RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

03. 05. 2017.

Stres je nova epidemija zbog straha od otkaza

U Zavodu za zaštitu zdravlja razvili su alat za procjenu rizika (Health&Safety Executive), koji poslodavci mogu koristiti

AUTOR: ROMANA KOVAČEVIĆ BARIŠIĆ

(VEČERNJI LIST) Loša organizacija rada, nedostatak komunikacije s nadređenima i nejasne upute o radnim zadacima, uz više nadređenih koji radnike zatrpavaju svatko svojom količinom posla, najveći su uzroci pojačanog stresa zaposlenih.

Utvrdili su to stručnjaci Zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu,provodeći istraživanjao utjecaju stresa na tjelesno i psihičko zdravlje radnika koji rade u smjenama. Međutim, uočeno je da navedeni problemi nadrastaju smjenski rad i izložena mu je većina zaposlenih. Pokazalo se i da je problem koji značajno utječe na pojačan stres neizvjesnost posla –90% ljudiu firmama koje dobro posluju boji segubitka posla.

Promjene su moguće

– Područje psihosocijalnih rizika ogroman je problem. Prije su bili aktualni problemi tipa buke, to se lako mehanički rješava, ali danas je stres nova epidemija, a on jeteško mjerljiv– kaže dr. Marija Zavalić, ravnateljica Zavoda. Analize govore da dugotrajna izloženost stresu posljedično znači i osjećaj lošeg zdravlja, a literatura kaže da dovodi i do kardiovaskularnih i niza drugih bolesti.

– Europska agencija za sigurnost izdravlje na radusmatra da se i psihosocijalnim rizicima može učinkovito upravljati kao i ostalim rizicima na radnom mjestu, ako ih se razumije i dobro procijeni – ističeHelena Koren, psihologinja Službe za zdravlje na radu.Izmjene Zakona o zaštiti na radu 2014.uvele su stres i borbu protiv stresa kao obvezu poslodavca, pa su u Zavodu, po uzoru na EU, razvili alat za procjenu rizika (Health&Safety Executive). Svaki poslodavac tako može adekvatno napraviti procjenu rizika i iz nje dobiti podatke o tome što je u radnoj sredini najrizičnije i jesu li radnici u povećanom stresu. Najčešća je metoda procjeneanketa među radnicimao njihovoj izloženosti psihosocijalnim rizicima. Smanjivanje ili uklanjanje rizika, kao sljedeći korak, zahtijeva vrijeme i promjene u radnom okruženju, organizaciji rada, upravljanju i socijalnoj klimi u firmi, uglavnom puno razgovora. Stručnjaci Zavoda provode seminare i edukacije poslodavaca i povjerenika za zaštitu na radu.

Razgovor bez straha

Kada 90% radnika ukomunikaciji s poslodavcimaosjeti da mogu iznijeti problem, a da im to neće ugroziti radno mjesto, onda ćemo uspjeti, poručuju stručnjakinje Zavoda. U Europi to rade10-15 godinapa tek sada imaju rezultate, mi malo kasnimo. Mnogi su, kaže, skeptični kad to čuju, ali ako ne počnemo, ne možemo ni doći do toga.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Radnici često izgore na poslu, a da se to uopće ne prepozna

Upitnik, među ostalim, traži da na skali od “nikad” preko “rijetko” do “uvijek” radnici ocijene situacije kao što su “Različiti ljudi na poslu zahtijevaju od mene obavljanje radnih zadataka koje je teško uskladiti”, “Imam nedostižne rokove”, “Moram raditi jako brzo” itd. Iz kategorije međuljudskih odnosa: “Postoji nesloga ili napetost među kolegama”, “Izložen sam uznemiravanju u obliku nepristojnih riječi ili ponašanja” itd. (upitnik je na stranici http://hzzzsr.hr/). – Važno je uočiti promjene u ponašanju. Npr. agresija je često rezultat burnouta (izgaranja na poslu). Kažemo za radnika da je lijen, a nitko ne vidi što je iza toga – upozorava dr. Ina Kardoš.

10. 05. 2017.

Komisija pokreće razmatranje o svladavanju globalizacije

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Nakon što je 1. ožujka predstavila svoju Bijelu knjigu o budućnosti Europe, Komisija danas objavljuje Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije. Na temelju objektivne ocjene prednosti i nedostataka globalizacije ovim se dokumentom želi potaknuti rasprava o tome kako EU i njegove države članice zajednički mogu utjecati na globalizacijske procese, predviđajući buduće događaje i poboljšavajući živote Europljana.

Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Komisije, kazao je: Za europsko gospodarstvo općenito globalizacija je dobra stvar, no to za naše građane ne znači mnogo ako njezine koristi nisu pravednije i ravnomjernije raspoređene. Europa mora pridonijeti postavljanju novih pravila u globalnim okvirima, tako da slobodna trgovina postane poštena trgovina, odnosno da globalizacija postane održiva i da funkcionira za sve Europljane. Istovremeno moramo usredotočiti svoje politike na osiguranje obrazovanja i vještina koji su potrebni našim građanima kako bi išli ukorak s razvojem naših gospodarstava.Boljom preraspodjelom zajamčit će se socijalna kohezija i solidarnost na kojima se temelji Unija.

Jyrki Katainen, potpredsjednik i povjerenik Komisije za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: Globalizacija je impresivna sila koja Europi i ostatku svijeta donosi koristi, ali i brojne izazove. Da bi se očuvale koristi od otvorenosti, ali i uklonili njezini nedostaci, Europa mora promicati snažniji globalni poredak utemeljen na pravilima, odlučno djelovati protiv nepoštenih praksi te naša društva učiniti otpornijima, a gospodarstva konkurentnijima u brzo promjenjivom okruženju.

U Dokumentu za razmatranje objektivno se sagledavaju učinci globalizacije na EU. Činjenica je da je globalizacija EU-u donijela velike koristi, ali isto tako i brojne izazove. Zahvaljujući globalizaciji stotine milijuna ljudi širom svijeta uspjele su se izdići iz siromaštva, a siromašnije zemlje uspjele su smanjiti svoj zaostatak. Iz perspektive EU-a globalna trgovina povećala je gospodarski rast: svaka dodatna milijarda EUR u izvozu podržava 14000 radnih mjesta. Također, od jeftinijeg uvoza koristi imaju prvenstveno siromašnija kućanstva. No, te koristi nisu automatske niti su ravnomjerno raspoređene među našim građanima. Na Europu utječe i činjenica da druge zemlje s njom ne dijele iste standarde u područjima kao što su zapošljavanje, okoliš ili sigurnost, što znači da su europska poduzeća manje

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

uspješna u tržišnom natjecanju s inozemnim pandanima samo na temelju cijene, što može dovesti do zatvaranja tvornica, gubitka radnih mjesta te pritisaka na radničke plaće i radne uvjete.

Međutim rješenje nije ni u protekcionizmu ni u politici nemiješanja (fr.laissez-faire). Dokazi izneseni u ovom dokumentu jasno pokazuju da globalizacija može biti korisna kada se njome upravlja na odgovarajući način. Europska unija mora osigurati bolju raspodjelu koristi od globalizacije surađujući s državama članicama i regijama te međunarodnim partnerima i drugim dionicima. Trebali bismo zajednički iskoristiti priliku da oblikujemo globalizaciju u skladu s vlastitim vrijednostima i interesima.

Dokumentom za razmatranje otvara se važna rasprava o tome kako Europa najbolje može svladati globalizaciju i odgovoriti na njezine prilike i izazove:

· Na međunarodnoj razini dokument se usredotočuje na potrebu oblikovanja istinski održivog globalnog poretka utemeljenog na zajedničkim pravilima i zajedničkom programu. EU se uvijek zalagao za snažna i učinkovita „multilateralna” pravila globalne igre te bi ih trebao nastaviti razvijati radi rješavanja novih izazova i osiguravanja učinkovite provedbe. Primjerice, EU bi mogao tražiti donošenje novih propisa za stvaranje ravnopravnih uvjeta rješavanjem štetnih i nepoštenih praksi kao što su utaja poreza, državne subvencije ili socijalni damping. Učinkoviti instrumenti trgovinske zaštite i multilateralni sud za pitanja ulaganja mogli bi isto tako pomoći EU-u da odlučno nastupi protiv zemalja ili poduzeća koja se upuštaju u nepoštene prakse

· Na domaćoj razini dokument predlaže alate za zaštitu i osnaživanje građana snažnim socijalnim politikama i pružanjem potrebne potpore cjeloživotnom obrazovanju i osposobljavanju. Progresivnim poreznim politikama, ulaganjem u inovacije i odlučnim politikama socijalne skrbi može se pridonijeti pravednijoj preraspodjeli bogatstva. U međuvremenu, korištenjem strukturnih fondova EU-a za pomoć osjetljivim regijama i EU-ova Fonda za prilagodbu globalizaciji (vidi informativni članak o EU-ovu Fondu za prilagodbu globalizaciji) za pomoć u traženju zaposlenja za radnike koji su tehnološki višak može se pridonijeti ublažavanju negativnih učinaka.

Kontekst

Otprilike trećina našeg nacionalnog dohotka rezultat je trgovine s ostatkom svijeta. S rastom tržišta u prekomorskim zemljama rastao je i europski izvoz te su omogućena bolje plaćena radna mjesta. Zemlje se specijaliziraju za ono u čemu su najbolje, zahvaljujući čemu mogu biti produktivnije i pridonijeti povećanju kupovne moći potrošača. Ljudi putuju, rade, obrazuju se i slobodno žive u različitim zemljama. S pomoću weba komuniciraju, razmjenjuju ideje, kulture i iskustva. Studenti imaju elektronički pristup obrazovnim programima vodećih svjetskih sveučilišta. Međunarodna konkurencija i znanstvena suradnja ubrzale su inovacije. Također zahvaljujući globalizaciji, stotine milijuna ljudi uspjele su se izdići iz siromaštva, a siromašnije zemlje uspjele su smanjiti svoj zaostatak.

No, globalizacija ne dolazi bez izazova. Mnogi su Europljani zabrinuti da će globalizacija dovesti do nejednakosti, gubitka radnih mjesta, socijalne nepravde ili snižavanja standarda u području okoliša, zdravlja ili privatnosti. Isto tako ponekad smatraju da globalizacija prijeti njihovu identitetu, tradiciji i načinu života. Te se zabrinutosti moraju prepoznati i otkloniti.

Svladavanje globalizacije, stvaranje boljeg svijeta, promicanje visokih standarda i vrijednosti izvan Europe, zaštita naših građana od nepoštenih praksi te rad na povećanju otpornosti naših društava i konkurentnosti naših gospodarstava ključni su prioriteti ove Komisije.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Dokumentom za razmatranje o svladavanju globalizacije nastavlja se rad započet Bijelom knjigom o budućnosti Europe, koja je predstavljena 1. ožujka i u kojoj su izneseni glavni izazovi i mogućnosti za Europu u narednom desetljeću. Bijelom knjigom označen je početak procesa odlučivanja 27 država članica EU-a o budućnosti njihove Unije. Kako bi se potakla ta rasprava, Europska komisija će zajedno s Europskim parlamentom i zainteresiranim državama članicama biti domaćin niza rasprava o budućnosti Europe u gradovima i regijama diljem Europe.

Nakon dokumenta o svladavanju globalizacije slijedit će niz dokumenata za razmatranje o sljedećim temama:

· produbljenje ekonomske i monetarne unije na temelju Izvješća petorice predsjednika iz lipnja 2015.;

· budućnost europske obrane;

· budućnost financija EU-a.

Dodatne informacije

Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije

Informativni članak: Europski fond za prilagodbu globalizaciji – deset godina europske solidarnosti

23. 04. 2017.

Novinarki Gabrijeli Galić nagrada za sustavno praćenje područja zaštite na radu

Povod za nagradu je tekst »Ograničenje strojnih ulja i tekućine za kemijsko čišćenje spasit će tisuće

života«, koji govori o prijedlogu Europske komisije da zabranom izloženosti radnika na dodatnih

sedam kancerogenih sredstava smanji mogućnost oboljenja

Autor: Danko Radaljac

(Novilist.hr) ZAGREB Novinarka zagrebačkog dopisništva Novog lista Gabrijela Galić dobitnica je

godišnje novinarske nagrade iz područja zaštite na radu, koju dodjeljuju Hrvatska udruga poslodavaca

i Zavod za unapređenje zaštite na radu.

Galić je nagradu dobila za tekst objavljen 11. siječnja ove godine »Ograničenje strojnih ulja i tekućine za kemijsko čišćenje spasit će tisuće života«, koji govori o prijedlogu Europske komisije da zabranom izloženosti radnika na dodatnih sedam kancerogenih sredstava smanji mogućnost oboljenja. Prema

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

projekcijama EK-a, takva mjera utječe na najmanje četiri milijuna radnika unutar granica Europske unije. Žiri je, prema obrazloženju, novinarku Novog lista nagradio za ovaj tekst, ali i za sustavno praćenje tema koje se dotiču zaštite na radu. Gabrijela Galić je pak zahvalila na nagradi te se osvrnula na ovo područje pisanja. – Jasno da ove teme nisu prezahvalne za probiti se u medije, kako pisane, tako i televizijske. Nadam se da će pokretanje ovakve godišnje nagrade potaknuti i druge kolege da se više pozabave ovim sektorom – kazala je Gabrijela Galić. Nagradu za televizijsko novinarstvo dobila je pak Petra Marinčić s TV Zapada. Sama dodjela nagrada bila je u sklopu savjetovanja »Primjeri dobre prakse u zaštiti na radu«, koja je održana u središtu HUP-a u Zagrebu. Radi se tek o prvom od brojnih događaja koji će se odraditi u sljedećih tjedan dana, u povodu Svjetskog i nacionalnog dana zaštite na radu, 28. travnja. Tog će dana biti održane i glavne svečanosti i to na Cvjetnom trgu u Zagrebu i u Grand hotelu Adriatic u Opatiji. Ravnatelj Zavoda za unapređenje zaštite na radu Vitomir Begović pojasnio je u uvodnoj riječi koliko je ovo područje, iako medijski zapostavljano, zapravo bitno. Tako je iznio podatke kako godišnje u Europi na radnom mjestu strada 3.300 radnika, a na nezgode i zdravstvene probleme povezane s radom se gubi oko 300 milijuna radnih sati. U Hrvatskoj je lani prijavljeno ukupno 16.529 ozljeda na radu, od čega je HZZO priznao 13.700 slučajeva.

11. 01. 2017.

Komisija pokreće novu inicijativu za poboljšanje zdravlja i sigurnosti radnika

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Bruxelles, 10. siječnja 2017.

Europska komisija poduzima mjere za promicanje sigurnosti i zdravlja na radu u EU-u.

Ulaganjem u zdravlje i sigurnost na radu poboljšavaju se životi ljudi sprečavanjem nesreća na radu i

profesionalnih bolesti. Komisija nastavlja ulagati napore, a ovom inicijativom želi bolje zaštititi

radnike od raka uzrokovanog uvjetima na radu, pomoći poduzećima, posebno malim i srednjim

poduzećima te mikropoduzećima, da se usklade s postojećim zakonodavnim okvirom i staviti veći

naglasak na rezultate, a ne na birokratske formalnosti.

Marianne Thyssen, povjerenica EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, izjavila je: Predstavljamo danas jasan akcijski plan za pouzdanu politiku za zdravlje i sigurnost na radu prilagođenu 21. stoljeću, s nedvosmislenim i modernim pravilima, koja se u praksi može učinkovito primijeniti. Suzbijajući izloženost dodatnim kancerogenim kemijskim tvarima, odnosno njih sedam, nastavljamo borbu protiv raka uzrokovanog uvjetima na radu, kao što smo i obećali. Time

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

će se poboljšati zaštita oko 4 milijuna radnika u Europi. Udružili smo snage s državama članicama i dionicima kako bi svi radnici imali zdravo i sigurno radno okruženje. Prije 25 godina dogovorena je prva Direktiva na razini EU-a u tom području i otad je EU predvodnik u svijetu kad je riječ o visokim standardima zaštite radnika od zdravstvenih i sigurnosnih rizika na radu koji se u Europi dosljedno primjenjuju. Od 2008. broj se radnika koji su smrtno stradali od nesreće na radu smanjio za gotovo četvrtinu, dok se postotak radnika u EU-u koji su prijavili barem jedan zdravstveni problem uzrokovan ili pogoršan radom smanjio za gotovo 10 %. Međutim, izazovi su i dalje brojni: procjenjuje se da svake godine od posljedica bolesti povezanih s radom umre oko 160 000 Europljana. Glavni je prioritet osiguravanje zdravlja i sigurnosti radnika na radu, a to ćemo postići očuvanjem i ažuriranjem visokih europskih standarda. S obzirom na to da se obvezala da će i dalje poboljšavati zdravlje i sigurnost na radu, Komisija će poduzeti sljedeće ključne mjere:

određivanje ograničenja izloženosti ili drugih mjera za dodatnih sedam kancerogenih tvari. Ovim se prijedlogom neće poboljšati samo zdravlje radnika, nego se njime utvrđuje i jasan cilj u skladu s kojim poslodavci i provedbena tijela trebaju izbjegavati izloženost,

pružanje pomoći poduzećima, posebno malim poduzećima i mikropoduzećima, u njihovom usklađivanju sa zdravstvenim i sigurnosnim pravilima. Dokazi posebno pokazuju da trećina mikropoduzeća ne procjenjuje rizike na radnom mjestu. Stoga smo danas objavili smjernice s praktičnim savjetima za poslodavce kojima se njihova procjena rizika nastoji olakšati te učiniti djelotvornijom. Smjernice uključuju savjete o tome kako spriječiti zdravstvene i sigurnosne rizike na radu koji su u naglom porastu, kao što su psihosocijalni i ergonomski rizici ili rizici povezani sa starenjem. Isto tako želimo povećati dostupnost besplatnih internetskih alata kojima će se malim poduzećima i mikropoduzećima olakšati provedba procjena rizika,

suradnja s državama članicama i socijalnim partnerima na uklanjanju ili ažuriranju zastarjelih pravila u roku od sljedeće dvije godine. Cilj je pojednostavniti i smanjiti administrativno opterećenje, istodobno štiteći radnike. Rezultat modernizacije isto bi tako trebala biti bolja praktična provedba.

Preispitivanje zakonodavstva EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu i izmjene Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima dio su kontinuiranog rada Komisije na uspostavi europskog stupa socijalnih prava, kojim se zakonodavstvo EU-a nastoji prilagoditi promjenama u obrascima rada i društvima. Savjetovanja i rasprave o stupu potvrdili su značaj zdravlja i sigurnosti na radu kao temelja pravne stečevine EU-a i stavili naglasak na prevenciju i provedbu. Komunikacija koja je danas donesena nadovezuje se na iscrpnu evaluaciju postojeće pravne stečevine kao dijela programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT), kojim se zakonodavstvo EU-a nastoji učiniti jednostavnijim, relevantnijim i djelotvornijim. Prijedlog i izmjene razvijeni su u bliskoj suradnji s dionicima na svim razinama, posebno socijalnim partnerima.

11. 01. 2017.

EK ograničava primjenu kancerogenih tvari: Manje trikloretilena i strojnih ulja spasit će na tisuće

života

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

RADNA MJESTA

Autor: Gabrijela Galić

Trikloretilen se najčešće koristi za kemijsko čišćenje, odmašćivanje i ekstrakciju, a primjena mu je

najraširenija u metalnoj i tekstilnoj industriji. Nove mjere vezane uz korištenje strojnih ulja rezultirat

će s 90 tisuća slučajeva raka manje

(Novilist.hr) Europska komisija (EK) jučer je predložila određivanje ograničenja izloženosti ili drugih

mjera za dodatnih sedam kancerogenih tvari čime će se poboljšati zaštita oko četiri milijuna radnika u

Europi.

U svibnju prošle godine donesene su mjere za smanjenje izloženosti radnika na 13 kancerogenih tvari, a jučerašnjom odlukom te su mjere dodatno proširene. Kako se navodi u priopćenju EK-a, ona će nastaviti proučavati druge kancerogene tvari kako bi i dalje štitila radnike te poboljšavala uvjete poslovanja na razini EU-a. I financijske uštede Sedam kancerogenih tvari za koje su predložene nove granične vrijednosti ili druge mjere za ograničavanje njihovoj izloženosti koriste se u kemijskoj industriji, proizvodnji papira, boja, lijekova, kao i proizvodnji plastike i vinila. Izloženost tim tvarima može izazvati, među ostalim, rak kože, pluća, genske promjene, može utjecati na plodnost, kao i oštećenje ploda. Komisija očekuje da će se najveće koristi iz najnovijeg paketa ograničavanja kancerogenih tvari imati kada je riječ o strojnim uljima i trikloretilenu koji se najčešće koristi za kemijsko čišćenje, odmašćivanje i ekstrakciju, a primjena mu je najraširenija u metalnoj i tekstilnoj industriji. Ograničavanje izloženosti toj tvari do 2069. godine, prema procjenama, sačuvat će 390 života, a na materijalnoj strani ostvariti do 430 milijuna eura »ušteda« u zdravstvenom sustavu. Što se tiče strojnih ulja, nove mjere vezane uz njihovo korištenje sačuvat će, prema procjenama, 880 života te rezultirati sa 90 tisuća manje slučajeva raka. Na financijskoj strani, pak, time bi se moglo izbjeći i do 1,6 milijardi eura troškova zdravstvenog sustava. Savjeti za poslodavce »Ulaganjem u zdravlje i sigurnost na radu poboljšavaju se životi ljudi sprečavanjem nesreća na radu i profesionalnih bolesti«, navodi Komisija, objašnjavajući kako s jučerašnjom inicijativom želi bolje zaštititi radnike od raka uzrokovanog uvjetima na radu, pomoći poduzećima, posebno malim i srednjim te mikropoduzećima, da se usklade s postojećim zakonodavnim okvirom i staviti veći naglasak na rezultate, a ne na birokratske formalnosti. Osim određivanja ograničenja izloženosti ili drugih mjera za dodatnih sedam kancerogenih tvari, objavljene su i smjernice s praktičnim savjetima za poslodavce kojima se njihova procjena rizika nastoji olakšati te učiniti djelotvornijom. Smjernice uključuju savjete o tome kako spriječiti zdravstvene i sigurnosne rizike na radu koji su u naglom porastu, kao što su psihosocijalni i ergonomski rizici ili rizici povezani sa starenjem.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Internetski alati Europska komisija navodi i kako želi povećati dostupnost besplatnih internetskih alata kojima će se malim poduzećima i mikropoduzećima olakšati provedba procjena rizika. Posebno je to važno jer je praksa pokazala da trećina mikropoduzeća na razini EU-a ne procjenjuje rizike na radnom mjestu.

Evo kako je prošao švedski eksperiment sa 6-satnim radnim vremenom

Izvor:POSLOVNI DNEVNIK_SVIJET & REGIJA

5.1.2017.

U ovom 'eksperimentu' sudjelovalo je 68 medicinskih sestara u Gothenburškom domu za starije i nemoćne.

Švedski eksperiment sa šestosatnim radnim vremenom uskoro će, po svemu sudeći, doživjeti svoj potpuni krah s obzirom na to kako su i najveći zagovaratelji ovakvog sustava jednostavno odustali.

U ovom 'eksperimentu' sudjelovalo je 68 medicinskih sestara u Gothenburškom domu za starije i nemoćne, čija je uobičajena satnica reducirana s 8 na 6 sati kako bi se popravilo raspoloženje radnika, njihova sreća, zdravlje i kako bi naposljetku što bolje skrbili za svoje pacijente.

Preliminarni rezultati, prema Bloombergovom izvješću, pokazali su kako su ti ciljevi ispunjeni. No gledano s financijske strane, ovakav sustav pokazao se posve neodrživim. Grad je bio primoran zaposliti 17 novih zaposlenika što ih je koštalo dodatnih 12 i pol milijuna kuna.

Gradske vlasti odbacile su prijedlog kojim bi šestosatni radni dan uveli kao konačno rješenje, kako troškovi ne bi potpuno izmakli kontroli.

Daniel Bernmar, lokalni lijevo-orijentirani političar, i jedan od najgorljivijih zagovaratelja za ovakav sustav radnih sati priznao je kako je preskupo iznijeti ovakav model, ali s obzirom na konstantno bogaćenje društva u obzir se moraju uzeti dugoročne posljedice koje bi mogle imati pozitivan predznak.

14.10.2016.

Zavod za unapređivanje zaštite na radu, sastanak sa predstavnicima Sindikata

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Pružanje stručne pomoći u području zaštite na radu, različiti programi edukacija, provođenje anketiranja i istraživanja, radne posjete i neposredni uvid u stanje te mjere i aktivnosti za poboljšanje provedbe propisanih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, bile su glavne teme razgovora Vitomir Begovića, ravnatelja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu s predstavnicama Sindikata Brankicom Grgurić, predsjednicom sindikata, Anicom Prašnjak, predsjednicom Glavnog vijeća i Natašom Matejaš Brlić, pravnicom u Sindikatu, održanog u četvrtak 14. listopada 2016.

Sastanku su bili nazočni Ana Akrap, Neven Obradović i Jasminka Kovačević, viši stručni savjetnici u

Zavodu.

Razgovaralo se i o provedbi te učincima Nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite za razdoblje 2015.-2020. kojeg je izradilo

Ministarstvo zdravlja u suradnji s drugim brojnim dionicima, a na čiju provedbu obvezuje Konvencija

Međunarodne organizacije rada broj 155, Zakon o zaštiti na radu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti.

Prisutni rizici za sigurnost i zdravlje zaposlenih u zdravstvenim ustanovama su brojni i upravo iz tih

razloga nužno je za svako mjesto rada, u svakoj ustanovi izraditi uz aktivno sudjelovanje zaposlenih i

stručnih osoba kvalitetnu procjenu rizika, te osigurati korištenje kvalitetnih i propisima sukladnih

osobnih zaštitnih sredstava i radne opreme, kao ključnu aktivnost u provedbi preventivnih mjera

zaštite na radu, zaključili su sudionici sastanka.

Na takav način moguće je smanjiti broj ozljeda i profesionalnih bolesti te bolesti u vezi s radom

zdravstvenih radnika, smanjiti broj izostanaka s rada i bolovanja, kao i posljedično troškova

zdravstvene zaštite

Provedba specifičnih mjera zdravstvene zaštite od strane specijalista medicine rada i sporta kako u

ordinacijama tako posebno i na mjestima rada, uz primjerenu organizaciju zaštite na radu te

kontinuiranu suradnju poslodavaca u zdravstvenim ustanovama s radničkim predstavnicima u

provedbi svih mjera zaštite na radu pretpostavka je učinkovitosti u očuvanju radne sposobnosti

zdravstvenih radnika.

Kampanja EU OSHA „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ 2016.-2017. i Nacionalna kampanja „STOP

ozljedama na radu“ 2016.-2018. prilika je da se i u svim zdravstvenim ustanovama intenziviraju

aktivnosti usmjerene na informiranje, edukaciju i osvješćivanje o potrebi svakodnevne brige o

uvjetima rada, sigurnosti i zdravlju zaposlenih, rekao je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za

unapređivanje zaštite na radu.

U redovne programe strukovnog i visokog obrazovanja u području zdravstva potrebno je uključiti i

sadržaje vezane za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja, kako bi budući zaposlenici bili pripremljeni za

tržište rada, naglasili su predstavnici Zavoda i Sindikata.

U djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi potrebno je jačati preventivne mjere u zaštiti na

radu i zaštiti zdravlja zaposlenih, budući da podaci o stopi ozljeda na radu na 1000 radnika za 2015. g.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

pokazuju trend rasta sa 15,77 na 17,54 te se ovaj sektor nalazi iznad prosjeka 12,07 koja stopa je

zabilježena za prošlu godinu na razini Republike Hrvatske.

12. 10. 2016.

Ovo je najčešći uzrok nesposobnosti za rad

Poslovni.hr/Hina

Prema podacima HZZO-a MKB je pojedinačno najučestaliji uzrok privremene nesposobnosti za rad u

Hrvatskoj, s udjelom od 23 posto.

Mišićnokoštane bolesti jedan su od glavnih uzročnika djelomične ili trajne nesposobnosti za rad pa

stručnjaci, u povodu Svjetskog dana artritisa 12. listopada, upozoravaju kako je nužno povećati rad na

prevenciji, ranom otkrivanju, odgovarajućem liječenju te pravodobnoj rehabilitaciji tih bolesnika.

Procjenjuje se da od reumatoidnog artritisa i spondiloartritisa boluje oko 80.000 osoba u Hrvatskoj. Stoga je cilj struke povećati svijest javnosti o tim bolestima i promicati multicisciplinarnu skrb o njima, kako bi se postigao glavni cilj, a to je što je veće moguće očuvanje radne sposobnosti tih ljudi, kazala je na konferenciji za novinare koordinatorica Hrvatskog nacionalnog odbora Desetljeće kostiju i zglobova 2010.-2020. Jadranka Morović-Vergles. Istaknula je kako je artritis upalna reumatska bolest koja se ubraja u skupinu mišićnokoštanih bolesti (MKB), koje su jedan od glavnih uzroka kronične radne nesposobnosti u cijelom svijetu te vodeći uzrok izgubljenih radnih dana u EU. Oko 100 milijuna Europljana boluje od MKB-a što je jednako cjelokupnoj populaciji Belgije, Njemačke i Austrije. Morović-Vergles je navela kako je prošle godine održan osnivački sastanak Nacionalne koalicije Fit for Work Hrvatska, u sklopu projekta Fit for Work Europe, osnovanog 2007., koji se bavi radnom sposobnošću oboljelih od MKB-a. Prema istraživanju provedenom 2008., u kojem je sudjelovala i Hrvatska, križobolja, reumatoidni artritis i spondiloartritisi uzrok su radne onesposobljenosti kod gotovo 42 tisuće oboljelih u Hrvatskoj. Ukazala je i na problem manjka specijalista reumatologije u Hrvatskoj, kojih je 30 posto manje od potrebnog broja, zbog čega pacijenti dugo čekaju na prvi pregled. Stoga je predstavila pilot projekt e-konzultacija, koji se provodi u KB Dubrava, a cilj mu je u suradnji s liječnicima obiteljske medicine postići to da svaki pacijent s MKB-om može obaviti prvi pregled u roku od mjesec dana. Prema podacima HZZO-a MKB je pojedinačno najučestaliji uzrok privremene nesposobnosti za rad u Hrvatskoj, s udjelom od 23 posto. Prosječan broj dana izostanka s radnog mjesta, zbog privremene nesposobnosti za rad zbog reumatoidnog artritisa u 2015. je iznosio 11 dana, a u nekim manjim sredinama on značajno premašuje taj broj pa tako u Čakovcu iznosi 154 dana, Koprivnici 199, a Virovitici čak 240 dana, rekla je Srebrenka Mesić iz HZZO-a. Stručnjaci to objašanjavaju nedostatkom specijalista reumatologa u tim područjima zbog čega, primjerice, prema Klinici za reumatologiju KBC-a Osijek, gravitiraju pacijenti iz čak pet županija.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Naglašeno je i kako za specijalizacije iz reumatologije nema dovoljno interesa liječnika, pa je teško očekivati da će se problem nedostatka reumatologa kvalitetno riješiti. Željka Martinović iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava istaknula je važnost očuvanja radne sposobnosti osoba s artritisom kao jedan od ključnih čimbenika u zadržavanju samostalnosti i podizanju samopouzdanja oboljelih. “Zadržavanje radne sposobnosti kod bolesnika s reumatoidnim artritisom važno je socijalno, ekonomsko i političko pitanje koje zahtijeva pažnju što većeg broja liječnika i informiranost javnosti, uz što bolje i što ranije liječenje bolesti. Zajedničkim pristupom trebamo nastojati prevenirati gubitak radne sposobnosti kod oboljelih, motivirati osobe sa smanjenom radnom sposobnošću te im omogućiti povratak na tržište rada, pritom pomažući poslodavcima u prilagodbi radnog mjesta, a sve s ciljem zapošljavanja osoba sa smanjenom radnom sposobnošću i očuvanju kvalitete života osoba s artritisom", rekla je Martinović.

25. 09. 2016.

Radnici umiru jer su previše na poslu: Ljude se tjera da dolaze ranije i odlaze kasnije

KAROSHI SINDROM

Umire se i obolijeva zbog previše rada diljem svijeta, no u Hrvatskoj nema baze podataka o ljudima

koji su zbog posla i stresa stradali

AUTOR: Dijana Jurasić

(VEČERNJI LIST) Kao “privilegij” života u suvremenom svijetu danas imamo to da mnogi od nas ne

rade da bi živjeli, nego žive da bi radilii u najcrnjem scenariju podlegli sindromu karoshi – umiranju na

radnom mjestu zbog prekomjernog rada. Ne umire se i ne obolijeva zbog previše posla samo u

Japanu nego i u SAD-u, Indiji, Kini, Meksiku, Europi, samo što u Hrvatskoj nemamo bazu podataka o

ljudima koji su zbog prekomjerna posla i stresa na poslu oboljeli ili umrli, upozoravaju stručnjaci.

Umiranje u uredu U Japanu se broj radnika koji su umrli zbog pretjeranog rada lani popeo na 2310 prema podacima ministarstva rada, a prema Nacionalnom vijeću za obranu žrtava od karoshija, svake godine umire 10.000 ljudi, prenosi BBC. Kako izgleda tipičan slučaj karoshija?Kenji Hamada, radnik zaštitarske tvrtke u Tokiju, s izvrsnom radnom etikom, radio je do 15 sati dnevno dok nije jednog dana pao preko stola u uredu. Kolege su pretpostavljali da spava. Kako se nekoliko sati nije pomaknuo, shvatili su da je mrtav. Umro je od

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

srčanog udara s 42 godine. Da bi se uzelo u obzir da je netko u Japanu umro od karoshija, žrtve su morale imati više od 100 sati prekovremenog rada u mjesecu prije smrti ili 80 sati prekovremenog u dva ili više uzastopnih mjeseci u posljednjih šest mjeseci. No Japanci više nisu svjetski rekorderi po duljini rada jer su ih prestigli Meksikanci. I Indija, Južna Koreja, Tajvan i Kina idu stopama Japana po duljini rada. Jedan od najpoznatijih europskih slučajeva stradavanja od prekomjernog rada je onaj iz 2013. kada je pripravnik američke banke u Londonu, student Moritz Erhardt nađen mrtav pod tušem nakon što je radio 72 sata uzastopno. – Najgora noćna mora pripravnika zove se “magični kružni tok”. To znači da u 7 ujutro zovete taksi da vas vozi kući, taksi vas čeka dok se istuširate i presvučete, a onda vas vozi natrag na posao – požalio se za London Evening Standard pripravnik jedne banke. Analizirajući navike i zdravstvene podatke više od 600.000 ljudi, lani su istraživači s Oxforda utvrdili da su oni koji rade 55 sati tjedno u trećinu većem riziku od moždanog udara u odnosu na one koji rade manje od 40 sati. Prekovremeni rad može biti smrtonosan zbog stresa i manjka sna. Stres može dovesti do pušenja i pijenja, što pak može dovesti do groba. Manjak sna može radnika ubiti posredno kroz povećan rizik od srčanih i bolesti imunološkog sustava, dijabetesa i raka. Stres zbog neizvjesnosti Dr. Ina Kardoš, specijalistica medicine rada Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, podsjeća da je istraživanjima dokazana veza između povećanja radnog tjedna s 40 sati tjedno na 55 i učestalosti moždanog udara od čak 33% i srčanog od 15%. – Na žalost, mi u Hrvatskoj nemamo povezanost svih sustava koja je bitna da bismo mogli napraviti jedinstvenu bazu podataka i analizirati kako prekomjerni rad i stres na poslu utječu na obolijevanje i smrtni ishod. Naša istraživanja pokazuju da kod radnika najviše stresa izaziva neizvjesnost što će im biti s poslom i plaćom – kaže dr. Kardoš. Koliko Hrvati u stvarnosti rade prekovremeno – ne zna se. – Nemamo evidencije o prekovremenom radu jer se dio rada ne evidentira. Znam da se u trgovini ljude tjera da dođu na posao pola sata ranije i ostanu pola sata dulje. Ne evidentira se ni rad vikendom i nedjeljom, podaci se friziraju, vode se dvostruke knjige evidencije rada zbog inspekcije. Ljudi puno rade prekovremeno, osobito u privatnom sektoru, a dugo radno vrijeme i strah od gubitka posla doprinose obolijevanju. Treba se zapitati zašto je porasla stopa bolovanja i u situaciji kad se radnici boje otvarati bolovanja jer je od 2003. godine 95% novosklopljenih ugovora na određeno i kad ga obiteljski liječnici ne daju olako – kaže sindikalist Krešimir Sever. U porastu je, govori, i broj karcinoma na koje utječe sve nezdraviji način života, odmicanje od zdrave prehrane, rehabilitacije i rekreacije. Dakle, u Hrvatskoj nije pitanje umiru li i obolijevaju li radnici zbog previše posla i stresa, nego koliko je takvih? U Kini svaki dan umire 1600 ljudi U Kini od sindroma gualosi, kako se tamo naziva smrt od prekomjernog rada, svaki dan umire oko 1600 ljudi, navodi BBC.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

U Japanu, u kojem od pretjeranog rada mrtvi padaju već desetljećima, taj je fenomen prepoznat 1987. kada je ministarstvo zdravstva počelo bilježiti slučajeve karoshija nakon niza iznenadnih smrti rukovoditelja.

Srijeda, 13.11.2013.

PODRUČNI URED I U RIJECI OD PRVOG DANA IDUĆE GODINE INSPEKTORAT RADA PRELAZI POD RESORNO MINISTARSTVO

Hrvatskoj nedostaje stotinjak inspektora rada

Ukupno 298 inspektora rada i zaštite na radu na oko 1,3 milijuna zaposlenih.

(NOVI LIST, 13. studenoga 2013.) ZAGREB » Inspektorat rada, od prvog dana iduće godine, ustrojit će se kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva rada i mirovinskog sustava i u njega bi trebalo preći najmanje 242 inspektora rada, odnosno inspektora zaštite na radu. Središnji ured Inspektorata rada bit će u Zagrebu, a službenici tog ureda bit će ovlašteni za obavljanje inspekcijskog nadzora u svim djelovima zemlje.

Prebacivanje inspektora rada i inspektora zaštite na radu u okrilje resornog ministarstva najavljeno je transformacijom Državnog inspektorata, baš kao i namjera da inspektori rada u budućnosti budu što mobilniji, odnosno da po uzoru na poreznike radi što učinkovitijeg nadzora pokrivaju područje cijele zemlje. U pripremi je i poseban zakon kojim će se regulirati Inspektorat rada, a njegov radni materijal pokazuje da Hrvatskoj nedostaje do 100-tinjak inspektora stručnih za područje rada i zaštite na radu. Naime, broj inspektora rada određuje se ovisno o broju radnika u djelatnostima koje nadziru i području na kojem obavljaju poslove nadzora, pri čemu u pravilu po jedan ispektor na četiri do pet tisuća radnika. Godišnja izvješća o radu Državnog ispektorata pokazuju kako ta služba godinama ima odljev kadrova koji prelaze ili u druge sustave unutar državne uprave ili odlaze u privatni sektor. Radna mjesta se popunjavaju, ali je evidento da je državni inspektorat godinama tražio inspektora više. Primjerice, u području radnih odnosa lani je radilo 242 inspektora, iako je na tim poslovima pravilnikom o ustrojstvu predviđeno 56 inspektora više. Odnosno, ukupno 298 inspektora rada i zaštite na radu na nešto više od 1,3 milijuna zaposlenih.

Inspektore rada moći se se zbog potreba posla ili učinkovitijeg obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, privremeno preseliti. No, takav rad u drugoj ispostavi ili drugom područnom uredu ne može trajati duže od tri mjeseca neprekidno. Trebaju biti spremni i na rad izvan radnog vremena, ali i da im se odgodi početak korištenja godišnjeg odmora ili prekine započeto korištenje godišnjeg odmora radi obavljanja inspekcijskog nadzora koji ne trpi odgodu. Među ostalim, predviđa se i da će inspektori osobne i druge podatke i obavijesti moći prikupljati u službenim prostorima, na radnom mjestu osobe, drugom pogodnom mjestu, a uz prethodni pristanak osobe i u njezinu domu.

Inspektorat rada ubuduće bi osim Središnjeg ureda u Zagrebu imao i pet područnih ureda - u Rijeci, Splitu, Osijeku, Varaždinu i Zagrebu. Riječki područni ured tako bi bio zadužen za obavljanje inspekcijskog nadzora na području Istarske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske županije te na dijelu otoka Paga koji pripada Zadarskoj županiji.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

G. GALIĆ

Ministarstvo rada odgovorilo na optužbe sindikata

Novi zakon o zaštiti na radu

Hina/Lider, 18. kolovoza 2012. 10:52

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava uputilo je otvoreno pismo Nezavisnim hrvatskim sindikatima u kojem reagira na njihovu konferenciju za novinare u petak gdje je, tvrde iz Ministarstva, izneseno nekoliko netočnosti vezanih uz novi Zakon o zaštiti na radu koji je u javnoj raspravi.

- Izradi novog Zakona o zaštiti na radu pristupilo tragom zaključka s 13. sjednice prošlog saziva Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, koje je ocijenilo da je postojeći propis koji regulira područje zaštite sa 48 provedbenih propisa te nakon osam izmjena i dopuna postao prevelik i pretjerano kompliciran te da bi trebalo pristupiti izradi jedinstvenog propisa koji bi zaštitu na radu učiniojednostavnijomza provođenje - navodi glasnogovornik Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Krunoslav Vidiću otvorenom pismu predsjedniku NHS-aKrešimiru Severu.

Iz Ministarstva ističu kako je nacrt zakona usuglašen s Europskom komisijom, koja je potvrdila da je prijedlog u potpunosti usuglašen s direktivama EU. Pritom napominju da okvirna Direktiva o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu 89/391/EEC ne dopušta umanjivanje postignute razine zaštite, čime se jasno demantiraju tvrdnje iznesene na konferenciji za tisak NHS-a. Navode i da je u dosadašnjoj javnoj raspravi koja će se odvijati u dva kruga, i koja se do sada provodi 2 tjedna, do sada zaprimljen 81 komentar, a budući da se Zakon o zaštiti na radu nalazi u planu rada Gospodarsko-socijalnog vijeća, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je predstavnike socijalnih partnera pozvalo da imenuju svoje predstavnike u stručnu radnu skupinu za izradu Zakona.

Istuču i da članak 6. stavak 3. Zakona jasno navodi kako troškove zaštite na radu snosi poslodavac te da za njezino provođenje ne smije teretiti osobe na radu. Članak 37. Zakona stavak 3. Zakona navodi da osoba na radu ima pravo odbiti rad ako joj neposredno prijeti rizik za život i zdravlje zbog neprimijenjene zaštite na radu te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice. Stavak 4. navodi da osoba koja zbog neprimjerene zaštite na radu napusti mjesto rada zbog takvog postupka ne smije trpiti štetne posljedice. Članak 22. Zakona navodi da je Poslodavac obvezan osigurati da mjesta rada u uporabi budu u svakom trenutku sigurna, održavana, za rad prilagođena i u ispravnom stanju sukladno propisima zaštite na radu. Posebne mjere, pravila, postupci i aktivnosti zaštite na radu, koje su vezane uz radnu opremu, osobnu zaštitnu opremu te mjesta rada, kao što je i do sada bio slučaj, propisat će se posebnim pravilnicima. Članak 57. Zakona propisuje kaznu u iznosu od 30 tisuća do 50 tisuća kuna poslodavcu koji osobi na radu koja nije osposobljena za rad na siguran način nije osigurao rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način. Na žalost, članak 16. Zakona koji definira osposobljavanje za rad na siguran način zbog tehničke greške nije objavljen na web stranici, stoji u otvorenom pismu Ministarstva.

Glasnogovornik Ministarstva ocijenjuje kako nacrt prijedloga Zakona o zaštiti na radu na potpuno nov način uređuje provođenje inspekcijskog nadzora nad primjenom zaštite na radu.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

- Temeljna intencija je objedinjavanje inspekcije rada i inspekcije zaštite na radu. Uz to, namjera je povećati i učestalost inspekcijskih nadzora, prije svega radi prevencije, a tek nakon toga radi kažnjavanja odgovornih koji se ne pridržavaju Zakona - dodaje. Iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava poručuju kako su uvjereni da će svi ti elementi, objedinjeno, pozitivno utjecati na kvalitetu zaštite na radu te da će povećati postojeću razinu zaštite zdravlja i sigurnosti radnika u Hrvatskoj.

Predsjednik NHS-a odgovorio ministru Mrsiću

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

Odgovor Krešimira Severa na Mrsićevo otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:

Poštovani gospodine ministre,

otvoreno pismo kojim ste odgovorili na konferenciju za novinare Nezavisnih hrvatskih sindikata, vezano uz najavljene izmjene i otvorenu javnu raspravu o novom Zakonu o zaštiti na radu i pratećim pravilnicima, ponukalo nas je na reakciju.

U Vašem pismu navodite kako se „izradi novog Zakona o zaštiti na radu pristupilo tragom zaključka s 13. sjednice prošlog saziva Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, koje je ocijenilo da je postojeći propis koji regulira područje zaštite s 48 provedbenih propisa te nakon osam izmjena i dopuna postao prevelik i pretjerano kompliciran te je zbog toga Ministarstvo pristupilo izradi jedinstvenog propisa koji će zaštitu na radu učiniti jednostavnijom za provođenje“. No, naše informacije vezane za spomenutu sjednicu ipak su drugačije od onih koje navodite u Vašem pismu, pa molim da se obavi uvid u zapisnik s te sjednice. Nejasno je po čemu je postupilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, vezano uz Vaš navod kako je „izradi novog Zakona o zaštiti na radu pristupilo tragom zaključka s 13. sjednice prošlog saziva Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu.“

Međutim, na zadnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, većina članova, među kojima su osobito bili predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, te sindikalni predstavnici u Vijeću, koje čine predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kao i predstavnici nevladinih udruga, odnosno priznati stručnjaci za zaštitu na radu, izjavili su kako je važeći Zakon o zaštiti na radu mnogo bolji normativni akt od „Radnog materijala“ koji im je bio ponuđen da ga raspravljaju te su odbili raspravljati o njemu. Upravo je dr.sc. Svjetlana Šokčević obrazložila i kako odbija razgovarati o nečem što se zove „Radni materijal“ jer Nacionalno vijeće ne razmatra „radne materijale“ već nacrte zakonskih prijedloga. Tako, naime, stoji u Odluci o osnivanju Nacionalnog vijeća. Dodatno je upozorila i na potrebu poštivanja Zakona o procjeni učinaka propisa i na prateću Uredbu, a što je podržala i pravna savjetnica, predstavnica HUP-a pa je tako i HUP tražio izradu iskaza o procjeni učinaka propisa. Zakonski prijedlog upućen na raspravu je bez iskaza o procjeni učinaka propisa i u tekstu je vrlo sličan onom koji je odbijen na Nacionalnom vijeću.

Želimo Vam skrenuti pozornost kako na mrežnoj stranici http://rasprava.mrms.hrmeđu ostalima stoji i primjedba predsjednice Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, prim.dr.sc. Marije Zavalić, dr.med., kojom ona izražava nezadovoljstvo zakonskim

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

prijedlogom. Također, imamo informaciju kako je 3. kolovoza, odmah nakon Vaše konferencije za novinare na kojoj ste objavili kako dajete prijedloge spomenutog Zakona i propisa na javnu raspravu, gđa Zavalić zatražila hitno sazivanje sjednice Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu i zamolila Samostalnu službu za socijalno partnerstvo provjeru termina koji bi za održavanje sjednice odgovarao većini članova Vijeća. Nije li ta reakcija izazvana upravo zbog postupanja suprotnog zaključcima s 13. i zadnje sjednice Nacionalnog vijeća? Zašto bi članovi Vijeća negodovali, ako Ministarstvo postupa u skladu sa zaključcima Vijeća?! Pa u Vijeću ne sjede neki površni ljudi već ugledni hrvatski znanstvenici i članovi koji se bave zaštitom na radu i pri svom radu osjećaju i pokazuju izrazitu profesionalnu odgovornost.

Dalje, u Vašem tekstu navodite kako je „Nacrt koji se nalazi u raspravi usuglašen s Europskom komisijom, koja je potvrdila da je prijedlog u potpunosti usuglašen s direktivama EU.“ Svima koji to pročitaju mora se otvoriti pitanje kako to Vlada, odnosno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava prije javne rasprave i mogućih izmjena spomenutog prijedloga Zakona i pratećih propisa, upućuje prijedlog na očitovanje Europskoj komisiji. Dakle, traži stav i mišljenje o svom prijedlogu prije nego li od svojih građana na koje će se Zakon i primjenjivati. Vjerojatno ćete na to odgovoriti kako je tu provjeru Vaše ministarstvo spremno ponovno učiniti nakon provedbe javne rasprave i izrade konačnog prijedloga Zakona. No, to je već pomalo nategnuta teza, pogotovo jer nam iskustvo vezano uz Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje govori kako je predlagač spreman tek na minimalne intervencije na svoj prijedlog neovisno o raspravi i stavovima na njoj izrečenima pa zato unaprijed upućuje Europskoj komisiji svoj prijedlog na očitovanje.

Kad smo pak, vezano uz taj Zakon, zatražili na uvid mišljenje Europske komisije o njemu, nismo ga mogli dobiti niti od hrvatske strane niti od strane Europske komisije. Kako je moguće da je takav materijal tajna za hrvatske građene ili barem za socijalne partnere? Koga se i što štiti takvom tajnom neovisno o odgovoru kako je to diplomatska praksa? Jednako tako, informirani smo kako se na zadnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu Vaš zamjenik Božidar Štubelj, kojega ste zadužili za zaštitu na radu i suradnju s Nacionalnim vijećem, pozvao na suglasnost Europske komisije vezano uz novi prijedlog Zakona o zaštiti na radu i pratećih dokumenata, a što i Vi spominjete u Vašem pismu. Nacionalno je vijeće tada zatražilo uvid u to spomenuto mišljenje, no gosp. Štubelj je odgovorio kako to ne dolazi u obzir jer je to interna prepiska. Dakle, Nacionalno vijeće, kao vladino savjetodavno tijelo za zakonodavstvo i politiku iz područja zaštite na radu ne smije vidjeti očitovanje Europske komisije vezano uz područje koje je u njegovom djelokrugu rada i izravno na njega utječe. A što je s pravom na pristup informacijama? Osim toga, kako uopće može to biti nekakav interni interes podijeljen između Europske komisije i Vlade RH, a radi se o jednom od ključnih interesa za hrvatske radnike, građane? Može li uopće postojati bilo koje pitanje koje se tiče Republike Hrvatske i njenih građana, a u koje uvid hrvatski građani ne mogu imati već se ono proglašava internim pitanjem između Vlade RH i Europske komisije?

U Vašem pismu dalje navodite kako je „nužno napomenuti i da okvirna Direktiva o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu 89/391/EEC ne dozvoljava umanjivanje postignute razine zaštite, čime se jasno demantiraju tvrdnje iznesene na današnjoj konferenciji za tisak.“ No, upravo se i mi pozivamo na tu smjernicu kad upozoravamo na nedostatke predloženog Zakona i pratećih dokumenata.

U Vašem pismu još navodite kako „čl. 6. st. 3. Zakona jasno navodi da troškove zaštite na radu snosi poslodavac te za njezino provođenje ne smije teretiti osobe na radu.“ Mi ni ne tvrdimo suprotno samo upozoravamo kako Zakon za suprotno postupanje poslodavca ne predviđa nikakve sankcije, nikakve kaznene odredbe pa i spomenuto tako poprima tek instruktivnu narav, dok važeći Zakon ima korektno propisanu kaznenu odredbu za ovaj slučaj. Dakle, ako poslodavac od radnika zatraži da

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

snosi troškove ili njihov dio vezano uz zaštitu na radu, Zakon za njega ne predviđa nikakvu kaznu koja bi ga već samim predviđanjem odvratila od takvog postupka ili mu zbog takvog postupka bila odmjerena. Dalje citirate i čl. 37 st. 3. Zakona koji „navodi da osoba na radu ima pravo odbiti rad ako joj neposredno prijeti rizik za život i zdravlje zbog ne primjerene zaštite na radu te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice. Stavak 4. navodi da osoba koje zbog neprimjerene zaštite na radu napusti mjesto rada zbog takvog postupka ne smije trpiti štetne posljedice.“ Tu ponovno i dalje vrijedi naša primjedba kao i za čl. 6. st. 3. – nema u Zakonu predviđenih sankcija, kazni za poslodavca koji postupi suprotno tim odredbama, pri čemu se mijenja važeći Zakon koji ima uredno propisanu sankciju i za ovaj slučaj.

Kad je riječ o čl. 22. Zakona kojeg u pismu prepričavate i sami navodite ono što smo i mi tvrdili na konferenciji za novinare – da će se posebne mjere, pravila, postupci i aktivnosti zaštite na radu koje su vezane uz radnu opremu, osobnu zaštitnu opremu te mjesta rada, kao što je i do sada bio slučaj propisati posebnim pravilnicima. Upozorili smo kako se jedna vrlo precizno propisana sankcija iz važećeg Zakona o zaštiti na radu zamjenjuje maglovitom odredbom čiji će se puni i konačni sadržaj saznati tek sredinom 2014. godine, kada i ako stupi na snagu pravilnik kojeg nadležni ministar treba donijeti temeljem st. 6. toga članka novog Zakona o zaštiti na radu. Ispada kako će poslodavci postati prekršajno odgovorni 1. siječnja 2013. godine za nešto što će se konačno propisati pravilnikom tek sredinom 2014. godine.

U svojim navodima u pismu vezano uz čl. 57. prijedloga Zakona zapravo ne demantirate naše navode s konferencije za novinare jer smo mi tvrdili kako više neće biti prekršaj poslodavca to što nije osposobio radnika za samostalan rad na siguran način, a u prijedlogu Ministarstva prekršaj je propisan ako neosposobljenom radniku poslodavac ne osigura rad pod neposrednim nadzorom osposobljenog radnika. Dakle, ostaje naša tvrdnja kako nema sankcija za poslodavca koji radnika nije osposobio za rad na siguran način. Nije smisao prevencije da za svakog neosposobljenog radnika za rad na siguran način poslodavac mora osigurati po jednog osposobljenog radnika kako bi bdio nad njim i pazio ga, već osposobljavanje radnika rad na siguran način. Ova obveza osposobljavanje za rad na siguran način propisana je u važećem Zakonu o zaštiti na radu već 15 godina, a sadržana je i u Direktivi 89/391/EEZ.

Nejasno je što predlagač Zakona podrazumijeva pod dijelom uvodnoga teksta prijedloga koji kaže: „...iako se ne radi o potpuno novom tekstu Zakona o zaštiti na radu već o cjelovitom tekstu Zakona koji je u primjeni već petnaestu godinu...“? Kako je to „već petnaestu godinu u primjeni“ Zakon koji je u razdoblju od stupanja na snagu 1996. godine pa do 2009. godine mijenjan već pet puta. Dakle, očigledno je kako sve što je u tom razdoblju mijenjano i dopunjavano nije „u primjeni već petnaestu godinu.“

Ako je pak riječ o „cjelovitom tekstu Zakona koji je u primjeni“, onda bi sadržaj zakonskog prijedloga trebao biti istovjetan mogućem pročišćenom tekstu važećeg Zakona o zaštiti na radu.

U Vašem pismu navodite i „budući se Zakon o zaštiti na radu nalazi u planu rada Gospodarsko-socijalnog vijeća, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je predstavnike socijalnih partnera pozvalo da imenuju svoje predstavnike u stručnu skupinu za izradu Zakona.“ Točno je to što navodite samo što su socijalni partneri taj poziv za imenovanje svojih predstavnika u stručnu radnu skupinu zajedno s prijedlozima Zakona i pravilnika dobili isti dan kad su Nezavisni hrvatski sindikati održali konferenciju za novinare, s time da je konferencija završena oko 11.30 sati, a poziv je stigao u 16.40 sati. Uvjereni smo kako bi poziv za sudjelovanje u radnoj skupini došao bez obzira na našu konferenciju za novinare, ali kad ga već spominjete smatrali smo kako trebamo reći i kad je stigao.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Naše primjedbe vezane su uz izmjene zakonskih prava u odnosu na važeći Zakon, a dio kojih se veže i uz nepoštivanje Direktive 89/39/EEC, kao i uz namjeru predlagača da neke važne odredbe koje bi trebao sadržavati Zakon uređuje kroz pravilnike koje donosi nadležni ministar. Smatramo kako bi pravilnici trebali uređivati tek neke provedbene stvari dok bi srž trebao uređivati Zakon jer ga donosi Hrvatski sabor i nije podložan promjenama na tako jednostavan način kao ministrovi pravilnici. Uz to, ako je predlagač već prethodno zatražio i dobio suglasnost Europske komisije, a tek onda provodi javnu raspravu te namjerava uključiti predstavnike struke i socijalnih partnera u stručnu radnu skupinu za izradu Zakona, pa ići na raspravu na Nacionalno vijeće za zaštitu na radu i Gospodarsko-socijalno vijeće, onda se javlja otvorena sumnja u njegovu opredijeljenost za socijalni dijalog i oko ovog Zakona, baš kao i ranije i ,zapravo, njegovu orijentaciju da to unaprijed riješi sa Europskom komisijom pa ako od njih ima „zeleno svjetlo“ tko mu još uopće treba?! I sve to bez obzira i na dva najavljena čitanja u Hrvatskom saboru. Opet nas donošenje Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje upozorava i na iskustvo dvaju čitanja.

Posebno upozoravamo da je Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu prezentirana namjera donijeti novi zakon i uz njega istovremeno šest provedbenih propisa. Na raspravi imamo tek novi zakonski prijedlog i dva provedbena propisa. Pitamo se kako to da nisu već izrađeni i dani na raspravu provedbeni propisi, za koje je predviđeno da će stupiti na snagu 30 dana nakon donošenja novog zakona? Nije li logično, ako se uistinu namjerava poštivati tako kratak rok, da svi ti normativni akti istovremeno prolaze javnu raspravu?

Upućujemo, ponovno kao i za mnoge prijedloge zakona ranije, prigovor jer predlagač nije u skladu s potrebnom dobrom vjerom, uljudbenom komunikacijom i dogovorom o načinu rada GSV-a prijedlog Zakona i pratećih propisa uputio izravno socijalnim partnerima već ih je „ostavio da se snalaze“ tražeći po mrežnim stranicama. Učinio je to, kako je ranije spomenuto, tek nakon konferencije za novinare Nezavisnih hrvatskih sindikata. To sigurno nije socijalno partnerstvo, ali niti ništa novo od ove vlade.

Zbog svega navedenog pozivamo Vas da se ovaj Zakon i njegovi prateći dokumenti donesu u nužnom ozračju socijalnog dijaloga i partnerstva, uz punu uključenost, uvažavanje i konzultacije struke, GSV-a, Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, Državnog inspektorata, poslodavaca i sindikata. A onda ponovno i Europske komisije. Politika „svršenoga čina“ pri donošenju zakona i propisa kratkoga je daha i treba je hitno zamijeniti politikom uvažavajućeg dijaloga i partnerstva. Vlada ne vlada nego služi pa je onda nužno i da se konzultira sa onima kojima služi. I to ne reda radi. Zakon o zaštiti na radu dobra je i nužna prigoda za to.

S poštovanjem

Predsjednik

Krešimir Sever

Na znanje:

- sredstva javnog priopćavanja

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Obveza određivanja ovlaštenika zaštite na radu

Vlada Republike Hrvatske je u cilju potpunog ispunjenja dodatnog mjerila za otvaranje pregovora u pregovaračkom poglavlju 19. Socijalna politika i zapošljavanje, 30. kolovoza 2007. usvojila Akcijski plan za usklađivanje zakonodavstva i stvaranje potrebnih administrativnih kapaciteta za usvajanje i provedbu pravne stečevine Europske unije. Za provedbu Akcijskog plana te za privremeno zatvaranje poglavlja, bilo je potrebno, među ostalim, izvršiti izmjene Zakona o zaštiti na radu. Jedna od izmjena koje su donesene, odnosi se i na ovlaštenika zaštite na radu.

Sukladno dinamici zakonodavnih aktivnosti utvrđenih navedenim dokumentima, pokrenuta je zakonodavna inicijativa za izmjene Zakona o zaštiti na radu, radi usklađenja Zakona s Direktivama, odnosno nužnog dodatnog implementiranja, pojašnjenja ili redefiniranja pojedinih pravnih instituta.

Usklađenje se i dogodilo, donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koji je objavljen u Narodnim novinama br. 75 iz 2009. godine (dalje: ZID Zakona). Njime je, među ostalim, dodatno uređen način na koji su poslodavci dužni organizirati i provoditi zaštitu na radu.

U tom smislu sada je propisana obveza da svaki poslodavac mora imati osobu zaduženu za provedbu aktivnosti zaštite na radu, te je, s druge strane, propisano i pravo radnika da kod svakog poslodavca, bez obzira na njegovu veličinu, mogu imati povjerenika za zaštitu na radu. Uvažavajući potrebu da o zaštiti sigurnosti i zdravlja radnika moraju voditi računa svi poslodavci, bez obzira imaju li ili nemaju poslove s posebnim uvjetima rada, ZID Zakona uređena je i dužnost poslodavca da kontinuirano procjenjuje opasnosti i štetnosti uvjeta rada na zdravlje i sigurnost radnika, i to na način da su dužni izraditi i posjedovati procjenu opasnosti i pratiti je te po potrebi odnosno izmjeni nekih uvjeta i mijenjati, bez obzira na svoju veličinu, zbog čega će sada tu procjenu moći izraditi i sami.

Dodatno su, također, precizirane dužnosti poslodavca, ali i radnika koje imaju na području izvanrednih okolnosti, odnosno u slučajevima neposrednih opasnosti na području pružanja prve pomoći, te gašenja požara i spašavanja.

Zbog izričitog zahtjeva Direktive da svaki poslodavac, bez obzira na broj radnika koje zapošljava, mora imati jednog radnika zaduženog za obavljanje poslova zaštite na radu, novim člankom 18.a Zakona propisana je obveza poslodavca i utvrđeni uvjeti koje taj radnik za obavljanje poslova zaštite na radu mora ispunjavati.

Ujedno, izmijenjen je članak 19. Zakona, i to tako da je redefinirana mogućnost poslodavca da poslove zaštite na radu može ugovarati s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za te poslove samo u onom slučaju kada ih ne može obavljati sam ili nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za njihovo obavljanje.

Naime, stipulacija dotadašnjeg članka 19., mogla se tumačiti na način da je poslodavac uvijek mogao te poslove povjeriti osobi ovlaštenoj za obavljanje poslova zaštite na radu.

Što se osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radutiče, valja napomenuti da se osposobljavanje provodi prema odredbama Pravilnika o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Pravilnik se primjenjuje na poslodavce koji zapošljavaju do 50 radnika, na poslodavce kojima rješenjem inspektora rada nije naređeno da zaposle stručnjaka za zaštitu na radu i na poslodavce koji zapošljavaju više od 50 radnika kojima je ministar nadležan za rad dozvolio da se poslovi zaštite na radu obavljaju bez zapošljavanja stručnjaka zaštite na radu.

Ono što je bitno napomenuti je to da se odredbe Pravilnika ne primjenjuju na osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom kao niti na poslodavce koji zapošljavaju do 20 radnika u područjima djelatnosti J, P i Q, prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007.,te djelatnostima A, B, C, D, E, F i I ukoliko se u istima obavljaju isključivo uredski poslovi.

31.12.2012.

Prijava ozljede na radu radnika

U slučaju ozljede na radu radnika, dakle osoba u radnom odnosu kod poslodavca, prema članku 6. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te su osobe obvezno osigurane i za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Njima se u okviru obveznoga zdravstvenog osiguranja osiguravaju mjere specifične zdravstvene zaštite radnika i prava za slučaj priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti iz članka 14.a Zakona (a to su: mjere specifične zdravstvene zaštite radnika sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i posebnim zakonima te pravilnicima donesenim na temelju tih zakona, odnosno prava za slučaj priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti).

Osobe u radnom odnosu prava utvrđena Zakonom i Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (dalje: Pravilnik) za slučaj priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti ostvaruju na osnovi ovjerene tiskanice prijave o ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti, odnosno na osnovi rješenja o priznatoj ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti.

Što se prijave ozljede na radu tiče, valja reći da, prema članku 37. stavak 1. Pravilnika, postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, pokreće pravna ili fizička osoba te tijelo državne vlasti kao poslodavac, odnosno organizator određenih poslova, odnosno aktivnosti iz članka 13.a Zakona odnosno osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost podnošenjem prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti. Prijavu poslodavac obvezno podnosi po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika.

Prema članku 38. Pravilnika, prijava o ozljedi na radu odnosno profesionalnoj bolesti podnosi se na tiskanici (Tiskanica OZ). Obveznici podnošenja prijave iz članka 38. Pravilnika, koji raspolažu odgovarajućom elektroničkom opremom i koji posjeduju elektronički potpis u skladu s odredbama važećeg Zakona o elektroničkom potpisu te koji su u HZZO-u osnovom pristupnog lista HZZO-a registrirani kao korisnici e-usluge, mogu prijavu ozljede na radu podnijeti i elektroničkim putem kao elektroničku ispravu sukladno odredbama važećeg Zakona o elektroničkoj ispravi.

Uz prijavu se obvezno prilaže medicinska i druga dokumentacija kojom se može dokazati da je nastanak ozljede, odnosno bolesti i mjesto nastanka ozljede, odnosno bolesti uzročno-posljedično vezan uz obvezu i proces rada, odnosno obavljanja djelatnosti.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Sukladno članku 40. Pravilnika, prijava o ozljedi na radu popunjava se u šest primjeraka, a podnosi se područnom uredu HZZO-a prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe, a može i područnom uredu HZZO-a na području kojeg je sjedište poslodavca, uz iznimke propisane stavkom 2. i 3. članka 41. Pravilnika.

Prijava o ozljedi na radu podnosi se u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede na radu. U suprotnom, osigurana osoba gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu od strane HZZO-a. Napominjemo da je na web stranicama HZZO-a objavljena uputa za popunjavanje prijave o ozljedi na radu.

27.8.2013

Odgovornost poslodavca radniku za štetu uslijed prometne ili druge nezgode

Kada se šteta uslijed prometne ili druge nezgode dogodi na putu do posla ili na putu s posla, u pravilu ne postoji odgovornost poslodavca iako se nedvojbeno smatra da se radi o ozljedi na radu, osim ako se takva nezgoda ne može smatrati očekivanim rizikom posla koji radnik redovno obavlja za poslodavca.

Sukladno članku 103. Zakona o radu poslodavac je dužan nadoknaditi štetu radniku po općim propisima obveznog prava odnosno prema odredbama Zakona o obveznim odnosima. Međutim, ako bi se štetni događaj dogodio na putu za dolazak na posao i prilikom dolaska na posao, primjerice padom, ozljeđivanjem, prometnom nesrećom i slično, tada, iako se nedvojbeno radi o ozljedi na radu, zapravo ne može postojati odgovornost poslodavca za nastalu štetu budući da šteta nije prouzročena niti na radu niti u vezi s radom, dakle, nema nikakve uzročno-posljedične veze između nastanka štete i procesa rada kojeg je radnik obavljao kod poslodavca.

U tom smjeru ide i pretežita sudska praksa županijskih sudova i Vrhovnog suda Republike Hrvatske (primjerice Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Revr-600/03-2, od 21. travnja 2004.).

Poslodavac odgovara radniku za štetu kako je to predviđeno člankom 103. Zakona o radu, odnosno u slučajevima kada je nastala šteta posljedica utjecaja radnog i tehnološkog procesa i organizacije rada poslodavca, posebice ako je osnova štetnog događaja određeni propust u zaštiti na radu, ali ponekad i neovisno o tom propustu.

Primjerice, šteta nastala prometnom nezgodom radniku u obavljanju posla policajca koji vrši kontrolu osoba i motornih vozila na kontrolnom punktu, a koja se prometna nezgoda dogodila na način da je vozač motornog vozila zakačio podignutu rampu kontrolnog punkta pa je ona stoga pala na glavu službenika – policajca, pri čemu je on zadobio tjelesne ozljede, ne smatra se radnjom treće osobe, već je ona s obzirom na opis poslova toga policajca zapravo dio očekivanog profesionalnog rizika posla za koji rizik stoga i odgovara poslodavac (u tom smislu ide i odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev-180/04 od 10. ožujka 2004.)

Međutim, ako bi prilikom dolaska i odlaska s posla došlo do prometne i druge nezgode za radnika (primjerice radnik se poskliznuo na ledu prilikom dolaska na posao), a tehnološki proces odvijanja rada iz djelatnosti koju obavlja radnik ne bi imao nikakvog utjecaja na sigurnost odnosno nesigurnost radnika u korištenju javne prometnice na putu do posla ili odlaska s njega, ne bi bilo niti uzročno-posljedične veze između procesa rada, upravljanja s tim procesom i nastalih ozljeda oštećenog

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

radnika, a postojanje upravo takve veze temeljna je pretpostavka za uspostavu i postojanje odštetnog zahtjeva prema poslodavcu i odgovornosti poslodavca za naknadu štete radniku prema članku 103. Zakona o radu.

Daniel Sever, mag. iur.

30.8.2013

Zaštita i spašavanje u slučaju potresa u Zagrebu

Posljednjih nekoliko dana bili smo svjedoci učestalih manjih potresa koji su zatresli šire područje grada Zagreba. S obzirom da je, nakon okolice Dubrovnika, šire područje Zagreba najtrusnije područje u Republici Hrvatskoj, pojava takvih manjih potresa nije neobična i neočekivana.

Međutim, prema seizmološkoj službi, na tom području mogu se očekivati potresi do čak 6.5 po Richterovoj ljestvici, koji bi za posljedicu imali uništenje velikog broja građevina, pogotovo u staroj jezgri Grada Zagreba, uništenje prometnica i ostale infrastrukture te nažalost i veliki broj ljudskih žrtava.

Kako pojavu potresa ne možemo spriječiti, a niti precizno predvidjeti, obrana od njih svodi se na preventivu u obliku kvalitetne protupotresne gradnje, edukaciju stanovništva te ustrojavanje, opremanje i educiranje različitih službi zaštite i spašavanja.

Gradska skupština Grada Zagreba donijela je 29. ožujka 2011., Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Zagrebakoja je objavljena u broju 5/11 Službenog glasnika Grada Zagreba i u kojoj su navedene sljedeće zabrinjavajuće brojke:

„Od ukupnog broja stambenih građevinskih jedinica postoji mogućnost oštećenja na 186.378 (oko 59%) objekata, a za stanovanje neće biti upotrebljivo 51.865 stambenih jedinica (16,5%). Procjenjuje se da bi oko 130.000 stanovnika moglo ostati bez krova nad glavom, odnosno da će njihovi objekti zbog oštećenja biti nesigurni za daljnje stanovanje. Mogući gubici i vjerojatnost stradavanja od posljedica potresa procjenjuju se na 2.961 poginulu osobu, duboko zatrpanih bilo bi 6.233, srednje zatrpanih 8.571, a plitko zatrpanih 45.190.“

Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju katastrofu proglašava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, odnosno njezin stožer preuzima rukovođenje operativnim snagama i koordiniranje svih drugih sudionika zaštite i spašavanja.

Operativne snage zaštite i spašavanja sastoje se od: - službi i postrojbi Državne uprave za zaštitu i spašavanje, - zapovjedništava zaštite i spašavanja, - službi, zapovjedništava i postrojbi civilne zaštite, - vatrogasnih zapovjedništava i postrojbi, - službi i postrojbi pravnih osoba i tijela državne uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti.

Člankom 9. navedenog Zakona određeno je da operativnim snagama zaštite i spašavanja na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave rukovode i koordiniraju općinski načelnik, gradonačelnik

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

i župan, uz stručnu potporu stožera zaštite i spašavanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U katastrofama i velikim nesrećama općinski načelnik, gradonačelnik i župan izravno zapovijedaju operativnim snagama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Dakle, u slučaju velikog potresa u Gradu Zagrebu gradskim Operativnim snagama upravljao bi gradonačelnik uz stručnu potporu Stožera zaštite i spašavanja Grada Zagreba. Zagrebački stožer osnovan je Odlukom o osnivanju Stožera zaštite i spašavanja Grada Zagreba. Istom odlukom određeno je da stručne, administrativne i tehničke poslove za Stožer obavlja Ured za upravljanje u hitnim situacijama.

Ured je osnovan 2008. godine i ustrojstveno je podijeljen na Sektor za poslove zaštite i spašavanja, Sektor za poslove zaštite od požara i vatrogastvo i Sektor za komunikacije i potporu operativnim snagama. Od svog osnutka do danas poduzeo je niz edukativnih akcija, vježbi i poboljšanja vezanih za povećanje i koordinaciju Operativnih snaga na području Grada Zagreba. Potpisan je i niz ugovora kojima se odabrane pravne osobe, obrazovne i ostale institucije obvezuju da će za edukaciju, sprečavanje katastrofe i uklanjanje posljedica dati na raspolaganje gradskom stožeru svoju stručnost, ljudstvo i mehanizaciju.

Uz preventivno djelovanje, za sprečavanje katastrofa i brzo rješavanje posljedica iznimno je bitno i ponašanje stanovništva u takvim situacijama. Dobro educirani i pripremljeni građani prvenstveno mogu pomoći sebi, ali i drugim osobama. Zakonom o zaštiti i spašavanju određeno je da je svaka osoba dužna skrbiti se za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te da se provedba mjera osobne i uzajamne zaštite temelji na načelu solidarnosti i uzajamne pomoći građana.

Osim fizičkih osoba, i pravne osobe dužne su organizirati zaštitu i spašavanje, poduzimati mjere pripravnosti te aktivno sudjelovati u otklanjanju posljedica mogućih katastrofa.

Neven Brkić, mag. iur.

Mrsić: Inspekcija rada moći će zatvoriti tvrtku

4.10.2013. 12:49Poslovni.hr/Hina

Inspekcija rada i zaštite na radu od 1. siječnja iduće godine dobiva puno veće ovlasti, uključujući zatvaranje tvrtke zbog nezakonitog poslovanja, rekao je danas Mirando Mrsić te potvrdio kako od početka iduće godine ta inspekcija prelazi u njegovo ministartsvo.

Inspekcija rada i zaštite na radu od 1. siječnja iduće godine dobiva puno veće ovlasti, uključujući zatvaranje tvrtke zbog nezakonitog poslovanja, rekao je danas ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić te potvrdio kako od početka iduće godine ta inspekcija prelazi u njegovo ministartsvo.

Nakon utvrđivanja prekršaja, inspektori će izdavati upozorenje poslodavcu.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

U slučaju da se utvrđene nezakonitosti ne isprave u roku 8 dana, kazne će biti puno veće nego sada, a kod većih nezakonitosti, moći će i zatvoriti tvrtku, izjavio je Mrsić novinarima nakon otvorenja Sajma poslova upitan za najave reorganizacije inspektorata.

To će, dodao je, uz ostalo omogućiti i novi zakon o inspekciji rada i zaštiti na radu, koji je u fazi izrade, a inspektorima će dati neovisnost i široke ovlasti.

Ocijenio je kako je inspekcija rada i zaštite na radu vrlo važna i izravno vezana uz Zakon o radu, a sadašnjom njezinom neučinkovitošću, kaže, nezadovoljni su i poslodavci i sindikati.

Inspekcija rada i zaštite na radu prelazi početkom godine u Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nakon planiranog zatvaranja Državnog inspektorata koji je u proteklih 15 godina kao neovisno tijelo objedinjavao gospodarsku i inspekciju rada te elektroenergetske i rudarske inspektore.

Oko 800 inspektora Državnog inspektorata bit će raspoređeno po ministarstvima, a ministar rada i mirovinskog sustava Mrsić odbacuje nagađanja o značajnim uštedama, te poručuje da im je cilj bio povećanje učinkovitosti, a ne uštede.