Embed Size (px)
DESCRIPTION
BURZA
Citation preview
Gospodarska škola VaraždinBožene Plazzeriano 4
42 000 Varaždin
Završni rad iz predmeta:
Dioničarsko gospodarstvo
Tema:
Zagrebačka burza
Mentor: Učenik:
Vesna Vražić, prof. Igor Furjan,4.o
Obrazovni program:
ekonomist
Varaždin, ljetni rok
šk. god. 2010./2011.
1
SADRŽAJ:
1. UVOD………………………………………………………………………………1
2. POVIJEST ZAGREBAČKE BURZE……………………………………………2
2.1. Zagrebačka burza u prošlosti………………………………………………….2
2.2. Obnova burzovnog poslovanja………………………………………………..3
2.3. Razvoj tehnologije na Zagrebačkoj burzi…………………………………….3
2.4. Početak elektroničkog poslovanja……………………………………………..4
2.5. Izlazak na internet……………………………………………………………….5
3.ORGANIZACIJA BURZE…..……………………………………………………..5
3. 1. Statut društva……………………………………………………………………5
3.2. Nadzorni odbor…………………………………………………………………..6
3.3. Uprava društva…………………………………………………………………...7
3.4. Odjeli I funkcije…………………………………………………………………...8
3.5. Odbori……………………………………………………………………………..9
4. TRGOVANJE……………………………………………………………………….9
4.1. Trgovina na Zagrebačkoj burzi…………………………………………………9
4.2. Uvrštavanje vrijednosnih papira………………………………………………12
4.3. Sudionici na tržištu……………………………………………………………..13
4.4. Indeksi…………………………………………………………………………...14
5. ZSE Monitor……………………………………...……………………………….17
6. ZAKLJUČAK…...…………………………………………………………………19
7. LITERATURA……………………………………………………………………..20
2
8. PRILOZI……………………………………………………………………………21
8. 1. Prilog 1. Primjer stvarne transakcije…………………………………………21
8. 2. Prilog 2. Mjesečni izvještaj travanj 2011. …………………………………...22
3
4
1. UVOD
Burza je organizirano mjesto trgovanja čija je glavna funkcija omogućiti susretanje
ponude i potražnje vrijednosnih papira pod jednakim uvjetima za sve sudionike. „Pod
jednakim uvjetima“ označava jednaku dostupnost podataka o vrijednosnim papirima
kojima se trguje, kao i dostupnost podataka o trenutnoj ponudi i potražnji
vrijednosnih papira.
Burza služi vremenskom i prostornom (u novije vrijeme i virtualnom) objedinjavanju
trgovanja uz kontrolirano utvrđivanje cijena. Cilj im je povećanje transparentnosti
tržišta vrijednosnica, veća učinkovitost, smanjenje troškova transakcija ali i zaštita od
manipuliranja.
Podrijetlo naziva burza nije točno određeno. Jedna od pretpostavki je da je nazvana
po "Bourse de Paris" francuskoj nacionalnoj veletržnici dionica. Drugi smatraju
vjerojatnijim, da je burza dobila ime miješanjem prezimena trgovačke obitelji van de
Beurse iz 16. stoljeća sa lat. pojmom Bursa. Prva burza osnovana je 1460. u
Antwerpenu.
Burza se može osnovati samo kao d.d. u skladu sa zakonom o trgovačkim društvima
i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. Sudionici u trgovini na burzi mogu biti samo
ovlaštena društva koja su članovi burze. Poslove s vrijednosnim papirima mogu
obavljati samo banke i brokerska društva.
U Republici Hrvatskoj posluje samo jedna burza – Zagrebačka burza d.d. Zagreb.
5
2. POVIJEST ZAGREBAČKE BURZE
2.1. Zagrebačka burza u prošlosti
Želeći se što više osamostaliti, privrednici iz Hrvatske 1907. godine osnovali su
Savez industrijalaca i trgovaca Hrvatske i Slavonije u okviru Trgovačkog doma koji je
1907. pokrenuo i osnivanje Sekcije za robu i vrednote.
Time je otvoreno tržište domaćih dionica tvornica i novčarskih kuća, koje velike
burze u Beču i Budimpešti nisu htjele uzimati u promet. Time je stvoren regulator
izvoza i uvoza robe. Burza je djelovala do 1911. godine, kada je njeno djelovanje
zaustavila vladajuća hrvatsko-srpska koalicija koja je vidjela Hrvatsku i Slavoniju u
okvirima nove južnoslavenske države sa centrom u Beogradu, a gdje se od 1.
siječnja 1895. Nalazila zasebna burza koja je pomagala širenju srpskog kapitala i na
područje Hrvatske. Zagrebačka sekcija Trgovačkog doma za robu i vrednote počela
je ponovno potajno oživljavati tijekom 1917.,kada su pod novim carem oživjeli i
planovi za reorganizaciju Austro-Ugarske Monarhije. No, u ratnim uvjetima i
rekvizicijama ovo je poslovanje bilo ograničeno sve do 4. lipnja 1918., kada je rad
Zagrebačke burze obnovljen.
Zagrebačka burza poslije Prvog svjetskog rata otvorena je 4. lipnja 1919. i to prvo
njen Efektni odjel.Robni odjel počeo je s radom 1. kolovoza 1919., a Obranički
burzovni sud tek od rujna 1919. Ova je burza bila podređena Ministarstvu trgovine i
industrije imajući sva prava korporacije i samostalnog uređenja, a sa svrhom da
olakšava i uređuje trgovački promet svakovrsne robe, vrijednosnih papira, mjenica,
novca (deviza i valuta) i plemenitih kovina. Nadzor nad Burzom imao je povjerenik
postavljen od Ministarstva trgovine i industrije. Zagrebačka je burza 1945. prestala s
radom jer kao špekulantska ustanova nije imala mjesta u socijalističkom društvu.
6
2.2. Obnova burzovnog poslovanja
Obnova burze u Hrvatskoj uslijedila je tek 1991. godine, kada je 25 banaka i 2
osiguravajuća društva utemeljilo Zagrebačku burzu kao centralno mjesto trgovine
vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj.
Tu funkciju Zagrebačka burza ima i danas. Od početnih dvadeset pet članova
(brokerskih kuća), rastom i razvojem trgovanja broj se povećao na četrdesetak
aktivnih trgovaca: banaka i privatnih brokerskih kuća. U samim počecima trgovalo se
na velikim dražbama koje su organizirane u sjedištu burze na Ksaveru i na kojima su
svi brokeri bili fizički prisutni.
Godine 1994. uveden je elektronički trgovinski sustav koji omogućava da brokeri
članovi Burze budu telekomunikacijski povezani i trguju na burzi ne napuštajući svoje
urede diljem Hrvatske. Koliko se brzo razvijalo dioničarstvo i burzovna trgovina u nas
najbolje je vidljivo iz podatka da je u prvih pet godina nakon uvođenja elektroničkog
sustava trgovanja, dakle od 1995. pa do 2000. godine, vrijednost tržišta Zagrebačke
burze narasla gotovo 10 puta (982.6%).
Zagrebačka burza vrlo je aktivna i na međunarodnom planu: osnivač je i član
Federacije Euro-Azijskih burzi i dopisni član Federacije Europskih burzi. Značajnu
suradnju u domeni izrade načela korporativnog upravljanja ostvarila je s
Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a u pojedinim projektima
Zagrebačke burze sudjelovali su ili bili konzultirani djelatnici Londonske i Pacifičke
burze te stručnjaci američkog SEC-a.
2.3. Razvoj tehnologije na Zagrebačkoj burzi
Kao relativno mlada, Zagrebačka burza je imala prigodu iskoristiti mogućnosti
suvremene tehnologije za organiziranje trgovine te tako svoje poslovanje učiniti
konkurentnijim i dostupnijim. Kako se sama burza razvijala od niske razine trgovanja
do stupnja koji ostvaruje danas, tako se razvijala i tehnologija koju je burza koristila.
Prvi sustav trgovanja na Zagrebačkoj burzi zahtijevao je fizičku prisutnost brokera
koji su se za vrijeme dražbe nalazili u posebnoj prostoriji, izravno isticali i izvikivali
7
svoje ponude te na taj način zaključivali transakcije. Samim tijekom dražbe upravljao
je voditelj dražbe, a isticanje ponuda i transakcija bilježilo se u računalo, kako bi se
bitni podaci mogli prikazati na zaslonima razmještenim po dvorani, a u jednom
trenutku moglo se trgovati samo jednim vrijednosnim papirom.
Krajem 1992. godine, Zagrebačka burza počinje obavljati javne dražbe u ime
Hrvatskog fonda za privatizaciju, uz korištenje nove programske podrške za dražbe
razvijene na burzi.
Kako bi pojednostavnila i pojeftinila trgovanje, u ožujku 1994. burza uvodi svoj prvi
elektronički distribuirani sustav trgovanja: TEST-1. Sustav je po prvi put omogućavao
članovima Zagrebačke burze da trguju izravno iz svojih ureda koristeći osobno
računalo i modem. Iako su trgovali iz svojih ureda, članovi su mogli jednostavno
doznati stanje ponude i potražnje na burzi uspostavljajući vezu sa središnjim
računalom u sjedištu burze i prihvaćajući paket sa svim ponudama i transakcijama.
Trgovanje je organizirano oko koncepta knjige naloga (order driven), i po prvi put bilo
je jednostavno trgovati bitno većim brojem vrijednosnih papira, i to istovremeno i
svaki dan. Sustav je razvila Zagrebačka burza, a njegova je glavna prednost bila je
dostupnost u vrijeme kada je komunikacijska infrastruktura u Hrvatskoj bila vrlo
nerazvijena.
2.4. Početak elektroničkog poslovanja
Kako bi udovoljila rastućem intenzitetu trgovanja, burza u travnju 1997. uvodi svoj
prvi elektronički sustav za trgovanje u realnom vremenu: TEST-1.5. Naizgled vrlo
sličan sustavu TEST-1, sustav TEST-1.5 imao je jedno vrlo bitno poboljšanje: članovi
Burze sada su imali neprekidnu vezu sa Zagrebačkom burzom, i sve nove ponude
bile su im slane odmah i automatski. Kako bi se olakšao prijelaz s jednog sustava na
drugi, sustav TEST-1.5 omogućavao je sudjelovanje u trgovanju i brokerima koji su
koristili stariju inačicu sustava.
Krajem svibnja 1999. burza uvodi treću generaciju svog elektroničkog trgovinskog
sustava: MOST. Napuštajući staru programsku jezgru, MOST uvodi jednostavnije
korisničko sučelje, ukida brojna ograničenja sustava TEST-1.5 i možda najbitnije,
8
uvodi automatsko sklapanje transakcija (automatic matching). Također, sustav
MOST bio je izrađen tako da ga se moglo jednostavno prilagođavati novim
potrebama i financijskim proizvodima te proširivati u budućnosti.
Želeći učiniti informacije o stanju knjige naloga što dostupnijim širem krugu
investitora te tako još više povećati transparentnost trgovanja i svrstati ga uz bok
najsuvremenijim tržišnim sustavima distribucije informacija, Zagrebačka burza uvodi
u svibnju 2000. godine sustav MOSTich, koji omogućava praćenje trgovanja na Burzi
u realnom vremenu preko interneta. Pretplata na sustav bila je dostupna ili kroz
brokerske kuće ili izravno od burze.
Kako bi omogućila održavanje velikog broja dražbi za potrebe Hrvatskog fonda za
privatizaciju, početkom godine 2001. burza uvodi mogućnost održavanja dražbi kroz
sustav MOST. Kako više nije potrebna fizička prisutnost, već članovi mogu
sudjelovati u javnim dražbama izravno iz svojih ureda, bitno su smanjeni troškovi, a
omogućeno je i obavljanje većeg broja dražbi.
2.5. Izlazak na internet
Od početka 1995. godine, zahvaljujući podršci CARNET-a, prvog davatelja
internetskih usluga u Hrvatskoj, Zagrebačka burza predstavlja svoje službene
internetske stranice, na kojima su se mogli naći osnovni podaci o burzi te redovita
dnevna izvješća o trgovanju i kretanju cijena. U to vrijeme, Zagrebačka burza bila je
prva burza u Europi i jedna među prvima na svijetu s vlastitim službenim
internetskim stranicama.
3.ORGANIZACIJA BURZE
3. 1. Statut društva
Statut društva predstavlja propise unutarnjeg uređenja i upravljanja društvom. Statut
sadrži podatke o nazivu društva, sjedištu, predmetu poslovanja, temeljnom kapitalu,
organizaciji, upravnom odboru, nadzornom odboru, glavnoj skupštini, dionicama,
9
priopćenjima društva, vremenu trajanja društva, uporabi dobiti , prijelazne i završne
odredbe.
3.2. Nadzorni odbor
Nadzorni odbor društva sastoji se od devet članova, od kojih jedan obnaša dužnost
predsjednika nadzornog odbora, a jedan dužnost zamjenika predsjednika nadzornog
odbora.
Pet članova nadzornog odbora biraju se iz redova nezavisnih kandidata sukladno
odredbama Zakona o tržištu kapitala.
Članovi nadzornog odbora društva svoje dužnosti vezane uz članstvo mogu obavljati
samo osobno, a ne i putem punomoćnika, zamjenika i na slične načine.
Glavna skupština bira nadzorni odbor na rok od dvije godine. Ukoliko nekom od
članova nadzornog odbora prestane članstvo u nadzornom odboru prije isteka
mandata, novi član koji je stupio na njegovo mjesto obnaša dužnost člana nadzornog
odbora do isteka mandata nadzornog odbora.
Kandidate za članove nadzornog odbora mogu glavnoj skupštini predlagati dioničari i
nadzorni odbor burze.
Uprava prije objavljivanja poziva za sjednicu glavne skupštine na kojoj se biraju
članovi nadzornog odbora prikuplja od dioničara prijedloge za članstvo u nadzornom
odboru. Uz svaki prijedlog predlagač je dužan priložiti izjavu predložene osobe o
tome da ona pristaje na članstvo u nadzornom odboru burze i ispunjava sve uvjete
za članstvo u nadzornom odboru. Članove nadzornog odbora bira glavna skupština
odlučivanjem o cjelokupnoj listi kandidata. Uz prijedlog se moraju priložiti potpisane
izjave kandidata o prihvaćanju kandidature i članstva u nadzornom
odboru.Funkcioniranje i rad nadzornog odbora utvrđuju se poslovnikom o radu
nadzornog odbora. Član nadzornog odbora burze ne može biti istodobno djelatnik,
član ili dioničar ili član nadzornog odbora, uprave ili drugih tijela drugih burzi ili osoba
koje upravljaju MTP.
10
Nadzorni odbor:
Izabire iz svojih redova predsjednika i zamjenika predsjednika nadzornog
odbora;
Imenuje i razrješava direktore;
Zastupa društvo prema direktorima;
Nadzire rad društva;
Podnosi skupštini godišnje izviješće;
Utvrđuje pročišćeni tekst statuta društva;
Odlučuje o izmjeni statuta društva ukoliko se radi o usklađivanju njegova
teksta sa odlukama nadležnih tijela društva;
Odlučuje o promjeni sjedišta društva;
Daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izviješća;
Odlučuje o drugim pitanjima koja su mu zakonom ili odredbama statuta
dodijeljena u nadležnost.
Članovima nadzornog odbora može se za njihov rad isplatiti nagrada koja
mora biti primjerena poslovima koje obavlja član nadzornog odbora,stanju
društva, prisustvovanju sjednicama nadzornog odbora te drugim aktivnostima
koje član obavlja u korist društva.
Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova prisutnih članova.
Nadzorni odbor može za pojedina pitanja ustrojiti komisije koje moraju imati
najmanje tri člana.
3.3. Uprava društva
Poslove društva vodi Uprava društva. Uprava društva sastoji se od dva člana.
Članovi Uprave zastupaju društvo skupno. Nadzorni odbor između imenovanih
članova određuje predsjednika uprave. Funkcioniranje i rad uprave utvrđuju se
poslovnikom o radu uprave. Članovi uprave imenuju se na rok od 4 godine. Uprava
ne može dati prokuru.
11
Uprava:
Donosi opće, posebne i pojedinačne akte burze osim akata koji su zakonom ili
statutom burze izričito dati u nadležnost drugim organima društva;
Sastavlja i podnosi nadzornom odboru godišnja financijska izvješća i prijedlog
odluke o uporabi dobiti;
Predlaže drugim organima društva donošenje akata iz njihove nadležnosti;
Podnosi nadzornom odboru izvješća o poslovanju društva;
Odlučuje o prijemu članova burze te o suspenziji članstva na burzi;
Imenuje članove stalnih ili povremenih tijela burze (odbora, komisija i sl.),
izuzevši tijela čiji izbor ili imenovanje u skladu sa zakonom ili statutom pripada
u nadležnost glavne skupštine ili nadzornog odbora;
Brine o urednoj i pravovremenoj izradi financijskih i drugih izviješća burze;
Odlučuje o svim drugim pitanjima koja zakonom, statutom i drugim općim
aktima društva nisu izričito dodijeljena u nadležnost drugim organima društva.
Uprava donosi odluke većinom glasova. Ukoliko su glasovi podijeljeni,
odlučujući je glas predsjednika uprave, o čemu će uprava bez odlaganja
izvjestiti nadzorni odbor.
Poslovi o kojima uprava odlučuje uz suglasnost nadzornog odbora: Sklapanje ugovora kojim se stvara materijalna obveza veća od 500.000,00 kn
kumulativno u toku kalendarske godine za istu namjenu;
Određivanje pristojbi za prijam i održanje kotacije vrijednosnih papira na burzi,
burzovne naknade za sve poslove koji se sklapaju na burzi i članarina i drugih
pristojbi koje burzi plaćaju članovi burze;
Donošenje poslovnika o radu uprave;
Uvođenje novih proizvoda;
Donošenje plana poslovanja i plana investicijskih ulaganja;
Raspolaganje nekretninama društva.
Odluke uprave unose se u knjigu odluka uprave. Odluke se u knjigu uvode po
godinama i moraju biti numerirane.
12
3.4. Odjeli I funkcije
Odjele I funkcije Zagrebačke burze čine: uprava, akademija zagrebačke burze,
financije, marketing I odnosi s javnošću, nadzor, tržišta, IT i razvoj tehnologije,
poslovni razvoj, pravni, opći I kadrovski poslovi.
3.5. Odbori
Odbor za utvrđivanje sukoba interesa
Sukladno pravilima burze, odbor ima savjetodavnu funkciju. Daje preporuke ili
mišljenja upravi burze u pogledu mjera i postupaka za sprječavanje i/ili rješavanje
sukoba interesa, te na zahtjev burze, člana burze, društva čiji su financijski
instrumenti uvršteni na uređeno tržište, dioničara burze, HANFE, ulagatelja ili
potencijalnog ulagatelja, na vlastitu inicijativu daje mišljenja o konkretnim
slučajevima mogućeg sukoba interesa. Osnivanje odbora dio je kontinuiranog
prilagođavanja svih akata i tijela burze Zakonu o tržištu kapitala.
Odbor za disciplinske mjere
Odbor za disciplinske mjere ima sedam članova i imenovani su na rok od dvije
godine. U tom razdoblju rad odbora je volonterski.
4. TRGOVANJE
4.1. Trgovina na Zagrebačkoj burzi
Zagrebačka burza krajem studenog 2006. godine započela je projekt zamjene
dotadašnjih trgovinskih sustava (MOST i BTS) modernom NASDAQ OMX X-Stream
trgovinskom platformom. Uvođenje nove trgovinske platforme veliki je infrastrukturni
zahvat i predstavlja temeljni tehnološki iskorak u cilju omogućavanja veće sigurnost
trgovanja te jednostavne nadogradnje novim instrumentima i novim tehnologijama.
Trgovinski sustav služi za sklapanje transakcija unutar knjige ponuda (redoviti i
posebni režim trgovanja), sklapanje transakcija izvan knjige ponuda (održavanje
javnih dražbi, i objavu podataka o transakcijama sklopljenim van burze (OTC
transakcije).
13
Redovita trgovina odvija se svakog radnog dana na koji se trguje (trgovinski dan) u
razdoblju između 9 i 16 sati. Redovita trgovina na Zagrebačkoj burzi odvija se unutar
knjige ponuda putem trgovinskog sustava na način da članovi unose ponude u
sustav, a te se ponude, kada je to moguće, automatski pretvaraju u transakcije
sukladno unaprijed utvrđenom algoritmu.
Redovita burzovna trgovina sastoji se od slijedećih faza:
predotvaranje
kontinuirana trgovina
1. Predotvaranje
Predotvaranje trgovine odvija se svakog radnog dana na koji se trguje (trgovinski
dan) u razdoblju između 9 i 10 sati. Svrha predotvaranja je ustanovljavanje što
realnije i reprezentativnije (prve) cijene određenog instrumenta u trgovinskom danu.
Tijekom predotvaranja članovi unose ponude u trgovinski sustav, ali ne dolazi do
sklapanja transakcija. Transakcije se sklapaju na kraju postupka predotvaranja po
jedinstvenoj cijeni, tzv. cijeni otvaranja. Izračun cijene otvaranja odvija se u tri
koraka:
određivanje maksimalne količine
određivanje minimalnog iznosa preostale količine
izračun prosječne cijene
2. Kontinuirana trgovina
Kontinuirana trgovina odvija se svakog radnog dana na koji se trguje (u razdoblju
između 10 i 16 sati. Ponude koje nisu izvršene tijekom predotvaranja, ostaju u
Trgovinskom sustavu. Nakon otvaranja nastavlja se kontinuirana trgovina tijekom
koje članovi neprestano mogu davati nove ponude, povlačiti ili mijenjati postojeće
ponude, a trgovinski sustav neprekidno uspoređuje ponude te ih kada je to moguće
spaja u transakcije.
Posebni režim trgovine odvija se svakog trgovinskog dana u vremenu od 11 do 13
sati sukladno algoritmu koji definira predotvaranje. U posebnom režimu trgovanja
trguje se manje likvidnim dionicama, a burza svakog prvog petka u tromjesječju
14
objavljuje listu dionica kojima se trguje u posebnom režimu trgovine, temeljem
trgovinskih podataka iz prethodnog kvartala.
Sljedeće vrste ponuda su dostupne:
Redovita (Limit order)
Ispuni odmah sve ili obriši (Fill or Kill – FoK)
Ispuni odmah koliko je moguće i obriši (Fill and Kill – FaK)
Tržišna (Market order)
Tržišna FoK
Tržišna FaK
Vremenski ograničene ponude:
Dnevna (ukoliko ne bude ispunjena, briše se kraju trgovinskog dana)
Do datuma (ukoliko se ne ispuni, vrijedi do određenog datuma, a zatim se
briše)
Do opoziva (ukoliko se ne ispuni, vrijedi dok ju davatelj ne opozove)
Javna dražba
Dražba je postupak u kojem ponuditelj pod unaprijed određenim uvjetima daje
ponudu za sklapanje ugovora kojim stječe, daje ili prenosi vlasništvo ili neko drugo
pravo nad predmetom ili predmetima dražbe, a sudionici dražbe se sukladno
pravilima dražbe međusobno natječu za prihvaćanje te ponude. Tijekom nadmetanja
zastupnici kupca mogu unositi ponude za kupnju.
Najbolju ponudu odabire računalni sustav burze na način da se ponuda na prodaju
zatvori sa najpovoljnijom ponudom na kupnju.
Transakcije izvan burze (OTC transakcije)
Transakcije sklopljene od strane člana izvan burze mogu se prijaviti burzi u svrhu
objave javnosti putem trgovinskog sustava.
15
4.2. Uvrštavanje vrijednosnih papira
Na Zagrebačku burzu mogu se uvrstiti dematerijalizirani vrijednosni papiri koji
zadovoljavaju uvjete propisane Zakonom o tržištu kapitala i propise burze.
Društva u redovitom tržištu dužna su nakon uvrštenja dostavljati samo one
minimalne informacije propisane Zakonom o tržištu kapitala, dok službeno tržište i
prime market moraju zadovoljiti i dodatne uvjete propisane pravilima burze.
Redovito tržište ima obvezu dostaviti ove informacije :
Financijski izvještaj
Revizorski izvještaj,
Pomjene u postotku glasačkih prava,
Stjecanje ili otpuštanje vlastitih dionica,
Kodeks korporativnog upravljanja,
Poziv na Glavnu skupštinu te Odluke s održane Glavne skupštine,
Godišnji dokument objavljenih informacija,
Ostale materijalne činjenice koje mogu utjecati na cijenu dionica
Službeno tržište ima obvezu dostaviti ove informacije:
Obveze redovitog tržišta +
Sjednice nadzornog odbora i uprave
Stjecanje ili otpuštanje svakog instrumenta Izdavatelja od strane članova
uprave i nadzornog odbora
Izvještavanje na hrvatskom i engleskom
Prime market ima obvezu dostaviti ove informacije :
Obveze službenog tržišta +
Obveza predstavljanja godišnjeg izvještaja,
Kalendar korporativnih akcija,
Detaljnije izvještavanje o stjecanju vlastitih dionica
Stjecanje kapitalnih uvjeta u drugim društvima
Izdavanje novih dionica
16
4.3. Sudionici na tržištu
Sudionici u trgovini na burzi mogu biti samo ovlaštena društva koja su članovi burze.
Poslove s vrijednosnim papirima mogu obavljati samo banke i brokerska društva.
Članovi burze su investicijska društva i kreditne institucije s ovlastima za trgovanje
na uređenom tržištu i MTP-u Zagrebačke burze.
Status člana može steći svako društvo iz stavka (1) članka 301. ZTK ukoliko ima
člansko mjesto i ispunjava uvjete za članstvo propisane propisima Republike
Hrvatske i pravilima burze.
Osoba koja želi postati član podnosi burzi prijedlog za stjecanje statusa člana.
Naknade vezane za članove:
Člansko mjesto 390.000,00 HRK
Jednokratna pristupnina za stjecanje statusa člana Burze 10.000,00 HRK
Pristupnina za prijenos članskog mjesta na člana Burze 8.200,00 HRK
Članarina za korištenje članstva (kvartalno) 3.845,00 HRK
Vrijednosni papiri mogu se kupiti ili prodati na Zagrebačkoj burzi jedino posredstvom
brokera. Broker je zaposlen u investicijskom društvu, koje mora biti član burze.
Popis investicijskih društava članova burze nalazi se na internetskim stranicama
burze.
Investicijsko društvo je društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo sa
sjedištem u Republici Hrvatskoj, čija redovna djelatnost su poslovi s vrijednosnim
papirima za koju je prethodno dobilo odobrenje Hrvatske agencije za nadzor
financijskih usluga (HANFA).
Broker izvršava nalog, odnosno za račun druge osobe kupuje ili prodaje
vrijednosne papire. Investicijsko društvo dužno je pošteno, pravedno i profesionalno
postupati u najboljem interesu klijenta te pružiti klijentu sve potrebne informacije.
17
4.4. Indeksi
Indeks je pokazatelj vrijednosti određenog broja vrijednosnih papira u svome
sastavu, a koristi se za praćenje uspješnosti nekog tržišta ili sektora. Stoga indeks
pokazuje kreće li se cijelo tržište, odnosno neki određeni sektor ili košarica
vrijednosnih papira, prema gore ili prema dolje.
CROBEX® je službeni indeks Zagrebačke burze d.d. Počeo se objavljivati 1. rujna
1997. godine. Bazni datum je 1. srpnja 1997. godine, a bazna vrijednost 1.000.
CROBEX® je indeks vagan na osnovi 'free float' tržišne kapitalizacije, pri čemu je
težina pojedine dionice ograničena na 15%. Ukoliko se nekom od dionica koje
sačinjavaju CROBEX® nije trgovalo predmetnog dana, uzima se zadnja cijena.
Računa se kontinuirano tijekom trgovine koristeći zadnje cijene.
Formula
Mj (t)Free float tržišna kapitalizacija dionica koje ulaze u CROBEX® na dan t i
vrijeme j
M(0) Free float tržišna kapitalizacija na bazni datum
KT Faktor prilagođavanja baze indeksa na dan revizije T
Prilikom odabira dionica koje će ući u sastav CROBEXA® u obzir dolaze samo
dionice kojima se trgovalo više od 90% ukupnog broja trgovinskih dana u
promatranom šestomjesečnom razdoblju.
Rang svake dionice koja zadovoljava uvjet broja dana trgovanja određuje se na
osnovu dva kriterija:
1. udjel u 'free float' tržišnoj kapitalizaciji
18
2. udjel u prometu ostvarenom unutar knjige ponuda u šestomjesečnom razdoblju
koje prethodi reviziji
Svakom od navedenih kriterija pripisuje se težina 50% te se izračuna srednjak
udjela, odnosno vagani tržišni udjel.
U sastav indeksa CROBEX® ulazi 25 dionica s najvećim srednjakom udjela.
Ukoliko izdavatelj ima više rodova dionica koje zadovoljavaju uvjete za ulazak u
CROBEX®, u indeks će se uključiti samo jedan rod dionica i to onaj s većim rangom.
Kako bi se osigurala stabilnost indeksa, prilikom revizije primjenjuje se 23/28 zona
tolerancije. To znači da prvih 22 dionica ulazi u novi sastav indeksa CROBEX®. Tri
preostale dionice biraju se između dionica rangiranih od 23. do 28. mjesta, s time da
prednost imaju dionice koje su bile u prethodnom sastavu indeksa CROBEX® s
većim rangom.
Indeks CROBEX10© počeo se objavljivati 7. rujna 2009. godine. Bazni datum je 31.
srpnja 2009. godine, a bazna vrijednost iznosi 1.000.
CROBEX10© je vagan na osnovi free float tržišne kapitalizacije, pri čemu je težina
pojedine dionice ograničena na 20%. Ukoliko se nekom od dionica koje sačinjavaju
CROBEX10© nije trgovalo predmetnog dana, uzima se prethodna zadnja cijena.
Računa se kontinuirano tijekom trgovine koristeći zadnje cijene.
Formula
Mj (t)Free float tržišna kapitalizacija dionica koje ulaze u CROBEX10© na dan t i
vrijeme j
M(0) Free float tržišna kapitalizacija na bazni datum
KT Faktor prilagođavanja baze indeksa na dan revizije T
19
U CROBEX10© uključuje se 10 dionica iz sastava indeksa CROBEX® s najvećom
free-float tržišnom kapitalizacijom i prometom.
Rang svake dionice u sastavu CROBEX®-a određuje se na osnovu dva kriterija:
1. udjel u free float tržišnoj kapitalizaciji
2. udjel u prometu ostvarenom unutar knjige ponuda u šestomjesečnom razdoblju
koje prethodi reviziji
Svakom od navedenih kriterija pripisuje se težina 50%, te se izračuna srednjak
udjela, odnosno vagani tržišni udjel.
U prvi sastav indeksa CROBEX10© ulazi 10 dionica s najvećim srednjakom udjela.
U indeks CROBEX10© ne ulaze dionice društava u kojima jedan vlasnik ima više od
75% temeljnog kapitala društva.
Kako bi se osigurala stabilnost indeksa prilikom revizije se primjenjuje 8/12 zona
tolerancije. To znači da prvih 8 dionica ulazi u novi sastav indeksa CROBEX10©.
Dvije preostale dionice se biraju između dionica rangiranih od 9-og do 12-og mjesta,
s time da prednost imaju dionice koje su bile u prethodnom sastavu indeksa
CROBEX10© s većim rangom.
CROBIS® je službeni obveznički indeks Zagrebačke burze koji se počinje objavljivati
1. listopada 2002. godine. Kao bazni datum utvrđen je 30. rujna 2002. godine, a
bazna vrijednost postavljena je na 100 bodova.
CROBIS® je cjenovni indeks vagan na osnovu tržišne kapitalizacije, pri čemu težina
pojedine obveznice u indeksu ne može prijeći 35%.Indeks se računa na kraju svakog
trgovinskog dana na način da se koristi prosječna dnevna cijena ponderirana
količinom za sve obveznice koje se nalaze u indeksu, bilo da je trgovanje izvršeno
putem trgovinskog sustava MOST ili se radi o prijavljenim transakcijama burzi. U
slučaju da s nekom obveznicom koja je uključena u indeks nije bilo transakcija, za
izračun indeksa se uzima prosječna dnevna cijena od prethodnog dana, odnosno od
zadnjeg dana kada je obveznicom trgovano.
20
Formula
It vrijednost indeksa na dan t
It-R vrijednost indeksa na dan posljednje revizije t - R
Pi,t čista cijena obveznica i na dan t u %
Pi,t-R čista cijena obveznica i na dan posljednje revizije t - R
Ni,t-R
nominalni iznos izdanja obveznica i dan posljednje
revizije t - R
n broj obveznica u indeksu
Rbroj dana od prethodne revizije
U indeks se uključuju državne obveznice i obveznice državnih agencija koje su
uvrštene na Zagrebačku burzu uz sljedeće uvjete:
nominalna vrijednost izdanja veća ili jednaka 75 milijuna €;
dospijeće obveznica veće od 18 mjeseci;
obveznice imaju fiksnu kamatnu stopu, uz isplatu glavnice jednom, po
dospijeću
5. ZSE Monitor
ZSE Monitor sustav je za distribuciju burzovnih informacija u realnom vremenu
putem interneta. Korisniku omogućuje pristup informacijama o ukupnom trgovanju i
uvid u trenutačno kretanje cijena bez odgode, on-line.
21
ZSE Monitor namijenjen je investitorima, dioničarima, onima koji to žele postati,
menadžerima, analitičarima i svima koji žele brzu, pouzdanu i vjerodostojnu
informaciju o trenutačnom stanju i cijenama na Zagrebačkoj burzi.
ZSE Monitor nudi se u tri pretplatnička modela: Start, Pro i Master.
ZSE Monitor je aplikacija za rad na računalima s Microsoft Windows operativnim
sustavom.
Za korištenje ZSE Monitora potrebna je Internet veza.
22
6. ZAKLJUČAK
Zagrebačka burza uvijek je bila predvodnik i promotor novih financijskih
instrumenata, usluga i tehnologija na hrvatskom tržištu kapitala. Svake godine
odškoluje barem po jednu generaciju brokera, a u 2004. bila je domaćin godišnje
skupštine Federacije Euro-Azijskih burzi, što je veliko međunarodno priznanje.
Trgovina vrijednosnim papirima (dionicama i obveznicama) odvija se putem
elektronskog trgovinskog sustava MOST. Brokerske kuće, članice Burze, povezane
su posebnim telekomunikacijskim vezama sa sjedištem Burze na Ksaveru i unose
naloge za kupnju ili prodaju izravno iz svojih ureda te zaključuju transakcije sa
ostalim brokerima. Dakle ne postoji jedno fizičko mjesto (tradicionalni floor) gdje se
odvija trgovina vrijednosnim papirima, već ona teče putem elektronski povezanih
trgovaca.
Svi brokeri članovi imaju pristup trgovinskom sustavu u realnom vremenu (bez
vremenskog kašnjenja/pomaka) kako bi bili u jednakom položaju glede istodobnog
primanja informacija o trenutanoj ponudi vrijednosnih papira.
Trgovina je otvorena svaki radni dan od 10:00-16:00 sati, a rezultati trgovine i
dnevne cijene dionica dostupni su putem dnevnog tiska, specijaliziranih kuća za
distribuciju financijskih informacija kao i na burzinim Internet stranicama:
http://www.zse.hr/ gdje se pojavljuje pregled trgovine nakon završetka trgovinskog
dana.
23
7.LITERATURA
Internetske stranice:
1. http://www.cursor.hr/ ( 25.4.2011.)
2. http://www.zse.hr/ (25.4. 2011.)
3. http://www.hanfa.hr/index.php?LANG=ENG (1.5.2011.)
4. http://poslovniforum.hr/tp/rjecnik_pojmova_iz_ekonomije.asp (3.5.2011.)
Udžbenik:
Đurđević, Dumančić, Tolušić, Dioničarsko gospodarstvo,ŠK, Zagreb, 2008.
24
8. PRILOZI
8.1. Prilog 1.
Primjer stvarne transakcije
Dionicama banke Barclays na dan 3. ožujka 2009. trgovalo se po cijeni 0,5455 GBP.
Ulagatelju se to učinilo kao dobra mogućnost ulaganja pa je kupio 10.000 dionica.
Tečaj EUR/GBP iznosio je 1,1275.
10.000 dionica * 0,5455 * 1,1275 = 6.150,51 €
Brokerska provizija: 10 €
Ukupna plaćena naknada: 6.160,51 €
Ulagatelj je pratio kretanje cijena dionica i nakon godinu dana, kad se njima trgovalo
po 3,63 GBP, odlučio ih je prodati (tečaj EUR/GBP tada je iznosio 1,229):
10.000 dionica * 3,63 * 1,229 = 44.612,70 €
Brokerska provizija: 10 €
Dividende:
11. prosinca 2009.: 1 eurocent po dionici: 100 €
19. ožujka 2010.: 1,50 eurocent po dionici: 150 €
Ukupan stečeni iznos: 44.852,70 €
Tako je zaradio 38.702,09 € neto (44.852,70 € - 6,160.51 €)
25
8.2. Prilog 2.
Mjesečni izvještaj travanj 2011
(promet je u kunama, a tržišna kapitalizacija u milijunima kuna)
Ožujak Travanj % promjene
Redovni prometDionice 444.747.695 342.156.171 -23,1%
Obveznice 12.602.598 1.779.779 -85,9%
Prava 1 0 -
Komercijalni zapisi 0 0 -
Blok promet 0 0 -
Prijavljeni promet 12.718.390 53.626.266 321,6%
Sveukupni promet 470.068.684 397.562.217 -15,4%
Redovni volumenDionice 3.291.753 2.102.217 -36,1%
Obveznice 6.631.800 230.840 -96,5%
Prava 1 0 -
Komercijalni zapisi 0 0 -
Blok volumen 0 0 -
Prijavljeni volumen 6.000.000 40.730.000 578,8%
Sveukupni volumen 15.941.732 43.073.941 170,2%
OTC transakcijePromet 2.278.732.806995.957.619 -56,3%
Volumen 1.498.197.188648.595.923 -56,7%
Broj transakcija 337 210 -37,7%
CROBEX© 2.290,45 2.233,97 -2,5%CROBEX10 1.271,61 1.246,29 -2,0%
CROBIS© 96,89 97,51 0,6%
Ukupni broj transakcija 27.290 19.261 -29,4%
Broj aktivnih vrijednosnih papira 197 170 -13,7%
Broj dana trgovanja 23 20 -13,0%
Tržišna kapitalizacija
26
Dionice 156.722,7 153.427,0 -2,1%
Obveznice 50.671,1 50.795,1 0,2%
Ukupno 207.393,8 204.222,1 -1,5%
Prosječni dnevniPromet 20.437.769 19.878.111 -2,7%
Volumen 693.119 2.153.697 210,7%
Broj transakcija 1.187 963 -18,8%
27
2
1 .4.11.
6 .4.11.
6 .4.11.
1 1.4.11
.
1 9.4.11
.
2 2.4.11
.
2 8.4.11
.
1 4.4.11
.
1 .4.11.
1 1.4.11
.
1 4.4.11
.
1 9.4.11
.
2 2.4.11
.
2 8.4.11
.
2.300 CROBEX Promet (HRK 60mil)
2.200 40
2.100 20
2.000 0
Slika 1 - CROBEX© i promet dionica (mil kn)
98,0
97,5
97,0
96,5
96,0
Slika 2 - CROBIS©
Dionice s najvećim prometom
Oznaka Izdavatelj Promet (kn) Udjel (%) Kumulativno(%)
1 HT-R-A HT d.d. 136.218.838 39,81 39,812 INA-R-A Ina d.d. 33.792.519 9,88 49,693 ADRS-P-A Adris grupa d. d. 17.155.353 5,01 54,704 ERNT-R-A Ericsson Nikola Tesla d.d. 13.866.996 4,05 58,755 BLJE-R-A Belje d.d. Darda 11.968.222 3,50 62,256 KOEI-R-A Končar - elektroindustrija d.d. 11.374.911 3,32 65,587 INGR-R-A Ingra d.d. 7.929.992 2,32 67,898 ATGR-R-A Atlantic grupa d.d. 7.549.262 2,21 70,109 PODR-R-A Podravka d.d. 7.369.988 2,15 72,2610 KORF-R-A Dom holding d.d. 7.298.561 2,13 74,39
Ostali 87.631.529 25,61 100,00Ukupno 342.156.171
3
Promet i tržišna kapitalizacija po sektorima
TržišnaOznaka Sektor kapitalizacija (kn) Promet (kn)A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2.149.092.84317.226.220
CA Proizvodnja prehrambenih proizvoda, pića i duhanskih 9.813.027.702 proizvoda
20.697.549
CB Proizvodnja tekstila, odjeće, kože i srodnih proizvoda 99.429.746 49.991CC Proizvodnja proizvoda od drva i papira, tiskanje 786.865.24194.130CD Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 42.000.000.00033.792.519CE Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 1.031.802.8525.978.620CF Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i
133.205.773 farmaceutskih pripravaka117.345
CG Proizvodnja proizvoda od gume i plastike te proizvodnja 288.023.613 ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
990.000
CH Proizvodnja osnovnih metala i proizvodnja izrađenih 248.809.632 metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme
2.719.138
CI Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda 2.214.159.33013.918.701CJ Proizvodnje električne opreme 2.536.259.18112.958.010CK Proizvodnja strojeva i opreme d.n. 97.489.248 0CL Proizvodnja transportne opreme 681.672.0051.899.335CM Ostala prerađivačka industrija, popravak i instaliranje
159.285.255 strojeva i opreme808.935
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje 32.000.100 otpadom
0
F Građevinarstvo 1.474.144.29410.904.554G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i
8.294.696.119 motocikala13.336.884
H Prijevoz i skladištenje 7.150.155.86813.882.662I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja
9.041.863.454 hrane7.494.291
JA Izdavačke djelatnosti, filmska djelatnost i djelatnosti 224.568.065 snimanja zvučnih zapisa te djelatnosti emitiranja programa
81.874
JB Telekomunikacije 22.709.247.536136.521.531K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 34.718.089.1594.347.790L Poslovanje nekretninama 117.253.405155.021MA Pravne, računovodstvene, upravljačke, arhitektonske
6.738.467.756 djelatnosti i inženjerstvo te tehničko ispitivanje i analiza42.030.492
MB Znanstveno istraživanje i razvoj 325.484.8652.071.662N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 28.659.941 0R Umjetnost, zabava i rekreacija 333.253.30078.920
UKUPNO 153.427.006.284342.156.171
4
Pregled trgovine dionicama
(cijene i promet su u kunama, a tržišna kapitalizacija u milijunima kuna)Najviša Najniža Zadnja Datum zadnje Promjena Volumen Promet Tržiš
cijene (%) kapitalizacija
Službeno tržišteADPL-R-A 131,99 121,01 131,99 29.4.2011 -1,5 14.934 1.884.709 ATGR-R-A 795,00 737,00 750,00 29.4.2011 -6,1 9.908 7.549.262 CROS-P-A 6.200,00 6.200,00 6.200,00 1.4.2011 0,0 2 12.400 CROS-R-A 6.000,00 5.800,00 5.800,01 27.4.2011 -3,3 64 377.848 DLKV-R-A 261,90 237,00 240,50 29.4.2011 -4,6 29.129 7.195.043 HT-R-A 294,61 276,03 276,03 29.4.2011 -6,4 476.797 136.218.838 IGH-R-A 1.932,00 1.730,01 1.790,00 29.4.2011 -8,2 1.119 2.039.660 INA-R-A 4.243,00 3.520,00 4.200,00 27.4.2011 4,7 8.697 33.792.519 INGR-R-A 14,02 12,60 12,85 29.4.2011 -6,3 594.749 7.929.992 ISTT-R-A 279,94 250,00 263,00 29.4.2011 -5,1 1.676 451.030 KOEI-R-A 565,00 545,00 552,08 29.4.2011 -0,5 20.503 11.374.911 MDKA-R-A 7.500,00 7.000,00 7.500,00 21.4.2011 10,3 7 50.200 MGMA-R-A 24,41 18,20 18,20 21.4.2011 -13,3 938 20.268 OPTE-R-A 37,46 32,00 37,43 29.4.2011 10,3 8.383 302.693 PODR-R-A 325,03 311,06 320,00 29.4.2011 -1,5 23.084 7.369.988
PTKM-R-A 164,89 141,20 160,00 29.4.2011 7,8 36.670 5.752.950 ULPL-R-A 616,00 575,01 595,00 29.4.2011 -3,4 4.184 2.502.052 VART-R-1 15,80 14,50 14,70 28.4.2011 4,9 1.936 28.981 VERN-R-A 64,39 55,67 57,55 29.4.2011 -7,2 1.882 110.745
VIRO-R-A 470,00 407,74 414,00 29.4.2011 -11,3 5.659 2.444.936 Redovito tržišteACI-R-A 3.098,00 2.930,89 3.000,66 26.4.2011 1,7 26 78.920 ADRS-P-A 275,00 260,51 267,01 29.4.2011 -2,9 64.343 17.155.353 ADRS-R-A 320,00 300,14 305,00 29.4.2011 -1,6 10.883 3.348.349 AMDN-R-A 51,02 50,99 51,02 27.4.2011 -15,7 16 816 ARNT-R-A 59,90 51,01 55,00 29.4.2011 -8,3 2.614 141.426 ATLN-R-A 37,00 35,00 35,15 29.4.2011 -7,4 4.381 155.021 ATPL-R-A 727,01 672,01 700,01 29.4.2011 -3,7 9.825 6.860.738 AUHR-R-A 370,00 345,81 345,81 28.4.2011 -7,0 2.076 753.603 BD62-R-A 77,37 61,53 70,00 20.4.2011 0,0 3.636 255.910 BDMR-R-A 552,01 550,01 552,01 27.4.2011 22,7 1.156 635.948 BLKL-R-A 80,52 80,00 80,00 20.4.2011 -0,6 41 3.292 BLSC-R-A 625,00 570,00 620,00 20.4.2011 -2,4 147 90.838 BLJE-R-A 95,70 86,69 90,00 29.4.2011 -4,4 132.661 11.968.222 BPBA-R-A 84,98 70,15 70,16 29.4.2011 -10,1 1.230 92.719 BRIN-R-A 17,87 15,16 16,69 28.4.2011 -1,8 5.156 83.912 BZJK-R-A 105,62 90,06 105,62 27.4.2011 -12,0 386 35.714 CEBA-P-A 273,89 273,89 273,89 15.4.2011 -0,4 4 1.096 CEBA-R-A 248,00 247,00 247,00 22.4.2011 6,5 130 32.140 CHAG-R-A 425,50 400,03 425,02 19.4.2011 2,4 126 52.012 CKML-R-A 3.975,00 3.650,01 3.975,00 29.4.2011 8,9 1.062 4.033.580 CRLL-R-A 2.899,99 2.599,50 2.600,50 18.4.2011 4,5 30 78.635 DDJH-R-A 42,93 37,28 37,50 29.4.2011 -10,7 64.126 2.584.013 DIOK-R-A 73,60 66,16 70,00 27.4.2011 -3,7 1.790 122.890 DKVS-R-A 8,90 7,06 7,51 22.4.2011 -5,2 2.683 21.551 ELKL-R-A 160,00 160,00 160,00 29.4.2011 1,4 20 3.200 ELPR-R-A 30,03 26,89 30,03 29.4.2011 11,4 522 15.149 ERNT-R-A 1.645,00 1.585,50 1.629,00 29.4.2011 -0,9 8.566 13.866.996
FMPS-R-A 21,00 19,49 20,00 27.4.2011 0,0 1.714 34.171 FNVC-R-A 195,77 135,01 167,99 28.4.2011 7,0 4.087 641.977 FRNK-R-A 865,00 800,00 800,00 28.4.2011 -7,0 274 229.795 HCVT-R-A 53,90 51,23 53,90 14.4.2011 5,7 46 2.418
HDEL-R-A 143,01 120,00 125,01 29.4.2011 -13,8 4.731 613.109
5
Najviša Najniža Zadnja Datum zadnje Promjena Volumen Promet Tržišcijene (%) kapitalizacija
HGSP-R-A 21,50 16,55 18,42 15.4.2011 8,4 31.010 598.040 HIMR-R-A 175,06 175,00 175,06 20.4.2011 0,0 25 4.375
HMAM-R-A 61,05 61,05 61,05 13.4.2011 0,1 304 18.559 HMST-R-A 95,00 93,00 95,00 21.4.2011 4,3 278 25.980 HPB-R-A 2.300,00 2.000,00 2.300,00 15.4.2011 15,0 2 4.300 HPDG-R-A 26,50 20,61 20,61 18.4.2011 -22,2 54 1.244
HRBC-R-A 169,00 105,02 169,00 29.4.2011 55,0 5.943 763.493 HRBS-R-A 29,99 29,99 29,99 7.4.2011 0,0 356 10.676 HTPK-R-A 80,00 69,00 80,00 29.4.2011 5,8 1.143 83.668 HUPZ-R-A 1.360,00 1.300,00 1.350,00 20.4.2011 3,8 1.467 1.979.410
IMZV-R-A 120,00 120,00 120,00 1.4.2011 -14,3 55 6.600 INDG-R-A 735,00 385,00 728,00 28.4.2011 45,0 617 354.967 IPKK-R-A 161,99 126,51 161,00 29.4.2011 0,6 484 74.283 JDBA-R-A 2.190,00 2.100,11 2.150,00 29.4.2011 1,3 207 439.985
JDGT-R-A 642,00 584,00 642,00 29.4.2011 1,7 73 45.317 JDOS-R-A 3.150,00 2.779,00 2.850,00 28.4.2011 -5,0 48 142.766 JDPL-R-A 150,00 137,00 141,50 28.4.2011 -6,9 5.716 821.724 JDRA-R-A 385,00 370,75 373,00 12.4.2011 -3,1 1.797 668.657
JDTC-R-A 101,10 100,00 100,00 15.4.2011 0,0 205 20.550 JMNC-R-A 48.005,56 47.000,00 47.000,00 18.4.2011 2,8 4 189.006 JNAF-R-A 3.130,00 3.020,00 3.100,00 29.4.2011 -0,4 265 817.351 KABA-P-A 80,00 80,00 80,00 7.4.2011 3,9 124 9.920 KABA-R-A 76,99 68,01 70,06 29.4.2011 0,0 3.310 232.040 KNZM-R-A 218,90 192,00 196,30 29.4.2011 -3,4 2.429 497.560 KODT-P-A 1.237,00 1.163,03 1.209,85 29.4.2011 5,4 746 899.889 KODT-R-A 1.349,00 1.275,02 1.284,16 29.4.2011 -1,1 341 443.999 KOKA-R-A 240,00 218,00 240,00 4.4.2011 4,3 103 23.597 KORF-R-A 62,02 52,80 60,25 29.4.2011 1,5 125.680 7.298.561 KRAS-R-A 469,00 435,00 460,00 29.4.2011 2,5 6.328 2.879.222 KSST-R-A 4.099,99 3.200,00 4.050,00 29.4.2011 3,8 594 2.183.555 KTJV-R-A 31,50 26,00 26,00 29.4.2011 2,0 421 12.649 LANO-R-A 10,00 9,00 9,00 29.4.2011 -6,4 5.791 53.646 LCDS-R-A 19,97 17,21 19,95 29.4.2011 10,5 2.000 36.162 LEDO-R-A 6.100,00 5.701,00 5.710,02 29.4.2011 -6,4 99 589.995 LKPC-R-A 1.325,00 1.227,72 1.259,99 28.4.2011 -4,5 535 672.905 LKRI-R-A 219,88 186,02 186,03 29.4.2011 -15,8 6.810 1.379.413 LPLH-R-A 157,24 139,00 149,00 29.4.2011 -6,9 745 109.537 LRH-R-A 2.075,00 1.900,08 1.901,31 29.4.2011 -13,2 51 100.178 LURA-R-A 655,00 620,00 650,00 22.4.2011 0,0 1.815 1.172.957 LVCV-R-A 204,97 175,01 185,00 28.4.2011 -9,8 101 19.164 MAIS-R-A 67,95 57,10 57,10 28.4.2011 -16,0 1.515 92.116 MIV-R-A 2.800,00 2.200,00 2.800,00 18.4.2011 3,7 989 2.719.138 MLNR-R-A 637,00 637,00 637,00 29.4.2011 0,0 50 31.850 PBZ-R-A 652,00 550,00 580,00 29.4.2011 -10,8 831 483.951 PDBA-R-A 405,00 401,18 401,18 21.4.2011 -0,9 27 10.908 PLAG-R-A 1.895,00 1.710,00 1.715,00 29.4.2011 -2,0 135 234.133 PUNT-R-A 0,84 0,78 0,78 27.4.2011 -7,1 557 460
QUNE-R-A 42,05 42,05 42,05 26.4.2011 -1,2 5 210 RIVP-R-A 220,00 195,00 195,00 28.4.2011 -4,0 4.404 888.725 RIZO-R-A 205,00 110,00 120,00 27.4.2011 11,6 429 51.705 SAPN-R-A 150,00 140,00 140,00 28.4.2011 -10,0 234 33.845
SLDM-R-A 34,53 30,00 34,53 28.4.2011 14,3 2.599 78.634 SLPF-R-A 27,99 26,00 26,45 29.4.2011 0,9 5.189 136.413 SLRS-R-A 250,06 225,05 238,00 29.4.2011 3,0 83 19.287 SMNS-R-A 680,00 641,10 641,10 11.4.2011 -5,7 10 6.761
SNBA-R-A 117,65 107,12 108,59 28.4.2011 -3,8 3.215 364.734 SUNH-R-A 54,88 39,00 42,50 29.4.2011 -15,0 2.104 101.027
6
Najviša Najniža Zadnja Datum zadnje Promjena Volumen Promet Tržišcijene (%) kapitalizacija
TEP-R-A 30,00 24,07 25,00 18.4.2011 -16,7 263 6.580 THMT-R-A 101,28 101,28 101,28 18.4.2011 -4,2 64 6.482
THNK-R-A 1.317,00 1.140,00 1.250,00 29.4.2011 -5,1 1.498 1.873.449 TISK-R-A 179,98 162,92 173,95 29.4.2011 2,4 18.274 3.153.132 TKPR-R-A 375,00 360,00 370,10 22.4.2011 -17,8 34 12.595 TNPL-R-A 1.409,00 1.360,00 1.360,00 28.4.2011 -3,5 326 447.650
TNSA-R-A 1.939,98 998,00 998,00 27.4.2011 -15,4 168 219.976 TOZ-R-A 249,90 249,90 249,90 8.4.2011 0,0 25 6.248 TUHO-R-A 950,00 836,00 950,00 27.4.2011 5,6 427 392.938 ULJN-R-A 95,00 80,04 80,04 26.4.2011 -20,8 189 15.451
VDKT-R-A 262,50 237,62 240,03 29.4.2011 -5,9 1.069 265.622 VIS-R-A 20,00 20,00 20,00 22.4.2011 0,0 50 1.000 VJSN-R-A 20,00 20,00 20,00 18.4.2011 0,0 162 3.240 VLBT-R-A 4,01 3,99 4,01 28.4.2011 0,5 1.340 5.367
VLDS-R-A 12,95 9,01 11,25 29.4.2011 24,7 201.287 2.324.701 VLEN-R-B 11,99 9,20 9,20 18.4.2011 -8,0 1.315 14.626 VPIK-R-A 76,89 65,66 72,50 29.4.2011 4,3 14.787 1.049.093 ZABA-R-A 265,00 245,00 245,00 28.4.2011 -7,5 7.166 1.804.275
ZLAR-R-A 65,00 60,04 62,03 29.4.2011 3,4 710 44.186 ZLTO-R-A 120,00 110,00 120,00 6.4.2011 18,8 190 21.900 ZTNJ-R-A 138,00 127,02 127,02 27.4.2011 -20,6 143 18.728 ZVCV-R-A 122,00 115,00 115,00 12.4.2011 -5,0 200 23.704 ZVZD-R-A 3.599,90 3.355,10 3.400,00 29.4.2011 -5,9 73 254.985
MTPBCIN-R-A 250,01 250,01 250,01 29.4.2011 -7,4 128 32.001
EPLT-R-A 745,00 745,00 745,00 28.4.2011 0,0 2.622 1.953.390 GBRT-R-A 580,00 580,00 580,00 28.4.2011 -3,3 1.000 580.000 HDBK-R-A 129,00 66,66 129,00 29.4.2011 98,5 8.575 1.023.219 HMNS-R-A 24,00 24,00 24,00 28.4.2011 0,0 1.350 32.400
HRDH-R-A 75,00 45,00 75,00 29.4.2011 80,7 18.791 1.086.687 KOSN-P-A 922,10 801,50 922,10 28.4.2011 29,9 80 70.391 KOSN-R-A 1.200,00 730,00 1.100,00 20.4.2011 23,9 137 155.478 LVRG-R-A 1.390,00 1.390,00 1.390,00 7.4.2011 0,0 274 380.860
OPEK-R-A 400,00 400,00 400,00 28.4.2011 2,6 2.475 990.000 PRFC-R-A 15,15 12,80 13,00 29.4.2011 0,6 5.354 74.832 PSMR-R-A 435,00 400,00 435,00 29.4.2011 6,1 382 160.476 SEM-R-A 120,00 120,00 120,00 1.4.2011 0,0 50 6.000
SNHO-R-A 178,00 146,62 170,00 29.4.2011 13,3 6.070 953.175 TDZ-R-A 2.300,00 2.300,00 2.300,00 8.4.2011 0,0 17 39.100 VLHO-R-A 55,00 50,11 54,00 28.4.2011 0,7 5.891 309.903
Pregled trgovine obveznicama
(cijene su izražene u % nominale, a promet u kunama)Najviša Najniža Zadnja Datum zadnje Volumen Promet
Redovne transakcijeFNOI-D-117A 95,50 95,50 95,50 28.4.2011 2.817 19.797FNOI-D-121A 91,45 91,41 91,45 28.4.2011 2.136 14.370
FNOI-D-127A 87,41 87,40 87,41 6.4.2011 686 4.426FNOI-D-131A 83,21 83,21 83,21 6.4.2011 373 2.290FNOI-D-137A 79,31 79,31 79,31 6.4.2011 373 2.183FNOI-D-141A 75,51 75,51 75,51 6.4.2011 373 2.078
FNOI-D-147A 71,91 71,91 71,91 6.4.2011 373 1.979FNOI-D-151A 68,51 68,51 68,51 6.4.2011 373 1.885FNOI-D-157A 74,10 65,01 74,10 6.4.2011 395 1.902FNOI-D-161A 62,11 62,11 62,11 6.4.2011 373 1.709
7
Najviša Najniža Zadnja Datum zadnje Volumen PrometFNOI-D-167A 58,91 58,91 58,91 6.4.2011 373 1.621FNOI-D-171A 56,11 56,11 56,11 6.4.2011 373 1.544FNOI-D-177A 53,51 53,51 53,51 6.4.2011 373 1.473FNOI-D-181A 50,91 50,91 50,91 6.4.2011 373 1.401FNOI-D-187A 48,51 48,51 48,51 6.4.2011 373 1.335FNOI-D-191A 46,21 46,21 46,21 6.4.2011 373 1.272FNOI-D-197A 44,01 44,01 44,01 6.4.2011 373 1.211MTEL-O-137A 100,02 100,02 100,02 5.4.2011 131.840 971.994RHMF-O-142A 102,40 102,40 102,40 27.4.2011 99.000 745.310Ukupno 241.724 1.779.779
Prijavljene transakcijeRHMF-O-172A 95,40 94,40 95,40 14.4.2011 15.000.000 14.220.000RHMF-O-17BA 102,00 101,85 102,00 11.4.2011 23.730.000 24.187.100RHMF-O-203E 103,30 103,25 103,30 12.4.2011 2.000.000 15.219.166Ukupno 40.730.000 53.626.266
SVEUKUPNO OBVEZNICE 40.971.724 55.406.046
Pregled OTC trgovine
(cijene su izražene u % nominale, a promet u kunama)Najviša Najniža Zadnja Datum zadnje Volumen Promet
ATGR-O-11CA 101,20 101,20 101,20 14.4.2011 6.934.223 7.017.434GDZD-O-119A 100,60 100,60 100,60 15.4.2011 4.000.000 29.625.618
HEP-O-13BA 100,60 100,15 100,15 14.4.2011 11.374.000 11.417.311HEP-O-17CA 103,25 101,30 103,25 12.4.2011 20.402.450 19.540.905HP-O-127A 105,02 105,00 105,02 6.4.2011 4.000.000 30.961.421JDGL-O-126A 100,00 100,00 100,00 19.4.2011 12.500.000 12.500.000
NEXE-M-117A 99,90 98,70 99,90 21.4.2011 11.135.250 81.786.886RHMF-O-125A 104,10 103,82 104,00 29.4.2011 11.700.000 89.571.572RHMF-O-137A 101,55 101,25 101,55 28.4.2011 20.000.000 20.296.000RHMF-O-142A 102,90 102,40 102,80 29.4.2011 4.374.000 33.014.782
RHMF-O-157A 97,00 97,00 97,00 13.4.2011 247.000 1.763.597RHMF-O-15CA 101,05 100,00 101,00 28.4.2011 12.503.000 12.562.250RHMF-O-172A 95,40 94,10 95,05 19.4.2011 156.600.000 148.712.760RHMF-O-17BA 103,15 101,50 102,30 29.4.2011 145.760.000 149.104.098
RHMF-O-203A 105,05 103,85 104,42 29.4.2011 61.886.000 64.608.796RHMF-O-203E 103,45 102,90 103,35 21.4.2011 11.948.000 90.826.554RHMF-T-122A 99,68 99,68 99,68 4.4.2011 1.000.000 996.750RHMF-T-123A 99,67 99,67 99,67 7.4.2011 5.000.000 4.983.650
RHMF-T-123E 99,76 99,74 99,75 28.4.2011 4.500.000 33.006.090RHMF-T-124A 99,58 99,58 99,58 4.4.2011 1.000.000 995.780RHMF-T-126A 99,84 99,51 99,82 28.4.2011 5.000.000 4.988.370RHMF-T-127A 99,45 99,45 99,45 5.4.2011 1.000.000 994.490
RHMF-T-130A 99,26 99,26 99,26 7.4.2011 1.000.000 992.600RHMF-T-135A 99,40 99,27 99,40 29.4.2011 81.000.000 80.414.020RHMF-T-136A 99,04 99,04 99,04 19.4.2011 400.000 396.148RHMF-T-137A 99,17 99,17 99,17 14.4.2011 20.000.000 19.833.800
RHMF-T-142A 98,62 98,62 98,62 19.4.2011 3.000.000 2.958.690RHMF-T-142E 98,90 98,90 98,90 26.4.2011 500.000 3.638.553RHMF-T-148A 98,21 98,21 98,21 7.4.2011 4.000.000 3.928.280RHMF-T-150E 98,46 98,46 98,46 20.4.2011 1.500.000 10.850.312
RHMF-T-207A 97,60 97,60 97,60 11.4.2011 20.000.000 19.519.200ULPL-M-204A 95,94 95,81 95,94 28.4.2011 4.332.000 4.150.902Ukupno 648.595.923 995.957.619
Rang lista članova Zagrebačke burze prema prometu dionica
Rang Član Promet dionica (kn) Udjel (%)
1 Zagrebačka banka d.d. 107.553.197 15,722 Privredna banka Zagreb d.d. 72.782.195 10,643 Raiffeisenbank Austria d.d. 65.111.163 9,514 Erste vrijednosni papiri d.o.o. 58.678.009 8,575 HITA vrijednosnice d.d. 57.469.715 8,406 Interkapital vrijednosni papiri d.o.o. 53.408.706 7,807 Agram brokeri d.d. 40.297.530 5,898 Fima vrijednosnice d.o.o. 39.759.531 5,819 Centar banka d.d. 28.452.461 4,1610 Societe Generale-Splitska banka d.d. 26.751.392 3,91
Rang lista članova Zagrebačke burze prema prometu obveznica
Rang ČlanPromet obveznica
(kn)Udjel (%)
1 Interkapital vrijednosni papiri d.o.o. 59.850.327 54,012 Agram brokeri d.d. 48.374.200 43,653 Nava banka d.d. 971.994 0,884 Raiffeisenbank Austria d.d. 763.330 0,695 Zagrebačka banka d.d. 747.138 0,676 Hrvatska poštanska banka d.d. 52.608 0,057 Utilis d.o.o. 24.234 0,028 Erste vrijednosni papiri d.o.o. 21.450 0,029 Karlovačka banka d.d. 6.475 0,0110 HITA vrijednosnice d.d. 335 0,00
Rang lista članova Zagrebačke burze prema ukupnom prometu
Rang Član Ukupni promet (kn) Udjel (%)
1 Interkapital vrijednosni papiri d.o.o. 113.259.033 14,242 Zagrebačka banka d.d. 108.300.335 13,623 Agram brokeri d.d. 88.671.730 11,154 Privredna banka Zagreb d.d. 72.782.195 9,155 Raiffeisenbank Austria d.d. 65.874.493 8,286 Erste vrijednosni papiri d.o.o. 58.699.459 7,387 HITA vrijednosnice d.d. 57.470.050 7,238 Fima vrijednosnice d.o.o. 39.759.531 5,009 Centar banka d.d. 28.452.461 3,5810 Societe Generale-Splitska banka d.d. 26.751.392 3,36
Datum predaje rada:___________________________________ (mentor je prihvatio izradbu) Potpis mentora: _______________________________________ Ocjena pisanog rada:____________________________________ Datum obrane rada: ____________________________ Ocjena obrane rada:____________________________ Konačna ocjena: ______________________________ Povjerenstvo:
1. mentor: ________________________________ 2. profesor struke :__________________________
3. profesor struke:___________________________
Prostor za izdvojeno mišljene ili eventualni komentar:
