Zagrebačka školaCRTANOG FILMA

napravio Stipe Brajković 8.a

• Zagrebačka škola crtanog filma pojam je za školu animacije koja donosi iskorak novog naraštaja zaljubljenika u pokrenuti crtež s novom koncepcijom animiranog filma polovicom 50-ih

unutrašnjost škole

• U jednoj knjizi o ovoj školi ,,Z is for Zagreb’’, filmski kritičar Robert Holloway ovo prvo razdoblje (1957.-1962.) naziva ,,zlatnim razdobljem’’ Zagrebačke škole crtanog filma

• Tradiciju animiranog filma u Hrvatskoj započeo je Sergij Tagatz 1922. snimajući dvije animirane reklame, zatim se tradicija nastavlja u Školi narodnog zdravlja

• Nakon 1945. braća Neugebauer uspješno snimaju prve filmove i usmjeravaju rad na animiranom filmu prema diznijevskom konceptu

Norbert N.Walter N.

• 1954.-1955. Nikola Kostelac i Dušan Vukotić rade 13 kratkih animiranih filmova u kojima je zbog nedostatka novca uvedena plošnost, dvodimenzionalnost i geometričnost likova što definitivno raskida s diznijevskim konceptom. Grafički pojednostavljene i reducirane forme crteža i likova donijele su i drukčiji pokret. Kretanje takvih likova postaje izražajnije. Broj crteža reduciran je s 12 – 15 tisuća na 4 - 5 tisuća

• Školu je nemoguće promatrati odvojeno od događaja u likovnim umjetnostima (kao EXAT) ili zbivanja na području istraživanja zvuka. U EXAT-u sudjeluju B. Bernardi, V. Kristl, Z Bregovac i mnogi drugi od kojih se najviše isticao najspektakularniji i najnepredvidljiviji autor V. Kristl sa svojim animiranim filmovima.

V. Kristl

• Za daljnji razvitak Zagrebačke škole crtanog filma važna je 1957. kada nastaju djela: Ipak se kreće (Dragutin Vunak), Cowboy Jimmy i Čarobni zvuci (Dušan Vukotić), Strašilo (Vatroslav Mimica), Susret u snu, Premijera i Na livadi (Nikola Kostelac)

Cowboy Jimmy

• 1958. godina obilježena je snimanjem trinaest novih crtanih filmova od kojih je sedam prikazano na festivalu u Cannesu: Cowboy Jimmy, Čarobni zvuci, Abra kadabra, Strašilo, Samac, Premijera i Na livadi.

SAMAC• Animirani film Samac

(Vatroslav Mimica) pokazuje univerzalne i egzistencijalne probleme suvremenog čovjeka sukobljenog sa civilizacijskim dostignućima, koja prijete uništenju temeljnih ljudskih vrijednosti, intimnog svijeta, ljubavi, želja i snova

INSPEKTOR SE VRATIO KUĆI• U ovom animiranom filmu

Vatroslav Mimica tehnikom kolaža radi scenografiju dijelovima stakla, kartona, i isječcima fotografija koji zamjenjuju realni prostor i okolinu. Na taj način uništava logiku prostora i omogućuje da se lik inspektora slobodnije kreće

Vatroslav Mimica

MALA KRONIKA

• U animiranom kolaž filmu Mala kronika (Vatroslav Mimica) dijelovi strojeva i mehanizama stvaraju prostor u kojem slijepac i pas pokušavaju preživjeti. Zagušuje ih taj bešćutni svijet otpadaka i na kraju ostaje stvarna krvava mrlja

KONCERT ZA MAŠINSKU PUŠKU

• U parodiranju kriminalističke teme u ovom filmu (Dušan Vukotić), kretanje likova svedenih na jednostavne karikature, dvodimenzionalni dijelovi scenografije, linearna kretanja likova i scenografska rješenja grada stvaraju bogatu vizualnu strukturu filma

SUROGAT

• Surogat je vrhunac Vukotićeva koncepta animiranog filma. Vješto odabrana tema, neočekivani gegovi, originalno koncipirana figura glavnog lika i duhoviti obrati čine ovaj film savršenim i do kraja osmišljenim modelom. Surogat je prvi animirani film izvan SAD-a koji je dobio Oscara 1962., te je još uvijek najbolji hrvatski animirani film

ŠAGRENSKA KOŽA• Film Vladimira Kristla karakterizira stalna

izmjena slikarskih tehnika, gust tamni teški namazi uljene boje, secesijski crtež, stilizirane figure, suprotstavljenost i kontrast svijetlih i tamnih površina i igra numeričkih vrijednosti. Sve zajedno daje veličanstveni rezultat i neponovljivo filmsko djelo

DON KIHOT• U filmu su svi likovi svedeni na kvadratiće,

krugove i polukrugove, te u pojedinim sekvencama gdje se likovi gomilaju gube geometrijsku čistoću. Samo su detaljno napravljeni Don Kihot i njegov sluga. Kristl tu ukida fabulu i odriče se čitljivosti oblika. Ovo djelo ostaje neponovljivo i otvara novi put u animacijskom istraživanju

• Holloway u drugoj fazi škole koju naziva ,,gegmeni’’ (polovica 60-ih do kraja 70-ih) uspoređuje animirana djela Borivoja Dovnikovića, Pavla Štatlera, Zlatka Boureka i mnogih drugih sa nijemom američkom komedijom i njezinim junacima.

Holloway

• Napuštanje slikarskih struktura i opredjeljenje za oživljene crteže, napuštanje velikih tema, kraći filmovi, okretanje malom čovjeku, duhovitosti, igri naglašenije su nazočni i predstavljaju temeljne karakteristike ove druge faze Zagrebačke škole crtanog filma

PROFESOR BALTAZAR• Hrvatska animirana

humoristična serija snimana od 1967. do 1971. godine čiji je autor Zlatko Grgić. Serija je do danas ostala jednim od najuspješnijih projekata ove škole. Serija govori o simpatičnom znanstveniku koji riješava probleme uz pomoć mašte.

marka sa likom Profesora Baltazara

• Pojava novih generacija autora najavljuje drukčiju školu koja će uz osnivanje zasebnog studija animiranog filma na Akademiji likovne umjetnosti oživjeti njezinu jedinstvenu tradiciju i vratiti je u tokove svjetske animacije

KRAJ

Oscar za film Surogat