Upload
chana
View
93
Download
6
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Autentičnost u turizmu – kroz doživljaj uz pomoć animacije i emocija 12.seminar Arhivi, knjižnice, muzeji Poreč 27.11.2008.g. Studij turizma - Zagrebačka škola za menadžment Prodekan za razvoj,Romana Franjić, prof. DOGAĐANJE = DOŽIVLJAJ= AUTENTIČNO ISKUSTVO. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Autentičnost u turizmu – kroz doživljaj uz pomoć animacije i emocija
12.seminar Arhivi, knjižnice, muzeji
Poreč 27.11.2008.g.Studij turizma - Zagrebačka škola za
menadžment
Prodekan za razvoj,Romana Franjić, prof.
DOGAĐANJE = DOŽIVLJAJ= AUTENTIČNO ISKUSTVO
Organiziranje = osmišljavanje i upravljanje doživljajemDimenzije doživljaja:• očekivanje• dolazak• atmosfera• “apetit”• aktivnosti• pomoćna sredstva i materijali
Elementi “orkestriranja” doživljaja
• priča –daje značenje resursu, oživljava ga, kroz priču on postaje relevantan posjetiteljima
• životnost – posjetitelji žele ljudsku dramu iz povijesti koju žele doživjeti
• sudjelovanje – posjetitelji sudjeluju u stvaranju doživljaja ( preko emocije i uz upotrebu animacije)
• relevantnost- priča mora biti povezana s iskustvom i znanjem posjetitelja
• autentičnost i kvaliteta
Iskustvena vrijednost proizvoda• Iskustvena vrijednost nekog
proizvoda stvarni je činitelj koji utječe na motivaciju klijenta da kupi ili ne kupi neki proizvod, posjeti ili ne neku određenu destinaciju
• Turist traga za emocionalnim iskustvima kao što su:
• zabava• pustolovina• događanje• uzbuđenje
Motivacija vs. animacija• je skup potreba, a želju za
putovanjem stvaraju interni i eksterni stimulansi
• jednom kada je potreba prepoznata, želja je aktivirana i može biti zadovoljenja samo kupnjom objekta želje
• motivi putovanja dijele se na primarne i sekundarne i djeluju unutar parametara društvenih i ekonomskih determinanti
• Turisti traže različite razine putovanja kako bi izbjegli prejake poticaje (mentalni ili fizički umor) bilo preslabe (dosadu)
• Događaj nastaje onda kada destinacija odlučiti koristiti usluge kao pozornicu, a dobra kao rekvizite kako bi privukli turiste
• Dok su proizvodi zabavni, dobra materijalna a usluge nematerijalne, doživljaji se pamte.
• Za postizanje odgovarajuće inscenacije doživljaja potrebna je a n i m a c i j a ( od lat. animare = udahnuti dušu)
Kako posjetitelje uključiti u doživljaje• Klijenti pasivno sudjeluju onda
kada nisu izravno povezani sa samim događajem, npr. kada slušaju operu.
• Kad aktivno sudjeluju, klijenti su osobno angažirani i doživljaj “ide prema turistu”(promatranje npr. gledanje televizije) i kada “turist ide prema doživljaju” ( igranje virtualnih igara npr.)
zabava
estetski doživljaj
bijeg
edukacija
spoj sudjelovanja
Autentično = istinito• Nekada su masovni turisti očekivali
da budu izolirani od autentičnosti strane kulture i domaćeg stanovništva, bili su u nekoj vrsti balona
• Zahtjev za autentičnim ne znači nužno traganje za egzotičnim, neotkrivenim i primitivnim. Čak i oni najbanalniji aspekti turizma mogu pružiti egzistencijalnu autentičnost.
• Odluka turista hoće li nešto kupiti ili neće ovisi o tome koliko I S T I N I T I M doživljavaju proizvod, uslugu ili doživljaj
Turizam = prodavanje snova?
• Suština i bit turizma je prodavanje/ostvarivanje snova...• Svaki lokalitet treba mit koji je u stanju privlačiti magičnom
snagom svoje priče. • Za to koristimo arhetipske figure kao element u sadržaju
priče (kraljevi i kraljevne, junaci: pravi i legendarni, ali isto tako i: zmajevi, Robin Hood, kauboji i indijanci ili vječno romantične ličnosti kao Romeo i Julia...
• VA=Dm3 ( Visitor Attracion is a Dream consisting of Myth, Magic and Mystery)
Unique-experience /jedinstveno iskustvo
• Posjetitelji žele doživjeti jedinstveno iskustvo: (Schouten 1995)
• Uncommon, (zabavno, koje će ostati u sjećanju)• Novelty (znatiželja koja stvara novo iskustvo i novo
gledanje)• Inspiring (provokativno i stimulirajuće)• Quality ( orijentacija na kupca i uslugu, kvaliteta)• Understanding (shvaćanje o mjestu i vremenu u kome se
trenutno turist nalazi, npr. prošlost u sadašnjosti)• Emotions (treba buditi osjećaje)
Kulturni identitet i tradicija• Ona nema nacionalnih granica, jer kulturni identitet može biti znatno
širi od granica jedne sredine. • Kultura čovječanstva nije fizički zbroj nacionalnih kultura• Specifičnosti nacionalnih kultura tek su doprinosi široj svjetskoj
kulturi. • Tradicija jednog naroda i jedne sredine uključuje sve to, pripadnost
širim kulturnim krugovima i civilizacijama koje su živjele, stvarale i razvijale se na njegovu tlu kroz čitavu njegovu prošlost.
• Dakle, kulturna tradicija neke sredine, odnosno zajednice ili naroda, rezultat je različitih interakcija u prošlosti ali i u sadašnjosti.
• Koliko je udio originalnosti uslijed promijene koju uzrokuje turizam, pitanje je koje se mora istraživati od slučaja do slučaja.
• Podrazumijeva se da težnje budu usmjerene ka što izvornijem obliku običaja/pjesme/plesa i sličnog, kako bi se prezentirala vjerodostojnija tradicija receptivne zemlje.
• Upravo time receptivna zemlja dobiva na kvaliteti turističke ponude, jer se ta ponuda onda stvarno razlikuje od ponude neke druge turističke zemlje
• U svakom slučaju, mijenjanje tradicije je karakteristika našeg vremena, a je li pojava loša ili dobra treba vidjeti u njenoj primjeni.
• Ono što bi bilo dobro istražiti jest koliki je udio kreativnosti u izmišljanju tradicije u odnosu na točnu prezentaciju onoga što se želi ponuditi turistu
• tradicionalna ponuda teži „modernizaciji“ uslijed pritisaka turizma.
• Tada govorimo o slučajevima interpretacije, posuđivanja i izmišljanja tradicije (što može rezultirati negativnostima po receptivnu zemlju jer se oslanja na tradicije koje nisu živjele na tom teritoriju – ili su tuđe, ili nisu ničije nego su u potpunosti nove.)
Turistički doživljaj
• Odluka da se turistički doživljaj smatra autentičnim određena je autentičnošću turističke atrakcije
• Tipom društvenih odnosa koji su uspostavjeni oko nje.
• Bitan je i prostor u kojem se atrakcija nalazi, • Prisustvo elemenata koji utječu na proces
percepcije
Autentičnost
• Ovaj aspekt autentičnosti od velike je važnosti kod oblikovanja, odnosno konvertiranja mitova, predaja i legendi u turistički destinacijski proizvod
• upravo folklorni i inerpretativni elementi mitova, predaja i legendi kao tradicijske kulture posjeduju sve ono što je potrebno za kvalitetnu komunikaciju s turistom
• U mnogo slučajeva baština se „interpretira“ za konzmenta, turista, i to toliko da izravna veza sa artefaktom ili područjem koje se interpretira često više i ne postoji.
• Autentičnost obično asocira na točnu prezentaciju prošlosti pomoću njenih sačuvanih ostataka (bilo materijalnih, bilo duhovnih).
• Ako se tako promišljena autentičnost veže uz turizam, točna prezentacija prošlosti više neće biti zanimljiva.
• Naime, u turizmu ostaci te prošlosti samo služe kao sirovina koju treba pronaći i upotrijebiti u skladu sa suvremenim stavovima i pravilima struke
• Tako su često lokalne tradicije, stilovi života i lokalna umjetnost sabijeni u jednu vremensku točku i predstavljeni na jasan način za turističku potrošnju.
• Labava upotreba kulture u svrhu prodavanja destinacija tako može dovesti do napetosti i konflikta ukoliko lokalno stanovništvo osjeća da se njegova kultura i povijest neprikladno prezentiraju
• ako se kultura prikazuje kao „autentična“, a ustvari to nije, spremnost na takav kompromis mora pokazati lokalno stanovništvo.
• ako potreba za „autetiziranjem“ dolazi od strane turističkih djelatnika u marketingu, lokalno stanovništvo takav kulturni proizvod nikako ne može osjećati kao svoj.
• Međutim, ako takva potreba proizađe iz same zajednice, onda je tada i proizvod te iste zajednice, te je takva „autentičnost“ opravdana.
Glumljena autentičnost• Autentičnost se ponekad svjesno i glumi.• Poznati slučajevi etno-sela sagrađenih upravo radi turizma.• Lokalno stanovništvo, koje inače živi „modernim“ životom,
koje ima svoja zanimanja, mjesta i uloge u društvu bilo kao prodavač, računovođa, liječnik, po potrebi preuzima uloge vračeva, plesača, lovca
• Hrvatskoj, kojoj ne nedostaje materijalne i nematerijalne kulturne baštine, kronično nedostaje interpretacije kao ključnog elementa u kreiranju turističkog proizvoda. Standardna je pojava: resurse imamo ali ih ne znamo iskoristiti na pravi način jer danas ne govorimo više o turističkom proizvodu nego o turističkom doživljaju!
Destinacija kao uslužna kompanija• turistička destinacija je geografsko
područje koje nudi sve one objekte za smještaj, prehranu i razonodu koji su potrebni i važni za boravak gostiju
• tijekom odmora turist/gost konzumira različite usluge koje pridonose stvaranju jednog cjelovitog stava u svijesti turista/gosta
• destinacije se trebaju prilagoditi gostima te stoga prikupiti mnogo znanja o njima: DATI GOSTIMA ONO ŠTO ŽELE I ŠTO IH ZANIMA
• Inovacijski proizvodi: programi privrženosti, novi događaji koji se zasnivaju na lokalnim tradicijama i sl.
• baština pridonosi atraktivnosti turističke destinacije, a u baštinu ubrajamo povijesne vrijednosti iz prošlosti kao dio kulturne tradicije to mogu biti i priče, pjesme, plesovi, rituali, običaji, predaje, legende itd.
• turist ne želi ići na mjesto gdje nema što vidjeti i iskusiti
Destinacija v.s. destinacijski milje
• U procesu odlučivanja o putovanju, imidž nekog područja ponajprije utječe na izbor destinacije, dok milje uglavnom utječe na ponašanje i aktivnosti turista.
• Štoviše, imidž je ključni činitelj u privlačenju posjetitelja koji prvi put dolaze, dok destinacijski milje ima ključnu ulogu u poticanju ponovnih posjeta
• Turisti su u potrazi za prisnošću kad odabiru destinaciju i posjećuju neko mjesto: oni žele vidjeti i znati sve i osjetiti stvarnu povezanost
Svetost, ljepota i užitak• Indijci i Kinezi su od samih
početaka svojih civilizacija s pažnjom i učenjačkim poštovanjem slavili užitak kao ljepotu i svetost
• DHARMA (etičke i religiozne dužnosti)
• ARTHA (stjecanje materijalnih dobara)
• KAMA (užici i čula)• Sretna i harmonična ličnost
je ona koja nije zanemarila ni jedan od ovih ciljeva
Ako želimo imati more, promatrajmo ga i otvorimo naše ruke u njegovoj vodi i cijelo more biti će u njima. Jer ako zatvorimo ruke da ga zadržimo, one će ostati prazne...
Ako želimo imati vjetar, pružimo ruke i raširimo šake i sav vjetar biti će naš, jer ako poželimo zadržati ga , ostaćemo bez ičega...
Ako želimo imati sunce i uživati u njegovoj čudesnoj svjetlosti, trebamo otvoriti svoje oči i posmatrati ga… jer ako ih zatvorimo da zadržimo svjetlost koja je već stigla do nas, ostaćemo u tami...
Ako želimo uživati u radosti, oslobodimo se navike da posjedujemo i zadržavamo...
VMGR/05
Wellness i spa• Klijenti traže kod ovakve
destinacije emocionalni doživljaj, visoku kvalitetu i više brige o sebi
• Doživljaji ne bi trebali nuditi samo zabavu i zadovoljstvo nego i nuditi zagonetku, poruku i osjećaje
• Uloženo vrijeme ima sve veću vrijednost tako da kratki izleti obećavaju SNAŽNIJE DOŽIVLJAJE
• Najmoderniji oblik odmora i provođenja slobodnog vremena u gradskim sredinama te sve češći motiv turističkih putovanja
• idealan način “stimulacije” svih čula kroz različite oblike masaže, uživanje u različitim oblicima relaksacije, meditacije uz upotrebu često i istočnjačkihmetoda i tehnika
Aromaterapija• Niti jedno naše čulo nema tako
jak i izravan utjecaj na mozak kao osjet mirisa, jer mozak pamti mirise koje smo tijekom života osjetili. Oni nas čine sretnima, smiruju nas, opuštaju i uravnotežuju duh i tijelo.
• MIRIS kao SREDSTVO za stvaranje atmosfere ( aromaterapija )
Emocije/osjećaji• Emocije snažno utječu na naše misli i
ponašanje, i to vrlo primitivnim mehanizmima, koji se često protive logici i nisu uvijek na svjesnom nivou, pa se nerijetko nalazimo u situaciji da ne razumijemo svoje postupke ako su oni bazirani na emocijama koje nismo kvalitetno osvijestili.
Kad smo sretni, vjerojatno ćemo osjećati uzbuđenje, zadovoljstvo, zaljubljenost, samopouzdanje, ponos i slične ugodne emocije. Kad osjećamo nedostatak samopouzdanja, istovremeno se većina ljudi osjeća beznadno, uplašeno, nervozno, napeto…
Ritmična sreća • Ovo je posebno intenzivna vrsta sreće povezana sintenzivno ritmičnim aktivnostima. • Doživljava se kroz ples, pjevanje, sviranje, aerobik… • Gdje god ljudska aktivnost uključuje „udarac“ odnosno
ritam, postoji mogućnost da nas on ponese• Dijeliti taj osjećaj s drugima pojačava to iskustvo • tada ljudi odbacuju bilo kakvu intelektualnu kontrolu i
prepuštaju se ritmu , što vodi do intenzivnih trenutaka sreće • potiče izlučivanje endogenih endorfina, tzv.˝hormona sreće˝
u mozgu
Turistička destinacija kao milje sreće 1/2
• Budući da je sreća složena pojava, većina ljudi nerijetko ima vlastiti pojam sreće.
• Sreća nastala zbog putovanja, kao subjektivni činitelj kvalitete života, ima brojne sastavnice od kojih se većina može nalaziti u miljeu lokaliteta koji se posjećuje.
• Turisti često selektivno percipiraju elemente krajolika, zvukove, društvene odnose ili vizualne elemente i tako stvaraju ukupni dojam koji se može smatrati miljeom turističke destinacije.
Turistička destinacija kao milje sreće 2/2• Svaka turistička destinacija ima dominantne elemente čiju kombinaciju većina
turista jednako percipira stvarajući tako socijalni konsenzus o turističkom miljeu pojedine lokacije
. • Turistički ambijent utječe na svijest turista i pridonosi pobuđivanju pozitivnih
osjećaja u životu, radosti i sreće
• Putovanje kao emotivna potreba: odluke o putovanje donose se na temelju emocionalne vrijednosti putovanja odnosno procjene koliko će putovanje biti u skladu sa životnim stilom i hoće li omogućiti neku vrstu kreativnog, fizičkog ili duhovnog razvoja.
• Marketinške poruke i aktivnosti u destinaciji usmjerene su na osjećaje i doživljaje koji će izazvati pojedine aktivnosti u destinaciji = ZAVOĐENJE (a ne na fizičke karakteristike same destinacije)
KromoterapijaBoju ili svjetlost doživljavamo kao ugodnu ili neugodnu, što ovisi o našem duhovnom stanju. Terapija bojama vrlo je važna u određenim terapijskim tretmanima, kao i u kozmetici, a koristi se i kao način opuštanja.Nježni pastelni tonovi, naročito zelene i plave, djeluju opuštajuće, čine nas vedrijima i raspoloženijima, budeći u nama volju za životom. Tako zelene lisnate biljke čine inače hladne prostore ugodnim i toplim
Okus• Receptori za okus zovu se okusni
pupoljci, a grupirani su na jeziku, nepcu i jednjaku. Svaki se pupoljak sastoji od preko 100 stanica te svaki pupoljak reagira na osnovne okuse tako što stvori signal koji se prenosi u mozak.
• Pravi gurmani dobro znaju da za uživanje u nekom jelu nije dovoljan puki apetit već i birana hrana, spremljena pažljivo i po najiskušanijem recepturi a važan je i estetski dojam…
Zaključak• Najprije razvijte vlastitu kulturu i smisao za lijepo, dobro, ukusno i
udobno. • Zatim se okružite mirisima, zvukovima, bojama, oblicima i okusima
stvorenim za uživanje, te onima koje sami stvaramo slijedeći ovo umijeće…
• Potom se okružite ljudima koji su plemeniti, radišni i susretljivi, a onda pametnima i sadržajima koje samo nadahnuti znaju načiniti.
• Kad tako, u suglasju s prirodom, stvorite ambijent koji se dopada vašem duhu i laska vašem tijelu, sve je prilika da će dopasti i vašem gostu.
• Nakon svega, preostaje vam samo uživanje u poslu i – puna„kesa”
I njezina se ljepota stvara iz trenutka u trenutak
I njezina se ljepota stvara iz trenutka u trenutak
Cijela je Zemlja naš domCijela je Zemlja naš dom