svoje prve zadužbine. Od uspostavljanja autokefalnosti Srpske Pravoslavne Crkve na teritoriji opštine je bilo sedište Belocrkvanske episkopije, a od osnivanja Srpske Patrijaršije, sedište arhiepiskopije. Na brdu iznad grada, odolevaju i zubu vremena stoji druga zadužbina Stevana Nemanje manastir Sv. Nikole (gra en od 1165. do 1168. godine). Njega je Nemanja posvetio svom sinu Savi i to je bio muški manastir. Kasnije su ga dogra ivali Stevan Prvoven ani i kralj Milutin. Ovi manasturi su najstariji svedoci po etka jednog od najsjajnijih perioda srpske države, vladavine dinastije Nemanji a.
Slika 3. Ostaci manastira Sv. Bogorodice Slika 4. Manastir Sv. Nikole Crkva Lazarica nalazi se 2.5 km od centra Prolom banje, sagra ena je oko 1980. godine i to je jedina crkva brvnara u Toplici. Po predanju u njoj se pri estio deo srpske vojske iz okolnih krajeva pred odlazak u Kosovsku bitku. Neobjašnjivu prirodnu retkost predstavljaju šest uvijenih stabala šljiva u dvorištu crkve. Legenda kaže da su vojnici posle pri eš a šest puta obilazili crkvu mole i se za pobedu na Kosovu, pa su se šljiva uvijale u smeru u kome se vojska okretala. Stara stabla su nestala, nicala su nova i uvijala se, ali ih je uvek bilo samo šest.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
11
Crkva Sv. Petke udaljena je 1.5 km od Prolom banje, i to je rekonstruisana crkva iz nemanji kog perioda gra ena od kamena i pokrivena kamenim plo ama. Crkva Sv. Mine, dobro od velikog zna aja, nalazi se u selu Štavi 5,5 km zapadno od Lukovske banje. Sagra ena je u vreme Patrijarha Pajsija u periodu 1614-1647. godine. Crkva je jednobrodna gra evina, živopisom su ukrašene sve unutrašnje zidne površine. Restoran "Evropa" nalazi se u centru grada. Sagra en je 1892. godine kao hotel sa 8 soba, 20 kreveta, 170 sedišta u restoranu i 40 na terasi. Kao hotel radio je do polovine šezdesetih, kada su sobe pretvorene u kancelarije i magacinski prostor. U njemu je esto boravio naš poznati pisac Branislav Nuši i pretpostavlja se da je ovde pisana komedija "Sumljivo lice". U restoranu je podrum zidan ciglom sa plafonom u polukružnim svodovima. U njemu je smeštena zbirka arheoloških, etnoloških i istorijskih eksponata ovog kraja.
1.3 Stanovništvo Opština Kuršumlija ima 21 608 stanovnika (preme popisu iz 2002. godine) raspore enih u 90 naseljenih mesta. Ima 16 seoskih, 6 prigradskih i 7 gradskih mesnih zajednica. Prose na gustina naseljenosti opštine Kuršumlija je 23 stanovnika na km² , što je svrstava u retko naseljene opštine.
NAZIV I TIP NASELJA
BROJ STANOVNIKA 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2002
Kuršumlija 37284 39772 36896 31672 27629 23368 21608Babica 396 393 394 317 203 138 90Barlovo 265 268 235 175 163 129 166Ba oglava 443 469 439 413 460 310 263Belo Polje 464 448 393 289 225 150 151Bogujevac 332 335 248 195 151 118 84Vasiljevac 254 290 264 189 115 29 18Veliko Pupavce 501 525 456 296 153 81 79Visoka 742 795 620 421 303 224 158Vlahinja 494 502 498 327 194 121 88Vrelo 257 267 243 157 114 57 40Vrševac 428 445 421 309 232 118 82Vukojevac 229 260 191 99 6 - -Gornja Mikuljana 284 296 270 181 168 140 117Gornje To ane 157 139 110 57 36 30 18Grabovnica 547 562 442 329 238 163 118Dabinovac 394 427 404 247 151 77 64Dankovi e 794 816 682 540 345 265 232Degrmen 310 338 302 255 172 120 88Dedinac 685 677 552 394 304 161 124Dešiška 324 349 303 182 86 62 38Dobri Do 836 891 709 432 271 158 109Donja Mikuljana 182 215 185 145 103 87 83Donje To ane 960 927 753 475 308 203 122
12
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
NAZIV I TIP NASELJA
BROJ STANOVNIKA 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2002
Dubrava 305 324 249 137 97 58 45ake 552 583 525 368 223 112 83
Žalica 92 119 120 73 38 19 12Žegrova 285 317 288 186 118 79 49Žu 479 452 484 362 248 205 172Zagra e 149 139 129 98 52 32 19Zebica 246 278 257 181 82 61 35Ivan Kula 373 399 340 205 118 85 39Igrište 457 519 460 279 160 89 42Kastrat 568 620 523 366 475 285 267Konjuva 709 933 787 551 355 226 169Kosma a 828 895 783 509 262 160 108Krtok 407 406 409 297 155 73 39Kr mare 705 697 599 414 343 207 150Kupinovo 191 331 285 211 114 84 67Kuršumlija 2382 2649 3391 7185 10550 12371 13639Kuršumlijska Banja 415 485 457 333 198 185 151Kutlovo 256 276 247 147 81 37 37Lukovo 554 601 680 621 395 320 366Ljutova 191 208 220 177 92 53 37Ljuša 724 768 740 471 345 158 109Magovo 103 98 103 65 43 29 24Mala Kosanica 472 474 431 284 233 190 130Mari i e 267 248 182 129 109 72 54Markovi e 172 196 231 383 472 416 52Matarova 227 247 252 194 172 118 83Ma ja Stena 208 247 283 211 136 49 29Ma kovac 619 650 594 587 554 392 298Merdare 438 474 460 370 318 222 139Mer ez 115 144 174 85 52 33 26Mehane 421 475 446 296 143 58 54Mirnica 548 579 552 385 207 100 60Mr e 242 276 266 236 167 117 93Nevada 162 167 149 123 83 39 30Novo Selo 347 351 265 206 160 126 75Orlovac 211 229 197 152 72 45 17Parada 140 149 159 131 47 28 16Pa ara a 213 245 248 179 132 78 41Pevaštica 152 174 173 147 90 59 35Pepeljevac 430 436 357 326 318 239 15Perunika 389 420 310 185 139 90 64Pljakovo 330 304 239 171 148 81 78Prevetica 166 141 152 130 70 41 21Prekora e 161 166 148 102 69 31 22Prolom 172 248 225 180 200 92 111Ravni Šort 48 473 418 264 184 103 51Rastelica 82 88 76 45 23 13 -Ra a 1016 1000 1013 722 562 300 247Sagonjevo 580 622 586 458 264 174 118Samokovo 297 331 254 194 162 93 61Svinjište 244 308 323 214 117 64 41Sekira a 199 229 178 127 83 52 29Selište 208 205 145 90 58 42 24Selova 424 447 428 338 208 132 180
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
13
NAZIV I TIP NASELJA
BROJ STANOVNIKA 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2002
Seoce 375 419 474 468 356 181 115Spance 1054 1062 924 664 395 255 222Ta evac 192 204 171 76 33 21 -Tijovac 246 257 220 169 142 96 77Tmava 948 974 875 674 463 293 199
rebinje 369 409 418 318 214 105 74Tre ak 237 280 275 213 156 110 62Trmka 259 265 230 178 104 59 36Trn 189 197 112 61 44 26 30
408 473 455 355 118 73 53Šatra 505 497 455 250 120 75 33Štava 413 441 464 468 320 207 176
Tabela broj 1: Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991. i 2002. godine
Može se videti da su najve a naselja u opštini: Lukovo sa 366 stanovnika, zatim Ma kovac sa 298 stanovnika, Kastrat sa 267 stanovnika, Ra a sa 247 stanovnika... Ipak najve i broj stanovnika je nastanjen u samom gradu Kuršumlija, oko 13 639 što ini oko 63 % ukupnog stanovništva. Etni ka struktura. Najve i broj stanovnika opštine Kuršumlija ine Srbi (96%), sa veoma malim u eš em Roma (1,5%), Crnogoraca (0,5%) i ostalih (2%). Nacija
Srbi Romi Crnogorci Makedonci Hrvati Bugari Ostali Ukupno
Broj
19 085
300 82 16 10 8 428 19 930
%
95.76 1.51 0.41 0.08 0.05 0.04 2.15 100
Tabela broj 2: Etni ki sastav stanovništva prema popisu iz 2007. godine
Kretanje stanovništva. Kretanje stanovništva u opštini Kuršumlija karakterišu tri osnovne determinante:
nizak natalitet pove ane stope mortaliteta migracioni procesi.
U periodima 1981 – 1991. i 1991 – 2002. godine opština Kuršumlija ima smanjenje negativne stope porasta ukupnog stanovništva ( -15.85 i -7 na 1 000 stanovnika ). Starosna struktura stanovništva Kuršumlije sve više ima karakteristike „regresivnog“, odnosno starijeg tipa stanovništva budu i da se smanjuju fertilni i omladinski kontigent stanovništva. Sam opštinski centar beleži prirast stanovništva što je posledica, pre svega, unutrašnjih migracija iz sela u grad.
14
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
Godine Muško Žensko Ukupno Smanjenje broja
2001 10 913 10 649 21 807 - 2002 10 935 10 627 21 608 -245 2003 10 838 10 470 21 308 -254 2004 10 720 10 316 21 036 -272 2005 10 601 10 129 20 730 -306 2006 10 451 9 910 20 361 -369 2007 10 238 9 692 19 930 -431
Tabela broj 3: Kretanje stanovnika opštine Kuršumlija u
periodu od 2002.do2007.godine Iz ove tabele se uo ava negativno kretanje broja stanovnika iz godine u godinu. U periodu od 2001-2007. godine došlo je do smanjenja za ak 1 877 stanovnika, a od 2005. godine po inje da raste stopa smanjivanja stanovnistva tako da, ukoliko se ovakav trend nastavi u narednim godinama, do 2027. godine taj broj bi se prepolovio. Za opštinu Kuršumlija karakteristi ne su kako dnevne migracije (njihov broj obuhvata angažovano, zaposleno stanovništvo kao i decu i omladinu koja svakodnevno putuju do škole ili posla) tako i spoljne migracije, odnosno emigracije u inostranstvo, koje se javljaju isklju ivo iz ekonomskih razloga.
Prirodni priraštaj. Na osnovu kretanja stanovnika mogu e je izvu i i bilans priraštaja stanovništva. Broj živoro enih po godinama pokazuje tendenciju smanjenja. Godina
1997 1998 2002 2003 2004 2005 2006
Prose an godišnji priraštaj
-96 -168 -139 -127 -158 -149 -137
Pros.prir. na 1000 stanocnika
-4,1 -7,3 -6 -6 -7,5 -7,2 -6,7
Tabela broj 4: Prirodni priraštaj opštine Kuršumlija
Na osnovu tabele se može zaklju iti da je prirodni priraštaj u svim posmatranim godinama bio negativan, a da je 1998. i 2004. godine bio najnepovoljniji. Na to uti e, ne samo smanjenje ukupnog broja stanovnika, ve i nepovoljna kretanja broja sklopljenih brakova koji je samo u poslednjih deset godnina opao za 20%.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
15
1.4 Opštinska organizacija
Opština kao jedinica lokalne samouprave ima 104 zaposlenih i u opštini se vrše poslovi iz njenog izvornog delokruga, kao i povereni poslovi iz okvira prava i dužnosti Republike, utvr eni Ustavom, zakonom i Statutom opštine. Radi ostvarivanje poslova iz nadležnosti opštine, pored organa opštine (Skupština opštine, predsednik opštine i Opštinsko ve e), obrazuje se i Opštinska uprava u okviru koje funkcionišu tri odeljenja: Odeljenje za privredu i finansije, Odeljenje za neprivrednu delatnost i Odeljenje lokalne poreske administracije. Opštinska uprava, kao polazna osnova razvoja institucija, raspolaže kvalitetnim ljudskim resursima, zadovoljavaju im brojem ra unara, i organizacijom kapaciteta koja bi, uz manje izmene, mogla još efektnije da funkcioniše u pružanju usluga stanovništvu i podršci razvoju ostalih institucija i organizacija koje mogu doprineti poboljšanju opšteg stanja u opštini.
16
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
2. MONITORING SISTEM I INDIKATORI
2.1 Indikatori životne sredine
Indikator br. 1 - Kvalitet površinskih voda
Kvalitet površinskih voda EBI indeks EBI indeks, 2005 EBI indeks, 2006 EBI indeks, 2007
Toplica III III III/IV Banjska III IV III/IV
Vrednosti EBI indeksa su grupisane u pet kvalitativnih klasa od kojih je svaka ozna ena razli itom bojom. Indikator br. 2 - Upravljanje otpadnim vodama u gradskim sredinama U opštini Kuršumlija ne postoji ni jedan kolektor za pre iš avanje otpadnih voda, tako da se sve otpadne vode sa njene teritorije bez ikakve obrade ulivaju u reku Toplicu. Otpadne vode se ulivaju bez preciscavanja u reku Toplicu. Indikator br. 3 – Broj dana sa lošim kvalitetom vazduha Indikator pokazuje koliko je puta (u koliko slu ajeva) pove ana grani na vrednost odre enog zaga iva a u odnosu na dozvoljenu koncentraciju. U opštini nije vršeno merenje kvaliteta vazduha, kao i stepen njegove zaga enosti, tako da i ne postoje podaci koji bi ukazivali na eventualni rizik od zaga enja vazduha. Najve i potencijalni zaga iva je bio ŠIK “Kopaonik” koji je 2009. godine prestao sa radom. Sada se zaga enje vazduha jedino može javiti usled izduvnih gasova automobila, kotlarnica i ložišta u doma instvima. Indikator br. 4 – Zašti ene oblasti Ovaj indikator se ti e održivog razvoja, restauracije i zaštite zemljišta i lokacija na teritoriji opštine.
Zašti ene oblasti Ha %
Republika Srbija 547176 6.19
Opština Kuršumlija 107 0.001
Od 107 ha zašti enih oblasti na teritoriji opštine, avoljoj varoši pripada 67 ha, a ostalo drugim kulturno-istorijskim spomenicima. Indikator br. 5 – Napušteno i zaga eno zemljište Ne postoje podaci o zaga enom i napuštenom zemljištu na teritoriji opštine. Indikator br. 6 – Javni prevoz
Javni prevoz 2005 2006 2007
Broj putnika u lok. putnickom saobracaju Ekspres 115273 99914 94573
Lasta 1400 1750 1500
Ukupno 116673 101664 96073
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
17
0
50000
100000
150000
2005 2006 2007
Broj putnika u lokalnom saobracaju
U tabeli su dati približni podaci AS “NIŠ-EKSPRES” I AS “LASTA”, i kod oba prevoznika je prime eno smanjivanje broja putnika poslednjih godina. 2005. godine ih je bilo ukupno 116 673, a dve godine kasnije, 2007 – 96 073 putnika Indikator br. 7 – Opštinski otpad po vrsti odlaganja
Otpad po vrsti odlaganja, %
Bez upravljanja, 40Bez upravljanja, 30 Bez upravljanja, 30
01020304050
2005 2006 2007
Po poslednjim podacima na opštinskoj deponiji se nalazi oko 24 000 t otpada, što ini oko 70% ukupnog otpada na teritoriji opštine. Ne postoje podaci o spaljenom ili recikliranom otpadu. Deponija “Lakovski bregovi” se nalazi u selu Ba oglava, a odlaganje opštinskog otpada na njoj se vrši ve 12 godina. Ura en je projekat sanacije ove deponije koji bi uskoro trebalo da se realizuje Indikator br. 8 – Reciklirani otpad Na teritoriji opštine Kuršumlija se ne vrši selekcija i reciklaža otpada. Opština Kuršumlija je jedan od potpisnika sporazuma za izgradnju regionalne deponije koja e biti smeštena na teritoriji opštine Prokuplje, i na njoj e se vršiti selekcija i reciklaža
otpada.
Opštinski otpad po vrsti odlaganja Deponija, t i % Spaljen otpad, t i % Recikliran, t i %
Procena kolicine otpada koja zavrsava bez
ikakvog upravljanja, %
Republika Srbija 2007
Opština 2005 20 000t – 60% / / 40%
Opština 2006 22 000t – 70% / / 30%
Opština 2007 24 000t – 70% / / 30%
18
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
0
50
100
2005 2006 2007
struja, GWh
0200
400600800
2005 2006 2007
benzin, t
0
500
1000
1500
2005 2006 2007
nafta, t
0
20000
40000
60000
80000
2005 2006 2007
drvo, m3
0100200300400500
2005 2006 2007
ugalj, t
Indikator br. 9 – Ukupna potrošnja energije podeljena po vrsti goriva
Ukupna potrošnja energije podeljena po vrsti goriva Struja, KW Benzin, t Gas, m3 Nafta, t Drvo, m3 Ugalj, t
Republika Srbija 2007 34950gwh 745000 nema 848000 nema nema
Opština 2005 120,22mw 600 nema 1200 75823 300
Opština 2006 126,82mw 600 nema 1200 62037 300
Opština 2007 140,77mw 600 nema 1200 68930 300
U tabelama su dati okvirni podaci. Izvori podataka: JKP “Toplica”, lokalne benzinske stanice, ED”Jugoistok”,Niš-Pogon Prokuplje. Indikator br. 10 – Potrošnja obnovljive energije po izvorima
Ukupna potrošnja energije podeljena po vrsti goriva
Hidro energija, KWh
Termo solarna energija, KWh
Solarna energija,
KWh
Snaga vetra, vetrenjace,
KWh
Biomasa, Kcal
Geotermalna energija
Republika Srbija 2007 36523x106 10037x106 0,64mil t god. 1300000 2,4-2,6mil
t god. 0,2mil.t god.
Opština 2005 / / / / / /
Opština 2006 / / / / / /
Opština 2007 4500000 / / / / /
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
19
010000002000000300000040000005000000
2005 2006 2007
hidroenergija, KWh
U opštini Kuršumlija se od svih vidova energije koristi samo hidroenergija. Podaci su uzeti od hidrocentrale HIDROENERGIJA RAŠKA.
2.2 Socijalna pitanja / kvalitet života Indikator br. 11 – Gustina naseljenosti
Opis broj stanovnika - popis 2002. Površina u km²
Gustina naseljenosti u 2002. - br. Stanovnika
po 1 km² Republika Srbija 7498001 88361 85 Kuršumlija 21608 950 23
0
50
100
Stanovnika/1km2
Gustina naseljenosti u 2002. - br. Stanovnika po 1 km
KursumlijaRepublika Srbija
Prose na gustina naseljenosti opštine Kuršumlija je 23 stanovnika na km² , što je mnogo manje od proseka u Republici Srbiji koji iznosi 85 st/ km2. Opština Kuršumlija spada u retko naseljene opštine. Najve a naseljenost je u gradu, sedištu opštine, dok se ka seoskim naseljima izrazito smanjuje, usled unutrašnje migracije koja se odvija poslednjih decenija. Tako e je prisutna i spoljašnja migracije stanovnika ka ve im centrima u Srbiji. Indikator br. 12 – Stanovništvo prema starosti
God Ukupno stanovništvo
Stanovništvo do 14 godina
starosti
Stanovništvo od 15 do 65 godina
starosti
Stanovništvo preko 65
godina starosti
Ucesce stanovništva
do 14 godina
starosti (%)
Ucesce stanovništva od 15 do 65
godina starosti (%)
Ucesce stanovništva preko 65
godina starosti (%)
Opš RS Opš RS Opš RS Opš RS Opš RS Opš RS Opš RS
Po popis
u 2002. 21
608
7498
001
3441
1176
70
1427
0
5080
726
3897
1240
505
15.9
3
15.6
9
66
67.7
6
18
16.5
5
20
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
15,9315,69
66 67,76
18 16,65
0
20
40
60
80
do 14 god od 15 do 65 preko 65 god
Procenat ucesca stanovnistva prema starosti
Kursumlija Republika Srbija
Iz tabele se može primetiti da je najbrojniji udeo stanovništva starosti od 15 do 65 godina (66%), a da je najmani broj stanovnika do 14 godina (15.93%). Sve vrednosti se kre u oko republi kog proseka. Ako je u eš e stanovnika mla ih od 15 godina u ukupnom broju stanovnika manje od 20%, smatra se da je stanovništvo staro i da ne obezbe uje uslove za normalnu demografsku reprodukciju. Iz tabele se vidi da je procenat ove kategorije stanovništva manji, ali i da je blizak republi kom proseku, tako da se sa ovim problemom starenja stanovništva ne susre e samo opština Kuršumlija ve i cela Srbija. Indikator br. 13 – Udeo stanovnika sa završenom srednjom, višom i visokom školom
God Ukupno stanovništvo
Stanovništvo sa srednjom
skolom
Stanovništvo sa visom skolom
Stanovništvo sa visokom
skolom
Ucesce stanovništva sa srednjom skolom (%)
Ucesce stanovništva
sa visom skolom (%)
Ucesce stanovništva sa visokom skolom (%)
Opš RS Opš RS Opš RS Opš RS Opš RS Opš RS Opš RS
Po popisu 2002
2160
8
7498
001
5573
2596
348
523
2850
56
559
4119
44
25.7
9
34.6
3
2.42
3.8
2.59
5.5
25.7934.63
2.42 3.8 2.59 5.5
010
20
3040
srednja visa visoka
Procenat ucesca stanovnistva prema strucnoj spremi
Kursumlija Republika Srbija
Prema podacima iz tabele najve i je broj onih stanovnika sa srednjim obrazovanjem i to oko 25.79%, zatim slede stanovnici sa visokim obrazovanjem ( 2.59%), dok je broj stanovnika sa višom (2.42 %). Sve ove vrednosti su mnogo manje od republi kog proseka, dok se najve a razlika javlja kod stanovnika sa visokom školom iji je procenat duplo manji od republi kog (5.5%). Obrazovna struktura stanovništva opštine Kuršumlija je na niskom nivou i to predstavlja veliki problem kojem treba posvetiti veliku pažnju. Ona uti e na razvoj ukupnog stanovništva, a samim tim i radne snage koja je jedna od glavnih determinanti razvoja.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
21
Indikator br. 14 – Dužina puteva u km po km2 Ova kategorija indikatora pokazuje uticaj saobra aja na ukupni socio-ekonomski razvoj, odnosno, blagostanje stanovništva opštine.
Opis Dužina puteva u km Površina km2 Dužina puteva u km po km²
Republika Srbija 38436 88361 0.44
Kuršumlija 429 950 0.45
Ukupna dužina puteva na teritoriji opštine iznosi 429 km, od kojih je 119 km sa savremenim kolovozom. Lokalnih puteva ima 284 km, regionalnih 109 km i magistralnih 36 km. Kod lokalnih puteva, svega 8.5% je sa savremenim kolovozom. Gustina putne mreže na teritoriji opštine Kuršumlija je u nivou proseka RS, ali je njen kvalitet mnogo lošiji s obzirom na samo 28% puteva sa savremenim kolovozom. Indikator br. 15 – Procenat doma instava sa sigurnim pristupom vodi za pi e
Opština Ukupan broj doma instava
Broj doma instava priklju enih na vodovod
Procenat doma instava sa sigurnim pristupom vodi za
pi e
Republika Srbija 2521190 1986259 78
uršumlija 7693 4000 52
70
80
90
procenat doma instva sa sigurnim pristupom vodi za pi e
OpstinaRepublika Srbija
Ukupan broj doma instava priklju enih na vodovod je 4000 što ini oko 52 % ukupnog stanovništva. Ovaj procenat je mnogo manji od republi kog proseka – 78%, ali se podatak odnosi samo na sedište opštine i vodovod kojim upravlja javno komunalno preduze e. U seoskim sredinama stanovnici ostvaruju pristup vodi za pi e preko internih i seoskih vodovoda. Pojedina sela kao što su Lukovo, Žu , Mari i e, Rudare, Ra a, Prolom, Ba oglava i Kušrumlijska banja imaju ure ene vodovode kojima upravljaju Odbori za vodu. Projekti za ovakvo vodosnabdevanje postoji za sela Tijovac, Pupovce, Donja i Gornja Mikuljana, ali oni još nisu realizovani.
22
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
Indikator br. 16 – Broj stanovnika na jedan objekat drušvtenih, kulturnih, rekreativnih aktivnosti Ovaj indikator predstavlja element ocene razvoja a ne rasta opštine i predstavlja osnovnu pretpostavku za izgradnju efikasne politike ukupnog socio-ekonomskog razvoja.
Opština Ukupan broj stanovnika
Broj drustvenih objekata
Broj kulturnih objekata
Broj objekata za rekreaciju
Broj stanovnika
na jedan drustveni objekat
Broj stanovnika
na jedan objekat kulture
Broj stanovnika
na jedan rekreativni
objekat
Kupšumlija 21608 / 1 9 / 21608 2401
05000
10000150002000025000
Drustveni Kulturni Rekreativni
Broj stanovnika na jedanobjekat
Svi kulturni i sportsko-rekreativni objekti su smešteni u širem centru grada. Ima ih ukupno 10. Društvenih objekata nema, dok je jedini objekat kulture Biblioteka. Objekti za sport i rekreaciju su: Fudbalski teren „Kosanica”, Sportska hala i Gradski bazen. U rekreativne svrhe se koriste i sportski tereni u osnovnim i srednjim školama.
Indikator br. 17 – Prose na bruto zarada
Prose na bruto zarada u RSD 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Republika Srbija 11500 14108 17443 21707 27759
Opština 5831 7379 8309 11122 15920
Prosecna bruto zarada
5,000 Din.7,000 Din.9,000 Din.
11,000 Din.13,000 Din.15,000 Din.17,000 Din.19,000 Din.21,000 Din.23,000 Din.25,000 Din.27,000 Din.
2003 2004 2005 2006 2007
Republicki prosek Opstina
Vrednosti u tabeli se odnose na zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom. Prose na zarada u opštini se u periodu od 2003-2007. godine kre e od 5831 – 15920 dinara, što je oko 50 % prose ne zarade u RS. Najve i rast zarade je u periodu 2006 - 2007. i iznosi 43%. Opština Kuršumlija spada u red nerazvijenih opština. Iako je zabeležen ve i rast zarada u opštini u ovih pet godina nego na nacionalnom nivou, one su i dalje me u najnižim u SrbIji. Najve e zarade se ostvaruju u zdravstvu i obrazovanju, a najmanje u prera iva koj industriji.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
23
Indikator br. 18 – U eš e korisnika socijalne zaštite u ukupnom stanovništvu (%)
Godina Ukupan broj stanovnika Broj korisnika socijalne
zaštite Ostvareno u eš e (%)
RS Opština RS Opština RS Opština
2003. 7480591 21308 309123 705 4.13 3.31
2004. 7463157 21036 320281 809 4.3 3.84
2005. 7440469 20730 329530 778 4.43 3.75
2006. 7411569 20361 335746 905 4.53 4.44
2007. 7381579 19930 364750 984 4.94 4.94
Ukupan broj korisnika socijalne zaštite 2003. godine bio je 705, a do 2007. godine pove ao se na 984. Ostvareno u eš e je 2003. god. bilo je 3.31% i manje od republi kog proseka 4.13%, da bi se posle 5 godina taj procenat izjedna io sa prosekom RS – 4.94%. Broj korisnika socijalne zaštite se u periodu 2003 - 2007 godine pove ao za 40%, a prema podacima Centra za socijalni rad, usled sve ve e nezaposlenosti, taj broj nastavlja ubrzano da raste. Indikator br. 19 – Broj stanovnika na jednog lekara Ova kategorija indikatora ukazuje na nivo zdravstvene bezbednosti i kvalitet pružanja zdravstvenih usluga kao jedan od najzna ajnijih faktora života i rada stanovništva opštine.
Godina Ukupan broj stanovnika Ukupan broj lekara Broj stanovnika na jednog lekara
RS Opština RS Opština RS Opština 2003 7480591 21308 20039 35 373 609 2004 7463157 21036 20211 35 369 601 2005 7440469 20730 19685 35 377 592 2006 7411569 20361 19644 36 377 566 2007 7381579 19930 20066 35 368 569
24
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
Broj stanovnika na jednog lekara
Ukupan broj lekara u 2007. godini je 35, a broj stanovnika na jednog lekara je 569, što ini 200 stanovnika više u odnosu na prosek RS od 368 stanovnika na jednog lekara. Broj stanovnika na jednog lekara na teritoriji opštine je za 50% ve i u odnosu na celu Republiku Srbiju što ukazuje na veoma nepovoljnu zdravstvenu zaštitu gra ana Kušumlije. Iako se u tabeli ovaj broj smanjuje poslednjih godina, to se javlja usled smanjenja ukupnog broja stanovnika, a ne pove anja broja lekara koji skoro da se nije ni u ovom periodu. Indikator br. 20 – U eš e pravosnažno osu enih lica prema mestu izvršenja krivi nog
dela u ukupnom stanovništvu
Godina Ukupan broj stanovnika
Broj osudjenih lica prema mestu izvršenja krivi nog dela (punoletna i maloletna deca)
U eš e pravosnažno osudjenih lica prema mestu izvršenja krivi nog dela u ukupnom
stanovništvu RS Opština RS Opština RS Opština
2003 7480591 21308 35097 156 0.47 0.73
2004 7463157 21036 36222 194 0.49 0.92
2005 7440469 20730 39135 220 0.53 1.06
2006 7411569 20361 42988 236 0.58 1.16 2007 7381579 19930 46690 209 0.55 1.05
U eš e pravosnažno osudjenih lica prema mestu izvršenja krivi nog dela u ukupnom
stanovništvu
U posmatranom periodu, podaci u tabeli pokazuju pove anje broja osu enih lica na teritoriji RS i u opštini do 2007. godine kad dolazi do smanjenja od 11%. U eš e pravosnažno osu enih lica prema mestu izvršenja krivi nog dela u ukupnom stanovništvu u opštini se kre e od 0.73 – 1.05, a na teritoriji RS od 0.47- 0.55. Karakteristi no za opštinu je da ne postoji nijedno osu eno maloletno lice, ali da je u eš e osu enih punoletnih lica dvostruko ve e od osu enih lica, punoletnih i maloletnih, na nivou RS.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
25
2.3 Indikatori ekonomskog razvoja
Indikator br. 21 – Nacionalni dohodak po glavi stanovnika Ovaj indikator ukazuje na stepen ekonomske razvijenosti opštine.
Nacionalni dohodak po glavi stanovnika izražen u RSD 2005. 2006. 2007.
Republika Srbija 123473
Opština 53878
43.6%30%40%50%60%70%80%90%
100%
2004 2005 2006
local economy
national average
Nacionalni dohodak po glavi stanovnika je u opstini Kursumlija iznosi 53 878 dinara sto je dva puta manje nego na republickom nivou. Ovako nizak nacionalni dohodak po glavi stanovnika je osnovni pokazatelj da opstina Kursumlija spada u red najnerazvijenijih opstina u Srbiji.
Indikator br. 22 – Udeo nacionalnog dohotka Udeo nacionalnog dohotka prikazije deo nacionalnog dohotka koji stvara odre eni sektor. Prikazuje strukturu privrede na lokalnom i doprinos klju nih sektora.
Godina
Udeo poljoprivrede u % u nacionalnom
dohotku Trgovina
Saobracaj, skladistenje I
veze
Proizvodnja elektricne energije
Gradjevinarstvo
RS Opština RS Opština RS Opština RS Opština RS Opština
2005. 17 28.8 24.7 12.0 10.4 6.3 1.9 4.3 7.3 22.3
26
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
0%20%40%60%80%
100%
Pol
jopr
ivre
da
Pol
jopr
ivre
d R
s
Trgo
vina
Trgo
vina
RS
Sao
brac
aj,s
klad
ist
enje
i ve
ze
Sao
brac
aj,s
klad
ist
enje
i ve
ze R
S
Pro
izvo
dnja
el.e
nerg
ije
Pro
izvo
dnja
el.e
nerg
ije R
S
Gra
djev
inar
stvo
Gra
djev
inar
stvo
RS
Sagledavanjem kretanja nacionalnog dohotka po delatnostima može se uo iti da je 2005. godine udeo poljoprivrede u ukupnom nacionalnom dohotku bio najve i – 28.8 %. Gra evinarstvo, kao druga delatnost, sa 22.3% beleži stalan porast poslednjih godina. Pokazatelj iz 2005 godine koji nam pokazuje da je udeo poljoprivrede u nacionalnom dohotku najve i u odnosu na ostale grane pokazuje i da je najveca mogucnost u razvoju opstine u razvoju poljoprivrede.
Indikator br. 23 – Lokacijski koeficijent zapošljavanja Lokacijski koeficijent (LQ) je indeks kojim se vrši pore enje udela neke aktivnosti date oblasti sa udelom osnovne aktivnosti ili udruženih aktivnosti date oblasti.
Lokacijski kvocijent
zapošljavanja za 2007.
Poljoprivreda Saobracaj,
skladistenje i veze
Trgovina Gradjevinarstvo Proizvodnja elektricne energije
Godina RS Opština RS Opština RS Opština RS Opština RS Opština
2003. 0.047 0.052 0.076
0.033 0.078 0.048 0.053
0.024 0.034 0.035
2004. 0.043 0.052 0.075
0.038 0.132 0.068 0.056
0.022 0.029 0.036
2005. 0.041 0.059 0.075 0.045 0.132
0.127 0.057 0.02 0.029 0.036
2006. 0.04 0.062 0.075
0.05 0.134 0.119 0.058 0.021 0.03 0.041
2007. 0.038 0.069 0.076 0.06 0.137 0.108 0.061 0.022 0.031 0.041
00.050.1
0.150.2
0.250.3
Poljopri
vreda
Saobra
caj,sk
ladiste
nje I v
eze
Trgov
ina
Gradjev
inarst
vo
Proizvo
dnja
el.en
ergije
2003 2004 2005 2006 2007
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
27
Lokacijski koeficijent na nivou opstine Kuršumlije je viši od republi kog lokacijskog koeficijenta u oblasti poljoprivrede i proizvodnje elektri ne energije, a znatno manji od republi kog lokacijskog koeficijenta u oblasti saobra aja, trgovine i gra evinarstva. Tendencija pove anja lokacijskog koeficijenta u oblasti poljoprivredne proizvodnje predstavlja osnovni pokazatelj kojim se poljoprivreda odre uje kao mogu i nosilac razvoja opštine. Indikator br. 24 – Površina poslovnog prostora na 1000 stanovnika izgra ena
prethodne godine Indikator pokazuje rast intenziteta poslovnih aktivnosti.
Površina poslovnog prostora završenog date godine na 1000 stanovnika 2007.
Republika Srbija
Kuršumlija 8937
Indikator br. 25 – Obim unutrašnjih SDI po glavi stanovnika Strane direktne investicije (SDI) se definišu kao kompanije poreklom iz jedne države koje prave fizi ke investicije u izgradnju fabrika u drugoj državi. Obim SDI po glavi stanovnika pokazuje intenzitet aktivnosti transnacionalnih kompanija u regionu. Trenutno u opštini nema direktnih stranih investicija. Indikator br. 26 – Broj registrovanih privrednih subjekata na 1000 stanovnika Broj registrovanih privrednih subjekata je važan faktor koji ukazuje na ekonomsku snagu regiona/opštine, ali trenutno ne postoje podaci o broju registrovanih privrednih subjekata na teritoriji opštine. Indikator br. 27 – Neto broj novih preduze a na 1000 stanovnika Ovaj indikator može dati precizne podatke u vezi sa lokalnim ciklusom ekonomije. Drugo, dugoro no stanje balansa u neto broju novih preduze a može da ukaže na opadanje/rast socio-ekonomskog razvoja regiona, a intenzitet jednog ili drugog procesa može da ukaže ili na dinami no ili na rigidno poslovno okruženje. Ne postoji podatak o broju novih preduze a na teritoriji opštine Kuršumilja. Indikator br. 28 – Ukupna aktivnost, stopa zaposlenosti i nezaposlenosti Ove indikatore bi trebalo zajedno tuma iti kako bi se dobila opšta makroekonomska slika o uslovima tržišta radne snage na regionalnom nivou. Zaposlenost i stopa aktivnosti ukazuju na veli inu regionalne ekonomije u smislu dostupne radne snage i pokazuju intenzitet kojim lokalno stanovništvo u estvuje u ekonomiji.
Stopa nezaposlenosti 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Republika Srbija 12.63 13 12.04 12.36 10.64
Kuršumlija 9.75 10.12 13.2 14.35 15.5
28
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
12.63
10.12
13.214.35
15.5
9.75
1312.04 12.36
10.64
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
2003 2004 2005 2006 2007
Kursumlija Republicki prosek
Stopa
zaposlenosti 2003 2004 2005 2006 2007
Republika Srbija 24.24 27.48 27.81 27.33 27.16 Opština 23.08 22.63 20.57 18.74 17.82
23.08 22.6320.57
18.74 17.82
24.24
27.48 27.81 27.33 27.16
0
5
10
15
20
25
30
2003 2004 2005 2006 2007
Kursumlija Republicki prosek
Stopa
aktivnosti Prema popisu iz 2002
Republika Srbija 45.32 Kuršumlija 41.54
Iz tabele se vidi da je najmanje nezaposlenih bilo 2003. godine, a od tada se stopa nezaposlenosti pove ala za 5.75%, tako da 2007. godine iznosi 15.5 %. Ukupna stopa zaposlenost opštine Kuršumlija u 2003. godini je iznosila 23.08, dok je u 2007. godini taj broj smanjen na 17.82. Linija kretanja zaposlenih je opadaju a, i ukazuje na to da se ona iz godine u godinu smanjuje. Tabela pokazuje da je u eš e aktivnog stanovništva (stanovništva koje svojim aktivnostima obezbe uje prihode) prema popisu iz 2002. godine 41.54%, nekoliko procenata manja od proseka u Republici Srbiji – 45.32. Ovde je potrebno ista i da statisti ki podaci pokazuju da se nezaposlenost pove ava do 2007 godine, me utim od 2007 do 2009 godine (preciznih podataka nema) došlo do drasti nog pove anja nezaposlenosti jer je došlo do raskida ugovora o privatizaciji preduzeca SIK Kopaonik I konfekcije 7. juli. Indikator br. 29 – Fiskalni kapacitet opštine – Ostvarenje izvornih prihoda (fiskalnih
oblika) po glavi stanovnika Fiskalni kapacitet predstavlja sposobnost da se upotrebom razli itih instrumenata poreske politike ostvari odre en iznos budžetskih prihoda nekog javno-pravnog entiteta. Fiskalni kapacitet zavisi od dostignutog stepena materijalnog bogatstva opštine ili grada, odnosno od obima i strukture poreske osnovice na koju se može propisivati odre ena poreska obaveza i ostvarivati javni prihodi.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
29
2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
1 Ukupno ostvarenje fiskalnih oblika izvornih prihoda
11188131.04 22296124.69 20057180.42 21986467.35 23684534.70
2 Broj stanovnika 21308 21036 20730 20361 19930
3 Prihod po glavi stanovnika (1/2) 525.07 1059.9 967.54 1079.83 1188.39
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
2003 2004 2005 2006 2007
Prihod po glavi stanovnika
Fiskalni kapacitet se iz godine u godinu pove ava, pa se u odnosu na 2003 u 2007 pove ao skoro dva puta. Ovakav trend povecanja fiskalnog kapaciteta po glavi stanovnika je, sa jedne strane, rezultat ukupnog povecanja izvornih prihoda, ali sa druge, doslo je do smanjenja broja stanovnika tako da se taj fiskalni kapacijtet po glavi stanovnika kao indicator konstantno pove ava.
Indikator br. 30 – Stepen zaduženosti opštine Stepen zaduženosti budžeta jedinice lokalne samouprave ukazuje na to koliko nosioci politike imaju «prostora» za uzimanje dodatnih sredstava kojim se mogu realizovati odre eni kapitalni projekti koji e biti u funkciji ostvarenja strateških ili razvojnih ciljeva opštine/grada.
Opština Kuršumlija ima dugoro ni kredit za izgradnju sportske hale i u narednom periodu ne e biti dodatnih zaduživanja ve samo otplata dospelih anuiteta.
2009. 2010. 2011.
1 Ostvarenje ili procena ostvarenja TEKU IH prihoda budžeta za posmatranu budžetsku godinu 300 000 000,00 313 000 000,00 326 000 000,00
2.1 15% ostvarenja ili procene ostvarenja teku ih prihoda budžeta za posmatranu budžetsku godinu (1 X 15 / 100) 45 000 000 46 950 000 48 900 000
2.2 Iznos glavnice i kamate koji dospeva u posmatranoj godini / / /
2.3 RASPOLOŽIVA SREDSTVA U APSOLUTNOM IZNOSU (2.1 – 2.2) 45 000 000 46 950 000 48 900 000
2.4
RASPOLOŽIVA SREDSTVA U RELATIVNOM IZNOSU -
% UKUPNIH TEKU IH PRIHODA BUDŽETA (2.3 / 1 X 100 )
15 15 15
3.1 50% ostvarenja ili procene ostvarenja teku ih prihoda budžeta za posmatranu budžetsku godinu (1 X 50 / 100) 150 000 000,00 156 500 000 163 000 000
3.2 Ukupan iznos neizmirenog dugoro nog zaduženja budžeta opštine ili grada za kapitalne investicione rashode 17720287
3.3 RASPOLOŽIVA SREDSTVA U APSOLUTNOM IZNOSU (3.1 – 3.2) 132279713 156 500 000 163 000 000
3.4
RASPOLOŽIVA SREDSTVA U RELATIVNOM IZNOSU -
% UKUPNIH TEKU IH PRIHODA BUDŽETA (3.3 / 1 X 100 )
44 50 50
30
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
3. PRESEK STANJA / TRENUTNA SITUACIJA 3.1 RG1: Ekologija
STANjE ŽIVOTNE SREDINE NA PODRU JU OPŠTINE KURŠUMLIJA
ZAGA ENJE VODA
Kroz teritoriju naše opštine proti u 3 reke: Kosanica, Banjska i Toplica, najve a od njih, koja predstavlja levu pritoku Južne Morave i nastaje ispod ogranaka planine Kopaonika od Lukovske i erekarske reke. Dužina glavnog toka reke Tolice iznosi 130 km , a od toga kroz Opštinu Kuršumliju proti e u dužini od 50 km. U svom gornjem toku Toplica je ista, živopisna reka bogata vodom iji je kvalitet II klase. Nizvodno od Kuršumlije Toplica je nešto mirnija i te e širom dolinom, ali, nažalost, veoma zaga ena jer se u nju uliva reka Banjska koja sadrži tehnološke otpadne vode koje poti u iz ŠIK «Kopaonika». Iz tehnoloških procesa Kopaonika formiraju se otpadne vode od oko 150 m3, koje sa sobom nose velike koli ine drvnog mulja. Otpadne vode imaju nisku pH vrednost, a pove anu koncentarciju amonijaka, fenola, BPK, HPK i suspendovanih materija. Prema vrednostima BPK i HPK Banjska spada u IV klasu, a po vrednostima fenola u III klasu. Bakteriološki nalazi pokazuju visok stepen biološke kontaminacije. ŠIK “Kopaonik” je uradio postrojenje za pre iš avanje industrijskih otpadnih voda. Postrojenje je locirano u samom krugu fabrike, na levoj obali reke Banjske i trenutno je u funkciji, ali rezultate ispitivanja još nemamo. Uklanjanje te nih i vrstih materija u opštini nije adekvatno rešeno. U gradu postoji delimi no izgra ena kanalizaciona mreža, dok se u prigradskim naseljima uklanjanje te nih materija vrši preko septi kih jama. Celokupna gradska kanalizaciona mreža uklju ena je u reku Toplicu, a jedan deo u reku Banjsku – bez ure aja za pre iš avanje, tako da je neophodna izradnja gradskog kolektora.
Pija e vode. Grad se snabdeva vodom sa 2 izvorišta. Izvorište «Toplica» je locirano na desnoj obali reke Toplice kapaciteta 50 l/sek. Vodovod je sagra en 1933 godine, a zatim je u nekoliko navrata rekonstruisan. Na izvorištu postoji sedam bunara koji su povezani sa infiltracionim bazenom i crpnom stanicom sa rezervoarom za gasno hlorisanje vode. Drugo izvorište je Sokolovica iji je kapacitet 4,5 - 6 l/sek koje snabdeva vodom neka prigradska naselja. Jedan deo grada se snabdeva vodom iz individualnih vodovoda ili lokalnih. Turisti ka banjska mesta nemaju rešeno pitanje vodosnabdevanja. Postoje i vodovodi su nedovoljni i neuslovni. Analizu higijenske ispravnosti vode za pi e vrši zavod za zaštitu zdravlja iz Niša.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
31
DEPONIJE
vrste otpadne materije iz grada se odnose na privremenu deponiju “Lakovski bregovi” koja se nalazi iznad grada na udaljenosti od 4,5 km, površine je 2,1 ha, a lokacija se nalazi na sporednom putu u širokoj jaruzi. Regionalni eko-centar. Dana 16.05.2005. donet je nacrt Sporazuma o zajedni kom rešavanju problema komunalnog otpada u opštinama Jablani kog, Topli kog i Nišavskog Okruga. Svi u esnici ovog sporazuma (18 opština) utvrdili su zajedni ki interes za rešavanje problema komunalnog otpada i upravljanje njime. Grad Niš i Opštine u esnici ovog Sporazuma opredelile su se za zajedni ku regionalnu deponiju, što nalaže i nacionalna strategija upravljanja otpadom. Nova zajedni ka deponija e biti u skladu sa svim zakonskim i podzakonskim propisima i ispunjava e standarde EU. Projektom su predvi ene i transfer stanice – do kojih treba da se dopremi otpad gde e biti smešteni kontejneri i iz njih e da se transportuje sme e na regionalnu deponiju sa reciklažom. Banje nemaju organizovanu službu za iznošenje sme a, pa je u letnjim mesecima ovaj problem veoma izražen, mada se povremeno angažuje JKP.
AEROZAGA ENjE Za ovaj životni prostor najve i problem predstavlja zaga enje koje poti e iz proizvodnih pogona ŠIK «Kopaonika» pošto oni za zagrevanje radnih prostorija i za potrebe parnih kotlova u procesu proizvodnje koriste mazut i otpad od drveta. Sagorevanjem ovih materija konstantno se osloba a gusti dim, sa velikom koli inom inertne prašine. Upore uju i izmerene vrednosti emisije (ugljen monoksida, sumpor-dioksida, azotnih oksida, praškastih materija i gasovitih neorganskih jedinjenja fluora i hlora sa grani nim vrednostima emisije može se zaklju iti da kotlarnice na mazut i kotlarnica RJ “Pilana” ne dovode do prekora enja grani nih vrednosti emisije navedenih zaga uju ih materija. Kotlarnica RJ “Šperana“ dovodi do prekora enja grani nih vrednosti emisije ugljen monoksida i praškastih materija, a razlog toga je nepotpuno sagorevanje goriva u ložnom ure aju I neadekvatan na in doziranja goriva. Izgradnjom nove kotlarnice na vrsto gorivo smanji e se potrošnja mazuta za 30 – 40 %, a samim tim do i e do smanjenja aerozaga enja. Pored ŠIK “Kopaonika” kao aerozaga iva i u gradu se javljaju i kotlarnice drugih radnih organizacija i ustanova, zatim 2 pekare locirane u samom centru grada. U zimskim mesecima tu su i ložišta doma instava koja kao ogrev koriste drvo i ugalj. Zaga iva i vazduha su i izduvni gasovi automobila, jer najviše oksida azota, ugljen monoksida, ugljovodonika i jedinjenja olova izbacuju se u atmosferu iz automobila .
RADIOAKTIVNI GROMOBRANI
Na teritoriji opštine Kuršumlija postojala su dva radioaktivna gromobrana: na soliteru u centru grada i zgradi zavoda “Žubor” u Kuršumlijskoj banji. Opštinsko ve e je donelo zaklju ak o uklanjanju RAG sa zgrade solitera nakon ega je on ubrzo i uklonjen, a izgra en je novi sistem gromobranske zaštite.
32
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
STO NA PIJACA
Sto na pijaca se godinama nalazila u užoj centralnoj zoni grada, u kolektivnom stambenom naselju “Rasadnik I “, i kao takva nije zadovoljavala propisane uslove za ovaj tip objekta. Izgradnja nove sto ne pijace je zapo eta 2005. godine u prigradskom naselju Ma kovac, da bi se naredne godine 2006. izvršilo njeno potpuno izmeštanje i po etak rada na novoj adekvatnoj lokaciji.
SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI - pogodan geografski položaj - 3 banje - 3 iste reke - spomenik prirode- avolja varoš ( I kategorija zaštite ) - postojanje projekata - opština sa najve im brojem sun anih dana u Srbiji
- nedostatak finansijskih sredstava - nepostojanje LEAP - niska svest gra ana o o uvanju životne sredine - nepostojanje propisno izgra ene deponije -nepostojanje gradskog sistema za pre iš avanje otpadnih voda - postojanje velikog broja smetlišta - nekontrolisana upotreba vešta kih ubriva i preparata u polj. proizvodnji - velika koli ina izduvnih gasova - nedostatak mehanizacije u JKP-u - nekontrolisana se a šuma - buka u ugostiteljskim objektima u centru grada
MOGU NOSTI PRETNJE - donacije ( nevladine organizacije, Fond za zaštitu životne sredine...) - edukacija gra ana - donošenje novih zakona -primena zakona i strožije sankcionisanje gra ana - izgradnja regionalne deponije
- nestabilna politi ka situacija - klizišta - elementarne nepogode ( grad, poplave) - nedostatak odgovaraju e pravne regulative - centralizacija
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
33
3.2 RG2: Društvene delatnosti
Z D R A V S T V O
Dom zdravlja. Prva zgrada je izgra ena 1907. godine (današnja zgrada stomatologije). Bolnica je završena u jesen 1912. godine. Posleratna izgradnja po ela je 1957. godine izgradnjom Grudnog odeljenja (danas Upravne zgrade). Stacionar je izgra en 1961-1962. godine, a zgrada De jeg dispanzera, Ginekološke i rentgen službe, 1978. godine. Izgradnjom ovih objekata pove ava se i broj lekara, kao i drugog medicinskog osoblja. Biohemijska laboratorija je po ela sa radom 1951. godine, epidemiološka služba 1966. godine, a patronožna služba 1972. godine. Porodilište radi od 1946-1978. godine kada je zatvoreno zbog slova Zakona, jer nije ispunjavalo potrebne uslove: nije imalo operacionu salu i transfuziju, a osim toga bilo je neisplativo imati dva porodilišta na samo tridesetak kilometara rastojanja (imalo je Prokuplje). Nije bilo ni ginekologa. Pora anje su vršile babice uz pomo lekara opšte prakse. Dom zdravlja u Kuršumliji ima uglavnom sve službe predvi ene Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, i spada u red razvijenijih medicinskih ustanova ove vrste u Republici. Trenutno zapošljava 166 radnika, od toga su 21 specijalista, 10 lekara opšte prakse, 6 specijalista-stomatologa, 5 stomatologa, kao i 77 radnika srednjemedicinskog kadra, i ostale tehni ke, dispanzerske službe: - Ginekologija - RO kabinet - ATD - Pedijatrija - Radni ka ambulanta - Fizikalna medicina - Epidemiologija - Socijalna medicina - Patronožna služba - Opšta medicina sa internim odeljenjem - Interno odeljenje - Hitna služba - Laboratorija Ambulante Doma zdravlja u Kuršumliji se nalaze u slede im mestima: Žu , Kuršumlijska banja, Rudare, Dobri Do. Zdravstvene stanice su u Lukovskoj banji, Ra i, Prolom banji, Grabovnici. Dom zdravlja u Kuršumliji je bio u sastavu Zdravstvenog centra „Toplica“ – Prokuplje, a od aprila 1998. godine ponovo je samostalna medicinska ustanova sa svojim organima upravljanja. Poslednjih godina, uglavnom zahvaljuju i sredstvima donatora, Dom zdravlja u Kuršumliji je dobio vrednu medicinsku opremu. Dešava se ak i da pacijenti iz Blaca i Prokuplja dolaze na specijalisti ke preglede. Sredstvima Nacionalnog investicionog plana obnovljene su sve zgrade Doma zdravlja, po ev od krovne konstrukcije, sanitarija, kuhinje, novih fasada... U tom delokrugu sledi još aktivnosti, a pogotovu na boljem i estetskijem ure enju samog kruga, jer za sada u potpunosti taj ambijent ne održava pravi lik namene ustanove ove vrste. U to, izme u ostalog, spada i upadljivo zapuštena fontana dr Vilijema Melgarda, koja ve odavno ne vrši svoju dekorativnu i smiruju u psihološku funkciju.
34
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
K U L T U R A Biblioteka. Narodna biblioteka je osnovana 1948. godine i jedina je kulturna ustanova u gradu. Tokom svog postojanja promenila je ve i broj lokacija, uglavnom u neuslovnim prostorijama, da bi se u prole e 2007. godine preselila u nove prostorije, koje su izgra ene sredstvima Opštine Kuršumlija, italijanske Opštine Pontedera, Ministarstva za lokalnu samoupravu i Ministarstva kulture. Sada je Biblioteka smeštena u novoj zgradi koja se nalazi u Kara or evoj ulici, i raspolaže sa oko 220 m2 površine. Biblioteka raspolaže knjižnim fondom od blizu 30.000 knjiga iz svih oblasti stvaralaštva. Od 2005. godine, me u prvima u Srbiji, Biblioteka je uklju ena u bibliote ki informacioni sistem COBBIS, koji svim zainteresovanom omogu ava, putem interneta, pretraživanje kataloga kuršumlijske biblioteke, kao i ve ine biblioteka Srbije. U sklopu biblioteke je oformljen i Legat akademika Vojina Šulovi a, svetski priznatog medicinskog stru njaka, koji je rodom iz Kuršumlije. Legat, za sada, raspolaže sa oko 400 knjiga iz medicine i iz drugih oblasti, kao i kolekcijom brojnih priznanja (diploma, povelja, odlikovanja) iz celog sveta, koje je akademik Šulovi dobijao tokom svoje bogate karijere. Uprkos ograni avaju im uslovima neadekvatnog prostornog smeštaja, Biblioteka je tokom itavog svog postojanja vršila funkciju svojevrsnog kulturnog centra opštine i organizovala je preko stotinu najraznorodnijih kulturnih manifestacija – promocija knjiga, izložbi, koncerata, pozorišnih predstava i drugih programa. U oganizaciji Biblioteke, sa krajnje oskudnim finansijsko-tehni kim sredstvima, u Kuršumliji su gostovale sve zna ajnije li nosti srpske kulture i umetnosti. Za svoja postignu a i ukupni rad Narodna biblioteka Kuršumlije je do sada nagra ena sa dva prestižna priznanja: Republi kom nagradom „Infotekar“ – za unapre enje informati ke kulture i poslovne komunikacije u bibliote koj delatnosti; i „Svetosavskom poveljom“ – najvišim priznanjem Topli kog okruga za doprinos kulturi i prosveti.
O B R A Z O V A Nj E
Predškolsko vaspitanje. Prvo obdanište je otvoreno 1934. godine, a odobrenje od Ministarstva prosvete dobilo je Kolo srpskih sestara. Za tu priliku je bio zakupljen mali prostor u zgradi, ali su rastu e potrebe deca i porodica, ne samo za radom vaspita a nego i zbrinjavanje dece, uslovili su izgradnju novog objekta. Izgradnja je otpo ela 28. avgusta 1977. godine na zemljištu na kojem se ranije nalazio garnizon JNA. Na Dan Oslobo enja Kuršumlije 28. avgusta 1979. godine sve ano je otvoren novoizgra eni kombinovani de ji objekat - De ji vrti „Sunce“ kapaciteta 126 mesta.
Osnovno obrazovanje. U Kuršumliji postoje dve osnovne škole OŠ „Drinka Pavlovi “, OŠ “Miloje Zaki “ i dislocirana OŠ „Kosta Vojinovi “ iz Podujeva. Prva osnovna škola na teritoriji Kuršumlije je otvorena 1872. godine u selu Babica, a u Mer ezu i Lukovu 1873. godine i radile su i u doba Turaka.
Srednje obrazovanje. Kuršumlija ima dve srednje škole, Ekonomsku školu i Gimnaziju, i dislocirane škole iz Podujeva, Gimnazija i Tehni ka.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
35
Ekonomska škola je osnovana 20. septembra1954. godine na zahtev Narodnog odbora Kosani kog sreza. Te prve godine radio je prvi razred u koji je upisano 180 u enika iz itave Toplice, a zatev za njenim otvaranjem se pokazao opravdanim jer je time bilo
rešeno pitanje školovanja mladih ne samo sa teritorije opštine Kuršumlija. Godine 1962. rešenjem Ministarstva prosvete Republike Srbije Gimnazija je po ela sa radom u prostorijama OŠ "Drinka Pavlovi ". Gimnazija je prihvatala u enike sa teritorije Opštine Kuršumlija, bivšeg Sreza Kosani kog, po prostoru najve e opštine Topli kog Okruga sa oko 90 naselja. Izgradnja nove škole otpo ela je na lokaciji Kara or eve ulice. To, urbanisti ki ne baš najbolje rešenje, estetski uobli ava dobro odgajeni park raznovrsne flore endemskih i drugih biljaka, koji je oformljen tek 1977. godine. Godine 1964. je škola po ela sa radom u sadašnjoj zgradi ali samo u desnom krilu zgrade. Godine 1968. školska zgrada je u potpunosti dovršena i u prili noj meri opremljena za izvo enje nastave kako Gimnazije, tako i Ekonomske skole, jer ove dve skole koriste iste prostorije od useljavanja i dalje. Godine 1978. škola je prešla na centralno grejenje, a ura en je sportski teren sa svla ionicama i reflektorima. Nastavni ka zbornica, sala za fizi ko vaspitanje sa svla ionicama dora eni su 1978. godine. Od 1986. do 1987. ve dotrajali školski krov je skinut i dogra eno je potkrovlje. Ovom rekonstruk ijom itava gra evina dobila je savremeniji, moderniji izgled kako u eksterijeru tako i u novim prostorijama potkrovlja gde su smešteni i opremljeni kabineti za informatiku, fiziku, i hemiju. 2001. postoje e osvetljenje zamenjeno je neonskim, fiskulturna sala je dobila nove reflektore, škola nova ulazna vrata i pregradni zid u prizemlju donacijom MERCY CORPS. 2003. - 2004. ura ena je kompletna adaptacije mokrog vora. Gimnazija je od osnivanja pratila jedan trend koji je i danas vrlo aktuelan, a to je investiranje i ulaganje. Svih 40 godina ova ustanova neprestano investira i ulaže u ljude i u nove naraštaje. Kolektiv danas ine profesori koji su postavili temelje kuršumlijske gimnazije ali i mladi profesori, pa se može re i da je spoj mladosti i iskustva prava formula za produktivnu školu.
S P O R T
Sportski klubovi. Svi klubovi rade pod okriljem Sportskog saveza koji obuhvata 8 registrovanih klubova sa teritorije opštine Kuršumlija, i to: Ženski fudbalski klub „Kolibri“- osnovan 01.06.2002. godine, rang takmi enja I liga. Fudbalski klub „Kosanica“ – osnovan je 1928. godine pod imenom „Ka uša“. Trenutni rang je me uopštinska liga. Karate klub „ Toplice“ – osnovan 26.12.1976. godine. Tekvondo klub “Korio“ – osnovan 1994. godine. Takmi e se na republi kom nivou ( II rang takmi enja). Odbojkaški klub „Topli ki vitezovi“ – osnovan je 1997. godine i takmi i se u me uokružnoj ligi. Košarkaški klub „Kuršumlija“ – osnovan 27.04.1973. godine i takmi i se u II srpskoj ligi.
36
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
Rukometni klub „Planinka“ – osnovan je 02.09.1994. godine i takmi i se Super ligi. Osvaja je dva Kupa Srbije. Ženski odbojkaški klub „Meteor“ – osnovan 2000.godine i takmi i se II srpskoj ligi.
KANCELARIJA ZA MLADE Izrada Nacionalne strategija za mlade u Srbiji je prvi korak ka sistemskom rešavanju položaja mladih i jedan od prioriteta Vlade Republike Srbije i Ministarstva omladine i sporta. U okviru nje je prisutan princip decentralizacije što olakšava realizaciju ciljeva i odgovaranje na specifi ne potrebe mladih u svakoj lokalnoj zajednici. Osnovna svrha otvaranja mreža Kancelarija za mlade na regionalnom i lokalnom nivou jeste podrška mladima i uspostavljanje partnerstva sa mladima. Inicijative i Topli ki upravni okrug inicirali su formiranje Kancelarija u opštinama Topli kog okruga.Prvi korak predstavljalo je rešavanje pitanja zvani nog otvaranja Kancelarije za mlade, kao i imenovanja koordinatora. Opština Kuršumlija je aplicirala kod Ministarstva omladine i sporta sa projektom “Glas mladih Kuršumlije”, koji je prihva en i kojim je predvi eno osnivanje Kancelarije za mlade u Kuršumliji, kako bi se obezbedilo da mladi ljudi budu nosioci aktivnosti podizanja svesti o problemima mladih i aktivnom u estvovanju u njihovom rešavanju. Kancelarija za mlade u Kušumliji je zvani no otvorena 30.marta 2009. godine i smeštena je u zgradi JKP “Toplica”. Za ovih par meseci rada Kancelarija je osnovala i tehni ki opremila Info centar, u estvovala u organizovanju otvorenog kadetskog Balkanskog prvenstva u šahu u Prolom banji, organizovala izložbu nagra enih grafika, manifestaciju farbanja jaja uo i Uskrsa, program povodom dana obeležavanja Dana Roma.....Plan ja anja kapaciteta Kancelarije za mlade u Kuršumlji i razvoj institucionalnog okvira i omladinskih klubova u narednom periodu predvi a dalje aktivnosti u cilju:
- osnaživanja omladinskih grupa - afirmisanja kulture - zapošljavanja mladih, samozapošljavanja - brige o zdravlju - stop diskriminaciji - informisanosti
CRVENI KRST KURŠUMLIJE Ova organizacija je osnovana 1903. godine. 1984. godine iz male kancelarije u centru grada seli se u svoje prostorije u zgradi u Topli koj ulici, gde se nalazi i danas. Prvobitno je uloga ove organizacije bila samo simboli na, dok svoj pravi zna aj dobija posle velikog zemljotresa na Kopaoniku 1984. godine kada su stradala mnogobrojna potkopaoni ka sela na teritoriji Kuršumlije. Preko Crvenog krsta su mnogobrojne humanitarne oganizacije u estvovale u pružanju pomo i stanovništvu pogo enom ovom katastrofom. Danas se rad Crvenog krsta sastoji u pružanju pomo i u vidu hrane, obu e, ode e i sredstava li ne higijene ugroženom stanovništvu i raseljenim licima iz Hrvatske i Kosova i Metohije, kojih još uvek ima u velikom broju u ovoj opštini. Komesarijat za
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
37
izbeglice Republike Srbije preko ove organizacije zbrinjava raseljena lica iz Bosne i Hrvatske u Kolektivnom centru „Selova“. Centar je osnovan 1995. godine i u njemu je u po etku boravilo oko 400 ljudi, a sada ih ima 80 i to uglavnom starih i radno nesposobnih. Poslednjih pet godina u zgradi Crvenog krsta radi Narodna kuhinja. U restoranu je mogu e ru avanje i uzimanje hrane, a vrši se i njeno distribuiranje u centru u Barlovu. Narodnu kuhinju Crveni krst Kuršumlija finansira iz sopstvenih sredstava. Dodatne izvore prihoda dobija od od izdavanja svojih prostorija u komercijalne svrhe. Izdavanjem restorana za slavlja i iznajmljivanjem tri lokala koje poseduje delimi no se pokrivaju ovi materijalni troškovi. Jedan vid pomo i Crvenog krsta u narednom periodu bi e kupovina i snabdevanje seoskog stanovništva u zaba enim selima osnovnim životnim namirnicama, kao i kupovina školskog pribora i organizovanje izleta za decu koja žive i školuju se u seoskim podru jima. Danas ova organizacija zapošljava 45 stalnih radnika. Raspolaže dovoljnim brojem stambenog prostora, kuhinjom, restoranom, vozilima i stru nim i opremljenim kadrom koji omogu avaju njeno pravilno funkcionisanje.
SOCIJALNA ZAŠTITA Centar za socijalni rad «Borovnjak» u Kuršumliji osnovan je Odlukom Skupštine opštine Kuršumlija 26.01.1981. godine. 1983. godine je po eo da radi u okviru SIZ-a i Službe za zaštitu dece, dok se od 1990. godine formira kao samostalana institucija. Prava koja gra ani ostvaruju u sistemu socijalne zaštite preko Centra su: zaštita dece, omladine, odraslih i starih lica, materijalno obezbe enje, dodatak za pomo i negu drugog lica, pravo na pomo za osposobljavanje za rad, pravo na smeštaj u drugu socijalnu ustanovu ili porodicu. Prema Odluci SO-e u proširena prava spadaju: jednokratne nov ane pomo i, pomo za nabavku opreme za smeštaj u ustanovu socijalne zaštite, pogrebni troškovi i druge pomo i u naturi. Radi uspešnog obavljanja predvi enih aktivnosti u Centru su formirana dva tima i to: Tim za zaštitu dece i omladine i Tim za zaštitu odraslih i starih lica. Kod organizacije rada preovladava teritorijalna podela koja radi po teritorijalnom principu iz razloga što se u našim uslovima ova podela pokazala kao svrsishodna. Ukupan broj zaposlenih radnika u Centru je 13. Strukturu zaposlenih ine: direktor, jedan diplomirani socijalni radnik, dva socijalna radnika, jedan diplomirani pravnik i jedan pravnik (obavlja poslove iz nadležnosti SO Kuršumlija), jedan pedagog, jedan psiholog, šef ra unovodstva, voza -blagajnik i jedan radnik na tehni kim poslovima.Centar poseduje šest prostorija u zgradi u kojoj je smešten i Crveni krst.
38
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
Klju ni problemi u radu centra je nedostatak organizovane službe pomo i u ku i za stara i nepokretna lica na terenu, nedostatak dnevnog boravka u gradu za stara lica i decu sa posebnim potrebama i nagli porast lica koja su stanju socijalne potrebe i svakodnevno se obra aju za jednokratnu pomo . Broj korisnika i njihova struktura. U 2008.godini bilo je ukupno 1.332 korisnika. Kretanje ukupnog broja korisnika po starosnim grupama
Starosna grupa 2007. 2008.
Deca i omladina 458 453 Odrasla lica 663 610 Ostarela lica 180 269 UKUPAN BROJ KORISNIKA
1301 1332
Iz tabele se vidi da je došlo do izvesnog pove anja broja korisnika u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu. Broj korisnika je mnogo ve i sa kojima centar radi, ali se pojedine usluge ne evidentiraju kroz kartone. Centar se susre e sa velikim problemom starih ljudi koji žive na ivici siromaštva i koji jedva uspevaju da prežive. Radi se o starim i hroni no obolelim licima, koja su naj eš e prepuštena sama sebi i kojima je pomo i te kako potrebna. U našoj opštini ne postoji dnevni boravak za stare, niti bilo koja sli na organizacija koja bi se bavila njihovim potrebama i problemima. Posebni problem Centru predstavlja nedostatak slobodnih mesta u specijalnim domovima za smeštaj duševno obolelih lica ("P elice" - Kragujevac, "Jelenac" - Tešice, Kulina, Stari Lec Veternik i sl.).
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
39
SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI - Dovoljan broj prosvetnih radnika, - veliki broj talentovanih u enika, - dobra kadrovska i tehni ka opremljenost u Crvenom krstu, -dobra saradnja sa humanitarnim organizacijama - veliki broj volontera u Crvenom krstu, - bogato kulturno nasle e, - veliki broj mladih stvaralaca, - postojanja projekata, - bogata sportska tradicija, - postojanje opremljenih sportskih objekata, - zainteresovanost dece i mladih za sport, - 8 sportskih klubova, - postojanje Lokalnog akcionog plana za raseljena lica
- nedostatak finansijskih sredstava, - velika nezaposlenost, - nedovoljna ( me usobna ) saradnja lokalnih institucija - loša tehni ka opremljenost škola, - nedovoljan broj kulturnih manifestacija, - slaba propra enost medija, - veliki broj socijalno ugroženih porodica, - veliki broj raseljenih lica, - nedovoljan broj profesionalnih kadrova u kulturi, - nedovoljno prostora u predškolskim ustanovama, - odlazak mladih sportista, - odliv obrazovane mlade snage,
MOGU NOSTI PRETNJE -bolja saradnja sa nadležnim Ministarstvima, - edukacija gra ana, - decentralizacija, -saradnja sa drugim gradovima i državama, - promovisanje zajednice putem medija.
- nestabilna politi ka situacija, - poreme en sistem vrednosti, - porast delinkvencije i socijalno neprihvatljivog ponašanja, - loša ekonomska situacija
40
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
3.3 RG3: Privreda i poljoprivreda
U Kuršumliji je postajalo nekoliko društvenih preduze a koja su do 90-ih uspešno poslovala i to ŠIK „KOPAONIK“, MK „7. juli“, MI „Metalac“, AD „PLANINKA“ i zapošljavala oko 5.000 ljudi. Me utim po ev od 2000. godine došlo je do privatizacije pomenutih preduze a. Ovaj proces je nepovoljno uticao na stanje u privredi opštine Kuršumlija, a time i na zaposlenost, jer su ugovori o privatizaciji raskinuti sa vlasnicima SŠK „KOPAONIK“ i MK „7. juli”, koja su ujedno i zapošljavala najve i broj ljudi . Trenutno u opštini Kuršumlija prema zvani nim podacima Nacionalne službe za zapošljavanje ima oko 3.500 nezaposlenih, a nezvani no i do 6.000, što je i glavni problem od koga zavisi opstanak ljudi. Velika nezaposlenost je i razlog što veliki broj ljudi iz godine u godinu masovno odlazi iz Kuršumlije, pre svega u Beograd, Niš, kao i u inostranstvo.
SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI - povoljan geopoliti ki položaj Opštine Kuršumlija - velike površine ekološki o uvanog poljoprivrednog zemljišta - postojanje obnovljivih prirodnih resursa pogodnih za proizvodnju elektri ne energije - bogatstvo šumskih plodova, lekovitog bilja i divljeg vo a - postojanje kvalifikovane radne snage
- velika nezaposlenost (posebno ženske populacije) - loša saobra ajna infrastruktura - razu enost teritorije Opštine Kuršumlija - veliki odliv stanovništva, posebno visokokvalifikovane radne snage - nedostatak razvojnih projekata - komplikovane procedure i otežan pristup ozvorima finansiranja Republike Srbije (Fond za Razvoj RS) - nedostatak zemljišta u svojini opštine
MOGU NOSTI PRETNJE - proizvodnja zdrave hrane - proizvodnja elektri ne energije koriš enjem obnovljivih prirodnih resursa - blizina tržišta AP Kosovo i Metohija - mogu nost pristupa i niska kamatna stopa (1% na godišnjem nivou) izvorima finansiranja Republike Srbije (Fond za razvoj RS)
- zapostavljenost razvoja Opštine Kuršumlija od strane Republike Srbije - svetska ekonomska kriza - nerešen status AP Kosovo i Metohija
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
41
3.4 RG4: Turizam Opština Kuršumlija raspolaže brojnim prirodnim resursima za razvoj i intenziviranje razli itih vidova turizma, koji su nedovoljno valorizovani i iskoriš eni. Najzna ajniji turisti ki potencijal predstavljaju tri banje: Prolom, Kuršumlijska i Lukovska sa izuzetnim vrednostima termomineralnih voda, povoljnim klimatskim uslovima i o uvanom životnom sredinom. Turisti ku ponudu upotpunjuju avolja varoš, jedinstven prirodni fenomen ne samo u našoj zemlji nego i u svetu, planinski pojasevi Kopaonika, Majdan, Radan planine, Sokolovice i Pilatovice i raznovrsna lovna divlja . Danas na teritoriji opštine postoji 766 soba i 1.536 ležaja. Od smeštajno-ugostiteljski objekata van banja izdvajaju se Motel "Rudare" (kapaciteta 30 soba i 60 ležaja) i Motel "Rado" (kapaciteta 8 soba i 17 ležaja). U opštini postoji ukupno 47 kafana, bifea, kafi a i drugih ugostiteljskih objekata, kapaciteta 950 sedišta i 3.258 sedišta. Prolom Banja Prolom Banja se nalazi 23 km jugoisto no od Kuršumlije, na južnim padinama planine Sokolovice (550-668 m nadmorske visine). Klima je umereno kontinentalna. Vode Prolom Banje su azotne, visokoalkalne (pH 8,4), niskomineralizovane (175 mg/l), natrijumhidrokarbonatne, silicijumske hipoterme, temperature (28-29 °C), i imaju prirodno diureti ko i baktericidno svojstvo. Primenjuju se za le enje bolesti bubrega i mokra nih puteva, bolesti organa za varenje, bolesti kože, bolesti perifernih krvnih sudova, vanzglobnog reumatizma. U Prolom Banji postoje dva razbijena izvorišta prirodnih termomineralnih voda i pet bušotina u njihovoj blizini: isto no ili glavni izvorište u dolini Banjskog potoka i zapadno izvorište ili "Pupavci" u dolini Dubo kog potoka. Od 1989. Godine AD „Planinka“ pakuje i distribuira Prolom vodu na tržištu u zemlji i inostranstvu. Prolom Banja je poznata i po lekovitom blatu koje se koristi za le enje kožnih bolesti, bolesti perifernih krvnih sudova, reumatskih oboljenja i nekih oboljenja prostate. Intenzivan razvoj Prolom Banje po inje 1961. godine. U narednim decenijama broj turista se polako pove avao. Hotel "Radan" sa dva depandansa kategorisan je sa 3 zvezdice, ima 440 ležajeva (jednokrevetne, dvokrevetne sobe i apartmani).U svim sobama je lekovita Prolom voda. Sve sobe imaju TV sa kablovskim sistemom, frižidere i telefone. Hotel poseduje zatvoreni bazen sa lekovitom vodom, teretanu, saunu, akuzi, terene za male sportove, bilijar, stoni tenis, šah. Gostima se pružaju slede i tretmani: pitke kure lekovite vode, hidroterapija, blatna terapija, elektroterapija, kineziterapija, ru na masaža, laseroterapija, kompleksna terapija celulita, masaža toplim kamenjem, ru na masaža celog tela, terapija bioptron lampom. Hotel svake godine organizuje slede e manifestacije: Mis Prolom Banje, Zlatni glas Prolom Banje, Zlatna frula Prolom Banje, Vidovdanski dani Prolom Banje, Likovna kolonija "Bele Crkve" i Foto kolonija " avolja varoš".
42
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
U doma oj radinosti postoji 1.700 ležaja. Od privatnog sektora u ponudu je uklju en i "Garetov konak" koji posluje od 1963. godine. On raspolaže sa 26 soba, 2 apartmana, 60 ležaja, kao i restoranom (150 sedišta) i terasom (50 mesta). "Etno kr ma" se nalazi 200 m od hotela "Radan", na obali Prolomske reke. U njoj se nalazi postavka seoskog doma instva sa po etka 20. veka, i deo u kom se pripremaju specijaliteti kuršumlijskog kraja i služe doma a rakija od divlje kruške, Prolom HBH pivo i Prolom sokovi. Kuršumlijska Banja Kuršumlijska Banja se nalazi na jugoisto nim padinama Kopaonika, u kotlini Banjske reke, na 442 m nadmorske visine. Lekovite vode Kuršumlijske Banje koriš ene su još za vreme Rimljna, ali tek sa izgradnjom Zavoda za specijalizovanu rehabilitaciju "Žubor" (1989), postaje moderna banja. Banja je specijalizovna za le enje povreda i oboljenja lokomotornog sistema, reumatskih i ginekoloških oboljenja. Na podru ju Kuršumlijske Banje prona eno je više vrsta plemenitih voda, po kojima se svrstava u najatraktivnija banjska mesta u Evropi. Najvažnije su termomineralna sumporovita voda "Žubor" (temperature 67°C, koristi se za le enje povreda), ugljokisela voda "Mamurluk" (temperature 25°C, idealna za pi e), alkalna voda "Alkal" (temperature 14°C, pomaže kod le enja psorijaze i gastritisa), magnezijumska, gvož evita voda "Devoja ka voda za o i", karstna izdanska plemenita voda "Prepolac" i karstna voda za pi e "Bunjac". U zavodu za specijalizovanu rehabilitaciju "Žubor" terapijski blok se sastoji od hidroterapije, blatne terapije, elektroterapije i kinezi terapije. Smeštajni deo Zavoda je B kategorije, 240 ležajeva i 250 mesta u restoranu. Zavod je 2006. godine prestao sa radom. Od ostalih smeštajnih kapaciteta u Banji se nalazi Vila "Milica" (26 soba, 55 ležaja), Restoran "Prepolac" (150 mesta), objekti Crvenog krsta (10 soba, 25 ležaja, restoran 80 sedišta). Doma a radinost raspolaže sa 30 soba i 76 ležaja. Od kako je 2006. godine Zavod "Žubor" prestao sa radom Banja je potpuno zamrla. Lukovska Banja Lukovska Banja se nalazi 36 km zapadno od Kuršumlije, na isto nim padinama Kopaonika, na nadmorskoj visini od 681 m. Poznata je po najve em broju izvora termomineralnih voda (37). Me utim, izvori su nedovoljno istraženi, slabo kaptirani i gotovo neiskoriš eni. Vode Lukovske Banje su prema mikrosastavu hidrokarbonatne, natrijumske, magnezijsko-kalcijumskog tipa i mogu se koristiti u sklopu medicinske rehabilitacije, za bolesti lokomotornog aparata, ginekoloških oboljenja i kožnih bolesti. U Gornjoj Banji postoje dva blatna termalna izvora, koji su preure eni u otvorene bazene. Intenzivan razvoj banje po inje 1999. godine kada je izgra en hotel "Kopaonik". Depandans "Mladost" je ure en 2003. god. tako da banja danas ima 180 ležaja u
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
43
hotelskom smeštaju. Hotel "Kopaonik" i depandans "Mladost" imaju svoja medicinsko-terapijska odeljenja sa ordinacijom lekara, odeljenjima za hidroterapiju, elektroterapiju, ru nu masažu i peloido-terapiju i zatvorene bazene sa lekovitom vodom za rekreaciju i rehabilitaciju. U septembru 2009. godine otvoren je hotel "Jelak", koji ima 62 sobe i bi e kategorisan sa etiri zvezdice. Banja poseduje sportsko-rekreativne sadržaje: sportsku halu za rukomet, odbojku i košarku, dva otvorena sportska terena za male sportove, teren u pesku, zatvoreni bazen, ski stazu sa ži arom, ski lift i obeležene "staze zdravlja". Ostali smeštajni kapaciteti ine Vila "Treska" (20 ležaja), kamp (50 ležaja) i doma a radinost (32 sobe, 81 ležaj). Od otvaranja hotela "Kopaonik", Banja po inje da belaži zna ajan porast broja gostiju.
avolja varoš avolja varoš se nalazi 27 km jugoisto no od Kuršumlije. Uredbom Vlade Republike
Srbije proglašena je za spomenik prirode od izuzetnog zna aja i stavljena u prvu kategoriju zaštite. Ušla je u uži krug izbora za " Sedam svetskih uda prirode", ali se nije plasirala u finale. Trenutno je na Rezervnoj listi. Ako bilo koji kandidat od 28 finalista bude suspendovan, a zatim i eliminisan iz kampanje, New7Woders e izabrati nekog od 7 prvoplasiranih sa Rezervne liste. Na osnovu stru ne dokumentacije Zavoda za zaštitu prirode Srbije, avolja varoš, kao prirodno dobro posebnih vrednosti od svetskog zna aja, predložena je za upis u Listu svetske baštine pri UNESCO.
avolja varoš predstavlja skupinu vretenastih stubova sa kamenim kapama, koje se nazivaju zemljane piramide, kule ili glavutci. Na površini od preko 4.300 m² nalazi se preko 200 stubova, razli itih visina. Ovde postoje i dva izvora jako kisele vode sa visokom mineralizacijom ( avolja voda i avolje/crveno vrelo).
udnovato pore ane figure, temelji bogomolje, ostaci srednjovekovnih rudnika, voda koja zbog oksidacije na prostoru gde se izliva menja boju tla, doprineli su tome da narod o ovom fenomenu ispri a brojne legende. Po jednoj, figure predstavljaju okamenjene svatove koji su hteli da ven aju brata i sestru, po drugoj to su okamenjeni avoli koje su
aci nadmudrili u opkladi, po tre oj to su avoli kojih su se ljudi oslobodili. Me utim nastanak piramida jednostavno se objašnjava razornim delovanjem vodne erozije. Lovna osnova Opština Kuršumlija raspolaže pogodnim uslovima za život razli itih vrsta divlja i i razvoj lovstva. Glavne lovne divlja i u lovištima su divlja svinja, jarebica i zec. Ranije se lovila i srne a divlja , koja je zbog sadašnjeg lovnog stanja zašti ena. Na teritoriji opštine ustanovljena su tri lovišta: "Kosanica" (68.207 ha), "Šumata" (18.964 ha) i "Sokolovica" (7.975 ha). U okviru sva tri lovišta postoje rezervati za divlja . U okviru lovišta "Sokolovica" 1987. godine oformljeno je prihvatilište za
44
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
muflonsku divlja , a 1997. godine ustanovljeno je uzgajalište krupne divlja i "Mileševa voda" na površini od 466 ha, u kom se gaje obi an jelen i divlja svinja. Lovištem "Kosanica" gazduje lova ko udruženje "Soko", koje broji izme u 500 i 600 lanova, raspore enih u nekoliko sekcija. LU "Soko" poseduje visoke eke za lov divlja i
i lova ki dom u centru Kuršumlije. LU "Soko" poznato je po tradicionalnoj lova ko-turisti koj manifestaciji "hajka na vukove" koja se održava u februaru.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
45
SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI - povoljan geostrateški položaj - na teritoriji opštine postoje tri reke (Kosanica, Toplica, Banjska) i tri banje (Kuršumlijska, Prolom, Lukovska) - prirodni fenomen " avolja varoš" - o uvana prirodna sredina - veliki broj izvora mineralnih voda - bogato kulturno – istorijsko nasle e - zdrava hrana i bogata tradicija (arheološka nalazišta iz rimskog i vizantijskog perioda; manastiri iz doba Nemanji a, XII vek, Sv. Nikole i Sv. Bogorodice) - veliki potencijali za razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma - potencijali za razvoj jezerskog turizma - veliki potencijali za razvoj planinskog turizma (Lukovska banja) - niska cena turisti ko – ugostiteljskih usluga
- neizgra ena putna infrastruktura - nedostatak finansijskih sredstava - teritorija banja nije zakonski definisana, Prolom i Kuršumlijska banja nemaju urbanisti ki plan - nedostatak kadrova odgovaraju e kvalifikacije - nepostojanje turisti ke strategije i banjskih strategija - nedovoljni smeštajni kapaciteta, i gotovo da nema nikakvih sadržaja mimo hotela - nedostatak kulturnih dešavanja - loša saradnja izme u glavnih nosilaca turisti ke ponude i TO Kuršumlije - loša saradnja sa drugim opštinama - saradnja sa Zavodom za zaštitu spomenika iz Niša veoma je loša - iz banja se ne organizuju izletni ke ture (osim do avolje varoši) - spomenici kulture se ne obnavljaju, a fasade zgrada iz savremenog perioda se uništavaju i ne obnavljaju - Kuršumlija nema razglednice, suvenire, radnju za prodaju suvenira - manastiri Sv. Nikole i Sv. Bogorodice nisu obeleženi, niti osvetljeni, i ne postoji odgovaraju i put do manastira Sv. Bogorodice - u banjama ima mnogo bespravno sagra enih objeketa, nije regulisana kanalizacija i teku a voda - loša signalizacija - nizak nivo ekološke svesti gra ana postoji veliki broj divljih deponija, u banjama ne postoji organizovano odnošenje sme a - nedostatak preduzetni kog duha - nedovoljan broj doma instava ima ra unare i pristup internetu - nepostojanje promotivne strategije
46
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
MOGU NOSTI PRETNJE - podrška TOS i Udruženja banjskih i klimatskih mesta - podrška nadležnih ministarstava - saradnja sa nevladinim organizacijama, stranim donatorima, visokoškolskim institucijama i udruženjima gra ana - me uopštinska i me uregionalna saradnja - zakonsko definisanje banja - izrada urbanisti kih planova Prolom i Kuršumlijske banje - unapre enje saradnje sa Zavodom za zaštitu spomenika iz Niša - zaštita i konzervacija spomenika prirode od strane UNESCO
- nizak socio – ekonomski standard stanovništva - loša regionalna putna mreža - nestabilna politi ka situacija - blizina administrativne granice - velika migracija stanovništva - nepostojanje direktnih autobuskih linija iz ve ih centara do banja (Lukovske i Kuršumlijske)
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
47
4. S
TRA
TEŠK
I DO
KU
MEN
T
4.1
Viz
ije, p
rior
iteti
i cilj
evi:
Gen
eral
na sl
ika
E
kolo
gija
D
rušt
vene
del
atno
sti
Pr
ivre
da i
poljo
priv
reda
Tu
riza
m
Viz
ija:
201
9. g
odin
e K
uršu
mlij
a je
odr
živa
i ko
mun
alno
op
rem
ljena
za
jedn
ica,
bo
gata
ze
leni
m,
istim
i
ure
enim
po
vrši
nim
a, s
a o
uvan
om i
eko
lošk
i zd
ravo
m
živo
tnom
sr
edin
om
i od
govo
rnim
po
naša
njem
sv
ojih
gr
aan
a pr
ema
njoj
.
Viz
ija:
2019
. go
dine
K
uršu
mlij
a je
m
oder
na
opši
na
sa
dobr
om
zdra
vstv
enom
i
soci
jaln
om z
aštit
om, k
oja
kroz
edu
kaci
ju
i bo
gate
sp
orts
ke
i ku
lturn
e sa
drža
je
podj
edna
ko
pruž
a po
dršk
u m
laim
i
star
ijim
ge
nera
cija
ma
u ra
zvija
nju
njih
ovih
du
hovn
ih
i m
ater
ijaln
ih
vred
nosti
.
Viz
ija:
2019
. go
dine
op
štin
a K
uršu
mlij
a pr
ipad
a kr
ugu
sred
nje
razv
ijeni
h op
ština
u S
rbiji
, sa
una
pre
enim
i
održ
ivim
usl
ovim
a za
razv
oj
priv
rede
i po
ljopr
ivre
de.
Viz
ija:
Do
2019
. god
ine
naša
opš
tina
e po
stat
i je
dna
od n
ajpo
znat
ijih
i na
jpos
een
ijih
turis
tiki
h de
stin
acija
u
Srbi
ji i
na
Bal
kanu
, pr
epoz
natlj
iva
po:
geom
orfo
lošk
om
feno
men
u i
udu
priro
de
avol
joj
varo
ši;
banj
ama
(Kur
šum
lijsk
a, P
rolo
m, L
ukov
ska)
koj
e pr
užaj
u vr
huns
ke
uslu
ge
leen
ja,
reha
bilit
acije
, odm
ora
i rek
reac
ije, a
li i
mog
uno
sti
obila
ska
boga
tog
kultu
rno
– is
torij
skog
nas
lea
ovog
kra
ja. N
aša
sela
pru
žae
turis
tima
idea
lne
uslo
ve z
a od
mor
, už
ivan
je u
ouv
anoj
živ
otno
j sr
edin
i i
priro
dnim
lep
otam
a. O
pštin
a e
post
ati
prav
a oa
za
za
lovc
e i
ribol
ovce
iz
sv
ih
kraj
eva.
Sv
oju
pozi
ciju
na
turis
tiko
j m
api
opšti
na
e iz
grad
iti k
roz
perm
anen
tno
ulag
anje
u
turis
tiku
in
fras
trukt
uru,
un
apre
enje
tu
risti
ke p
onud
e, e
duka
ciju
gra
ana
i ak
tivnu
prim
enu
prom
otiv
ne st
rate
gije
. Pr
oble
m 1
N
epos
toja
nje
kole
ktor
a za
ot
padn
e vo
de
Prob
lem
1 V
elik
i bro
j soc
ijaln
o ug
rože
nih
poro
dica
Pr
iori
tet
Sman
jenj
e ve
like
neza
posl
enos
ti Pr
iori
tet 1
N
edov
oljn
o ul
agan
je fi
nans
ijski
h sr
edst
ava
u tu
risti
ku in
fras
trukt
uru
Stra
tešk
i cilj
D
o 20
19.
godi
ne
Kur
šum
lija
e u
potp
unos
ti sp
reiti
is
pušt
anje
ne
pre
išen
ih o
tpad
nih
voda
i k
roz
Stra
tešk
i cilj
D
o 20
19. g
odin
e po
boljš
ati u
slov
e ži
vota
so
cija
lno
ugro
ženi
m
poro
dica
ma
i sm
anjit
i njih
ov b
roj z
a 50
%.
Stra
tešk
i cilj
20
19. g
odin
e za
pošl
jeno
80%
radn
o sp
osob
nog
stan
ovni
štva
Opš
tine
Kur
šum
lija
sa z
arad
ama
na n
ivou
Stra
tešk
i cilj
evi
1. D
o 20
19.
godi
ne p
ove
ati
ulag
anje
fin
ansi
jski
h sr
edst
ava
u iz
grad
nju
smeš
tajn
ih
kapa
cite
ta
i pr
ate
ih
48
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godinanj
ihov
pr
edtr
etm
an
i bo
lji
kval
itet
ois
titi s
voje
re
ne to
kove
.
pr
osek
a u
priv
redi
rep
ublik
e Sr
bije
turi
sti
kih
sadr
žaja
za
80%
. 2.
Do
2019
. go
dine
pov
eat
i ul
agan
je
fina
nsijs
kih
sred
stav
a u
ure
enje
ze
leni
h po
vrši
na z
a 10
0%.
3. D
o 20
19.
godi
ne p
ove
ati
ulag
anje
fi
nans
ijski
h sr
edst
ava
u ob
novu
fas
ada
i ku
lturn
o-is
tori
jski
h sp
omen
ika
za 7
0%.
Pro
blem
2
Vel
iki
broj
di
vljih
de
poni
ja
i ne
post
ojan
je s
anita
rne
depo
nije
Pri
orit
et 2
Po
boljš
anje
kul
turn
ih i
spor
tski
h sa
drža
ja
P
rior
itet
2
Una
pre
enje
kva
litet
a ko
mun
alne
in
fras
truk
ture
St
rate
ški c
ilj
Do
2019
. go
dine
sm
anjit
i br
oj d
ivlji
h de
poni
ja
za
70%
uv
oen
jem
kv
alite
tnog
si
stem
a
za
upra
vlja
nje
kom
unal
nim
otp
adom
.
Stra
tešk
i cilj
D
o 20
19.
godi
ne
omas
oviti
i
obog
atiti
sp
orts
ki i
kultu
rni s
adrž
aj u
opš
tini.
St
rate
ški c
ilj
Do
2019
. go
dine
po
veat
i ul
agan
je
fina
nsijs
kih
sred
stav
a u
kom
unal
nu
infr
astr
uktu
ru z
a 20
0%.
Pro
blem
3
Nis
ka
sves
t gr
aan
a o
ouv
anju
ži
votn
e sr
edin
e
Pri
orit
et 3
Po
boljš
anje
usl
ova
obra
zova
nja
P
rior
itet
3
Podi
zanj
e kv
alit
eta
putn
e in
fras
truk
ture
Stra
tešk
i cilj
D
o 20
19. g
odin
e ur
editi
i oz
elen
iti s
ve
javn
e po
vrši
ne u
gra
du.
Stra
tešk
i cilj
D
o 20
19. g
odin
e iz
grad
iti n
ove,
ada
ptir
ati
post
oje
e i
tehn
iki
opr
emiti
pre
dško
lske
i š
kols
ke u
stan
ove.
Stra
tešk
i cilj
evi
1. D
o 20
19. g
odin
e po
veat
i po
kriv
enos
t lok
alni
h pu
teva
i ul
ica
asfa
ltnom
pod
logo
m s
a po
stoj
eih
10%
na
40%
. 2.
Do
2011
. god
ine
obez
bedi
ti 10
0%
pokr
iven
ost o
pštin
e i g
lavn
ih p
utni
h pr
avac
a tu
rist
iko
m s
igna
lizac
ijom
.
Pri
orit
et 4
K
oriš
enje
obn
ovlji
vih
izvo
ra e
nerg
ije
Pro
blem
4
Ned
ovol
jna
info
rmis
anos
t i
eduk
acija
gr
aan
a i
nedo
stat
ak
kom
unik
acije
iz
me
u in
stitu
cija
P
rior
itet
4
Ned
ovol
jan
broj
pos
eta
i no
enja
turi
sta
na te
rito
riji
opšt
ine
Stra
tešk
i cilj
D
o 20
19. g
odin
e po
veat
i kor
išen
je
obno
vljiv
ih iz
vora
ene
rgije
za
80%
.
Stra
tešk
i cilj
D
o 20
19. g
odin
e po
veat
i ste
pen
info
rmis
anos
ti u
svim
sfe
ram
a dr
uštv
enog
ra
zvoj
a i p
obol
jšat
i njih
ovu
me
usob
nu
sara
dnju
.
St
rate
ški c
ilj
Do
2019
. god
ine
pove
ati b
roj p
oset
a tu
rist
a 10
put
a, a
bro
j no
enja
turi
sta
pove
ati 5
put
a.
P
rio
rit
et
5
Po
bo
ljša
nje
u
slo
va z
a o
stv
ari
van
je
zd
rav
stv
en
e z
ašt
ite
S
trate
ški
cil
j D
o 2
01
9. g
odin
e u
nap
redit
i zd
rav
stv
enu
zašt
itu
u o
bla
sti
Slu
žb
e k
un
og
le
enja
, n
ab
avit
i n
eop
ho
dnu
dij
ag
no
sti
ku
op
rem
u
i te
ren
ska v
ozil
a n
eo
pho
dn
a z
a
uje
dn
aeno
ost
vari
vanje
zd
rav
stv
en
e
zašt
ite.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
49
4.2
Prio
ritet
i za
razv
oj u
nar
edni
h 10
god
ina
OBL
AST
: EK
OLO
GIJ
A
Prob
lem
1: N
epos
toja
nje
kole
ktor
a za
otp
adne
vod
e C
iljev
i Pr
ogra
mi
Indi
kato
ri Zn
aaj
, obr
azlo
ženj
e D
o 20
19. g
odin
e Kur
šum
lija
e u
potp
unos
ti sp
reiti
ispu
štan
je
nepr
eiš
enih
otp
adni
h vo
da i
kroz
njih
ov p
redt
retm
an i
bolji
kv
alite
t oist
iti sv
oje r
ene
to
kove
.
Iz
rada
pro
jekt
ne d
okum
enta
cije
za
izgr
adnj
u gr
adsk
og k
olek
tora
1.
Kva
litet
pov
ršin
skih
vod
a 2.
Upr
avlja
nje
otpa
dnim
vod
ama
u gr
adsk
im sr
edin
ama
Sve
otpa
dne
vode
sa
terit
orije
gra
da
se
dire
ktno
be
z pr
eiš
avan
ja
ispu
štaj
u u
dve
reke
. K
olek
toro
m b
i se
ov
e vo
de
saku
pile
, pr
eis
tile
a nj
ihov
o is
pušt
anje
ne
bi d
ovel
o do
ve
ih
prom
ena
kval
iteta
vo
de
u re
kam
a.
Iz
grad
nja
grad
skog
kol
ekto
ra
Iz
rada
pro
jekt
ne d
okum
enta
cije
za
sana
ciju
gra
dske
kan
aliz
acio
ne
mre
že
2. U
prav
ljanj
e ot
padn
im v
odam
a u
grad
skim
sred
inam
a N
a po
jedi
nim
de
lovi
ma
star
e,
dotra
jale
kan
aliz
acio
ne m
reže
dol
azi
do
esto
g iz
livan
ja
koja
m
ogu
da
izaz
ovu
epid
emiju
širi
h ra
zmer
a, ta
ko
da je
u c
ilju
zašt
ite z
drav
lja g
raan
a i
pobo
ljšan
ja n
jihov
ih o
snov
nih
uslo
va
živo
ta p
otre
bna
njen
a sa
naci
ja.
Proš
irenj
em
kana
lizac
one
mre
že
u pr
igra
dski
m n
asel
jima
om
ogu
io b
i se
prik
ljuak
i os
talih
30%
sta
novn
ika
na g
rads
ki si
stem
.
Sa
naci
ja g
rads
ke k
anal
izac
ione
m
reže
Izra
da p
roje
ktne
dok
umen
taci
je
za iz
grad
nju
kana
lizac
ione
mre
že
u pr
igra
dski
m n
asel
jima
2. U
prav
ljanj
e ot
padn
im v
odam
a u
grad
skim
sred
inam
a
Iz
grad
nja
kana
lizac
ione
mre
že u
pr
igra
dski
m n
asel
jima
50
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina Pr
oble
m 2
: Vel
iki b
roj d
ivlji
h de
poni
ja i
nepo
stoj
anje
sani
tarn
e de
poni
je
Cilj
evi
Prog
ram
i In
dika
tori
Zna
aj, o
braz
lože
nje
Do
2019
. god
ine s
man
jiti b
roj
divl
jih d
epon
ija za
70%
uv
oen
jem
kva
litet
nog
siste
ma
za
upr
avlja
nje k
omun
alni
m
otpa
dom
.
Sa
naci
ja d
epon
ije k
omun
alno
g ot
pada
opš
tine
Kur
šum
lija
7. O
pštin
ski o
tpad
po
vrst
i o
dlag
anja
8.
Rec
iklir
ani o
tpad
U
raen
pro
jeka
t za
sana
ciju
pos
toje
e de
poni
je
„Lak
ovsk
i br
egov
i“
bi
treba
lo
usko
ro
da
se
real
izuj
e,
a pr
oble
mi
odla
ganj
a ot
pada
reš
ie
se
izgr
adnj
om
regi
onal
ne
depo
nije
u
Prok
uplju
. Po
step
ena
eduk
acija
gr
aan
a o
sele
kciji
otp
ada
i nab
avka
p
oseb
nih
kon
tejn
era
e om
ogu
iti
lakš
e sk
ladi
šten
je
otpa
da i
nje
govu
re
cikl
ažu.
O
dabi
r lok
acije
i iz
grad
nja
prije
mne
stan
ice
za sm
ee
(tran
sfer
-sta
nica
)
Eduk
acija
stan
ovni
štva
u o
blas
ti up
ravl
janj
a ot
pado
m
N
abav
ka i
post
avlja
nje
kont
ejne
ra z
a se
lekt
ovan
otp
ad
A
kcije
sezo
nsko
g iš
enja
gra
da i
reni
h ko
rita
Sv
e za
inte
reso
vane
gr
aan
e i
orga
niza
cije
tre
ba u
klju
iti u
vel
ike
akci
je
išen
ja
grad
a ko
je
bi
se
održ
aval
e se
zons
ki,
ili
mes
eno
, a
kroz
ko
je
bi
se
info
rmis
anje
m
i pr
akti
nim
ra
dom
ut
ical
o na
po
diza
nje
sves
ti gr
aan
a o
ouv
anju
ži
votn
og p
rost
ora.
„Ze
lena
pol
icija
“ je
sa
mo
još
jedn
a m
era
kont
role
i
spre
avan
ja
ugro
žava
nja
živo
tne
sred
ine.
„Z
elen
a po
licija
“
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
51
Prob
lem
3: N
iska
sves
t gra
ana
o o
uvan
ju ž
ivot
ne sr
edin
e C
iljev
i Pr
ogra
mi
Indi
kato
ri Zn
aaj
, obr
azlo
ženj
e D
o 20
19. g
odin
e ure
diti
i oz
elen
iti sv
e ja
vne p
ovrš
ine u
gr
adu.
Za
štita
i ur
een
je re
ke K
osan
ice
B
riga
o rib
ljem
fo
ndu
u re
kam
a po
draz
umev
a i n
jego
vu z
aštit
u to
kom
le
tnje
g su
šnog
per
ioda
kad
je
niza
k ni
vo v
ode
i kad
je p
otre
bno
na ta
kvim
m
estim
a gr
aditi
ust
ave.
Por
ed
išen
ja
reni
h ob
ala
post
oji
i po
treba
za
do
datn
im u
reen
jem
ve
pos
toje
ih
kupa
lišta
.
Ure
ivan
je ja
vnih
i ze
leni
h po
vrši
na u
gra
du
is
to,
zdra
vo
i le
po
okru
ženj
e za
gr
aan
e K
uršu
mlij
e.
Oko
lna
brda
, ne
dale
ko
od
cent
ra
grad
a pr
užaj
u m
ogu
nost
ur
een
ja
izle
tišta
, pa
rkov
a i
rekr
eativ
nih
povr
šina
. N
ova
urba
na
opre
ma,
gr
adsk
e es
me
i fo
ntan
e, o
bnov
ljeni
dr
vore
di,
oiš
eno
reno
ko
rito
i iz
gra
en k
ej k
ao v
id o
plem
enjiv
anja
gr
adsk
og
pros
tora
i
njeg
ove
este
tizac
ije.
Osn
ivan
je G
rads
kog
zele
nila
za
održ
avan
je ja
vnih
i ze
leni
h po
vrši
na
O
sniv
anje
ov
akvo
g pr
eduz
ea
bi
obez
bedi
lo
kont
inui
ranu
i
stru
nu
brig
u o
zele
nim
i ja
vnim
pov
ršin
ama.
Ras
adni
k u
Kur
šum
lijsk
oj b
anji
Izgr
adnj
a ra
sadn
ika
bi
se
smat
rala
fu
nkci
onal
nim
i
ekon
omi
ni
reše
njem
s o
bziro
m d
a s
e ce
loku
pan
rasa
d ku
puje
iz
ra
sadn
ika
drug
ih
opšti
na.
52
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
Prob
lem
4: K
oriš
enje
obn
ovlji
vih
izvo
ra e
nerg
ije
Cilj
evi
Prog
ram
i In
dika
tori
Zna
aj, o
braz
lože
nje
Do
2019
. god
ine p
ove
ati
kori
šen
je o
bnov
ljivi
h iz
vora
en
ergi
je za
80%
.
K
oriš
enje
pos
toje
e ot
padn
e m
ase
9.U
kupn
a po
trošn
ja e
nerg
ije
pode
ljena
po
vrst
i gor
iva
10. P
otro
šnja
obn
ovlji
ve e
nerg
ije p
o iz
vorim
a
Vel
ika
pokr
iven
ost
terit
orije
opš
tine
šum
ama
uslo
vila
je
da
po
šum
ljava
nje,
se
a i
prer
ada
drve
ta
post
ane
jedn
a od
gla
vnih
del
atno
sti
stan
ovni
štva.
D
alji
razv
itak
bi
se
ogle
dao
u št
o po
tpun
ijem
isko
rišen
ju
drvn
e m
ase
kao
doda
tnog
iz
vora
en
ergi
je.
K
oriš
enje
hid
ropo
tenc
ijala
9.U
kupn
a po
trošn
ja e
nerg
ije
pode
ljena
po
vrst
i gor
iva
10. P
otro
šnja
obn
ovlji
ve e
nerg
ije p
o iz
vorim
a
Tri
reke
i o
grom
ni h
idro
pote
ncija
l u
njim
a, i
vel
iki
broj
sun
anih
dan
a (o
pštin
a sa
naj
veim
bro
jem
sun
anih
da
na
u Sr
biji)
su
sv
akak
o do
bra
osno
va
za
dobi
janj
e no
vih,
ob
novl
jivih
izvo
ra e
nerg
ije.
K
oriš
enje
sola
rne
ener
gije
Iz
grad
nja
vatro
gasn
e st
anic
e
Izgr
adnj
om
e se
stv
oriti
bol
ji us
lovi
ra
da z
a va
troga
sce
tako
da
e nj
ihov
e in
terv
enci
je
biti
brže
, a
gra
ani
bezb
edni
ji.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
53
OBL
AST
: DR
UŠT
VEN
E D
ELA
TNO
STI
Prob
lem
1: V
elik
i bro
j soc
ijaln
o ug
rože
nih
poro
dica
C
iljev
i Pr
ogra
mi
Indi
kato
riZn
aaj
, obr
azlo
ženj
eD
o 20
19. g
odin
e pob
oljš
ati
uslo
ve ži
vota
soci
jaln
o ug
rože
nim
por
odic
ama
i sm
anjit
i njih
ov b
roj z
a 50
%.
Po
boljš
anje
usl
ova
živo
ta st
arih
lic
a 12
.Sta
novn
ištv
o pr
ema
star
osti
18. U
eše
koris
nika
soci
jaln
e za
štite
u
ukup
nom
stan
ovni
štvu
Tend
enci
ja
star
enja
st
anov
ništ
va
u op
štini
uka
zuje
na
to d
a bi
se
ovoj
st
aros
noj
grup
i m
oral
a uk
azat
i ve
a pa
žnja
i br
iga
u bu
duno
sti.
U o
kviru
ovo
ga je
pož
eljn
o i k
reira
nje
prog
ram
a za
pov
ean
je a
ktiv
izm
a i
parti
cipa
cije
mla
dih.
Prio
rite
t 2: P
obol
jšan
je k
ultu
rnih
i sp
orts
kih
sadr
žaja
C
iljev
i Pr
ogra
mi
Indi
kato
riZn
aaj
, obr
azlo
ženj
eD
o 20
19. g
odin
e om
asov
iti i
obog
atiti
spor
tski
i ku
lturn
i sa
drža
j u o
pštin
i.
Po
pula
rizac
ija sp
orta
i ku
lture
16. B
roj s
tano
vnik
a na
jeda
n ob
jeka
t dr
uštv
enih
, kul
turn
ih, r
ekre
ativ
nih
aktiv
nosti
U n
ared
nom
per
iodu
je
neop
hodn
o ul
agan
je
u sp
orts
ka
i ku
lturn
a de
šava
nja
kroz
or
gani
zova
nje
muz
iki
h fe
stiv
ala,
ta
kmi
enja
, iz
ložb
a i d
rugi
h m
anife
stac
ija k
oje
bi
kval
itet
slobo
dnog
vre
men
a gr
aan
a po
digl
e na
vi
ši
nivo
. Pr
onal
ažen
je
adek
vatn
ih p
rost
ora
za s
prov
oen
je
aktiv
nost
i, iz
grad
nja
odje
kata
za
ku
lturn
u de
latn
ost
i os
niva
nje
Kul
turn
og c
entra
bi o
bjed
inio
sva
ova
de
šava
nja
i stv
orio
usl
ove
za n
jihov
da
lji ra
zvita
k.
Izra
da L
okal
nog
akci
onog
pla
na
za m
lade
U
Opš
tini
je
toko
m
2008
. go
dine
po
kren
uta
inic
ijativ
a za
sis
tem
atsk
om
brig
om o
mla
dim
a št
o je
rez
ultir
alo
osni
vanj
em K
ance
larij
e za
mla
de u
K
ušum
liji.
LAP
bi d
odat
no p
obol
jšao
po
loža
j m
ladi
h od
15
-30
godi
na
i pr
užio
im
po
dršk
u u
razl
iiti
m
obla
stim
a dr
uštv
enog
živ
ota.
54
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
Prio
rite
t 3: P
obol
jšan
je u
slova
obr
azov
anja
C
iljev
i Pr
ogra
mi
Indi
kato
ri Zn
aaj
, obr
azlo
ženj
e D
o 20
19. g
odin
e izg
radi
ti no
ve,
adap
tirat
i pos
toje
e i te
hni
ki
opre
miti
pre
dško
lske i
škol
ske
usta
nove
.
D
ogra
dnja
PU
“ar
olija
“
( II
faza
izgr
adnj
e)16
. Bro
j sta
novn
ika
na je
dan
obje
kat
druš
tven
ih, k
ultu
rnih
, rek
reat
ivni
h ak
tivno
sti
Izgr
adnj
a I
faze
ob
jekt
a jo
š je
dne
pred
škol
ske
usta
nove
je
de
limi
no
reši
o pr
oble
m n
edos
tatk
a pr
osto
ra z
a sm
ešta
j pr
edšk
olsk
e de
ce,
ali
je r
adi
pobo
ljšan
ja
sam
og
uslo
va
smeš
taja
po
trebn
o do
grad
iti jo
š dve
pro
stor
ije u
ok
viru
II
faze
izg
radn
je z
a ko
ju v
e
posto
ji pr
ojek
at.
Sred
nje
i os
novn
e šk
ole
su p
osle
dnjih
god
ina
sred
stvi
ma
Min
ista
rstv
a os
avre
men
ile
neke
ka
bine
te
i u
ioni
ce
i po
trebn
o je
na
stav
iti
dalje
ul
agan
je
u nj
ihov
o po
tpun
o op
rem
anje
, ad
apta
ciju
i
naba
vku
škol
skog
mat
erija
la.
In
ovira
ti op
rem
u i n
asta
vni
mat
erija
l u šk
olam
a i a
dapt
irati
posto
jee
pros
torij
e
Prob
lem
4: N
edov
oljn
a in
form
isan
ost i
edu
kaci
ja g
raan
a i n
edos
tata
k ko
mun
ikac
ije iz
me
u in
stitu
cija
C
iljev
i Pr
ogra
mi
Indi
kato
ri Zn
aaj
, obr
azlo
ženj
e D
o 20
19. g
odin
e pov
eat
i ste
pen
info
rmisa
nost
i u sv
im sf
eram
a dr
uštv
enog
razv
oja
i pob
oljš
ati
njih
ovu
me
usob
nu sa
radn
ju.
A
dekv
atno
info
rmis
anje
i ed
ukac
ija g
raan
a
Pore
d fo
rmal
nog
obra
zova
nja,
gra
ani r
etko
imaj
u pr
iliku
za
stic
anje
dod
atni
h ed
ukat
ivni
h sa
drža
ja je
r ne
post
oji n
jihov
a ad
ekva
tna
ponu
da. K
reira
nje
i rea
lizac
ija o
vakv
ih p
rogr
ama
bi d
oprin
ela
boljo
j ob
aveš
teno
sti
o ak
tual
nim
dru
štve
nim
te
mam
a, z
drav
stve
nim
pro
blem
ima,
pro
blem
ima
rodi
telja
i
njih
ove
dece
, a lo
kaln
im m
ediji
ma
bi s
e po
krila
sva
važ
nija
de
šava
nja
u gr
adu
i bla
govr
emen
o na
javi
la n
ova.
D
odat
no s
truno
osp
osob
ljava
nje
e po
veat
i br
oj o
soba
sp
rem
nih
da p
išu
i upr
avlja
ju p
roje
ktim
a.
O
rgan
izov
anje
obu
ka z
a pi
sanj
e i
voen
je p
roje
kata
iz ra
znih
ob
lasti
i
Jaan
je sa
radn
je iz
me
u pr
ivat
nog
i jav
nog
sekt
ora
R
azvi
janj
e ja
kog
partn
ersk
og o
dnos
a iz
me
u pr
ivat
nog
i ja
vnog
sek
tora
stv
ori
e po
zitiv
nu p
oslo
vnu
klim
u u
kojo
j e
priv
redn
ici
prep
ozna
ti sv
oj
inte
res
da
žive
i
rade
u
Kur
šum
liji.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
55
Prio
rite
t 5 :
Pobo
ljšan
je u
slova
za
ostv
ariv
anje
zdr
avst
vene
zaš
tite
Cilj
evi
Prog
ram
i In
dika
tori
Zna
aj, o
braz
lože
nje
Do
2019
. god
ine u
napr
editi
zd
ravs
tven
u za
štitu
u o
blas
ti Sl
užbe
ku
nog
leen
ja, n
abav
iti
neop
hodn
u di
jagn
osti
ku
opre
mu
i ter
ensk
a vo
zila
ne
opho
dna
za u
jedn
aen
o os
tvar
ivan
je zd
ravs
tven
e zaš
tite.
Po
boljš
anje
zdr
avst
vene
zaš
tite
1
9. B
roj s
tano
vnik
a na
jedn
og le
kara
D
a bi
kva
litet
zdr
avst
vene
zaš
tite
bio
na o
dgov
araj
uem
niv
ou n
eoph
odno
je
na
stav
iti
sa
ulag
anjim
a u
reno
vira
nje
obje
kata
D
Z,
naba
vku
vozi
la z
a po
trebe
rad
a u
tere
nski
m
ambu
lant
ama
i
naba
vku
nove
sa
vrem
ene
m
edic
insk
e op
rem
e za
ra
nu d
ijagn
ostik
u i
rad
na p
reve
nciji
ra
zli
itih
vrst
a ob
olje
nja,
kao
i pr
oširi
vanj
e ka
paci
teta
za
pr
užan
je
osno
vnih
usl
uga
iz o
blas
ti pr
imar
ne
zdra
vstv
ene
zašt
ite.
OBL
AST
: PR
IVR
EDA
I PO
LJO
PRIV
RED
A
Prio
rite
t : S
man
jenj
e ve
like
neza
posl
enos
ti C
ilj
Prog
ram
i In
dika
tori
Zna
aj, o
braz
lože
nje
2019
. god
ine z
apoš
ljeno
80%
ra
dno
spos
obno
g
st
anov
ništ
va O
pštin
e K
uršu
mlij
a sa
zara
dam
a na
ni
vou
pros
eka
u pr
ivre
di
repu
blik
e Srb
ije
Po
dršk
a ra
zvoj
u m
alih
i sr
ednj
ih p
redu
zea
(MSP
) 23
. Lok
acijs
ki k
oefic
ijent
za
pošl
java
nja
25. O
bim
unu
trašn
jih S
DI p
o gl
avi
stan
ovni
ka
26.B
roj r
egis
trova
nih
priv
redn
ih
subj
ekat
a na
100
0 st
anov
nika
27
. Net
o br
oj n
ovih
pre
duze
a na
10
00 p
redu
zea
28. U
kupn
a ak
tivno
st, s
topa
za
posl
enos
ti i n
ezap
osle
nosti
29
. Fi
skal
ni k
apac
itet o
pštin
e –
Ost
vare
nje
izvo
rnih
prih
oda
(fis
kaln
ih o
blik
a) p
o gl
avi
st
anov
nika
Tren
utno
na
terit
oriji
Opš
tine
Kur
šum
lija
mal
i bro
j pre
duze
a po
sluj
e ta
ko d
a se
tom
razn
ih p
odst
icaj
nih
mer
a tre
ba
pokr
enut
i ubr
zani
razv
oj p
osto
jeih
MSP
, ta
ko i
olak
sati
i pod
sta
i osn
ivan
je n
ovih
M
SP u
cilj
u po
veav
anja
zap
osle
nosti
. O
vom
pro
cesu
bi n
aro
ito p
ogod
oval
o uk
olik
o bi
se si
stem
skim
zak
onim
a R
S po
dstic
ajno
del
oval
o (s
niža
vanj
em
pore
za) n
a sv
e po
tenc
ijaln
e in
vest
itorie
ko
ji bi
ula
gali.
Po
trebn
o je
isko
ristit
i sve
kap
acite
te k
oji
trenu
tno
nisu
u fu
nkci
ji ka
o i p
odsti
cati
otva
ranj
e no
vih
proi
zvod
nih
kapa
cite
ta
56
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
R
ealiz
acija
pre
dnos
ti ko
je
pruž
a bl
izin
a trz
išta
AP
Kos
ovo
i M
etoh
ije
O
pštin
a K
uršu
mlij
a sa
nas
lanj
a na
AP
Kos
ovo
i M
etoh
ija d
užin
om o
d 10
5km
. Po
trebn
o je
pre
sve
ga i
skor
istit
i bl
izin
u trž
išta
ove
pok
rajin
e pr
ivla
enje
m n
ovih
in
vest
itora
za
proi
zvod
nju,
skl
adiš
tenj
e i
plas
man
robe
. Ta
koe
treba
os
niva
njem
ca
rinsk
og
term
inal
a i
uvod
jenj
em p
oseb
ne l
okal
ne
taks
e u
okvi
ru p
ostu
pka
carin
jenj
a sv
e vr
ste
robe
koj
a se
tra
nspo
rtuje
na
ovo
tržiš
ta p
ove
ae
se i
fis
kaln
i ka
paci
tet
opšt
ine
Isko
rišav
anje
obn
ovlji
vih
pr
irodn
ih re
surs
a po
godn
ih z
a pr
oizv
odnj
u el
ektri
ne
ener
gije
O
pštin
a K
uršu
mlij
a po
sedu
je p
oten
cija
le
za i
skor
išav
anje
obn
ovlji
vih
priro
dnih
re
surs
a za
pr
oizv
odnj
u sv
ih
vido
va
elek
trine
ene
rgije
koj
e tre
ba p
onud
iti
pote
ncija
lnim
ula
gaim
a i
tako
pov
eat
i za
posl
enos
t.
Raz
voj p
oljo
priv
rede
Sa p
ovrš
inom
od
952
km
ugl
avno
m
brds
ko
plan
insk
og
kara
kter
a O
pštin
a K
uršu
mlij
a im
a og
rom
ne m
ogu
nost
i u
proi
zvod
nji
zdra
ve
hran
e,
naro
ito
u ob
last
i sto
arst
va i
voar
stva
.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
57
OBL
AST
: TU
RIZ
AM
Pr
oble
m 1
: Ned
ovol
jno
ulag
anje
fina
nsijs
kih
sred
stav
a u
turi
sti
ku in
fras
truk
turu
C
iljev
i Pr
ogra
mi
Indi
kato
ri
Zna
aj, o
braz
ložn
je
Do
2019
. god
ine p
ove
ati
ulag
anje
fina
nsijs
kih
sred
stav
a u
izgr
adnj
u sm
ešta
jnih
ka
paci
teta
i pr
ate
ih tu
rist
iki
h sa
drža
ja za
80%
.
Iz
rada
urb
anis
tiki
h pl
anov
a 4.
Zaš
tien
e ob
last
i 16
. Bro
j sta
novn
ika
na je
dan
obje
kat
druš
tven
ih, k
ultu
rnih
, rek
reat
ivni
h ak
tivno
sti
17. U
kupn
i prih
od d
oma
inst
va
21. N
acio
naln
o do
hoda
k po
gla
vi
stan
ovni
ka
22.U
deo
naci
onal
nog
doho
tka
23. L
okac
ijski
koe
ficije
nt
zapo
šlja
vanj
a 2
4. P
ovrš
ina
posl
ovno
g pr
osto
ra n
a 10
00 st
. izg
raen
a pr
etho
dne
godi
ne
28. U
kupn
a ak
tivno
st, s
topa
za
posl
enos
ti i n
ezap
osle
nost
i
Pošt
o se
u b
udu
em p
erio
du o
ekuj
e po
vean
je p
riliv
a tu
rista
neo
phod
no
je
izgr
aditi
do
datn
e sm
ešta
jne
kapa
cite
te,
i un
apre
diti
ponu
du
prat
eih
tur
isti
kih
sadr
žaja
kak
o bi
tu
ristim
a bo
rava
k bi
o št
o ug
odni
ji.
Pr
ošire
nje
smeš
tajn
ih k
apac
iteta
na
terit
oriji
opš
tine
U
napr
een
je p
rate
ih tu
risti
kih
sadr
žaja
na
terit
oriji
opš
tine
Do
2019
. god
ine p
ove
ati
ulag
anje
fina
nsijs
kih
sred
stav
a u
ure
enje
zel
enih
pov
ršin
a za
10
0%.
U
reen
je z
elen
ih p
ovrš
ina
16. B
roj s
tano
vnik
a na
jeda
n ob
jeka
t dr
uštv
enih
, kul
turn
ih, r
ekre
ativ
nih
aktiv
nosti
U
posl
ednj
em
perio
du
nedo
voljn
o pa
žnje
je
bilo
pos
veen
o ur
een
ju
zele
nih
povr
šina
, pa
bi
ovo
treba
lo
ispr
aviti
ka
ko
bi
opšt
ina
post
ala
prija
tnije
m
esto
za
ži
vot
svoj
ih
gra
ana,
al
i i
bora
vak
go
stiju
op
štin
e.
Do
2012
. god
ine p
ove
ati
ulag
anje
fina
nsijs
kih
sred
stav
a u
obno
vu fa
sada
i ku
lturn
o-ist
orijs
kih
spom
enik
a za
70%
.
O
bnov
a fa
sada
i ku
lturn
o-is
torij
skih
spom
enik
a
Fasa
de u
gra
du s
u ru
inira
ne,
a o
kultu
rno-
isto
rijsk
im s
pom
enic
ima
se
ne v
odi
odgo
vara
jua
brig
a. O
vom
pi
tanj
u je
za
to
potre
bno
posv
etiti
ve
u pa
žnju
kak
o sv
i oni
koj
i bor
ave
u op
štin
i ne
bi s
tekl
i utis
ak d
a lju
di iz
ov
og k
raja
ne
vode
ra
una
o sv
ojoj
bo
gato
j is
torij
i i
tradi
ciji,
i k
ako
bi
izgl
ed sa
me
opšt
ine
bio
još l
epši
.
58
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godinaPr
iori
tet 2
: Una
pre
enje
kva
litet
a ko
mun
alne
infr
astr
uktu
re
Cilj
evi
Prog
ram
i In
dika
tori
Zn
aaj
, obr
azlo
žnje
D
o 20
19. g
odin
e pov
eat
i ul
agan
je fi
nans
ijski
h sr
edst
ava
u ko
mun
alnu
in
fras
truk
turu
za 2
00%
.
Pr
ošire
nje
kapa
cite
ta v
odov
odne
mre
že
2. U
prav
ljanj
e ot
padn
im
voda
ma
u gr
adsk
im sr
edin
ama
7. O
pštin
ski o
tpad
po
vrst
i od
laga
nja
15. P
roce
nat d
oma
inst
ava
sa
sigu
rnim
pris
tupo
m v
ode
za
pie
Da
bi
opšti
na
uopš
te
mog
la
da
bude
u
konk
uren
ciji
da p
osta
ne j
edan
od
zna
ajni
h in
ilaca
na
turis
tiko
j map
i Srb
ije, n
eoph
odno
je
da
se o
bezb
ede
ili p
obol
jšaju
ele
men
tarn
i us
lovi
(ur
edno
sna
bdev
anje
pija
om v
odom
, ka
naliz
acija
, ist
e ul
ice…
) za
živo
t i ra
d nj
enih
gr
aan
a i b
orav
ak tu
rista
.
Pr
ošire
nje
kapa
cite
ta k
anal
izac
ione
m
reže
i iz
grad
nja
sist
ema
za
pre
išav
anje
Reg
ulis
anje
odn
ošen
ja sm
ea
sa
terit
orije
ban
ja i
avol
je v
aroš
i
Ure
enje
gra
dsko
g gr
oblja
Pr
iori
tet 3
: Pod
izan
je k
valit
eta
putn
e in
fras
truk
ture
C
iljev
i Pr
ogra
mi
Indi
kato
ri
Zna
aj, o
braz
ložn
je
Do
2019
. god
ine p
ove
ati p
okri
veno
st
loka
lnih
put
eva
i ulic
a as
faltn
om
podl
ogom
sa p
osto
jeih
10%
na
40%
.
Lo
kaln
i put
evi i
mos
tovi
14
. Duž
ina
pute
va u
km
po
km
2
Kva
litet
put
ne m
reže
bi t
reba
lo p
obol
jšat
i kak
o bi
se
olak
šao
živo
t gra
ana,
i om
ogu
ilo tu
ristim
a da
udo
bno
i bez
bedn
o st
ignu
do
želje
nog
mes
ta.
A
sfal
tiran
je u
lica
u gr
adu
Do
2011
. god
ine o
bezb
editi
100
%
pokr
iven
ost o
pštin
e i g
lavn
ih p
utni
h pr
avac
a tu
rist
iko
m si
gnal
izac
ijom
.
Tu
risti
ka si
gnal
izac
ija
N
epos
toja
nje
turis
tike
sig
naliz
acije
je
jeda
n od
gla
vnih
pr
oble
ma
sa k
ojim
a se
tur
isti
suo
avaj
u jo
š pr
i sa
mom
ul
asku
u o
pštin
u. P
osta
vlja
nje
turis
tike
sig
naliz
acije
e
turis
tima
olak
šati
snal
ažen
je i
om
ogu
iti i
m d
a ob
iu
sve
znam
enito
sti i
lepo
te o
vog
kraj
a. Pr
iori
tet 4
: Ned
ovol
jan
broj
pos
eta
i no
enja
turi
sta
na te
rito
riji
opšt
ine
Cilj
evi
Prog
ram
i In
dika
tori
Zn
aaj
, obr
azlo
žnje
D
o 20
19. g
odin
e pov
eat
i bro
j po
seta
turi
sta
10 p
uta,
a b
roj
noen
ja tu
rist
a po
veat
i 5 p
uta.
R
azvo
j tur
isti
kih
dest
inac
ija
i pro
moc
ija
N
edov
oljn
o ul
agan
je u
pro
moc
iju d
ovel
o je
do
toga
da
je š
ira
javn
ost s
labo
upo
znat
a sa
turis
tiko
m p
onud
om o
pštin
e. K
ako
bi
se o
pštin
a do
bro
pozi
cion
irala
na
turis
tiko
j map
i i p
ove
ala
broj
tu
rista
pot
rebn
o je
naj
pre
done
ti pr
omot
ivnu
stra
tegi
ju i
niz
pr
ate
ih d
okum
enat
a, a
li i z
naaj
ne s
nage
usm
eriti
na
prom
otiv
ne
aktiv
nosti
i
pove
anje
at
rakt
ivno
sti
opšt
ine
kao
turis
tike
de
stin
acije
.
M
anife
stac
ije
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
59
5.
AK
CIO
NI
PLA
N
5.
1 C
iljev
i, ak
cije
, akt
ivno
sti,
part
neri
, izv
ori f
inan
sira
nja,
rok
ovi
O
pštin
a K
UR
ŠUM
LIJ
A
LSD
S 20
10 –
201
9 S
trat
egija
odr
živo
g ra
zvoj
a PA
RT
NE
RSK
I FO
RU
M –
RA
DN
A G
RU
PA
EK
OL
OG
IJA
VIZ
IJA
: 2
019.
god
ine
Kur
šum
lija
je o
drži
va i
kom
unal
no o
prem
ljena
zaj
edni
ca,
boga
ta z
elen
im,
istim
i u
reen
im
povr
šinim
a, sa
ouv
anom
i ek
ološ
ki zd
ravo
m ži
votn
om sr
edin
om i
odgo
vorn
im p
onaš
anje
m sv
ojih
gra
ana
prem
a nj
oj.
1. P
RO
BL
EM
/ PR
IOR
ITE
T: N
epos
toja
nje
kole
ktor
a za
otp
adne
vod
e St
epen
pri
orite
ta
(viso
k/sr
edni
j/nisk
i) 1.
1. S
trat
eški
cilj
: D
o 20
19. g
odin
e K
uršu
mlij
a e
u po
tpun
osti
spre
iti is
pušt
anje
nep
reiš
enih
otp
adni
h vo
da i
kroz
njih
ov
pred
tret
man
i bo
lji k
valit
et o
istit
i svo
je r
ene
toko
ve.
Bro
j Pr
ojek
at
PAR
TN
ER
I V
rem
e Iz
nos i
izvo
r fin
ansi
ranj
a IN
DIK
AT
OR
I
1.1.
1.
Izra
da p
roje
ktne
dok
umen
taci
je z
a iz
grad
nju
grad
skog
kol
ekto
ra
Opš
tina
2010
- 20
11. g
odin
e -F
ond
za z
ašt.
živo
tne
sred
ine
-Min
ista
rstv
o ži
v.
sred
. i p
r. pl
anira
nja
-NIP
, -O
pštin
a
4 80
0 00
0,00
1.
2.
1.1.
2.
Izgr
adnj
a gr
adsk
og k
olek
tora
O
pštin
a 20
11 -
2013
. god
ine
-Fon
d za
zaš
t. ži
votn
e sr
edin
e -M
inis
tars
tvo
živ.
sr
ed. i
pr.
plan
iranj
a -N
IP
-Opš
tina
24
0 00
0 00
0,00
1.
2.
60
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina 1.
1.3.
Iz
rada
pro
jekt
ne d
okum
enta
cije
za
sana
ciju
gra
dske
kan
aliz
acio
ne m
reže
O
pštin
a 20
10 -
2011
. god
ine
Dire
kcija
za
izgr
adnj
u -N
IP
-Nev
ladi
ne o
rg.
3 60
0 00
0,00
2.
1.1.
4.
Sana
cija
gra
dske
kan
aliz
acio
ne m
reže
O
pštin
a 20
11 -
2013
. god
ine
Dire
kcija
za
izgr
adnj
u -N
IP
-Nev
ladi
ne o
rg.
90 0
00 0
00,0
0
2.
1.1.
5.
Izra
da p
roje
ktne
dok
umen
taci
je z
a iz
grad
nju
kana
lizac
ione
mre
že u
pr
igra
dski
m n
asel
jima
Opš
tina
2010
- 20
11. g
odin
e D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
2
000
000,
00
2.
1.1.
6.
Izgr
adnj
a ka
naliz
acio
ne m
reže
u
prig
rads
kim
nas
eljim
a O
pštin
a 20
11 -
2013
. god
ine
Dire
kcija
za
izgr
adnj
u 50
000
000
,00
2.
2. P
RO
BL
EM
/ PR
IOR
ITE
T: V
elik
i bro
j div
ljih
depo
nija
i ne
post
ojan
je sa
nita
rne
depo
nije
Step
en p
rior
iteta
(v
isok/
sred
nij/n
iski)
2.1.
Str
ateš
ki c
ilj :
Do
2019
. god
ine
sman
jiti b
roj d
ivlji
h de
poni
ja z
a 70
% u
voen
jem
kva
litet
nog
sist
ema
za
upra
vlja
nje
kom
unal
nim
otp
adom
. B
roj
Proj
ekat
PA
RT
NE
RI
Vre
me
Izno
s i iz
vor
finan
sira
nja
IND
IKA
TO
RI
2.1.
1.
Sana
cija
dep
onije
kom
unal
nog
otpa
da
opšt
ine
Kur
šum
lija
Opš
tina
2010
- 20
11. g
odin
e -O
pštin
a -M
inis
tars
tvo
živo
tne
sred
ine
i pro
stor
nog
plan
iranj
a -F
ond
za z
ašt.
živo
tne
sred
ine
7.
8.
2.1.
2.
Oda
bir l
okac
ije i
izgr
adnj
a pr
ijem
ne
stan
ice
za sm
ee
(tran
sfer
-sta
nica
)
Opš
tina
2010
- 20
11. g
odin
e -O
pštin
a -M
inis
tars
tvo
živo
tne
sred
ine
i pro
stor
nog
plan
iranj
a -F
ond
za z
ašt.
živo
tne
sred
ine
7.
8.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
61
2.1.
3.
Eduk
acija
stan
ovni
štva
u o
blas
ti up
ravl
janj
a ot
pado
m
Opš
tina
2010
- 2
011.
godi
ne
-Opš
tina 200
000,
00
7.
8.
2.1.
4.
Nab
avka
i po
stav
ljanj
e ko
ntej
nera
za
sele
ktov
an o
tpad
2011
– 2
012.
godi
ne
Dire
kcija
za
izgr
adnj
u -J
KP 1
200
000,
00
8.
2.1.
5.
Akc
ije se
zons
kog
išen
ja g
rada
i re
nih
korit
a
kont
inui
rano
-O
pštin
a 2
000
000,
00
7.
8.
2.1.
6.
„Zel
ena
polic
ija“
od
201
0. g
odin
e ko
ntin
uira
no
-Opš
tina
1 00
0 00
0,00
7.
8.
3.
PR
OB
LE
M /
PRIO
RIT
ET
: Nis
ka sv
est g
raan
a o
ouv
anju
živ
otne
sred
ine
St
epen
pri
orite
ta
(viso
k/sr
edni
j/nisk
i) 3.
1. S
trat
eški
cilj
: D
o 20
19. g
odin
e ur
editi
i oz
elen
iti sv
e ja
vne
povr
šine
u g
radu
.
3.1.
1. P
rogr
am: Z
aštit
a i u
reen
je r
eke
Kos
anic
e
Bro
j Pr
ojek
at
PAR
TN
ER
I V
rem
e Iz
nos i
izvo
r fin
ansi
ranj
a IN
DIK
AT
OR
I
3.1.
1.1.
Iz
grad
nja
usta
ve
O
OSR
“Top
lica“
2011
– 2
012.
godi
ne-O
pštin
a 3
000
000,
00
1.
3.1.
1.2.
U
reen
je v
eih
kup
ališ
ta d
už o
bale
OO
SR“T
oplic
a“20
12 –
201
3.go
dine
-Opš
tina
500
000
,00
3.1.
2. P
rogr
am: U
reiv
anje
javn
ih i
zele
nih
povr
šina
u gr
adu
3.1.
2.1.
U
reen
je i
održ
avan
je z
elen
ih p
ovrš
ina
i iz
letiš
ta
Udr
užen
je
gra
ana“
Prija
telji
pa
rka“
kont
inui
rano
D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
1 50
0 00
0,00
3.1.
2.2.
R
egul
acija
reno
g ko
rita
reke
Top
lice
u už
em c
entru
gra
da i
prip
rem
a pr
ojek
tne
doku
men
taci
je z
a ur
een
je k
eja
20
11 –
201
2.go
dine
3.1.
2.3.
U
reen
je k
eja
reke
Top
lice
2012
– 2
013.
godi
ne
Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
-„Sr
bija
vod
e”
30 0
00 0
00,0
0
3.1.
2.4.
Iz
grad
nja
font
ane
u pa
rku
Udr
užen
je
gra
ana“
Prija
telji
pa
rka“
2010
– 2
011.
godi
ne
Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
20
0 00
0,00
62
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina 3.
1.2.
5.
Pono
vno
aktiv
iranj
e fo
ntan
e u
dvor
ištu
D
oma
zdra
vlja
2010
– 2
011.
godi
ne
-Dom
zdr
avlja
80
000
,00
3.1.
2.6.
Sa
naci
ja g
rads
kih
esam
a U
druž
enje
gr
aan
a“Pr
ijate
lji
park
a“
2010
– 2
011.
godi
ne
Dire
kcija
za
izgr
adnj
u -J
KP
200
000,
00
3.1.
2.7.
O
bnav
ljanj
e dr
vore
da u
cen
tru g
rada
i fo
rmira
nje
novi
h du
ž pu
teva
i re
ka
Udr
užen
je
gra
ana“
Prija
telji
pa
rka
2010
– 2
013.
godi
ne
Dire
kcija
za
izgr
adnj
u -J
KP 2
500
000,
00
3.1.
2.8.
Ed
ukac
ija g
raan
a i i
nfor
mis
anje
o
stan
ju ž
ivot
ne sr
edin
e, z
naaj
u nj
ene
zašt
ite i
održ
ivos
ti
od
201
0. g
odin
e ko
ntin
uira
no
-Opš
tina
20
0 00
0,00
3.1.
2.9.
O
sniv
anje
Gra
dsko
g ze
leni
la z
a od
ržav
anje
javn
ih i
zele
nih
povr
šina
2010
– 2
011.
godi
ne
-Opš
tina
-JK
P 3 00
0 00
0,00
3.1.
2.10
. R
asad
nik
u K
uršu
mlij
skoj
ban
ji
2011
– 2
013.
godi
ne
-Opš
tina
-JK
P
4. P
RO
BL
EM
/ PR
IOR
ITE
T: K
oriš
enje
obn
ovlji
vih
izvo
ra e
nerg
ije
St
epen
pri
orite
ta
(viso
k/sr
edni
j/nisk
i) 4.
1. S
trat
eški
cilj
: D
o 20
19. g
odin
e po
veat
i kor
išen
je o
bnov
ljivi
h iz
vora
ene
rgije
za
80%
.
4.1.
1. P
rogr
am: K
oriš
enje
pos
toje
e ot
padn
e m
ase
Bro
j Pr
ojek
at
PAR
TN
ER
I V
rem
e Iz
nos i
izvo
r fin
ansi
ranj
a IN
DIK
AT
OR
I
4.1.
1.1.
M
apa
pila
na
Priv
atni
sekt
or
2010
– 2
011.
godi
ne
-Lok
alni
eko
lošk
i fon
d 50
000
,00
9.
10.
4.1.
1.2.
Iz
grad
nja
pogo
na z
a pr
erad
u dr
vne
mas
e
2010
– 2
013.
godi
ne
-Priv
atni
sekt
or
19 0
00 0
00,0
0
9.
10.
4.1.
1.3.
Pr
oizv
odnj
a ek
ološ
kih
brik
eta
od
201
1. g
odin
e ko
ntin
uira
no
-Priv
atni
sekt
or
9.
10.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
63
4.1.
2. P
rogr
am: K
oriš
enje
hid
ropo
tenc
ijala
4.
1.3.
Pro
gram
: Kor
išen
je so
larn
e en
ergi
je
4.1.
4 Pr
ojek
at iz
grad
nje
vatro
gasn
e st
anic
e SO
Kur
šum
lija
Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
Juni
. ok
toba
r 201
0 - S
O K
uršu
mlij
a- M
inis
tars
tvo
za
zašt
itu ž
ivot
ne
sred
ine
i pro
stor
no
plan
iranj
e - J
P "S
rbija
vode
" - D
onat
ori
15
.000
.000
.00
15.
64
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
1.1.
1.2.
O
sniv
anje
i po
etak
rada
serv
isa
gero
nto-
dom
aic
a -C
enta
r za
soci
jaln
i rad
-C
rven
i krs
t O
d 20
10.g
odin
e
kont
inui
ran
rad
-Opš
tina
-NV
500
000,
00
12.
18.
1.1.
1.3.
U
klju
ivan
je m
ladi
h u
prog
ram
pr
užan
ja p
omo
i sta
rim li
cim
a -s
redn
je šk
ole
-Kan
cela
rija
za m
lade
O
d 20
10.g
odin
e
kont
inui
rano
-O
pštin
a -N
VO
1000
000
,00
12.
18.
Opš
tina
KU
RŠU
ML
IJA
LSD
S 20
10 –
201
9 S
trat
egija
odr
živo
g ra
zvoj
a PA
RT
NE
RSK
I FO
RU
M –
RA
DN
A G
RU
PA
DR
UŠT
VE
NE
DE
LA
TN
OST
I
VIZ
IJA
: 20
19. g
odin
e K
uršu
mlij
a je
mod
erna
opš
ina
sa d
obro
m z
drav
stve
nom
i so
cija
lnom
zaš
titom
, koj
a kr
oz e
duka
ciju
i bo
gate
spo
rtsk
e i
kultu
rne
sadr
žaje
pod
jedn
ako
pruž
a po
dršk
u m
laim
i s
tari
jim g
ener
acija
ma
u ra
zvija
nju
njih
ovih
du
hovn
ih i
mat
erija
lnih
vre
dnos
ti.1.
PR
OB
LE
M /
PRIO
RIT
ET
: Vel
iki b
roj s
ocija
lno
ugro
ženi
h po
rodi
ca
Step
en p
rior
iteta
(v
isok/
sred
nij/n
iski)
1.1.
Str
ateš
ki c
ilj :
Do
2019
. god
ine
pobo
ljšat
i usl
ove
živo
ta so
cija
lno
ugro
ženi
m p
orod
icam
a i s
man
jiti n
jihov
bro
j za
50 %
. 1.
1.1.
Pro
gram
: Po
boljš
anje
usl
ova
živo
ta st
arih
lica
Bro
j Pr
ojek
at
PAR
TN
ER
I V
rem
e Iz
nos i
izvo
r fin
ansi
ranj
a IN
DIK
AT
OR
I
1.1.
1.1.
Ed
ukac
ija g
eron
to-d
oma
ica
-Nac
iona
lna
služ
ba z
a za
pošl
java
nje
-Cen
tar z
a so
cija
lni r
ad
2010
– 2
011.
godi
ne
-Opš
tina
-NV
O 20
0 00
0,00
12.
18.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
65
2. P
RO
BL
EM
/ PR
IOR
ITE
T: P
obol
jšan
je k
ultu
rnih
i sp
orts
kih
sadr
žaja
.
Step
en p
rior
iteta
(v
isok/
sred
nij/n
iski)
2.1.
Str
ateš
ki c
ilj :
Do
2019
. god
ine
omas
oviti
i ob
ogat
iti sp
orts
ki i
kultu
rni s
adrž
aj u
opš
tini.
2.1.
1. P
rogr
am: P
opul
ariz
acija
spor
ta i
kultu
re.
Bro
j Pr
ojek
at
PAR
TN
ER
I V
rem
e Iz
nos i
izvo
r fin
ansi
ranj
a IN
DIK
AT
OR
I
2.1.
1.1.
O
sniv
anje
Kul
turn
og c
entra
-B
iblio
teka
-O
pštin
a 20
10 -
2011
. god
ine
-Opš
tina
5
000
000,
00
16.
2.1.
1.2.
K
ultu
rno-
spor
tski
dan
i -S
ports
ki k
lubo
vi
-Knj
ižev
ni
klub
“Milu
tin
Usk
okov
i
-Kan
cela
rija
za m
lade
od 2
010.
god
ine
kont
inui
rano
-O
pštin
a
1 00
0 00
0,00
2.1.
1.3.
Iz
ložb
ene
pros
torij
e
2010
- 20
11. g
odin
e -O
pštin
a
2 00
0 00
0,00
16
.
2.1.
1.4.
G
itarij
ada
Kan
cela
rija
za m
lade
od
201
0. g
odin
e je
dnom
god
išnj
e
1 00
0 00
0,00
2.1.
1.5.
N
asta
vak
izgr
adnj
e D
oma
kultu
re
20
10 -2
014.
god
ine
-Opš
tina
80
000
000
,00
16.
2.1.
1.6.
D
eiji
muz
iki
fest
ival
-P
redš
kols
ke u
stan
ove
-Osn
ovne
škol
e od
201
0. g
odin
e je
dnom
god
išnj
e
1 00
0 00
0,00
66
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina2.
1.1.
7.
Izgr
adnj
a de
ijih
igra
lišta
u n
asel
jima
opšt
ine
Kan
cela
rija
za m
lade
20
10 -
2012
. god
ine
-Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
15 0
00 0
00,0
0 16
.
2.1.
1.8.
Sa
jam
ske
man
ifest
acije
-„
Kol
o sr
pski
h se
star
a“
-Kan
cela
rija
za m
lade
od 2
010.
god
ine
kont
inui
rano
-O
pštin
a
1 00
0 00
0,00
2.1.
1.8.
Sa
jam
ske
man
ifest
acije
-„
Kol
o sr
pski
h se
star
a“
-Kan
cela
rija
za m
lade
od 2
010.
god
ine
kont
inui
rano
-O
pštin
a
1 00
0 00
0,00
2.1.
1.9.
Za
vrse
tak
izgr
adnj
e sp
orts
ke h
ale
u K
ursu
mlij
i - S
O K
ursu
mlij
a - D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
grad
a
do 2
011
godi
ne
-Opš
tina
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - M
inis
tars
tvo
za
omla
dinu
i sp
ort
- Min
ista
rstv
o za
NIP
20. 0
00 0
00,0
0
16.
2.1.
2. P
rogr
am: I
zrad
a L
okal
nog
akci
onog
pla
na z
a m
lade
3.
PR
OB
LE
M /
PRIO
RIT
ET
: Pob
oljš
anje
usl
ova
obra
zova
nja
St
epen
pri
orite
ta
(viso
k/sr
edni
j/nisk
i) 3.
1. S
trat
eški
cilj
: D
o 20
19. g
odin
e iz
grad
iti n
ove,
ada
ptir
ati p
osto
jee
i teh
niki
opr
emiti
pre
dško
lske
i šk
olsk
e us
tano
ve.
Bro
j Pr
ojek
at
PAR
TN
ER
I V
rem
e Iz
nos i
izvo
r fin
ansi
ranj
a IN
DIK
AT
OR
I
3.1.
1.
Dog
radn
ja P
U“
arol
ija“
( I
I faz
a iz
grad
nje)
, na
osno
vu p
roje
kta
20
13 -
2015
. god
ine
-Opš
tina
20
000
000
,00
16.
3.1.
2.
Inov
irati
opre
mu
i nas
tavn
i mat
erija
l u
škol
ama
i ada
ptira
ti po
stoj
ee
pros
torij
e
2010
- 20
11. g
odin
e
3 00
0 00
0,00
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
67
4. P
RO
BL
EM
/ PR
IOR
ITE
T: N
edov
oljn
a in
form
isan
ost i
edu
kaci
ja g
raan
a, i
nedo
stat
ak
kom
unik
acije
izm
eu
inst
ituci
ja
Step
en p
rior
iteta
(v
isok/
sred
nij/n
iski)
4.1.
Str
ateš
ki c
ilj :
Do
2019
. god
ine
pove
ati
step
en i
nfor
mis
anos
ti u
svim
sfe
ram
a dr
uštv
enog
raz
voja
i p
obol
jšat
i nj
ihov
u m
eus
obnu
sara
dnju
. 4.
1.1.
Pro
gram
: A
dekv
atno
info
rmis
anje
i ed
ukac
ija g
raan
a
Bro
j Pr
ojek
at
PAR
TN
ER
I V
rem
e Iz
nos i
izvo
r fin
ansi
ranj
a IN
DIK
AT
OR
I
4.1.
1.1.
Po
jaan
o in
form
isan
je ja
vnos
ti pu
tem
lo
kaln
ih te
levi
zija
, rad
ija, n
ovin
a,
ogla
snih
tabl
i...
- RTV
Kur
sum
lija
-TV
„M
ost“
, -R
adio
„M
ini
“
kont
inui
rano
-O
pštin
a
300
000,
00
4.1.
1.2.
O
rgan
izov
anje
trib
ina
i pre
dava
nja
radi
do
datn
e ed
ukac
ije g
raan
a
-Cen
tar z
a so
cija
lni
rad
-Crv
eni k
rst
- Osn
ovne
i sr
ednj
e šk
ole
kont
inui
rano
-O
pštin
a -N
VO
200
000,
00
4.1.
1.3.
Sa
veto
vališ
te z
a ro
dite
lje
-Dom
zdr
avlja
-C
enta
r za
soci
jaln
i ra
d - O
snov
ne i
sred
nje
škol
e
2010
- 20
11. g
odin
e -O
pštin
a -N
VO
250
000,
00
4.1.
1.4.
Sa
veto
vališ
te z
a di
jabe
tiar
e
2010
- 20
11. g
odin
e -D
om z
drav
lja
350
000,
00
4.1.
2. P
rogr
am: O
rgan
izov
anje
obu
ka z
a pi
sanj
e i v
oen
je p
roje
kata
iz r
azni
h ob
last
i 4.
1.2.
1.
Odr
eiv
anje
pro
jekt
tim
a -N
acio
naln
a sl
užba
za
zapo
šlja
vanj
e -O
pštin
a - K
ance
larij
a za
mla
de
2010
- 20
11. g
odin
e -O
pštin
a -N
VO
20 0
00,0
0
4.1.
2.2.
Iz
rada
prir
uni
ka
20
10 -
2011
. god
ine
-Opš
tina
-NV
O 80
000
,00
4.1.
2.3.
O
rgan
izov
anje
sem
inar
a i r
adio
nica
2011
- 20
12. g
odin
e -O
pštin
a -N
VO
300
000,
00
68
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
4.1.
3. P
rogr
am: J
aan
je sa
radn
je p
riva
tnog
i ja
vnog
sekt
ora
5. P
RO
BL
EM
/ PR
IOR
ITE
T: P
obol
jšan
je u
slov
a za
ost
vari
vanj
e zd
ravs
tven
e za
štite
St
epen
pri
orite
ta
(viso
k/sr
edni
j/nisk
i) 5.
1. S
trat
eški
cilj
: D
o 20
19.
godi
ne u
napr
editi
zdr
avst
venu
zaš
titu
u ob
last
i Sl
užbe
ku
nog
leen
ja,
naba
viti
neop
hodn
u di
jagn
osti
ku o
prem
u i t
eren
ska
vozi
la n
eoph
odna
za
ujed
naen
o os
tvar
ivan
je z
drav
stve
ne z
aštit
e.
5.1.
1. P
rogr
am: P
obol
jšan
je z
drav
stve
ne z
aštit
e 5.
1.1.
1.
Raz
voj s
lužb
e ku
nog
leen
ja i
unap
reen
je ra
da te
rens
kih
ambu
lant
i
-Opš
tina
-Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja
- NV
O
2010
- 20
13. g
odin
e-O
pštin
a -M
inis
tars
tvo
zdra
vlja
- N
VO
19.
5.1.
1.2.
N
abav
ka d
ijagn
osti
ke o
prem
e -O
pštin
a -M
inis
tars
tvo
zdra
vlja
- N
VO
2010
- 20
13. g
odin
e-O
pštin
a -M
inis
tars
tvo
zdra
vlja
- N
VO
19.
5.1.
1.3.
Iz
grad
nja
i opr
eman
je o
bjek
ta
cent
raln
e la
bara
torij
e -O
pštin
a -M
inis
tars
tvo
zdra
vlja
- N
VO
2010
- 20
13. g
odin
e-O
pštin
a -M
inis
tars
tvo
zdra
vlja
- N
VO
19.
5.1.
1.4.
D
ogra
dnja
pro
stor
a za
Slu
žbu
Hitn
e m
edic
insk
e po
mo
i -O
pštin
a -M
inis
tars
tvo
zdra
vlja
- N
VO
2010
- 20
13. g
odin
e-O
pštin
a -M
inis
tars
tvo
zdra
vlja
- N
VO
19.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
69
Opš
tina
KU
RŠU
ML
IJA
LSD
S 20
10 –
201
9 S
trat
egija
odr
živo
g ra
zvoj
a PA
RT
NE
RSK
I FO
RU
M –
RA
DN
A G
RU
PA
PRIV
RE
DA
I PO
LJO
PRIV
RE
DA
VIZ
IJA
: 2
019.
god
ine
opš
tina
Kur
šum
lija
prip
ada
krug
u sr
ednj
e ra
zvije
nih
opšt
ina
u Sr
biji,
sa
unap
reen
im i
održ
ivim
us
lovi
ma
za ra
zvoj
pri
vred
e i p
oljo
priv
rede
. 1.
PR
OB
LE
M /
PRIO
RIT
ET
: Sm
anje
nje
velik
e ne
zapo
slen
osti
Step
en p
rior
iteta
(v
isok/
sred
nij/n
iski)
1.1.
Str
ateš
ki c
ilj :
2019
. god
ine
zapo
šlje
no 8
0% r
adno
spos
obno
g st
anov
ništ
va O
pštin
e K
uršu
mlij
a sa
zar
adam
a na
niv
ou
pros
eka
u pr
ivre
di r
epub
like
Srbi
je.
1.1.
1. P
rogr
am: P
odrš
ka r
azvo
ju m
alih
i sr
ednj
ih p
redu
zea
(MSP
)
Bro
j Pr
ojek
at
PAR
TN
ER
I V
rem
e Iz
nos i
izvo
r fin
ansi
ranj
a IN
DIK
AT
OR
I
1.1.
1.1.
Fo
rmira
nje
bizn
is in
kuba
tora
- M
inis
tars
vo z
a ek
onom
iju i
regi
onal
ni
razv
oj
- Opš
tina
Kur
šum
lija
- U
SAID
2010
-201
1. g
odin
e - M
inis
tars
vo z
a ek
onom
iju i
regi
onal
ni
raz
voj
- B
udže
t Opš
tine
K
uršu
mlij
a - U
SAID
1
000
000,
00
23.
26.
27.
28.
29.
1.1.
1.2.
K
upov
ina
gra
evin
skog
zem
ljišt
a ko
je
e se
bes
plat
no p
onud
iti in
vest
itorim
a - O
pštin
a
K
uršu
mlij
a - J
KP
„
TOPL
ICA
“
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
O
pštin
e
K
uršu
mlij
a
2010
-201
2. g
odin
e - B
udže
t Opš
tine
Kur
šum
lija
3
000
000,
00
23.
25.
26.
27.
28.
29.
70
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina 1.
1.1.
3.
O
sniv
anje
kan
cela
rije
za ra
zvoj
MSP
- A
genc
ija z
a po
dršk
u
ra
zvoj
u m
alih
i sre
dnjih
pred
uze
a R
S - O
pštin
a
K
uršu
mlij
a
2010
-201
5. g
odin
e - A
genc
ija z
a
po
dršk
u ra
zvoj
u
m
alih
i sr
ednj
ih
pr
eduz
ea
- Bud
žet
Opš
tina
Kur
šum
lija
1 00
0 00
0,00
god
.
25.
26.
27.
28.
1.1.
1.4.
O
sniv
anje
kan
cela
rije
za lo
kaln
i ek
onom
ski r
azvo
j - O
pštin
a
K
uršu
mlij
a - U
SAID
2010
-201
5. g
odin
e -
Bud
žet O
pštin
e
K
uršu
mlij
a - U
SAID
1
000
000,
00 g
od.
25.
26.
27.
28.
1.1.
1.5.
Fo
rmira
nje
opšt
insk
og g
aran
cijs
kog
fond
a za
MSP
- O
pštin
a
K
uršu
mlij
a 20
10 -2
015.
god
ine
- Bud
žet O
pštin
e K
uršu
mlij
a
4 00
0 00
0,00
god
.
26.
27.
28.
29.
1.1.
1.6.
Fo
rmira
nje
opšt
insk
og fo
nda
za ra
zvoj
že
nsko
g pr
eduz
etni
štva
- O
pštin
a
K
uršu
mlij
a 20
10 -2
015.
god
ine
- Bud
žet O
pštin
e K
uršu
mlij
a
1 00
0 00
0,00
god
.
26.
27.
28.
29.
1.1.
1.7.
Fo
rmira
nje
opšt
insk
og fo
nda
za
osni
vanj
e M
SP (S
TAR
T U
P)
- Opš
tina
Kur
šum
lija
2010
-201
5. g
odin
e - B
udže
t Opš
tine
Kur
šum
lija
2
000
000,
00 g
od.
26.
27.
28.
29.
1.1.
1.8.
Iz
rada
stud
ije o
bog
atst
vu i
rasp
ored
u sv
ih v
odni
h po
tenc
ijala
na
terit
oriji
cel
e O
pštin
e K
uršu
mlij
e po
godn
ih z
a os
niva
nje
novi
h fa
brik
a za
pro
izvo
dnju
ne
gazi
rani
h i g
azira
nih
voda
-Min
ista
rstv
o
za
ruda
rstv
o i
e
nerg
etik
u - M
inis
tars
tvo
e
kono
mije
i
reg
iona
lnog
r
azvo
ja
- Opš
tina
Kur
šum
lija
2010
-201
1. g
odin
e - M
inis
tars
tvo
za ru
dars
tvo
i
ene
rget
iku
- Min
ista
rstv
o
eko
nom
ije i
r
egio
naln
og
raz
voja
1 00
0 00
0,00
23.
2
5.
26.
27.
28.
29.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
71
1.1.
1.9.
M
arke
tinšk
e ak
tivno
sti n
a pr
ezen
taci
ji po
tenc
ijaln
im in
vest
itorim
a o
mog
uno
stim
a za
ula
ganj
e u
Opš
tini
Kur
šum
lija
- Opš
tina
Kur
šum
lija
2010
-201
1. g
odin
e - B
udže
t Opš
tine
Kur
šum
lija
30
0 00
0,00
god
.
25.
26.
27.
28.
29.
1.1.
2. P
rogr
am: R
ealiz
acija
pre
dnos
ti ko
je p
ruza
bliz
ina
trziš
ta A
P K
osov
o i M
etoh
ije
1.1.
2.1.
O
tvar
anje
car
insk
og te
rmin
ala
- Min
ista
rstv
o
fin
ansi
ja R
S - U
prav
a C
arin
a - O
pštin
a
Kur
šum
lija
2010
-201
1. g
odin
e - M
inis
tars
tvo
f
inan
sija
RS
-Bud
žet o
pštin
e
Kur
šum
lija
2 00
0 00
0,00
28
. 29
.
1.1.
2.2.
Fo
rmira
nje
bezc
arin
ske
zone
- M
inis
tars
tvo
e
kono
mije
i
reg
iona
lnog
r
azvo
ja R
S - M
inis
tars
tvo
f
inan
sija
RS
- Upr
ava
Car
ina
- Opš
tina
Kur
šum
lija
2010
-201
5. g
odin
e - M
inis
tars
tvo
e
kono
mije
i
reg
iona
lnog
razv
oja
RS
- Min
ista
rstv
o
Fin
ansi
ja R
S - B
udže
t Opš
tine
K
uršu
mlij
a 40
000
000
,00
25.
26.
27.
28.
29.
1.1.
2.3
Usp
osta
vlja
nje
priv
redn
e sa
radn
je sa
op
štin
ama
na te
ritor
ije A
P K
osov
o - O
pštin
a K
uršu
mlij
a 20
10 -2
011.
god
ine
- Bud
žet O
pštin
e K
uršu
mlij
a
200
000
26.
27.
28.
29.
1.1.
3. P
rogr
am I
skor
išav
anje
obn
ovlji
vih
priro
dnih
resu
rsa
pogo
dnih
za
proi
zvod
nju
elek
trine
ene
rgije
1.
1.3.
1.
Izra
da st
udije
o b
ogat
stvu
i ra
spor
edu
obno
vljiv
ih p
rirod
nih
resu
rsa
pogo
dnih
za
pro
izvo
dnju
ele
ktri
ne e
nerg
ije n
a ce
loj t
erito
rije
Opš
tine
Kur
šum
lija
- Min
ista
rstv
o
za
ruda
rstv
o i
e
nerg
etik
u - M
inis
tars
tvo
p
oljo
priv
rede
,
šum
arst
va i
v
odop
rivre
de
- RH
MZ
Srbi
je
2010
-201
1. g
odin
e - M
inis
tars
tvo
za ru
dars
tvo
i
ene
rget
iku
- Min
ista
rstv
o
pol
jopr
ivre
de,
š
umar
stva
i
vod
opriv
rede
- S
opst
vena
23.
25.
26.
27.
28.
29.
72
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
- Age
ncija
za
E
nerg
etik
u - A
genc
ija z
a
ene
rget
sku
efik
asno
st
- Ins
titut
J
aros
lav
erni
- P
rivat
ni
Inv
estit
ori
- Opš
tina
Kur
šum
lija
sr
edst
va
priv
atni
h
inv
estit
ora
- Bud
žet o
pštin
e
Kur
šum
lija
1
000
000,
00
1.1.
3.2.
Po
sete
sajm
ovim
a ko
ji se
bav
e is
koriš
avan
jem
obn
ovlji
vih
priro
dnih
re
surs
a po
godn
ih z
a pr
oizv
odnj
u el
ektri
ne e
nerg
ije, k
ao i
prez
enta
cija
po
tenc
ijaln
im in
vest
itorim
a
Opš
tina
Kur
šum
lija
2010
-201
5. g
odin
e - B
udže
t Opš
tine
Kur
šum
lija
10
0 00
0,00
god
.
25.
26.
27.
28.
1.1.
4. P
rogr
am: R
azvo
j pol
jopr
ivre
de.
1.1.
4.1.
Po
veav
anje
serti
fikov
anih
pov
ršin
a za
pr
oizv
odnj
u ek
ološ
ki z
drav
e hr
ane
- Opš
tina
K
uršu
mlij
a - M
inis
tars
tvo
p
oljo
priv
rede
,
šum
arst
va i
v
odop
rivre
de
- Priv
atni
inv
estit
ori
2010
-201
4. g
odin
e - S
opst
vena
sr
edst
va
priv
atni
h
inv
estit
ora
- Bud
žet o
pštin
e
Kur
šum
lija
10
000
000
,00
23.
28.
1.1.
4.2
Pokr
etan
je p
oljo
priv
redn
e pr
oizv
odnj
e na
svim
nei
skor
išen
im p
ovrš
inam
a po
ljopr
ivre
dnog
zem
ljišt
a ko
je je
u
vlis
tniš
tvu
opšt
ine
- Priv
atni
i
nves
titor
i 20
10 -2
012.
god
ine
- Sop
stve
na
sred
stva
pr
ivat
nih
i
nves
titor
a 95
000
,00
po h
a
23.
26.
27.
28.
29.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
73
1.1.
4.3
Proi
zvod
nja
ekol
oški
zdr
ave
hran
e na
ve
pos
toje
em p
oljo
priv
redn
om
zem
ljišt
u
- Priv
atni
i
nves
titor
i 20
10 -
2014
. god
ine
Sops
tven
a
sred
stva
priv
atni
h
inv
estit
ora
23.
26.
27.
28.
29.
1.1.
4.4
Izra
da st
udije
o b
ogat
stvu
i ra
spor
edu
izvo
ra to
ple
vode
na
terit
oriji
cel
e op
štin
e K
uršu
mlij
e po
godn
ih z
a ga
jenj
e vo
a, p
ovr
a i c
vea
- Opš
tina
K
uršu
mlij
a - M
inis
tars
tvo
p
oljo
priv
rede
,
šum
arst
va i
v
odop
rivre
de
- NV
O
2010
- 20
11. g
odin
e -M
inis
tars
tvo
p
oljo
priv
rede
,
šum
arst
va i
v
odop
rivre
de
- Bud
žet o
pštin
e
Kur
šum
lija
1 00
0 00
0,00
23.
25.
26.
27.
28.
29.
1.1.
4.5
Izra
da st
udije
o b
ogat
stvu
i ra
spor
edu
šum
skih
plo
dova
, div
ljeg
voa
i le
kovi
tog
bilja
na
terit
oriji
cel
e op
štin
e K
uršu
mlij
e
- Opš
tina
K
uršu
mlij
a - M
inis
tars
tvo
p
oljo
priv
rede
,
šum
arst
va i
v
odop
rivre
de
- Priv
atni
i
nves
titor
i
2010
- 20
11. g
odin
e 10
0.00
0 di
nara
-M
inis
tars
tvo
p
oljo
priv
rede
,
šum
arst
va i
v
odop
rivre
de
- Bud
žet o
pštin
e
Kur
šum
lija
100
000,
00
23.
25.
26.
27.
28.
29.
1.1.
4.6
Form
iranj
e op
štin
skog
gar
anci
jsko
g fo
nda
za ra
zvoj
pol
jopr
ivre
de
- Opš
tina
Kur
šum
lija
2010
- 20
15. g
odin
e
- Bud
žet O
pštin
e
K
uršu
mlij
a 2
000
000,
00 g
od.
28.
29.
74
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina O
pštin
a K
UR
ŠUM
LIJ
A
LSD
S 20
10 –
201
9 S
trat
egija
odr
živo
g ra
zvoj
a PA
RT
NE
RSK
I FO
RU
M –
RA
DN
A G
RU
PA
TUR
IZA
M
VIZ
IJA
: D
o 20
19. g
odin
e na
ša o
pštin
a e
post
ati j
edna
od
najp
ozna
tijih
i na
jpos
een
ijih
turi
sti
kih
dest
inac
ija u
Srb
iji i
na
Balk
anu,
pre
pozn
atlji
va p
o: g
eom
orfo
lošk
om f
enom
enu
i ud
u pr
irod
e av
oljo
j va
roši;
ban
jam
a (K
uršu
mlij
ska,
Pro
lom
, Lu
kovs
ka)
koje
pru
žaju
vrh
unsk
e us
luge
le
enja
, re
habi
litac
ije,
odm
ora
i re
krea
cije
, al
i i
mog
uno
sti
obila
ska
boga
tog
kultu
rno
– ist
orijs
kog
nasle
a ov
og k
raja
. Naš
a se
la p
ruža
e tu
rist
ima
idea
lne
uslo
ve z
a od
mor
, uži
vanj
e u
ouv
anoj
živ
otno
j sr
edin
i i p
riro
dnim
lepo
tam
a. O
pštin
a e
post
ati p
rava
oaz
a za
lovc
e i r
ibol
ovce
iz sv
ih k
raje
va. S
voju
poz
iciju
na
turi
sti
koj
map
i opš
tina
e iz
grad
iti k
roz
perm
anen
tno
ulag
anje
u tu
rist
iku
infr
astr
uktu
ru, u
napr
een
je tu
rist
ike
pon
ude,
eduk
aciju
gr
aan
a i a
ktiv
nu p
rim
enu
prom
otiv
ne st
rate
gije
.1.
PR
OB
LE
M /
PRIO
RIT
ET
: Ned
ovol
jno
ulag
anje
fina
nsijs
kih
sred
stav
a u
turi
sti
ku
infr
astr
uktu
ru
Step
en p
rior
iteta
(v
isok/
sred
nij/n
iski)
1.
1. S
trat
eški
cilj
: D
o 20
19. G
odin
e po
veat
i ula
ganj
e fin
ansi
jski
h sr
edst
ava
u iz
grad
nju
smeš
tajn
ih k
apac
iteta
i pr
ate
ih
turi
sti
kih
sadr
žaja
za
70%
. 1.
1.1.
Pro
gram
: Iz
rada
urb
anis
tiki
h pl
anov
a B
roj
Proj
ekat
PA
RT
NE
RI
Vre
me
Izno
s i iz
vor
finan
sira
nja
IND
IKA
TO
RI
1.1.
1.1.
Iz
rada
pro
stor
nog
plan
a op
štin
e K
uršu
mlij
a - S
O K
uršu
mlij
a - M
inis
tars
tvo
za
zašt
itu ž
ivot
ne
sred
ine
i pro
stor
no
plan
iranj
e
Do
11.0
3.20
11. g
od.
- SO
Kur
šum
lija
- Min
ista
rstv
o za
za
štitu
živ
otne
sr
edin
e i p
rost
orno
pl
anira
nje
8 02
4 00
0,00
1.1.
1.2.
Iz
rada
pla
na g
ener
alne
regu
alac
ije
- SO
Kur
šum
lija
- Min
ista
rstv
o za
za
štitu
živ
otne
sr
edin
e i p
rost
orno
pl
anira
nje
Do
11.0
9.20
11. g
od.
- SO
Kur
šum
lija
- Min
ista
rstv
o za
za
štitu
živ
otne
sr
edin
e i p
rost
orno
pl
anira
nje
11 8
00 0
00,0
0
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
75
1.1.
1.3.
G
IS
- SO
Kur
šum
lija
- Min
ista
rstv
o za
za
štitu
živ
otne
sr
edin
e i p
rost
orno
pl
anira
nje
2010
– 2
012.
god
- S
O K
uršu
mlij
a - M
inis
tars
tvo
za
zašt
itu ž
ivot
ne
sred
ine
i pro
stor
no
plan
iranj
e
1.1.
1.4.
Izra
da p
lana
det
aljn
e re
gula
cije
Pro
lom
ba
nje
sa e
lem
entim
a ge
nera
lnog
pr
ojek
ta v
odos
nabd
evan
ja i
odvo
enja
ot
padn
ih v
oda
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
3. -
01.1
0.20
10.
god.
- S
O K
uršu
mlij
a - M
inis
tars
tvo
za
zašt
itu ž
ivot
ne
sred
ine
i pro
stor
no
plan
iranj
e 3
500
000,
00
1.1.
1.5.
Izra
da p
lana
det
aljn
e re
gula
cije
K
uršu
mlij
ske
banj
e - S
O K
uršu
mlij
a - D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
01.0
8. -
31.1
2.20
12.
god.
- S
O K
uršu
mlij
a - M
inis
tars
tvo
za
zašt
itu ž
ivot
ne sr
edin
e i p
rost
orno
pla
nira
nje
1 50
0 00
0,00
1.1.
2. P
rogr
am :
Proš
iren
je sm
ešta
jnih
kap
acite
ta n
a te
rito
riji
opšt
ine
1.1.
2.1.
Izra
da p
roje
ktne
dok
umen
taci
je z
a iz
grad
nju
lova
kog
sela
u K
osm
ai
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - T
O K
uršu
mlij
e
01.0
4. -
01.0
8.20
12.
god.
- S
O K
uršu
mlij
a
147
000,
00
1.1.
2.2.
Iz
grad
nja
lova
kog
sela
u K
osm
ai
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - T
O K
uršu
mlij
e
01.0
9.20
12. -
11.1
0.20
13. g
od.
- Min
ista
rstv
o ek
onom
ije i
regi
onal
nog
razv
oja
7
350
000,
00
16.
17.
21.
22.
23.
28.
1.1.
2.3.
Izra
da p
roje
ktne
dok
umen
taci
je z
a iz
grad
nju
izvi
ako
g ka
mpa
u
Zebi
cam
a
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - T
O K
uršu
mlij
e
01.0
7.20
10. -
01.1
1.20
10. g
od.
- SO
Kur
šum
lija
10
0 00
0,00
76
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
1.1.
2.4.
Iz
grad
nja
izvi
ako
g ka
mpa
u
Zebi
cam
a -S
O K
uršu
mlij
a- D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
- Kan
cela
rija
za m
lade
01.0
2. -
31.1
2.20
11.
god.
- M
inis
tars
tvo
ekon
omije
i re
gion
alno
g ra
zvoj
a - M
inis
tars
tvo
za sp
ort
i om
ladi
nu
- Don
ator
i 5
000
000,
00
16.
17.
21.
22.
23.
28.
1.1.
2.5.
Izra
da p
roje
ktne
dok
umen
taci
je z
a iz
grad
nju
hote
la i
kom
plek
sa
apar
tman
a u
Zebi
cam
a
- Priv
atni
pre
duze
tnic
i- S
O K
uršu
mlij
a 12
.01.
- 01
.03.
2013
. go
d.
- Priv
atni
pre
duze
tnic
i
875
000,
00
1.1.
2.6.
Iz
grad
nja
hote
la i
kom
plek
sa
apar
tman
a u
Zebi
cam
a - P
rivat
ni p
redu
zetn
ici
- SO
Kur
šum
lija
01.0
4.20
13. -
01.0
4.20
14. g
od.
- Priv
atni
pre
duze
tnic
i
35 0
00 0
00,0
0
17.
21.
22.
23.
24.
28.
1.1.
2.7.
Izra
da p
roje
ktne
dok
umen
taci
je z
a iz
grad
nju
soba
za
smeš
taj u
gra
du
- Priv
atni
pre
duze
tnic
i- S
O K
uršu
mlij
a 10
.01.
- 10
.02.
2010
. go
d.
- Priv
atni
pre
duze
tnic
i
1.
1.2.
8.
Izgr
adnj
a so
ba z
a sm
ešta
j u g
radu
- P
rivat
ni p
redu
zetn
ici
- SO
Kur
šum
lija
01.0
1.20
10. -
01.0
1.20
11. g
od.
- Priv
atni
pre
duze
tnic
i
14 2
50 0
00,0
0
17.
21.
22.
23.
24.
2
8.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
77
1.1.
3. P
rogr
am :
Una
pre
enje
pra
teih
turi
sti
kih
sadr
žaja
na
teri
tori
ji op
štin
e.
1.1.
3.1.
Izra
da p
roje
ktne
dok
umen
taci
je z
a iz
grad
nju
wel
lnes
s cen
tra u
Pro
lom
ba
nji
- Priv
atni
pre
duze
tnic
i- S
O K
uršu
mlij
a 10
.01.
- 04
.02.
2001
. go
d.
- Priv
atni
pre
duze
tnic
i
144
000,
00
1.1.
3.2.
Izgr
adnj
a w
elln
ess c
entra
u P
rolo
m
banj
i - P
rivat
ni p
redu
zetn
ici
- SO
Kur
šum
lija
01.0
3.20
11. -
01.0
3.20
12. g
od.
- Priv
atni
pre
duze
tnic
i
4 80
0 00
0,00
16.
17.
21.
22.
23.
24.
28.
1.1.
3.3.
Iz
rada
pro
jekt
ne d
okum
enta
cije
za
izgr
adnj
u ži
are
u Pr
olom
ban
ji -S
O K
uršu
mlij
a- D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
- A.D
. "Pl
anin
ka"
01.1
2.20
13. -
01.0
2.20
14. g
od.
- Min
ista
rstv
o ek
onom
ije i
regi
onal
nog
razv
oja
- A.D
. "Pl
anin
ka"
4 20
0 00
0,00
1.1.
3.4.
Iz
rada
pro
jekt
ne d
okum
enta
cije
za
izgr
adnj
u fik
sne
etvo
rose
dne
žiar
e u
Luko
vsko
j ban
ji
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - A
.D. "
Plan
inka
"
01.0
7. -
01.1
0.20
13.
god
- Min
ista
rstv
o ek
onom
ije i
regi
onal
nog
razv
oja
- A.D
. "Pl
anin
ka"
1.1.
3.5.
Izra
da p
roje
ktne
dok
umen
taci
je z
a iz
grad
nju
gond
ole
u av
oljo
j var
oši
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - A
.D. "
Plan
inka
"
01.0
8. -
01.1
2.20
10.
god.
- Min
ista
rstv
o ek
onom
ije i
regi
onal
nog
razv
oja
- A.D
. "Pl
anin
ka"
3 20
0 00
0,00
1.1.
3.6.
Iz
grad
nja
gond
ole
u av
oljo
j var
oši
-SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - A
.D. "
Plan
inka
"
01.0
2.20
11. -
01.0
2.20
12. g
od.
- Min
ista
rstv
o ek
onom
ije i
regi
onal
nog
razv
oja
- A.D
. "Pl
anin
ka"
16
0 00
0 00
0,00
4.
16.
17.
21.
22.
23.
28.
78
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina1.
1.3.
7.
Izgr
adnj
a pi
tere
na k
od s
ports
ke h
ale
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - K
ance
larij
a za
mla
de
01.0
2.20
10. -
01.0
4.20
11. g
od.
- Min
ista
rstv
o za
spo
rt i o
mla
dinu
- N
orve
ška
vlad
a 3
500
000,
00
16.
1.1.
3.8.
Iz
grad
nja
balo
n ha
le
- SO
Kur
šum
lija
- Priv
atni
pre
duze
tnic
i 01
.08.
2010
. -01
.11.
2011
. god
. - P
rivat
ni p
redu
zetn
ici
35
000
000
,00
16.
17.
21.
22.
23.
24.
28.
1.1.
3.9.
R
ekon
stru
kcija
rest
oran
a "E
vrop
a"
(etn
o re
stor
an s
a so
bam
a za
izda
vanj
e)
-A.D
. "Pl
anin
ka"
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
6.20
10. -
01.0
3.20
11.g
od.
- A.D
. "Pl
anin
ka"
16.
17.
21.
22.
23.
24.
28.
1.2.
Str
ateš
ki c
ilj :
Do
2019
. god
ine
pove
ati u
laga
nje
finan
sijs
kih
sred
stav
a u
ure
enje
zel
enih
pov
ršin
a za
100
%.
1.2.
1. P
rogr
am :
Ure
enje
zel
enih
pov
ršin
a.
Bro
j Pr
ojek
at
PAR
TN
ER
I V
rem
e Iz
nos
i izv
or
finan
sira
nja
IND
IKA
TO
RI
1.2.
1.1.
Izra
da p
roje
kta
za u
reen
je z
elen
ih
povr
šina
na
terit
oriji
opš
tine
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - M
inis
tars
tvo
za
zašt
itu ž
ivot
ne s
redi
ne
i pro
stor
no p
lani
ranj
e
01.0
6. -
01.1
2.20
10.
god.
- Min
ista
rstv
o za
za
štitu
živ
otne
sr
edin
e i p
rost
orno
pl
anira
nje
396
000,
00
1.2.
1.2.
Ure
enje
par
kova
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - J
KP
" To
plic
a "
01.0
4.20
11. -
01
.1.2
012.
god
. - M
inis
tars
tvo
ekon
omije
i re
gion
alno
g ra
zvoj
a 4
400
000,
00
16.
1.2.
1.3.
U
reen
je tr
im s
taze
, šet
ališ
ta i
vidi
kovc
a na
Sam
okov
u, i
reko
nstru
kcija
asf
altn
og p
uta
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - J
KP
" To
plic
a "
01.0
9.20
13. -
01.0
5.20
14. g
od.
- Min
ista
rstv
o ek
onom
ije i
regi
onal
nog
razv
oja
14 2
00 0
00,0
0
16.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
79
1.2.
1.4.
Po
stav
ljanj
e w
irele
ss m
reža
u b
anja
ma,
av
oljo
j var
oši i
gra
dsko
m p
arku
- S
O K
uršu
mlij
a- D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
01.0
5. -
01.0
7.20
11.
god.
- D
onat
ori
120
000,
00
1.2.
1.5.
O
bele
žava
nje
plan
inar
skih
staz
a i s
taza
zd
ravl
ja o
ko b
anjs
kih
mes
ta
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - J
KP
" To
plic
a "
01.0
6. -
31.1
2.20
14.
god.
- M
inis
tars
tvo
za
zašt
itu ž
ivot
ne
sred
ine
i pro
stor
no
plan
iranj
e 80
000
,00
16.
1.2.
1.6.
Iz
grad
nja
vidi
kova
ca
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u 01
.06.
- 31
.12.
2014
. go
d.
- Min
ista
rstv
o za
za
štitu
živ
otne
sr
edin
e i p
rost
orno
pl
anira
nje
1
000
000,
00
16.
1.3.
Str
ateš
ki c
ilj :
Do
2012
. god
ine
pove
ati u
laga
nje
finan
sijs
kih
sred
stav
a u
obno
vu fa
sada
i ku
lturn
o-is
tori
jski
h sp
omen
ika
za 7
0%.
1.3.
1. P
rogr
am :
Obn
ova
fasa
da i
kultu
rno-
isto
rijs
kih
spom
enik
a B
roj
Proj
ekat
PAR
TN
ER
I V
rem
e Iz
nos i
izvo
r fin
ansi
ranj
a IN
DIK
AT
OR
I
1.3.
1.1.
Iz
rada
pro
jekt
a za
obn
ovu
fasa
da i
kultu
rno-
isto
rijsk
ih sp
omen
ika
na
terit
oriji
opš
tine
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u 01
.02.
- 01
.05.
2010
. go
d.
- SO
Kur
šum
lija
13
5 00
0,00
1.3.
1.2.
O
svet
ljava
nje
man
astir
a i c
rkav
a na
te
ritor
iji o
pštin
i - S
O K
uršu
mlij
a- D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
01.0
7. -
01.0
8.20
10.
god.
- M
inis
tars
tvo
kultu
re80
0 00
0,00
1.3.
1.3.
R
ekon
stru
kcija
man
astir
skog
ko
mpl
eksa
Sv.
Bog
orod
ice
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - Z
avod
za
zašt
itu
spom
enik
a- N
iš
01.0
3. -
31.1
2.20
10.
god.
- Z
avod
za
zašt
itu
spom
enik
a- N
iš
- Min
ista
rstv
o ku
lture
1.3.
1.4.
R
ekon
stru
kcija
man
astir
skog
ko
mpl
eksa
Sv.
Nik
ole
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - Z
avod
za
zašt
itu
spom
enik
a- N
iš
01.0
5.20
10. -
01.0
5.20
11. g
od.
- Zav
od z
a za
štitu
sp
omen
ika-
Niš
- M
inis
tars
tvo
kultu
re
80
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina1.
3.1.
5.
Obn
ova
crkv
e Sv
. Min
e u
Štav
i- S
O K
uršu
mlij
a- D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
- Zav
od z
a za
štitu
sp
omen
ika-
Niš
01.0
4. -
01.1
0.20
11.
god.
- Z
avod
za
zašt
itu
spom
enik
a- N
iš
- Min
ista
rstv
o ku
lture
1.3.
1.6.
R
ekon
stuk
cija
srp
skog
sr
ednj
evek
ovno
g se
la L
ubni
ca
-SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - Z
avod
za
zašt
itu
spom
enik
a- N
iš
01.0
9.20
13. -
01
.05.
2014
. god
. - Z
avod
za
zašt
itu
spom
enik
a- N
iš
- Min
ista
rstv
o ku
lture
1.3.
1.7.
U
reen
je i
osve
tljav
anje
pla
toa
oko
Ivan
kul
e
- SO
Kur
šum
lija
- JK
P "
Topl
ica
" - D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
01.0
9. -
01.1
1.20
11.
god.
- M
inis
tars
tvo
kultu
re
600
000,
00
1.3.
1.8.
R
ekon
stru
kcija
fasa
da u
gra
du- S
O K
uršu
mlij
a- D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
01.0
3. -
01.1
1.20
11.
god.
- S
O K
uršu
mlij
a- M
inis
tars
tvo
ekon
omije
i re
gion
alno
g ra
zvoj
a 5
350
000,
00
2. P
RO
BL
EM
/ PR
IOR
ITE
T :
Una
pre
enje
kva
litet
a ko
mun
alne
infr
astr
uktu
re
St
epen
pri
orite
ta
(viso
k/sr
edni
j/nisk
i) 2.
1. S
trat
eški
cilj
: D
o 20
19. g
odin
e po
veat
i ula
ganj
e fin
ansi
jski
h sr
edst
ava
u ko
mun
alnu
infr
astr
uktu
ru z
a 20
0%.
2.1.
1. P
rogr
am:
Proš
iren
je k
apac
iteta
vod
ovod
ne m
reže
B
roj
Proj
ekat
PA
RT
NE
RI
Vre
me
Izno
s i iz
vor
finan
sira
nja
IND
IKA
TO
RI
2.1.
1.1.
Izra
da p
roje
ktne
dok
umen
taci
je z
a iz
grad
nju
seku
ndar
nih
vodo
vodn
ih
mre
ža u
Pro
lom
i K
uršu
mlij
skoj
ban
ji
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
8. -
01.1
1.20
13.
god.
-SO
Kur
šum
lija
- JP
"Srb
ijavo
de"
1 04
0 00
0,00
2.1.
1.2.
Iz
grad
nja
seku
ndar
ne v
odov
odne
mre
že
u Pr
olom
ban
ji - S
O K
uršu
mlij
a- J
KP
" To
plic
a "
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
2.20
14. -
01
.02.
2015
. god
. - S
O K
uršu
mlij
a- M
inis
tars
tvo
za
zašt
itu ž
ivot
ne
sred
ine
i pro
stor
no
plan
iranj
e - J
P "S
rbija
vode
" - D
onat
ori
36 0
00 0
00,0
0
15.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
81
2.1.
1.3.
Iz
grad
nja
seku
ndar
ne v
odov
odne
mre
že
u K
uršu
mlij
skoj
ban
ji - S
O K
uršu
mlij
a- J
KP
" To
plic
a "
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.1
0.20
14. -
01.1
0.20
15. g
od
- SO
Kur
šum
lija
- Min
ista
rstv
o za
za
štitu
živ
otne
sr
edin
e i p
rost
orno
pl
anira
nje
- JP
"Srb
ijavo
de"
- Don
ator
i 16
000
000
,00
15.
2.1.
1.4
Proj
ekat
zav
ršet
ka iz
grad
nje
reze
rvoa
ra z
a vo
du n
a B
orov
njak
u - S
O K
uršu
mlij
a- M
UP
RS
PS
Kur
sum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
6. -
01.1
0.20
10
- SO
Kur
šum
lija
- MU
P R
S - M
inis
tars
tvo
N
IP
- Don
ator
i 15
.000
.000
.00
2.1.
2. P
rogr
am :
Proš
iren
je k
apac
iteta
kan
aliz
acio
ne m
reže
i iz
grad
nja
sist
ema
za p
reiš
avan
je o
tpad
nih
voda
. 2.
1.2.
1.
Iz
rada
pro
jekt
ne d
okum
enta
cije
za
izgr
adnj
u ko
lekt
ora
u Lu
kovs
koj i
K
uršu
mlij
skoj
ban
ji, i
bio
rola
u
Prol
om b
anji
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.1
2.20
10. -
01.0
2.20
11. g
od.
- Min
ista
rstv
o za
za
štitu
živ
otne
sred
ine
i pro
stor
no p
lani
ranj
e - S
O K
uršu
mlij
a 74
6 30
0,00
2.1.
2.2.
Iz
grad
nja
kole
ktor
a u
Luko
vsko
j ban
ji- S
O K
uršu
mlij
a- J
KP
" To
plic
a "
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
3. -
01.0
7.20
11.
god.
- M
inis
tars
tvo
za
zašt
itu ž
ivot
ne
sred
ine
i pro
stor
no
plan
iranj
e 18
965
000
,00
2.
2.1.
2.3.
Iz
grad
nja
kole
ktor
a u
Kur
šum
lijsk
oj
banj
i - S
O K
uršu
mlij
a- J
KP
" To
plic
a "
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
3. -
01.0
7.20
11.
god.
- M
inis
tars
tvo
za
zašt
itu ž
ivot
ne
sred
ine
i pro
stor
no
plan
iranj
e 11
000
000
,00
2.
82
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina2.
1.2.
4.
Izgr
adnj
a bi
orol
a u
Prol
om b
anji
- SO
Kur
šum
lija
- JK
P "
Topl
ica
" - D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
01.0
3. -
01.0
7.20
11.
god.
- M
inis
tars
tvo
za
zašt
itu ž
ivot
ne
sred
ine
i pro
stor
no
plan
iranj
e 7
350
000,
00
2.
2.1.
2.5.
Iz
rada
pro
jekt
ne d
okum
enta
cije
za
izgr
adnj
u ka
naliz
acio
ne m
reže
u
Prol
om i
Kur
šum
lijsk
oj b
anji
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
4. -
01.0
7.20
14.
god.
- S
O K
uršu
mlij
a- J
P "S
rbija
vode
" 50
0 00
0,00
2.1.
2.7.
Iz
grad
nja
kana
lizac
ione
mre
že u
K
uršu
mlij
skoj
ban
ji - S
O K
uršu
mlij
a- J
KP
" To
plic
a "
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
9.20
14. -
01.1
2.20
15. g
od
- SO
Kur
šum
lija
- Min
ista
rstv
o za
za
štitu
živ
otne
sr
edin
e i p
rost
orno
pl
anira
nje
- JP
"Srb
ijavo
de"
- Don
ator
i 10
000
000
,00
2.
2.1.
2.8.
Iz
grad
nja
javn
ih to
alet
a ko
d m
anas
tira
Sv.N
ikol
e, S
v.B
ogor
odic
e i u
ban
jam
a - S
O K
uršu
mlij
a- J
KP
" To
plic
a "
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
2.
2.1.
3. P
rogr
am :
Reg
ulis
anje
odn
ošen
ja sm
ea
sa te
rito
rije
ban
ja i
avol
je v
aroš
i. 2.
1.3.
1.
Izra
da p
lana
za
loci
ranj
e ko
ntej
nera
i ka
nti u
ban
jam
a - S
O K
uršu
mlij
a- J
KP
" To
plic
a "
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
3. -
01.0
4.20
10.
god.
- S
O K
uršu
mlij
a
5 00
0,00
7.
2.1.
3.2.
N
abav
ka i
post
avlja
nje
kont
ejne
ra i
kant
i
- SO
Kur
šum
lija
- JK
P "
Topl
ica
" - D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
01.0
4. -
01.0
5.20
10.
god.
- S
O K
uršu
mlij
a
590
000,
00
7.
2.1.
3.3.
U
tvr
ivan
je p
lana
odn
ošen
ja s
me
a - S
O K
uršu
mlij
a- J
KP
" To
plic
a "
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
3. -
01.0
4.20
10.
god.
- S
O K
uršu
mlij
a
5 00
0,00
7.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
83
2.1.
4. P
rogr
am: U
reen
je g
rads
kog
grob
lja
2.1.
4.1.
Iz
grad
nja
grad
ske
kape
le i
prila
znih
sa
obra
cajn
ica
na n
ovom
gra
dsko
m
grob
lju u
Dan
kovi
cu
- SO
Kur
šum
lija
- JK
P "
Topl
ica
" - D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
01.0
3. -
30.0
6.20
10
- SO
Kur
šum
lija
12
.000
.000
.00
7.
3. P
RO
BL
EM
/ PR
IOR
ITE
T :
Podi
zanj
e kv
alite
ta p
utne
infr
astr
uktu
re.
Step
en p
rior
iteta
(v
isok/
sred
nij/n
iski)
3.1.
Str
ateš
ki c
ilj :
Do
2019
. god
ine
pove
ati p
okri
veno
st lo
kaln
ih p
utev
a i u
lica
asfa
ltnom
pod
logo
m sa
pos
toje
ih 1
0% n
a 40
%.
3.1.
1. P
rogr
am :
Lok
alni
put
evi i
mos
tovi
. B
roj
Proj
ekat
PAR
TN
ER
I V
rem
e Iz
nos i
izvo
r fin
ansi
ranj
a IN
DIK
AT
OR
I
3.1.
1.1.
Iz
rada
pro
jekt
ne d
okum
enta
cije
ne
opho
dne
za iz
grad
nju
i re
kons
trukc
iju p
lani
rani
h lo
kaln
ih
pute
va i
mos
tova
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
1. -
01.0
7.20
14.
god.
- M
inis
tars
tvo
za
infr
astru
ktur
u
24 4
64 0
00,0
0
3.1.
1.2.
Put M
-25
– Pe
pelje
vac
– G
rabo
vnic
a –
Tovr
ljane
(opš
tina
Prok
uplje
)
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
8.20
14. -
01.0
5.20
15. g
od.
- Min
ista
rstv
o za
in
fras
trukt
uru
91 0
00 0
00,0
0
14.
3.1.
1.3.
R
ekon
stuk
cija
i as
falti
ranj
e lo
kaln
og
puta
R-2
22 S
panc
e –
Tmav
a –
Kal
udra
(o
pštin
a Pr
okup
lje)
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u 01
.04.
-01
.10.
2010
.god
. - M
inis
tars
tvo
za
infr
astru
ktur
u 40
200
000
,00
14.
3.1.
1.4.
R
ekon
stru
kcija
i as
falti
ranj
e lo
kaln
og
puta
M-2
5 Ze
bice
– D
obri
Do
– Se
kira
a –
Stub
la (o
pštin
a M
edve
a)
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u 01
.07.
2014
. -01
.06.
2015
. god
. - M
inis
tars
tvo
za
infr
astru
ktur
u 22
0 00
0 00
0,00
14
.
3.1.
1.5.
R
ekon
stru
kcija
i as
falti
ranj
e lo
kaln
og
puta
R-2
18b
Dan
kovi
e –
Kon
juva
–
Viš
esel
o (o
pštin
a B
lace
)
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u 01
.10.
2014
. -01
.03.
2015
. god
. - M
inis
tars
tvo
za
infr
astru
ktur
u 56
000
000
,00
14.
84
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina 3.
1.1.
6.
Izgr
adnj
a m
osta
na
reci
Top
lici u
se
lu T
reak
- S
O K
uršu
mlij
a- D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
01.0
8. -
01.1
1.20
14.
god.
- M
inis
tars
tvo
za
infr
astru
ktur
u 40
000
000
,00
14.
3.1.
1.7.
Pu
t Pro
lom
ban
ja –
Pup
avce
–
Soko
lovi
ca –
Rud
are
- S
O K
uršu
mlij
a- D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
01.0
5.20
13. -
01.0
5.20
15. g
od.
- Min
ista
rstv
o za
in
fras
trukt
uru
- Min
ista
rstv
o ek
onom
ije i
regi
onal
nog
razv
oja
65 0
00 0
00,0
0
14.
3.1.
1.8.
Pu
t Rud
are
– Lj
uša
– K
rtok
– K
uršu
mlij
ska
banj
a - S
O K
uršu
mlij
a- D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
01.0
9.20
14. -
01.0
9.20
16. g
od.
- Min
ista
rstv
o za
in
fras
trukt
uru
- Min
ista
rstv
o ek
onom
ije i
regi
onal
nog
razv
oja
85 0
00 0
00,0
0
14.
3.1.
1.9.
Pu
t Luk
ovo
– Ša
tra –
Kur
šum
lijsk
a ba
nja
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u 01
.11.
2014
. -01
.11.
2017
. god
. - M
inis
tars
tvo
za
infr
astru
ktur
u - M
inis
tars
tvo
ekon
omije
i re
gion
alno
g ra
zvoj
a 38
0 00
0 00
0,00
14.
3.1.
1.10
. Pu
t Pro
lom
ban
ja –
Tov
rljan
e
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u 01
.08.
2014
. -01
.05.
2017
. god
. - M
inis
tars
tvo
za
infr
astru
ktur
u - M
inis
tars
tvo
ekon
omije
i re
gion
alno
g ra
zvoj
a 13
0 00
0 00
0,00
14.
3.1.
1.11
. Pu
t Pro
lom
ban
ja –
ak
e –
avol
ja
varo
š - S
O K
uršu
mlij
a- D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
01.0
4. -
01.1
0.20
13.
god.
- M
inis
tars
tvo
za
infr
astru
ktur
u - M
inis
tars
tvo
ekon
omije
i re
gion
alno
g ra
zvoj
a 85
000
000
,00
14.
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
85
3.1.
1.12
. Pu
t Kur
šum
lija
– D
obri
Do
– Iv
an
kula
- S
O K
uršu
mlij
a- D
irekc
ija z
a iz
grad
nju
01.0
8.20
14. -
01.0
8.20
15. g
od.
- Min
ista
rstv
o za
in
fras
trukt
uru
- Min
ista
rstv
o ek
onom
ije i
regi
onal
nog
razv
oja
31 0
00 0
00,0
0
14.
3.1.
2. P
rogr
am :
Asf
altir
anje
ulic
a u
grad
u.
3.1.
2.1.
Izra
da p
roje
ktne
dok
umen
taci
je z
a as
falti
ranj
e i r
ekon
stru
kciju
pl
anira
nih
ulic
a
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.1
2.20
10. -
01.0
3.20
11.
god.
-Min
ista
rstv
o za
in
fras
trukt
uru
1 18
4 98
0,00
3.1.
2.2.
A
sfal
tiran
je u
lice
do m
anas
tira
Sv.
Bog
orod
ice
i izg
adnj
a pa
rkin
g pr
osto
ra
-SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u 01
.04.
- 01
.06.
2011
.god
- S
O K
uršu
mlij
a
4 00
0 00
0,00
14.
3.1.
2.3.
R
ekon
stru
kcija
gra
dski
h ul
ica
Palih
bo
raca
, Kar
aor
eva,
pro
bija
nje
Ban
jske
ulic
e, K
ralje
via
Mar
ka i
Nik
odija
Sto
jano
via
Tatk
a i
Stev
ana
Prvo
venc
anog
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u 01
.09.
2010
. -01
.09.
2011
. god
. - M
inis
tars
tvo
za
infr
astru
ktur
u - S
O K
uršu
mlij
a 42
000
000
,00
14.
3.1.
2.4.
Za
vrše
tak
rado
va n
a re
kons
trukc
iji
i asf
altir
anju
ulic
a u
nase
lju
"Ras
adni
k 2"
(ulic
e B
rank
a R
adi
evi
a, K
nez
Mih
ajlo
va i
Dr.H
adži
a)
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u 01
.07.
- 01
.09.
2010
. go
d.
- Min
ista
rstv
o za
in
fras
trukt
uru
- SO
Kur
šum
lija
13 2
48 9
95,0
0
14.
3.1.
2.5.
Iz
grad
nja
ulic
e u
zoni
mal
e pr
ivre
de u
nas
elju
Kas
trat
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u
01.0
6. -
15.0
7.20
10
- SO
Kur
šum
lija
- Min
ista
rstv
o za
in
fras
trukt
uru
14
.000
.000
.00
14.
86
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina3.
2. S
trat
eški
cilj
: D
o 20
11. g
odin
e ob
ezbe
diti
100%
pok
rive
nost
opš
tine
i gla
vnih
put
nih
prav
aca
turi
sti
kom
sign
aliz
acijo
m.
3.2.
1. P
rogr
am :
Tur
isti
ka si
gnal
izac
ija.
Bro
j Pr
ojek
at
PA
RTN
ERI
Vre
me
Izno
s i iz
vor
finan
sira
nja
IND
IKA
TOR
I
3.1.
3.1.
Iz
rada
pla
na si
gnal
izac
ije
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - T
O K
uršu
mlij
e
01.0
1 .-
01.0
2.20
10.
god.
- S
O K
uršu
mlij
a
20 0
00,0
0
3.1.
3.2.
N
abav
ka i
post
avlja
nje
sign
aliz
acio
nih
tabl
i na
terit
oriji
opš
tine
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u - T
O K
uršu
mlij
e
01.0
2. -
01.0
3.20
10.
god.
- S
O K
uršu
mlij
a
250
000,
00
3.1.
3.3.
N
abav
ka i
post
avlja
nje
sign
aliz
acio
nih
tabl
i na
putn
im p
ravc
ima
- SO
Kur
šum
lija
- Dire
kcija
za
izgr
adnj
u- T
O K
uršu
mlij
e
01.0
2. -
01.0
3.20
10.
god.
- M
inis
tars
tvo
za
infr
astru
ktur
u - M
inis
tars
tvo
ekon
omije
i re
gion
alno
g ra
zvoj
a 40
0 00
0,00
4. P
RO
BL
EM
/ PR
IOR
ITE
T :
Ned
ovol
jan
broj
pos
eta
i no
enja
turi
sta
na te
rito
riji
opšt
ine
Step
en p
rior
iteta
(v
isok/
sred
nij/n
iski)
4.1.
Str
ateš
ki c
ilj :
Do
2019
. god
ine
pove
ati b
roj p
oset
a tu
rist
a 10
put
a, a
bro
j no
enja
turi
sta
pove
ati 5
put
a.
4.1.
1. P
rogr
am :
Raz
voj t
uris
tiki
h de
stin
acija
i pr
omoc
ija
Bro
j Pr
ojek
at
PA
RTN
ERI
Vre
me
Izno
s i iz
vor
finan
sira
nja
IND
IKA
TOR
I
4.1.
1.1.
Iz
rada
pro
mot
ivne
stra
tegi
je o
pštin
e - S
O K
uršu
mlij
a- T
O K
uršu
mlij
e - T
OS
01.1
0.20
10. -
01
.02.
2011
. god
. - S
O K
uršu
mlij
a- T
OS
4.1.
1.2.
Iz
rada
ban
jski
h st
rate
gija
- S
O K
uršu
mlij
a- T
O K
uršu
mlij
e - T
OS
01.0
1. -
01.0
5.20
11.
god.
- S
O K
uršu
mlij
a- T
OS
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
87
4.1.
1.3.
Iz
rada
kom
unik
acio
nih
plan
ova
za
banj
e - S
O K
uršu
mlij
a- T
O K
uršu
mlij
e - T
OS
01.0
4. -
01.0
6.20
10.
god.
- S
O K
uršu
mlij
a- T
OS
4.1.
1.4.
Iz
rada
mas
ter p
lana
za
avol
ju v
aroš
- A
.D. P
lani
nka
- TO
S 01
.01.
2010
. -
01.0
6.20
11. g
od.
A.D
. Pla
nink
aTO
S
4.1.
1.5.
Iz
rada
baz
e po
data
ka n
osila
ca tu
risti
ke
ponu
de n
a ni
vou
opšt
ine
- S
O K
uršu
mlij
a- T
O K
uršu
mlij
e 01
.03.
- 01
.09.
2010
. go
d.
SO K
uršu
mlij
aTO
Kur
šum
lije
4.1.
1.6.
U
estv
ovan
je n
a sa
jmov
ima
turiz
ma
- SO
Kur
šum
lija
- TO
Kur
šum
lije
svak
e go
dine
- S
O K
uršu
mlij
a- T
O K
uršu
mlij
e 50
0 00
0,00
4.1.
1.7.
Št
ampa
nje
i dis
tribu
cija
pro
mot
ivno
g m
ater
ijala
- S
O K
uršu
mlij
a- T
O K
uršu
mlij
e sv
ake
godi
ne
- SO
Kur
šum
lija
- TO
Kur
šum
lije
286
000,
00
4.1.
1.8.
D
izaj
nira
nje
suve
nira
i ra
zgle
dnic
a - S
O K
uršu
mlij
a- T
O K
uršu
mlij
e 01
.09
.- 31
.12.
2010
. go
d.
- SO
Kur
šum
lija
- TO
Kur
šum
lije
4.1.
1.9.
Otv
aran
je p
roda
vnic
e su
veni
ra u
K
uršu
mlij
i - P
rivat
ni p
redu
zetn
ici
2011
. god
. Pr
ivat
ni p
redu
zetn
ici
4.1.
2. P
rogr
am :
Man
ifest
acije
. 4.
1.2.
1.
Org
aniz
ovan
je sp
orts
kih
turn
ira
- SO
Kur
šum
lija
- Kan
cela
rija
za m
lade
- S
ports
ki k
lubo
vi
svak
e go
dine
SO
Kur
šum
lija
4.1.
2.2.
O
rgan
izov
anje
izlo
žbe
pasa
- S
O K
uršu
mlij
a- T
O K
uršu
mlij
e sv
ake
godi
ne
SO K
uršu
mlij
a
4.1.
2.3.
R
ok fe
stiv
al "
Gita
rijad
a "
- SO
Kur
šum
lija
- Kan
cela
rija
za m
lade
sv
ake
godi
ne
4.1.
2.4.
D
eiji
fest
ival
" P
role
na p
esm
a "
- SO
Kur
šum
lija
- Kan
cela
rija
za m
lade
- O
Š "D
rinka
Pav
lovi
" - O
Š "M
iloje
Zak
i"
- De
iji v
rti "
Sunc
e"
- De
iji v
rti "
arol
ija"
svak
e go
dine
SO
Kur
šum
lija
88
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
5.2. SISTEM UPRAVLJANJA I PRA ENJA
Proces implementacije strategije mora biti definisan kako bi se osigurao njen nastavak. Klju ni akteri moraju biti svesni svojih uloga i odgovornosti, a izvršna vlast mora:
dodeliti odgovornosti - tako da planovi mogu biti realizovani efikasno definisati set merljivih ciljeva - kako bi se pratio napredak.
Kako bi se faza implementacije Strategije održivog razvoja lokalne zajednice uspešno
realizovala proces strateškog planiranja uklju uje i aktivnosti na sistemu upravljanja i pra enja.
Upravljanje u svim profitnim i javnim organizacijama je akt zajedni nog delovanja ljudi u svrhu postizanja zajedni kih ciljeva. Upravljanje sadrži faze planiranja, organizacije, izbora ljudi, usmeravanja, rukovo enja i kontrole, uklju uju i i angažovanje ljudskih, finansijskih, tehnoloških i prirodnih resursa. Implementacija politika i strategija za postizanje zadatih ciljeva mora biti razmatrana i preispitivana od strane svih osoba uklju enih u proces. Na in na koji se ovaj proces razmatranja i kontinuiranog preistitivanja realizuje daje živost sistemu upravljanja i pra enja, ostvaruju i razli ite veze u okviru i van organizacije.
Prakti no, proces strateškog planiranja je iznad svega dinami an proces i finalni dokumenti se posmatraju kao dinami ni odnosno promenljivi alati. Kao garancija ovakvog aktivnog pristupa, celokupan proces planiranja treba da bude odre en kao desetogošnji ciklus: analize – planiranja – programiranja – implementacije – realizacije – pra enja – procene – i ponovne analize, itd. kompletno preispitan svakih 10 godina. Nakon 10 godina bi trebalo razvijati novu Strategiju održivog razvoja lokalne zajednice. Proces je kompletno prikazan na slede em dijagramu:
Ciklus Strategije održivog razvoja lokalne zajednice
Godina 1
Godina 10
Godina 6-7–8-9
Godina 5
Godina 2 -3 -4
1. Izveštaj o održivosti 2/3. Strateški dokument sa dijagramima 4. Lokalni akcioni plan 5. Ocena održivosti
2. Izveštaj o održivosti a. pra enje implementacije Lokalnog akcionog plana b. jednogodišnje ažuriranje indikatora
1. Izveštaj o održivosti a. ažuriranje svih indikatora 4. Lokalni akcioni plan
1. Izveštaj o održivosti a. pra enje implementacije Lokalnog akcionog plana b. jednogodišnje ažuriranje indikatora
1. Izveštaj o održivosti + 1 2/3. Strateški dokument sa dijagramima + 1 4. Lokalni akcioni plan + 1 5. Ocena održivosti + 1
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
89
Faza implementacije Strategije održivog razvoja lokalne zajednice je bazirana na kombinaciji akcionog plana, organizacione strukture i uklju ivanju zainteresovanih aktera. Proces strategije održivog razvoja lokalne zajednice je inkorporiran i koristi postoje u strukturu u lokalnoj administraciji. Glavni deo organizacione strukture je Koordinacioni tim koji uklju uje razna odeljenja. Poželjno je da je ovaj Tim za koordinaciju postavljen u okviru administracije tako da može da koordinira celokupnim sistemom upravljanja i pra enja.
Koordinacioni tim je imenovan od strane Predsednika opštine Zorana Vu kovi a.
Tim za koordinaciju je odgovoran za integraciju Strateškog dokumenta i Lokalnog akcionog
plana, prvenstveno u tri pravca:
Direktno povezivanje Akcionog plana sa izradom i aktima opštinskog/gradskog budžeta. Za svaku aktivnost u okviru Akcionog plana moraju se obezbediti finansijska sredstva ili, bar, izvori finansiranja;
Direktno povezivanje sa svim opštinskim/gradskim operativnim planovima i odeljenjima.
Strateški dokument i Lokalni akcioni plan moraju u potpunosti biti integrisani sa opštinskim/gradskim svakodnevnim radnim procedurama. Sistem upravljanja treba precizno da identifikuje nosioce odgovorne za implementaciju pojedinih aktivnosti i da pruži precizno definisana ovlaš enja i odgovornosti svih na elnika odeljenja/uprava za sprovo enje tog integrisanog procesa u razumnom vremenskom roku (do usvajanja narednog gradskog/opštinskog budžeta)
Integraciju Akcionog plana i Strateškog dokumenta sa planovima, projektima i
aktivnostima svih javnih i privatnih institucija koje su uklju ene kao glavni nosioci implementacije Akcionog plana, po evši od razli itih institucija i organa javne uprave, javnih komunalnih preduze a, itd. Veliki broj svakodnevnih upravlja kih aktivnosti se odvija u oblasti urbanisti kog sisitema i teritorijalne podele, a pod ingerencijom razli itih gradskih/opštinskih institucija i organa. Njihova potpuna uklju enost u implementaciju detaljnog Lokalnog akcionog plana je od vitalnog zna aja za održivost i razvoj.
SKUPŠTINA OPŠTINE obavezuje Koordinacioni tim da sprovede implementaciju
TELO ZA RAZVOJ STRATEGIJE eksterno koordinira i prati implementaciju akcionog plana
VIŠE-SEKTORSKI KOORDINACIONI TIM je odgovoran za punu integraciju Strategije u
sredstva planiranja i upravljanja
Finansijsko integrisanje sa opštinskim budžetom
Kros integracija sa opštinskim sektorima i upravama
Tehni ka integracija sa JKP, itd.
90
Strategija održivog razvoja Opštine Kuršumlija 2010 – 2020. godina
Ispunjenje i status implementacije Strategije održivog razvoja lokalne zajednice mora biti konstantno pra en i procenjivan preko godišnjih ciklusa evaluacije koriš enjem Indikatora održivosti (odnosi se na Strateški dokument i na kompletnu zajednicu) i Indikatora u inka (odnosi si se na status implementacije Lokalnog akcionog plana). Svi ti indikatori su osnova za kompletan sistem pra enja implementacije strategije, kao osnovnog dela Sistema upravljanja. Indikatori pružaju osnovne informacije i znanja vezana za napredak procesa implementacije strategije i dinamiku usaglašavanja. Sve promene indikatora i svi rezultati godišnje evaluacije moraju biti dostupni svim gra anima putem jednostavnog i itkog izveštaja.