STUDIJA PREDIZVODLJIVOSTI (PRE-FEASIBILITY … zicara.pdfStudija predizvodljivosti (pre-feasibility study) izgradnje žičare trebević 3 SADRŽAJ IZVRŠNI SAŽETAK UVOD 1. TEHNIČKI,

EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO

STUDIJA PREDIZVODLJIVOSTI

(PRE-FEASIBILITY STUDY) IZGRADNJE ŽIČARE TREBEVIĆ

Sarajevo, august 2009.

Studija predizvodljivosti (pre-feasibility study) izgradnje žičare trebević

2

EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO

ZA ISTRAŽIVAČA

prof. Dr. Anto Domazet, redovni profesor Direktor Ekonomskog instituta Sarajevo

ISTRAŽIVAČKI TIM:

Prof. Dr. Anto Domazet, rukovodilac Projekta Prof. Dr. Jasmina Osmanković, zamjenik rukovodioca

Prof. Dr. Veljko Trivun, pravno aspekt Doc. Dr. Emir Kurtović, marketing aspekt

Doc. Dr. Hasan Mahmutović, organizaciono-upravljački aspekt Mr. Jasminko Mulaomerović, kulturno-historijski i edukativni aspekt

Mr. Emir Mašnić, tehnički aspekt Mr. Almir peštek, promotivno-marketinški aspekt Mr. Velid Efendić, ekonomsko-financijski aspekt

Azra Zečević, dipl. ing. arh., prostorni aspekt

UREDNICI/REDAKTORI1

Prof. Dr. Anto Domazet Prof. Dr. Jasmina Osmanković

PRELOM/LEKTURA/PRIPREMA Anesa Vilić, dipl. ecc.

1 Autorska prava zaštićena


3

SADRŽAJ IZVRŠNI SAŽETAK UVOD

1. TEHNIČKI, INFRASTRUKTURNI I SIGURNOSNI ASPEKT 1.1. Osnovni podaci o predratnoj žičari – Trebević 1.2. Postojeće stanje sistema žičare 1.3. Novo-projektovana žičara 1.4. Kratak opis osnovnih elemenata žičare 1.5. Rekapitulacija troškova 1.6. Pregled aktivnosti na realizaciji Projekta 1.7. Dinamika realizacije

1.7.1. Pripremne aktivnosti 1.7.2. Izvođenje radova i završne aktivnosti

1.8. Infrastrukturni aspekt 1.9. Sigurnosni aspekt Zaključak

2. PROSTORNI ASPEKT

2.1. Prostorni obuhvat 2.2. Prostorno-planska dokumentacija

2.2.1. Žičara i Trebević u provedbenim planskim dokumentima 2.2.2. Žičara i Trebević u razvojno-planskim dokumentima 2.2.3. Projekti i ostala relevantna dokumentacija

2.3. Stanje bespravne gradnje i potrebna ulaganja za njeno saniranje 2.4. Analiza sadašnjeg stanja 2.5. Prijedlog narednih aktivnosti sa nosiocima Zaključak

3. PRAVNI ASPEKT

3.1. Pravna osnova realizacije 3.1.1. Analiza ustavno-pravnog statusa Grada i njegove sposobnosti da

realizuje i stvara obaveze 3.1.2. Analiza do sada donošenih odluka i rješenja 3.1.3. Analiza postojeće pravne situacije 3.1.4. Pravni okvir za javno-privatno partnerstvo 3.1.5. Prijedlog narednih aktivnosti sa nosiocima Zaključak

3.2. Imovinsko-pravni aspekti 3.2.1. Analiza imovinsko-pravnih odnosa 3.2.2. Pregled i analiza troškova rješavanja imovinsko-pravnih odnosa 3.2.3. Prijedlog narednih aktivnosti sa nosiocima Zaključak


4

4. KULTURNO-HISTORIJSKI I EDUKATIVNI ASPEKT

4.1. Kulturno-historijski i edukativni značaj 4.2. Analiza i ocjena dosadašnjih aktivnosti 4.3. Prijedlog sadržaja konkretnih edukativnih aktivnosti turističke destinacije

4.3.1. JU Zaštićeni pejzaž Trebević 4.3.2. Tehnička zbirka/muzej 4.3.3. Astronomska opservatorija 4.3.4. Posmatračka stanica za ptice 4.3.5. Vidikovac sa panoramskim prikazima 4.3.6. Edukativne staze 4.3.7. Info-punktovi 4.3.8. Posebni vid edukativnih sadržaja

Zaključak

5. PROMOTIVNO-MARKETINŠKI ASPEKT 5.1. Procjena tržišta i broja posjetitelja 5.2. Analiza dosadašnjih promotivno-marketinških aktivnosti 5.3. Prijedlog promotivno-marketinških aktivnosti turističke destinacije

5.3.1. Analiza situacije 5.3.1.1. Socio-demografske karakteristike ispitanika 5.3.1.2. Nalazi on-line istraživanja 5.3.1.3. Analiza ponude 5.3.1.4. SWOT analiza

5.3.2. Ciljevi 5.3.3. Marketing strategija

5.3.3.1.Žičara 5.3.3.2.Turistička destinacija Trebević

5.4. Financijski plan i način osiguranja sredstava za promotivno-marketinške aktivnosti

6. ORGANIZACIONO-UPRAVLJAČKI ASPEKT

6.1. Svrha definiranja 6.1.1. Kratak teorijski osnov 6.1.2. Ciljevi i problemi 6.1.3. Kriteriji mjerenja efikasnosti 6.1.4. Identifikacija faktora

6.1.4.1. Pravno-institucionalni faktori 6.1.4.2. Faktori vezani za investicijske aktivnosti 6.1.4.3. Faktori tražnje za uslugama prevoza žičare 6.1.4.4. Faktori financijske održivosti žičare

6.1.5. Sinteza rezultata 6.2. Prijedlog organizaciono-upravljačkog modela

6.2.1. Prva faza 6.2.2. Druga faza

Zaključak


5

7. EKONOMSKI-FINANCIJSKI ASPKET

7.1. Financijski kapacitet grada da financira Projekt 7.1.1. Analiza budžeta Grada 7.1.2. Analiza strukturalnih promjena za period 2005-2009.

7.2. Analiza do sada uloženih sredstava 7.3. Projekcija potrebnih ulaganja po strukturi i dinamici 7.4. Identificiranje mogućih izvora financiranja

7.4.1. Budžetska sredstva 7.4.2. Kreditni izvori 7.4.3. Javno-privatno partnerstvo 7.4.4. Ostali izvori financiranja

7.5. Prijedlog strukture izvora financiranja projekta 7.6. Projekcija prihoda, rashoda i financijskog rezultata projekta

7.6.1. Planirani prihodi 7.6.2. Planirani rashodi 7.6.3. Financijski rezultat i cash-flow projekta

7.7. Ocjena financijskih performansi projekta 7.8. Procjena društveno-ekonomske efikasnosti projekta

7.8.1. Procjena mjerljivih društveno-ekonomskih efekata 7.8.2. Procjena nemjerljivih društveno-ekonomskih efekata Projekta

Zaključak 8. AKCIONI PLAN

ZAKLJUČAK I PREPORUKE IZVORI


6

SKRAĆENICE Trebevićka žičara TŽ Kanton Sarajevo KS Bosna i Hercegovina BiH Federacija Bosna i Hercegovina Federacija BiH Mjesna zajednica MZ Direkcija za evropske integracije DEI metara nadmorske visine mnm nadmorska visina NV Zimske olimpijske igre 1984 ZOI 84 Kantonalno javno komunalno poduzeća KJKP Javno komunalno poduzeće JKP Predpristupni fond IPA Prekogranična kooperacija CBC Regulacioni plan RP Urbanistički plan UP Prostorni plan PP Prostorni plan posebnog područja PPPP Planovi područja posebnih obilježja PPPO Private Finance Initiative model PFI model Stoljeće st.


7

POPIS TABELA, SLIKA I GRAFOVA Tehnički aspekt Tabela 1: Tehno-ekonomska analiza Tabela 2: Glavne tehničke karakteristike novoprojektovane žičare Tabela 3: Rekapitulacija troškova prema Idejnom projektu Tabela 4: Dinamika realizacije projekta – I faza Tabela 5: Dinamika realizacije projekta – II i III faza Slika 1: Donja stanica – sadašnje stanje Slika 2: Gornja stanica – sadašnje stanje Slika 3: Donja stanica - novo rješenje Slika 4:Gornja stanica – novo rješenje Slika 5: Mašinski dio – novo rješenje Slika 6: Kabina Slika 7: Transportno uže i kabina Slika 8: Hvataljke Slika 9: Radna kočnica Slika 10: Hitna kočnica Slika 11: DC motor Slika 12: DISEL generator Slika 13: Garažni prostor Slika 14: Noseća konstrukcija Prostorni aspekt Slika 1: Prostorni obuhvat Projekta TŽ Slika 2: Izvod iz RP „Lijeva obala Miljacke-Bistrik“- Namjena površina Slika 3: Izvod iz RP„Lijeva obala Miljacke-Bistrik“- Arhitektonske intervencije na objektima Slika 4: Izvod iz RP „Hrid“ – Urbanističko rješenje Slika 5: Zimski sport ZOI 84 Slika 6: Bob staza, ZOI 84 Slika 7: Bob i staza za sanjkanje - ZOI 84 Slika 8: Prostorni plan posebnog područja za potrebe održavanja XIV ZOI Sarajevo 1984. -

Namjena površina Slika 8a: Izvod iz Prostorni plan posebnog područja za potrebe održavanja XIV ZOI

Sarajevo 1984 – Koncepcija razvoja turizma i rekreacije Slika 8b: Izvod iz Prostorni plan posebnog područja za potrebe održavanja XIV ZOI

Sarajevo 1984 – Koncepcija razvoja turizma i rekreacije – Granica entiteta Slika 9: Izvod iz Urbanističkog plana grada Sarajeva za period 1986. do 2015. Slika 10: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. Slika 11: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo – Kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe Slika 12: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. – Sport i


8

rekreacija Slika 13: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ - Ideja nove žičare: Polazna i dolazna

stanica Slika 14: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ - Kopija katastarskog plana:

Trebević, Polazna stanica Hrvatin Slika 15: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ - Situacija: Polazna stanica Hrvatin Slika 16: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ Planirano stanje – Polazna stanica

Hrvatin – Osnova podruma Slika 17 – Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ Planirano stanje – Polazna stanica

Hrvatin - Osnova prizemlja Slika 18: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ - Planirano stanje – Polazna stanica

Hrvatin - Osnova podruma Slika 19: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ - Planirano stanje – Polazna stanica

Hrvatin - Presjek A-A Slika 20: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ Planirano stanje – Polazna stanica

Hrvatin - Presjek B-B Slika 21: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ - Planirano stanje – Polazna stanica

Hrvatin - Perspektiva-Sjever-Istok Slika 22: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ - Planirano stanje - Polazna stanica

Hrvatin - Perspektiva – Jug-Zapad Slika 23: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ - Kopija katastarskog plana - Dolazna

stanica Vidikovac Slika 24: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ - Situacija: Dolazna stanica Vidikovac Slika 25: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ Planirano stanje – Dolazna stanica

Vidikovac - Osnova prizemlja Slika 26: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ - Planirano stanje – Dolazna stanica

Vidikovac - Presjek A-A Slika 27: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ - Planirano stanje – Dolazna stanica

Vidikovac - Presjek B-B: Slika 28: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ –3D model– pogled Jug-Istok –

Dolazna stanica Vidikovac Slika 29: Izvod iz Idejnog projekta „Trebevićka žičara“ –3D model– pogled Jug-Zapad -

Dolazna stanica Vidikovac Slika 30: Prijedlog obuhvata za izradu Urbanističkog projekta – lokalitet „Prvi Šumar“ Slika 31: Tura za brdski biciklizam na Trebeviću Slika 32: Brdski biciklizam Slika 33: Paraglajding na Trebeviću Slika 34: Trebević – Bob i staza za sanjkanje Slika 35: Planirana izrada planske dokumentacije za Stari Grad Slika 36: Satelitski snimak obuhvata Projekta Slika 36a: Satelitski snimak – Trasa žičare Slika 37: Foto snimak - Prilaz polaznoj stanici stepeništem iz Franjevačke ulice Slika 38: Foto snimak - Pogled na grad Slika 39: Foto snimak - Bob staza i Apelova cesta Slika 40: Foto snimak - Planinarski dom kod Prvog šumara Slika 41: Foto snimak - Ruševina Dom „Prvi šumar“


9

Slika 42: Foto snimak - Saobraćajnica Sarajevo-Jahorina Slika 43: Foto snimak - Lokacija Prvi šumar Slika 44: Foto snimak - Bob staza Slika 45 a i b: Dolazna stanica žičare Slika 46: Polazna stanica žičare Slika 47: Restoran Vidikovac, 80-tih Slika 48 a i b: Restoran Vidikovac, danas Slika 49: Pogled na grad sa lokaliteta Vidikovac Kulturno-historijski i edukativni aspekt Slika 1: Aleksandrov dom ispod vrha Trebevića Slika 2: Stara kabina TŽ Slika 3: Kupola nekadašnje opservatorije „Čolina kapa“ Promotivno-marketinški aspekt Tabela 1: Broj prevezenih putnika, 1980-1990. Tabela 2: Broj stanovnika u Kantonu Sarajevo, 2006-2008. Tabela 3: Prosječan broj zaposlenih i prosječne plate u Kantonu Sarajevo, 2005-2008. Tabela 4: Broj obrazovnih institucija i broj učenika u Kantonu Sarajevo Tabela 5: Broj dolazaka turista i broj noćenja u Kantonu Sarajevo, 1998-2008. Tabela 6: Broj dolazaka turista i broj noćenja u Kantonu Sarajevo, 1998-2008. Tabela 7: Socio-demografske karakteristike ispitanika, N=400 Tabela 8: Asocijacije na Trebević, N=400 Tabela 9: Asocijacije na Trebević, N=400 Tabela 10 : Poželjni objekti na Trebeviću, N=400 Tabela 12 : Procjena Žičare, 2011-2020. Tabela 13: Procjena budžeta za promociju, godišnji nivo, maksimalne vrijednosti Grafik 1: Mjeseci u kojima je najveća vjerovatnoća posjete, N=400 Grafik 2: Način dolaska na Trebević, N=400 Organizaciono-upravljački aspekt Slika 1: Prijedlog organizacijskog modela prve faze Ekonomsko-financijski aspekt Tabela 1: Analiza realizacije budžeta Grada Sarajeva za period 2005-2008. Tabela 2: Struktura budžetskih prihoda Grada u 2008. Tabela 3: Struktura budžetskih rashoda Grada u 2008. Tabela 4: Struktura tekućih grantova Grada u 2008. Tabela 5: Strukturalne promjene prihoda Grada 2005-2009. Tabela 6: Strukturalne promjene rashoda Grada 2005-2008. Tabela 7: Projekcija potrebnih ulaganja u Projekt po godinama Tabela 8: Prijedlog nosioca ulaganja u Projekt


10

Tabela 9: Procjena i projekcija ukupnih prihoda u periodu prvih deset godina efektuiranja Žičare Tabela 10: Procjena i projekcija ukupnih rashoda u periodu prvih deset godina efektuiranja Žičare Tabela 11: Procjena i projekcija troškova radne snage na Žičari Tabela 12: Procjena financijskog rezultata i cash-flow u periodu efektuiranja Žičare (hilj. KM) Tabela 13: Financijska efikasnost projekta Tabela 14: Matrica društveno-ekonomskih efekata projekta Žičara Tabela 15: Prikaz mjerljivih pozitivnih i negativnih društveno-ekonomskih efekata TŽ (hilj. KM) Tabela 16: Procjena nemjerljivih pozitivnih društveno-ekonomskih efekata u prvih pet godina Projekta (Hilj. KM) Graf 1: Pregled realizacije budžeta Grada Sarajeva u periodu 2005-2008. Graf 2: Prikaz strukture prihoda Grada u 2008. Graf 3: Prikaz strukture rashoda Grada u 2008. Graf 4: Analiza strukturalnih promjena prihoda Grada 2005-2009 Graf 5: Analiza strukturalnih promjena prihoda Grada 2005-2009. Graf 6: Elementi za izračunavanje interne stope rentabilnosti Graf 7: Mjerljivi društveno-ekonomski efekti TŽ u prvih 10 godina eksploatacije


11

IZVRŠNI SAŽETAK

1. Studija predizvodlivosti gradnje Trebevićke žičare pokazala je da postoje društveni,

ekonomski, pravni, tehnički, prostorni, financijski i organiazaciono-upravljački preduvjeti za izgradnju TŽ. Studija je sa visokom pouzdanošću od 85-90% istražila i razvila tehničku koncepciju realizacije projekta, načine njegovog financiranja, marketing koncept projekta, pravne aspekte i radnje koje treba poduzeti, prostorne i organizaciono-upravljačke aspekte projekta, dajući istovremeno i kritičke ocjene i sugestije za dalje poboljšanje tehničke dokumentacije i poduzimanje potrebnih aktivnosti za dalji rad na pripremama projekta za realizaciju. Studija je istražila društveno-ekonomske i tržišno-financijske aspekte projekta i našla da postoji visoka društveno-ekonomska opravdanost projekta, dok je tržišno-financijska efikasnost nezadovoljavajuća. Imajući to u vidu ključni nalaz studije je da TŽ ima sve potrebne elemente izvodljivosti i da je treba realizirati kao javni projekt.

2. Ugovorena studija izvodljivosti gradnje Trebevićke žičare (TŽ) mogla se uraditi na nivou studije predizvodljivosti jer je to diktirao nivo pripremljenosti tehničke dokumentacije. Studija je pokazala visoku društveno-ekonomsku efikasnost projekta, ali je tržišno-financijska efikasnost nezadovoljavajuća i pokazuje da će projekt imati operativni gubitak od oko 3,5 mil. KM u prvih deset godina eksploatacije projekta. Zbog karaktera studije predizvodljivosti trebalo bi da bude potvrđena studijom izvodljivosti, nakon što tehnička dokumentacija bude definitivno urađena.

3. Pripremljenost tehničke dokumentacije ocjenjuje se nepotpunom, jer postoji samo idejni projekt i jedna ponuda potencijalnog isporučioca opreme. Nije riješeno pitanje parkinga na polaznoj stanici Žičare u Gradu. Imovinsko-pravni odnosi su neregulirani, jer se imovina ranijeg objekta TŽ nalazi u knjigama KJKP Gras Sarajevo. Suštinski je to imovina KS i mogla bi se prenijeti na Grada po posebnom zakonu koji donosi KS. Izvještaji o deminiranju područja trase TŽ i kontaktnih prostora pokazuju da je dio terena još uvijek u fazi deminiranja. Prostor Trebevića, kao integralna turistička destinacija za koju je TŽ samo komplementarni element, nije pokriven odgovarajućom prostorno-planskom dokumentacijom. To onemogućava da se promoviraju aktivnosti gradnje određenih objekata, kao prilike za privatni kapital i po tom osnovu podigne atraktivnost TŽ. Posebno značajna je okolnost da odluke o prostoru Trebevića donosi Kanton Sarajevo što pokazuje da je potreban sporazum i vremenska harmonizacija aktivnosti Grada i Kantona Sarajevo na ključnim pitanjima prenošenja vlasništva nad TŽ i na prostornom uređenju Trebevića.

4. Istraživanja marketinga TŽ pokazala su da TŽ predstavlja turističku atrakciju samu za sebe i element turističke destinacije Trebevića i Grada Sarajeva. TŽ ima snažno prisutne kulturološke, tradicijske, prostorne i edukacijske elemente u svom marketinškom pozicioniranju za potencijalne tržišne grupe koje čine domaći i strani turisti i građani Sarajeva. Primarna istraživanja obavljena on-line anketom na uzorku od 400 ispitanika, uglavnom mlađe populacije dobi do 35 godina, pokazala je da postoji snažna emotivna veza građana Sarajeva sa Trebevićem i da će TŽ omogućiti novi i bogatiji sadržaj u korištenju potencijala Trebevića.

5. Organizaciono-upravljački aspekt TŽ polazi od toga da se tijekom gradnje TŽ može organizirati jedinica za implementaciju projekta, kao organizacioni dio u okviru Uprave Grada. Mnogo je složenije pitanje organizacije TŽ u fazi operativne eksploatacije, jer se


12

tada zahtjeva čvršća organizaciona struktura u skladu sa pozitivnim zakonima. Jedno od mogućih rješenja je prenošenje izgrađenje žičare u strukturu neke od javnih kompanija koje sada funkcioniraju na KS (na primjer, GRAS).

6. Grad Sarajevo ima institucionalno-pravnu osnovu za pokretanje investicije na TŽ, za poduzimanje potrebnih radnji za osiguranje izvora financiranja i vođenje investicije do njenog okončanja, te mogućnosti da organizira javno poduzeće za eksploataciju izgrađenog objekata. Međutim, studija ukazuje da se zbog dominantnih izvora financiranja kroz grant Kantona Sarajevo i malog udjela izvornih prihoda, Grad Sarajevo suočava sa velikim rizicima financiranja ovako zamašnog projekta. Ukupna ulaganja u TŽ kreću se oko 16 mil. KM, a izvori financiranja obuhvaćaju javne izvore: sredstva budžeta Grada Sarajevo, sredstva namjenskih grantova općina na području Grada i Kantona Sarajevo, sredstva IPA Evropske Unije i sredstva kredita čiji je nosilac Grad.

7. Nalaz studije koji pokazuje da TŽ u operativnoj eksploataciji u prvih deset godina ima gubitak od oko 3,5 mil. KM pokazuje da se Grad Sarajevo može suočiti sa problemom subvencioniranja tih gubitaka iz budžeta, što bi ograničavalo njegove razvojne kapacitete. Zato se predlaže solucija prenosa izgrađenog objekta na upravljanje Kantonu Sarajevo, koji ima veće budžetske kapacitete za subvencioniranje ovog objekta ili davanje TŽ u koncesiju nakon njene izgradnje. Nesumnjivo je da TŽ sama za sebe mora biti javni objekt, ali je čvrst nalaz studije da taj javni karakter, koji podrazumijeva subvencioniranje poslovanja TŽ, ne može i ne treba osiguravati Grad Sarajevo.

8. Studija razmatra osnovne rizike projekta i nalazi da je makroekonomski rizik izuzetno izražen zbog recesije koja prerasta u depresiju i trajnije ugrožava javne prihode i javnu potrošnju reducira na najnužnije namjene. Makroekonomski rizici su ispoljeni i u smanjenim mogućnostima kreditnog zaduživanja za financiranje ovog projekta. Politički rizici su snažno izraženi u području potrebnih dogovora sa Vladom KS oko transfera vlasništva nad TŽ, prostornog uređenja Trebevića i nivoa grantova i načina osiguranja izvornih prihoda za Grad Sarajevo, te u području prioriteta projekta TŽ u kandidiranju za IPA sredstva. Tržišni rizici su izraženi u području tražnje za uslugama prevoza žičarom i to u manjoj mjeri nego što su to rizici gubitaka u poslovanju koji nisu uopće upitni. Rizici tražnje su najvećim dijelom uvjetovani kvalitetom i strukturom ponude turističkih sadržaja na Trebeviću. Financijski rizici izraženi su u nesigurnosti izvora financiranja, koji se odnose na kapacitet Grada Sarajeva da financira ovaj projekt, te u području kontrole investicionih izdataka u okviru planiranog iznosa ulaganja. Tehnički rizici vezani su za efikasnost izvođenja investicionog projekta u pogledu održavanja predračunskih vrijednosti, rokova izvođenja i kvaliteta izvođenja investicija, sigurnost i tehničku pouzdanost transportnog sistema, mogućnost urednog servisiranja i održavanja sistema, te troškova operativnog funkcioniranja sistema. Rizici organizaciono-upravljačkih rješenja su posebno izraženi u vezi sa potrebom iznalaženja rješenja za subvencioniranje TŽ u fazi operativnog funkcioniranja žičare. Preveniranje ovih rezika dijelom je moguće, prije svega adekvatnim politikama financiranja projekta, stabilizacijom izvora financiranja Grada i dobrim pripremama za realizaciju projekta. Dijelom će rizici, prije svega oni tržišne prirode, biti otvoreni. U cjelini rizici ne bi trebalo da dovedu u pitanje realizaciju projekta.

9. Visoka društveno-ekonomska i niska financijsko-tržišna efikasnost projekta ukazuju da projekt treba izvesti kao javni projekt korištenjem javnog novca. U načelu, za privlačenje privatnog kapitala, potrebno je razviti instrumente stimulacija, ili projekt TŽ staviti u širi kontekst investicionih prilika za ulaganja na Trebeviću koja bi mogla da privuku privatni kapital i TŽ uključuje kroz koncesiju privatnim poduzetnicima, naravno u partnerstvu sa


13

Gradom. Takav pristup nije bilo moguće provesti u ovoj studiji, jer odluke o protornom uređenju Trebevića ne postoje i nema potrebne osnove za izračunavanje efekata mogućeg javno-privatnog partnerstva na realizaciji ovog projekta.

10. Projekt TŽ je razvojni projekt i ne bi ga trebalo odlagati pod izgovorom da treba sačekati donošenje potrebnih odluka o reguliranju prostora na Trebeviću. Budući da je TŽ složen projekt sa zahtjevnim pripremama, treba na njegovoj realizaciji raditi bez odlaganja, osiguravajući potrebnu koordinaciju sa organima Kantona Sarajevo i drugim akterima, koji su relevantni za ovaj projekt. S druge strane, kao javni projekt koji pokreće i domaće građevinske i druge usluge, te pruža poticaje razvoju turizma, projekt TŽ može biti značajan doprinos aktiviranju domaće ekonomije u uvjetima recesije.

11. Na osnovu iznesenih nalaza preporučuje se da Grad Sarajevo u narednom periodu intenzivira pripremne aktivnosti za izvođenje investicije i da se posebna pažnja posveti slijedećem: a) izradi glavnog projekta TŽ, b) prikupljanju većeg broja ponuda za isporuku transportnih sistema žičare sa uvjetima koji su približni komercijalnim i sa alternativama kapaciteta od 400 do 1.000 putnika na sat, c) definiranju konstrukcije financiranja i zaključenje predugovora, odnosno pisma namjere sa potencijalnim financijerima TŽ, d) priprema odluke o prenosu imovine TŽ koja se vodi u GRAS-u, e) postizanje dogovora o načinima upravljanja TŽ i osiguranju subvencija u fazi operativnog funkcioniranja TŽ, f) postizanje dogovora sa Vladom KS o pripremi prostorno-planske dokumentacije za Trebević i jasnoj opredijeljenosti o tome šta će biti dozvoljeno graditi na području Trebevića i g) promociji mogućnosti investiranja na Trebeviću i istraživanju mogućnosti uključenja TŽ u paket javno-privatnog-partnerstva za realizaciju TŽ. Nakon što se u periodu od najduže 12 mjeseci završe ove aktivnosti, trebalo bi prići izradi studije izvodljivosti, koja bi konačno formulirala koncept gradnje i način realizacije projekta TŽ.


14

UVOD Studija izvodljivosti je dokument kojim se utvrđuje postojanje okolnosti za izvođenje nekog projekta, uvjeti koje treba osigurati za njegovo uspješno izvođenje, prijedlog rješenja koja treba poduzeti da se projekt uspješno izvede i plan aktivnosti za uspješno izvođenje projekta. Navedene četiri grupe aktivnosti koje obuhvata proces izrade studije izvodljivosti treba da daju odgovor na pitanje: da li će ideja za neki projekt biti provodiva na način da osigurava njegovu samoodrživost. Izrada studije izvodljivosti gradnje TŽ ima za cilj istraživanje faktora koji utječu na donošenje odluke o gradnji TŽ i načinima njene realizacije, koji će osigurati punu efikasnost njene gradnje i eksploatacije, te njenu punu integriranost u prostor, socijalnu i ekonomsku sredinu i njen puni doprinos razvoju turizma, te ukupnom socijalnom i ekonomskom razvoju Sarajeva. Jednostavno rečeno, treba istražiti može li se TŽ izgraditi na efikasan način, uz punu usklađenost sa prostorom i socijalnom sredinom, na način da bude financijski održiva. TŽ je objekt sa više namjena. Nesumnjivo je da je to objekt velike važnosti za promociju turizma i može se smatrati turističkom destinacijom, sama za sebe, i kao integralni dio turističke destinacije Trebevića i šire, grada Sarajeva i kantona Sarajevo. Izgradnjom TŽ bi se znatno obogatila turistička ponuda grada Sarajeva koja, i pored rasta, gubi relativni udio u turističkoj ponudi Kantona Sarajevo. Naime, u 2008. Grad je posjetilo 88.259 turista što je preko 1,8 puta više nego u 1999. kada je Grad Sarajevo posjetilo 48.936 turista, ali je učešće tih turista u ukupnom broju turista koji su posjetili Kanton Sarajevo opalo sa 81,3 % u 1999. na 53,1 % u 2008. To je rezultat obogaćivanja ponude planinskog i banjsko-rekreativnog turizmu koji bilježe općine van sastava Grada. Drugim riječima može se zaključiti da je turistička ponuda Grada u značajnom zastoju i da bi aktiviranje TŽ bio značajan korak u njenom obogaćivanju. Ništa manje nije značajna simbolička i vaspitno-edukativna uloga TŽ. Ona je simbol Sarajeva, objekt sa koga se Sarajevo doživljava u specifičnom izgledu i perspektivi. U tom smislu je TŽ jedan od bitnih elemenata identiteta branda Sarajeva kao ekonomskog, turističkog, kulturnog i političkog centra BiH. U više nego tridesetogodišnjem periodu svog postojanja od 1959. do 1992. TŽ je postala svojina svih njenih građana i omiljena destinacija turista koji posjećuju Sarajevo. Ona je bila atrakcija sama za sebe i javno transportno sredstvo za dolazak na Trebević u rekreativne svrhe. Trebević je izvor posebnih emocija za građane Sarajeva, koji u njemu vide izuzetnu prirodnu vrijednost na domak velikog grada, vrijednost koju treba očuvati i koristiti za nove generacije. Poseban je značaj TŽ i Trebevića u edukaciji mladih i razvijanju njihove ljubavi i odgovornosti prema prirodi, ali i u razvoju socijalizacije ličnosti mladih ljudi kroz odnos prema druženju, prirodi, sportu i rekreaciji. U pogledu sadržaja studija izvodljivosti se nije mogla fokusirati samo na objekt TŽ. Ona ima u vidu organsku vezu TŽ sa prostorom Trebevića i značajnu pažnju posvećuje mogućim sadržajima koji se mogu razvijati na Trebeviću, vodeći računa o zaštiti i očuvanju njegovih prirodnih i prostornih vrijednosti.


15

Rad na studiji izvodljivosti temeljio se na kreativnoj izvedbi projektnog zadatka koji je formulirao Naručilac. Taj zadatak je zahtijevao dosta istraživačkog rada zbog niskog nivoa gotovosti u sferi tehničke dokumentacije Na nivou tehničke dokumentacije koja je služila za izradu ove studije može se govoriti o studiji predizvodljivosti gradnje TŽ (pre-feasibility study). Tehnička dokumentacija koja je izvođaču studije stavljena na raspolaganje omogućila je elaboraciju relevantnih faktora studije izvodljivosti na dosta skroman način. Prezentirana tehnička dokumentacija je na nivou idejnog projekta, predračun ulaganja u opremu temelji se na samo jednoj ponudi, a procjene kapaciteta nisu utemeljene na dubljim istraživanjima. Uz ove okolnosti rezultati studije su na nižem nivou pouzdanosti i zahtijevat će nove procjene. Metodologija Glavna hipoteza u istraživanju je da TŽ može odgovarajućim strateškim konceptom, biti održiv projekt koji će osigurati efekte poboljšanja integralne turističke ponude općine Stari Grad i grada Sarajevo. Drugim riječima, TŽ se može izgraditi na efikasan način, uz punu usklađenost sa prostorom i socijalnom sredinom. Primijenjena je metodologija UNIDO COMFAR III Expert, metodologija javnih konsultacija, metodologija valorizacije javnog dobra od strane javnog i privatnog sektora temeljena na osnovnim postulatima teorije javnog dobra. U istraživanjima je težište na optimalnoj kombinaciji sekundarnih i primarnih istraživanja. U primarnim istraživanjima najviše su zastupljeni intervjui, on-line anketa i rad u timu. Intervjui sa osobama iz institucija koje su angažirane na razvojnim ili statusnim pitanjima TŽ ili su kao pojedinci bili angažirani na različitim poslovima vezanim za Projekt su imali poseban značaj. I pored postojanja određenih sigurnosnih problema, s obzirom da prema izvještajima BH MAK i Službe civilne zaštite općine Sari grad nije završen postupak deminiranja terena, članovi tima su u više navrata posjetili objekte na terenu, napravili bogatu fotodokumentaciju i relevantne zabilješke. Sekundarni podaci su prikupljeni iz raznih relevantnih izvora: internet, objavljene publikacije i analize, zakoni, podaci statističkih zavoda, dokumentacija Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, IPSA instituta, Kantona Sarajevo, općine Stari Grad, KJKP Gras, Geodet itd. Korišten je i metoda javnih konsultacija, kao i metoda ekspertskog mišljenja po pojedinim temama. Poseban oblik istraživanja su radionice/sastanci sa predstavnicima Naručioca. Ekonomski institut je draft Studije dostavio Naručiocu petnaest dana prije roka, s mogućnošću da Naručilac u roku od deset dana dostavi primjedbe, sugestije i komentare, koje će Institut ugraditi u finalni tekst. Ključni metodološki problem i ograničenje u istraživanju vezan je za činjenicu da postoje ozbiljni prigovori na Idejni projekt žičare Trebević, kao najvažniji ulazni dokument. Prije svega, predstavnici IPSA instituta su nakon temeljite i seriozne analize konstatirali da nedostaju argumenti za planirani kapacitet žičare od 1000 putnika na sat, posebno ako se ima u vidu da ni predratni kapacitet od 400 putnika na sat nije bio iskorišten. Zbog toga je preporučeno da se preispita planirani kapacitet žičare prije nastavka daljih istraživanja.


16

U svakom slučaju, izvođač je uložio maksimum profesionalnih kapaciteta da se uz navedena ograničenja, metodološki okvir istraživanja i projektni zadatak ispoštuje u cijelosti. Izvođač je, s obzirom na karakter istraživanja, obavio javne konsultacije, istražio rizike projekta, i po prvi put primijenio metodologiju društvene i ekonomske valorizacije javnog dobra temeljenu na postulatima teorije javnog dobra, kao i relevantne metodologije kvantitativne i kvalitativne procjene pozitivnih i negativnih eksternalija po osnovu angažiranja javnih sredstava. Za svaki od analiziranih aspekata ocjene opravdanosti Projekta korištene su i odgovarajuće specifične metode. Tehnički aspekt Projekta, koji uključuje i infrastrukturne i sigurnosne aspekte temelji se na analizi i ekspertnoj ocjeni Idejnog projekta, kao i terenskim istraživanjima. Pri izradi Prostornog aspekt Projekta, korištene su sljedeće metode: terenski obilazak, konzultacije s prostornim planerima, planski dokumenti, pisani podaci i literatura. Temeljni prostorni obuhvat Studije određen je prema prostorno-planskim dokumentima i granicama Kantona Sarajeva, međutim za određene aspekte sagledavanja turističkog utjecaja na spomenuti prostor obuhvaćeno je i šire okruženje Kantona Sarajevo, a u skladu s utvrđenim prioritetima zaštite okoliša i nivoom planske i projektne dokumentacije. Područje žičare sa stanicama i trasom posmatranao je kao dio šireg prostora, kako bi se odgovorilo zadatku ove Studije. Prilikom izrade koristila se vrlo iscrpna i originalna dokumentacija iz arhive Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. On-line anketa je provedena za potrebe analize promotivno-marketinškog aspekta: korišten je alat GoogleDocs, anketa je proslijeđena na 2.000 e-mail adresa, prikupljeno je ukupno 400 odgovora, odnosno stopa odgovora je 20 %. On-line anketa je bila i u funkciji javnih konsultacija o društvenom interesu i društvenoj opravdanosti Projekta. U istom kontekstu korišten je pregled pisanja printanih i e-medija. Ekonomsko-financijski aspekt studije pripremljen je na osnovu podataka iz izvještaja o izvršenju budžeta Grada Sarajeva, te na osnovu analiza marketinskih i tehničkih aspekata studije. U skladu sa projektnim zadatkom, Ekonomsko-financijski aspekt studije definiran je kroz sedam dijelova i to: Financijski kapacitet Grada da financira Projekt; Analiza do sada uloženih sredstava; Projekcija potrebnih ulaganja po strukturi i dinamici; Identificiranje izvora financiranja; Projekcija prihoda i troškova; Prijedlog aktivnosti na rješavanju financijskih aspekata Projekta sa nosiocima. U prvom dijelu „Financijski kapacitet Grada da financira Projekt“, izvršena je analiza budžeta grada za posljednju 2008., a prema izvještaju o izvršenju budžeta. Ovdje je analizirana struktura prihoda i rashoda Budžeta sa učešćem pojedinih stavki u ukupnom budžetu. Drugi segment ovog dijela studije odnosi se na analizu strukturalnih promjena prihoda i rashoda Grada u periodu 2005-2009. U drugom dijelu studije „Analiza do sada uloženih sredstava“, prezentirane su osnovne spoznaje o dosadašnjim ulaganjima vezanim za projekt Žičare.


17

Treći dio analize „Projekcija potrebnih ulaganja po strukturi i dinamici“ pripremljen je na osnovu tehničkih aspekata studije. Ovdje je izvršena analiza potrebnih ulaganja po godinama u planirane dvije investicione godine. U okviru četvrtog dijela „Identificiranje izvora financiranja“ izvršena je analiza osnovnih potencijalnih izvora financiranja sa kapacitetima za kofinanciranje realizacije projekta Žičare. Na na osnovama prethodnog dijela dat je „Prijedlog aktivnosti na rješavanju financijskih aspekata Projekta sa nosiocima“ koji sadrži prijedlog potencijalnih izvora financiranja i nosilaca, njihovih kapaciteta, participacije u kofinanciranju Projekta, te kratak pregled aktivnosti na rješavanju pojedinih faza financiranja sa dinamikom realizacije. „Projekcija prihoda i troškova“ kao šesti dio pripremljen je na bazi analiza tehničkog i marketinškog dijela studije. Projektovanje prihoda izvršeno je na osnovu podataka o procjeni broja posjetilaca i cijenama karata, dok je projekcija troškova izvršena na osnovu investicionih troškova, troškova održavanja, radne snage i energije. U analizi je prezentiran i uticaj troškova amortizacije na ekonomsko-finansijske pokazatelje Projekta. U okviru analize kulturno-historijskog i edukativnog aspekta, organizaciono-upravljačkog aspekta Projekta korišten je metoda deskripcije, komparativni metoda, metoda kompilacije, metoda intervjua, kao i metoda analize i sinteze. Principi Pri izradi Studije u cijelosti su respektirani sljedeći principi: ekspertnosti, transparentnosti i participacije. Organizacija Rad na projektu je organiziran kao individualni-ekspertski rad, timski rad, konsultatski rad, rad u formi sastanaka/radionica, desk i feild reserach, primarna i sekundarna istraživanja. Učesnici: U realizaciji istraživanja učestvovali su: Članovi Tima Ekonomskog instituta Sarajevo

Prof. dr. Anto Domazet, rukovodilac Prof. dr. Jasmina Osmanković, zamjenik rukovodioca Prof. dr. Veljko Trivun, član Doc. Dr. Emir Kurtović, član Doc. Dr. Hasan Mahmutović, član Mr. Jasminko Mulaomerović, član Mr. Almir Peštek, član Mr. Velid Efendić, član Azra Zečević, dipl.ing.arh.


18

Članovi tima ispred IPSA instituta Mr. Emir Mašnić, član

Gradska uprava

Hamdo Karić, pomoćnik gradonačelnika, koordinator u ime Gradske uprave Emina Hrelja, dipl. in, koordinator u ime Gradske uprave

Predstavnici javnog sektora Državni nivo

Direkcija za evropske integracije

Federacija BiH o Federalno ministarstvo kulture i sporta, Federacija BiH o Turistička zajednica Federacije BiH

Sarajevska makroregija

o SERDA Sarajevska regionalna razvojna agencija, Kanton Sarajevo

o Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo o Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo o Turistička zajednica Kantona Sarajevo o Privredna komora Kantona Sarajevo o Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo o Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo o Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo o KJKP Gras Sarajevo o KJP ZOI 84 Sarajevo

Grad Sarajevo

o Grad Sarajevo – Gradonačelnik i kabinet Gradonačelnika o Služba za odnose s javnošću, analitiku i marketing o Grad Sarajevo, Gradske uprave o Grad Sarajevo, Gradska služba za opću upravu o Grad Sarajevo, Gradska služba financija o Grad Sarajevo, Gradska služba za urbano planiranje i stambene poslove o Grad Sarajevo, Gradska služba za komunalne poslove o Gradska služba za obrazovanje, kulturu i sport o Grad Sarajevo, Gradska služba za lokalno poslovanje i razvoj grada o Grad Sarajevo, Zavod za informatiku i telematiku o Grad Sarajevo, koordinator za IPA CBC o Muzej Grada Sarajeva o Arhiv Sarajeva

Općina Stari grad

o Općina Stari grad, Služba civilnih poslova o Općina Stari grad, relevantne službe


19

Predstavnici civilnog sektora, nevladinih organizacija, udruženja građana

o Planinarski savez Kantona Sarajevo o Planinarsko društvo Lisin o Planinarsko društvo Trebević i Treskavica Istočno Sarajevo i Pale o Udruženje brdsko-planinskih biciklista o Planinarsko društvo Željezničar o Društvo prijatelja Sarajeva o Univerzitetsko-sportsko društvo Bosna Sarajevo o Hrvatsko kulturno društvo Napredak o Skijaški klub Širokača

Predstavnici biznisa

o Relaks Tours doo Sarajevo o Energoplan doo Sarajevo

Drugi učesnici

o Geodet Sarajevo o BH MAK

Vremenski okvir Rad na projektu je realiziran u periodu od 9. 04. 2009. do 5. 08. 2009, a nastaviće se do 25. 08. 2009. kada je planirana predaja finalne verzije Studije. Projekta on-line ankete za potrebe promotivno-marketinškog aspekta je proveden u periodu april – juli 2009. Dosadašnje aktivnosti Grad Sarajevo i KJKP GRAS su 12. 09. 2007. potpisali Sporazum o pripremi tehničke dokumentacije za izgradnju TŽ kojim je definirano da Grad preuzima liderstvo u aktivnostima obnove žičare, s obzirom da je riječ o kapitalnom projektu koji će biti u funkciji poboljšanja turističke ponude grada i koji će koristiti svi građani grada Sarajeva. 14. 09. 2007. Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo je dostavio Službi za komunalne poslove Grada Sarajeva materijal pod naslovom Žičara Bistrik – Trebević: Elementi za izradu idejnog projekta žičare u Sarajevu. Početkom 2008. dogovorene su zajedničke aktivnosti Službe za komunalne poslove Grada Sarajeva i općine Stari grad na realizaciji aktivnosti vezanih za TŽ, posebno izradu Master plana. Idejni projekta za TŽ izradila je Agencija za geodetske poslove GEODET Sarajevo u februaru 2008. Revizija projekta urađena je u februaru 2008. od strane firme „M DESING“ Sarajevo. Novi Izvještaj o reviziji Idejnog projekta TŽ Sarajevo isti revidenta je uradio u aprilu 2009. Uprava Grada Sarajevo je početkom 2009. sa Ekonomskim institutom Sarajevo ugovorila je izradu Studije opravdanosti izgradnje TŽ.


20

Aktivnosti u toku rada na Studiji Radi praćenja istraživačkog procesa naznačavaju se samo neke aktivnosti u procesu izrade Studije, i to:

• 9.04. 2009. - Pravi radni sastanak Time • 14. 04. 2009. - Sastanak sa predstavnicima IPSA-a • 16. 04. 2009. - Sastanak Tima Ekonomskog instituta, predstavnika IPSA instituta i

Gradske uprave - Imenovani su koordinatori u ime naručioca: Hamdo Karić. Pomoćnik Gradonačelnika za komunalne poslove i Emina Hrelja, dipl. in

• 28. 04. 2009 - Članovi Tima su prisustvovali sastanku Društva prijatelja grada Sarajeva. u povodu tribine Trebević: jučer, danas, sutra

• 15. 06. 2009. - definiran je 25. 08. 2009. kao rok za izradu Studije • U toku jula 2009. - članovi tima su posjetili žičaru u Budimpešti (Mađarska) i

Istanbulu (Turska), radi komparativne analize • 22. 07. 2009. - Gradska uprava je informirana o progresu u izradi Studije. Dogovorene

su dalje aktivnosti na finaliziranju dokumenta. • 24. 07. 2009. i 31. 07. 2009. - Predstavnici Tima Ekonomskog instituta su prisustvovali

prezentaciji prvog poziva za projekte koji će se financirati u okviru programske oblasti prekogranične suradnje CBC IPA Bosna i Hercegovina – Crna Gora i Bosna i Hercegovina – Republika Srbija

• 10. 08. 2009. – draft Studije dostavljen Naručiocu • 20. 08. 2009. – rok za primjedbe, komentare i sugestije Naručioca • 20-25. 08. 2009. – finalno oblikovanje teksta • 25. 08. 2009. – predaja finalne verzije Studije

Dosada uložena sredstva Grad Sarajevo, kao nosilac realizacije ideje obnove TŽ je u proteklom periodu ulagao određena sredstva u pripremu uvjeta za realizaciju njene obnove. Grad Sarajevo je ulagao u deminiranje prostora Trebevića i pripremu projektne dokumentacije za obnovu. U deminiranje prostora Trebevića uloženo je blizu 704.000 KM, a u projektnu dokumentaciju blizu 179.000 KM2. Ukupna dosadašnja ulaganja Grada Sarajeva vezno za obnovu TŽ iznose blizu 883.000 KM. Sadržaj U skladu s Projektnim zadatkom, osnovni nalazi Studija su prezentirani kroz sljedeći sadržaj: Uvod - prof. dr. Anto Domazet i prof. dr. Jasmina Osmanković Tehnički, infrastrukturni i sigurnosni aspekt – mr. Emir Mašnić, IPSA Prostorni aspekt Projekta – Azra Zečević, dipl. ing. arh.

2 Izvor: Intervju telefonom sa pomoćnikom gradonačelnika gospodinom Hamdom Karićem, 27.07.2009. u 13h.


21

Pravni aspekt: pravna osnova i imovinsko-pravni aspekt – prof. dr. Veljko Trivun Kulturno-historijski i edukativni aspekt – mr. Jasminko Mulaomerović Promotivno-marketinški aspekt – doc. dr. Emir Kurtović i mr. Almir Peštek Organizaciono-upravljački aspekt – doc. dr. Hasan Mahmutović Ekonomsko-finansijski aspekt – mr. Velid Efendić Akcioni plan realizacije Projekta – prof. dr. Jasmina Osmanković i prof. dr. Anto Domazet Rizici Projekta – prof. dr. Anto Domazet Zaključak sa preporukama – prof. dr. Anto Domazet i prof. dr. Jasmina Osmanković Problemi u istraživanju Terenska istraživanja su bila limitirana sigurnošću članova Tima, jer oko 13 % teritorije na koju se odnosi Projekt nije deminirano. Služba za civilne poslove općine Stari grad Sarajevo i BH MAC Ured Sarajevo informirali su Ekonomski institut Sarajevo 20. 04. 2009. da su u toku radovi na tri projekta deminiranja, a da će na dva projekta biti započeti u vrijeme izrade Studije. U toku su radovi na MZ Širokača Curine njive-Rasadnik (36.305,03 m2) i Pitine stijene (30.367,00 m2) i MZ Hrid-Jarečedoli Pitine stijene 4 (45.613,21 m2). Planirani su i radovi na području MZ Hrid-Jarčedoli Pitine stijene 7 (34.048,00 m2) i Padina Vidikovac (2.900 m2). U najkraćem, na lokalitetu Trebević je bilo minirano 1.132.119,83 m2 (42 projekta), do 15. 04. 2009. deminirano je 987.948,31 m2 (37 projekata) ili 87,3 %. Pored sigurnosnih veliki problem, ali i izazov je bila procjena društvenih efekata Projekta, kao i rizika sa kojima se suočava ili se može suočavati.


22

1. TEHNIČKI, INFRASTRUKTURNI, SIGURNOSNI ASPEKT 1.1. Osnovni podaci o predratnoj žičari - Trebević Upotreba i održavanje žičare u ranijem periodu bila je povjerena JKP – Gradski saobraćaj – SARAJEVO. Za potrebe izrade studije zatraženi su i dobiveni tehnički i tehnoekonomski podaci o prethodnom sistemu i radu žičare, koji se u ovom uvodnom dijelu u cijelosti prenose: Kratak historijat rada Žičare Sarajevska Žičara puštena je u pogon 1959. Projektovanje, izbor opreme, djelomičnu isporuku opreme kao i nadzor montažnih radova sa probnim radom obavila je firma „Transporte“ iz Čehoslovačke. Generalni izvođač radova te usaglašavanja dokumentacije vršio je „ELEKTRO PROJEKT“, sadašnji „ENERGOINVEST“ Sarajevo. Pri puštanju žičare u pogon ispoljili su se brojni problemi sa prekidima saobraćaja i oštećenjima opreme, nedovoljnoj obučenosti osoblja pri montaži i eksploataciji žičare. Donijeta je odluka da se izvrši sanacija žičare. Sanaciju žičare je izvela firma „METALNA“ iz Maribora koja je otklonila većinu nedostataka, ali je određeni broj sitnih ostao, koji su naši radnici tokom svog rada otklanjali. Međutim, dugogodišnjim radom (period od 33 godine) dolazilo je do ozbiljnih problema, te su nadležne institucije zabranjivale daljnji rad. Navest ćemo neke od njih: (Zabrana rada 1977, 1982, 1986, 1987), a posebno 18. 11. 1989 od Zavoda „ZRMK“ iz Ljubljane. Njihove primjedbe su bile takve prirode da je za otklanjanje bilo potrebno mnogo finansijskih sredstava, te smo mi otklonili ključne i od komisije dobili dozvolu da žičara radi sa umanjenim kapacitetom i pojačanim režimom pregleda, kontrole sklopova i elemenata. Zbog ratnih dejstava, žičara je toliko uništena da se ne isplati vršiti njenu rekonstrukciju. Također njen životni vijek od 30 godina je istekao. Tehnički podaci

- Tip žičare: kružna sa dva užeta - Nadmorska visina:

o Donja stanica 583,6 m o Gornja stanica 1160,2 m

- Visinska razlika između stanica 576,6 m - Kosa udaljenost od donje do gornje stanice 2064,25 m - Prosječan uspon trase 27,92% - Broj stupova na trasi 8 - Tip stupova: rešetkasta konstrukcija sa po 4 stope i 4 zasebna betonska temelja - Visina stupova od 8 do 24 m - Raspon stupova max 435,5 m - Najveće rastojanje od tla 44 m

Radni kapacitet žičare 400 put/h u jednom smjeru - Vrijeme vožnje kabine na trasi, od donje do gornje stanice ili obratno 12,1 min. - Brzina vožnje pri glavno pogonu 2,84 m/s


23

- Brzina vožnje pri pomoćnom pogonu 0,5 m/s - Kapacitet prevoza kabine u jednom smjeru 100 kab/h - Razmak između kabine na trasi 108 m - Broj kabina na liniji 41 kom - Tip kabina zatvoreni - Težina prazne kabine 310 kg - Težina pune kabine max 630 kg - Snaga pogonskog motora 125 KW - Snaga dizel agregata pri pomoćnom pogonu 33 KW - Nosno uže promjera Φ36 mm - Vučno uže promjera Φ24 mm - Zatezna užad Φ55 mm - Prelazni most pred gornju stanicu dužine 21 m izrađen od čelične rešetkaste

konstrukcije Tehno-ekonomska analiza U toku maja mjeseca 1990 sačinjena je analiza rada Trebevićke žičare. Osnovni podaci su prikazani u tabeli:

Tabela 1: Tehno-ekonomska analiza

Red. br.

Godina posmatranja

Prevezeni putnici

Prihod od putnika (000)

Utrošena sredstva

(000)

Bruto lični dohoci (000)

Ukupni rashod (000)

4/7

1 2 3 4 5 6 7 1. 1980. 220.000 289 193 253 446 0,65 2. 1981. 260.000 361 246 341 587 0,61 3. 1982. 210.000 448 481 368 849 0,53 4. 1985. 246.000 1.341 4.285 3.005 7.290 0,18 5. 1986. 225.000 2.513 7.005 6.158 13.161 0,19 6. 1987. 167.000 4.950 20.477 13.624 33.264 0,15 7. 1988. 162.000 9.100 35.275 42.323 77.598 0,12 8. 1989. 159.230 124.875 158.000 397.821 556.822 0,22 9. Januar 1990. 19.060

Nema pouzdanih podataka 10. Februar 1990. 14.442 11. Mart 1990. 10.326

1.2. Postojeće stanje sistema žičare Sistem žičare se sastoji od tri osnovna dijela:

1. Objekta DONJA - POLAZNA STANICA – na lokaciji HRVATIN 2. STUBOVA I TEMELJA na trasi 3. Objekta GORNJA – DOLAZNA STANICA – na lokaciji VIDIKOVAC

Uslijed uticaja ratnih dejstava i dugogodišnjeg neodržavanja prvobitno predratno stanje sistema žičare je značajno promijenjeno, u negativnom smislu. U pripremi izrade IDEJNOG PROJEKTA, od strane firme „GEODET“ – Sarajevo, izvršen je detaljan pregled objekata,


24

stupova i temelja žičare, i na osnovu tih nalaza navodimo zaključke projektanta, navedene u dijelu projekta „SADAŠNJE STANJE – 2.6. ZAKLJUČAK (strana 9 i 10): „Gornja stanica, zbog stepena oštećenja, nema elemenata za rekonstrukciju i sanaciju te je njeno uklanjanje, novo projektovanje i izgradnja jedino rješenje. Od 1959. do danas tehnologija projektovanja i izgradnja žičara je napredovala, također su usvojeni mnogi standardi i norme u cilju poboljšanja sigurnosti i održavanja tako da je, s obzirom na to i činjenicu da od stare žičare nije ostalo ništa osim temelja stupova, potrebno novo projektovanje i izrada svih mehaničkih i elektro komponenti ovog projekta. Donja polazna stanica, koja bi se uz veća ulaganja mogla sanirati bila bi nefunkcionalna zbog prilaza kabinama uskim dvokrakim stepeništem. Obzirom da je potrebno izvršiti prethodna ispitivanja i snimanja, statičku kontrolu nosive konstrukcije i izvesti značajne sanacione radove na postojećoj konstrukciji donje polazne stanice, te zbog nepostojanja historijske vrijednosti, tipa i starosti objekta predlaže se da se projektuje nova polazna stanica prilagođena novoprojektovanoj suvremenoj žičari“. Na osnovu navedenih zaključaka firma „GEODET“ – Sarajevo, je u februaru 2008, izradila IDEJNI PROJEKAT – TREBEVIĆKA ŽIČARA – SARAJEVO, autor Mufid Garibija, dipl. ing. arh; koji je GRADSKA UPRAVA – Sarajevo, u cijelosti usvojila, i 16. 04. 2009, dostavila izvršiocima studije, kao mjerodavnu podlogu za izradu studije izvodljivosti. 1.3. Novoprojektovana žičara Donja – polazna stanica – HRVATIN je projektovana na lokaciji postojećeg objekta, i gabaritno se uklapa u ekspropriranu parcelu. Novoprojektovani objekta će imati sve neophodne i funkcionalne sadržaje uz maksimalno poštivanje okolnih objekata. Svi ostali arhitektonski elementi predviđeni idejnim rješenjem su u neposrednoj funkciji planiranog objekta i kao takvi predstavljaju sintezu arhitekture i unutrašnje funkcije prostora. Planirana spratnost objekta je Podrum+Prizemlje+Sprat (Po+P+1). Horizontalni gabarit objekta je 20,30 mx21,65 m. Ulaz u objekta je sa sjeverne strane (zadržan položaj ulaza u odnosu na postojeći). U podrumu objekta planirane su sljedeće prostorije: skladišni prostor koji je planiran i kao sklonište, sanitarni blok za posjetitelje, hodnik sa vertikalnim komunikacijama (stepenište i lift), te neophodne prostorije za zaposlene i održavanje samog objekta. Neto korisna površina podrumske etaže je 276,4 m2. U prizemlju su planirane sljedeće prostorije: ulazni i izlazni hol sa vertikalnim komunikacijama, sanitarni blok za posjetitelje, samoposluga, prodaja suvenira, snack bar, kafe bar. Neto korisna površina etaže prizemlja je 387,0 m2. Na spratu su planirane sljedeće prostorije: ulazni i izlazni hol, radna i energetska soba za zaposlene i upravljanje žičarom, terasa i platforma za polazak i dolazak. Neto korisna površina etaže sprata je 141,0 m2. Na slikama 1 i 2 data je sadašnja situacija na Donjoj i Gornjoj stanici.


25


26

Slika 2. Gornja stanica – sadašnje stanje


27

Gornja – dolazna stanica – Vidikovac je projektovana na lokaciji postojećeg objekta, i gabaritno se uklapa u ekspropriranu parcelu. Novoprojektovani objekt će imati sve neophodne i funkcionalne sadržaje uz maksimalno poštivanje okolnog prostora. Svi ostali arhitektonski elementi predviđeni idejnim rješenjem su u neposrednoj funkciji planiranog objekta i kao takvi predstavljaju sintezu arhitekture i unutrašnje funkcije prostora. Sam objekt ima dvije funkcije te je tako i projektovan: objekt dolazne stanice i hangar za 30 kabina. Planirana spratnost objekta dolazne stanice je Prizemlje+Sprat (P+1) dok je spratnost hangara prema tehničkim uslovima Prizemlje (P). Horizontalni gabarit objekta je nepravilan tj. hangara 25,40x13,10 m i dolazne stanice 28,15 m x5,0 m. Ulaz u objekt dolazne stanice je sa južne strane (zadržan položaj ulaza u odnosu na postojeći). U prizemlju objekta dolazne stanice i hangara su planirane sljedeće prostorije: ulazni i izlazni hol, kontrolna soba za upravljanje žičarom, sanitarni blok za posjetitelje, hol sa vertikalnim komunikacijama (stepenište i lift), fast food i sanitarni blok, platforma za polazak i dolazak i hangar. Neto korisna površina etaže prizemlja je 466,7 m2. Na spratu su planirane sljedeće prostorije: ulazni i izlazni hol, sanitarni blok za posjetitelje, kafe bar i terasa – vidikovac iznad prostora hangara. Neto korisna površina etaže sprata je 146,2 m2. Konstrukcija objekta Oba objekta projektovana su kao monolitni, od armiranog betona u skeletnom sistemu stup – greda – ploča ojačani AB platnima – zidovima, čime se ostvaruje konstruktivno i seizmičko obezbjeđenje objekta. Temeljenje objekata će biti u kombinaciji AB kontra ploča – AB temeljna traka, a sve prema uslovima geotehničkog i geomehaničkog izvještaja terena za predmetne lokacije. Međuspratna konstrukcija je monolitna AB tavanica. Komunikacija između etaža ostvarena je unutrašnjim jednokrakim stepeništima i hidrauličnim zastakljenim liftovima. Unutrašnja stepeništa su riješena kao monolitna – armirano betonska. Krov je riješen kao ravni neprohodni, dok je platforma kao i kupola iznad postrojenja mašinskog dijela žičare izvedena prema tehničkim zahtjevima istog. Obrada objekata Za finalnu obradu fasade planirana je maksimalna upotreba stakla (obješena fasada) sa elementima drveta. U enterijeru dominira drvo sa elementima od inoksa. Primjenom savremenih materijala moguće je zadovoljiti konstruktivne, termo i zvučne zahtjeve. Projektom je predviđena izrada instalacija vodovoda, kanalizacije i elektroinstalacija sa mogućnošću postojećih priključaka. Trasa žičare – stupovi i temelji Novo projektovana trasa žičare se u osnovi poklapa sa postojećom trasom, s tim da se novoprojektovane lokacije novih stupova i temelja, kojih ima 13 komada, ne poklapaju sa postojećim temeljima stupova kojih ima 8 komada. Prema podacima katastarske službe Općine Stari Grad, za potrebe izgradnje postojećih temelja, eksproprijacija zemljišta ispod trase nije izvršena za cijeli koridor trase, već samo uže lokacije oko pojedinih temelja. Stoga, prije izgradnje novih temelja, na osnovu usvojenog Glavnog projekta, treba riješiti imovinsko-pravne odnose na lokacijama novih temelja. Za potrebe izrade Glavnog projekta novih temelja, obavezno je izvršiti istražne geološko – inženjerske radove i elaborate. Troškovi


28

eksproprijacije i istražnih radova nisu obuhvaćeni orjentacionim troškovima priloženog Idejnog projekta.

Tabela 2. Glavne tehničke karakteristike novoprojektovane žičare (za usvojeni kapacitet od 1000 putnika/h)

Vozna oprema Zatezna oprema Horizontalna dužina Razvijena dužina Visinska razlika

Gornja stanica Donja stanica

2111,57 m 2188,83 m 576,40 m

Kapacitet Radna brzina transportnog užeta Vrijeme putovanja Brzina transportnog užeta pri pogonu u slučaju nužde

1000 p/h 0,00-6,00 m/s 6'04“ min/sec

0,80 m/s Broj kabina Razmak između kabina Vremenski interval između kabina

29+1 komada 172,80 m 28,80 s

Prečnik glavnog kabla Sila zatezanja u kablu

52 mm 588 kN

Snaga glavnog motora Snaga rezervnog motora

545 kW 169 kW

Broj stupova Broj kotura (za koturne baterije)

13 komada 260 komada

Prečnik pogonske užetnjače Prečnik zatezne užetnjače Širina trase

4,90 m 4,90 m 6,10 m


29

Slika 3: Donja stanica - novo rješenje


30

Slika 4:Gornja stanica – novo rješenje


31

Slika 5. Novo rješenje – mašinski dio

1.4. Kratak opis osnovnih elemenata žičare Kabinska žičara je transportno sredstvo koje služi za transport osoba i njihovih prtljaga. To su tehnološki vrlo složene konstrukcije koje služe svojoj svrsi u izuzetno nepovoljnim vremenskim uslovima. Konstrukcija žičare je takva da čelično uže služi kao element pruge i kao element za vuču tj. uže ima ulogu nosivog vučnog užeta, pa ga zato nazivamo i transportno uže. Dakle, transportno uže je vrlo važan element sa stanovišta sigurnosti rada kabinske žičare. Kabinska žičara se pokreće električnim motorima koji su smješteni u stanici koja se nalazi na planini Trebević, na 1150 m N.V., zatezni sistemi su smješteni u donjoj stanici. Žičara Putnici ulaze u kabinu sa platformi koje se nalaze u stanicama. Brzina kretanja kabine kroz stanicu je oko 0,3 m/s, tako da je omogućen lagan ulazak i izlazak putnika u kabine. Nakon što


32

su se putnici smjestili u kabinu, kabina pomoću sistema točkova ubrzava do brzine užeta koja iznosi 6 m/s i napušta konstrukciju stanice kačeći se pomoću hvataljke za vučno uže. Sam prelazak sa šina na transport užetom treba biti izveden tako da ga putnici ne osjete.

Slika 6: Kabina

Transportno uže Transportno uže se duž linije vodi preko koturnih baterija, a u stanicama preko koturova i pogonske (slika 7) odnosno povratne užetnjače. Koturi baterija za vođenje transportnog užeta na stupovima kao i užetnjače imaju elastičnu oblogu sa žlijebom što omogućava manje bučan rad i manje trošenje užeta. Koturne baterije, kao i užetnjače posjeduju „hvatače“ za prihvaćanje užeta prilikom eventualnog iskliznuća istog. Zatezanje transportnog užeta vrši se u zateznoj stanici preko pokretne platforme (na kojoj se nalazi povratna užetnjača) hidraulikom. Ovo se može riješiti direktnom vezom ili preko zateznog užeta i koturova, zavisno od konstruktivnog rješenja proizvođača. Zatezni sistem mora imati „slobodan hod“ pri svim radnim i klimatskim uslovima. Posebnu pažnju treba posvetiti prečnicima savijanja transportnog užeta, a u skladu sa „Pravilnikom o tehničkim normativima za putničke žičare“. Transport putnika vrši se kabinama za 8 (osam) osoba kod kojih se hvataljka razdvaja od transportnog užeta u pogonskoj i povratnoj stanici. Kabina treba da ima takvo konstruktivno


33

rješenje koje obezbjeđuju potrebno njihanje (zakretanje) u pravcu transportnog užeta i poprečno na njega. Zatvaranje kabine poslije ulaska putnika je automatsko – dešava se prije početka kretanja kabine prema transportnom užetu. Također, otvaranje kabine pred izlazak putnika je automatsko i dešava se kada kabina dostigne određenu brzinu, npr. 0,3 m/s, zavisno od proizvođača.

Slika 7: Transportno uže i kabina

Otvaranje kabine za vrijeme vožnje, od strane putnika, nije moguće. Materijali i zaštita materijala koji se ugrađuju u kabine moraju biti otporni na koroziju i sredstva za čišćenje i odmrzavanje. Hvataljke moraju biti konstruirane tako da se u pogonu ne mogu otvoriti niti iskliznuti. Konstrukcija čeljusti kvačila treba da garantuje dovoljnu sigurnost od proklizavanja i pri smanjenju prečnika transportnog užeta od 15 %. Za kontrolu uklapanja odvojivih kvačila hvataljke na transportno uže postoje uređaji za kontrolu položaja užeta u vertikalnom i poprečnom pravcu, kontrolu pozicije bitnih elemenata hvataljke, kontrole upleta transportnog užeta i privremenog zaustavljanje pogona za dodavanje kabine. Aktiviranje bilo kojeg od nabrojanih kontrolnih uređaja izaziva akustični i svjetlosni signal uz zaustavljanje pogona žičare.


34

Slika 8: Hvataljke

Kočioni sistem Zaustavljanje rada žičare može biti na dva međusobno nezavisna načina. Jedan kočioni sistem djeluje direktno na pogonsku užetnjaču (hitna kočnica – slika 10), a drugi djeluje preko diska kočnice na vratilo elektromotora (radna kočnica – slika 9). Radna (pogonska) kočnica izvedena je kao automatska kočnica koja djeluje u slučaju nestanka električne energije ili bilo koje greške koja se pojavi pri eksploataciji žičare tj. uključenja sigurnosne grupe. Hitna (glavna, odnosno sigurnosna) kočnica koči u slučaju prekoračenja brzine, protukretanja kao i u slučaju kvara radne kočnice. Ova kočnica djeluje na pogonsku užetnjaču. Žičaru nije moguće pustiti u pogon dok kočnice ne otpuste. Najveće usporenje nesmije biti veće od 2 m/s2, pa slijedi da je minimalni kočioni put smin=V2(2a)=62(2x2)=9,0 m, a kada hitna ili radna kočnica djeluje samostalno sa minimalnim usporenjem a=0,5 m/s2, tada je maksimalni kočioni put smax=62(2x0,5)=36,0 m.

Slika 9: Radna kočnica Slika 5: Hitna kočnica


35

Pogon Kabinska žičara ima dva nezavisna pogona. Prenos obrtnog momenta od elektro DC motora do pogonske užetnjače vrši se preko mjenjača. Drugi pogon je također električni i koristi se samo u nuždi za pražnjenje linije u slučaju kvara glavnog pogona. Obrtni momenat rezervnog pogona se do pogonske užetnjače prenosi preko zupčanika za rezervni pogon. Pogonska oprema treba da sadrži i DISEL generator u slučaju nestanka električne energije.

Slika 11: DC motor Cjelokupno pogonsko postrojenje nalazi se pod krovom pogonske stanice čime je motorima i ostaloj opremi obezbjeđen normalan rad. Također i donja, zatezna stanica je pokrivena čime je zadovoljen i „Pravilnik o uslovima za rad kružnih žičara sa kabinama“.

Slika 12: DISEL generator


36

Garažni prostor Garažni prostor za smještaj kabina kada nisu u pogonu nalazi se na gornjoj stanici radi uštede prostora na donjoj stanici – koju nije moguće proširiti jer se nalazi u gusto naseljenom području. Iz razloga što je Trebević izletnička destinacija predlažemo da se gornja stanica što manje vidi, tj. predlažemo da se garažni prostor ukapa kao na slici 13., naravno ukoliko se geološkim ispitivanjem terena ustanovi da je to moguće, a ako ne, predlažemo da se krov garažnog prostora iskoristi kao vidikovac kako je to i riješeno u arhitektonsko – građevinskom dijelu ovog projekta.

Slika 13: Garažni prostor Noseća konstrukcija Noseća konstrukcija je, uglavnom, izrađena od ugljeničnih konstrukcionih čelika u zavarenoj izvedbi ili spajanjem vijčanom robom. S obzirom da je žičara predviđena za rad na planinskom lokalitetu, gdje su eksploatacioni uslovi relativno teški, izboru materijala i njegovom spajanju treba posvetiti posebnu pažnju po pitanju mehaničkih osobina, a posebno udarnoj žilavosti i koeficijentima sigurnosti. Vitalni dijelovi kao što su osovine koturnih baterija i užetnjača, vratila, kardanske veze, hvataljke i ostale osovine trebaju biti izrađeni od niskolegiranih čelika koji su termičkom obradom dovedeni u stanje potrebnih eksploataciono – tehničkih karakteristika (zatezna čvrstoća, površinska tvrdoća, udarna žilavost). Svi materijali koji su skloni koroziji trebaju biti zaštićeni na odgovarajući, pouzdan način, bilo toplim cinčanjem, bilo bojenjem.


37

Slika 14: Noseća konstrukcija

Sva tehnička rješenja potrebno je uskladiti sa „Pravilnikom o tehničkim normativima za putničke žičare“, međunarodnim preporukama, odnosno tehničkim propisima vodećih zemalja u oblasti projektovanja i izvođenja žičara. 1.5. Rekapitulacija troškova U narednoj tabeli se daje rekapitulacija troškova prema Idejnom projektu koji je bio osnova za izradu Studije. Tabela 3: Rekapitulacija troškova prema Idejnom projektu od 02. 2008. A DONJA – ZATEZNA STANICA Iznos u KM I. RADOVI RUŠENJA 43.474,26 II. GRAĐEVINSKI RADOVI 375.529,00 III. ZANATSKI RADOVI 286.526,00 IV. VODOVOD I KANALIZACIJA 25.520,00 V. ELEKTRO INSTALACIJE 48.350,00 VI. MAŠINSKE INSTALACIJE /grijanje,vjetrenje,klima) 50.210,00 VII. PLINSKE INSTALACIJE 5.520,00 VIII. PROJEKTOVANJE I NADZOR 54.514,00 UKUPNO: 889.643,26 Nepredviđeni radovi: 5% 44.482,16 UKUPNO A DONJA – ZATEZNA STANICA 934.125,42 B TRASA I. RADOVI RUŠENJA 7.350,00


38

II. GRAĐEVINSKI RADOVI 45.800,00 III. NABAVKA OPREME 9.390.150,00 IV. UGRADNJA OPREME 1.925.700,00 V. PROJEKTOVANJE I NADZOR 67.250,00 UKUPNO: 11.436.250,00 Nepredviđeni radovi: 5% 576.800,00 UKUPNO B TRASA 12.112.800,00 C GORNJA – POGONSKA STANICA I. RADOVI RUŠENJA 21.053,60 II. GRAĐEVINSKI RADOVI 396.042,00 III. ZANATSKI RADOVI 294.114,00 IV. VODOVOD I KANALIZACIJA 15.250,00 V. ELEKTRO INSTALACIJE 21.300,00 VI. MAŠINSKE INSTALACIJE (grijanje, vjetrenje, klima) 12.700,00 VII. PLINSKE INSTALACIJE 0,00 VIII. PROJEKTOVANJE I NADZOR 51.750,00 UKUPNO: 812.209,60 Nepredviđeni radovi: 5% 40.610,48 UKUPNO C GORNJA – POGONSKA STANICA 852.820,08 UKUPNO TROŠKOVNIK A+B+C 13.899.745,50 PDV 17% 2.362.956,74 SVEUKUPNO 16.262.702,24 Napomena: U predračunu nisu sadržani troškovi: - eksproprijacije lokacije temelja novih stupova - Istražnih geološko – inženjerskih radova - vanjskih infrastrukturnih instalacija (elektro, TS, rasvjeta, vod.+ kanal, PTT) - pristupnih saobraćajnica i parkinga Obrazloženje troškova Troškovi eksproprijacije lokacije novih temelja Prilikom pripreme izgradnje postojeće žičare nije izvršena eksproprijacija zemljišta cijelog koridora ispod žičare, već samo uža lokacija oko 8 temelja stupova. Novim projektom, predviđeno je 13 stupova, od kojih se lokacijski poklapa samo prvi stup, dok su ostali između postojećih temelja, te je potrebno predvidjeti i vrijeme i troškove za eksproprijaciju zemljišta za ostalih 12 temelja stupova. Na osnovu podataka Katastarske službe – Općine Stari Grad, cijena otkupa zemljišta na trasi žičare iznose: III. kategorija (ispod obilaznice) 150 – 300 KM/m2 IV. kategorija (oko obilaznice) 80 – 150 KM/m2 V. kategorija (ostali dio trase) 30 – 80 KM/m2


39

Procjena troškova eksproprijacije za temelje stupova: 12x (5,0x5,0)x150,0=45.000 KM Troškovi istražnih geološko – inženjerskih radova Na svim temeljnim lokacijama, radi kvalitetnog projektovanja temelja stupova, zbog vrlo značajnih statičnih uticaja stupova, obavezno je izvršiti istražne radove i izraditi elaborate sa preporukama za projektovanje temelja, svakog stuba pojedinačno. Procjene troškova:

- bušenje 13 bušotina x 5,0 m1 x 100 KM = 6.500 KM - laboratorijska ispitivanja 26 x 500 = 13.000 KM - izrada elaborata za temeljenje 13 x 500 = 6.500 KM

Ukupno: 26.000 KM Troškovi vanjskih infrastrukturnih instalacija Postojeća trafostanica za napajanje sistema žičare je kapaciteta 10/04 kV projektovana za snagu pogona 125 kW. Novoprojektovana snaga pogona je 545 kW, znatno veća, što neminovno zahtjeva izgradnju nove jače trafostanice i napojne mreže. Procjena troškova za novu trafostanicu, napojnu mrežu, i taksu za povećanu snagu:

- trafo stanica 50.000 KM - napojna mreža 50.000 KM - taksa za povećanu snagu 50.000 KM

Ukupno: 150.000 KM

Sadržaji vanjskog uređenja prostora kod polazne stanice: pristupne saobraćajnice, parking prostori, vanjska rasvjeta, itd., za kapacitet od 1000 o/h nisu obuhvaćeni idejnim projektom. 1.6. Pregled aktivnosti na realizaciji Projekta Sve aktivnosti na realizaciji projekta se mogu sistematizirati u tri grupe aktivnosti, i to: pripremne aktivnosti, izvođenje radova i završne aktivnosti.

I. PRIPREMNE AKTIVNOSTI:

1. Pribavljanje urbanističkih, energetskih i komunalnih uslova za izradu glavnih projekata.

2. Izrada projektnog zadatka za glavne projekte 3. Izrada i objavljivanje konkursa – natječaja za: - Izradu glavnog projekta, isporuku i montažu opreme za žičaru, - obuku posade, i probni pogon nakon završetka radova

Dozvoliti dvije varijante: a) Prema Idejnom projektu b) Prema alternativnom vlastitom rješenju

- Rok za dostavljanje ponude 30 dana - Rok za izradu glavnih projekata:


40

a) Podloge – podaci za projektovanje objekata polazne i dolazne stanice, i temelja stupova (šeme sila: položaj, smjer i veličina) - Rok 60 dana, od potpisa ugovora

b) Kompletan glavni projekt opreme - Rok 90 dana, od potpisa ugovora

c) Projekt montaže - Rok 120 dana, od potpisa ugovora

4. Izbor najpovoljnijeg ponuđača i sklapanje ugovora za glavni projekt, isporuku i montažu opreme, obuku posade i probni pogon.

5. Izrada i objavljivanje konkursa – natječaja za izradu glavnih projekata objekata polazne i dolazne stanice, trafo stanice i napajanja, temelja stupova.

- Rok za dostavljanje ponuda: 30 dana - Rok za izradu projekata: 60 dana od dobivanja podataka isporučioca opreme i

Elaborata o uslovima temeljenja stupova i objekata. 6. Izbor najpovoljnijeg ponuđača i sklapanje ugovora. 7. Revizija i nostrifikacija glavnog projekta opreme. 8. Revizija glavnih projekata objekata polazne i dolazne stanice, TS, i temelja stupova. 9. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa - eksproprijacija lokacija novih temelja - uslovi i naknade korištenja pristupa lokacijama temelja stupova u toku gradnje i

montaže stupova i opreme. 10. Izrada programa za istražne geološko – inženjerske radove, i izradu Elaborata o

uslovima temeljenja objekata i stupova. 11. Izrada i objavljivanje konkursa – natječaja, za izvođenje istražnih geološko –

inženjerskih radova, i izradu Elaborata o uslovima za temeljenje objekata i stupova, Rok za ponudu: 15 dana Rok za isporuku Elaborata: 45 dana

12. Izbor najpovoljnijeg ponuđača i sklapanje ugovora za geološko – inženjerske istražne radove.

13. Revizija Elaborata u uslovima temeljenja. 14. Izbor i imenovanje nadzornih inženjera 15. Izbor i imenovanje korisnika – upravitelja žičare – Trebević - Izbor i imenovanje posade za upravljanje radom žičare - Izbor i imenovanje osoblja za održavanje sistema žičare

(II) IZVOĐENJE RADOVA

16. Izgradnja trafostanice i napojne mreže 17. Izgradnja objekta polazne stanice, sa infrastrukturnim priključcima 18. Izgradnja objekta dolazne stanice, sa infrastrukturnim priključcima 19. Izrada temelja stupova 20. Isporuka stupova i pripadajuće opreme koja se montira na stupove 21. Montaža stupova i pripadajuće opreme 22. Isporuka opreme polazne stanice 23. Montaža opreme polazne stanice 24. Isporuka opreme dolazne stanice 25. Montaža opreme dolazne stanice


41

26. Isporuka vučnog užeta 27. Montaža vučnog užeta 28. Isporuka kabina sa pričvrsnom opremom 29. Montaža kabina 30. Obuka posade za upravljanje radom žičare 31. Probni pogon i popravka uočenih nedostataka

(III) ZAVRŠNE AKTIVNOSTI

32. Prijava za formiranje komisije za tehnički pregled izvršenih radova 33. Komisijski tehnički pregled izvedenih radova 34. Otklanjanje nedostataka po nalazu komisije za tehnički pregled

1.7. Dinamika realizacije

1.7.1. Pripremne aktivnosti

Tabela 4: Dinamika realizacije projekta – I faza


42

1.7.2. Izvođenje radova i završne aktivnosti

Tabela 5: Dinamika realizacije projekta – II i III faza


43

1.8. Infrastrukturni aspekt Idejnim projektom «Trebevićka žičara» (projekt: «Geodet» - 2008) koji je od strane Naručioca usvojen i dostavljen kao podloga za izradu studije, obuhvaćena je Trebevićka žičara kao izolovan sistem, projekt je obradio samo objekte donje i gornje stanice i trase žičare između stanica. Vanjska infrastruktura i pristupne saobraćajnice, parkinzi, signalizacija, vanjska rasvjeta, odvodnja, hortikultura, itd., nisu obuhvaćeni ovim projektom, pa ni studijom. U pripremnim aktivnostima za izgradnju žičare potrebno je izraditi i ovaj dio projektne dokumentacije sa procjenom troškova. U studiji su obuhvaćeni, izvan obima Idejnog projekta, samo dodatni troškovi napajanja elektroenergijom, izazvani znatnim povećanjem potrebne snage pogona. 1.9. Sigurnosni aspekt Sigurnosni aspekt se fokusirao na izvore opasnosti i mjere zaštite posebno zaštite okoline, zaštite od struje i zaštite pri eksploataciji. Izvori opasnosti i mjere zaštite Prilikom izrade projekta, izvođenja radova i eksploatacije žičare, neophodno je voditi računa o izvorima mogućih opasnosti i poduzimati mjere zaštite okoline, osoblja izvođača, korisnika žičare i osoblja koje rukuje i održava objekte žičare. Zaštita okoline Moderni sistem žičare u eksploataciji nema negativnih uticaja na okolinu sem zvučnih efekata čiji je stepen buke minimalan, tj. u okviru dozvoljenih granica. Međutim, u izgradnji, pri izvođenju građevinskih radova i montaži, postoje potencijalni izvori opasnosti po okolinu i izvršioce radova. Stoga je nakon izrade glavnog projekta projekta «Elaborata organizacije građenja i montaže» obavezno izraditi «Elaborat mjera zaštite okoline i osoblja pri izvođenju radova», koji treba biti revidovan i ovjeren od strane ovlaštenog organa, i organizovati upoznavanje svih učesnika radova. Zaštita od struje Opasnosti koje se mogu pojaviti kod korištenja postrojenja i uređaja sa električnom strujom mogu se svesti i grupirati kako slijedi: • Kratki spoj i pregrijavanje provodnika i izolacije • Opasan napon dodira i koraka zbog kvara na izolaciji. • Požar izazvan drugim uzrocima (utjecaj vlage, vode, prašine, ulja ili kiselina i sl.) koji

mogu oslabiti izolaciju na pojedinim mjestima, te izazvati veće kvarove i nesreće. • Opasan napon uslijed neizjednačene razlike potencijala


44

Mjere koje treba predvidjeti da bi se otklonile opasnosti od električne struje: • Postrojenje i aparati trebaju biti projektirani i izvedeni tako da mogu podnijeti dinamička i

termička naprezanja koja izaziva struja kratkoga spoja u ovom dijelu mreže. • Predviđena je takva oprema i aparati koji eliminiraju kratki spoj u okviru tehničkih normi. • Radi bezbijednog vršenja pregleda, kontrole postrojenja, pogonskih manipulacija i radova

pri otklanjanju kvarova, neophodno je striktno pridržavati se važećih tehničkih propisa i eventualnih posebnih uputstava.

• Za primjenu mjera zaštite na radu potrebno je osigurati opremu koja je u okviru pojedinih distribucija tipizirana, primijenjena i riješena u skladu sa aktom distributivnog preduzeća.

• Da bi se izbjegle razlike potencijala na metalnim masama, provodi se mjera izjednačenja potencijala povezivanjem metalnih masa, koje, u normalnom pogonu, nisu pod naponom, na uzemljivačku prokromsku traku Rf 30 x 3,5 mm.

Zaštita pri eksploataciji žičare Prije puštanja u promet, neophodno je prema Uputstvima isporučioca opreme žičare i međunarodnih normativima koji se odnose na ovu oblast, izraditi «Uputstvo o korištenju i održavanju žičare i postupcima u slučaju opasnosti». Ovo uputstvo treba biti vidno istaknuto na više mjesta, kako u objektima polazne i dolazne stanice, tako i u svakoj kabini. Za osoblje koje upravlja žičarom, treba organizovati seminar po ovoj temi, te provjeru stečenog znanja. Zaključak Prema stavu naručioca studije, podloga za izradu studije je “Idejni projekt žičare Trebević” izrađen od firme GEODET Sarajevo, februara 2008. Pri analizi projekta uočljiv je važan nedostatak argumenata za izbor velikog povećanja kapaciteta buduće žičare (1000 p/h), u odnosu na kapacitet prethodne žičare (400 p/h), koji je prema registrovanim podacima o broju prevezenih putnika bio vrlo malo iskorišten. Povećani kapacitet ima za posljedicu: povećanje broja stupova i temelja sa 8 na 13, što utiče na značajno povećanje troškova:

- nabavke i montaže stupova (veći broj, veća težina stuba) - izrade temelja (veći iskopi, više betona i armature) - eksproprijacije lokacija temelja (ne poklapaju se sa postojećim) - izrade novih gradilišnih puteva (ne poklapaju se sa ranijim trasama ovih puteva);

znatno veća cijena nabavke i montaže opreme povećanje troškova izgradnje objekta donje stanice

- sadašnji objekt donje stanice u građevinsko-konstruktivnom smislu je u dobrom stanju i sa manjim ulaganjima u zanatske radove mogao bi se obnoviti i modernizirati

- predloženo rušenje postojećeg objekta i izgradnja novog je posljedica samo funkcionalnog karaktera zbog značajno povećanja kapaciteta putnika;

povećanje energetske snage - nova pogonska snaga je 545 kW, u odnosu na prethodnu od 125 kW, što značajno

povećava troškove nabavke pogonskih i napojnih instalacija, kao i svakodnevne energije pri radu žičare;

povećanje troškova redovnog I investicionog održavanja


45

Na osnovu navedenih posljedica značajno povećanog kapaciteta, preporučujem da se, prije aktivnosti na daljoj realizaciji ovog projekta, studiozno analizira i definiše optimalan kapacitet buduće žičare.


46

2. PROSTORNI ASPEKT 2.1. Prostorni obuhvat Projekta

Objekt TŽ čine objekti polazne i dolazne stanice i trasa žice sa gondolama. Smješten je na administrativnoj teritoriji Općine Stari Grad i to na njenim sjevernim padinama. Polazna stanica žičare nalazi u ulici Hrvatin u naselju Bistrik, dok se dolazna stanica nalazi u zaštićenom području dijela šuma-park Trebević. Ove dvije stanice povezuje žica žičare u dužini oko 2 100 m. Prostorni obuvat Projekta obuhvata parcelu polazne stanice žičare u Ulici Hrvatin (na koti 573), a zatim u pojasu širine po 6,0 m (širina preuzeta iz RP „Lijeva obala Miljacke – Bistrik) obostrano od osi žice sve do granice urbanog sa vanurbanim područjem, kada dalje nastavlja do dolazne stanice Vidikovac (na koti 1150) obuhvaćajući kompletno vanurbano područje Općine Stari Grad u granici Kantona Sarajevo, sa dijelom Trebevića površine 358,25 ha (Slika 1).

Slika 1: Prostorni obuhvat Projekta TŽ

U posmatranom području obuhvaćeni su slijedeći objekti: polazna stanica Hrvatin, trasa žice, dolazna stanica Vidikovac, lokalitet restorana „Vidikovac“, lokalitet planinarskog doma „Prvi šumar“, objekt „Planinarski kutak“, planinarski dom „Vranica“, Bistrička kula –Opservatorij, Ćolina Velika i Mala kapa, bob staza.


47

2.2. Prostorno-planska dokumentacija Zahvat rekonstrukcije/nove izgradnje TŽ u cijelosti se nalazi unutar teritorijalnog područja Kantona Sarajevo, stoga se za zahvat u prostoru Hrvatin - Vidikovac primjenjuje slijedeća prostornoplanska dokumentacija:

• Prostorni plan Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 26/06)

• Urbanistički plan grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period od 1986. do 2015. („Službene novine Kantona Sarajevo broj 5/99)

• Provedbeni planski dokumenti: RP „Lijeva obala Miljacke – Bistrik“ i RP „Hrid“. Dosadašnji pregled, na polju izrade dokumentacione osnove, prijeratnih i poslijeratnih planski usmjerenih aktivnosti, onih koje nisu planska odrednica, i onih koje se odvijaju na polju zaštite područja odnosno proglašenja područja zaštićenim, ukazuje na veliku složenost problema. Komparativne prednosti prostora treba iskoristiti, ali na način koji neće narušiti integritet područja. Podatak da postoji iskazan interes od strane više investitora za djelovanje u ovom prostoru ukazuje na potrebu usaglašavanja javnog i privatnog interesa. 2. 2.1. Žičara i Trebević u provedbeno - planskim dokumentima Prema raspoloživim podacima, objekt TŽ nije u cijelosti obuhvaćen niti jednim provedbenim planskim dokumentom. Naime, u sklopu izrade Regulacionog plana „Lijeva obala Miljacke - Bistrik“3 obuhvaćena je samo polazna stanica žičare na lokalitetu Hrvatin i dio trase žice u dužini od oko 160,0 m. Inače, objekt žičare se nalazi u zoni individualnog stanovanja, u ambijentalnoj cjelini Bistrik (Slika 2). Ovim Planom objekt stanice je zadržan u postojećem horizontalnom i vertikalnom gabaritu, a novim saobraćajnim rješenjem omogućen je kolski pristup iz Ulice Hrvatin direktno do parcele i predviđen prostor za stacionarni saobraćaj. Na tematskoj karti „Arhitektonske intervencije na objektima“ (Slika 3) za objekt polazne stanice žičare dat je prijedlog restauracije. Prostor u širini od po 6,0 m obostrano od osi žice žičare utvrđen je kao zaštitni koridor, unutar kojeg je naznačen jedan objekt (vjerski) koji je potrebno restaurirati i 4 objekta na individualnim parcelama koji su Planom predloženi da se ruše ili rekonstruiraju. Kao sastavni dio ovog Plana u Separatu zaštite kulturno-historijsko i prirodno nasljeđa - Regulaciononi plan „Lijeva obala Miljavke – Bistrik“, precizirane su, pored zona restauracije historijskog stanja, i zone kompozicionog i funkcionalnog povezivanja u okviru kojih se nalazi objekt polazne stanice. Utvrđeno je da se „U ovim zonama treba riješiti funkcije koje ne mogu prihvatiti postojeće fizičke strukture unutar tretiranog obuhvata.“ i “Osnovni zahtjev za novu izgradnju je prilagođavanje tipološkim karakteristikama ambijenta u kojem se objekt gradi i to u odnosu na parcelu, gabarit, materijal i kolorit, te arhitektonske forme, strukture i elemente.“

3 „Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 10/05


48

Slika 2: Izvod iz RP Slika 3: Izvod iz RP „Lijeva obala Miljacke-Bistrik“- Namjena površina „Lijeva obala Miljacke-Bistrik“- Arhitektonske

intervencije na objektima Područje Hrida iznad zaobilaznice obuhvaćeno je Regulacionim planom „Hrid“4. Koridor žičare prolazi trasom dužine 210 m, dijelom iznad individualnih parcela i školskog zemljišta, i u zaštitnom pojasu širine od po 10 m obostrano od osi žičare evidentiran je jedan objekt koji se ruši. Planom je naglašen uslov da se koridor žičare mora sačuvati od svake izgradnje (Slika 4).

Slika 4: Izvod iz RP „Hrid“ – Urbanističko rješenje

4 Regulacioni plan „Hrid“ – „Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 20/08


49

2.2.2. Žičara i Trebević u razvojno - planskim dokumentima Sa planerskog aspekta interes za ovo područje počinje kandidaturom Sarajeva za XIV zimske olimpijske igre 1984. Do tada, Trebević je bio apostrofiran jedino u kontekstu prijedloga statusa područja u razvojno-planskim dokumentima. Prostorno-planska dokumentacija koja je obuhvatila područje Trebević je:

• dokumentaciona osnova rađena za potrebe održavanja ZOI '84 – Prostorni plan posebnog područja za potrebe održavanja XIV Zimskih olimpijskih igara Sarajevo -polazne osnove,

• razvojno-planski dokumenti: Prostorni plan Kantona Sarajeva za period od 2003. do 2023., Prostorni plan Kantona Sarajeva za period od 1986. do 2000. odnosno 2015., i Prostorni plan Bosne i Hercegovine - status područja Trebević.

U Generalnom urbanističkom planu grada Sarajeva (1963.)5, „zelenilo u odnosu na grad ima nekoliko funkcija i uloga, pa je provedena njegova kategorizacija na: gradsko, vangradsko i zaštitno zelenilo. U kategoriji vangradskog zelenila Trebević, zajedno sa Ilidžom-Vrelom Bosne i Tilavom, označeni su kao vangradski rekreativni centri. Pa tako, područje Trebevića kroz ovaj Plan predstavlja se kao „planinski pejzaž koji će se svrsishodnom organizacijom prostora formirati za aktivnu i pasivnu rekreaciju stanovnika grada i stranih turista“. Trebević ulazi u širi sklop sarajevske teritorije i planski je predviđen kao park-šuma, sa izrazitom namjenom za one vrste rekreacije koje se ne mogu upražnjavati na Ilidži i Vrelu-Bosne. Na primjer: sanjkanje, smučanje, planinarenje, streljaštvo, jahanje, i itd. Kao planinsko područje u neposrednoj blizini grada, s kojim se stapa i s kojim je vrlo dobro komunikativno povezan, Trebević omogućava građanima Sarajeva da na njemu nađu ne samo višednevnu, nego i dnevnu, pa čak i poludnevnu rekreaciju. Cjelokupno područje Trebevića obuhvata 2.873 ha, od čega otpada na centralni rekreativni dio 242 ha. Ovdje je lociran sportski centar, uspinjača, hoteli, turističko naselje, kamping, društveni domovi, više kafe-restorana, pomoćni objekti, ljetna pozornica i tereni za zimske sportove. Ovaj veliki planinski masiv, čijom se neposrednom blizinom može rijetko pohvaliti koji grad, ostao je do danas veoma slabo uređen, a kada bude prema Generalnom urbanističkom planu konačno čvrsto uključen u organizam grada, predstavljaće još jednu od osnovnih karakteristika njegove individualnosti.“ U periodu pripreme grada Sarajeva za održavanje XIV ZOI '84 urađena je obimna prostorno – planska dokumentacija. Po obimu zahvata u prostoru premašili su sve dosadašnje poduhvate u Sarajevu. Za planinske prostore Igmana, Bjelašnice i Jahorine urađen je Prostorni plan posebnog područja za potrebe održavanja XIV Zimskih olimpijskih igara – polazne osnove6

5 Generalni urbanistički plan grada Sarajeva, Časopis za arhitekturu, urbanizam primjenjenu umjetnost i industrijsko oblikovanje, Br. 2-3 I Sarajevo, 1963.


50

Za područje Grada Sarajeva tada nije bio urađen prostorni plan, tako da je bilo neophodno da se uradi navedeni planski dokument koji će se kasnije nesmetano «uklopiti» u odgovarajuće planove višeg reda, prije svega Prostorni plan Sarajeva. Taj dokument je istovremeno trebao poslužiti i kao osnova za izradu i odgovarajućih provedbenih planova i projekata za olimpijska borilišta. Planom su, uz uvjet da ispunjavaju vrlo stroge kriterije zaštite ovog područja, kao i stroge kriterije međunarodnih organizacija i saveza, precizirana područja sporta i rekreacije, smještajni kapaciteti sa pratećim sadržajima, saobraćajna i komunalna infrastruktura, šumska i zaštićena područja. Predočene vrijednosti ovog područja ukazale su da svaki «ulazak» u njihov prostor mora biti vrlo pažljiv, usuglašen sa mjerama zaštite karakterističnim za pojedine segmente prirodne sredine, a naročito sa utvrđenim mjerama zaštite sarajevskog vodovodnog sistema. I tada je naglašene dileme vezane za strateška opredjeljenja - da li graditi na planini ili ne, ako da: gdje graditi, kojeg obima i sl. Odgovor je dat kroz provedbenu dokumentaciju, ali samo za Igman, Bjelašnicu i Jahorinu. Područje Trebevića je za potrebe izrade ovog planskog dokumenta analizirano i predstavljeno kao veoma posjećeno izletište tj. mjesto za poludnevnu, dnevnu i višednevnu rekreaciju. Međutim, u ove svrhe se nisu koristile prirodne pogodnosti planine, jer se većina korisnika, koji nisu skloni dužem pješačenju, koncentrirala u zonama koje su relativno dobro opremljene smještajnim i ugostiteljskim objektima, saobraćajno lako dostupnim površinama. Izgradnjom žičare, kapaciteta 400 osoba/h, Trebević je postao veoma dostupan građanima pa se koristi podatak o prosječnom broju od oko 4.000 posjetilaca dnevno (procjena 1979.). Identificirane su tri visinske zone: prva zona do 900 mnm7, druga do 1150 mnm, i treća zona preko 1.150 mnm. Prvu zonu koristili su pretežno stanovnici viših dijelova grada smješteni na sjevernoj strani Trebevića, a dolazak izletnika je bio isključivo pješke mnogobrojnim pristupnim putevima. Druge dvije zone koristilo je cjelokupno stanovništvo grada, dolazeći jednim od prevoznih sredstava. Utvrđeno je da Trebević do perioda ZOI 84, kao rekreaciono područje Sarajeva, nije bio dovoljno iskorišten, da se na skučenom području pružala mogućnost pasivnog odmora, dok su drugi vidovi zimske i ljetne rekreacije bili zapostavljeni. Sa stanovišta sporta ove su površine bile potpuno zanemarene. Zbog neuređenih i neotvorenih pješačkih staza, objekata za snabdijevanje vodom i dr. izletnici su se koncentrirali u zonu postojećih ugostiteljskih kapaciteta dok su ostali lokaliteti ostajali van njihovog interesovanja. U tom periodu Trebević je raspolagao sa 208 kreveta, a mali je bio broj onih koji su ga koristili za višednevne izlete. Smještajni kapaciteti, u toku većeg dijela godine, vršili su funkciju dopune mogućnosti gradskih hotela. Na njegovom području prirodne vrijednosti predstavljaju posebnu atraktivnost za ljubitelje prirode, pa i za naučnike. Ispod samog vrha Trebevića oformljen je Alpinetum na površini od

6 “Službene novine grada Sarajeva”, broj 65/79 7 mnm - metara nadmorske visine


51

14 ha. Tu se nalazi čitav niz reliktnih i endemskih vrsta flore koji predstavljaju pravu živu laboratoriju. Brojni objekti historijskog naslijeđa predstavljaju mjesta oko kojih je moguće formirati sadržaje rekreacije, uključujući ih u pješačke staze. Postavljanjem odgovarajućeg urbanog mobilijara (putokazi, pisana objašnjenja, klupe) moguće je te objekte uklopiti u ljetnu rekreacionu ponudu. To se posebno odnosi na stare tvrđave Gradac, Ćolina kapa i Zlatište, arheološki lokalitet Močila. Iako Trebević nije jedino područje za rekreaciju sarajevskog stanovništva, ipak se, obzirom na povoljni položaj u odnosu na grad i mogućnost korištenja u toku svih 12 mjeseci pretpostavljalo da će ga u toku jednog dana prosječno posjetiti 0,01% do 1,5% ukupnog broja stanovnika užeg područja grada što iznosi oko 400 posjeta/dan. Očekivalo se da će izgradnja bob staze, a naročito pratećih sadržaja, povećati atraktivnost Trebevića. Površine šuma i prirodnih vrijednosti Trebevića predstavljali su specifičan oblik ograničenja sa stanovišta korištenja prostora. Ta ograničenja su se prije svega odnosila na sječu drveta u vrijednim šumama i na ugrožavanje postojećih ekosistema na određenim lokalitetima, što ne isključuje korištenje tih prostora za šetnje, te studijske i obrazovne posjete. U tom smislu je bilo potrebno utvrditi različite režime zaštite (prema odredbama odgovarajućih zakona) suglasno potrebi očuvanja prirodnog karaktera danog područja. Posebnu zaštitu zaslužuje područje Alpinetuma na Trebeviću. Ove površine treba da budu jasno izdvojene iz ostalih rekreacionih površina i u njima treba izletnicima i drugim posjetiocima omogućiti razgledanje i kretanje isključivo po tačno određenim putevima. Na određenim mjestima se mogu urediti mjesta za odmor, ali bi na tim površinama trebalo isključiti duže zadržavanje (piknik, igra), kao i branje cvijeća ili plodova. U cjelini posmatrano, faktori koji ograničavaju mogućnosti korištenja nisu ni po broju ni po obimu takvi da bi mogli da dovedu u pitanje cjelovitu koncepciju aktiviranja turističko-rekreativnih namjena na području planiranja. Radi se o takvim faktorima koji imaju relativno ograničen i usko lokalizovan uticaj, te u ovoj fazi ne mogu da budu precizirani nego će biti potrebno da budu egzaktno utvrđeni u fazi izrade detaljne urbanističke dokumentacije. Koncepcija prostornog razvoja područja Jahorine i Trebevića bazirala se na stavovima: da područje Trebevića zajedno sa područjem Jahorine predstavljaju integralnu prostornu cjelinu, kao i da osnovnu potražnju obezbjeđuju, neposredno, podnožje masiva tj. grad Sarajevo. Područje Trebevića, u zavisnosti od klimatskih prilika, reljefa, orijentacije padina i dr. je zonirano u tri zone: do 1000 mnm, od 1000 do 1300 mnm i preko 1300 mnm. Površine i objekti koji su već tada bili aktivirani leže u najnižim dijelovima međuzone. Predviđeno je da se ovi kapaciteti trebaju dograditi, rekonstruirati i obogatiti drugim sadržajima, kao što su igrališta, sanjkališta, tobogani, snek-barovi, restorani i dr. Polaznim osnovama Prostornog plana područja posebne namjene, u području Trebevića izdvojene su i definirane samo one namjene površina koje su relevantne sa stanovišta predmeta planiranja – zimske olimpijske igre. S toga je površina sportsko-rekreacione zone utvrđena samo u granicama neophodnim za zimsko korištenje, kao intenzivne vidove korištenja prostora. Sportsko-rekreaciona zona obuhvaćala je sve površine na kojima je


52

predviđeno uređivanje staza za alpsko i nordijsko skijanje. Nije dozvoljena nikakva izgradnja, osim postrojenja i objekata koji će služiti za korištenje skijaških terena u rekreacione svrhe i za održavanje takmičenja. Na rubu gradske aglomeracije, u trokutu Vidikovac – Ćolina Kapa – Mala Kapa smještena je bob staza (Slika 5 i Slika 6)8. Površine koje se koriste za ljetnu rekreaciju u znatno manjoj mjeri zahtijevaju uređivanje prostora, a nisu inkompatibilne sa drugim vidovima korištenja zemljišta (šumarstvo, stočarstvo), tako da nisu izdvajane u posebne zone. To znači da će biti potrebno, u jednoj kasnijoj fazi planiranja, izdvojiti površine specifične namjene za ljetnu rekreaciju. Ovo se odnosilo na zone logorovališta, igara na slobodnom, izletničkih livada, vidikovaca i sl. koje zahtijevaju detaljnu analizu mikrolokacija.

Slika 5: Zimski sport ZOI 84 Slika 6: Bob staza, ZOI 84

Unutar zone šuma, šume I stepena zaštite dobijaju status stroge zaštite. Ukoliko se nalaze unutar sportsko-rekreacione zone, potrebno je preduzeti odgovarajuće preventivne mjere da ne bi došlo do njihovog oštećenja od strane posjetilaca. Zato pješački i planinarski putevi treba da budu trasirani tako da se posjetioci ne zadržavaju u tim šumama, niti u njihovoj neposrednoj blizini. Šume II stepena zaštite zaštićuju se na odgovarajući način. U njima se mogu urediti mjesta za zadržavanje posjetilaca, ali nije dozvoljeno loženje vatre. Ekonomske šume se koriste za normalnu šumsku eksploataciju uz određena ograničenja. U područjima unutar sportsko-rekreacine zone, kao i njihovoj neposrednoj blizini eksploatacija drveta se može vršiti samo sanitarnom sječom. Osim toga, potrebno je vršiti stalne uzgojne radove na šumi.

8 Publikacija: Sarajevo kandidat za XIV zimske olimpijske igre 1984. / grafički prilozi


53

Slika 7: Bob i staza za sanjkanje - ZOI 84


54

Slika 8: Prostorni plan posebnog područja za potrebe održavanja XIV ZOI Sarajevo 1984 –

Namjena površina9

9 Prostorni plan posebnog podrućja za potrebe održavanja XIV ZOI Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja grada Sarajevo, Sarajevo, april 1979.


55

Slika 8a: Izvod iz Prostorni plan posebnog područja za potrebe održavanja XIV ZOI Sarajevo 1984 –

Koncepcija razvoja turizma i rekreacije


56

Slika 8b: Izvod iz Prostorni plan posebnog područja za potrebe održavanja XIV ZOI Sarajevo 1984 – Koncepcija razvoja turizma i rekreacije – Granica entiteta


57

Prostorni plan XIV olimpijskih igara – polazne osnove, Separat: Kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe10 naglašava za područje Trebević u segmentu Prirodne rijetkosti i ljepote slijedeće: „Trebević – sa svojim okolnim predjelima prirodnim bogatstvom šuma, rijetke flore i faune, predstavlja veoma privlačno područje za naučnike i ljubitelje prirode. Sa geološkog, pedološkog, florističkog i faunističkog stanovišta Trebević je vrlo interesantna planina Srednjih Dinarida. Od posebnog značaja je biocenoza samog vrha Trebevića. Ispod vrha planine je 1948. osnovan „Alpinetum“ na površini od 14 hektara. Pored autohtonih vrsta tu se uzgajaju brojne endemične dinarske ili balkonske biljne vrste i predstavljaju živu laboratoriju za upoznavanje zakonitosti biljnog i životinjskog svijeta. Čitav niz reliktnih i endemičnih vrsta je usko rasprostranjen na području Trebevića, te je zbog toga 1954. kao prirodni rezervat stavljen pod pravnu zaštitu.“ Osnova i obavezu za utvrđivanje objekata prirodnog nasljeđa u gradu Sarajevu predstavljao je Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period od 1981. do 200011. U skladu sa Zakonom o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa utvrđeni su režimi korištenja, odnosno odgovarajuća ograničenja za korisnike tih prostora. Plansko usmjerenje, da se na području Grada Sarajeva (tada, 2100 km2) formira Regionalni park “Sarajevo” imalo je za cilj procentualno povećanje površina pod zaštitom. Ovakvo organizovan sistem objekata atraktivne prirode na području Grada osigurao je da oko 55 % područja Grada bude pod određenim režimima zaštite. Ovako predočen “lanac” objekta prirodnog nasljeđa uslovio je povećanje površina pod zaštitom (oko 55 %) na području Grada, a unutar njih izdvajanje područja sa raznim režimima zaštite (I-III). Za potrebe izrade Prostornog plana grada Sarajeva za period od 1986. do 2000. odnosno 2015.12 urađena je analiza, ocjena stanja i mogućnosti organizacije prostora Grada/Kantona Sarajevo što je rezultiralo utvrđivanjem koncepta prostorne organizacije danog područja (namjena površina po svim segmentima korištenja). Usvajanjem, spomenuti razvojno-planski dokument, postao je i zakonska obaveza (1986). Izrada studija prirodne osnove (studija zelenila, potencijalna vegetacija, kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe, klime, geologije, upotrebna vrijednost zemljišta, proizvodnja hrane) dale su niz podataka i elemenata proizišlih iz jedinstvenog i objedinjenog posmatranja sarajevskog područja. Posebna pažnja se posvetila analizi elemenata prirodne sredine. Valorizovani su pojedinačno ali i u međusobnim interakcijskim odnosima, što je u korelaciji sa drugim stečenim vrijednostima (obim i karakter gradnje, kapaciteti, sadržaji, stepen izgrađenosti, koeficijent izgrađenosti itd.) predstavljalo osnovu za preciziranje koncepta prostorne organizacije. Saznanja da se na području Grada, u neposrednoj blizini urbanih centara, nalaze objekti ili ostaci objekata od posebnog kulturno-historijskog značaja, prirodne znamenitosti i rijetkosti, vrijedni šumski i nešumski sistemi ili pojedinačni objekti, posebne vrijedne vode i vodotoci, zone sistema snabdijevanja Grada vodom, posebna vrijedna rekreaciona, sportsko-rekreaciona i sportska područja itd. uslovila su, prema tadašnjim kriterijima za vrednovanje i kategorisanje objekata prirodnog nasljeđa, prijedlog kategorija objekata prirodnog nasljeđa.

10 Separat: Kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe, Sarajevo, februar 1979. 11 „Službene novine SRBiH“, broj 15/89. - Prečišćen tekst 12 “Službene novine grada Sarajeva“, broj 7/86


58

Utvrđene kategorije objekata prirodnog nasljeđa (šuma park, park prirode, nacionalni park, rezervat prirode) objedinjene su pod nazivom Regionalni parka «Sarajevo» (površina oko 1092 km2) uspostavljajući tako, sa površinama zelenila u urbanom području, funkcionalno-biološko-prostornu integraciju i jedinstvo, gradeći tako «Sistem zelenih površina» Grada/Kantona Sarajevo. Među najznačajnije objekte ovog Sistema spadaju:

• nacionalni park: «Treskavica» (5.810 ha), • rezervat prirode: «Rakitnica» (2.137 ha), • park prirode: «Bjelašnica» (25.402 ha), «Jahorina» (20.835ha), «Romanija» (5.479 ha),

«Ozren (12.287 ha), «Visočica» (2.625ha), «Zvijezda» (3.150 ha) • šuma park: «Sedrenik» (212 ha), «Bulozi» (2.300 ha), «Debelo Brdo» (1.788 ha),

«Trebević» ( 3.586 ha ) spomenutim planskim dokumentom kategorije atraktivne prirode imaju, prema odredbama Zakona o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa, karakter objekata «prethodne zaštite». Na osnovu raspoložive dokumentacione osnove, sveobuhvatna analiza područja Trebevića, ukazala je na njegove pejsažno-prostorne vrijednosti, naučni značaj i funkciju, vaspitno obrazovni i kulturno-prosvjetni značaj, značaj i funkciju s gledišta očuvanja čovjekove sredine. U pogledu očuvanja prirodnog i kulturno-historijskog nasljeđa na području grada Sarajeva (2100 km2) za nivo ovog planskog dokumenta, kao i Dugoročnog društvenog plana grada Sarajeva za period od 1986. do 200013. precizirani pristup zaštiti i uređenju vrijednih područja i cjelina postaje osnova za društvenu akciju i razlog za pokretanje inicijative za pravnu zaštitu, detaljno planiranje i njenu realizaciju. Stvoreni su uslovi i za administartivno-pravno reguliranje i rješavanje pitanja zaštite pojedinih područja, u smislu proglašenja područja zaštićenim, upravljanja područjem, financiranja i formiranja organizacije za njihovo “gazdovanje”. Područje Trebević-Jahorina, objedinjeno u jednu prostorno-funkcionalno-organizacionu cjelinu, nominira se kao objekt prirodnog nasljeđa kategorije Park-prirode (25.402 ha). Analize i valorizacije ovog područja ukazale su na spektar vrijednosti područja po osnovu prirodnih obilježja – biološkog i ekološkog diverziteta, ali i stečenih vrijednosti, značaja i funkcija dobara po osnovu čega se svrstava u red područja koje, sa ostalim okruženjem, ima značaja u oblikovanju ukupnih ekoloških prilika šireg okruženja Grada. Sve istaknute vrijednosti su uticale da masiv Trebević-Jahorina postane poznato, vrlo atraktivno i omiljeno izletište, za period dnevne i višednevne rekreacije, kako u zimskom tako i u ljetnom periodu. Dugoročni društveni plan grada Sarajeva za period od 1986. do 2000., - Prostorni plan grada Sarajeva – Faza: valorizacija, kategorizacija, režimi zaštite i prijedlog mjera, kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa grada14 13 “Službene novine grada Sarajeva“, broj 5/86 Gradski zavod za zaštitu i korištenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo, Sarajevo 1984. 14 Gradski zavod za zaštitu i korištenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo, Sarajevo 1984.


59

„Prirodno nasljeđe – Zbog svojih prirodnih potencijala, ljepote i naučno-obrazovne funkcije Trebević je pod pravnom zaštitom od 1954. Kao poseban prirodni predio, uvršten je u šuma-park.“ „Valorizacija – Trebević sa svojom bogatom i rijetkom florom i faunom je veoma privlačan za ljubitelje prirode i naučnike. Bogatstvo šumskih zajednica i šumskih izvora karakterišu sjeverne padine Trebevića. Niz živih reliktnih i endemičnih vrsta je zastupljeno pri samom vrhu. Pored autohtonih zajednica, ispod vrha formiran je „Alpinetum“ koji sadrži više stotina biljnih vrsta od lišajeva do dendro vrsta. Cijelo područje je vrlo značajno sa obrazovno-edukativnog i naučno-istraživačkog aspekta. Izgradnjom sportskih i rekreacionih objekata Trebević je postao savremeni sportsko-rekreacioni centar, ali ima degradiranih i zapuštenih predjela. Pored poznatih funkcija treba istaći i raznolikost, ambijentalne i pejzažne vrijednosti tog područja.“ Kategorizacija: „II kategorija“ „Režim zaštite i prijedlog mjera – Opšti režimi – I i III stepen zaštite, kao posebni režimi zaštite. Novelirati projekt uređenja područja od 1963. adekvatno urediti i održavati područje šuma parka, odnosno sportsko-rekreacionog centra sa terenima za bob i sanjkanje.“ Za potrebe izrade Prostornog plana grada Sarajeva za period 1986. do 2000. odnosno 2015. dat je preliminarni popis ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta zastupljenih na području grada Sarajeva, a na definitivnom popisu i odgovarajućoj zaštiti tih vrsta treba raditi. Od biljnih vrsta, između ostalog za područje Trebević navedene su slijedeće vrste:

1. Acer hyrcanum Fisch et Mey – rijetka vrsta 2. Dianthus petraeus W et Kit. – ugrožena vrsta 3. Hieracium trebevicianum Maly – rijetka 4. Populus tremula L. Freynii K.Maly – rijetka vrsta 5. Scabiosa leucophylla Borb. – rijetka vrsta 6. Vicia sarajevoensis K. Maly – rijetka vrsta

Od životinjskih vrsta: Dolomys marakovicii Bolkay

Geomorfološki spomenici: Pećina Ostrog na Trebeviću, Pećina u Šiljevu brdu koje imaju karakter evidentiranog nasljeđa. Prema Urbanističkom planu grada Sarajeva za period od 1986. do 2015.15 trasa žičare pokriva više prostornih cjelina unutar urbanog područja. Namjena prostornih cjelina će se kroz provedbenu plansku dokumentaciju detaljnije razmatrati. Područje Trebević, kroz elaborat Koncepcija sistema izgradnje i održavanja javnih zelenih površina u gradu Sarajevu16, utvrđeno je kao rekreaciona površina. 15 „Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 5/99 16 Nosilac izrade: Zavod za planiranje razvoja grada Sarajevo, januar 1980.


60

Međutim status ove površine sa pripadajućim objektima nije po mnogim značajnim pitanjima bio određen, što je tada izazvalo brojne probleme i teškoće i odlagalo primjenu mogućih znatno efikasnijih rješenja u cilju potpunijeg i boljeg korištenja i održavanja i dalje izgradnje i uređenja ovog i ostalih rekreacionih područja (Pionirska dolina, Ilidža, Igman, Jahorina, Crepoljsko, Bentbaša).

Slika 9: Izvod iz Urbanističkog plana grada Sarajeva za period 1986. do 2015.

Prostornim planom Kanona Sarajevo za period 2003. do 2023.17 utvrđeni su opći ciljevi prostornog razvoja sa osnovnom orijentacijom, između ostalog, za: promoviranje posebnosti kvaliteta okoline i očuvanje prepoznatljivog ambijenta, zaštitu i valorizaciju vrijednosti prirodnih resursa, prirodnog i kulturnog nasljeđa. Za područje Trebevića projekcijom prostornog razvoja prioritet se daje: uvažavanju prirodnih karakteristika u cjelini, elementima zaštite, očuvanju okoline, obezbijeđenju mogućnosti za lociranje objekata u funkciji razvoja raznih vidova turizma i rekreacije, kao i mogućnostima racionalnog opremanja ovog zemljišta saobraćajnim površinama, te komunalnom infrastrukturom. Planirana distribucija ugostiteljskih kapaciteta i usklađivanja njihove strukture sa fizičkom strukturom i prostornim karakteristikama, polazi sa stanovišta da smještajne kapacitete treba koncentrirati u područja na kojima su već ranije bili izgrađeni objekti na prepoznatljivim punktovima kao što je „Prvi šumar“, „Vidikovac“. Izbor i strukturiranje ugostiteljskih sadržaja treba prvenstveno uskladiti sa lokacionim uslovima, kulturno-historijskim i ambijentalnim vrijednostima, kao bitan preduslov za pravilno usmjeravanje razvoja i racionalnu organizaciju prostora. Za potrebe omladinskog turizma i rekreacije, treba odabrati lokalitete koji sadrže kompleksnu ponudu sportsko-rekreativnog sadržaja, a restoranske kapacitete treba smještati u zonama koncentracije posjetilaca. Pored rekonstrukcije, adaptacije ili proširenja postojećih kapaciteta moguća je izgradnja novih objekata.

17„Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 26/06


61

Posebno zaštićeni prostori - Područje sarajevskog kantona ima bogato i vrijedno prirodno nasljeđe koje se kontinuirano istražuje i evidentira, zasebno ili za potrebe ciljane prostorno-planske dokumentacije, a sve u cilju njegove efikasnije i cjelishodnije zaštite i očuvanja. Prirodno nasljeđe čine prirodni predjeli i prirodne vrijednosti kao dijelovi prirode od posebnog naučnog, obrazovno-vaspitnog, kulturnog i ambijentalnog, zaštitnog, rekreacionog i drugog društvenog značaja, koji kao dobra od opšteg interesa uživaju posebnu zaštitu. Aktuelni Federalni zakon o kategorizaciji prirodnih vrijednosti poznaje 4 kategorije, ukratko definirane kao: zaštićena prirodna područja, nacionalni spomenik, spomenik prirode i zaštićeni pejzaž. Za nekoliko prirodnih cjelina rađena je ažurna valorizacija u cilju utvrđivanja adekvatne kategorije i donošenja pravnog akta o proglašenju područja zaštićenim. To su cjeline izrazitih prirodnih ljepota za koje je postojao naglašeni interes i položajne pogodnosti da se stave u službu kontroliranog korištenja, odnosno odgovarajuće zaštite. Radi se o području Skakavca (valorizacija prirodnih vrijednosti rađena 2000.), Bentbaše (1999.), Bijambara (2001.), Vrela Bosne (Separat zaštite za RP rađen 2005.), gdje su prema utvrđenim kategorijama urađeni ili su u toku ili u pripremi prostorni planovi posebnih područja. Valorizacija prostora Igmana i Bjelašnice (rađena 1998/1999.) sa nominovanom II kategorijom vrijednosti (nacionalni park) nije rezultirala aktom zaštite, nego donošenjem Odluke o utvrđivanju Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona Rakitnice (Visočica) područjem posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH, što se u okviru puno šire teritorije bez utvrđene kategorije vrijednosti kandiduje za dalja ciljana istraživanja i prostorno-plansku dokumentaciju. Za druge prirodne cjeline, između ostalog i za Trebević, urađena je prekategorizacija na osnovu postojećih evidencija bez nove valorizacije, u vidu prijedloga, dok će konačnu odluku o kategorijama vrijednosti utvrditi Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo uz učešće stručne komisije, tj. u sklopu utvrđenog postupka i zakonski regulirane procedure. Istovremeno je neophodno kategorizaciju dobara prirodne vrijednosti uraditi na osnovu IUCN kategorizacije (Međunarodne unije za zaštitu prirode) kao opće prihvaćene kategorizacije u Evropi i svijetu (kao jedan od uslova za ulazak u Evropsku uniju), a sa čime postojeći Federalni Zakon o zaštiti prirode nije tematski usklađen. Prijedlog u okviru ovog dokumenta je revidovao ranije utvrđene granice (date prošlim Prostornim planom za period 1986.-2015.) uvažavajući evidentne promjene u prostoru i razvojne pravce drugih namjena, te zbirno obuhvatio i klasificirao evidentirana pojedinačna prirodna dobra u okviru velikih cjelina. Uz date ograde i rezervu u pitanju vrednovanja šumskih područja koja su entitetskom linijom podijeljena (Ozren i Jahorina) predlaže se pripadnost navedenih i poznatih prirodnih cjelina sljedećim kategorijama:

• Zaštićeno prirodno područje: Rakitnica • Spomenik prirode: Skakavac,Vrelo Bosne • Zaštićeni pejzaž: Bentbaša, Bijambare, Čemerska planina, Podlipnik, Debelo brdo, dio

Zvijezde, dio Trebevića, dio Jahorine, Misoča • Bez kategorije: Igman-Bjelašnica, Treskavica, Visočica


62

Unutar date cjeline šuma, egzistiraju: sportsko-rekreaciono područje, ubicirana naselja, hidrološki i geomorfološki spomenici. Istovremeno, najveće površine šumskog i drugog zemljišta ostaju u prostornom smislu nedefinirane, kako u pogledu resursa za sportsko-rekreativnu namjenu, tako i za zaštitarsko-ekološku funkciju. To se odnosi na obim i veličinu naselja, potrebnu i moguću saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu što će bliže istražiti najavljena Studija izvodljivosti - Kulturno –historijsko i prirodno nasljeđe Kantona Sarajevo, a definirati buduća izrada Prostornog plana posebnog područja. Studija „Kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe Kantona Sarajevo“ (u fazi pripremnih radnji) utvrdiće novu kategorizaciju i donošenje pravnih akata zaštite prirodnih cjelina i pojedinačnih spomenika. Za područja posebnih obilježja Kantona Sarajevo (član 135) utvrđena je izrada prostornih planova područja posebnih obilježja (PPPO), i to za:

• Spomenik prirode: Skakavac, Vrelo Bosne, • Zaštićeni pejzaž: Bentbaša, Bijambare, Čemerska planina, Podlipnik, Debelo brdo, dio

Ozren, • dio Zvijezda, dio Trebević, dio Jahorina, • Prirodni rezervat: Rakitnica, Misoča, • Posebna obilježja: Park šuma sa memorijalnim kompleksom Žuč, • Područja posebnih namjena (Vojska BiH,....).

Ovim PPPO uređenja utvrdiće se uvjeti za uređenje područja, odrediće se korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša, zaštita vrijednih dijelova prirode na području dio Trebević. PPPO treba da sadrži osnove razvitka prostora, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređenje prostora te druge elemente od važnosti za područje grada Sarajeva. Slabo naseljeno i neistraženo područje štiti se prevashodno po osnovu šumskog zemljišta. Prirodna cjelina Trebević, Jahorina su dijelovi istoimenih većih cjelina manjeg entiteta reducirani Dejtonskom granicom. Postojeći obuhvat je za Trebević potrebno korigirati duž sjeverne granice (prema padinskim naseljima Čolina kapa, Begovac), te prilagoditi proširenoj granici urbanog područja. Unutar danog obuhvata, a van urbanog područja potrebno je ubicirati i evidentirati lokalitet (kotu) vatrenu tačku iz perioda opsade grada kao pojedinačni historijsko – memorijalni spomenik, a prema posebnom Programu valoriziranja događaja i mjesta iz prošlog rata. Korištenje šuma u zonama koje se koriste i štite pod posebnim uvjetima mora se odvijati pod uslovima koji se utvrde u prostornim planovima područja posebnih obilježja i/ili odredbama posebnih zakona. Sa aspekta kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe prirodna cjelina Trebević – ranija kategorija „šuma-park“ se preimenuje u kategoriju «zaštićeni pejzaž» sa primjerenim namjenama i načinom korištenja.


63

Slika 10: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023.


64

Osnovni koncept sporta i rekreacije je da se Planom predviđa ravnomjernija distribucija sportskih objekata i prostora za masovnije uključivanje stanovnika u sportsko – rekreativne aktivnosti u prostoru. Za rekreativne aktivnosti posebno su značajni šumski kompleksi. Od gradskih šuma to su Park šuma Trebević, Park šuma Sedrenik, Park šuma Hum, Park šuma Zuč, Park šuma Mojmilo, Šuma park Debelo brdo, zatim parkovi Gradski park Betanija, Gradski park Sastavci i spomenici prirode Park prirode Ozren, Park prirode Treskvica, Spomenik prirode Skakavac, zaštićeni pejzaž Bijambare.

Slika 11: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023.

– Kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe

Jedna od glavnih odrednica u konceptu razvoja Kantona Sarajevo je turizam. Takva koncepcija zahtijeva primjereno uređenje cjelokupnog okoliša, javnih površina i objekata, saobraćajne, komunalne i urbane infrastrukture. Temelj prirodne baštine pruža mogućnost za razvoj turizma. Potrebno je razvijati specifične i selektivne oblike turizma vezane na kulturnu, prirodnu i etnološku baštinu, lovstvo, zdravstvo, religiju, tradiciju, običaje i način života, te razne oblike rekreacije i sporta. Kako vanurbano područje Grada predstavlja drugi, ali i najznačajniji kompleks formiranja i turističke i sportsko-rekreacione ponude, zone na olimpijskim planinama trebaju imati svoj kontinuitet u smislu razvoja sporta kako rekreativnog tako i takmičarsko Trebević kao sankaški centar jugoistočne Evrope, uz rekonstrukciju postojeće infrastrukture i obnavljanje bob staze treba da ima perspektivu razvoja u tom smislu. Kroz prostorni aspekt, s obzirom na vrste turističkih destinacija, Trebević treba da se prepozna kroz:


65

• Turističke punktove - izdvojeni kompleksi turističko-ugostiteljsko-rekreacijske namjene koji predstavljaju zatvorene tehnološke cjeline. To su turistička odredišta posebnih ambijentalnih ili drugih vrijednosti zbog objekata i okruženja ili imaju uvjete za razvoj alternativnih i selektivnih vrsta turizma (selektivni, usmjeren na pojedine dobne ili interesne skupine, kao izletnički, avanturistički - speleološki, paraglajding, penjanje, rafting, brdski biciklizam, zdravstveni, planinarski, lovni, znanstveni, banjski, omladinski, rekreacijski, kulturni, vjerski i dr.);

• Turistički koridori - pravci učestalih kretanja turista, odnosno tranzitni turistički pravci koji povezuju razne turistički atraktivne kulturne, spomeničke i druge cjeline, te turističke punktove. Tu spadaju biciklističke staze, planinarski putovi, jahačke staze, staze za penjanje, i sl. Uz takve koridore mogu se graditi prateći sadržaji ugostiteljske i turističke namjene.

• Avanturistički turizam (paraglajding, speleologija, planinarenje, penjanje, brdski biciklizam, jumping);

• Kulturni turizam (temeljen na manifestacija Sarajevo film festival, Jazz fest, Teatar fest, Sarajevska zima, MESS, Baščaršijske večeri,… i uspjesima reditelja, slikara, glumaca, umjetnika koji žive i rade u Sarajevu);

• Ostali vidovi turizma: speleološki, ekoturizam, obrazovni turizam, dječiji i omladinski turizam, rekreativni i izletnički turizam, lovni, gastroturizam, tranzitni, stacionarni.

U funkciji razvoja turizma nužno je uspostaviti stabilan odnos okoline, što uključuje prevenciju, zaštitu i monitoring. Pritom je prioritet rješenje otpadnih voda s potpunim biološkim tretmanom i izgradnja okolinski prihvatljivih sanitarnih odlagališta otpada. U skladu sa ograničenjima i režimima planirana je optimalna vrsta i obim turističko-rekreativnih sadržaja a koji su zastupljeni sa turističko-ugostiteljskim sadržajima, namjenski izdvojenim i opremljenim površinama sa tačkama zadržavanja na otvorenom prostoru, pratećim pješačkim komunikacijama, planinarskim i izletničkim stazama. To su namjenski određene površine za boravak i zadržavanje posjetioca. Rekreacija koja je karakteristična za ove prostore su šetnje, penjanja i zadržavanja te odmori uz razgledanje, upoznavanje i uživanje u prirodnim elementima pejzaža. Rekreacija i sport se mogu u prostornom smislu posmatrati sa urbanog i vanurbanog aspekta. U tom smislu su usko povezani i za razvoj turizma. Kompleks Trebevića u kojem dominira zelenilo i koji uglavnom služi za rekreaciju, rekreativne površine ovim Planom se uglavnom zadržavaju i ne iziskuju posebno izgrađene i opremljene površine i objekte. Potrebno je obezbijediti razvoj dnevne i poludnevne rekreacije najvećeg broja stanovništva gradskih naselja, kroz rekreacione zone za cjelogodišnje korištenje. Za potencijalne korisnike stepen atraktivnosti kvalitetno se uvećava pažljivo odabranim sadržajima koji bi se inkorporirali sa zatečenim prirodnim potencijalom koji bi se lako činili dostupnim (pješačke staze, vidikovci, kaptirani izvori, historijska i etnografska mjesta, trim staze, staze za rekreativni biciklizam, uređeni kampovi i sl.). Mrežu komunikacija u obuhvatu zaštićenog područja Trebević čini mreža postojećih šumskih puteva. Funkcija im je osiguranje prilaza i opsluživanje planiranih sadržaja. Mreža primarnih cesta planirana je u potpunosti, suglasno definiranim urbanim pravcima razvoja Kantona Sarajevo.


66

Slika 12: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. – Sport i rekreacija

Razvoj sistema za snabdijevanje vodom za piće, kao i svih ostalih gradskih infrastrukturnih sistema, predstavlja jedan od osnovnih zahtjeva izgradnje i prostornog uređenja na području grada. Ograničenost prirodnih resursa vode na području grada Sarajeva i potreba da se ti resursi optimalno koriste u Kantonu nameće potrebu da se raspoložive količine vode koriste ekonomično i racionalno. Poseban značaj ovog stava je u zaštiti vode od dalje degradacije kvaliteta. To je moguće postići jedino uz odgovarajuću funkcionalnu organizaciju sadržaja u prostoru i njihovu adekvatnu prostornu distribuciju. Za sve segmente treba da bude zajedničko jačanje institucionalnog ustroja i dosljedno sveobuhvatno provođenje zakonske regulative u sektoru voda, kako zbog samog sektora, tako i zbog zaštite okoliša u kojem su vode izuzetno značajan činilac. U provođenju Prostornog plana obavezno se primjenjuju važeći propisi Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo iz oblasti prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, zaštite prirode, zaštite voda, zaštite šuma i šumskog zemljišta, zaštite poljoprivrednog zemljišta, cesta, željezničkog saobraćaja, vazdušnog saobraćaja, elektroenergetike, zaštite vazduha, zaštite od buke i svi drugi propisi koji na bilo koji način uređuju odnose u oblasti uređenja prostora i zaštite životne sredine. Navedeni propisi primjenjuju se na području obuhvata Prostornog plana samo u obimu koji je u nadležnosti Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine. 2.2.3. Projekti i ostala relevantna dokumentacija Izvod iz Idejni projekt „Trebevićka žičara“18

Grad Sarajevo je u 2008. započeo sa aktivnostima vezanim za obnovu TŽ, te je sa KJKP GRAS, potpisao Sporazum kojim je definirano da Grad preuzima liderstvo u aktivnostima na obnovi žičare, naglašavajući da se radi o kapitalnom projektu koji će biti u cilju poboljšanja turističke ponude grada a koristiti će svim građani Sarajeva. Izrada Idejnog projekta „Trebevićka žičara“, povjerena je Agenciji za geodetske poslove "Geodet". Projektom se predviđa da polazna i završna stanica žičare zadrže postojeće lokacije. Žičara će ići postojećom trasom, dužine 2.188,83 metra (razvijena dužina), obezbjeđujući prenos preko 15 stupova, prelazeći visinsku razliku od 570 metara. Kabine će biti stakleno-aluminijske s osam sjedišta i kapaciteta 1.000 putnika na sat. Ovim projektom predviđeno je da se umjesto rekonstrukcije starih, naprave dva nova moderna objekta - polazne i dolazne stanice i uspostavi žičana veza sa novim nosivim stupovima. Zatvorene korpe žičare, njih 30 projektovane su od strane talijanskog dizajnera "Pininfarina". Izrađene od aluminijuma i stakla sa po osam sjedišta, sa kojima će putnici za 6,5 minuta stizati do Vidikovca. Pošto su i polazna i dolazna stanica devastirane i nemaju nikakvu arhitektonsku i historijsku vrijednost, Projektom je predviđena zamjena novim, modernim objektima. Polazna stanica Hrvatin Objekt polazne stanice žičare lociran je u Ulici Hrvatin na zemljištu označenom kao k.č. 1217/1 i 1218 K.O. Sarajevo IX (novi premjer) što odgovara starom premjeru k.č. 95 i 107 K.O. CII Sarajevo. 18 Izvod iz Idejni projekat „Trebevička žičara“ , Nosioc izrade „Geodet“ – agencija za geodetske poslove Sarajevo (Ugovor broj 01-14-5730-3/07, Sarajevo, februar 2008.)

68

Slika 13: Ideja nove žičare: Žičara Sarajevo-Trebević, Polazna i dolazna stanica

Slika 14: Kopija katastarskog plana: Žičara Sarajevo-Trebević, Polazna stanica Hrvatin

Slika 15: Situacija: Žičara Sarajevo-Trebević, Polazna stanica Hrvatin

Prihvaćene su odrednice iz usvojenog Regulacionog plana „Lijeva obala Miljacke – Bistrik“ da se lokacija polazne stanice žičare zadrži, a kolsko-pješački prilaz lokaciji obezbjedi sa zapadne strane iz Ulice Hrvatin, s tim da se pješački pristup putem postojećeg stepeništa i dalje zadrži. Objekt polazne stanice sastoji se od podruma, prizemlja i sprata. U podrumu je smješteno skladište, stepenište sa liftovima, te mokri čvor. Prizemlje sadrži prostor za

69

čekiranje karata, ulaznog i silaznog stepeništa sa liftovima, aule sa mokrim čvorom, te modernim višenamjenskim prostorom (kafe bar, prodavnica). Na spratu su smještene kontrolne kabine sa izlazom na platformu za žičaru, galerijski prostor i terase. Horizontalni gabarit objekta je 20,30 x 21,65 m, ukupne neto površine 804,4 m2.

Slika 16: Planirano stanje – Polazna stanica Hrvatin Osnova podruma: Žičara Sarajevo-Trebević

Slika 17: Planirano stanje – Polazna stanica Hrvatin Osnova prizemlja: Žičara Sarajevo-Trebević

Slika 18: Planirano stanje – Polazna stanica HrvatinOsnova podruma: Žičara Sarajevo-Trebević

70

Slika 19: Planirano stanje – Polazna stanica Hrvatin Presjek A-A: Žičara Sarajevo-Trebević

Slika 20: Planirano stanje – Polazna stanica Hrvatin Presjek B-B: Žičara Sarajevo-Trebević

Slika 21 – Planirano stanje – Slika 22 – Planirano stanje

Polazna stanica Hrvatin Polazna stanica Hrvatin Perspektiva-Sjever-Istok Perspektiva – Jug-Zapad:

Dolazna stanica Vidikovac Objekt dolazne stanice žičare lociran je na Trebeviću na zemljištu označenom kao k.č. 164 i k.č. 165 K.O. Trebević (novi premjer) što odgovara starom premjeru k.č. dio 2008/7, k.č. 2008/10 i k.č. 2008/11 K.O. Kijevo. Uslijed ratnih dejstava objekt je u potpunosti uništen. Ovim Idejnim projektom na mjestu starog objekta žičare planira se izgraditi novi objekt.

71

Slika 23: Kopija katastarskog plana: Dolazna stanica Vidikovac Žičara Sarajevo-Trebević

Slika 24: Situacija: Žičara Sarajevo-Trebević, Dolazna stanica Vidikovac

Objekt dolazne stanice na Vidikovcu arhitekturom i materijalizacijom prati elemente objekta polazne stanice. Čine ga dva objekta, dolazna stanica i hangar za 30 kabina. Sastoji se od dvije etaže u kojoj su smješteni: dolazna stanica, aula i mokri čvor. Kao i polazna stanica, objekt ima naglašene ulaze. Iz aule izlazi se na terasu hangara koja se može koristiti kao vidikovac i kada žičara ne radi. U auli je smješteno stepenište sa liftom, prodavnica, fast-food i caffe. Fasada je staklena i transparentna u kojoj se ogleda kompletna zelena panorama Trebevića. Dimenzije stanice na Trebeviću su: 25,40 x 13,10 m (hangar) i 28,15 x 5,0 m (dolazna stanica), neto površine 612,9 m2.

72

Slika 25: Planirano stanje – Dolazna stanica Vidikovac – Osnova prizemlja

Slika 26: Planirano stanje – Dolazna stanica Vidikovac Presjek A-A: Žičara Sarajevo-Trebević

Slika 27: Planirano stanje – Presjek B-B: Žičara Sarajevo-Trebević, Dolazna stanica Vidikovac

73

Slika 28 –3D model– pogled Jug-Istok: Slika 29 –3D model– pogled Jug-Zapad: Dolazna stanica Vidikovac Dolazna stanica Vidikovac

Stručna mišljenja po osnovu zahtjeva za izdavanje urbanističkih suglasnosti U granicama predmetnog obuhvata u dijelu južne padine Trebevića na saobraćajnom pravcu Sarajevo – Jahorina postoji zainteresovanost za izgradnju od strane tri investitora koji su se, putem Službe za urbanizam i stambene poslove Općine Stari Grad obratili Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo za stručno mišljenje, i to: RELAKS TOURS doo Sarajevo (dopis broj: UP-I-05-23-1486/08-ET od 16.04.2008. ) podnio je „zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti za radove izgradnje zamjenskog poslovnog objekta, hotela „PRVI ŠUMAR“ na Trebeviću“, na zemljištu označenom kao k.č. 213, k.č. 214/1 i k.č. 214/2 što odgovara starom premjeru k.č. 2007/10, 2007/1, 2007/5 i 1821/13 K.O. Trebević. Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ (dopis broj UP-I-05-23-1595/08 – ET od 24.04.2008. ) podnijelo je „zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti za izgradnju Multimedijalnog centra – MMC na Trebeviću“, na zemljištu označenom kao k.č. 171 K.O. Trebević što odgovara starom premjeru k.č. 1821/80 K.O. Kijevo. Skijaški klub „Širokača“ (dopis broj UP-I-05-23-2016/08/-AK od 16.05.2008. ) podnio je zahtjev za „izdavanje urbanističke suglasnosti za izvođenje radova izgradnje objekta „Dom sportova“ na lokalitetu Trebević“, na zemljištu označenom kao k.č. 166 K.O. Trebević što odgovara starom premjeru k.č. 2008/1-dio K.O. Kijevo. Zavod je na naprijed navedene zahtjeve odgovorio u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom i mišljenjem da je potrebno pokrenuti inicijativu za izradu Urbanističkog projekta. Dat je prijedlog obuhvata za razmatranje uključujući sve tri lokacije budućih investitora (Slika 30).

74

Slika 30: Prijedlog obuhvata za izradu Urbanističkog projekta – lokalitet „Prvi Šumar“

Koncepcija sistema izgradnje i održavanja zelenih površina u gradu Sarajevu - Elaborat pripremljen od strane istraživačkog tima19, ističe slijedeće: „Trebević zaslužuje pažnju da se i dalje intenzivno izgrađuje kao šuma-park sa svim sadržajima neophodnim za odmor i rekreaciju: šetne staze, trim staze, trkače staze, tereni za male sportove, ognjišta, nadstrešnice, klupe, korpe za otpatke, postavljanje dalekozora za osmatranje okoline, igralište za djecu prilagođena planinskom ambijentu bez veće izgradnje sadržaja potrebnih u park-šumama. U cilju obezbjeđenja uslova za ljetnu rekreaciju, prirodni uslovi i historijsko nasljeđe omogućava korištenje prostora veoma raznovrsno kao:

• Lagane šetnje šumskim prostorima koji su u pogledu konfiguracije terena veoma bogati na taj način postoji mogućnost razvijanja svih pozitivnih psiho-fizičkih osobina kod djece i odraslih, kao i za održavanje zdravstvenog stanja odraslih i njihova eventualna rehabilitacija,

• Korištenje izgrađenih sadržaja za sport u prirodi kao što su: trim staze, igrališta za razne vrste sportova, kratke trkaće staze, prostori za tradicionalne narodne sportske discipline,

• Prostori namijenjeni za dječiju igru sa potrebnim rekvizitima za planinski ambijent, • Staze za planinski biciklizam i konjički sport, • Prostori oblikovani kao odmarališta sa klupama i česmama lociranim tako da se

pružaju široki vidici na okolni pejzaž i na mjestima za tihi odmor u prirodi, • Obzirom na veoma bogatu floru, postoje mogućnosti za oglednu nastavu školske

omladine i studenata prirodnih nauka, kao i drugih posjetilaca ovog rekreacionog područja,

• Ubiranje šumskih plodova, ljekovitog bilja i plodova,

19 Odgovorni Istraživači Profesor.dr. Radomir Lakušić, Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, i Prof. dr. Konrad Pintarić, Šumarski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, novembra 1980.

75

• Slobodni prostori (enklave i livade) omogućavaju organizovano korištenje za cjelodnevni boravak u prirodi sa obezbjeđenjem svih potrebnih sadržaja (ognjišta, trupci za sjedenje, nadstrešnice i drugo),

• Posebno se mogu urediti prostori za sunčanje gdje se može odmarati i sunčati koristeći maksimalnu insolaciju i zaštićenost od vjetra.

• Posebni značaj Trebevića kao rekreacionog područja jeste da je dostupan građanima Sarajeva bilo saobraćajnicom, bilo žičarom, i da su posjetioci relativno brzo iznad Sarajeva, kotla smoga u zdravoj i nezagađenoj sredini.“

Postojeći sportsko - rekreacioni sadržaji koji imaju elemente razvoja: Vodič za brdski biciklizam u Bosni i Hercegovini - U suradnji sa Turističkom zajednicom Federacije BiH, u Sarajevu je izašao Vodič za brdski biciklizam u Bosni i Hercegovini (Autori projekta: Emir Vučijak i Mersad Pašić), sadržaj koji će zasigurno privući mnoge zaljubljenike ove vrste rekreacije. Ova tura je, kako se navodi, „svojevrsna alternativa za najčešće poludnevne vožnje oko Sarajeva. Za razliku od standardnog uspona na vrh Trebevića, ovu dionicu karakteriše nešto manji ukupni uspon (oko. 900 m) te malo veća dužina pređenog puta (oko. 35 km). Inače, tura na ovoj relaciji se preporučuje tokom ljetnih dana kao dobar način osvježenja i bijega od gradske vreve.“

Slika 31: Tura za brdski biciklizam na Trebeviću

Slika 32: Brdski biciklizam Slika 33: Paraglajding na Trebeviću

Trebevic paraglajding Trebević predstavlja idealno mjesto za paraglajding Mogućnost preleta preko grada - Sarajeva. (Zabilježeno nekoliko preleta – slijetanje na stadion Koševo).

76

Bob staza na Trebeviću20 Locirana na sjevernim padinama Trebevića, neposredno pored trase postojeće uspinjače za Trebević. Bob i sankaška takmičenja organizovala su se na istoj trasi u periodu ZOI 84. Na lokaciji postoje i izgrađeni makadamski putevi, a prilaz do lokacije omogućen je postojećim putevima direktno iz Sarajeva, sa puta Sarajevo – Jahorina, iz pravca Brusa i sa završne stanice uspinjače. Nakon više od 15 mirovanja u džungli rastinja koje je sakrivalo čak i od satelitskih snimaka napokon je izašla iz zaborava. Desetine ljudi su mjesecima čistili rastinje i krpili rupe kako bi se olimpijska ljepotica dovela u stanje za upotrebu inline skatea. Prvi put je iskorištena u junu 2007. na takmičenju Red Bull Hot Run. Nakon što su snimci dvadeset dvojice skatera sa Trebevića obišli čitav svet usledio je logičan događaj - Red Bull Hot Run 2008. Očišćena su i minska polja pa je 2008. na ovo takmičenje došla i publika.

Slika 34: Trebević – Bob i staza za sanjkanje - Start je na 1 050 m, cilj na 900 m

2.3. Stanje bespravne gradnje i potrebna ulaganja za njeno saniranje U području obuhvaćenom ovim Programom, na osnovu raspoložive dokumentacije, kao i izlaskom na dio dostupnog terena, ustanovljeno je da se u saobraćajnom koridoru žičare u širini od po 6,0 m obostrano od osi žice žičare nalazi oko šest objekata (stambeni i pomoćni). Kroz prezentaciju Regulacionog plana „Lijeva obala Miljacke – Bistrik“ (5 objekata) i Regulacionog plana „Hrid“ (1 objekt) u granicama obuhvata, za ove objekte su propisani urbanističko-tehnički uslovi koji se moraju ispoštovati kako bi funkcija žičare bila moguća i opravdana. Potrebno je istači da je za područje Kantona urađen elaborat “Prijedlog prioriteta izrade prostorno-planske dokumentacije za područja ugrožena bespravnom izgradnjom na Kantonu Sarajevo“ /Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, januar 2009.21/, gdje su naglašene cjeline za koje je propisana obavezna izrada provedbenih planskih dokumenata kroz koje će se preispitati i segment bespravne izgradnje. U cilju zaustavljanja bespravne izgradnje, Kanton Sarajevo je donio podzakonske akte koji se odnose na legalizaciju građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje, a u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju Kantona Sarajevo: Uredba o postupku i uvjetima za legalizaciji građevina izgrađenih bez građevinske dozvole („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 10/01); Uredba o dopunama Uredbe o postupku i uvjetima za legalizaciji građevina izgrađenih bez građevinske dozvole („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 14/02); Odluka o legalizaciji građevina 20 Sarajevo kandidat za domaćina XIV zimskih olimpijskih igara 1984. , Publikacija, Komitet za kandidaturu i Sekretarijat za prostorno uređnje Skupštine grada Sarajeva, 21 “Prijedlog prioriteta izrade prostorno-planske dokumentacije za područja ugrožena bespravnom izgradnjom na Kantonu Sarajevo”, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Januar 2009.

77

izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 6/06.); Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 18/07); Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 18/08). Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i općine sa područja Kantona Sarajevo utvrdili su prioritete i dinamički plan izrade prostorno-planske dokumentacije za područja ugrožena bespravnom gradnjom (Zaključak sa sjednice Skupštine Kantona Sarajevo 28.05.2008.), i na osnovu: analize stanja u pogledu pokrivenosti područja i aktualnosti provedbeno-planske dokumentacije po općinama, a posebno sa aspekta legalizacije bespravne izgradnje; podataka dobivenih od općinskih službi, kao i podataka iz baze podataka kojom raspolaže Zavod (stručna i konzultativna mišljenja); saznanja o problemima pojedinih područja stečenog kroz kontakte sa građanima - strankama koje dolaze po informacije u Zavodu za planiranje; saznanja Zavoda općenito o problemima u pogledu prostora i izrade prostorno – planske dokumentacije. Prema podacima koje je dostavila Općina Stari Grad, na području te općine evidentirano je 2.134 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, u periodu od 2006. do juna 2008. Općinske službe nisu bile u mogućnosti staviti na raspolaganje podatke o lokacijama ovih zahtjeva, jer nisu tehnički opremljene (nedovoljna opremljenost računarskom tehnikom). Zahtjevi su se mogli locirati samo u slučajevima riješenih predmeta (949). Nakon obavljenih konsultacija sa općinskim službama, dostavljen je prijedlog izrade provedbene dokumentacije za područje Općine Stari Grad. Regulacioni plan „Jarčedoli“ i Regulacioni plan „Paje - Mahmutovac“. Ovo područje Paje-Mahmutovac će kroz sagledavanje prostornih mogućnosti, uzevši u obzir postojeće stanje, uslove stabilnosti terena, saobraćajno rješenje, rješenje opremanja područja komunalnom infrastrukturom razmotriti i uslove izgradnje u koridoru žičare. Planovi bi bili izrađeni po propisima o prostornom uređenju i metodologiji za izradu koji su na snazi, što omogućuje lakšu realizaciju i provođenje planskih opredjeljenja. Prije izrade plana potrebno je obezbijediti ažurnu geodetsku podlogu u razmjeri 1:1000, Elaborat valorizacije kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i Elaborat o ispitivanju inženjersko-geoloških osobina terena, na bazi detaljnijih istražnih radova i sugestija vezano za postojeću i planiranu gradnju kao i sanaciju nestabilnih terena.

78

Slika 35: Planirana izrada planske dokumentacije za Stari Grad

79

2.4. Analiza sadašnjeg stanja Žičara je usko povezana sa Trebevićem, njenom odredišnom zonom interesovanja. „Objekt“ žičare je uklopljen je u morfologiju karakterističnu po izraženom prelazu ravnice u gusto postavljene izohipse sve do današnje gradske zaobilaznice pa dalje u produžetku, u pravcu Hrida i Zlatišta ( koji već čine podnožje Trebevića) sve do Vidikovca na Trebeviću (Slika 34).

Slika 36: Satelitski snimak obuhvata Projekta

Slika 36a: Satelitski snimak – Trasa žičare

Prirodni nagib bio je iskorišten za izgradnju Vidikovca, na koti 1164. Ako se ova kota usporedi sa kotom polazne stanice 583 m nadmorske visine, jasno je da je ovdje riječ o izuzetno strmom terenu.

80

Slika 37: Prilaz polaznoj stanici stepeništem Slika 38: Pogled na grad – (snimak juni, 2009.) iz Franjevačke ulice (snimak juni, 2009.) Nekada značajan turistički i rekreativni centar Trebević u proteklom ratu je miniran, većina planinarskih domova su uništeni, a stradao je i šumski fond.

Slika 39: Bob staza (lijevo) i Apelova cesta Slika 40: Planinarski dom kod Prvog šumara

(desno), (snimak juni, 2009.) (snimak juni, 2009.) Na Trebeviću izgrađena kombinirana staza za bob i sanjkanje, na kojoj su održana natjecanja za vrijeme XIV Zimskih olimpijskih igara, 1984. u Sarajevu, u toku rata su također uništeni.

Slika 41: Ruševina Dom „Prvi šumar“ Slika 42: Saobraćajnica Sarajevo-Jahorina

(snimak juni, 2009.) (snimak juni, 2009.)

81

Slika 43: Lokacija Prvi šumar Slika 44 : Bob staza (snimak, juni, 2009.)

Slika 45 a Slika 45 b: Dolazna stanica žičare (stanje 2008. ) Objekti polazne stanice žičare na Bistriku i dolazne stanice Vidikovac na Trebeviću su u periodu 1992.-1995. skoro u potpunosti uništeni. Objekt polazne stanice je neupotrebljiv za postavljanje nove žičare sa stanovišta arhitekture, mašinskih postrojenja i statike, dok je objekt dolazne stanice uništen do temelja.

Slika 46 : Polazna stanica žičare (snimak juni, 2009.)

Objekt – restoran Vidikovac u blizini istoimene dolazne stanice je u ratu potpuno razrušen.

82

Slika 47: Restoran Vidikovac 80-tih Slika 48 a: Restoran Vidikovac danas (snimak juni, 2009.)

Slika 48 b: Restoran Vidikovac danas Slika 49 : Pogled na grad sa lokaliteta Vidikovac

(snimak juni, 2009.)

2.5. Prijedlog narednih aktivnosti sa nosiocima Poslijeratne aktivnosti vezane za ovo područje Rat i ratna razaranja zaustavili su sve aktivnosti po pitanju zaštite ovog područja. Koliko je uopšte značajno i aktualno ovo područje sa aspekta zaštite, a posebno sa aspekta poslijeratnog stanja u pogledu (ne)očuvanosti pojedinih elemenata prirodne sredine (vegetacija, zemljište, objekti fizičkih struktura, vode i sl.) pokazuje i činjenica da se tek 2007. aktualizirala izgradnja TŽ bez sagledavanja područja (kojem fizički pripada) kroz prostornu i provedbenu plansku dokumentaciju. To upućuje na zaključak da se programski aktualno područje nastoji „izgraditi“ mimo zakonom utvrđene planske izrade čije aktivnosti bi se trebale odvijati u pravcu: utvrđivanja stepena devastacije po osnovu prirodnih i stvorenih vrijednosti, a u skladu sa sigurnosnim uslovima, i rada na izradi odgovarajuće dokumentacione osnove. Kao razlog ne donošenja akta o zaštiti područja „dio Trebević“ navodio se nedostatak zvaničino urađenog, verifikovanog i usvojenog elaborata o valorizaciji ovog područja. Elaboratu nedostaje podatak stepena i obima njihovog oštećenja, a što je vrlo važan podatak zbog mjera koje treba propisati odnosno sredstava koja treba uložiti da se očuvaju ukupne vrijednosti, zaustavi dalja devastacija, unaprijede i održavaju prema predloženoj kategoriji.

83

U poslijeratnom periodu na području „dio Trebevića“22, osim deminiranja, nije bilo drugih aktivnosti. Ali su se zato aktualizirala pitanja obnove i izgradnje objekata koji nemaju provedbenu planersku podlogu. Na ovom području aktualizirana su, od strane investitora, konkretnija pitanja – podnošenje zahtjeva za izdavanje urbanističkih suglasnosti za gradnju na lokacijama ratom uništenih objekata (objekt žičare, Dom „Prvi šumar“), izdavanje urbanističkih suglasnosti za izgradnju na slobodnom neizgrađenom zemljištu, koje je u poslijeratnom periodu prevedeno na drugo lice. Prijedlog sadržaja - Postavlja se pitanje da li Trebević, pretežno izletničkog i rekreativnog karaktera, može da pruži željene i potrebne komercijalne efekte. Neophodno je planskim dokumentom ispoštovati usmjerenja iz plana višeg reda, kako u pogledu namjene, tako i sadržaja kao prostorne distribucije, predložiti koncept u pogledu gradnje smještajnih kapaciteta. Potrebno je utvrditi da li smještaj treba obezbijediti u Sarajevu i okolnim sredinama odakle bi se sportisti, turisti i posjetioci prevozili tokom dana, a vraćali noću da bi uživali i u prednostima urbanog ambijenta. Sadržaji koji mogu da upotpune rekreaciono-turističku ponudu područja su, prije svega, u korištenju postojećeg građevinskog fonda, nova izgradnja u manjem obimu, izgradnju rekreativnih površina - turističkih kapaciteta, a sve u skladu sa mjerama zaštite. To su prije svega objekti na postojećim «građevinskim markicama»:

- Lokacija devastiranog ugostiteljskog objekta „Vidikovac“ - Dolazna stanica žičare - Planinarski dom „Prvi šumar“ - Multimedijalni centar – MMC na Trebeviću - „Dom sportova“ na lokalitetu Trebević“ - Lokacija devastiranog objekta Planinarski dom „Vranica“, i - atraktivni turističko-rekreacijski punktovi i trase za:

- izletnički turizam, - planinarenje, te zimske sportove - planinski biciklizam, - razne ture koje obuhvaćaju pješačke i fitness staze, jahanje i sl., - aktivnosti u zraku (slobodno letenje, zmajevi, baloni), - sportsko-terenske aktivnosti (tenis, planinarenje i sl.), - aktivnosti vezane uz razgledavanje prirodnih znamenitosti, - kulturne aktivnosti s tečajevima, umjetničke radionice, folklorne grupe,

kulturni sadržaji, gastronomski sadržaji i dr.,

- aktivnosti zdravstvenog karaktera kao što su fitness i drugi programi, - odmorišta (natkriveni prostori opremljeni mobilijarom – klupe, voda, korpe,

osvjetljenje), - šetnice - postojeće staze koje vode do markantnih tačaka u prostoru kao što su

vrela, vizure i panoramske tačke, interesantni i specifični biološki sistemi i sl.,

- turističko – ugostiteljske punktove, u okviru građevinskog zemljišta, u vidu uređenih otvorenih površina opremljenih turistički atraktivnim terenima za sport i rekreaciju,

22 područje Federacije/Kantona Sarajevo

84

- trčanje, staze za šetnju i brzo hodanje, trim staza sa postavljenim mobilijarom (prikladni planinarski mobilijar za sjedenje, putokazi, informativni panoi, korpe za odlaganje otpada).

Prijedlog narednih aktivnosti Svrha ovako opsežne prostorno planske analize, kroz prezentiranje relevantnih dokumenata potvrđuju nepobitnu činjenicu o uskoj povezanosti izgradnje žičare sa problematikom područja Trebevića. U cilju „dobivanja potvrde“ da je to područje od opšteg značaja za Kanton Sarajevo, potrebno je (imajući u vidu teritorijalnu pokrivenost ovog područja Kantona) izraditi elaborat valorizacije prirodnih vrijednosti i separat zaštite Trebević, a potom stvoriti formalno-pravni okvir za cjelinu kroz donošenje Zakona o zaštićenom području. Kako bi na adekvatan način ovo područje, utvrđene kategorije „zaštićeni pejzaž“ (zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju specifičnih pejzaža i rekreacije), bilo uređeno i osmišljeno u danoj funkciji - rekreacija sa osvrtom na očuvanje prirode, potrebno je: izraditi planski dokument Prostorni plan posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž "Trebević" propisan Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023., Odlukom o provođenju Prostornog plana Kanona Sarajevo član 135. („Službene novine Kanona Sarajevo“, broj 26/06).

85

Zaključak Izgradnji TŽ, zbog specifičnosti područja kojem prostorno i funkcionalno pripada - „Zaštićeni pejzaž Trebević“, treba da prethodi zakonom utvrđena izrada planske dokumentacije. Tom dokumentacijom će se identificirati i valorizirati cjelokupna prirodna osnova Trebevića, uspostaviti kvalitetna i primjerena koncepcija razvoja i tome odgovarajuće upravljanje u skladu sa uvjetima zaštite i cjelovitim prostorno-funkcionalnim tretmanom prostora:

• Predložiti koncept razvoja područja na osnovu rezultata dobivenih valorizacijom prirodnih vrijednosti, i na osnovu toga utvrditi pretpostavke za njenu realizaciju;

• Zakonom o proglašenju zaštićenog pejzaža Trebević utvrditi granice obuhvata, kategoriju zaštite, zoniranje prostora, propisane mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području, te korištenje prirodnih vrijednosti i upravljanje zaštićenim područjem;

• U momentu kada sigurnosni uslovi budu dozvolili (obzirom na miniranost prostora), sa aspekta namjene i korištenja, potrebno je utvrditi stepen devastacije, iskazati potrebna ulaganja zajednice u ove prostore a sve s ciljem očuvanja i unapređenja vrijednosti koje mu daju atribut objekta prirodnog nasljeđa;

• Održivost zaštićenog područja dio Trebević može se postići samo ako se zaštićeno područje posmatra zajedno sa užim i širim okruženjem, pri čemu je zaštićeno područje poticaj za razvoj šireg okruženja.

• Maksimalno afirmirati kategoriju zaštite objekta prirodnog nasljeđa kategorije «zaštićeni pejzaž»;

• Uvjete korištenja prostora odrediti na temelju stepena zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti a određene graditeljske intervencije u prostoru precizirati u skladu sa utvrđenim ograničenjima i mjerama zaštite;

• Uvjete korištenja prostora, kao i urbanističko - tehničke uvjete za postojeće i planirane sadržaje definirati u skladu sa uvjetima zaštite kvaliteta i kvantiteta prirodnih resursa;

• Uspostaviti novu kvalitetnu i prostoru primjerenu turističku koncepciju i tome odgovarajuće upravljanje u skladu sa uvjetima zaštite i korištenja prostora, utemeljenu na cjelovitom prostorno-funkcionalnom programu.

86

3. PRAVNI ASPEKT

3.1. Pravna osnova realizacije

3.1.1. Analiza ustavno pravnog statusa Grada i njegove sposobnosti da relizuje i stvara obaveze

Ustav Bosne i Hercegovine članom 1 uređuje da je Glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Amandmanom XVI Poglavlje VI.A Gradske vlasti propisuje da se za područje dvije ili više opština, koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom.

Odgovornosti grada obuhvaćaju: financije i poresku politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima, zajedničku infrastrukturu, urbanističko planiranje, javni promet, druge nadležnosti koje gradu povjeri kanton, odnosno koje prenesu općine.

Materija urbanističkog planiranja koja je usko vezana za ovaj projekta uređena je posebnim zakonskim aktima: Zakonom o prostornom planiranju i Zakonom o građenju.

Posebnu pažnju zavrjeđuju provedbeni akti koji su u nadležnosti Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Opštine Stari Grad, to su: razvojno planski i provedbeni dokumenti.

Od ostalih lex specialis propisa vezanih za implementaciju ovog Projekta posebno se izdvajaju: Zakon o imovini Kantona Sarajevo sa provedbenim aktima donešenim od strane Vlade Kantona Sarajevo i Zakon o koncesijama u Kantonu Sarajevo.

Grad ima statut koji mora biti u skladu sa ovim Ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom.

Grad ima Gradsko vijeće, čiji sastav čini jednak broj vijećnika iz svake opštine, a broj vijećnika, postupak izbora i trajanje mandata utvrđuje se statutom. Gradsko vijeće ne može imati manje od 15, a niti više od 30 vijećnika.

Tako je Grad Sarajevo jedinica lokalne samouprave i čine ga Opštine: Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad.

Nadležnost i unutrašnja organizacija Grada Sarajeva uređuju se Statutom Grada. Grad Sarajevo ima Gradsko vijeće od 28 vijećnika. Gradskom upravom neposredno rukovodi gradonačelnik. Gradonačelnik je izvršno-upravni organ Grada Sarajeva i Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo.

Prema citiranom Amandmanu XVI Gradsko vijeće ima slijedeća ovlaštenja: priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut Grada, bira gradonačelnika, donosi budžet grada, donosi propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom.

Odgovornost gradonačelnika je: imenovanje i smjenjivanje gradskih funkcionara, provođenje gradske politike i izvršavanje gradskih propisa, osiguranje suradnje gradskih funkcionara sa

87

ombudsmenima, podnošenje izvještaja gradskom vijeću i javnosti o provođenju gradske politike.

Grad ostvaruje prihode oporezivanjem, zaduživanjem i na drugi način, u skladu sa zakonom.

Amandmanom XXVI, Poglavlje VI.B Organizacija Sarajeva urađen je ustavno pravni status Grada Sarajeva u okvirima Kantona Sarajevo. U Kantonu Sarajevo osniva se Grad Sarajevo kao jedinica lokalne samouprave. Ustavom Kantona Sarajevo bit će uređeno koje opštine ulaze u sastav Grada Sarajeva. Iste su već pobrojane. Sastav i način odlučivanja organa Grada Sarajeva održava multietničnost i posebnost Grada Sarajeva kao glavnog grada Bosne i Hercegovine. Nadležnost, organizaciona struktura i način odlučivanja organa Grada Sarajeva utvrđuju se Ustavom Kantona, kantonalnim zakonima i Statutom Grada, u skladu sa ovim Ustavom.

Nadalje, Ustavom Kantona Sarajevo, Amandman I regulirano je da su u Kantonu Sarajevo opštine Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad čine Grad Sarajevo te da iste tvore Grad Sarajevo, kao jednu posebnu jedinicu lokalne samouprave. Nadležnost i unutrašnja organizacija Grada uređuju se Statutom Grada. Statut Grada uređuje i pitanja od vitalnog nacionalnog interesa.

Već je rečeno da je Amandmanom II propisano da Grad Sarajevo ima Gradsko vijeće koje broji ukupno 28 vijećnika. Svako opštinsko vijeće općina koje formiraju Grad izabrat će 7 delegata u Gradsko vijeće iz reda opštinskih vijećnika. Posebno je uređeno da Bošnjacima, Hrvatima i grupi ostalih će pojedinačno biti garantiran minimum od 20 % mjesta u Gradskom vijeću, a bez obzira na izborne rezultate. Ukoliko se izborom gradskih vijećnika iz reda opštinskih vijećnika ne može popuniti minimalan broj mjesta zagarantovan stavom 3. ovog člana, gradski vijećnici će biti birani iz reda kandidata sa lista političkih stranaka koje participiraju u opštinskim vijećima, a na osnovu izbornih rezultata.

Amandmanom XII utvrđeno je da se funkcije Kantona, Grada i opština financiraju kroz budžet koji donosi Skupština Kantona, Gradsko vijeće i opštinska vijeća pojedinačno, u skladu s kantonalnim i federalnim propisima.

Poseban Protokol o organizaciji Sarajeva potpisan u Sarajevu, oktobra 1996., utvrđuje osnovne principe u vezi organizacione strukture Grada Sarajeva.

Na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi, član 1, propisano je da se ovim zakonom uređuju pitanja: samoupravnog djelokruga opština i Grada Sarajeva kao jedinica lokalne samouprave na području Kantona Sarajevo, neposredno učestvovanje građana u odlučivanju, organi opštine odnosno Grada, mjesna samouprava, imovina i financiranje lokalne samouprave i druga pitanja od značaja za ostvarivanje lokalne samouprave.

Statutom Grada Sarajeva, član 1, posebno je utvrđeno slijedeće:

• samoupravni djelokrug Grada Sarajeva, • organizacija, ovlaštenja i način rada organa Grada Sarajeva, • odraz multietničke strukture Sarajeva unutar organa Grada Sarajeva, • pitanja od vitalnog nacionalnog interesa,

88

• oblici neposrednog odlučivanja građana o lokalnim poslovima, organizacija i rad lokalne uprave,

• neposredno učešće građana o odlučivanju, • imovina i financiranje lokalne samouprave, • propisi i drugi akti Grada Sarajeva, • nadzor i zaštita lokalne samouprave, • oblici suradnje sa opštinama i druga pitanja od značaja za ostvarivanje lokalne

samouprave.

Članom 15 citiranog Zakona o lokalnoj samoupravi regulirano je da je Grad Sarajevo nadležna za:

• urbano planiranje/upotrebu lokalnog zemljišta, • javne službe/infrastrukturu (voda, kanalizacija, prikupljanje otpada, grijanje, gas,

tržnice, javne parkove, vatrogasne brigade, lokalne zdravstvene službe, sportske objekte, groblja),

• gradske financije, • javni saobraćaj, • kulturu, • osnovno i srednje obrazovanje, • lokalni biznis, • dobrotvorne organizacije, • lokalni radio i televiziju, • lokalni turizam, • izvršne aspekte stambene politike (dodjela stanova, izgradnja i održavanje zgrada u

društvenom vlasništvu, odluke o visini stanarina), • druge nadležnosti koje Gradu Sarajevu prenese Kanton Sarajevo, odnosno povjere mu

opštine.

Obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Sarajeva može se, u skladu sa zakonom, povjeriti ustanovama, preduzećima i drugim pravnim licima osnovanim radi obavljanja javnih službi u Gradu Sarajevu.

Poslovnikom o radu Gradskog vijeća Grada Sarajeva, član 1, utvrđeno je da Gradsko vijeće Grada Sarajeva organizira se i radi po ustavu, zakonu i Statutu Grada Sarajeva i odredbama poslovnika Gradskog vijeća Grada Sarajeva.

Poslovnikom Gradskog vijeća Grada Sarajeva regulišu se slijedeća pitanja:

• unutrašnje organizacije i načina rada Gradskog vijeća i radnih tijela gradskog vijeća, • ostvarivanje prava i dužnosti gradskih vijećnika, • rad klubova vijećnika, • javnost rada, • programiranje rada, • postupak za izbor, imenovanje i razrješenje, • procedura za donošenje akata, • ostvarivanje prava i dužnosti Gradskog vijeća prema Gradonačelniku Grada Sarajeva,

89

• suradnja sa gradskim i drugim općinama, suradnja sa institucijama Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo,

• odnosi prema drugim organima i organizacijama, • rad predstavnika Gradskog vijeća, • suradnja sa međunarodnim udruženjima gradova i opština i sa gradovima i opštinama, • upotreba jezika i pisma, • rad Službe Gradskog vijeća, • rad za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti kao i • ostala pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća, u skladu sa ustavom, zakonom i

Statutom Grada Sarajeva.

Način rada Gradskog vijeća o pitanju koje nije uređeno ovim poslovnikom uređuje Gradsko vijeće posebnim zaključkom.

3.1.2. Analiza do sada donošenih odluka i rješenja koja se odnose na Projekt Vezano za dosadašnje aktivnosti koje se odnose na ovaj Projekt iste se, u kontekstu pravnog aspekta, mogu kronološki posmatrati na slijedeći način. 1999. - KJKP GRAS je Opštinskoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove Opštine stari Grad podnesena su dva zahtjeva za upis prva korištenja i raspolaganja na objektima u smislu Uredbe o upisu u javne knjige nekretnina i prava na nekretninama u postupku privatizacije. Predmetnim dopisima pobliže su opisane nekretnine (objekti i parcele) koje su trebale biti predmet upisa. Ukupno je zatraženo da se izvrši upis 25 različitih katastarskih čestica po svim osnovima. U 2000. upućena je pismena urgencija vezano za gornje dopise. Ponovljena urgencija je upućena 2006 sa pozivom na isti pravni osnov upis u javne knjige nekretnina i prava na nekretninama u postupku privatizacije. Traženi upisi do današnjeg dana nisu izvršeni. 2005. - Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo izdao je stručno mišljenje na zahtjev Gradonačelnice Grada Sarajeva a po osnovu inicijative KJKP GRAS Sarajevo za izmjenu namjene postojećeg parkinga „preko puta Vijećnice“ za planiranje izgradnje polazne stanice Žičare Trebević. Prema priloženom Mišljenju za navedeni prostor ne postoji provedbena planska dokumentacija jer nije obuhvaćena Regulacionim planom Lijeva obala Miljacke-Bistrik. U toku 2007. - obezbjeđena su, u Budžetu Grada Sarajeva, sredstva za izradu Idejnog projekta za TŽ. Ovo je podrazumijevalo: izradu idejnog projekta rekonstrukcije postojeće žičare, izradu novog idejnog rješenja modrene žičare sa dislociranom polaznom stanicom. 2007. - Fakultet za saobraćaj i komunikacije je izradio osnovne elemente za izradu idejnog projekta Žičare u Sarajevu. 2007. - Grad Sarajevo i KJKP GRAS su potpisali Sporazum o pripremi tehničke dokumentacije za izgradnju TŽ 2008. - firma Geodet Sarajevo izradila je Idejni projekt TŽ sa revizijom koju je izradila firma M Design Sarajevo. Na ovu projektnu dokumentaciju odgovarajuće primjedbe je dala IPSA Institut Sarajevo.

90

2009. - Gradska uprava Grada Sarajevo je uputila zahtjev prema BHMAC Sarajevo vezano za trenutno stanje deminiranja trase TŽ. Odgovor je dobiven od strane Službe za civilnu zaštitu Opštine Stari Grad da je deminiranje izvršeno za pozicije 1 do 3, da su u toku radovi za 3 projekta te da se očekuje potpisivanje tendera u maju 2009. za još dva tendera. 2009. - Grad Sarajevo je sa Ekonomskim institutom Sarajevo ugovorio izradu Studije opravdanosti izgradnje, obnove i revitalizacije TŽ.

3.1.3. Analiza postojeće pravne situacije Vezano za ovu problematiku analiza postojeće pravne situacije se proteže kroz nekoliko pravnih područja. Ona idu od pitanja postojećeg pravnog režima imovine i njenog titulara, pravnog režima javnog dobra na pojedinim nivoima državnog organizovanja pa do pravnog režima prava korištenja i prava raspolaganja nad dobrima u javnoj upotrebi. Od posebnih zakonskih akata izdvajaju se jedino Zakon o imovini Kantona Sarajevo (Sl. novine Kantona Sarajevo, broj 6/97) a kojim se utvrđuje imovina Kantona, način sticanja, upravljanja i raspolaganja ovom imovinom. Kao imovina Kantona se definiše: sva preuzeta imovine Grada Sarajeva, pokretna i nepokretna imovina, prava i novčana sredstva stečena kupovinom ili na drugi način u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Zakon o imovini Kantona posebno specificira kao imovinu Kantona i:

• prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi, • nekretnine na kojima pravo korištenja i upravljanja imaju mjesne zajednice,

udruženja građana i političke organizacije izuzev sredstava koje su te organizacije i zajednice pribavile iz drugih izvora osim budžeta; sredstava za financiranje zajedničkih potreba, donacija društveno pravnih lica i samodoprinosa građana;

• nekretnine na području Kantona koje su izgrađene ili po drugom osnovu stečene iz sredstava budžeta, sredstava za financiranje zajedničkih potreba, te sredstava samodoprinosa građana i donacija kao i imovina koja je stečena po drugim osnovama bez obzira da li se kod društveno pravnog lica kao korisnika vode u poslovnim knjigama, odnosno da li su upisane u zemljišne knjige;

• društveni kapital iskazan u bilansima stanja pravnih lica na dan 31.12.1991. odnosno stanja utvrđenih nakon revizije.

Ovlaštenja i obaveze po osnovu državnog kapitala vrši Kanton s tim što Vlada Kantona može raspolagati imovinom u okviru ovlaštenja koja im je prenijela Skupština posebnim propisom. Zakon o imovini Kantona je obavezao Vladu Kantona da posebnim propisom uredi način evidentiranja imovine Kantona prema odredbama ovog Zakona te da odredi organe za njegovo provođenje. Ovaj provedbeni propis se trebao donijeti u roku od 15 dana od dana donošenja samog Zakona. Provedbeni propis do današnjeg dana nije donesen. Od posebnih podzakonskih akata izdvaja se i Odluka o usklađivanju statusa preduzeća (Sl. novine Kantona Sarajevo, br. 30/05) koja članom 44, stav 3 prelaznih i završnih odredbi predviđa da Skupština Kantona Sarajevo u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove odluke odredi koja su prirodna bogatstva i dobra od opšteg interesa i sredstva kojima posluje javno preduzeće u državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu Kantona. Ni ova obaveza do današnjeg dana nije izvršena.

91

Ovdje treba spomenuti i da je Vlada Kantona usvojila Odluku o evidenciji imovine Kantona Sarajevo (Sl. Novine KS, broj 23/97 i 5/02) kojom je predviđeno da se oformi i vodi evidencija imovine Kantona prema subjektima a pri Upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove u sastavu Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Evidencija je ustrojena ali nije ažurna, vodi se samo za nekretnine i upisi se vrše sporadično. Dok se ovo pitanje ne riješi sistemski ni evidencija neće odgovarati stvarnom stanju. Treba posebno napomenuti da je citiranim prelaznim članom Odluke o usklađivanju statusa javno komunalnih preduzeća sa Zakonom o javnim preduzećima obaveza evidentiranja imovine Kantona utvrđena za slijedeća preduzeća: Sarajevogas, Rad, Tržnice-pijace, Park i Gradski saobraćaj. Za ova preduzeća je od strane ovlaštenih revizorskih kuća utvrđeno da iste mogu da iskazuju „dionički kapital“, odnosno da postoji učešće radnika u njihovoj vlasničkoj strukturi a prema propisima o privatizaciji koji su se primjenjivali na prostoru bivše SFRJ do 1992. Agencija za privatizaciju Kantona Sarajevo je jedino u preduzeću Sarajevogas prihvatila revizorski izvještaj o postojanju „dioničkog kapitala“ i u skladu se rješenjem Agencije izvršen je i upis ovog kapitala. Kod ostalih pobrojanih pravnih subjekata, uključivo i KJKP GRAS Sarajevo ovo nije učinjeno. U ovom kontekstu su i traženi upisi od strane KJKP GRAS Sarajevo da se izvrše upisi svih objekata i parcela na ime ovog javno pravnog subjekta kako bi isti u eventualni postupak privatizacije ušao i sa ovom imovinom. U pogledu katastarskog stanja prema kopiji katastarskog plana Opštine Stari Grad KJKP se vodi kao posjednik slijedećih nekretnina: TŽ-kuća i zgrada površine 377 m2, TŽ-dvorište površine 2427 m2, TŽ-livada površine 1023 m2. Podaci iz Zemljišno knjižnog ureda Opštinskog suda I u Sarajevu za ovu lokaciju jedan dio predmetnih nekretnina je knjižen kao državno vlasništvo sa pravom korištenja KJKP GRAS Sarajevo. Jedna stup, broj 5, Žičare Sarajevo u površini 63 m2 je također knjižen kao državno vlasništvo s tim što su na listu C kao teretnom listu pobrojana četiri fizička lica kao bivši vlasnici prema kojima je izvršena nacionalizacija predmetne parcele (KO Kijevo, zk.ul. 628). Bez obzira na ove činjenice zaključak je da su sve predmetne parcele državno vlasništvo. Prema posljednje pribavljenim izvodima iz zemljišnih knjiga sve se predmetne parcele vode kao državno vlasništvo. Izuzetak se odnosi na 37 parcela koje se prema njihovom opisu nalaze ispod trase Trebevićčke žičare (šuma, pašnjak, stijena i oranica) koje su sve u privatnoj svojini Kadrić (Hasana) Ahmeda. Ovo pravo vlasništva je knjiženo na osnovu Ugovora o diobi nekretnina od 15.06.1978 . Radi se o nekretninama tzv. dolazne stanice koje imaju svojstvo tzv. poslužnog dobra preko koga prelazi tzv. povlasno dobro a u ovom slučaju TŽ. Od cjelokupnog objekta TŽ jedino nisu knjiženi stupovi. Oni bi se trebali knjižiti kao poslužno dobro na povlasnom dobru-privatnom zemljištu ispod trase TŽ. Radi se o pravno istovjetnom slučaju kao i sa postavljanjem dalekovodnih stupova za potrebe elektrodistribucije. Svi predmetni objekti su u poslovnim knjigama KJKP GRAS Sarajevo sa 31.12.1991. knjiženi kao osnovno sredstvo ovog javnog, tada državnog preduzeća. Isto knjižno stanje je i na dan 19.06.2009. s tim što su vrijednosti iskazane u novčano minornim iznosima uvažavajući denominacije i amortizaciju ako i činjenicu da nije vršena revalorizacija fer ili slične vrijednosti predmetnih nekretnina. Prema bilancu stanja KJKP GRAS za 2008. ukupna knjigovodstvena vrijednost svih pobrojanih objekata TŽ iznosi 126.395,51 KM. Revalorizacija njihove vrijednosti nije nikada vršena. U svakom slučaju ovu obavezu bi bilo

92

potrebno izvršiti te sa novom procjenom izvršiti i odgovarajuće izmjene u poslovnim knjigama, odnosno iskazati vrijednost ovog javnog dobra u njegovoj realnoj veličini. Ovo je posebno značajno i sa stanovišta izbora odgovarajuće koncepcije vezan za izbor oblika ulaganja u cilju revitalizacije TŽ. Naime, prema do sada raspoloživim informacijama Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini je objavila Poziv za dostavljanje projekata u okviru Projekta podrške Evropske komisije ekonomskom razvoju u Bosni i Hercegovini-Poziv VI, broj tendira EC/BIH/CFP/09/003. Rok za podnošenje prijava ističe 15.10.2009. Podrška se odnosi na slijedeće oblasti:

• podrške razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća u sektorima ili podsektorima sa najvećim potencilajom za rast, potencijalom za kreiranje novih radnih mjesta ili velikim brojem mikro, malih i srednjih preduzeća,

• podrške razvoju turizma putem kreiranja eko utvrđenih zona koje nude širok spektar aktivnosti u otvorenom prostoru i zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi i parkovi prirode,

• podrške razvoju uspješnih turističkih proizvoda u Bosni i Hercegovini putem kreiranja tragova nasljeđa koji obuhvaćaju kulturno historijsku i prirodnu baštinu određenog regiona-odredišta.

Sve planirane aktivnosti će se realizovati u Bosni i Hercegovini a finansijska pomoć će biti pružena iz sredstava Evropske unije obezbjeđenih iz programa IPA 2008. Vodič za aplikante kao i ostale informacije se nalaze na internet adresi: http//www.europa.ba. Ovo bi mogao biti samo jedan od potencijalnih izvora sredstava za treću od gore pobrojanih oblasti. Za to je potrebno ispuniti određene pretpostavke a koje se odnose, prije svega, na postojeći pravni režim valsnišva nad predmetom Projekta kao i u pogledu odluke ko će biti nosilac projektnih i ostalih aktivnosti - Pilot projekta, odnosno koji će sve javni i eventualno privatni subjekti biti uključeni u relaziacju cjelokupnog projekta.

3.1.4. Pravni okvir za javno privatno partnerstvo na Projektu Javno privatno partnerstvo se pojavljuje kao najinteresantniji oblik zajedničkog nastupa u obavljanju pojedinih javnih funkcija, prije svega komunalnih, kao i izgradnje i zajedničke eksploatacije infrastrukturnih objekata. Pojedine zemlje ovim projektima poklanjaju izuzetnu pažnju. Primjera rad Vlada Republike Hrvatske usvojila i Smjernice za primjenu ugovornih oblika javno-privatnog partnerstva. U proceduri je i zakon o javno privatnom partnerstvu. U Bosni i Hercegovini ne postoji pozitivni pravni propis koji bu uređivao javno privatno partnerstvo. Federacija BiH - Ministarstvo prometa i komunikacija je nosilac inicijative i izrade Zakona o javno privatnom partnerstvu u Federaciji BiH. Zakon se nalazi u formi prednacrta i nalazi se na javnoj raspravi. Realna su očekivanja da ovaj Zakon bude usvojen do kraja 2009. Njegovim usvajanjem steći će se potpuniji pravni okvir vezan za realizaciju projekata ove vrste. Ova konstatacija ne znači da postojeći opšti pravni okvir ne daje dovoljno osnova za realizaciju predmetnog projekta. Ne treba posebno spominjati da su ove Smjernice bazirane na Zalenoj knjizi o javno privatnom partnerstvu Evropske unije o javnim ugovorima i koncesijama. Cilj ova dva i sličnih dokumenata je suradnja državnih tijela i privatnih preduzetnika a radi osiguravanja, financiranja, izgradnje, obnove, upravljanja ili održavanja infrastrukture ili pružanja usluga. Osnovna obilježja ovog modela se mogu prepoznati kao:

93

• dugoročni odnosi na ugovornoj osnovi, • financiranje se oslanja na privatna, a ne javna-budžetska sredstva, • javni partner definiše ciljeve i uslove zajedničkog nastupanja, • privatni partner snosi sve rizike profitabilnosti projekta, • u slučaju izgradnje novih objekata, javni partner je njegov vlasnik, • javni partner plaća nadoknadu privatnom partneru za izgradnju i vođenje

izgrađenih objekata i • privatni partner sagrađeni objekt poslije ugovorenog vremenskog perioda vraća

javnom partneru. Osnovni oblici javno privatnog partnerstva su projekti poznati po svojim akronimima: EUL, LDO, BDO, LP, SL, SL i Turnkey. Ovim nisu u potpunosti iscrpljene sve mogućnosti partnerstva javnog i privatnog sektora pošto se u okvirima ugovorne autonomije volje mogu kombinovati domašaji više pojedinih pojavnih oblika i modela. Svaki od pobrojanih modela u sebi sadrži specifične pravne klauzule a koje diktira, u ovisnosti od svojih potreba i ciljeva, javni partner. Spomenuta Zelena knjiga Evropske unije govori o sljedećim osnovnim modelima partnerstva javnog i privatnog sektora, to su:

• koncesioni koji se zasniva na dozvoli danoj od strane države privatnom sektoru • model privatno finansijske inicijative, modela partnerstva koji se definišu kroz

generalni naziv poznat kao PFI model (Private Finance Initiative) • institucionalno povezivanje u onim slučajevima kada javni i privatni partner

zajednički osnivaju posebno tijelo ili privredno društvo kojim zajedno upravljaju tako da to novo zajedničko pravno lice pruža javnosti određene usluge.

U pogledu pravnog režima koncesije isti je u tijesnoj vezi sa javno privatnim partnerstvom. Iako je ova materija uređena na sva tri nivoa državnog organizovanja (Zakon o koncesijama u BiH, entitetski zakoni o koncesijama i deset kantonalnih Zakona o koncesijama u okviru Federacije BiH. Za ovaj projekt pravno je relevantan Zakon o koncesijama Kantona Sarajevo). Zakon o koncesijama u Kantonu Sarajevo u čl. 3. kombinuje taksativno i netaksativno nabrajanje predmeta koncesije. U njega, između ostalog, spadaju:

• izgradnja i/ili korištenje objekata vodoprivrede i vodosnabdijevanja (hidroakumulacije, objekti snabdijevanja vodom, korištenje vodotoka i drugih voda),

• pravo obavljanja djelatnosti komunalnih i drugih javnih službi, • javni gradski i prigradski prevoz lica, • korištenje građevinskog zemljišta i • «sve druge djelatnosti i objekti pogodni za davanje koncesije».

Očigledno je da opisani pravni okvir, a prije svega: Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o imovini Kantona Sarajevo i Zakon o javnim koncesijama omogućuju potpunu slobodu optimalnog oblika organizovanja na realizaciji ovog Projekta, kao i izbora adekvatnog rješenja financiranja. U slučaju razmatranja mogućnosti uključivanja stranih investitora u Projekt, u projektno rješenje će biti potrebno inkorporirati pravila koja se odnose na pravni režim direktnih stranih ulaganja. To bi podrazumijevalo i uključivanje rješenja koja su predviđena Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini, kao i rješenja

94

iz Zakon o stranim ulaganjima u Federaciji BiH. Ovaj režim je u potpunosti liberalizovan i u potpunosti se može inkorporirati u već citirani pravni okvir.

3.1.5. Preporuke narednih aktivnosti sa nosiocima Naredne aktivnosti se mogu svesti na slijedeće:

• Utvrditi stvarno imovinsko stanje i titulara vlasništva i u projekt uključiti stvarnog titulara svojine.

• Utvrditi postojeći pravni okvir javno privatnog partnerstva i odrediti se prema jednom

od mogućih modela javno privatnog partnerstva.

• Odrediti nosioca aktivnosti i pravni oblik za sprovođenja cijelog projekta. Isti treba biti baziran na javno privatnom partnerstvu koji u kombinaciji sa pravnim režimom koncesije treba da postigne najoptimalnije rezultate. Pravni režim i oblik projekta bi trebao biti isključivo ugovorne prirode. Osnivanje zasebnog pravnog subjekta u formi javnog preduzeća ne bi dalo odgovarajuće efekte.

• Odrediti materijalnu i vremensku dimenziju cijelog projekta sa prijedlogom

najadekvatnijeg modela vezano za implementaciju. Zaključak Iz prednje navedenog mogu se izvesti slijedeći osnovni zaključci: Postojeći pravni okvir daje legalnu mogućnost da Grad Sarajevo bude titular prava na predmetnoj nekretnini - TŽ. Ovo se može realizovati na više načina.

• Jedan od njih je formiranje javnog preduzeća koje bi imalo funkciju upravljanja i održavanja TŽ. Ovo je izričito predviđeno citiranim Zakonom o lokalnoj samoupravi koji daje mogućnost da se pojedini poslovi infratsruktrune prirode mogu povjeriti javnim preduzećima i ustanovama osnovanim radi obavljanja javnih službi u Gradu Sarajevo.

• Pored toga Grad Sarajevo ima svojstvo pravnog lica što mu daje mogućnost da u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o javnim preduzećima bude osnivač privrednog društva sa svojstvom javnog preduzeća u svemu prema uslovima iz citiranih zakonskih akata. Korištenje ove mogućnosti bi tražilo poseban elaborat o opravdanosti osnivanja javnog preduzeća naročito kada se u obzir uzme način financiranja Grada putem budžeta Kantona Sarajevo. Ovo podrazumijeva da bi za formiranje posebnog javnog preduzeća bila potrebna suglasnost Skupštine Kantona Sarajevo i to na elaborat o opravdanosti osnivanja javnog preduzeća.

U pogledu budućeg financiranja i eventualnog korištenje mogućnosti kreditnog zaduženja Grada Sarajevo može se konstatovati slijedeće.

• Grad Sarajevo, s obzirom da je rečeno da ima svojstvo pravnog lica, mogao bi se pojaviti i kao korisnik kredita, a radi financiranja predmetnog Projekta. Sa stanovišta pravnih rješenja i ovo bi podrazumijevalo prethodnu suglasnost Skupštine Kantona Sarajevo pošto bi se budžetska sredstva, barem u nekoj početnoj fazi, koristila za otplatu kredita. Ujedno, Kanton Sarajevo bi se, u slučaju korištenja ove mogućnosti,

95

morao pojaviti kao solidarni jamac vraćanja kredita, odnosno morao bi solidarno jamčiti cjelokupnu otplatu bilo kojeg oblika kreditnog zaduženja Grada Sarajevo.

Posjednik TŽ je KJKP GRAS Sarajevo a stvarni titular vlasničkih prava je Kanton Sarajevo-Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. Predmetna nekretnina ima pravni status javnog dobra ili dobra u opštoj upotrebi. U slučaju da bi se svojinska ovlaštenja prenosila na Grad Sarajevo potrebno je donijeti poseban zakon od strane Skupštine Kantona Sarajevo. Ne postoje pravne smetnje da se predmetne nekretnine na lokalitetu TŽ izdaju pod koncesiju. Ovo rješenje bi bilo najoptimalnije jer bi se zasnivalo na ugovornom principu a dodjela bi se vršila na osnovu javnog tendera i u svemu transparentno. Nosilac aktivnosti bi bio Kanton Sarajevo - Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša a Vlada Kantona Sarajevo bi kao koncesora mogla da odredi Grad Sarajevo na taj način što mu za određeni vremenski period bilo ustupljeno to pravo. Maksimalni rok je 30 i isti se može produživati. Koncesionar bi bio privatno pravni subjekt koji bi na tenderu dobio koncesiju. U narednoj fazi je potrebno aktivno uključiti nosioca prava vlasništva-Kanton Sarajevo i resorno ministarstvo - Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. Bez obzira što ne postoji zakonski akt koji bi definirao javno privatno partnerstvo postojeći opšto pravni okvir, posebno propisi koji se odnose na pravni režim koncesija ne prave smetnju za bilo koji oblik javno privatnog partnerstva na predmetnom projektu. Preduslov je postojanje validnih odluka titulara vlasničkih ovlaštenja.

3.2. Imovinsko pravni aspekti Projekta

3.2.1. Analiza imovinsko pravnih odnosa Stvarni posjednik TŽ je KJKP GRAS Sarajevo, s obzirom da svi zemljišno knjižni izvaci glase na ovog javno pravnog subjekta. No, nesumnjivo je da je nosilac prava raspolaganja Kanton Sarajevo kao osnivač KJKP GRAS, a i po osnovu Zakona o imovini Kantona Sarajevo. Time je stvarni titular svih vlasničkih prava Kanton Sarajevo - Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. Predmetna nekretnina nesumnjivo ima pravni status javnog dobra ili dobra u opštoj upotrebi. Ista može biti predmet otuđenja samo po osnovu posebnog zakonskog akta koji bi trebala da donese Skupština Kantona Sarajevo ili da bude predmet raspolaganja po ugovornom osnovu. S obzirom da je izložena posebna mogućnost osnivanja javnog preduzeća za upravljanje Trebevićkom žičarom tada bi se svojinska ovlaštenja prenosila na Grad Sarajevo. Za ovo je potrebno donijeti poseban zakon od strane Skupštine Kantona Sarajevo. Ovo podrazumijeva da bi novi nosilac vlasništva, u slučaju donošenja zakonskog akta, bio Grad Sarajevo. Zakon, prema važećim legislativnim rješenjima je jedan od pravnih osnova za sticanje svojine nad nekretninama. Mišljenja smo da je ovo rješenje neracionalno pošto može otvoriti i druga vlasnička pitanja. Karakter vlasništva (javno dobro) bi ostao isti samo bi se promijenio titular (Kanton Sarajevo - Grad Sarajevo).

3.2.2. Pregled i analiza troškova rješavanja imovinsko pravnih odnosa Troškovi rješavanja imovinsko pravnih odnosa mogu se posmatrati sa stanovišta rješenja koje bude izabrano za relaziaciju cjelokupnog projekta. Ukoliko bi se zadržala stara trasa TŽ cjelokupno ulaganje ne bi zahtijevao dodatne troškove rješavanja imovinsko pravnih odnosa pošto je objekt skoro u potpunosti uveden u zemljišne knjige. To podrazumijeva da su troškovi već plaćeni, bez obzira u kom se stanju predmetni objekt i prateća infrastruktura

96

nalazi. Kod eventualnog korištenja nove trase trebala bi se vršiti posebna procjena visine troškova, a naročito ako bi na novoj trasi trebalo vršiti sprovođenja eksproprijacije i dodatnog rješavanja imovinsko pravnih odnosa.

3.2.3. Prijedlog narednih aktivnosti sa nosiocima Naredne aktivnosti sa stanovišta rješavanja imovinsko pravnih odnosa se mogu svesti na slijedeće:

• Utvrditi nosioca daljnjih projektnih rješenja pojedinačno po pojedinim planiranim i predloženim aktivnostima.

• Utvrditi oblik/model javno privatnog partnerstva i/ili koncesije koji bi se koristio za daljinu realizaciju cjelokupnog projekta a u sklopu konačnog opredjeljenja pod tačkom 3 ovog prijedloga aktivnosti.

• Odrediti se, sa stanovišta prethodne tačke, da li će se koristiti mogućnost osnivanja posebnog javnog preduzeća a koje bi se bavilo upravljanjem i održavanjem TŽ.

• Utvrditi egzaktnu vrijednost potrebnu za rješavanje imovinsko pravnih odnosa ukoliko se bude koristila nova trasa TŽ.

• Utvrditi stvarnu vrijednost izvođenja cjelokupnog projekta. • Dati prijedlog izvora i načina financiranja Projekta kao i vremenski okvir njegovog

izvođenja.

Zaključak

Postojeći pravni okvir ne predstavlja smetnju za izvođenje projektnih aktivnosti bez obzira na ta da li postoji konkretan pravni izvor. Javno privatno partnerstvo, u kombinacija sa pravnim režimom koncesije, se nameće kao rješenje koje bi trebalo koristiti u realizaciji cjelokupnog Projekta. Ukoliko bi se koristila mogućnost formiranja posebnog javnog preduzeća za upravljanje Projektom i njegovom kasnijom implementacijom to bi zahtijevalo izradu posebnog elaborata o opravdanosti osnivanja novog javnog preduzeća kao i dodatne aktivnosti vezane za parlamentarne i sudske procedure suglasnosti o osnivanju i registraciji. Imovinsko pravni odnosi se imaju smatrati riješenim u slučaju da se koristi stara trasa TŽ. Nova trasa bi zahtijevala izradu posebne kalkulacije, kao i dodatni vremenski okvir za realizaciju cjelokupnog Projekta.

97

4. KULTURNO-HISTORIJSKI I EDUKATIVNI ASPEKT Veze grada Sarajeva i planine Trebević, u njegovom neposrednom južnom zaleđu, su višestruke. Od prostorno-urbanih, privrednih, preko kulturno-historijskih do pejsažno-estetskih. Zbog toga su ta dva entiteta bez obzira što se radi o, s jedne strane vještačkom, a sa druge prirodnom, nevjerojatno prožeti kroz cijelo postojanje naseobine, kasnije trga, šehera i, na kraju, grada. Takav međusobni odnos zahtijeva da svako posezanje u tkivo Trebevića traži prethodno promišljanje o višestrukim vezama koje naseobina/grad i planina imaju kroz milenijumsko zajedničko opstojanje. Taj suodnos poštuju i prvi neimari grada koji gradnju mahala organski nastavljaju na njegove padine. Upravo taj odnos je ono čemu se dive kao graditeljskom geniju i naši prvi arhitekti koji su se bavili gradom, Grabrijan i Najthart. Upravo zbog takvog odnosa Trebević ima, ne samo prirodnu, već i kulturno-historijsku vrijednost. Slijedom takvog značaja i svaki projekt koji se tiče Trebevića mora uobziriti i kulturno-historijski aspekt. U daljem, svaki projekt koji se tiče Trebevića, baš zbog njegove iznimne vrijednosti i značaja za Sarajevo, mora imati edukativnu komponentu, budući da brojne generacije, bilo da su odrasle u gradu i su se doselile u njega, nemaju izgrađen ili su izgubile odnos čovjeka i prirode u smislu uravnoteženog razvoja. 4.1. Kulturno-historijski i edukativni značaj Projekta Trebević, odnosno njegove sjeverne padine su od početka naseljavanja bile veoma značajne za stanovnike prostora današnjeg Sarajeva. Gotovo sva uzvišenja, od Debelog brda i Zlatišta na zapadu do Fortice na istoku, bile su mjesta gradinskih naselja već od prethistorije. I nakon osnivanja trgovišta, a kasnije saraja, barem prema pisanim izvorima, Trebević je uvijek bio na neki način dio Sarajeva. Gradske mahale su se vrlo rano počele širiti na njegove padine, a i voda koja je neophodna jednom gradu dolazila je iz izvora koji su bili na padinama Trebevića. Prvi vodovodi u 16. st. kojima se dovodi voda u grad su provedeni sa njegovih padina. Već iz tog vremena potječe kolektivno predanje kako se u unutrašnjosti Trebevića nalazi veliko jezero koje u nekom tektonskom poremećaju može potopiti grad. Na drugoj strani Trebević sa istaknutim vrhom već vrlo rano ulazi u krug svetih mjesta kao dio stare slavenske religije svetih vrhova. U taj krug ulaze i stanovnici Sarajeva koji u Trebeviću vide svetu planinu. Postoji zabilježena tradicija da se na Trebeviću dočekivao izlazak sunca na Aliđun (Ilindan) svakog 2. augusta. Sam praznik Aliđuna je posvećen kultu Sunca. Greben Trebevića se pruža skoro pa u pravcu istok-zapad (izlazak – zalazak sunca u doba ravnodnevnice) pa služi kao neka vrsta prirodnog kompasa. Na vrhu Trebevića se nalazi lokalitet Sofe koji upućuje da mjesto koje je muslimanima služilo za molitvu. I Bašekija, sarajevski ljetopisac iz druge polovice 18. stoljeća, spominje izlaske cehovskih zajednica na padine Trebevića radi godišnjih slavlja. I samo ime Trebević izvedeno je iz riječi trebište što je naziv za staroslavenski žrtvenik. Običaj izlaženja na vrhove nije svojstven samo islamskom sinkretizmu već i katoličkom (izlasci katolika na Matorac kod Fojnice, iznošenje Gospine slike na Klisu, Kondžilo i dr.). Sa dolaskom Austro-Ugarske u naše krajeve počinje i značajniji razvoj planinarstva ili turizma. Već krajem 19. stoljeća (1892.) u Sarajevu se osniva društvo „Bosnisch –

98

hercegovinisch. Touristenklub in Sarajevo“, a nešto kasnije i „Naturfreunde“ (osnovano 1906.), po uzoru na slična društva u ostatku Austro-Ugarske carevine. Prema Naputniku po Sarajevu (Anon. 1913) ova su društva 1912. imala 200, odnosno 219 članova. Trebević je kao najbliža i najpristupačnija planina jedno od njihovih omiljenih izletišta. I kasnije osnovana planinarska društva u Sarajevu svoje prve planinarske domove prave na Trebeviću. Tako Društvo planinara u BiH 1926. gradi „Aleksandrov dom“ na Sofama ispod vrha Trebevića, a 1932. Društvo planinara „Romanija“ gradi „Dom Kralja Petra“ na Ravnama. Ti su domovi zbog popularnosti Trebevića, uz kasnije izgrađene planinarske domove na Čelini i Dobrim vodama bili aktivni sve do posljednjeg rata (1992-1995).

Slika 1: „Aleksandrov dom“ ispod vrha Trebevića Zbog svoje morfologije na Trebević se moglo izaći brojnim pješačkim stazama koje izlaze iz sarajevskih mahala. One najpoznatije su: 1) od Bistrika, preko Širokače, na Curine njive i dalje na Ravne i vrh Trebevića; 2) od Bistrika, preko Hrida, pa između Male i velike Čoline kape na Ravne; 3) iz Žagrića preko Komatina ili preko Hambine carine na Curine njive; 4) sa Bistrika, na Džeku ili Kurtin Sokak, pa uz Bistrički potok na Ravne. Uz te staze a i na kontaktu trijaskih krečnjaka i verfenskih pješčara nalaze se brojni izvori od kojih su najpoznatiji Kneginjac, Hadži Abdinica, Studenac i Dobra voda. Vegetacija, posebno na sjevernoj strani je veoma bujna i raznolika. Šume se sastoje od četinara: jele, omorike, crnog bora i smreke, i liščara: bukve, topole, breze i lijeske. Već od 1890. na Trebeviću se šume i uzgajaju, posebno crnog i bijelog bora, munike i ariša. Trebević je bogat i šumskim voćem i ljekovitim biljkama. Zbog povoljnih klimatskih uslova i bogatstva flore na Trebeviću se 1948. osniva Planinska botanička bašta “Alpinetum”. Sve to jasno ukazuje zašto je Trebević bio i ostao naomiljenije izletište Sarajlija, ali i brojnih stranaca koji su posjećivali Sarajevo. Kod turističke valorizacije prirodnih motiva Sarajeva i bliže okolice, Trebević se uvijek nalazi na prvom mjestu. Ljeti je to zbog nadmorske visine i svježine koju nudi bujna vegetacija. Zimi je Trebević privlačan zbog duže insolacije nego u Sarajevu, pogotovo u periodima kad u gradu znaju biti višednevne magle i smog, a ima i lijepih terena za sanjkanje i skijanje. Na

99

sjevernim padinama Trebevića ima nekoliko prirodnih vidikovaca sa kojih se pružaju impresivni pogledi na Sarajevo i okolne planine (Čolina kapa, Mala kapa, Draguljac, Brus). Sa Vidikovca (gornja stanica Žičare) pruža se pogled na veliki broj planina centralne Bosne i dijela Hercegovine: Romaniju, Crepoljsko, Ozren, Bukovik, Zvijezdu, Perun, Vlašić, Vranicu, Radušu, Bitovnju, Vran. Sve je to bilo razlogom da Trebević, zbog svojih prirodnih vrijednosti, već 1949. proglašen za turistički zaštićeni predio, a 1954. bude stavljen pod zaštitu države. Da bi se Trebević još više približio Sarajlijama gradi se žičara koja je puštena u saobraćaj 1959. Osim žičare koja je iz Dubrovnika vozila putnike da Srđ, brdo iznad grada, niti jedan grad u regionu nije imao takvu atrakciju. Prema podacima o broju putnika vidi se da je on iz u rastao, a najveći je bio u vrijeme 1983-84. (sportska takmičenja pred i za vrijeme 14. Zimskih Olimpijskih igara). To pokazuje da je turistička ponuda u najdirektnijoj vezi sa brojem posjetilaca. Sedamdesetih od stare austro-ugarske tvrđave napravljena je astronomska opservatorija sa dvije kupole. Kasnije je uz tvrđavu sagrađena nova zgrada u kojoj je bio smješten veliki 62-cm teleskop. Za potrebe 14. Zimskih Olimpijskih igara na padinama ispod Vidikovca izgrađena je staza za bob i sanjkanje. Iz svega navedenog se vidi koliko je kroz postojanje grada Sarajeva Trebević bio važan njegovim stanovnicima. Zbog toga i svi budući sadržaji na Trebeviću moraju biti u duhu onih vrijednosti koje su ga predestinirale da kroz noviju historiju bude najomiljenije sarajevsko izletište i najznačajnija turistička prirodna atrakcija. TŽ je svakako jedna od veoma značajnih vrijednosti koja u znatnoj mjeri treba i može da valorizira sve prirodne vrijednosti ove planine, ali i njen kulturno-historijski i edukativni značaj. 4.2. Analiza i ocjena dosadašnjih aktivnosti TŽ se u periodu poslije rata (1992-1995) počinje spominjati prvi put decembra 1999. u zahtjevima JKP „Gradski saobraćaj Sarajevo“, kojima se, od Opštine Stari Grad - Opštinske uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, traži upis prava korištenja i raspolaganja na objektima Donja žičara, Gornja stanica žičare i objekt Vidikovac. Budući da je zahtjevu samo djelomično udovoljeno, JKP „Gradski saobraćaj“ u oktobru 2000. urgira, ali bez rezultata. Urgencija se ponovo ponavlja 2006., sada ispred KJKP „Gradski saobraćaj Sarajevo“. U međuvremenu se TŽ spominje još jedanput, jula 2002., u internom dokumentu JKP „Gradski saobraćaj“ pod naslovom Kratki historijat rada žičare u kome se kaže: „Zbog ratnih dejstava, žičara je toliko uništena da se ne isplati vršiti njenu rekonstrukciju. Također njen životni vijek od 30 godina je istekao.“. Vidi se implicite da, u to vrijeme, JKP „Gradski saobraćaj“ nije računalo sa njenom rekonstrukcijom ili obnovom u budućnosti, odnosno da je zahtjev za upis prava korištenja i raspolaganja objektima bio motiviran drugim razlozima. U aprilu 2005. započinje snimanje filma "Duhovi Sarajeva" po scenariju Envera Puške i u režiji Dejana Radonića. Film je zbog teme, ali i zbog glavnih glumaca Severine Vučković, Enisa Bešlagića i Davor Janjića, svratio značajnu pozornost domaće i regionalne javnosti. Kroz film se provlači priča o studentici iz Splita i dva sarajevska gradska momka poslijeratne generacije koji sanjaju bolje sutra, između ostalog maštaju i o obnovi sarajevske žičare. Iz postojeće dokumentacije i medija vidi se da je to prva javno iznesena ideja o obnovi TŽ.

100

Ova ideja se nastavlja inicijativom KJKP “Gradski saobraćaj” da se pokrene postupak oko izmjene namjene prostora postojećeg parka i parkinga u ul. Isa bega Isakovića – preko puta Vjećnice radi planiranja izgradnje polazne stanice žičare za Trebević, upućenom Gradskoj upravi Sarajeva. Na ovu inicijativu gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovac, krajem 2005. upućuje zahtjev za stručno mišljenje Zavodu za planiranje Kantona Sarajevo koji daje negativno mišljenje budući da ne postoji provedbeno planska dokumentacija te da bi objekt polazne stanice žičare na toj lokaciji narušio postojeću ambijentalnu cjelinu Alifakovca. Tokom 2006. iz dokumentacije se ne vide bilo kakve aktivnosti vezane za obnovu TŽ, izuzev ako se ne uzme u obzir planiranje budžeta za 2007. iz koga se vidi da je za izradu Idejnog projekta planirano 50.000 KM (prema Službenim novinama Kantona Sarajevo, XII, 42, 2007, str. 3634.). Da li je završetak filma “Duhovi Sarajeva” i najava njegove spektakularne svečane projekcije u “Zetri” za kraj , slučajno koincidirao sa pojačanom aktivnosti na aktivnostima oko TŽ, ostaje da se vidi. Međutim, i pored obezbijeđenih sredstava, tek u septembru 2007. dolazi do značajnijeg pomaka u realizaciji obnove žičare. Tako je 12. septembra potpisan Sporazum o pripremi tehničke dokumentacije za izradu TŽ između Grada Sarajeva i KJKP “GRAS” d.o.o., a već 14. septembra Fakultet za saobraćaj i komunikacije iz Sarajeva (na osnovu prethodnih dogovora) dostavlja Službi za komunalne poslove Grada Sarajeva materijal pod naslovom Žičara Bistrik – Trebević : Elementi za izradu idejnog projekta žičare u Sarajevu (na dvije strane). Iako je u samom tekstu rečeno da idejnim projektom treba, između ostalog, obuhvatiti i potreban kapacitet žičare, na kraju teksta se daje procjena (bez referenciranja na bilo kakvo istraživanje) da kapacitet žičare treba biti 1000 osoba/sat (minimalno) i da kabine budu za 6 osoba. Uz to je, u tački 4. Dinamika realizacije, kao prva aktivnost navedena “Izrada elaborata opravdanosti te konsultacije relevantnih činioca u Gradu” što je zapravo trebalo biti napravljeno i prije nego se počne sa izradom Idejnog projekta, odnosno, elaborat opravdanosti trebao je dati elemente projektnog zadatka. Iz ovog materijala (koji je očito trebao kao bilo kakvo polazište) u kasniji projektni zadatak za izradu Idejnog projekta (ugovor 01-14-5730-3/07) ušle su dvije varijante TŽ: a) Idejni projekt rekonstrukcije postojeće žičare i b) Idejno rješenje moderne žičare. Krajem 2007. Grad Sarajevo je proveo tendersku proceduru za pružanje usluga „Izrada idejnog projekta za TŽ”, u kojoj je kao najpovoljnijeg pružaoca usluga odabrao firmu GEODET – agenciju za geodetske poslove. Iz predmeta nabavke se vidi da je Idejni projekt trebao da obuhvati i ocjenu sadašnjih i budućih potreba. Već u januaru 2008. održan je sastanak predstavnika općine Stari Grad i Službe za komunalne poslove Grada Sarajeva na kojem su predstavnici Grada informirali o dotadašnjim aktivnostima (provođenje tendersku procedure), ali i da slijede aktivnosti na izradi Master plana za realizaciju Projekta TŽ. Predstavnici općine Stari Grad su predložili formiranje zajedničkog tima za realizaciju projekta i izradu projektnog zadatka za Master plan. Zajedničke aktivnosti na izradi Master plana potvrđene su odgovoru koji je Gradska uprave 28. 2. 2008. poslala Kemalu Kadriću iz Sarajeva. Iz dostupne dokumentacije se ne može vidjeti da je do formiranja tima za Master plan ikada došlo, a također ni bilo kakve druge aktivnosti vezane uz Master plan. Idejni projekt TŽ izrađen je u februaru 2008. . Revizija Idejnog projekta izvršena je, također, u februaru 2008. od strane firme „M Design” iz Sarajeva. Povodom završetka Idejnog projekta sazvana je konferencija za štampu na kojoj je i prezentiran sam Projekt. Prezentacija

101

Idejnog projekta imala je veliki odjek u javnosti i informacije o konferenciji i sa nje našle su se na većem broju blogova. Na jednom od njih su prenešene riječi gradonačelnice Semihe Borovac kako je „u narednom periodu potrebno odmah pristupiti izradi dokumentira Master plana za Trebević, u koji bi bio uključen i projekt obnove žičare.” (Anon. 2008). Dakle, u aktivnosti oko TŽ uvodi se novi master plan koji obuhvata mnogo širi region, a koji zahtijeva i potpuno drugačiji pristup i kompleksnije aktivnosti na njegovoj izradi od onog za realizaciju projekta TŽ. Nakon što je predstavljen Idejni projekt TŽ nastavljene su aktivnosti u dva smjera: jedan je obnova same žičare za šta se u budžetu Grada Sarajeva planirana sredstva i drugi - u smislu uravnoteženog razvoja i zaštite Trebevića kao prirodnog dobra. Iz Protokola o održanom sastanku predstavnika Grada Sarajeva i općine Stari Grad dana 25. aprila 2008. (neautorizovana verzija) i Elemenata za razgovor u Skupštini grada dana 25 travnja/aprila 2008 po pitanju revitalizacije tzv. „TŽ” vidi se da su predstavnici općine ponovo predložili formiranje zajedničkog tima za nastavak aktivnosti oko žičare, ali i budućih sadržaja na području Trebevića kako bi se Trebević pretvorio u „Turističko, sportsko-rekreativni i edukativni centar” za realizaciju kojega bi se što prije trebao zasnovati poseban projektni zadatak. Indikativno je da se u Protokolu u prvoj tački konstatuje „da se sve buduće aktivnosti i zaključci donose zajedničkim dogovorom” budući da se „veći dio područja Trebevića nalazi u opčini Stari Grad”. I spomenutih dokumenata se također vidi da općina Stari Grad insistira na paralelnom projektu zaštite okoliša. Očito je da u dosadašnjim aktivnostima oko obnove TŽ nije bilo koordinacije između Grada Sarajeva i općine Stari Grad, i da je u tim aktivnostima općina isključena. Isto se tako se mora istaći, da prema pristupačnoj dokumentaciji, posebno iz zapisnika sa sastanaka i spomenutih Elemenata za razgovor ..., je bjelodano vidljivo da općina Stari grad nema jasnu viziju načina provođenja (formiranje konzorcija, timova) u djelo nekih svojih zamisli koje su više nego načelne prirode (uravnoteženi razvoj, zaštita prirode, turističko-sportsko-rekreativno-edukativni centar). Krajem aprila organizovana je i Promotivna i investicijska konferencija „Kanton Sarajevo 2008” na kome je predstavljana i mogućnost investiranja u područje infrastrukture, između ostale i u TŽ. Različita rješenja u pogledu lokacije polazne stanice buduće obnovljene TŽ pobudila su interes privatnog sektora za TŽ, ali su, barem iz onoga što se može vidjeti iz Pisma namjere firme Energoplan d.o.o. iz Sarajeva, ona uglavnom vezana za mogućnost izgradnje zgrade garaže koja bi imala i ograničeni poslovni i trgovinsko-turistički prostor, te za nabavku i montažu žičare. Iz pisma se ne vidi bilo kakva nakana privatnog partnerstva u obnovi TŽ. Dalje aktivnosti koje su eventualno proistekle iz ovog pisma nisu poznate. Do kraja 2008. od aktivnosti treba spomenuti inicijativu Gradske uprave prema KJKP „Gras” radi dostavljanja izvoda iz zemljišnih knjiga i suglasnosti o partnerskom odnosu sticanja i prava korištenja zemljišta radi građenja. Međutim, iz dokumentacije se ne može vidjeti da je JKJP „Gras” dobio potvrde o upisu prava korištenja i raspolaganja nad objektima žičare. I za 2009. Gradska uprava je obezbijedila sredstva za nastavak aktivnosti na obnovi TŽ. Te aktivnosti se posebno intenziviraju već početkom 2009., prije svega zbog izrade Studije opravdanosti izgradnje TŽ. Radi pregleda terena i uvida u stanje trase žičare Gradska uprava traži informacije o stepenu izvršenog deminiranja. Iz dokumentacije se vidi da su padine ispod Vidikovca još uvijek rizične površine. Suradnici IPSA instituta u svojstvu dijela tima koji radi spomenutu Studiju vrše uvid u Idejni projekt i Izvještaj o reviziji Idejnog projekta i nalaze niz propusta i nedosljednosti, što uzrokuje izradu novog Izvještaja o reviziji Idejnog

102

projekta TŽ Sarajevo (od istog revidenta) u kome je sada (april 2009.) iznešeno više primjedbi na osnovu kojih se može zaključiti kako Idejni projekt TŽ nije dobio suglasnost revidenta. Istovremeno je IPSA institut u kontaktima sa JKJP „Gras” došao do podataka o broju prevezenih putnika u „najboljim ma” što dovodi u pitanje procjenu broja putnika kao ulazni podatak za izradu Idejnog projekta. I pored toga stav je Gradske uprave da se u nastavku izrade Studije ide bez daljeg istraživanja mogućih rješenja radi utvrđivanja optimalnog rješenja u pogledu kapaciteta, veličine kabina, broja stupova itd. Istovremeno se i javnost putem medija (internet, dnevne novine) i nevladinog sektora šire uključuje u aktivnosti oko obnove žičare. Tako je u organizaciji Društva prijatelja grada Sarajeva održana javna tribina „Trebević, jučer, danas, sutra” (april 2009.) na kojoj su učestvovali još i članovi tima Ekonomskog instituta Sarajevo za izradu Studije, predstavnici grada i općine Stari Grad, predstavnici zainteresovanih firmi, članovi NVO-a iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Pala. 4.3. Prijedlog sadržaja konkretnih edukativnih aktivnosti turističke destinacije Već je spomenuto da je Trebević zbog svojih prirodnih, ambijentalnih i pejsažnih vrijednosti 1949. proglašen za turistički zaštićeni predio, a 1954. stavljen pod zaštitu države. U dokumentima Kantona Sarajevo predviđeno je da se „Prirodna cjelina Trebević” iz ranije kategorije „Šuma-park” preimenuje u kategoriju „Zaštićeni pejzaž” sa primjerenim namjenama i načinom korištenja. Na drugoj strani, u dokumentima Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Trebević se u odrednici P.2. Posebni prirodni predjeli još uvijek vodi kao „Šuma-park” (Anon. 2009). Bez obzira na takvu (sadašnju) kategorizaciju Trebevića, kod planiranja budućih sadržaja (pa i edukativnih) treba se rukovoditi novom kategorijom „Zaštićenog pejsaža”. U tom slučaju treba predvidjeti i upravne zgrade (najbolje u sklopu kompleksa gornje stanice žičare) za osoblje koje će upravljati posebnim područjem, kako to već imamo u Kantonu, u zaštićenim pejzažima „Vrelo Bosne”, odnosno „Bijambare” i „Skakavac”. Od edukativnih sadržaja turističke destinacije Trebević predlažu se: a) J. U. „Zaštićeni pejzaž Trebević“ – upravna zgrada sa edukativnim sadržajima b) Tehnička zbirka/muzej c) Astronomska opservatorija d) Posmatračke stanice za ptice e) Vidikovac sa panoramskim prikazima (kulturno-historijski spomenici u gradu, planine na horizontu, karta zvjezdanog neba) f) Edukativne staze (flora, fauna) g) Info punktovi sa označenim stazama za pješačenje i mountbiking h) Poseban vid edukativnih sadržaja

103

4.3.1. J. U. „Zaštićeni pejzaž Trebević“ – upravna zgrada sa edukativnim sadržajima

Kao što se iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. dostupnog na internetu predviđena je prekategorizacija Trebevića iz „Park-šume“ u „Zaštićeni pejzaž“. U istoimenom publikovanom materijalu dio Trebevića se vodi kao „Zaštićeni pejzaž“. To je neophodno ukoliko se želi imati stalni monitoring nad prostorom Trebevića sa veoma značajnim prirodno-estetskim i ekološkim vrijednostima, ali zahtijeva i znalačko upravljanje koje će osigurati očuvanje, održavanje i unapređenje pejzaža i sadržaja Trebevića u punom integritetu.

Sve ekonomske aktivnosti čak i u posrednim oblicima turizma i sporta moraju se uskladiti sa mjerama zaštite pejzaža i njegovih ukupnih ekoloških vrijednosti. Biodiverzitet se mora nastaviti održavati budući da osim bogatstva u flori koje je spomenuto na Trebeviću rastu šumarica, ciklama, encijan, kraljevac, đurđevak, šumska ljubičica, perunika i mnoge druge, ali i endemične vrste kao što su Knautia sarajevoensis, Iris bosniaca, Primula auricula, Hieracium trebevicianum, Iris bosniacum i dr.

Upravitelj zaštićenog pejzaža mora imati upravnu zgradu u koju moraju biti uključeni i prostori u kojima trebaju biti pružani različiti edukativni sadržaji kao što su biblioteka, mala sala za predavanja i projekcije, informativni punkt sa vodičima, pamfletima, uputstvima i propagandno-edukativnim materijalom, prodavnicom suvenira, malom galerijom. Bez takvih prostora zaštićeni pejzaž će postati isključivo mjesto rekreacije, a to se u našim uslovima, barem prema iskustvima sa Bijambara i Skakavca, svodi na stalno nadgledanje posjetilaca od strane rendžera, pri čemu su posljedice po prirodu vrlo izražene uz sva nastojanja upravitelja. Uz to će i značajan broj školske omladine biti izostavljen iz sadržaja koje nudi priroda Trebevića.

4.3.2. Tehnička zbirka/muzej Tehnička zbirka/muzej može se definirati bilo kao dio buduće organizacione cjeline koja će gospodariti Trebevićkom žičarom, bilo kao dio (depadans) Muzeja grada Sarajeva, bilo kao jedno od odjeljenja buduće Javne ustanove. U bilo kom obliku njegova se djelatnost mora vezati i u zakonsku legislativu vezanu za muzeje. U svim slučajevima organizacije Tehnička zbirka/muzej treba da radi na sistematskom sabiranju, čuvanju, restauriranju i konzerviranju, prezentaciji te trajnoj zaštiti muzejske građe s područja nadležnosti zbirke/muzeja. To se u prvom redu misli na dijelove pogona, dijelove stupova, različite tipove kabina, alat, dokumentarnu građu, fotografije.

Tehnička zbirka/muzej bila bi prva takva ustanova u našoj zemlji i jedna od rijetkih u svijetu. Zbog svoje jedinstvenosti kao kulturnog spomenika u njegovoj realizaciji kao dijelu kulturne i turističke destinacije potrebno je poći od međunarodnih ugovora i važnijih preporuka:

104

Slika 2: Stara kabina TŽ

Međunarodni ugovori Konvencija o zaštiti i promoviranju raznolikosti kulturnih izraza (2005.); Preporuke UNESCO-a Preporuka o dostupnosti muzeja svima (1960.), Preporuka o čuvanju ljepote i značaja krajolika i mjesta (1962.), Preporuka o zaštiti kulturnih dobara od javnih i privatnih radova (1968.), Preporuka o zaštiti i očuvanju historijskih područja (1876.), Preporuka o zaštiti pokretnih kulturnih dobara (1978.), Preporuka o zaštiti i očuvanju pokretnih slika (1980.); Rezolucije Komiteta ministara Vijeća Evrope Rezolucija o oživljavanju spomenika (1966.), Rezolucija o aktivnom održavanju spomenika, skupina i cjelina građevina s historijskim i umjetničkim značenjem u kontekstu prostornog planiranja (1968.), Evropska povelja o graditeljskoj baštini (1975.), Rezolucija o prilagođavanju propisa kojima se uređuju pitanja zaštite graditeljske baštine (1976.); Povelje i dokumenti ICOMOS-a (Međunarodni savjet za spomenike i spomeničke cjeline) Međunarodna povelja o konzervaciji i restauraciji spomenika i mjesta (1964.), Povelja o kulturnom turizmu (1976.).

Od usluga koje bi ova zbirka/muzej pružanja osim muzejskih djelatnosti, treba uzeti u obzir i mogućnosti održavanja predavanja, organizovanje izložbi koje su kompatibilne tehničkoj naravi zbirke/muzeja, objavljivanje popularnih i stručnih publikacija i drugog edukativnog materijala.

4.3.3. Astronomska opservatorija U Sarajevu su već od kraja 60-tih postojale dvije astronomske opservatorije. Jedna na domu izviđača poznata kao „Narodna opservatorija“ sa manjim teleskopom koji je obećavao

105

posmatranej Mjeseca i najbližih planeta, i druga na Čolinoj kapi, na Trebeviću, koja je izgrađena dogradnjom dvije kupole na staru austro-ugarsku tvrđavu. Kasnije je pored sagrađena i nova zgrada u kojoj je montiran veliki 62-cm teleskop. U posljednjem ratu ova opservatorija je u potpunosti devastirana, a i šuma koja je štitila od uticaja svjetla iz Sarajeva je posječena, pa je obnavljanje opservatorije u starom kapacitetu vrlo upitno, kako zbog sadašnje situacije samog lokaliteta, tako i zbog finansijskih ulaganja u zgrade i opremu. Budući da u Sarajevu više nije aktivna ni jedna opservatorija, a postoje evidentne potrebe u nastavi fizike, geografije, geodezije i astronomije u srednjoškolskoj i fakultetskoj nastavi, jednako kao i potreba da se nastavi tradicija astronomije u Sarajevu, jedan od zanimljivih edukativnih sadržaja bi trebala biti i manja opservatorija, sa teleskopom promjera ogledala do 20-25 cm koji bi služio isključivo za posmatranje, edukaciju i popularizaciju astronomije. Upravljanje ovom opservatorijem moglo bi biti usklađeno sa djelatnošću sada aktivnog astronomskog društva u Sarajevu, nasljednika nekadašnjeg Akademskog astronomskog društva Sarajevo koje je podiglo i upravljalo objema opservatorijima.

Slika 3: Kupole nekadašnje opservatorije „Čolina kapa“

4.3.4. Posmatračke stanice za ptice Raznolikost šumske zajednice i biljnog pokrivača najznačajniji su faktori koji utiču na brojnost populacije i broja vrsta ptica na nekom prostoru. Najbolji primjer za to je malo jezero (bara) sa karakterističnom barskom vegetacijom nedaleko od Haljinića kod Kaknja, na kojoj je tokom zabilježeno preko 100 vrsta ptica. Jednako se tako zahvaljujući bogatstvu flore na Trebeviću mogu očekivati brojne vrste karakteristične za borealnu zonu kao što su: škanjac, šumska sova, veliki djetlić, žuna, šojka, kukavica, lještarka, više vrsta sjenica, zelendura i mnogih drugih. Kako je alternativni turizam posljednjih u stalnom usponu, a broj posmatrača ptica u Evropi se procjenjuje na šest miliona, može se pretpostaviti kakav turistički potencijal nudi birdwatching na Trebeviću. Za tu vrstu turizma potrebno je napraviti isključivo posmatračke stanice i ništa više. Za njihovu izgradnju isključivo se koriste prirodni materijali kao drvo, trska i sl., i uz savremena arhitektonska rješenja ne narušavaju pejzaž. Osim turističkog aspekta posmatranja ptica ova aktivnost u sebi sadrži i edukaciju, budući da se na posmatračkim stanicama gotovo po pravilu nalaze i informacije o najčešćim vrstama i njihovim karakteristikama.

106

4.3.5. Vidikovac sa panoramskim prikazima Položaj gornje stanice uspinjače na nadmorskoj visini pruža mogućnost izgradnje (kao što je to i ranije bio slučaj) veoma kvalitetnog vidikovca. Takav vidikovac bi trebalo opremiti kvalitetnim binokularima za posmatranje grada. Uz binokulare bi trebalo postaviti odgovarajuće panoe ili bareljefne prikaze najvažnijih kulturno-historijskih spomenika u gradu. Z obzirom, kako je već spomenuto, da se sa Vidikovca na horizontu mogu vidjeti brojne planine srednje Bosne i dijela Hercegovine odgovarajući „putokazi“ ili informativne mape bi također trebale naći mjesto na Vidikovcu. Kako je, pogotovo u zimskim večerima, iz Sarajeva nemoguće posmatrati zvjezdano nebo, jedan interaktivni pano sa kartom zvjezdanog neba koje se vidi tokom iz Sarajeva bi bio prava atrakcija, pogotovo ako bi karta mogla da, uz odgovarajuće komande, pokazuje najznačajnije objekte na nebu (planete, sjajne zvijezde, zasvježđa, mitološku podlogu njihovih imena i sl.). 4.3.6. Edukativne staze Danas gotovo svi parkovi prirode nude edukativne staze bilo da se radi o flori, fauni ili geološkim zanimljivostima. Takve staze nude posjetiocima da se upoznaju sa reljefom, hidrologijom, vegetacijom, florom i faunom, geologijom i historijom Trebevića. Posebna pažnja treba biti posvećena manjim uzrastima tako da edukativne staze budu kraće, ali da nude različite vrste animacije radi lakše i primamljivije edukacije. 4.3.7. Info punktovi sa označenim stazama za pješačenje i mountbiking Kao najpoznatije izletište Sarajlija u zadnjih nekoliko stotina Trebevićem je provedeno mnogo pješačkih staza koje prolaze uz izvore, specifične sastojine, morfološke oblike, lokalitete iz starije i novije historije. Na svim tim mjestima je potrebno, posebno vodeći računa o materijalu i obliku, postaviti info table koje je obavještavati, ali i obrazovati posjetioce o vrijednostima Trebevića. 4.3.8. Poseban vid edukativnih sadržaja Poseban vid edukativnih sadržaja mogu biti i obnavljanja i dalja njegovanja tradicije izlazaka zanatskih udruženja (nekadašnjih cehova) na Trebević (slično kao što se u Dalmaciji i nekim našim gradovima obnavljaju „maškare“) uz sadržaje kao što su prezentacije starih zanata, prigodna prodaja proizvoda, promocija svršenih srednjoškolaca u određenim zanatima i sl.

107

Zaključak Planina Trebević je u posljednjih nekoliko stoljeća neodvojivi dio grada Sarajeva i njegovih stanovnika, kako u duhovnom tako i u prostorno-urbanom smislu. Takav odnos je imao za posljedicu građenje jedne posebne, ne samo prirodne nego i kulturno-historijske vrijednosti Trebevića. Za spoznaju tih vrijednosti, jednako kao i za njihovu pravilnu valorizaciju neophodno je da svaki projekt sadrži i jednu edukativnu komponentu. To je posebno važno za Projekt obnove TŽ budući da postoji jaka emotivna veza stanovnika Sarajeva sa žičarom. U vezi s tim može se zaključiti: Iz pregleda dosadašnjih pripremnih aktivnosti može se vidjeti da one nisu bile kontinuirane i konzistentne u svim aspektima obnove TŽ. To se posebno odnosi na pripreme za izradu Idejnog projekta (nema prethodnih istraživanja), ali i za kategorizaciju zaštite Trebevića u smislu zaštićenog pejzaža. Zbog toga je neophodno što prije napraviti pravilnu valorizaciju prirodnih, estetskih, kulturnih i historijskih vrijednosti Trebevića kako bi se utvrdio pravilan obuhvat i zoniranje zaštićenog područja. (Primjer kako neadekvatno istraživanje može ugroziti jedno zaštićeno područje su upravo Bijambare, gdje je gotovo cijela Srednja Bijambarska pećina – izuzevši ulazni dio - koja je po značaju najvažnija za kompleks Bijambarskih pećina i turističku valorizaciju, ostala izvan područja zaštite.)

Predloženi konkretni edukativni sadržaji (J. U. „Zaštićeni pejzaž Trebević“ – upravna zgrada sa edukativnim sadržajima, Tehnička zbirka/muzej, Astronomska opservatorija, Posmatračke stanice za ptice, Vidikovac sa panoramskim prikazima, Edukativne staze (flora, fauna), Info punktovi sa označenim stazama za pješačenje i mountbiking, Poseban vid edukativnih sadržaja) treba da uspostave kontinuitet onih vrijednosti Trebevića koje su mnoge generacije već imale, a na drugoj strani da, generacije kojima je Trebević bio nedostupan, potaknu i osnaže prema pravilnoj valorizaciji sveukupnih vrijednosti ovog prostora, njihovom čuvanju i razvijanju.

108

5. PROMOTIVNO-MARKETINŠKI ASPEKT 5.1. Procjena tržišta i broja posjetitelja Predratna TŽ je projektovana za kapacitet od 400 putnika na sat, uz 10-satni rad tokom dana, sa punom prevoznom moći od 1.460.000 ljudi godišnje. Prema analizama iz 1958., očekivani broj godišnjih posjeta je 270.100, odnosno žičara je projektovana da radi na 18,5 % kapaciteta. Žičara je projektovana za očekivani broj od 250.000 stanovnika u Sarajevu do 1985. Žičara je u svim godinama do 1992. radila na niskom stepenu korištenja kapaciteta, zbog raznih tehničkih nedostataka. U pet navrata (1977, 1982, 1986, 1987 i 1989.) je i zabranjen rad Žičare. Stoga je žičara radila sa umanjenim kapacitetom i pojačanim režimom pregleda. Sa tehničkog aspekta, žičara je izvedena kao žičara sa kružnim pogonom, sa kabinama za četiri osobe. Ovaj tip žičare je korišten radi elastičnosti i fleksibilnosti, jer se dodavanjem i izbacivanjem kabina mijenja kapacitet žičare prema potrebi. Upotreba i održavanje žičare u ranijem periodu bila je povjerena KJKP Gradski saobraćaj. Kretanje broja prevezenih putnika po godinama je prikazano u narednoj tabeli.

Tabela 1: Broj prevezenih putnika, 1980-1990. Godina Broj prevezenih putnika Index, (1980=100) Index (Tekuća/prethodna) 1980 220.000 100 100 1981 260.000 118 118 1982 210.000 95 81 1983 276.000 125 131 1984 274.000 125 99 1985 246.000 112 90 1986 225.000 102 91 1987 167.000 76 74 1988 162.000 74 97 1989 159.230 72 98

Januar 1990 19.060 - - Februar 1990 14.442 - -

Mart 1990 10.326 - - Izvor: JKP Gras, 2009 Očito je da se Žičara koristila na puno manjem kapacitetu od planiranog. Najveći broj prevezenih putnika je bio u periodu prije i odmah nakon XIV zimskih olimpijskih igara, kada je i dosegnut planirani kapacitet. Sam broj prevezenih putnika nije dovoljan za procjenu tržišnog potencijala. Kao bitne odrednice ukupne veličine tržišta, kako za Žičaru, tako i za Trebević kao turističku destinaciju, potrebno je sagledati i: broj stanovnika koji žive u Kantonu, broj turista, domaćih i inostranih, kao i broj noćenja, broj rekreativnih i aktivnih sportista, kao i broj sportskih društava, broj planinara, broj učenika na raznim nivoima obrazovanja U narednoj tabeli je prikazan broj stanovnika u Kantonu Sarajevo.

109

Tabela 2: Broj stanovnika u Kantonu Sarajevo, 2006-2008.

Općina Ukupno 0-14 15-64 65 i više Stanje 31. 12. 2006.

Ukupno 418.891 71.335 279.137 68.419 Centar 70.228 10.383 46.799 13.046 Hadžići 22.089 4.462 14.828 2.799 Ilidža 52.290 11.915 32.780 7.595 Ilijaš 17.533 4.160 10.818 2.555

Novi Grad 122.636 19.866 84.700 18.070 N. Sarajevo 73.297 10.127 48.546 14.624 Stari Grad 37.975 5.999 25.621 6.355

Trnovo 2.184 188 1.374 622 Vogošća 20.659 4.235 13.671 2.753

Stanje 30. 06. 2007. Ukupno 419.030 69.716 280.884 68.430 Centar 70.143 10.370 46.743 13.030 Hadžići 22.140 4.472 14.863 2.805 Ilidža 52.374 10.279 34.488 7.607 Ilijaš 17.572 4.169 10.842 2.561


Trnovo 2.182 188 1.373 621 Vogošća 20.697 4.243 13.696 2.758

Stanje 30. 06. 2008. Ukupno 421.289 70.108 282.373 68.808 Centar 70.203 10.379 46.783 13.041 Hadžići 22.379 4.520 15.024 2.835 Ilidža 52.896 10.381 34.832 7.683 Ilijaš 17.738 4.208 10.945 2.585


Trnovo 2.554 220 1.607 727 Vogošća 21.108 4.327 13.968 2.813

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2009 Broj stanovnika Kantona Sarajevo tokom posljednje tri godine je ostao na istom nivou. Oko 66% stanovništva pripada starosnoj skupini od 15 do 64 godine. Prosječan broj zaposlenih u Kantonu Sarajevo u periodu 2005-2008. raste, kao i prosječna neto plata, što se vidi iz sljedeće tabele.

Tabela 3: Prosječan broj zaposlenih i prosječne plate u Kantonu Sarajevo, 2005-2008. 2005 2006 2007 2008 Prosječan broj zaposlenih 93.561 95.314 109.639 118.418 Prosječne neto plate, KM 694,19 764,61 836,30 941,34

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2009

110

Naredna tabela prikazuje broj obrazovnih institucija i broj učenika u Kantonu Sarajevo na kraju 2008.

Tabela 4: Broj obrazovnih institucija i broj učenika u Kantonu Sarajevo Škole Broj ustanova Broj učenika Predškolske ustanove 28 Osnovne škole – osmogodišnje obrazovanje 84 24.221 Osnovne škole –devetogodišnje obrazovanje 15.291 Srednje škole 34 19.273 Univerzitet Sarajevo 28 30.003 Privatne visokoškolske ustanove 4 1.264

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2009 Prema Agenciji za statistiku BiH, u Federaciji BiH je u 2007. postojalo ukupno 1.159 osmogodišnjih i 790 devetogodišnjih osnovnih škola sa 368.312 učenika. Ovo je značajan broj, posebno zbog organizacije ekskurzija u Sarajevo, gdje Trebević može biti jedna od destinacija za posjetu. Kanton Sarajevo od 1998. do danas bilježi stalni rast dolazaka turista, kako domaćih, tako i inostranih. Paralelno sa tim raste i broj ostvarenih noćenja. Domaći turisti ostvaruju oko 25 % dolazaka i noćenja, a inostrani oko 75 %. U ovo nisu uključeni dolasci u Sarajevo radi obavljanja posla, kao i dolasci osoba porijeklom iz BiH koji sada žive u inostranstvu. Zabrinjavajući je podatak da je prosječno zadržavanje turista u Sarajevu oko 1,9 dana. Ovo govori da su turisti u Sarajevu uglavnom u prolazu ili na kraćem boravku. Upravo razvoj nove ponude i novih sadržaja vodi ka povećanju zadržavanja, ali i ka razvoju novih oblika turizma.

Tabela 5: Broj dolazaka turista i broj noćenja u Kantonu Sarajevo, 1998-2008.

Godina

Broj dolazaka

Indeks rasta - dolasci Broj

noćenja

Indeks rasta – noćenja

1998=100 Tekuća/ prethodna 1998=100 Tekuća/

prethodna 1998 47.282 100 100 113.621 100 100 1999 60.158 127 127 155.128 137 137 2000 75.123 159 125 176.351 155 114 2001 72.509 153 97 165.208 145 94 2002 80.269 170 111 169.385 149 103 2003 94.429 200 118 189.054 166 112 2004 105.512 223 112 220.228 194 116 2005 127.046 269 120 260.361 229 118 2006 142.945 302 113 291.591 257 112 2007 159.833 338 112 314.364 277 108 2008 170.669 361 107 331.238 292 105

Izvor: Turistička zajednica Federacije BiH, 2009

Tabela 6: Broj dolazaka turista i broj noćenja u Kantonu Sarajevo, 1998-2008.

Godina Ukupno Domaći turisti Strani turisti

Dolasci Noćenja Dolasci % Noćenja % Dolasci % Noćenja % 1998 47.282 113.621 11.360 24 25.312 22 35.922 76 88.309 78 1999 60.158 155.128 15.207 25 33.014 21 44.951 75 122.114 79 2000 75.123 176.351 21.624 29 41.892 24 53.499 71 134.459 76 2001 72.509 165.208 22.331 31 41.869 25 50.178 69 123.339 75 2002 80.269 169.385 25.403 32 45.487 27 54.866 68 123.898 73

111

2003 94.429 189.054 29.407 31 50.500 27 65.022 69 138.554 73 2004 105.512 220.228 33.512 32 62.289 28 72.117 68 157.939 72 2005 127.046 260.361 37.399 29 69.587 27 89.647 71 190.774 73 2006 142.945 291.591 38.200 27 67.692 23 104.745 73 223.899 77 2007 159.833 314.364 40.801 26 75.632 24 119.032 74 238.732 762008 170.669 331.238 43.054 25 73.646 22 127.615 75 257.592 78

Izvor: Turistička zajednica Federacije BiH, 2009 Prema podacima Turističke zajednice Federacije BiH, u periodu od 2000 do 2008. broj smještajnih jedinica u Kantonu Sarajevu su se utrostručili: od 31 jedinice u 2000. do 92 jedinice u 2008. U Kantonu Sarajevu djeluje 47 hotela, 1 hotelski kompleks, 6 motela, 4 pansiona (noćenje i doručak – bed&breakfast), 8 objekata za iznajmljivanje soba, 26 nekategorizovanih objekata i 1 kamp. Većina hotela, motela i pansiona u Kantonu je novoizgrađena ili temeljito renovirana prema evropskim normativima Turistima je u 92 objekta na raspolaganju 3.281 sobe sa 7.249 sobe. Prosječna okupiranost soba je 27,6 %. Ovo pokazuje da postoji značajna prekapacitiranost turističkih objekata, što se može dijelom objasniti ad-hoc pristupom u razvoju turizma. S druge strane, može se pretpostaviti da je nivo korištenja veći, ali da se boravak gostiju statistički ne prati u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i Pravilnikom o kategorizaciji objekata za smještaj (Službene novine FBiH 19/96 i 23/96), i ne prijavljuju u skladu sa Uredbom o boravišnoj taksi (Službene novine FBiH 44/06). U svakom slučaju, može se zaključiti da postoji dovoljan broj smještajnih kapaciteta koji može primiti povećani broj turista. U Kantonu egzistira 21 planinarsko društvo sa oko 5.000 članova. Za očekivati je da će veliki broj članova koristiti usluge prevoza Žičarom. Na bazi gore navedenih faktora, kao i uz korištenje odgovarajućih promotivnih akcija, može se procijeniti da je broj mogućih prevezenih putnika Žičare od 300.000 (ukupno, u oba smjera) na godišnjem nivou sasvim realan:

• 15 % populacije od 15 do 64 godine koja bi Trebević posjetila jednom godišnje – oko 130.000 putnika godišnje,

• 7 % populacije od 15 do 64 godine koja bi Trebević posjetila dva puta godišnje – oko 80.000 putnika godišnje,

• 3 % populacije 65 i više koja bi Trebević posjetila jednom godišnje – oko 7.000 putnika,

• 10 % turista koji posjećuju Sarajevo – oko 40.000 putnika godišnje, • 5 % populacije do 14 godina kroz posjete sa školom/sportskim klubovima – oko 7.000

putnika godišnje, • 5 % učenika u FBiH koji posjećuju Sarajevo – oko 20.000, • Oko 15.000 putnika planinari, sportisti, ostali.

Minimalni kapacitet se može definirati na nivou 150.000, a maksimalni 400.000 putnika godišnje. Preduslov za rast broja posjeta u budućnosti je razvoj kapaciteta na Trebeviću i razvoj destinacije. U suprotnom, broj posjeta će stagnirati ili opadati, odnosno posjeta Trebeviću će više rezultat radoznalosti i postojanja novog sredstva prevoza, što je održivo

112

samo u kratkom roku. U slučaju razvoja sadržaja i destinacije može se očekivati rast broja posjeta od 3-5 % godišnje. 5.2. Analiza dosadašnjih promotivno-marketinških aktivnosti Žičara kao sredstvo prevoza više ne postoji. Stoga aktivnosti na promociji Žičare trenutno ne postoje, osim kao prateće ilustracije u određenim sadržajima (brošure, karte, itd). Ne postoji sistematski pristup promocije Trebevića kao turističke destinacije. Razlog tome je što je Trebević kao destinacija opterećen mnogim problemima: nepostojanje turističke infrastrukture, otežan cestovni pristup, nizak nivo posjeta, veoma limitirani smještajni kapaciteti, minirano područje Može se zaključiti da trenutno Trebević kao destinaciju vide entuzijasti (udruženja za zaštitu prirode, planinari, biciklisti, ekstremni sportovi, ostala udruženja, itd). Promotivne aktivnosti se stoga svode na pojedinačne, izolovane aktivnosti kroz web stranice (www.mtb.ba, www.ekoakcija.ba), tribine (Društvo prijatelja Sarajeva), događaje u prirodi (planinarska društva), takmičenja (Red Bull), itd. Razvoj Žičare i turističke destinacije zahtijevaju sistematski pristup razvoju marketing programa, a posebno programa promocije, što će biti posebno elaborirano u nastavku. 5.3. Prijedlog promotivno-marketinških aktivnosti turističke destinacije 5.3.1. Analiza situacije U cilju sagledavanja potreba građana, kao i stavova o Žičari i budućnosti razvoja Trebevića kao turističke destinacije, obavljeno je on-line istraživanje uz korištenje ankete sa sljedećim istraživačkim pitanjima:

• Asocijacija na Trebević, • Vrijeme posljednje posjete Trebeviću, • Mjeseci u kojima je najveća vjerovatnoća posjete Trebeviću, • Način prevoza do Trebevića, • Poželjni objekti na Trebeviću, • Uticaj vremenskih prilika na posjetu Trebeviću, • Frekvencija posjete, • Pozicija Trebevića u svijesti, • Vjerovatnoća korištenja Žičare, • Socio-demografija uzorka.

Za kreiranje ankete i obradu podataka je korišten alat GoogleDocs. Anketa je upućena na 2.000 e-mail adresa građana Sarajeva i prikupljeno je 400 odgovora, što čini stopu odgovora od 20 %. Povrat odgovora se može smatrati zadovoljavajućim. Istraživanje je provedeno tokom jula 2009. 5.3.1.1. Socio-demografske karakteristike ispitanika U narednoj tabeli su prikazane osnovne karakteristike ispitanika.

Tabela 7: Socio-demografske karakteristike ispitanika, N=400 Karakteristika %

113

Pol Muškarci 47 Žene 53

Stručna sprema SSS 19 VS 9 VSS 51 Magistar/doktor nauka 22

Bračno stanje U braku 43 Živi sa partnerom 9 Samci 48

Dob Mlađi od 25 godina 19 Od 26 do 35 godina 49 Od 36 do 45 godina 23 Od 46 do 55 godina 8 Stariji od 55 godina 2

Posjedovanje automobila Da 71 Ne 29

Bavljenje sportom Aktivno 7 Rekreativno 69 Ne bave se sportom 24

Izvor: Primarni podaci, 2009 Očito je da je izbalansiran broj muškaraca i žena u uzorku, kao i broj osoba u braku i samaca. U uzorku dominiraju visokoobrazovani ljudi, kao i osobe u dobi od 26 do 35 godina. Uzorak se može smatrati elitističkim, što je rezultat korištenja prikladnog uzorka. Zbog jednostavnosti provođenja istraživanja, istraživanje je provedeno on-line. Ovim je populacija sužena samo na osobe koje koriste računar i e-mail. Kao preporuka za buduća istraživanja treba naglasiti potrebu balansiranja uzorka i korištenja drugih vrsta uzoraka. 5.3.1.2. Nalazi on-line istraživanja Nalazi će biti prikazani i grupisani prema istraživačkim pitanjima, koristeći elemente deskriptivne statistike. (Detaljna analiza, u smislu kros-tabulacije i utvrđivanja korelacije, nije prikazana. Detaljna analiza će biti prikazana u finalnom izvještaju.) Asocijacije na Trebević – Trebević za ispitanike predstavlja uglavnom mjesto za odmor i izlete, mjesto za rekreaciju i mjesto za druženje, što se vidi iz naredne tabele. Pošto su ispitanici mogli dati više odgovora, ukupan zbir može preći 100 %.

Tabela 8: Asocijacije na Trebević, N=400 Asocijacija % Mjesto za odmor i izlete 89 Mjesto za rekreaciju 52 Mjesto za druženje 49 Izvor zdravlja 40 Mjesto za sport 31

Izvor: Primarni podaci, 2009 Oko 43 % ispitanika Trebević, između ostaloga, vidi kao turističku destinaciju. Vrijeme posljednje posjete Trebeviću – Oko 53 % ispitanika je na Trebeviću bilo prije više od dvije godine. 11 % ispitanika nikada nije bilo na Trebeviću. Samo 17 % ispitanika je na Trebeviću bilo u protekla tri mjeseca. Ovo govori da Trebević, pored svega, nije atraktivna turistička destinacija. Detaljniji pregled se vidi u narednoj tabeli:

114

Tabela 9: Asocijacije na Trebević, N=400 Asocijacija % Nikad 11 U protekla tri mjeseca 17U proteklih šest mjeseci 6U proteklih 12 mjeseci 8 Prije dvije godine 7 Puno ranije 53

Izvor: Primarni podaci, 2009 Mjeseci u kojima je najveća vjerovatnoća posjete Trebeviću – Najveća vjerovatnoća posjete je u periodu maj – septembar. Mjeseci mart i novembar imaju najmanju vjerovatnoću posjete. Pregled vjerovatnoće po mjesecima se vidi na narednom grafiku.

Grafik 1: Mjeseci u kojima je najveća vjerovatnoća posjete, N=400

Izvor: Primarni podaci, 2009 Način dolaska na Trebević – Dolasci Žičarom i putničkim automobilom su najčešći načini prevoza do Trebevića. Žičaru bi koristilo 87 % ispitanika, a automobil 54 %. Ovako visok stepen odgovora za ova dva vida transporta su i logična. Iz tabele socio-demografskih karakteristika se vidi da 71 % ispitanika posjeduje automobil.

Grafik 2 – Način dolaska na Trebević, N=400

Izvor: Primarni podaci, 2009 Uticaj vremenskih prilika – Vrijeme utiče na odluku o dolasku na Trebević. Oko 74 % ispitanika bi išlo na Trebević kada je sunčano, 40 % kada pada snijeg, 18 % kada je oblačno, a niko ne bi išao kada pada kiša. 26 % ispitanika ne smatra vremenske prilike bitnim za odluku.

115

Kao ilustraciju klimatske situacije Sarajeva, a prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Sarajevo po geografskom položaju pripada središnjem planinskom pojasu, ali dolinom Bosne dopire uticaj umjereno kontinentalne klime sa sjevera. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 9.5 oC, a godišnja suma padavina iznosi 932 l/m2, sa ravnomjernim rasporedom padavina tokom čitave godine. Apsolutna minimalna temperatura u januaru iznosi –21.8 oC, a apsolutna maksimalna u augustu mjesecu iznosi 37.4 oC. Snježnih padavina nema u periodu od maja do septembra mjeseca. Broj vedrih dana tokom godine je 61, a oblačnih 126. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, vrijeme trajanja sijanja sunca (u satima) je povećano sa 1756,7 u 2004. na 2.066 u 2008., što stvara nove prilike za Trebević. Poželjni objekti – Ispitanici bi na Trebeviću najviše voljeli vidjeti pješačke i planinarske staze, planinarske domove, staze za biciklizam, mjesta za izlete, itd., a što je konzistentno sa percepcijom Trebevića u tabeli 2. Trebević nije mjesto za razvoj i izgradnju hotela i sličnih kapaciteta, nego mjesto za odmor, zdravlje i rekreaciju.

Tabela 10 : Poželjni objekti na Trebeviću, N=400 Uređene pješačke i planinarske staze 92 % Planinarske domove 76 % Uređene staze za biciklizam 75 % Uređena mjesta za izlete 71 % Dječja igrališta 53 % Uređene sportske terene 52 % Uređene terene za ekstremne sportove 33 % Restorane 33 % Hotele 17 % Bazene 17 % Kafiće 13 % Wellness centre 13 % Prodavnice 8 % Sportske dvorane 8 % Konferencijski/kongresni centar 6 %

Izvor: Primarni podaci, 2009 Stavovi o Trebeviću – Ispitanici smatraju da je Trebević prirodno bogatstvo koje treba sačuvati i da ga treba pretvoriti u turističku destinaciju, ali imaju podijeljeno mišljenje o gradnji turističkih kompleksa. Trebević se smatra dijelom imidža Sarajeva. Postoji velika vjerovatnoća da će se koristiti Žičara (oko 80 % ispitanika) i to više puta godišnje (oko 80 % ispitanika). Posjeta Trebeviću je društveni događaj i posjeta Trebeviću se organizuje sa više osoba, odnosno na Trebević se ne odlazi sam. Preovladava mišljenje da lokalne vlasti ne čine dovoljno na razvoju Trebevića. Detaljna analiza odgovora će biti prikazana u finalnom izvještaju. 5.3.1.3. SWOT analiza Nalazi istraživanja se mogu sistematizovati kroz SWOT matricu za Žičaru i za Trebević kao turističku destinaciju.

Snage: Trebević je dio imidža Sarajeva Nostalgija – mjesto lijepih uspomena Mikro lokacija – polazna i dolazna tačka Prirodno bogatstvo i raznolikost Klimatski uslovi

Slabosti: Sigurnost – minirani prostori Loša infrastruktura Nepostojanje sadržaja Turistička signalizacija Upravljanje Žičarom Identifikacija nosioca aktivnosti razvoja Međuentitetska podjela Utvrđivanje vlasništva Negativan imidž iz rata Multidestinacijska suradnja

Prilike: Rast broja turista

Opasnosti: Nedostatak dugoročnih ekonomskih planova

116

Broj stanovnika Trendovi u turizmu

Neorganizovana turistička ponuda Dominacija outbound u odnosu na inbound turizam Kratko vrijeme zadržavanja turista Finansijska sredstva za izgradnju Konkurencija drugih centara u BiH i regiji

5.3.2. Ciljevi Marketinški ciljevi se mogu sistematizovati kako slijedi:

• Žičara: o Razvoj nove usluge vertikalnog transporta, o Izgradnja upoznatosti o postojanju Žičare u BiH i inostranstvu, o Kreiranje pod-brenda „Žičara“ u okviru branda „Sarajevo“,

• Trebević: o Izgradnja turističke destinacije u smislu razvoja planinskog i sportsko-

rekreacijskog turizma (jedinstveno izletište, mjesto za rekreaciju i sport), zajedno sa okosnicama razvoja turizma – planinama Bjelašnicom i Igmanom,

o Kreiranje pod-brenda „Trebević“ u okviru branda „Sarajevo“, o Povezivanje Trebevića sa ostalom turističkom ponudom Sarajeva, o Privlačenje korisnika, o Povećanje turističke potrošnje.

Ovi ciljevi su determinirani i izvedeni iz razvojnih dokumenata:

• Strategija razvoja turizma u FBiH za period od 2008 – 2018. o Smjernice razvoja turizma Sarajevskog kantona, o Selektivne vrste turizma i doživljaji u Federaciji BiH,

• Regionalna strategija ekonomskog razvoja – Sarajevska ekonomska makroregija: o Prioritetni cilj 1.3 – Razvoj regionalnog turističkog sektora:

Mjera 1.3.1. Razvoj marketinga u turizmu, Mjera 1.3.2. Razvoj turističkih potencijala i turističkih proizvoda, Mjera 1.3.3. Zaštita i promocija autentičnog kulturnog i historijskog

naslijeđa, prirodnih ljepota i olimpijskog imidža u regiji. 5.3.3. Marketing strategija Ono što je zajedničko u definiciji marketinga i za Žičaru i za Trebević su ciljne grupe – segmenti kojima se putem marketing programa obraća. Kao segmente možemo definirati: građani Sarajeva - izletnici, poslovni ljudi, sportisti, rekreativci, učenici i studenti, turisti. Marketing program će uvažavati sve specifičnosti ovih grupa. 5.3.3.1. Žičara Žičara, kao usluga, se u tržišnom nastupu mora pozicionirati atributima „jedinstven doživljaj“, „imidž Sarajeva“ i „izvor zdravlja“. Usluga koju Žičara pruža je visoko standardizovana i određena tehničkim karakteristikama kružne žičare. I pored standardizacije postoje elementi za diferencijaciju, kao što su:

• pojavni oblici: dizajn polazne i dolazne stanice, kao i samih kabina, • osoblje: ljubazno i obučeno osoblje, sa poznavanjem jezika, • lokacija polazne i dolazne stanice,

117

• jedinstveni ugođaj – prirodni ambijent i grad, • dodatne usluge na polaznoj i dolaznoj stanici, kao i tokom same vožnje (uređenje

mikrolokacija – parking, ugostiteljski objekti, suveniri).

Cijene usluga treba odrediti na bazi cijena alternativnih načina dolaska na Trebević: • Autobuski saobraćaj – JKP Gras, linija Latinska ćuprija – Trebević, koja saobraća

vikendom i praznicima, cijena karte u jednom pravcu 1,60 KM, a povratna 2,70 KM, za djecu u jednom pravcu 0,50 KM.

• Automobilom – Cijena dolaska automobilom se može odrediti na bazi prosječne potrošnje goriva i amortizacije vozila: 50 km x 1,70 KM x 20% = 17 KM za jednu osobu u oba smjera. Treba imati u vidu da odlazak na Trebević automobilom uglavnom podrazumijeva odlazak više osoba, čime se troškovi smanjuju. Na ovu cijenu treba dodati cijenu parkinga.

Cijena dakle treba biti veća od cijene autobuske karte, ali manja od cijene prevoza automobilom, s tim da i dalje bude konkurentna. Cijena od 2 KM (sa uključenim PDV) po osobi u jednom smjeru se može smatrati prihvatljivom. Organizovane grupe (učenici, sportisti, turisti) veće od 10 osoba trebaju imati popust do 30 % na cijenu karte. Također je potrebno raditi na stimulaciji korištenja Žičare od strane porodica, stoga se treba planirati popust na porodične posjete. S obzirom na očekivane sezonske oscilacije (kao i sedmične) u korištenju Žičare, potrebno je razmotriti mogućnost posebnih cijena u određenim mjesecima kada je tražnja najmanja, kao i posebnih cijena za vikende i praznike. Sa aspekta distribucije usluga, postavljaju se sljedeći izazovi:

• Problem upravljanja Žičarom, • Problem pristupa polaznoj stanici i parkinga, • Problem turističke signalizacije, • Problem prodaje usluge turistima kroz turističke agencije i tur operatore, odnosno

jačanje veza sa agencijama i povezivanje sa ostalom turističkom ponudom Sarajeva,

• Problem ostvarivanja veza sa sportskim društvima, školama i institucijama, koje bi imale organizovane grupe,

• Problem izgradnje infrastrukture na dolaznoj stanici (kafe, restoran, salon, sala za sastanke i prezentacije, itd.),

• Problem uvezivanja Žičare u integralni sistem turističke destinacije, itd. Sa aspekta promocije, Žičaru treba nuditi kao:

• poseban turistički proizvod, • kao sastavni dio destinacije Trebević i • kao dio paketa drugih turističkih usluga vezanih za Sarajevo.

Osim ličnih kontakata sa ranije navedenim grupama, te korištenja tradicionalnih medija za oglašavanje, kao što su štampani materijali, brošure, mape, leafleti i elektronski mediji potrebno je raditi na kreiranju multijezične web stranice u cilju upoznavanja turista sa

118

Žičarom i Trebevićem i prije samog dolaska u Sarajevo. Ovu stranicu treba posebno povezati sa pretraživačima (AdWords Google, Yahoo, itd.), alatima društvenih mreža (web portali, Facebook, itd.), kao i bazama turističkih podataka i katalozima. Stranica obavezno mora imati sljedeće sadržaje:

• Informacije za posjetioce (Visitor information): o Radno vrijeme, o Kako doći do Žičare, o Vrijeme i vremenska prognoza, o Webcam – prenos uživo sa polazne i dolazne stanice, o Cijene, o Planovi za grupe i pojedince – opcije za izlete i ekskurzije, o Specijalne ponude, o Preporuka – šta vidjeti? o Događaji, o Mapa, o Download brochure, o Često postavljana pitanja – FAQ, o Vrijeme izlaska i zalaska sunca, o Korisni linkovi (hoteli, turističke agencije, rent-a-car, aerodrom, autobuska

stanica, željeznička stanica, itd) • O žičari (About us):

o historija, o Broj posjetilaca, o Ruta (najniža tačka, najviša, dužina, vrijeme putovanja, tehničke

karakteristike, itd.), o Kabine,

• Vijesti (News): o Vijesti i najave događaja u vezi žičare i Trebevića,

• Galerija (Gallery-Tour): o Odabrane slike, o Virtualna vožnja (video),

• Prateći objekti (Venues): o Ugostiteljski objekti, o Suvenirnica,

• Kontakt (Contact us): o Adrese i kontakti, o On-line formular za komunikaciju.

Treba imati u vidu moguće obogaćivanje usluge kroz:

• izgradnju ugostiteljskog objekta u blizini dolazne stanice, koji će svojim rješenjem biti uklopljeno u ambijent i odražavati etno elemente,

• nuđenje posebnih usluga: doručak, ručak ili večera u prirodi, • poslovni sastanci u kabinama i ugostiteljskom objektima na dolaznoj stanici na

Trebeviću (kao i prezentacije, seminari, itd), • rođendan u prirodi, • razne akcije: „Jedan dan na Trebeviću“, sportske manifestacije, planinarski sletovi,

takmičenja, • razred (škola) u prirodi,

119

• ekskurzije za učenike koji dolaze u posjetu glavnom gradu iz drugih mjesta, • prodaja oglasnog prostora – gondole Žičare kao sredstvo promocije, • prodaja oglasnog prostora – plakatne površine na polaznoj i dolaznoj stanici, • osvježenje i hrana u gondolama, • VIP gondole, itd.

Marketing služba operatera treba implementirati i pratiti rezultate marketing strategije, a posebno osigurati sistem prodaje i sistem komunikacija. U promotivnom miksu, posebno treba njegovati i razvijati:

• lični kontakti – prodaja, • odnosi sa javnošću, • e-marketing aktivnosti.

Promocija treba da bude bazirana na inovativnosti i stalnom uvođenju novih aktivnosti. Marketing program bi se trebao bazirati na analizi i iskustvima drugih žičara u svijetu kao što su na primjer:

- Table Mountain, Južna Afrika:

- Maokong Gondola, Tajvan: B arcelona, Špani j aB a Barcelona, Španija:

- Hoher Kasten, Švajcarska:

120

Whistler Mountain, British Columbia, Kanada

- :

- Rio de Janeiro, Brazil. 5.3.3.2. Turistička destinacija Trebević Karakteristike i posebnosti Trebevića su opisane u prethodnim poglavljima. Ono što je važno istaknuti je da je Trebević tradicionalno izletište građana Sarajeva i dio je ukupnog imidža grada. U široj javnosti prevladava mišljenje da se Trebević mora sačuvati od loših uticaja urbanizacije i razvoja masovnog turizma i da se treba posmatrati kao destinacija sportskog i rekreativnog turizma i kao jedinstveno izletište. Sam pojam turistička destinacija se odnosi na prostor koje u sebi sadrži dovoljan broj turističkih atrakcija da bi se taj prostor mogao ponuditi kao turistički proizvod. Dakle, Trebević treba razvijati kao jedinstveni brend u sklopu šire turističke destinacije. Destinacija znači i ostvarivanje sinergetskih efekata na bazi umrežavanja sa partnerima: prevoznici, smještajni kapaciteti, ugostiteljski objekti, turističke agencije, itd.

121

Ključni problemi koji trenutno utiču na razvoj destinacije Trebević su: • sigurnost – deminiranje područja, • pitanje nadležnosti i razvoja destinacije, • obnova i izgradnja nedostajuće infrastrukture i • razdvojenost Trebevića međuentitetskom linijom.

Veoma je važno istaći da je Trebević idealan prostor za poludnevne, jednodnevne ili kraće boravke, te stoga ne postoji potreba za masovnom gradnjom smještajnih kapaciteta. Dodatni razlog tome se nalazi i u blizini grada i višku smještajnih kapaciteta u gradu. Predratni smještajni kapaciteti na Trebeviću su bili oko 200 kreveta, u sedam planinarskih domova. Planinarski domovi su sada djelomično u funkciji, parcijalno obnovljeni, ili uništeni. Obnova i modernizacija planinarskih domova je dovoljan uslov za razvoj smještajnih kapaciteta. Razvoj etno-sela bi također dao doprinos razvoju smještajnih kapaciteta, boljem pozicioniranju destinacije, ali i zaštite okoline. Ograničavajući faktor razvoju etno-sela je prostor na kome bi mogao biti lociran. Trebević je idealno mjesto za bazične pripreme sportista zbog čistoće zraka, kisika i ozona. Pripreme se mogu vršiti kroz duže boravke u postojećim kapacitetima, ali uz razvoj pratećih sadržaja. Sportska društva također za mlađe kategorije organizuju škole sportova (košarka, odbojka, itd.) na bazi poludnevnog boravka. Planinarska društva su također bitan faktor u razvoju destinacije i privlačenju gostiju – planinara iz drugih regija i iz inostranstva. Organizacija planinarskih sletova i drugih događaja će dati podsticaj razvoju ovog vida turizma. Također, kao interesantnu ciljnu grupu treba posmatrati poslovne ljude – kompanije iz Sarajeva i šire koje na Trebeviću mogu održavati seminare, konferencije, team-building aktivnosti, itd. Kratki anti-stress programi, u kombinaciji sa fitnessom, saunama, itd. također mogu privući određeni broj posjetilaca. Ove aktivnosti podrazumijevaju izgradnju infrastrukture koja neće ugroziti ambijent niti izgledom, niti veličinom, a kompatibilne su sa očekivanjem posjetilaca. Prirodu na Trebeviću treba očuvati, stoga treba destimulirati korištenje automobila i drugih motornih vozila za dolazak. Osim cijene parkinga treba razmotriti uvođenje „ekološke takse“ za zaštitu područja, kako bi se ostvario dvostruki efekat – zaštita sredine i generiranje sredstava za obnovu područja. Na Trebeviću je potrebno obnoviti, urediti i izgraditi turističke atrakcije koje će pomoći u razvoju destinacije i ostvarenju marketinških ciljeva:

• parking, • planinarski domovi, • sportski tereni i sadržaji, uključujući fitness, trim staze, itd., • uređena igrališta za djecu, • uređena izletišta (roštilj, tende, itd.) slobodna i uz naplatu, • šetališta i pješačke staze, • turistička signalizacija,

122

• ugostiteljski objekti, posebno restoran Vidikovac, • etno-selo, • opservatorij, • planinska botanička bašta Alpinetum, • skijaška skakaonica i skijaške staze, • obnova planinarskih domova i proširenje njihovih kapaciteta, • biciklističke staze, • ekstremni sportovi – paragliding, rolšue, skateboard, sanke, paintball, sitd, • olimpijska bob staza, barem u prelaznoj (by-pass) varijanti sa tepisima ili

plastičnom podlogom. Planskim dokumentima je potrebno definirati prioritete u obnovi i izgradnji, finansijske resurse i nosioce aktivnosti. Očito je da je razvoj destinacije uslovljen odnosima različitih interesnih grupa: Grad Sarajevo, Opština Stari Grad, Kanton Sarajevo, JP Gras, ZOI-84, privatne kompanije, sportska udruženja, planinarska društva, škole, nevladin sektor, itd. Stoga je potreban integralni, holistički pristup u razvoju destinacije, kao i interdisciplinarni pristup, gdje bi Grad Sarajevo trebao imati vodeću ulogu. Također, neophodno je uključivanje entiteta u razvoj destinacije. Pretpostavka za uspješno funkcioniranje destinacije je uspješno upravljanje resursima, a uspješno upravljanje resursima podrazumijeva upliv privatnog kapitala. Stoga se kao jedan od preduslova razvoja turizma nameće i privatno i javno partnerstvo, u okviru postojeće regulative i planskih dokumenata. U ovom kontekstu treba raditi na:

• promociji destinacije, • izgradnji brenda i pozicioniranja, • otvaranju novih tržišta i novih tržišnih segmenata, • podsticaj turističkih proizvoda koji pružaju trajne koristi i • komunikaciji s tržištima kroz suvremene komunikacijske medije.

Promociju Trebevića treba vršiti isključivo kao promociju cjeline, a ne kao promociju pojedinačnih aktivnosti. Promotivne aktivnosti treba bazirati na:

• event management-u i odnosima sa javnošću (PR) – zbog šireg društvenog značaja Trebevića i interesa javnosti,

• korištenju e-marketinga (internet i web 2.0 tehnologije), • ograničenom oglašavanju (print i elektronski mediji), • ličnoj prodaji – turističke agencije, sportska udruženja.

Promotivna funkcija Žičare, kako je već naglašeno, treba biti dio marketing službe operatera Žičare, a organizacioni aspekt promocije Trebevića kao destinacije, nakon donošenja odluke o načinu upravljanja destinacijom će biti posebno definisana. U promotivne aktivnosti destinacije, nakon kreiranja sadržaja, se treba uključiti Turistička zajednica Kantona Sarajevo s ciljem šire promocije destinacije (plakati, mape, brošure, info punktovi, sajmovi). Turističke agencije moraju biti uključene u projekt, kao prdavci – distributeri usluga.

123

5.4. Financijski plan i način osiguranja sredstava za promotivno-marketinške aktivnosti Imajući u vidu sljedeće parametre: 300.000 prevezenih putnika u prvoj godini, cijena karte (2 KM u jednom smjeru), ostvarivanje dodatnih prihoda od prodaje suvenira, ugostiteljskih usluga i prodaja oglasnog prostora, te rast broja putnika od 2-5 % godišnje, moguće je definirati sljedeću projekciju prihoda za period 2011-2020.

Tabela 12: Procjena Žičare, 2011-2020. 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Broj prevezenih putnika

300.000 306.000 315.180 324.635 340.867 351.093 358.115 365.277 372.583 383.760

Godišnja stopa rasta, %

2,00 3,00 3,00 5,00 3,00 2,00 2,00 2,00 3,00 4,00

Cijena prevoza, KM

2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Ukupno prevoz, KM

600.000 612.000 630.360 649.271 681.734 702.186 716.230 730.555 745.166 767.521

Prodaja suvenira i ugostiteljske usluge

27.000 27.540 28.366 29.217 30.678 31.598 32.230 32.875 33.532 34.538

Prihod od oglašavanja, KM

60.000 63.000 66.150 69.458 72.930 76.577 80.406 84.426 88.647 93.080

Ukupan prihod, KM

687.000 702.540 724.876 747.945 785.343 810.362 828.866 847.856 867.346 895.139

Indeks rasta prihoda (2011=100)

100 102 106 109 114 118 121 123 126 130

Indeks rasta prihoda (Tekuća/prethodna)

100 102 103 103 105 103 102 102 102 103

Izvor: Procjena konsultanta, 2009 Budžet za promotivne aktivnosti se definše na bazi ciljeva i zadataka koje je potrebno izvršiti. Trenutno je moguće izvršiti procjenu budžeta za Žičaru, dok se budžet za destinaciju Trebević može procijeniti tek nakon usvajanja načina razvoja i aktera u tom procesu. S obzirom na značajno korištenje e-marketinga, godišnji budžeti za promotivne aktivnosti za Žičaru nisu značajno veliki. Ključne aktivnosti su lični kontakti (prodaja), ograničeno korištenje štampanih i elektronskih medija, te aktivnost odnosa sa javnošću (PR), radi značaja projekta za širu zajednicu. Naredna tabela prikazuje potrebu za maksimalnim sredstvima na godišnjem nivou, od početka puštanja Žičare u funkciju.

Tabela 13: Procjena budžeta za promociju, godišnji nivo, maksimalne vrijednosti Aktivnosti Iznos za godinu dana KM

E-marketing aktivnosti: Kreiranje web stranice, Održavanje web stranice i prevod

12.000

Štampani mediji 10.000 Elektronski mediji 25.000 PR aktivnosti 15.000 BTL aktivnosti 10.000 Ukupno: 72.000

Izvor: Procjena konsultanta, 2009

124

Sredstva za promociju trebaju biti obezbjeđena iz aktivnosti Žičare. Prodaja oglasnog prostora (billboard-i na polaznoj i dolaznoj stanici, kabine, oglasni prostor na web stranici), sponzorstva i BTL aktivnosti trebaju generirati u prvoj godini rada Žičare 80 %, a od 2015. 100 % promotivnog budžeta. Stopa rasta prihoda od oglašavanja je 5 % godišnje.

125

6. ORGANIZACIONI-UPRAVLJAČKI ASPEKT 6.1. Svrha definiranja U sveobuhvatnoj analizi dosadašnjih aktivnosti u vezi projekta TŽ, identificirana su dva osnovna problema, i to: nepostojanje organizacije i nepostojanje sustavnog procesa upravljanja. Strateški cilj i opredjeljenje u projektu je da vlasništvo TŽ bude u nadležnosti Grada Sarajevo i da se TŽ rekonstruira i stavi u funkciju. 6.1.1. Kratak teorijski osnov Teorija i praksa organizacije poznaje različite oblike organizacije koje se međusobnom razlikuju po specifičnim ciljevima koji se žele realizirati. Organizacija je usmjerena ka cilju koji je manje više poznat i prihvaćen od pojedinaca i grupa. U tom kontekstu mogu se razlikovati četiri temeljna oblika organizacije: univerzalni, institucionalni, strukturni, funkcijski.Univerzalni oblik organizacije promatra organizaciju kao sustav, odnosno jedinstvo sređenih međusobno povezanih i usklađenih dijelova. Institucionalno poimanje organizacije promatra organizaciju kao socijalni entitet, odnosno ciljno usmjereni socijalni sustav. Strukturalno poimanje organizacije pod organizacijom podrazumijeva strukturu socijalnog sustava, gdje svaki socijalni sustav (poduzeće) ima svoju organizaciju. Funkcijsko poimanje organizacije definira organizaciju kao djelatnost oblikovanja pa se u tom smislu govori o organiziranju, dizajniranju ili projektiranju organizacije. Projektna organizacija treba da bude inkorporirana u subjekt koji će realizirati projekt TŽ jer njene prednosti u odnosu na druge tipove organizacije su sljedeće:

• orijentacija na zadatke (realizacija projektnih ciljeva), • sustavna orijentacija (tretiranje projekta kao cjeline), • vremenska orijentacija (samostalno raspoređivanje pojedinih aktivnosti), • odgovornost za troškove(određivanje troškovnih limita, ocjenjivanje i kontrola

troškova), • organizacija s ograničenim vremenom trajanja (do završetka projekta), • dinamičan karakter (briga o sukcesivnom izvođenju projekta unutar utvrđenih

konačnih termina, mijenjanje strukture izvršenja, stvaranje projektnog tima i funkcionalnih odjela unutar faznog redoslijeda obavljanja radova),

• interdisciplinaran timski rad unutar projektne organizacije kao i između projektne organizacije i izvršnih službi,

• specifičan položaj unutar organizacije (ured za „vezu“između odjela za sklapanje ugovora, linijskih i funkcionalnih odjela, ugovorne međunadležnosti su međuodjelske),

• dvojni karakter projektne organizacije, i to kao utvrđene nadležnosti prema ugovornim nadležnostima i kao utvrđene nadležnosti prema funkcionalnim odjelima.

Projektna organizacija zahtjeva integraciju funkcije upravljanja, dok ostali tipovi organizacije ne osiguravaju optimalnu alokaciju proizvodnopolitičkih aktivnosti. Ukoliko bi se u okviru postojećih tipova organizacije osigurao efikasan proces odlučivanja, te proces koordinacije i

126

komunikacija, takav proces alokacije bio bi jednodimenzionalan. To znači da bi se orijentirao ili samo na funkcije ili samo na određene segmente, pri čemu bi rezultat mogao biti isključivo suboptimalan, a da pri tome nema nikakve garancije da suma svih suboptimuma odgovara ukupnom optimumu poduzeća (organizacije). Samu definiciju upravljanja treba razumjeti kao skup akcija kojim se djeluje na sustav s namjerom da se realiziraju njegovi ciljevi, odnosno upravljanja. Svako upravljanje sastoji se od skupa upravljačkih akcija i procesa sprovođenja upravljačkih akcija. Nakon određivanja upravljanja slijedi aktivnost sprovođenja upravljanja putem organizacije čiji su elementi kadrovi. 6.1.2. Ciljevi i problemi Strateški cilj definiranja organizacijsko-upravljačkog aspekta projekta TŽ je da omogući Upravi Grada Sarajevo njegovu efikasnu realizaciju. Pri tome se ne smije zanemariti da je predmetni Projekt veoma kompleksan, te zahtjeva uspostavu projektne organizacije i adekvatnog načina upravljanja svim aktivnostima u procesu njegove realizacije. Postoji značajan broj problema koji determiniraju organizacijsko-upravljačku strukturu Projekta, a prije svega nepostojanje organizacije u vidu subjekta koji bi vodio sve aktivnosti u vezi realizacije projekta TŽ u veoma složenom pravnom sustavu. Kompliciranost i nedorečenost pravnog okvira na svim razinama vlasti u BiH se odražava i na sam projekt TŽ. U tom kontekstu se može govoriti o tri pravna problema u vezi organiziranja i upravljanja rekonstrukcijom i obnovom TŽ u postojećem pravnom okruženju, kao što su:

• Pitanje imovine i njenog titulara, • Pitanje javnog dobra na pojedinim razinama državnog organiziranja, • Pitanje prava korištenja i prava raspolaganja nad dobrima u javnoj upotrebi.

Od 1999. pokrenute se određene inicijative u vezi revitalizacije TŽ, kao i da su donošene određene odluke koje nisu realizirane. 6.1.3. Kriterij mjerenja efikasnosti Organizacijsko-upravljački aspekt Projekta se definira kroz dvije faze: Prva faza i Druga faza. Prva faza organizacijsko-upravljačkog aspekta Projekta temelji na mjerenju indikatora efikasnosti izgradnje žičare i to: brzine izgradnje, troškova izgradnje, kvalitete investiranja. Druga faza organizacijsko-upravljačkog aspekta Projekta temelji na mjerenju efikasnosti financijsko-tržišnih indikatora kao što su: zadovoljenje potreba turista i svih građana Sarajeva, tehnička ispravnost žičare, financijska efikasnost eksploatacije žičare. 6.1.4. Identifikacija faktora Postoji čitav set faktora koji utiču na definiranje organizacijsko-upravljačkog aspekta Projekta koji se mogu na sljedeći način grupirati:

• Pravno-institucionalni faktori • Faktori vezani za investicijske aktivnosti • Faktori tražnje za uslugama prevoza žičare • Faktori financijske održivosti • Faktori subvencioniranja gubitaka

127

6.1.4.1. Pravno-institucionalni faktori TŽ prostorno je smještena na opčini Stari Grad, a funkcija upravljanja je dodijeljena GRAS-u još 1959. Tijekom rata žičara kao i lokalitet Trebevića su devastirani, a okončanjem rata došlo je i do redizajnirana prostornog i organizacijskog ustrojstva Grada Sarajeva, koje nije popraćeno odgovarajućom pravnom regulativom. Nedorečenost zakonske regulative odrazio se na vlasničku i upravljačku funkciju žičarom. Izgradnja, upravljanje, eksploatacija i održavanje žičare kao i pratećih objekata povjereno je GRAS-u. U vezi sa navedenim činjenicama i uvidom u poslovne knjige utvrđeno je da se žičara kao i prateći objekti od 1996. do danas vode u GRAS-ovom bilancu stanja. Također dobiveni su na uvid i troškovi tekućeg i investicijskog održavanja do 1992. Prema katastarskim knjigama općine Stari Grad, GRAS se vodi kao posjednik sljedećih nekretnina: TŽ-kuća i zgrada površine 377 m2; TŽ-dvorište površine 2.427 m2; TŽ-livada površine 1.023 m2. Prema podacima iz ZK izvadak Općinskog suda I Sarajevo predmetne nekretnine su evidentirane kao državno vlasništvo sa pravom korištenja GRAS-a. Na snazi je Zakon o imovini KS iz 1997. kojim se regulira i decidno utvrđuje imovina KS, način njenog sticanja, upravljanja i raspolaganja. Treba napomenuti da imovinu KS čini sva preuzeta imovina Grada Sarajeva, pokretnosti i nepokretnosti, prava i novčana sredstva stečena kupovinom. Podzakonski provedbeni akti koji su trebali urediti evidentiranje i organe za njegovo provođenje o imovini KS još nikad nisu donošeni. Isto tako i Odluka o usklađivanju statusa poduzeća iz 2005. kojom se predviđa određivanje prirodnih bogatstava i dobara od općeg interesa i sredstava kojima posluje javno poduzeće u državnom vlasništvu još nije realizirana. Zbog toga još uvijek nije uknjižena imovina TŽ na GRAS kako bi ista ušla u eventualni postupak privatizacije. 6.1.4.2. Faktori vezani za investicijske aktivnosti Iz informacija dobivenih od predstavnika Grada Sarajevo došlo se do spoznaje da su već neefikasno utrošena značajna proračunska sredstva u vezi TŽ. Ista su trošena za pregled stanja žičare, izrada više idejnih projekata itd. U postupku je izrada analize do sada utrošenih sredstava po svim osnovama u vezi TŽ. Prema izračunu Instituta IPSA Sarajevo za obnovu TŽ orjentaciono je potrebno obezbjediti 17 miliona KM. U zatvaranju konstrukcije financiranja predviđeno je da Grad Sarajevo iz proračuna obezbjedi 30 %, grantovi međunarodnih organizacija 20 %, te IPA fondovi EU 50 %. Sredstva trebaju biti promptno obezbjeđena od strane Gradske uprave za rješavanje prethodnih pitanja kao što su rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, projektovanje, pribavljanje izvedbenih dozvola i drugo. Po okončanju prethodnih pitanja pristupiće se daljim aktivnostima realizacije Projekta. 6.1.4.3. Faktori tražnje za uslugama prevoza žičare Prema marketinškoj analizi očekivanja su da će više od 200 tisuća građana Sarajeva i turista koristiti usluge prijevoza žičare. Postavlja se pitanje isplativosti ulaska u projekt TŽ prema kriteriju financijsko-tržišne ocjene. Međutim, sigurno je da postoji pozitivna ocjena društvene opravdanosti ulaska u predmetni Projekt kao dio cjelovitog projekta Trebević- rekreacijsko turistička destinacija Sarajeva.

128

6.1.4.4. Faktori financijske održivosti Već je istaknuto da sam projekt TŽ nije financijski održiv na kraći i duži rok. Međutim, ako se posmatra kao dio integralnog projekta Trebević - rekreacijsko turistička destinacija Sarajeva gdje žičara čini glavni element turističkog proizvoda, tada je moguće da ista bude i tržišno-financijski isplativa. Trenutno organizacijsko ustrojstvo Grada Sarajeva i način formiranja proračuna nije sigurna osnova subvencioniranje gubitaka TŽ. To iz razloga što Grad Sarajevo ima veoma skroman proračun i što nema još uvijek izvornih prihoda.

6.1.4.5. Sinteza rezultata Na osnovu izvršene analize identificiranih faktora koji utiču na organizacijsko-upravljački aspekt projekta TŽ, naročito se ističu dva faktora i to: pravno-institucionalni i faktori vezani za investicijsku atraktivnost. Pravno okruženje je dosta složeno u pogledu ispreplitana nadležnosti između pojedinih razina vlasti: općina, Grad, Kanton i entitet Federacija BiH. Prije otpočinjana klasične investicije u vezi gradnje žičare, potrebno je poduzeti čitav niz aktivnosti koje imaju karakter investicijskih ulaganja u vezi rješavanja pravnih i projektnih pitanja. 6.2. Prijedlog organizacijsko-upravljačkog modela TŽ Iz prethodne analize može se zaključiti da su aktivnosti i pitanja u vezi TŽ aktualna više od deset godina. U poznatim okolnostima, izostali su i osnovni principi upravljanja Projektom. Nije definiran subjekt kao nosilac svih aktivnosti upravljanja realizacijom, vremenski okvir. Resursi nisu precizirani, kao ni i odgovornost za nerealiziranje pojedinih odluka, a u konačnici i cijelog projekta TŽ. Projekt TŽ je veoma kompleksan i podrazumijeva jasno nominiranje njegovog upravitelja, vremenskog okvira, resursa i odgovornosti za realizaciju pojedinih faza. Samo na ovaj način mogu se ostvariti zacrtani ciljevi obnove TŽ i stavljanje lokaliteta Trebević na korištenje građanima Sarajeva. U kontekstu organizacijsko-upravljačkih aspekta Projekta i sama uspostava modela treba ići u dvije faze temeljem projektne organizacije i sukladnog upravljačkog procesa. U prvoj fazi neophodno je formirati organizacijski subjekt u okviru Uprave Grada Sarajevo, i organizirati ga na principima projektne organizacije. U drugoj fazi to može biti vlastita kompanija ili neki drugi model upravljanja žičarom. 6.2.1. Prva faza Prije pokretanja bilo kojih aktivnosti oko realizacije predmetnog Projekta potrebno je riješiti prethodna pitanja, kako pravna tako i vlasnička. Po našem mišljenju titular vlasništva TŽ treba biti Grad Sarajevo, te je neophodno donijeti sve validne odluke u vezi sa tim. Zbog toga je potrebno u okviru Uprave Grada oformiti Jedinicu za implementaciju projekta TŽ ili Javno poduzeće. Forma tog subjekta treba biti organizirana kao JIP TŽ na temeljima projektne organizacije, što se može vidjeti na sljedećoj shemi.

129

PRIJEDLOG ORAGNIZACIJSKOG MODELA PRVE FAZE

Uspostava Jedinice za implementaciju projekta TŽ je ekonomski jeftinija i efikasnija u odnosu da se organizira javna kompanija, koji će dovesti do okončanja njegove realizacije. Dosadašnji upravljač TŽ, GRAS nema kadrovskih niti drugih resursa za realizaciju predmetnog Projekta. Grad Sarajevo već ima iskustva u vezi realizacije sličnih projekata, kao što je Projekt Gradske vijećnice za čiju realizaciju je formiran stručni tim od dvadeset članova u okviru Uprave Grada koji će isti u cijelosti realizirati. Jedinica za implementaciju projekta TŽ kadrovski može biti popunjena na tri načina: od zaposlenih u Upravi Grada (Grad ima 95 zaposlenih), od zaposlenih u četiri gradske općine i kombiniranjem prve dvije varijante. Za realizaciju predmetnog projekta do njegovog stavljanja u funkciju treba biti angažirano 15 stručnih kadrova. U slučaju da ne bude određenih profila potrebnih kadrova isti se mogu angažirati povremeno od drugih institucija ili sa tržišta rada. Poslove iz prve faze, sukladno projektnoj organizaciji, koje treba da obavi Jedinica za implementaciju projekta T rebevićka žičara su sljedeći:

• Utvrditi stvarno imovinsko stanje i pribaviti sve potrebne odluke u vezi titulara vlasništva od strane KS, Federacije BiH, općine Stari Grad i KJKP GRAS-a, i drugih aktera vezanih za TŽ,

• Definirati materijalnu i vremensku dimenziju realizacije prve faze Projekta i to: o izrada svih projekata za građenje žičare, o pribavljanje urbanističke i građevinske dozvole za gradnju žičare, o zatvaranje konstrukcije financiranja (IPI, grantovi i vlastita sredstva),

VIJEĆE GRADA SARAJEVA

ZAMJENIK GRADONAČELNIKA

GRADONAČELNIK ZAMJENIK GRADONAČELNIKA

JEDINICA ZA IMPLEMENTACIJU PROJEKTA TREBEVIĆKA ŽIČARA

SEKRETAR GRADSKE UPRAVE I STRUČNA SLUŽBA

GRADSKA SLUŽBA ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I SPORT

GRADSAKA SLUŽBA

FINANSIJA

GRADSKA SLUŽBA ZA LOKALNU

SAMOUPRAVU

GRADSKA SLUŽBA ZA OPĆU UPRAVU

GRADSKA SLUŽBA ZA KOMUNALNE POSLOVE

GRADSKA SLUŽBA ZA URBANO PLANIRANJE

GRADSKA SLUŽBA ZA LOKALNO POSLOVANJE I

RAZVOJ GRADA

130

o izbor i ugovaranje opreme, rezervnih dijelova i građevinskih radova, o ugovaranje montaže, puštanje i probni rad i održavanje žičare.

Angažirani kadrovi na realizaciji prve faze izgradnje žičare i dalje će svoj radno-pravni status ostvarivati u Gradu ili općinama, a za povremeni angažman nedostajućih kadrova treba obezbjediti iz proračuna 100.000 KM. Kao što se može vidjeti predloženi organizacijsko-upravljački model za prvu fazu izgradnje žičare je veoma povoljan, u odnosu na organiziranje javne kompanije koja bi obavljala iste poslove iz prve faze izgradnje TŽ. Prema tome, prva faza izgradnje žičare podrazumijeva stavljanje iste u funkciju, čime se završava i postojanje Jedinice za implementaciju Trebevičke žičare u okviru uprave Grada. 6.2.2. Druga faza Eksploatacija žičare i njeno funkcioniranje pod patronatom Grada Sarajeva je ekonomski neodrživo, obzirom da ista nije u mogućnosti ostvarivati veće prihode od troškova njenog održavanja i funkcioniranja. U drugoj fazi moguće su tri varijante organizacije upravljanja TŽ i to:

• Formiranje javne kompanije od strane Grada Sarajeva za upravljane žičarom, • Ustupanje žičare na upravljanje drugoj organizaciji pod nadležnošću KS (JKP ZOI 84,

KJKP GRAS, drugi), • Dodjela žičare na koncesiju privatnom poduzetniku (primjena modela javno-

privatnog partnerstva). Formiranje javne kompanije za upravljanje žičarom od strane Grada Sarajeva je ekonomski neracionalno, obzirom da ista nije u mogućnosti ostvarivati veće prihode od troškova njenog održavanja i funkcioniranja. Isto tako Grad Sarajevo nije u mogućnosti da anulira očekivane gubitke iz vlastitog proračuna za normalno funkcioniranje javne kompanije. Prenos žičare na upravljanje drugoj javnoj organizaciji iz nadležnost KS je prihvatljiv model upravljanja žičarom, s naglaskom da se pri izboru vodi računa da to bude organizacija koja se bavi turističkom djelatnošću. To iz razloga što je žičara komunalni objekt u funkciji razvoja turizma Kantona Sarajevo. Javno-privatno partnerstvo u suvremenim i tranzicijskim ekonomijama sve više postaje prepoznatljiv način pokretanja ekonomskih aktivnosti. Ono temelji na efikasnom obavljanju komunalnih javnih funkcija u izgradnji i zajedničkoj eksploataciji infrastrukturnih objekata, ali i drugih ekonomskih aktivnosti i zajedničkom nastupu na tržište. Pojedine zemlje su aktivnosti javno-privatnog partnerstva pretočile u zakon i na taj način stvorile pravnu pretpostavku za bržu i efikasniju njegovu primjenu. Moguća rješenja u okviru javno-privatnog partnerstva su: Koncesijski model koji se zasniva na davanju dozvole privatnom poduzetniku od strane države, Model privatno financijske inicijative temelji na suradnji države i poduzetnika koji osigurava financiranje, izgradnju, eksploataciju i upravljanje projektima, Model institucionalnog povezivanja države i privatnog poduzetnika temelji na osnivanju zajedničkog tijela ili kompanije koja javnosti pruža konkretne usluge. Koncesijski model javno-privatnog partnerstva podrazumijeva da Grad Sarajevo na temelju ugovora prenese na privatnog poduzetnika upravljanje žičarom koji će pružati javne usluge prevoza. Koncesionaru treba omogućiti da investira u revitalizaciju Trebevića kao turističke

131

destinacije, jer neće imati interesa da preuzme na upravljanje samo žičaru koja ne odbacuje profit. To znači da treba vezati prvu i drugu podvarijanatu javno-privatnog partnerstva. Model institucionalnog povezivanja omogućava da javni i privatni partner osnuju zajedničku kompaniju kojom će zajedno upravljati, a ista će javnosti pružati usluge, kako vertikalnog transporta tako i turističke na izletištu Trebević, definirane projektom. Grad Sarajevo kao vlasnik izgrađene TŽ istu će unijeti u zajedničku kompaniju, dok privatni partner treba izgraditi sve projektovane sadržaje na Trebeviću kao turističkoj destinaciji. Naša preporuka ide u pravcu da javni i privatni partner osnuju zajedničku kompaniju koja će javnosti pružati predviđene usluge, i istom će zajedno upravljati. Sve dalje aktivnosti u vezi osiguravanja, financiranja, i revitalizacije Trebevića kao turističke destinacije, te upravljanja, održavanja infrastrukture i pružanja usluga javnosti obavljaće zajednička kompanija javnog i privatnog partnera. Ekonomski efekti koji budu ostvareni ovim projektom trebaju biti raspoređeni na dvadijela, jedan dio za javnog, a drugi dio za privatnog partnera. Zaključak Iz prethodne analize organizaciono-upravljačkih aspekata Projekta kroz dosada inicirane i pokrenute aktivnosti, mogu se definirati sljedeći zaključci:

• Postoji potreba i opći interes da se obnovi Trebevićka žičara i kompleks Trebevića, • Aktivnosti u formi zahtjeva, odluka i zaključaka svih aktera u vezi realizacije projekta

TŽ, bez prethodno uspostavljene organizacije i adekvatnog procesa upravljanja Projektom, datiraju još od 1999., ali bez definiranog vremenskog okvira i potrebnih resursa.

• Izostanak projektne organizacije i upravljanja potrošeno je deset godina i ponovno su sve aktivnosti u vezi projekta TŽ na samom početku

• Definiran je prijedlog da Grad Sarajevo bude titular TŽ i nekretnina čiji je posjednik GRAS.

• Efikasan način realizacije Projekta podrazumijeva uspostavu projektne organizacije i upravljačkog modela kroz dvije faze.

• Predlože se da se u prvoj fazi u okviru Grada Sarajevo formira Jedinica za implementaciju projekta TŽ čija je zadaća da izgradi i stavi u funkciju TŽ.

• Druga faza podrazumijeva stavljanje žičare u funkciju i njenu eksploataciju. Ponuđene su tri varijante upravljanja i organizacije: formiranje javne kompanije, prenos žičare na upravljanje drugoj organizaciji, te uspostava modela javno-privatnog partnerstva sa predloženom podvarijanatom koncesije i formiranja zajedničke kompanije javnog i privatnog partnera koji će zajedno upravljati žičarom i svim aktivnostima u vezi revitalizacije Trebevića i drugih turističkih sadržaja.

132

7. EKONOMSKO-FINANSIJSKI ASPEKT

7.1. Financijski kapacitet grada za financiranje projekta Analiza i procjena fiskalnih kapacitete Grada Sarajeva urađena je na osnovu podataka o izvršenjima budžeta Grada za period 2005.-2008. Analiza se sastoji iz dva dijela i to: Analiza budžeta Grada i Analiza strukturalnih promjena za period 2005-2009.

7.1.1. Analiza budžeta Grada Analiza budžeta Grada podrazumijeva analizu budžetskih prihoda i rashoda za posljednju reliziranu (2008.) godinu. U tabeli koja slijedi može se vidjeti sintetizirana struktura budžeta Grada u periodu 2005-2008. Budžet Grada se u periodu 2005.-2008. povećao za 67 %. Posebno zapažen rast primijetan je u 2007. i 2008., a što je rezultat povećanja prihoda zbog uvođenja PDV-a.

Tabela 1: Analiza realizacije budžeta Grada Sarajeva za period 2005-2008. (u KM)

BUDŽET 2005 2006 2007 2008 Indeks 2008/2006

Ukupno ostvareni prihodi 13.162.595,11 13.012.181,48 20.571.250,73 22.353.552,90 178

Ukupno izvršeni rashodi 9.862.079,74 13.591.638,74 16.937.532,16 23.427.361,33 238

Razlika između ostvarenih prihoda i izvršenih rashoda 3.300.515,37 (579.457,26) 3.633.718,57 (1.073.808,43) -

Prenesena sredstva iz prethodne godine 864.752,24 4.165.267,61 3.586.005,58 7.219.722,92 835

Razlika prihoda sa prenesenim srest. i rashoda 4.165.267,61 3.585.810,35 7.219.724,15 6.145.914,49 148

Izvor: Budžeti Grada za analizirane godine Grad je u 2005. i 2007. ostvario pozitivnu razliku između ostvarenih prihoda i rashoda ne računajući prenesena sredstva iz prethodne godine. Međutim, kada uračunamo prenesena sredstva iz prethodnih godine, suficit je ostvaren u svim analiziranim godinama. Također, u posljednjem retku tabele vidljivo je da je najniži suficit ostvaren u 2006. (u iznosu od blizu 3,6 miliona KM), dok je najviši suficit ostvaren u narednoj 2007. (u iznosu blizu 7,2 miliona KM). Ukoliko se posmatra kumulativno ostvareni prihodi i rashodi za period 2005-2008. vidljivo je da je ostvaren suficit od blizu 2,3 miliona KM (kumulativni prihodi 66,5, a kumulativni rashodi 24,3 miliona KM). Prethodno dati podaci i njihovi trendovi ilustrativno su prezentirani na narednom grafikonu: Na narednom grafikonu vidljiv je vrlo ekspanzivan rast budžeta Grada, ali što je posebno bitno, vrlo je izražen (ljubičasta kula) rast kategorije prenesenih sredstava iz prethodne godine koji se odnosi na namjenska sredstva koja Grad „dobija i prosljedjuje“ za realizaciju nekih projekta (npr. Bazen-Otoka, Vijećnica).

133

Graf 1: Pregled realizacije budžeta Grada Sarajeva u periodu 2005-2008.

-5,00

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

2005 2006 2007 2008

Mill

ions

Ukupno ostvareni prihodi

Ukupno izvršeni rashodi

Razlika prihoda i rashoda

Prenesena sredstva

Razlika između ostvarenih prihodasa prenesenim srestvima i rashoda

Izvor: Prethodna tabela U narednoj tabeli dat je sintetizirani prikaz budžetskih prihoda po ključnim kategorijama, te njihovo procentualno učešće u ukupnim prihodime Grada:

Tabela 2: Struktura budžetskih prihoda Grada u 2008. (u KM) PRIHODI 2008 UČEŠĆE (%)

Porez na imovinu 6.343.080,59 28,38 Ostali prihodi od imovine 55.071,16 0,25 Naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluga 1.933.250,06 8,65 Kapitalni grantovi - Prihodi od ostalih nivoa vlasti 11.811.500,00 52,84 Grantovi iz inozemstva 2.210.651,09 9,89

UKUPNO 22.353.552,90 100 Izvor: Budžet Grada za 2008. godinu Dominantno je učešće kapitalnih grantova koje Gradu usmjeravaju drugi nivoi vlasti (53 %). Uzmu li se u obzir i grantovi iz inozemstva (uglavnom namjenska sredstva za pomenute projekte), može se zaključiti da je Grad financiran iz grantova u iznosu od 63 %. Pored kapitalnih grantova, značajno učešće od 28,4 % imaju i prihodi po osnovu poreza na imovinu, dok prihodi od taksi i javnih usluga učestvuju sa 8,6 %. Grafička ilustracija strukture prihoda data je u nastavku:

Graf 2: Prikaz strukture prihoda Grada u 2008.

28%

0% 9%

53%10%

Porez na imovinu

Ostali prihodi od imovine

Naknade i takse i prihodiod pružanja javnih uslugaKapitalni grantovi - Prihodiod ostalih nivoa vlastiGrantovi iz inozemstva

Izvor: Prethodna tabela U prethodnoj analizi budžetskih prihoda nisu razmatrana sredstva prenesena iz prethodne godinu. Ukoliko se ona uzmu u obzir, učešće pojedinih kategorija će biti nešto niže. Prenesena sredstva iz prethodne godine čine blizu 20 % budžeta Grada.

134

U narednoj tabeli dat je sintetizirani pregled budžetskih rashoda po ključnim kategorijama za 2008. kao i njihovo učešće u ukupnih rashodima Grada:

Tabela 3: Struktura budžetskih rashoda Grada u 2008. (u KM) RASHODI 2008 UČEŠĆE (%)

Plaće i naknade troškova uposlenih 3.463.095,55 14,78 Doprinos poslodavca i ostali doprinosi 268.765,94 1,15 Izdaci za materijal i usluge 1.635.603,33 6,98 Ostalo izdaci-manifestacije 399.506,66 1,71 Tekući grantovi 8.309.810,14 35,47 Kapitalni grantovi-višegodišnji investicioni projekti 4.244.464,71 18,12 Kapitalna ulaganja 4.899.732,10 20,91 Tekuće rezerve 206.382,90 0,88

U K U P N O 23.427.361,33 100 Izvor: Budžet Grada za 2008. godinu Iz tabele se može vidjeti dominantno učešće tri kategodije grantova, i to: tekućih grantova 35,5%; kapitalnih ulaganja od blizu 21%; te kapitalnih grantova od blizu 18%. Nešto manje učešće imaju plaće i naknade uposlenih koje su participirale sa blizu 15%. Grafička ilustracija budžetskih rashoda data je u nastavku:

Graf 3: Prikaz strukture rashoda Grada u 2008.

15%1% 7% 2%

35%

18%

21%

1%

Plaće i naknade troškovauposlenihDoprinos poslodavca i ostalidoprinosiIzdaci za materijal i usluge

Ostalo izdaci-manifestacije

Tekući grantovi

Kapitalni grantovi-višegodišnjiinvesticioni projektiKapitalna ulaganja

Tekuće rezerve

Izvor: Prethodna tabela Posmatrano analitički, tekući grantovi u 2008. usmjereni su kako je dato u tabeli:

Tabela 4: Struktura tekućih grantova Grada u 2008. (u KM) Tekući grantovi 2008. UČEŠĆE (%)

Tekući grantovi drugim nivoima 2.667.819,91 32,10 Pojedinačni grantovi 103.027,64 1,24 Grantovi neprofitnim organizacijama 3.264.917,46 39,29 Grantovi javnim ustanovama, preduzećima 2.244.045,13 27,00 Subvencije privatnim preduzećima 30.000,00 0,36 UKUPNO 8.309.810,14 100,00

Izvor: Budžet Grada za 2008.

135

Vidljivo je da se najveći iznos kapitalnih grantova usmjeri ka neprofitnim organizacijama (40 %).

7.1.2. Analiza strukturalnih promjena budžeta Grada za period 2005-2009. Analiza strukturalnih promjena za period 2005-2009., izvršena je pojedinačno za prihode i rashode po osnovnim sintetičkim kategorijama budžeta Grada. Pregled prihoda i rashoda za 2009. dat je na osnovu plana budžeta Grada za 2009. U skladu sa navedenim, pregled strukturalnih promjena prihoda od 2005-2009, prezentiran je u narednoj tabeli:

Tabela 5: Strukturalne promjene prihoda Grada 2005-2009. (u KM) PRIHODI 2005 2006 2007 2008 2009 plan

Porez na imovinu 4.713.929,95 4.257.500,10 5.951.374,63 6.343.080,59 7.190.000,00 Ostali prihodi od imovine 28.312,22 41.486,16 178.649,08 55.071,16 70.000,00

Naknade i takse i prihodi od usluga 1.494.279,16 1.565.396,27 1.933.250,06 1.975.000,00 Kapitalni grantovi od drugih nivoa 8.416.000,00 7.218.916,06 12.826.935,00 11.811.500,00 13.243.800,00 Grantovi iz inozemstva 4.352,94 - 48.895,75 2.210.651,09 400.000,00 UKUPNO 13.162.595,11 13.012.181,48 20.571.250,73 22.353.552,90 22.878.800,00

Izvor: Budžeti Grada za analizirane godine U posmatranom petogodišnjem periodu došlo do rasta svih kategorija budžetskih prihoda. Jedino je u 2006. zabilježen lagani pad prihoda od poreza na imovinu.

Graf 4: Analiza strukturalnih promjena prihoda Grada 2005-2009

0,002,004,006,008,00

10,0012,0014,0016,0018,0020,0022,0024,00

2005 2006 2007 2008 plan 2009

Mill

ions

Grantovi iz inozemstva

Kapitalni grantovi oddrugih nivoa vlastiNaknade i takse i prihodiod uslugaOstali prihodi od imovine

Porez na imovinu

Izvor: Prethodna tabela Na prethodnom grafu može se vidjeti dominacija kapitalnih grantova kao osnovnog izvora financiranja Grada, dok se prihodi od poreza na imovinu te naknada i taksi povećavaju ali ne u iznosu koji bi značio bitnu strukturalnu promjenu budžetskih izvora Grada. Po istom principu kao i za prihode, u narednoj tabeli dat je pregled strukturalnih promjena rashoda Grada u posmatranom priodu:

136

Tabela 6: Strukturalne promjene rashoda Grada 2005-2008. (u KM) RASHODI 2005 2006 2007 2008 2009 plan

Plaće i naknade uposlenih 2.256.222,25 2.395.748,76 2.634.403,90 3.463.095,55 3.652.326,00 Doprinos poslodavca i ostali doprinosi 165.060,45 175.603,65 196.630,04 268.765,94 314.105,00

Izdaci za materijal i usluge 1.050.966,41 1.294.263,64 1.299.306,98 1.635.603,33 1.788.251,00 Ostalo izdaci-manifestacije 78.930,79 142.637,93 399.506,66 300.000,00 Tekući grantovi 2.267.244,20 3.587.158,30 4.734.865,57 8.309.810,14 12.472.763,00 Kapitalni grantovi-višegodišnji investicioni projekti 2.225.318,52 2.817.618,45 3.674.095,68 4.244.464,71 9.293.132,00

Kapitalna ulaganja 1.850.387,75 3.162.649,23 4.182.732,21 4.899.732,10 791.691,00 Tekuće rezerve 46.880,16 79.665,92 72.859,85 206.382,90 344.654,00

U K U P N O 9.862.079,74 13.591.638,74 16.937.532,16 23.427.361,33 28.956.922,00 Izvor: Budžeti Grada za analizirane godine Vidljiv je stalni trend rasta svih posmatranih sintetičkih kategorija budžetskih rashoda Grada. Posebno velika akspanzija zabilježena je u kategorijama grantova, ali je važno napomenuti da se ovdje radi o namjenskim grantovima koje Grad dobija i prosljedjuje prema projektima.

Graf 5: Analiza strukturalnih promjena rashoda Grada 2005-2009

0,00

3,00

6,00

9,00

12,00

15,00

18,00

21,00

24,00

27,00

30,00

2005 2006 2007 2008 plan 2009

Mill

ions

Tekuće rezerve

Kapitalna ulaganja

Kapitalni grantovi-investicioni projektiTekući grantovi

Ostalo izdaci-manifestacijeIzdaci za materijal iuslugeDoprinos poslodavcai ostali doprinosiPlaće i naknadeuposlenih

Izvor: Prethodna tabela U analiziranim godinama nije bilo značajnijih strukturalnih promjena u budžetu Grada. Jedina značajnija promjena vidi se u planu za 2009., za koji je već izvijesno da neće biti ispunjen u planiranom obimu i strukturi. Ukoliko se 2009. izuzme iz analize, moguće je zaključiti da je došlo do rasta budžetskih rashoda po svim kategorijama bez značajnijih strukturalnih promjena. Na osnovu prethodnih analiza moguće je zaključiti da budžet Grada nema kapaciteta da participira u značajnijem obimu u financiranju projekta Žičare. U skladu sa navedenim, uzimanje budžeta kao opcije financiranja mora respektirati sljedeće činjenice:

• Grad Sarajevo nema značajno učešće vlastitih izvora financiranja; • Poreski prihodi u iznosu od blizu 28,4 % prihoda budžeta predstavljaju poreske

prihode koji po raposdjeli pripadaju Gradu iz ukupnih prihoda općina po ovom osnovu;

• Grantovi Kantona ili kapitalni grantovi participiraju sa gotovo 53 % u ukupnim prihodima. Navedeni izvori su veoma nestabilni i neizvjesni jer ne postoji fiksno utvrđeni procentualni ili apsulutni iznos koji je Kanton obavezan «proslijediti» Gradu. Ovjde se jednostavno radi o «volji» Kantona koliko će sredstava izdvojiti za Grad;

137

• Budžet Grada je uglavnom prenapregnut i u najvećem iznosu se usmjerava u već «ustaljene» kategorije rashoda.

7.2. Analiza do sada uloženih sredstava Grad Sarajevo je u proteklom periodu ulagao određena finansijska sredstva u pripremu uvjeta za realizaciju obnove Trebevićke Žičare. U skladu sa navedenim, Grad je ulagao u dva segmenta priprema: u deminiranje prostora Trebevića, i pripremu projektne dokumentacije za njenu obnovu. U skladu sa navedenim, na osnovu dostupnih podataka, Grad je u proteklim godinama uložio blizu 704.000 KM u deminiranje lokaliteta Trebevića. Pored ulaganja Grada, u deminiranje lokaliteta Trebevića su ulagale i druge institucije i organizacije, međutim, ulaganja Grada su usmjeravana sa ciljem aktiviranja Trebevića kao turističke destinacije i obnove Žičare. U projektnu dokumentaciju za obnovu Žičare Grad je do sada uložio blizu 179.000 KM23. Od navedenog iznosa 65.000 KM se odnosi na izradu dokumenta „Idejni projekt-Trebevićka Žičara-Sarajevo, koju je uradila firma „GEODET“ – Sarajevo, u februaru 2008., autor Mufid Garibija, dipl. ing. arh. Preostali iznos od 114.000 KM odnosi se na financiranje izrade Studije opravdanosti izgradnje Trebevićke Žičare, koju od marta 2009. realizira Ekonomski institut Sarajevo. Prema dostupnim informacijama, nisu poznata bilo kakva druga značajnija ulaganja vezana za ovaj projekt od strane Grada Sarajeva. U skladu sa navedenim, ukupna dosadašnja ulaganja Grada Sarajeva vezno za obnovu Trebevićke žičare iznose blizu 883.000 KM. Za potrebe ove analize, Ekonomski institut Sarajevo se 2. 07. 2009. zvanično obratio i GRAS-u, kao aktualnom titularu Žičare, sa upitom za dostavu informacije o dosadašnjim eventualnim ulaganjima GRAS-a. Međutim, iz GRAS-a nije stigla bilo kakva informacija o navedenom upitu. Ista informacija je zatražena i od Kantona Sarajevo (KS), te općine Stari Grad Sarajevo. Dobijen je odgovor da niti KS niti općina Stari Grad nisu do sada ulagali finansijska sredstva sa ciljem obnove Trebevićke Žičare. U skladu sa navedenim, može se zaključiti da su jedina poznata ulaganja u projekt Žičare prethodno analizirana ulaganja Grada Sarajeva. 7.3. Projekcija potrebnih ulaganja po strukturi i dinamici Projekcija potrebnih ulaganja po strukturi i dinamici urađena je na osnovu tehničke analize Projekta (Tehnički aspekt Projekta, 2009.). U navedenoj analizi, period ulaganja ili investiranja u projekt trebao bi trajati dvije godine. Veoma važno je napomenuti da je dinamički plan ulaganja koncipiran po principu maksimalne racionalizacije i uštede vremena, tako da je predviđeno da se u istom periodu paralelno odvija po nekoliko međusobno vremenski neovisnih aktivnosti. Međutim, ukoliko se ne ispoštuje navedeni princip, te se za početak naredne aktivnosti bude čekao završetak prethodne, navedeni dinamički plan se zasigurno neće ispuniti i period ulaganja bi mogao trajati više godina. Projektovano ulaganje u Žičaru je u pomenutoj analizi procijenjeno na blizu 16,5 miliona KM. Dvije trećine od navedenog iznosa, to jeste 67,2 % ili 11,2 miliona KM se odnosi na

23 Izvor: Intervju telefonom sa pomoćnikom gradonačelnika gospodinom Hamdom Karićem, 27.07.2009. u 13h.

138

opremu žičare i njenu montažu. Preostali iznos od blizu 33 % odnosi se na projekte, stubove i objekte. U prvoj godini ulaganja, predviđene su pripremne radnje za izvođenje gradnje i montaže objekata i postrojenja Žičare. U skladu sa tim, u prvoj godini je projektovano ulaganje od svega 18 % vrijednosti ukupne investicije ili blizu 3 miliona KM, dok se ostatak ulaganja odnosi na drugu godinu. Pregled ulaganja dat je u narednoj tabeli24:

Tabela 7: Projekcija potrebnih ulaganja u Projekt po godinama25 Rb OPIS ULAGANJA I GODINA (KM) II GODINA (KM) 1. Avans za opremu 25% (od 9.390.150 ) 2.347.550 0 2. Projekti: 70% (od 173.510) 121.460 0 3. Istražni radovi 26.000 0 4. Eksproprijacija 45.000 0 5. Taksa za povećanu snagu 50.000 0 6. Revizije i nostrifikacija 12.140 0 7. Trafo stanica i napojna mreža 0 100.000 8. Objekat polazne stanice 0 879.610 9. Objekat dolazne stanice 0 801.070 10. Temelji stubova 0 53.150 11. Oprema i montaža 0 9.644.850 12. Nadzorna služba 30% (od 173.510) 0 52.050 13. Tehnički pregled 0 9.270 UKUPNO BEZ PDV-a 2.602.150 11.540.000 Iznos PDV-a 442.365 1.961.800 SVEUKUPNO SA PDV-om 3.044.515 13.501.800

Izvor: Tehnički aspekt Projekta, 2009. U drugoj godini planirana je izgradnja objekata i montaža opreme u iznosu od 13,5 miliona KM. Preciznu dinamiku plaćanja u drugoj godini, u najvećem dijelu nije moguće projektovati iz razloga što se 70 % ulaganja odnosi na opremu. Dinamika isporuke, montaže i plaćanja opreme bit će posebno definirana i dogovarana sa dobavljačem. U kontekstu prethodnog, veoma je važno napomenuti da period efektuiranja (eksploatacije) Žičare ne može početi prije kraja perioda investiranja. Bilo kakvo preklapanje perioda investiranja i efektuiranja, zbog specifičnosti projekta, nije moguće. U skladu sa navedenim, može se zaključiti da svako odlaganje ili nepoštivanje prethodne dinamike ulaganja pomijera period efektuiranja projekta za vrijeme odlaganja. Zbog navedenog je izuzetno važno da se dinamički plan dat u prilogu tehničke analize (Tehnički aspekt Projekta, 2009), što dosljednije realizira. 7.4. Identificiranje mogućih izvora financiranja Uvažavajući specifičnosti projekta Žičara, mogući identificirani izvori financiranja su budžetska sredstva, kreditni izvori, javno-privatno partnerstvo i ostali izvori. Pored navedenih, mogući izvor financiranja, ili kofinanciranja su i IPA fondovi koji bi mogli biti 24 Analitika dinamike prethodno navedenih ulaganja data je u prilogu tehničke analize (Tehnički aspekti Projekta, 2009.). 25 U odnosu na ovaj predračun, ukazuje se potreba ulaganja dodatnih sredstava za obavljanje pripremnih radnji na istraživanju određenih aspekta ulaganja, te izradi studije izvodljivosti , za šta bi bilo potrebno izdvojiti oko 300.000 KM, a financiranje bi se vršilo iz budžeta Grada.

139

značajna potpora relizaciji ukupnog projekta. Uzimajući u obzir projektovanu dinamiku ulaganja od dvije godine te finansijske potencijale IPA fondova, realna mogućnost jeste da Grad aplicira na IPA fond 2010. u iznosu od blizu 2 miliona KM (koliko je ograničenje za jedan projekt) i isto tako za 2011. (ukoliko bude ponuđen sličan koncept). U skladu sa navedenim, realno mogući iznos kofinanciranja iz IPA fondova je u aktualnoj situaciji maksimalno do 4 miliona KM, to jeste blizu 25 % investicije. Preostali iznos od 75 % ulaganja bi se morao akvizirati iz drugih, alternativnih izvora koji su analizirani u nastavku. 7.4.1. Budžetska sredstva U skladu sa analizom budžeta urađenom u prvom segmentu ovog dijela studije, navedena je konstatacija da ne postoji prostor za značajna ulaganja u narednim godinama iz budžeta Grada, posebno zbog činjenice da je u aktualnoj globalnoj recesiji/krizi došlo do pada budžetskih prihoda na svim nivoima u BiH. U skladu sa tim Kanton Sarajevo je već umanjio grant Gradu za 2009. Imajući u vidu da je investicioni period svega dvije godine, učešće Grada u tom periodu još je više ograničeno. Međutim, treba naglasiti da se kategorija budžetskih sredstava ne posmatra izolovano samo za Grad. U budžetska sredstva iz kojih bi se kofinancirao projekt Žičare mogu se uključiti/udružiti i namjenski grantovi i transferi iz budžeta drugih nivoa vlasti (BiH, FBiH, Kanton, općine). Navedena sredstva bi se dalje kroz budžet Grada prosljeđivala po namjeni i raspodjeli. Važno je napomenuti da je ova praksa već korištena i da je još u implementaciji za projekt obnove Vijećnice, izgradnje Bazen-Otoka, određenih spomenika i sl. Posmatrajući budžetska sredstva na ovaj način, moguće je i njih identificirati kao potencijalni izvor financiranja. Posmatrajući izolovano budžet Grada, otvorena je opcija jednokratnog ulaganja u periodu navedene dvije investicione godine te višekratnog plaćanja odgođenog i prilagođenog budžetskim kapacitetima Grada. Navedena opcija je elaborirana u nastavku. 7.4.2. Kreditni izvori U skladu sa prethodno navedenim, jedan od segmenata budžetskih ulaganja ili izvora za ulaganja u projekt Žičare jeste i zaduživanje. Budžetski posmatrano, prema Zakonu o budžetu FBiH, zaduživanje se definira kao uzimanje zajma ili izdavanje vrijednosnih papira (za otplatu glavnice duga i financiranje budžetskog deficita, te financiranje kapitalnh investicija i posebnih programa). Zakonom o budžetima (ZOB) FBiH predviđena je mogućnost zaduživanja kako Federacije BiH tako i nižih nivoa vlasti. Kantoni, gradovi i općine u FBiH mogu se zadužiti u svrhe, pod uslovima i u obimu propisanim ovim zakonom. U tom smislu, u članu 3. Zakona o dugu FBiH (ZOD) navedeno je da dug vanbudžetskih fondova, kantona, gradova, općina i javnih preduzeća može biti samo u obliku zajma. Pored navedenog, članovim 7, 8 i 9. ZOD precizirana su ograničenja iznosa zaduživanja a u skladu sa sljedećim: «... Gradovi i općine mogu se dugoročno zadužiti ukoliko u vrijeme odobrenja zaduženja iznos servisiranja duga koji dospijeva u svakoj narednoj godini, uključujući i servisiranje za predloženo novo zaduženje i sve zajmove za koje su izdate garancije grada i općine, ne prelazi 10 % prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini. Federalnim vanbudžetskim fondovima je dozvoljeno da se zadužuju jedino unutar države i to u domaćoj valuti, uz prethodno pisano odobrenje Federalnog ministarstva finansija. Na osnovu mišljenja Komisije iz člana 4. ovog Zakona, Federalno ministarstvo finansija određuje maksimalan nivo konsolidiranog duga uključujući nove zajmove u narednoj fiskalnoj godini kao dio pripreme budžeta. U slučaju da Komisija ne može doći do sporazuma o nivou konsolidiranog duga, federalni ministar finansija je ovlašten odrediti maksimalan nivo

140

konsolidiranog duga Federacije, u skladu sa stavom 1. ovog člana, kao i nivo novih zajmova za narednu fiskalnu godinu u fazi izrade budžeta. Zakonima o izvršenju budžeta Federacije i kantona, odnosno odlukama o izvršenju budžeta grada ili općine određuju se iznosi novih zaduživanja i garancija u skladu sa utvrđenom gornjom granicom zaduživanja za narednu fiskalnu godinu ...» Respektirajući prethodno navedeno, kao i budžetski kapacitet Grada od blizu 30 miliona KM od prethodne 2008., može se zaključiti da je kapacitet dugoročnog zaduženja Grada maksimalno 3 miliona KM (10 % od 30 miliona KM). Navedeni iznos maksimalnog dugoročnog zaduženja predstavlja blizu 18 % ukupog iznosa investicije u Žičaru. Navedeni iznos se uklapa i u dosadašnje kapacitete i praksu Grada u financiranju drugih projekta (primjer: Vijećnica) gdje je Grad u ukupnom projektu obnove Vijećnice participirao sa blizu 15 %. U realizaciji projekta izgradnje Bazena-Otoka, ovo učešće je još značajniji. 7.4.3. Javno-privatno partnerstvo U posljednje vrijeme model javno-privatnog partnerstva postaje sve češća praksa u relizaciji javnih investicija koje imaju mogućnost komercijalizacije. U tom smislu, bitno je da se i ova opcija analizira kao identificirani potencijalni izvor financiranja. Mora se napomenuti da je zbog specifičnosti projekta Žičara, nizak nivo povrata i izuzetno visoka investiciona ulaganja u odnosu na potencijal povrata, javno-privatno partnerstvo nerealan potencijalni izvor financiranja. Odnosno, posmatrajući izolovano projekt/objekat Žičare, javno-privatno partnerstvo je potpuno nerealna opcija, dok posmatrano u širem smislu turističke destinacije Trebevića, javno-privatno partnerstvo može biti interesantan model financiranja ostalih objekata i infrastrukture (restorani, kafeterije, igrališta, parkinzi i sl.), koji bi bili predmet neke druge faze razvoja Trebevića. 7.4.4. Ostali izvori financiranja Pored prethodno navedenih prepoznatljivih izvora financiranja, veoma važnu ulogu i učešće u procesu kofinanciranja Projekta mogu imati i ostali izvori financiranja gdje se, zbog specifičnosti Projekta (društvena uloga) posebno ističu moguće donacije, privatne potpore i sponzorski ugovori. Ova tri važna izvora mogu biti značajan izvor financiranja, posebno zbog činjenice da su slični objekti pogodni i za reklame i za isticanje partnera i sponzora. Pored navedenog, iskustva iz ranijih projekta obnove objekata i infrastrukture uništene u rat, a koje ima društveni značaj, ukazuju na donacije i pomoći domaćih i međunarodnih organizacija i udruženja kao potencijalni izvori financiranja koje je realno moguće očekivati i kojima bi se zatvorila financijski konstrukcija Projekta. 7.5. Prijedlog strukture izvora financiranja projekta Prijedlog strukture izvora financiranja Projekta sa nosiocima pripremljen ja na osnovu prethodnih segmenata ovog dijela studije, a posebno na osnovu dijela Identificiranje izvora financiranja. U skladu sa navedenim, prijedlog rješenja financijskih aspekata sastoji se u kombiniranju i udruživanju financijskih sredstava iz više izvor financiranja kako je dato u narednoj tabeli:

141

Tabela 8: Prijedlog ulaganja u Projekt

Rb Opis izvora

Nosilac/ porijeklo

Pripremni period I godina II godina UKUPNO

KM % KM % KM % KM %

1. Budžetska sredstva

BiH, FBiH, KS, Općina S.

Grad

300.000 100 -

- 3.309.200

25 3.609.200 21

2. Budžetska sredstva Grad Sarajevo - - 1.088.685 36 911.315 7 2.000.000 12

3. Kreditna sredstva Grad Sarajevo - - 2.647.360 20 2.647.360 16

4. IPA fondovi Grad Sarajevo - - 1.955.830 64 1.955.830 14

3.971.040 24

5. Ostali izvori

Ino partneri i fondovi,

domaći javni i privatni partneri

- -

-

4.618.400

34 4.618.400 27

6. UKUPNO - 300.000 100 3.044.515 100 13.501.800 100 16.846.000 100 Izvor: Procjena autora Kao što se može vidjeti, u prvoj godini ulaganja potrebno je obezbijediti blizu 3 miliona KM. S obzirom da se radi o prvoj godini realizacije, kroz aktivnosti iz ovog perioda treba privući pažnju na Projekt, kako medija i javnosti, tako i privatnih i javnih, domaćih i stranih potencijalnih partnera. Dakle, u prvoj fazi potrebno je što brže doći do izvora kako bi se Projekt pokrenuo. U skladu sa tim, maksimalan iznos sredstava iz IPA fondova za projekte razvoja turizma u BiH za 2010. je do 2 miliona EUR po jednom projektu. Ukoliko bi se navedena sredstva uspjela akvizirati kroz ovaj izvor, preostali iznos od blizu 1 milion KM trebalo bi obezbijediti iz drugih izvora. S obzirom da se radi o početku Projekta, veoma važna je uloga i participacija Grada Sarajevo, te je u ovoj fazi veoma važno da se i Grad pojavi kao kofinansijer u iznosu od barem 30 % ili 1 milion KM. Druga godina je financijski znatno zahtjevnija, te je ovdje jako važno da se animiraju svi potencijalno raspoloživi izvori. Dakle, odmah u prvoj godini treba otpočeti pregovore sa potencijalnim partnerima, posebno budžetskim, kako bi i oni već za narednu (2011.) godinu uključili u planove budžeta i sredstva za kofinanciranje Žičare. Iz ovih izvora bi trebalo prikupiti blizu 3,3 miliona KM. Također, planirani kredit od blizu 2,5 miliona KM Grad bi trebalo da povuče najkasnije u četvrtom kvartalu 2010., a kako bi se u procesu obezbjeđivanja i uključivanja ostalih partnera omogućila kontinuirana likvidnost za normalno odvijanje realizacije Projekta. Pored toga, tokom 2010. bi trajale pripreme i pregovori za uključivanje projekta Žičara i za IPA fondove 2011. U okviru ove analize uzeta je optimistična varijanta da će i u 2011. biti moguće „povući“ njamanje onoliko koliko i u 2010, to jeste 2 mil EUR. Međutim, ovdje je jako važno naglasiti da je ovaj izvor vrlo neizvjestan, te ukoliko se računa na njega, moraju se realizirati vrlo ozbiljne i detaljne pripremne radnje u vidu pregovora, promocije Projekta i prilagođavanja koncepta financiranja uvjetima IPA fondova 2011. Preostali iznos sredstava od približno 4,6 miliona KM mora se akvizirati iz ostalih izvora, prije svega donacija (kao npr. donacije partnerskih gradova za Vijećnicu), sponzorstva privatnih i javnih kompanija čiji bi nazivi bili isticani tokom gradnje i otvaranja Žičare, te pomoći privatnih kompanija čiji bi logotipi bili ispisani po pojedinim kabinama Žičare. Ovo je vrlo neizvijestan, ali i neiscrpan i neprocjenjiv izvor financiranja čiji će kapacitet zavisiti

142

ponajviše od sposobnosti nosioca realizacije Projekta (da se identificiraju i akviziraju ovi izvori). Predloženi koncept rješenja financijskih aspekata predstavlja, na realnim pretpostavkama, pripremljen prijedlog čija realizacija zavisi od spleta vrlo nepredvidivih i u ovoj fazi neprocjenjivih internih (pravni aspekti Projekta i nosilac realizacije) i eksternih faktora (ekonomska kretanja, percepcija partnera, IPA). 7.6. Projekcija prihoda, rashoda i financijskog rezultata projekta Projekcija prihoda i troškova izvršena je na osnovu podataka datih u marketinškom i tehničkom dijelu studije. 7.6.1. Planirani prihodi U skladu sa datim projekcijama u marketinškom dijelu studije, prihodi iz efektuiranja Projekta Žičara podijeljeni su u tri kategorije. Prvi i najvažniji izvor prihoda su prihodi po osnovu prijevoza gdje je projekcija prihoda urađena na osnovu procjene broja putnika na godišnjem nivou od blizu 300.000 ljudi26, te cijene karte od 2 KM (sa PDV-om u jednom pravcu)27. Dakle, cijena karte bez PDV-a bi iznosila 1,7 KM, te bi time očekivani prihod Žičare na godišnjem nivou bio blizu 510.000 KM. Druga kategorija prihoda su prihodi po osnovu prodaje suvenira i ugostiteljskih usluga u objektima Žičare. Uzimajući u obzir projektovani broj putnika, prihodi po ovom osnovu su u prvoj godini procijenjeni na 27.000 KM sa tendencijom rasta usaglašenom sa stopama rasta broja putnika28. Treća kategorija prihoda su prihodi po osnovu oglašavanja na objektima i opremi Žičare koji su procijenjeni na blizu 60.000 KM u prvoj godini sa trendom rasta od 5 % godišnje u prvih deset godina29, te u narednom periodu u skladu sa stopama rasta broja putnika. Navedene procjene za prvih deset godina efektuiranja date su u narednoj tabeli, dok je projekcija za ukupan period data u prilogu Studije.

Tabela 9: Procjena i projekcija ukupnih prihoda u periodu prvih deset godina Žičare (hilj. KM)

PRIHODI Godine ekspoloatacije 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Stopa promjene 2,00 3,00 3,00 5,00 3,00 2,00 2,00 2,00 3,00 4,00 Prihodi od prevoza (isključen PDV) 510,0 520,2 535,8 551,9 579,5 596,9 608,8 621,0 633,4 652,4

Prodaja suvenira i ugostiteljske usluge 27,0 27,5 28,4 29,2 30,7 31,6 32,2 32,9 33,5 34,5

Prihod od oglašavanja 60,0 63,0 66,2 69,5 72,9 76,7 80,4 84,4 88,6 93,1 SVEUKUPNO (pozitivni

NT) 597 610,7 630,4 650,6 683,1 705,2 721,4 738,3 755,5 780 Izvor: Promotivno –marketinški dio studije, 2009. 26 Cf. Analiza i objašnjenje projektovanog broja putnika u Peštek, Promotivno-marketinki aspekt Projekta , 2009. 27 Cijena je određena na osnovu konkurentskih cijena – Analiza i objašnjenje projektovane cijene prevoza u Promotivno-marketinki aspekt Projekta , 2009. 28 Ibidem 29 Ibidem

143

7.6.2. Planirani rashodi Projekcija rashoda izvršena je na osnovu procjene i projekcije osnovnih kategorija rashoda u periodu efektuiranja projekta. U nastavku se daju osnovi za procjenu osnovnih rashoda. U skladu sa ranijim iskustvima o potrebnom broju radnika za normalno funkcioniranje i održavanje žičare (na staroj žičari je radilo 10 ljudi), za potrebe nove žičare je projektovan isti broj radnika po sljedećoj sistematizaciji i opisu radnih mjesta:

Tabela 10: Procjena i projekcija troškova radne snage na Žičari

Opis radnog mjesta Broj izvršilaca Stručna sprema Bruto plata i topli obrok po jed/mj.

Ukupan trošak

Rukovodno lice 1 VSS 2.500 2.500 Operater 6 KV 1.800 10.800 Prodavač karata 3 KV 1.200 3.600SVEUKUPNO 10 - - 16.900

Izvor: procjena autora Iz prethodne tabele može se vidjeti da su očekivani sveukupni troškovi uposlenih na mjesečnom nivou približno 16.900 KM. U skladu sa navedenim, godišnji troškovi uposlenih bi iznosili blizu 202.800 KM bez drugih dodataka (regres, nagrade i sl.). Prema podacima dobijenim iz IPSA instituta, troškovi tekućeg i investicionog održavanja opreme kakva je žičara se procjenjuju u prosjeku od 4-5 % od investicionog ulaganja na godišnjem nivou. S obzirom na značajno viši tehnički kapacitet buduće žičare u odnosu na očekivano iskorištenje (ispod 10 %), objektivno se može očekivati nešto niži troškovi održavanja (4 % godišnje). Uzimajući u obzir da je iznos investicionog ulaganja u opremu procijenjen na blizu 12 miliona KM, ukupan trošak održavanja opreme na godišnjem nivou iznosio bi blizu 480.000 KM. Ukoliko se na adekvatan način održava, vijek trajanja opreme bi trebao biti 30 - 40 godina. U ovoj analizi je uzet maksimalan vijek trajanja od 40 godina. Troškovi održavanja objekata se na godišnjem nivou procjenjuju na 1 % od vrijednosti investicije30. Uzimajući u obzir da je vrijednost investicije u građevine (stanice i temelje stubova) procijenjena na blizu 1,7 miliona KM, ukupno održavanje građevina bi na godišnjem nivou iznosilo blizu 17.000 KM. Troškovi električne energije za rad žičare se računaju za njeno efektivno korištenje/rad. Snaga novog motora Žičare je 545 KW. Ukoliko pretpostavimo da će Žičara raditi 365 dana u godini i imati 24 vožnje dnevno (12 radnih sati sa aktiviranjem/prevozom na svakih pola sata - ranija na svakih jedan sat), te ukoliko znamo da je predviđeno trajanje vožnje od početne do krajnje tačke 6 minuta i pretpostavimo da se prilikom paljenja, gašenja, ulaza i izlaza troše dodatne 4 minute, dolazimo do zaključka da je trajanje jedne vožnje u prosjeku oko 10 minuta. Ukoliko se pomnoži trajanje vožnje od 10 minuta sa brojem vožnji dnevno od 24 vožnje, dobija se dnevni efektivni rad žičare od 240 minuta ili 4 h. Kada se dnevni rad pomnoži sa 365 dana u godini, dobija se prosječno godišnje 1.460 efektivnih radnih sati Žičare. Uzme li se prosječna cijena električne energije od blizu 7,85 pf/Kw/h (sa PDV-om) za srednji napon od 35 kV31, dolazi se do troškova energije za jedan sat efektivnog rada Žičare od 42,78 KM. Kada se ova cijena pomnoži sa 1.460 radnih sati godišnje, dobije se prosječno očekivani utrošak energije 30 Izvor: IPSA institut 31 Izvor: http://www.elektroprivreda.ba/np/ep/epp?bp=3&mp=46 (31.07.2009.)

144

godišnje od 62.460 KM. Naravno, utrošak energije će se povećavati kako je projektovano povećanje broja putnika Žičarom. Troškovi električne energije za osvjetljenje i rad u objektima nije uziman u razmatranje zbog njihovog jako niskog očekivanog iznosa. Naime, objekti Žičara će rijetko trebati puno osvjetljenje (večernji rad Žičare), dok će ostali potrošači u objektu (kafeterije, i sl.) sami snositi vlastiti utrošak električne energije. Pored troškova električne energije, u analizi su projektovani i troškovi grijanja objekata. U skladu sa projektom nove žičare, ukupan neto korisni prostor objekata Žičare iznosi 1.417 m2. Cijena grijanja u Toplanama Sarajevo32 na mjesečnom nivou je za poslovne objekte 4,96952 KM/m2 za sedmomjesečno plaćanje. U skladu sa navedenim, ukupan iznos godišnjeg grijanja bi iznosio 46.568 KM (1.417 m2 x 4,96952 KM/m2 x 7 mjeseci u godini), sa projektovanim povećanjem za očekivanu inflaciju prema periodima i stopama datim u tabeli33. Sljedeći projektovani troškovi su ulazni troškovi suvenira i ostalih usluga za koje je predviđen 50 % iznos od prethodno prezentiranih projektovanih prihoda po istoj kategoriji (marža 100 %). Rast ovih troškova prati rast prihoda po istim kategorijama. U projektu Žičare nisu predviđeni uposleni za prateće poslove kao što su higijeničari i knjigovodstvo, te je za ove poslove planiran „outsoursing“ u projektovanom iznosu od 3000 KM mjesečno ili 36.000 KM godišnje. Također, u promotivno-marketinškom dijelu studije predviđeni su i troškovi marketinga od 72.000 godišnje34. Za potrebe ove studije, zbog niskog iskorištenja kapaciteta te dugog vijeka trajanja opreme i objekata, amortizacija Žičare je obračunata linearnim vremenskim metodom. U skladu sa tim, godišnji iznos amortizacije za opremu bi bio blizu 300.000 KM (12 miliona / 40 godina), dok je za građevine iznos amortizacije 34.000 KM godišnje (1,7 miliona / 50 godina). Troškovi kamata se odnose na kredite za financiranje investicije, koji se u iznosu od 2.647.000 KM uzima na osmogodišnji period, uz 2 godine grace perioda i kamatu od 7 %. Budući da se kredit koristi u drugoj godini investiranja, otplata počinje u drugoj godini eksploatacije investicije, a kamate se plaćaju već od prve godine ekspolatacije Žičare. Troškovi kamata za obrtne svrhe nisu uključeni u proračun, jer se pokriće gubitaka, odnosno negativan cash flow projekta planiraju pokrivati budžetskim subvencijama, a ne kreditnim izvorima uz plaćanje kamate.

32 Izvor: Toplane Sarajevo, cjenovnik, 06.08.2009. 33 Za potrebe ove analize vršeno je korigiranje cijena svake pete godine za 3% inflacije. Naime, zbog Currency Board aranžmana u BiH, zagarantovan je fiksni iznos KM-EUR, te stabilnost cijena i valute. U skladu sa tim, nivo inflacije je zanemariv te cijenimo da je iznos petogodišnje korekcije od 3% opravdan za ovu analizu. U svim projekcijama su korištene iste stope i one su naznačene u prvim redovima svake tabele. 34 Detaljna elaboracija i analiza ovih troškova i njihove projekcije data u Promotivno-marketinškom dijelu studije, 2009.

145

Tabela 11: Procjena i projekcija ukupnih rashoda u periodu efektuiranja Žičare (hilj. KM)

PRIHODI Godine ekspoloatacije 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Troškovi radne snage 202,8 202,8 202,8 202,8 202,8 202,8 202,8 202,8 202,8 202,8 Troškovi održavanja opreme 480,0 480,0 480,0 480,0 480,0 480,0 480,0 480,0 480,0 480,0

Troškovi održavanja objekata 17,0 17,0 17,0 17,0 17,0 17,0 17,0 17,0 17,0 17,0

Troškovi energije Žičara 62,5 63,7 65,6 67,6 71,0 73,1 74,6 76,1 77,6 79,9

Troškovi grijanja objekata 46,6 46,6 46,6 46,6 46.6 46,6 46,6 46,6 46,6 46.6

Troškovi suveniri i ostalih usluga 13,5 13,8 14,2 14,6 15,3 15,8 16,1 16,4 16,8 17,3

Troškovi outsourcinga (higijena, knjigov.) 36,0 36,0 36,0 36,0 36,0 37,1 37,1 37,1 37,1 37,1

Troškovi marketinga 72,1 72,1 72,1 72,1 72,1 74,2 74,2 74,2 74,2 74,2

Troškovi kamata - 212 185,6 159,1 132,5 106 79,5 53 26,5 - U K U P N O 930,5 1.144 1.119,9 1.095,8 1.026,7 1.052,6 1.027,9 1.003,2 978,6 954,9 Na osnovi proračuna prihoda i rashoda TŽ prilazi se izračunu financijskog rezultata i neto cash flow projekta. 7.6.3. Financijski rezultat i cash-flow projekta Financijski rezultat projekta izračunava se kao razlika između ukupnih prihoda i rashoda projekta. U čitavom ekonomskom vijeku rezultat je negativan, što znači da TŽ kao infrastrukturni javni objekt ne može osigurati sama za sebe mikro-ekonomsku efikasnost (vidjeti narednu tabelu).

Tabela 12: Procjena financijskog rezultata i cash-flow u periodu efektuiranja Žičare (hilj. KM)

ELEMENTI Godine ekspoloatacije1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

1.Ukupan prihod 597,0 610,7 630,4 650,6 683,1 705,2 721,4 738,3 755,5 780,02.Ukupni rashodi 930,5 1144 1119,9 1095,8 1026,7 1052,6 1027,9 1003,2 978,6 954,9 3.Dobit/gubitak - 333,5 - 533,3 - 489,5 - 445,2 - 343,6 - 347,4 - 306,5 - 264,9 - 223,1 - 174,9

4. Otplate kredita - - 378,8 - 378,8 - 378,8 - 378,8 - 378,8 - 378,8 - 378,8 - 378,8 -

5.Amortizacija 334,0 334,0 334,0 334,0 334,0 334,0 334,0 334,0 334,0 334,0 6.Neto cash flow (3 + 5 – 4) 0,5 -573,1 -534,3 -490 -388,4 -392,2 -351,3 -309,7 -267,9 159,1 7. Kumulativ neto cash-flow 0,5 - 573,1 -1.107,4 - 1.597,4 -1.985,8 - 2.378,0 2.729,3 - 3.039,0 - 3.306,9 - 3.466,0

Diskontni faktor ( p= 0,08) 0,93 0,86 0,79 0,74 0,68 0,63 0,58 0,54 0,5 0,46

Diskontirani neto cash flow 0,5 - 459,5 - 422,1 - 362,6 - 264,1 - 247,1 - 203,8 - 167,2 - 134,0 73,1

Kumulativ neto cash flow-a 0,5 - 459,0 - 881,1 -1.243,7 -1.507,8 -1.754,9 -1.958,7 -2.125,9 - 2.259,9 -2.186, 8

Negativan financijski rezultat projekta pokazuje da projekt iz svog funkcioniranja nije u stanju da povrati vrijednost uloženih resursa, a, prema tome, ni da stvori novu vrijednost. Takvo obilježje projekta pokazuje da se njegov učinak, kao infrastrukturnog projekta ne može sagledati bez ukupnih eksternih efekata za koje on stvara potrebne uvjete. Također, projekt ima negativan novčani tok (cash-flow) u periodu otplate kredita ( 2. do 9. godine), koji je nešto iznad visine gubitaka, jer otplata kredita nadmašuje visinu amortizacije projekta. To znači da projekt ima odliv novca koji će onemogućavati funkcioniranje TŽ, ako ne budu osigurani izvori subvencioniranja odliva novca.

146

Primjenom metode diskontiranog novčanog toka, pri diskontnom faktoru od 0,08, odnosno kamatnjaku od 8 %, novčani pokazatelji iz budućih priliva, odnosno odliva novca izražavaju se u vrijednosti novca iz posljednje godine investicije, odnosno godine puštanja projekta u rad. Iz prethodne tabele vidljivo je da u desetogodišnjem periodu po nominalnim vrijednostima ukupan neto cash flow iznosi – 3.466.000 KM, dok je po diskontiranoj vrijednosti taj odliv – 2.186.800 KM. 7.7. Ocjena financijskih performansi projekta Ocjena financijskih performansi projekta iskazuje se putem interne stope rentabilnosti, neto sadašnje vrijenosti i razdoblja povrata investicija. Za izračun financijskih performansi, pored diskontiranih veličina neto cash flow, potrebno je izračunati diskontirane vrijednosti ulaganja u projekt, koja se prikazuju u narednoj tabeli. Ulaganja su strukturirana u četiri perioda:

• Prvi period - 4 obuhvata ulaganja koja su izvršena do sada • Drugi period – 3 obuhvata ulaganja koja treba izvršiti kao pripremna ulaganja za

početak investicije • Treći period - 2 obuhvata period koji se odnosi na prvu godinu efektivnog investiranja

u projekt • Četvrti period – 1 obuhvata ulaganja u drugoj godini investiranja kojima se okončava

investicija u projekt TŽ. Za svaki period su izračunati diskontni faktori na bazi kamatnjaka od 8 % godišnje i sa tim diskontnim faktorom množena su ulaganja u pojedinim periodima ulaganja u projekt. Nakon toga su izračunati kumulativi diskontiranih ulaganja sa konačnom vrijednošću od 18.646.500 KM ulaganja svedenih na vrijednost novca u momentu okončanja investicije, pod pretpostavkom da će od momenta izrade ove studije jedna godina biti utrošena na pripremne radove, a naredne dvije na realizaciju investicije. Diskontirana ulaganja se porede sa diskontiranim primicima i na osnovi njihovih odnosa izvode se pokazatelji financijske efikasnosti projekta. Iz samih pokazatelja tabele i grafikona koji slijedi vidljivo je da nema osnova za bilo kakve performanse projekta, jer su primici projekta negativni, uz činjenicu da projekt zahtjeva značajna ulaganja.

147

Tabela 13: Financijska efikasnost Projekta

Period Ulaganja

PERIOD INVESTIRANJA PERIOD EKSPLOATACIJE

-n -3 -2 -1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Diskontni faktor 1,26 1,16 1,08 1,,00 Dosadašnja ulaganja Grada 883,0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Troškovi jedinice za upravljanje 0 100,0 100,0 100,0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Pripremni radovi 300,0 Avans za opremu 25% (od 9.390.150 )

0 0 2.347,6 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Projekti: 70% (od 173.510) 0 0 121,5 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Istražni radovi 0 0 26,0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Eksproprijacija 0 0 45,0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Taksa za povećanu snagu 0 0 50,0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Revizije i nostrifikacija 0 0 12,1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Trafo stanica i napojna mreža 0 0 0 100,0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Objekat polazne stanice 0 0 0 879,6 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Objekat dolazne stanice 0 0 0 801,1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Temelji stubova 0 0 0 53,2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Oprema i montaža 0 0 0 9.644,9 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Nadzorna služba 30% (od 173.510) 0 0 0 52,1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Tehnički pregled 0 0 0 9,3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PDV za investicije 0 0 442,4 1.961,8 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 SVEUKUPNO (negativni NT) 883,0 400,0 3.144,5 13.673,8

DISKONTIRANI IZNOS ULAGANJA

1.112,6 464,0 3.396,1 13.673,8

KUMULATIV DISKONTIRANIH ULAGANJA

1.112,6 1.576,6 4.972,7 18.646,5 18.646,5

18.646,5

18.646,5

18.646,5

18.646,5

18.646,5

18.646,5

18.646,5

18.646,5

18.646,5

Pokazatelji diskontiranih vrijednosti ulaganja i primitaka prikazani na slijedećem grafu zorno potvrđuju da projekt nema osnovne financijske performanse, niti u pogledu interne stope rentabilnosti, niti u pogledu neto sadašnje vrijednosti projekta, niti u pogledu razdoblja povrata investicije

Graf 6: Elementi za izračunavanje interne stope rentabilnosti Elementi za izračun interne stope rentabilnosti

-5.000,00

0,00

5.000,00

10.000,00

15.000,00

20.000,00

-4 -3 -2 -1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Godine investiranja i eksploatacije

Hilja

de K

M

Diskontirana ulaganja Diskonirani primici

148

7.8. Procjena društveno-ekonomske efikasnosti projekta Uzimajući u obzir činjenicu da se u slučaju TŽ radi o javnom objektu od društvenog značaja, pored vidljivih (računovodstvenih) financijskih efekata, potrebno je uzeti u obzir i druge, društveno-ekonomske efekte projekta. U tom smislu, društveno-ekonomski efekti se u analizi investicije dijele na mjerljive i nemjerljive35. Mjerljivi su oni koji se financijski mogu kvantificirati i koji mogu biti referentni za donošenje investicione odluke, dok su nemjerljivi efekti oni čiji se pozitivan ili negativan uticaj na društvenu zajednicu ne može financijski precizno procijeniti. U kontekstu pomenutog, u analizi društveno-ekonomskih efekata Žičare identificirani su sljedeći mjerljivi i nemjerljivi efekti, pozitivni i negativni društveno-ekonomski efekti:

Tabela 14: Matrica društveno-ekonomskih efekata projekta Žičara

MJERLJIVI NEMJERLJIVI

POZI

TIV

NI

Rast GDP-a Troškovi prevoza

Prihodi od turizma Zaposlenost Emisija CO2

Rast vrijednosti zemljišta

Imidž Grada Sport i rekreacija

Vrijednost Trebevića Poduzetništvo/zapošljavanje

Tradicija Emocije Vaspitanje i edukacija

Zdravlje

NEG

ATI

VN

I

Oportunitetni trošak Financijski gubitci

Narušavanje prirodnog bogastva

Izgradnja objekata

Izvor: Procjena studijskog tima U prethodnoj matrici može se vidjeti niz pozitivnih i negativnih mjerljivih i nemjerljivih društve-ekonomskih efekata Žičare. U cilju uključivanja mjerljivih efekata u proširenu cost - benefit analizu projekta Žičare, u nastavku je data analiza njihove finansijske valorizacije. 7.8.1. Procjena mjerljivih društveno-ekonomskih efekata U procjeni mjerljivih efekata biće obuhvaćeni pozitivni i negativni efekti invetsicije. Procjena mjerljivih pozitivnih društveno-ekonomskih efekata Mjerljivi pozitivni društveno-ekonomski efekti odnose se na: a) doprinos ekonomskom rastu kroz multiplikatore investiranja, b) smanjenje troškova prevoza na Trebević, c) rast broja turista koji posjećuju Sarajevo, d) nova zaposlenost, e) smanjenje emisije ugljendioksida na području Trebevića i f) rast cijene zemljišta na Trebeviću kao javnog dobra. U skladu sa teorijom ekonomskog multiplikatora, ulaganja u investicione radove domaćeg porijekla na objektu TŽ imat će multiplikativne efekte na ekonomiju BiH, i to sa minimalnim multiplikatorom od 0,7. Budući da se radovi domaćeg porijekla procjenjuju na 7.828 hiljada KM može se očekivati da bi koristi za ekonomiju BiH u trogodišnjem 35 Bendeković J. (1993.) Planiranje investicionih projekata

149

periodu priprema i investiranja u TŽ iznosili 5.480 hiljada KM, a ispoljavali bi se kroz dodatnu zaposlenost, proizvodnju, pružanje usluga i potrošnju. Nadalje, ukoliko bi se za turističku destinaciju Trebevića koristio prevoz automobilom umjesto Žičarom, projektovanih 300.000 putnika bi moralo da koristi 50.000 vožnji automobilom (ako se pretpostavi da u automobilu putuje u prosjeku 3 putnika). Cijena odlaska automobilom iznosi 17 KM (Promotivno-marketinški aspekt Projekta), dok odlazak i povratak Žičarom za tri osobe košta 12 KM. Razlika od 5 KM predstavlja društvenu uštedu, koja u ovom slučaju za 50.000 vožnji automobilom iznosi 250.000 KM godišnje. Ukoliko se Žičara aktivira, očekuje se i godišnja posjeta Sarajevu od dodatnih 20.000 turista (Promotivno-marketinški aspekt Projekta). Kako bi posjetili Žičaru, ovi turisti se moraju zadržati najmanje dodatnih pola dana u BiH, te ukoliko pretpostavimo da će im dodatnih pola dana u prosjeku proizvesti 50 KM dodatnih troškova za hranu i smještaj, može se očekivati nova potrošnja turista u iznosu od blizu milion KM na godišnjem nivou. Pored navedenog, na Žičari će biti i stalno zaposleno novih 10 ljudi. Ukoliko se uzme da je vrijednost jednog radnog mjesta 20.000 KM, ukupna društvena korist aktiviranja Žičare u ovom dijelu iznosi 200.000 KM. Žičara predstavlja ekološki čisto prevozno sredstvo bez emisije CO2. Ukoliko bi se na Trebević odlazilo automobilom kao u prethodnom modelu (50.000 vožnji za 300.000 projektovanih putnika) ekonomska vrijednost emisije CO2 bi iznosila blizu 15.000 KM godišnje (prosječno 200 g/km za 50 km koliko je dužina putovanja automobilom na Trebević). Prosječna emisija CO2 za nove automobile je 165 g/km, dok je za odlazak na Trebević zbog vrste puta (lokalni i brdovito) i strukture automobila u BiH pretpostavljena emisija od 200 g/km. Dakle, prethodno dati iznos od 15.000 KM godišnje dobije kada se pomnoži 200 g/km x 50km x 50.000 vožnji x 30 KM/t36. Prostorni obuhvat projekta TŽ čini 358,25 ha zemljišta (dio Studije koji se odnosi na prostorni aspekt). To je pretežno šumsko zemljište čija će vrijednost izgradnjom Žičare vidno porasti. Procjene su da bi po 1 m² porast cijene mogao iznositi min. 0,30 KM što daje efekt od 1.074,8 hiljada KM godišnje. Procjena mjerljivih negativnih društveno-ekonomskih efekata projekta TŽ Negativni efekti projekta odnose se na potencijal izgubljenih prihoda Grada u vidu kamata i na financijske gubitke koji se očekuju u prvih dvadesetak godina ekspolatacije TŽ. Prvi oportunitetni gubitak je kamatni faktor koji predstavlja normalnu kamatnu stopu na dugoročne depozite. Dakle, ukoliko se ne bi investiralo u Žičaru, na iznos investicije koji se financira iz budžetskih sredstava Grada, općina i KS bi se moglo najmanje zaraditi 4 % godišnje u bezrizičnom ulaganju depozita u banku. Navedeni prihod od kamate bi iznosio 224,3 hiljade KM godišnje. Drugi društveni gubitak predstavljaju financijski gubici koji se očekuju u prvih 17 godina efektuiranja projekta. Iznosi financijskih gubitaka navedenih u tabeli su iz Cost - benefit analize financijskih efekata Projekta. 36 Izvor: Srednja cijena emisije CO2 od 15EUR/t, Izvor: Fleck J. (2007), Doprinos CDM-a finansiranju projekata, prezentacija

150

Zbrajanjem svih kumulativnih financijskih i društvenih prihoda i rashoda, te njihovim upoređivanjem, dolazi se do neto koristi/šteta Projekta sa društvenim efektima koji su grafički prezentirani u slijedećoj tabeli Prethodno prezentirane projekcije i procjene pozitivnih društvenih efekata Žičare date su u narednoj tabeli:

Tabela 15: Prikaz mjerljivih pozitivnih i negativnih društveno-ekonomskih efekata TŽ (hilj. KM) Period

investicija Period eksploatacije

Periodi -2 -1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1.Rast ekonomije

840 4.560

2. Niži troškovi prevoza

250 255 263 271 284 293 298 304 311 320

3. Rast turizma

1.000 1.020 1.051 1.082 1.136 1.170 1.194 1.218 1.242 1.279

4. Nova zaposlenost

140 140 140 140 140 140 140 140 140 140

5. Smanjenje emisije CO2

15 15 16 16 17 17 18 18 19 19

6.Rast cijene zemljišta na Trebeviću

1.075 1.075 1.075 1.075

1.075

1.075 1.075 1.075 1.075

1.075

UKUPNO POZITIVNI EFEKTI (1-5)

840

4.560

2.480

2.505

2.545

2.584

2.652

2.695

2.725

2.755

2.787

2.833

1. Normalne kamate

224 224 224 224 224 224 224 224 224 224

2. Gubici 334 533 490 445 344 347 307 265 223 175UKUPNO NEGATIVNI EFEKTI

-

-

558

757

714

669

568

571

531

489

447

399

POZITIVNA RAZLIKA

840 4.560 1.922 1.748 1.831 1.915 2.084 2.124 2.194 2.266 2.340 2.434

Diskontirana pozitivna razlika 907 4.560 1.787 1.503 1.447 1.417 1.417 1.338 1.273 1.223 1.170 1.120 Kumulativ pozitivne razlike 907 5.467 7.254 8.757 10.204 11.611 13.028 14.366 14.639 15.862 17.032 18.152 Kumulativ ulaganja 4.972 18.646 18.646 18.646 18.646 18.646 18.646 18.646 18.646 18.646 18.646 18.646

Mjerljivi društveno-ekonomski efekti TŽ u poređenju sa vrijednošću ulaganja daju veoma prihvatljive efekte. Grafik u nastavku pokazuje da se pri diskontnoj stopi od 8 % ekonomska vrijednost ulaganja i efekata izjednačuju nešto iza 10. godine eksploatacije, što za infrastrukturni objekt predstavlja izvanredno visoku društveno-ekonomsku efikasnost. Orijentacija na 10 godina, prva dekada rada TŽ, je uzeta u izračun zbog toga što je polazna pretpostavka bila

151

da je društveno-ekonomska efikasnost projekta daleko iznad financijsko-tržišne i da će se ona u punoj mjeri iskazati već u 10-godišnjem periodu eksploatacije.

Graf 7: Mjerljivi društveno-ekonomski efekti TŽ u prvih 10 godina eksploatacije

Mjerljivi društveno-ekonomski efekti TŽ u prvih 10 godina eksploatacije

0

5000

10000

15000

20000

-2 -1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Godine gradnje i eksploatacije

Hilj

. KM

Kumulativ pozitivne razlike Kumulativ ulaganja

Opravdanost orijentacije na sagledavanje efekata u 10-godišnjem periodu se potvrđuje nalazima analize, jer:

• Interna stopa društveno-ekonomske rentabilnosti je blizu 7,8 %, što znači da se pri toj stopi kao cijeni kapitala u 10-godišnjem periodu izjednačuju diskontirana ulaganja i pozitivni društveno-ekonomski efekti projekta

• Neto sadašnja vrijednost (NPV), kao razlika između diskontiranih ulaganja i diskontiranih društveno-ekonomskih efekata projekta se ostvaruje već po isteku 10. godine, što ukazuje na izvanrednu društveno-ekonomsku efikasnost projekta

• Period povrata investicionih ulaganja sa društveno-ekonomskog stajališta je nešto oko 10,5 godina i u korelaciji je sa stopom interne rentabilnosti.

7.8.2. Procjena nemjerljivih društveno-ekonomskih efekata Projekta Kod ocjene društveno-ekonomske efikasnosti projekta treba uzeti i efekte koji se ne mogu mjeriti, ali je evidentno njihovo djelovanje i pozitivan doprinos socijalno-ekonomskom razvoju Grada i Kantona Sarajevo. Oni se uz usporedbu sa negativnim efektima daju kao indikativne veličine u slijedećoj tabeli.

152

Tabela 16: Procjena nemjerljivih pozitivnih društveno-ekonomskih efekata u prvih pet godina Projekta (Hilj. KM)

DRUŠTVENI EFEKTI 1 2 3 4 5 POZITIVNI EFEKTI 5.100 5.202 5.304 5.409 5.518 Imidž Grada 1.000 1.020 1.040 1.061 1.082 Sport i rekreacija 500 510 520 530 541 Vrijednost Trebevića 500 510 520 530 541 Poduzetništvo/zapošljavanje 1.000 1.020 1.040 1.061. 1.082 Tradicija/Emocije 500 510 520 530 541 Vaspitanje i edukacija 1.000 1.020 1.040 1.061 1.082 Zdravlje 600 612 624 636 649 NEGATIVNI EFEKTI 3.000 3.060 3.120 3.183 3.246 Narušavanje prirodnog bogastva 2.000 2.040 2.080 2.122 2.164 Izgradnja objekata 1.000 1.020 1.040 1.061 1.082 POZITIVNA RAZLIKA 2.100 2.142 2.184 2.126 2.272

Izvor: Procjena Studijskog tima Procjena ovih efekata nije uključivana u proračun društveno-ekonomske efikasnosti, ali je potrebno imati u vidu da ti efekti dalje unapređuju društveno-ekonomsku efikasnost projekta i daju dodatnu argumentaciju za njegovu realizaciju. ZAKLJUČAK Na osnovama prethodno prezentiranih rezultata studije moguće je zaključiti sljedeće:

• U budžetskim izvorima Grada Sarajevo učešće vlastitih izvora financiranja je jako nisko;

• Poreski prihodi predstavljaju prihode koji po raspodjeli pripadaju Gradu iz ukupno naplaćenih poreskih prihoda općina po ovom osnovu;

• Grantovi Kantona ili kapitalni grantovi participiraju sa gotovo 53 % u ukupnim prihodima Grada;

• Navedeni izvori su veoma nestabilni i neizvjesni jer ne postoji fiksno predodređeni procentualni ili apsulutni iznos koji je Kanton obavezan «proslijediti» Gradu;

• Budžet Grada je uglavnom prenapregnut i u najvećem iznosu se usmjerava u već «ustaljene» kategorije rashoda;

• Ukupna dosadašnja ulaganja Grada Sarajeva vezno za ovaj Projekt iznose blizu 883.000 KM (704.000 KM deminiranje i 179.000 KM projekti);

• Investicioni period Projekta je dvije godine; • Vijek trajanja opreme je 30-40 godine; • U prvoj investicionoj godini realiziraju se pripremne radnje u procijenjenoj

vrijednosti od blizu 3 miliona KM; • U drugoj investicionoj godini realizirat će se građevinski radovi i montaža opreme

u procijenjenoj vrijednosti od blizu 13,5 miliona KM; • Identificirano je nekoliko značajnih potencijalnih izvora financiranja: budžetska

sredstva, kreditna sredstva, ostali izvori (sponzorstva, donacije, promocija); • Sačinjen je prijedlog aktivnosti na rješavanju financijskih aspekata Projekta

respektirao je kapacirtiranost i realnost potencijelnih izvora; • U prvoj investicionoj godini sredstva bi se pribavila samo iz IPA fonda i Budžeta

Grada kroz aranžman dugoročnog kredita kod komercijalnih banaka;

153

• U drugoj investicionoj godini bi se akvizirali preostali izvori financiranja (budžetska sredstva, krediti, sponzorstva, donacije, IPA, pomoći i sl).

• Projekcija prihoda na bazi procjene o broju posjetilaca od 300.000 godišnje i cijene karte od 2 KM (sa PDV-om) je blizu 510.000 KM na godišnjem nivou;

• Ukupni godišnji troškovi (bez amortizacije) procijenjeni su na blizu 780.000 KM sa tendencijom rasta;

• Na ukupnom vijeku efektuiranja, procijenjeni gubitak bi iznosio blizu 22,5 milion KM;

• Društveno-ekonomski efekti su prepoznati kao pozitivni faktori uticaja na efikasnost Projekta;

• Uključivanjem mjerljivih društveno-ekonomskih efekata Projekta u analizu, NPV bi bila pozitivna već u 11. godini eksploatacije projekta

• Projekt ima nisku financijsko-tržišnu efikasnost, ali veoma visoku društveno-ekonomsku efikasnost i zato treba da ide u realizaciju, jer će uz evidentne nemjerljive pozitivne društveno-ekonomske efekte doprinijeti ubrzanju socijalno-ekonomskog razvoja Grada i KS.

154

8. AKCIONI PLAN Priprema i dovođenje ovako kompleksnog projekta do faze realizacije u današnjoj situaciji prije svega je povezana s kapacitetom Grada Sarajeva da obezbijedi sve neophodne uslove. Kod ovakvih i sličnih projekata u pravilu postoje dvije faze aktivnosti koje treba pažljivo planirati, realizirati, pratiti i evaluirati. Prva faza aktivnosti uključuje rješavanje pravnih, vlasničkih, organizacionih, upravljačkih, prostornih, finansijskih i drugih aspekata realizacije projekta. Prva faza uključuje sljedeće aktivnosti:

• Donošenje odluka o prihvaćanju Studije i njenom dodatnom javnom prezentacijom na nivou općine, Grada i Kantona, a zbog potreba dodatnog internog marketinga projekta (prezentacije, promocija i sl.) i senzibiliziranja javnosti

• Utvrđivanje operativnog nosioca projekta (javno-komunalno preduzeće GRAS, posebna javna ustanova formirano samo za ovaj projekt, organizacija ili institucija kao izraz javno-privatnog partnerstva formirana za potrebe realizacije projekta);

• Ulazak u operativno vođenje projekta, a koje uključuje detaljnije planiranje I dizajniranje projekta, izrada detaljnih izvedbenih studija s inicijalnim ulaskom u pregovore s potencijalnim partnerima;

• Priprema internacionalnog investicijskog prospekta s brošurom i video filmom, a za potrebe internacionalne promocije (investicijske konferencije, sajmovi investicija, i sl.) a u svrhu akvizicije internacionalnih/domaćih investitora i developera;

• Priprema i usvajanje prostorno planerske i urbanističke dokumentacije (regulacija I zaštita prostora);

• Priprema i provođenje infrastrukturnog opremanja područja projekta; • Izbor Formiranje kompanije za područje projekta s planom aktivnosti • Priprema internacionalnih tendera za investitore/developere/operatore projekta ili

njegovih dijelova; • Pregovori i zaključivanje ugovora. • Planiranje druge faze projekta

Druga faza uključuje tehničke aspekte izgradnje, odnosno aktivnosti vezane za pripremu izgradnje i samu izgradnju objekta, završne radove i probni pogon. Vremenski se raspored ključnih aktivnosti, s njihovim nosiocima i predvidljivim rokovima detaljnije se razrađuje u sljedećoj tabeli: Prva i druga faza će biti kontinuirano monitorirane i evaluirane od strane Grada Sarajeva i njegovih institucija, kako bi se osigurala puna transparentnost, racionalnost i efikasnost. Rezultati praćenja progresa (tehnička i financijska dimenzija) na projektu, u formi Izvještaja, prezentiraće se svakih šest mjeseci javnosti i partnerima.

155

Tabela 1: Raspored aktivnosti sa nosiocima i rokovima

Aktivnost

Nosilac

aktivnosti

Rokovi

Prva Druga Treća Kvartali I II III IV I II III IV I II III IV

Donošenje odluke o prihvatanje studije

Grad Sarajevo

I FAZA: PRIPREMA I DONOŠENJE KLJUČNIH ODLUKA Pravna osnova realizacije projekta Donijeti odluku o stvarnom imovinskom stanju i titularu vlasništva37

Grad Sarajevo, Kanton Sarajevo (resorno ministarstvo), Općina Stari Grad

Donijeti odluku o pravnom okviru realizacije projekta u fazi realizacije i eksploatacije

Grad Sarajevo

Odrediti nosioca aktivnosti i pravni oblik za provođenje cijelog projekta (faza realizacije i faza eksploatacije)

Grad Sarajevo

Odluka o izboru operatera

Vlasnik

Imovinsko-pravna pitanja Rješavanje imovinsko-pravnih pitanja

Grad Sarajevo, općina Stari Grad

Urbanistički aspekt Priprema i izrada relevantne prostorno-planske dokumentacije

Grad Sarajevo, Općina Stari Grad, Zavod za planiranje razvoja KS

Sigurnosni aspekt Deminiranje trase i kontaktnih područja

MAK BiH, Grad Sarajevo

Promotivno-marketinške aktivnosti 72.000 KM na godišnjem nivouPriprema promotivno-marketinškog materijala

Grad Sarajevo, Grad Sarajevo38, operater Žičare

Promocija Grad Sarajevo, operater Žičare

Uključivanje u TZ, TA, FIPA, PK ...

37 Stavrni titular vlasničkih prava je Kanton Sarajevo-Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. 38 Može biti angažirana i agencija za promociju i marketing (na primjer: Fabrika)

156

programe i projekte TZ39, TA40, PK41, planinarska društva, sportski savez, nevladine organizacije i drugih Promocija kulturnih, historijskih i drugih vrijednosti

Muzej ZO42I, Muzej Grada Sarajeva, TZ, Grad Sarajevo

Organizacijsko-upravljački aspekt 100.000 KM u prvoj faziDonošenje odluke o instituciji ili organizaciji koja će upravljati projektom u fazi realizacije i eksploatacije

Grad Sarajevo

Financijski aspekt Donošenje odluke o načinu financiranja projekta

Grad Sarajevo

II FAZA: TEHNIČKI ASPEKTI PROJEKTA – IZGRADNJA OBJEKAT Detaljan plan aktivnosti

Pripremni radovi

Urbanistički uslovi Projektni zadatak Konkurs za opremu Izbor opreme, ugovaranje Glavni projekti

Konkurs za objekte i temelje

Izbor projektanta Glavni projekt objekata

Revizija i nostrifikacija projekta opreme

Revizija projekata objekata i temelja

Eksproprijacija imov-pravni odnosi

Program istražnih radova

Konkurs za istražne radove i elaborat

Izbor i ugovor za istražne radove i elaborate

Revizija elaborata za

39 Turističke zajednica KS, Turističke zajednice Federacije BiH 40 Turističke agencije 41 Privredna komora KS 42 Muzej XIV Zimskih olimpijskih igara

157

temeljenje Izbor nadzornih inž. Imenovanje korisnika-upravitelja

Pribavljanje odobrenja za građenje

Izvođenje i završni radovi

Trafostanica i napojna mreža

Objekt polazne stanice

Objekt dolazne stanice

Temelji stupova Isporuka i prijem stupova

Montaža stupova Isporuka, prijem i oprema za polaznu stanicu

Montaža opreme polazne stanice

Isporuka, prijem opreme za dolaznu stanicu

Montaža opreme dolazne stanice

Isporuka i prijem vučnog užeta

Montaža vučnog užeta

Isporuka i prijem kabina

Montaža kabina Obuka posade za upravljanje i održavanje

Probni pogon

MONITORING Grad Sarajevo43

EVALUACIJA Grad Sarajevo

43 U ime Grada Sarajeva savjetnik za urbanizam i komunalne poslove ili pomoćnik Gradonačelnika za urbanizam i pravne poslove prati i priprema polugodišnje Izvještaje u konsultacijama sa IPSA-om

158

Prijedlog narednih aktivnosti po pojedinim segmentima Tehnički aspekt Preispitati kapacitet žičare dat u Idejnom projektu žičara Trebević koji je izradila firma GEODET Sarajevo, februara 2008., a koji je Grad Sarajevo prihvatio.

159

Tehnički aspekt procjenjuje troškove na 16.546.315 KM za pripremne aktivnosti, izvođenje radova i završne aktivnosti.

160

Prostorni aspekt Svrha ovako opsežne prostorno planske analize, kroz predstavu relevantnih dokumenata koji se tiču žičare potvrđuju nepobitnu činjenicu o uskoj povezanosti izgradnje žičare sa problematikom područja Trebevića. U cilju „dobivanja potvrde“ da je to područje od opšteg značaja za Kanton Sarajevo, potrebno je (imajući u vidu teritorijalnu pokrivenost ovog područja Kantona) izraditi elaborat valorizacije prirodnih vrijednosti i separat zaštite Trebević, a potom stvoriti formalno-pravni okvir kroz donošenje Zakona o zaštićenom području. Kako bi na adekvatan način ovo područje, utvrđene kategorije „zaštićeni pejzaž“44, bilo uređeno i osmišljeno u funkciji - rekreacija sa osvrtom na očuvanje prirode, potrebno je: izraditi planski dokument Prostorni plan posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž "Trebević" propisan Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023., Odlukom o provođenju Prostornog plana Kanona Sarajevo član 135. („Službene novine Kanona Sarajevo“, broj 26/06). Potrebna sredstva u prvoj godini oko 100.000 KM. Pravni aspekt Naredne aktivnosti se mogu svesti na slijedeće:

• Utvrditi stvarno imovinsko stanje i titulara vlasništva i u projekt uključiti stvarnog titulara svojine.

• Utvrditi postojeći pravni okvir javno privatnog partnerstva i odrediti se prema

jednom od mogućih modela javno privatnog partnerstva.

• Odrediti nosioca aktivnosti i pravni oblik za provođenje cijelog projekta. Isti treba biti baziran na javno privatnom partnerstvu koji u kombinaciji sa pravnim režimom koncesije treba da postigne najoptimalnije rezultate. Pravni režim i oblik projekta bi trebao biti isključivo ugovorne prirode. Osnivanje zasebnog pravnog subjekta u formi javnog preduzeća ne bi dalo odgovarajuće efekte.

• Odrediti materijalnu i vremensku dimenziju cijelog projekta sa prijedlogom

najadekvatnijeg modela vezano za implementaciju. Naredne aktivnosti sa stanovišta rješavanja imovinsko pravnih odnosa se mogu svesti na slijedeće:

• Utvrditi nosioca daljnjih projektnih rješenja pojedinačno po pojedinim planiranim i predloženim aktivnostima.

• Utvrditi oblik/model javno privatnog partnerstva i/ili koncesije koji bi se koristio za daljinu realizaciju cjelokupnog projekta a u sklopu konačnog opredjeljenja pod tačkom 3 ovog prijedloga aktivnosti.

44 (zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju specifičnih pejsaža i rekreacije)

161

• Odrediti se, sa stanovišta prethodne tačke, da li će se koristiti mogućnost osnivanja

posebnog javnog preduzeća a koje bi se bavilo upravljanjem i održavanjem TŽ.

• Utvrditi egzaktnu vrijednost potrebnu za rješavanje imovinsko pravnih odnosa ukoliko se bude koristila nova trasa TŽ.

• Utvrditi stvarnu vrijednost izvođenja cjelokupnog projekta.

• Dati prijedlog izvora i načina financiranja Projekta kao i vremenski okvir njegovog

izvođenja. Kulturno-hisotirjski i edukativni aspekt Od edukativnih sadržaja turističke destinacije Trebević predlažu se: formiranje J. U. „Zaštićeni pejzaž Trebević“ – upravna zgrada sa edukativnim sadržajima, Tehnička zbirka/muzej, Astronomska opservatorija, izgradnja Posmatračke stanice za ptice, izgradnja Vidikovac sa panoramskim prikazima (kulturno-historijski spomenici u gradu, planine na horizontu, karta zvjezdanog neba), formiranje edukativne staze (flora, fauna), izgradnja Info punktova sa označenim stazama za pješačenje i mountbiking, kao i posebni vidovi edukativnih sadržaja Za edukaciju je potrebno planirati 10.000 KM u prvoj godini. Organizaciono-upravljački aspekt Iz prethodne analize organizaciono-upravljačkih aspekata Projekta kroz dosada inicirane i pokrenute aktivnosti, mogu se definirati sljedeći zaključci:

• Postoji potreba i opći interes da se obnovi Trebevićka žičara i kompleks Trebevića, • Aktivnosti u formi zahtjeva, odluka i zaključaka svih aktera u vezi realizacije

projekta TŽ, bez prethodno uspostavljene organizacije i adekvatnog procesa upravljanja Projektom, datiraju još od 1999., ali bez definiranog vremenskog okvira i potrebnih resursa.

• Izostanak projektne organizacije i upravljanja potrošeno je deset godina i ponovno su sve aktivnosti u vezi projekta TŽ na samom početku



• Predlože se da se u prvoj fazi u okviru Grada Sarajevo formira Jedinica za implementaciju projekta TŽ čija je zadaća da izgradi i stavi u funkciju TŽ. Za rad ove jedinice planirano je 100.000 KM iz Budžeta Kantona.


162

Promotivno-marketinški aspekt Sa aspekta promocije, Žičaru treba nuditi kao:

- poseban turistički proizvod, - kao sastavni dio destinacije Trebević i - kao dio paketa drugih turističkih usluga vezanih za Sarajevo.

Na Trebeviću je potrebno obnoviti, urediti i izgraditi turističke atrakcije koje će pomoći u razvoju destinacije i ostvarenju marketinških ciljeva. U ovom kontekstu treba raditi na:

- promociji destinacije, - izgradnji brenda i pozicionirana, - otvaranju novih tržišta i novih tržišnih segmenata, - podsticaj turističkih proizvoda koji pružaju trajne koristi i - komunikaciji s tržištima kroz suvremene komunikacijske medije.

Promociju Trebevića treba vršiti isključivo kao promociju cjeline, a ne kao promociju pojedinačnih aktivnosti. Promotivne aktivnosti treba bazirati na:

- event management-u i odnosima sa javnošću – zbog šireg društvenog značaja Trebevića i interesa javnosti,

- korištenju e-marketinga (internet i web 2.0 tehnologije), - ograničenom oglašavanju (print i elektronski mediji), - ličnoj prodaji – turističke agencije, sportska udruženja.

U promotivne aktivnosti, ali tek nakon kreiranja destinacije, se treba uključiti Turistička zajednica Kantona Sarajevo s ciljem šire promocije destinacije (plakati, mape, brošure, info punktovi, sajmovi). Troškova marketinga planirani su na godišnjem nivou od 72.000 KM.

163

ZAKLJUČAK I PREPORUKE

1. Studija predizvodlivosti gradnje Trebevićke žičare pokazala je da postoje društveni,

ekonomski, pravni, tehnički, prostorni, financijski i organizaciono-upravljački preduvjeti za izgradnju TŽ. Studija je sa visokom pouzdanošću od 85-90% istražila i razvila tehničku koncepciju realizacije projekta, načine njegovog financiranja, marketing koncept projekta, pravne aspekte i radnje koje treba poduzeti, prostorne i organizaciono-upravljačke aspekte projekta, dajući istovremeno i kritičke ocjene i sugestije za dalje poboljšanje tehničke dokumentacije i poduzimanje potrebnih aktivnosti za dalji rad na pripremama projekta za realizaciju. Studija je istražila društveno-ekonomske i tržišno-financijske aspekte projekta i našla da postoji visoka društveno-ekonomska opravdanost projekta, dok je tržišno-financijska efikasnost nezadovoljavajuća. Imajući to u vidu ključni nalaz studije je da TŽ ima sve potrebne elemente izvodljivosti i da je treba realizirati kao javni projekt.

2. Ugovorena studija izvodljivosti gradnje Trebevićke žičare (TŽ) mogla se uraditi na nivou studije predizvodljivosti jer je to diktirao nivo pripremljenosti tehničke dokumentacije. Zbog karaktera studije predizvodljivosti trebalo bi da bude potvrđena studijom izvodljivosti, nakon što tehnička dokumentacija bude definitivno urađena.

3. Pripremljenost tehničke dokumentacije ocjenjuje se nepotpunom, jer postoji samo idejni projekt i jedna ponuda potencijalnog isporučioca opreme. Prostor Trebevića, kao integralna turistička destinacija za koju je TŽ samo komplementarni element, nije pokriven odgovarajućom prostorno-planskom dokumentacijom. To onemogućava da se promoviraju aktivnosti gradnje određenih objekata, kao prilike za privatni kapital i po tom osnovu podigne atraktivnost TŽ. Posebno značajna je okolnost da odluke o prostoru Trebevića donosi Kanton Sarajevo što pokazuje da je potreban sporazum i vremenska harmonizacija aktivnosti Grada i Kantona Sarajevo na ključnim pitanjima prenošenja vlasništva nad TŽ i na prostornom uređenju Trebevića.

4. Istraživanja marketinga TŽ pokazala su da TŽ predstavlja turističku atrakciju samu za sebe i element turističke destinacije Trebevića i Grada Sarajeva. TŽ ima snažno prisutne kulturološke, tradicijske, prostorne i edukacijske elemente u svom marketinškom pozicioniranju za potencijalne tržišne grupe koje čine domaći i strani turisti i građani Sarajeva.

5. Organizaciono-upravljački aspekt TŽ polazi od toga da se tijekom gradnje TŽ može organizirati jedinica za implementaciju projekta, kao organizacioni dio u okviru Uprave Grada. Mnogo je složenije pitanje organizacije TŽ u fazi operativne eksploatacije, jer se tada zahtjeva čvršća organizaciona struktura u skladu sa pozitivnim zakonima. Jedno od mogućih rješenja je prenošenje izgrađenje žičare u strukturu neke od javnih kompanija koje sada funkcioniraju na KS (na primjer, GRAS).

6. Grad Sarajevo ima institucionalno-pravnu osnovu za pokretanje investicije na TŽ, za poduzimanje potrebnih radnji za osiguranje izvora financiranja i vođenje investicije do njenog okončanja, te mogućnosti da organizira javno poduzeće za eksploataciju izgrađenog objekata. Međutim, studija ukazuje da se zbog dominantnih izvora financiranja kroz grant Kantona Sarajevo i malog udjela izvornih prihoda, Grad Sarajevo suočava sa rizicima financiranja ovako zamašnog projekta. Ukupna ulaganja u TŽ kreću se oko 16 mil. KM, a izvori financiranja obuhvaćaju javne izvore: sredstva budžeta Grada Sarajevo, sredstva namjenskih grantova općina na području Grada i Kantona Sarajevo, sredstva IPA Evropske Unije i sredstva kredita čiji je nosilac Grad.

164

7. Studija razmatra osnovne rizike projekta i nalazi da postoje makroekonomski, politički, tržišni, tehnički, financijski i rizici organizaciono-upravljačkih rješenja funkcioniranja TŽ. Preveniranje ovih rezika dijelom je moguće, prije svega adekvatnim politikama financiranja projekta, stabilizacijom izvora financiranja Grada i dobrim pripremama za realizaciju projekta. Dijelom će rizici, prije svega oni tržišne prirode, biti otvoreni. U cjelini rizici ne bi trebalo da dovedu u pitanje realizaciju projekta.

8. Visoka društveno-ekonomska i niska financijsko-tržišna efikasnost projekta ukazuju da projekt treba izvesti kao javni projekt korištenjem javnog novca. U načelu, za privlačenje privatnog kapitala, potrebno je razviti instrumente stimulacija, ili projekt TŽ staviti u širi kontekst investicionih prilika za ulaganja na Trebeviću koja bi mogla da privuku privatni kapital i TŽ uključuje kroz koncesiju privatnim poduzetnicima, naravno u partnerstvu sa Gradom. Takav pristup nije bilo moguće provesti u ovoj studiji, jer odluke o protornom uređenju Trebevića ne postoje i nema potrebne osnove za izračunavanje efekata mogućeg javno-privatnog partnerstva na realizaciji ovog projekta.

9. Na osnovu iznesenih nalaza preporučuje se da Grad Sarajevo u narednom periodu intenzivira pripremne aktivnosti za izvođenje investicije i da se posebna pažnja posveti slijedećem: a) izradi glavnog projekta TŽ, b) prikupljanju većeg broja ponuda za isporuku transportnih sistema žičare sa uvjetima koji su približni komercijalnim i sa alternativama kapaciteta od 400 do 1.000 putnika na sat, c) definiranju konstrukcije financiranja i zaključenje predugovora, odnosno pisma namjere sa potencijalnim financijerima TŽ, d) priprema odluke o prenosu imovine TŽ koja se vodi u GRAS-u, e) postizanje dogovora o načinima upravljanja TŽ i osiguranju subvencija u fazi operativnog funkcioniranja TŽ, f) postizanje dogovora sa Vladom KS o pripremi prostorno-planske dokumentacije za Trebević i jasnoj opredijeljenosti o tome šta će biti dozvoljeno graditi na području Trebevića i g) promociji mogućnosti investiranja na Trebeviću i istraživanju mogućnosti uključenja TŽ u paket javno-privatnog-partnerstva za realizaciju TŽ. Nakon što se u periodu od najduže 12 mjeseci završe ove aktivnosti, trebalo bi prići izradi studije izvodljivosti, koja bi konačno formulirala koncept gradnje i način realizacije projekta TŽ.

10. Projekt TŽ je razvojni projekt i ne bi ga trebalo odlagati pod izgovorom da treba sačekati donošenje potrebnih odluka o reguliranju prostora na Trebeviću. Budući da je TŽ složen projekt sa zahtjevnim pripremama, treba na njegovoj realizaciji raditi bez odlaganja, osiguravajući potrebnu koordinaciju sa organima Kantona Sarajevo i drugim akterima, koji su relevantni za ovaj projekt. S druge strane, kao javni projekt koji pokreće i domaće građevinske i druge usluge, te pruža poticaje razvoju turizma, projekt TŽ može biti značajan doprinos aktiviranju domaće ekonomije u uvjetima recesije.

165

Zaključak i preporuke po pojedinim segmentima Tehnički aspekt Podloga za izradu Studije je Idejni projekt žičare Trebević izrađen od strane firme GEODET Sarajevo, februara 2008. Pri analizi je uočen nedostatak argumenata za povećanje kapaciteta žičare (1000 p/h45), u odnosu na kapacitet stare (predratne) žičare (400 p/h), koji je prema broju prevezenih putnika bio vrlo malo iskorišten. S obzirom na značajne reperkusije povećanog kapaciteta preporučuje se studiozna analiza i (re)definiranje optimalnog kapaciteta buduće žičare, prije daljih aktivnosti na izradi Studije opravdanosti izgradnje žičare Trebević. Povećani kapacitet ima za posljedicu: povećanje broja stupova i temelja sa 8 na 13 , što utiče na značajno povećanje troškova:

7.nabavke i montaže stupova (veći broj, veća težina stuba) 8.izrade temelja (veći iskopi, više betona i armature) 9.eksproprijacije lokacija temelja (ne poklapaju se sa postojećim) 10. izrade novih gradilišnih puteva (ne poklapaju se sa ranijim trasama ovih puteva);

znatno veća cijena nabavke i montaže opreme povećanje troškova izgradnje objekta donje stanice

11. sadašnji objekt donje stanice u građevinsko-konstruktivnom smislu je u dobrom stanju i sa manjim ulaganjima u zanatske radove mogao bi se obnoviti i modernizirati

12. predloženo rušenje postojećeg objekta i izgradnja novog je posljedica samo funkcionalnog karaktera zbog značajno povećanja kapaciteta putnika;

povećanje energetske snage 13. nova pogonska snaga je 545 kW, u odnosu na prethodnu od 125 kW, što značajno

povećava troškove nabavke pogonskih i napojnih instalacija, kao i svakodnevne energije pri radu žičare;

povećanje troškova redovnog I investicionog održavanja Na osnovu navedenih posljedica značajno povećanog kapaciteta, preporučujem da se, prije aktivnosti na daljoj realizaciji ovog projekta, studiozno analizira i definše optimalan kapacitet buduće žičare. Prostorni aspekt Izgradnji TŽ, zbog specifičnosti područja kojem prostorno i funkcionalno pripada - „Zaštićeni pejzaž Trebević“, treba da prethodi zakonom utvrđena izrada planske dokumentacije. Tom dokumentacijom će se:

• Identificirati i valorizirati cjelokupna prirodna osnova Trebevića, uspostaviti kvalitetna i primjerena koncepcija razvoja i tome odgovarajuće upravljanje u skladu sa uvjetima zaštite i cjelovitim prostorno-funkcionalnim tretmanom prostora;

• Predložiti koncept razvoja područja na osnovu rezultata odbijenih valorizacijom prirodnih vrijednosti, i na osnovu toga utvrditi pretpostavke za njenu realizaciju;

45 Putnik/sat

166

• Zakonom o proglašenju zaštićenog pejzaža Trebević, utvrditi granice obuhvata, kategoriju zaštite, zoniranje prostora, propisane mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području, te korištenje prirodnih vrijednosti i upravljanje zaštićenim područjem;

• U momentu kada sigurnosni uslovi budu dozvolili (obzirom na miniranost prostora), sa aspekta namjene i korištenja, potrebno je utvrditi stepen devastacije, iskazati potrebna ulaganja zajednice u ove prostore a sve s ciljem očuvanja i unapređenja vrijednosti koje mu daju atribut objekta prirodnog nasljeđa;

• Maksimalno afirmirati kategoriju zaštite objekta prirodnog nasljeđa kategorije «zaštićeni pejzaž»;

• Uvjete korištenja prostora odrediti na temelju stepena zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti a određene graditeljske intervencije u prostoru precizirati u skladu sa utvrđenim ograničenjima i mjerama zaštite;

• Uvjete korištenja prostora, kao i urbanističko - tehničke uvjete za postojeće i planirane sadržaje definirati u skladu sa uvjetima zaštite kvaliteta i kvantiteta prirodnih resursa;

• Uspostaviti novu kvalitetnu i prostoru primjerenu turističku koncepciju i tome odgovarajuće upravljanje u skladu sa uvjetima zaštite i korištenja prostora, utemeljenu na cjelovitom prostorno-funkcionalnom programu.

Održivost zaštićenog područja dio Trebević može se postići samo ako se zaštićeno područje posmatra zajedno sa užim i širim okruženjem, pri čemu je zaštićeno područje poticaj za razvoj šireg okruženja. Pravni aspekt Iz prednje navednog mogu se izvesti slijedeći osnovni zaključci:

• Postojeći pravni okvir daje legalnu mogućnost da Grad Sarajevo bude titular prava na predmetnoj nekretnini-TŽ. Ovo se može realizovati na više načina. Jedan od njih je formiranje javnog preduzeća koje bi imalo funkciju upravljanja i održavanja TŽ. Ovo je izričito predviđeno citiranim Zakonom o lokalnoj samoupravi koji daje mogućnost da se pojedini poslovi infratsruktrune prirode mogu povjeriti javnim preduzećima i ustanovama osnovanim radi obavljanja javnih službi u Gradu Sarajevo. Pored toga Grad Sarajevo ima svojstvo pravnog lica što mu daje mogućnost da u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o javnim preduzećima bude osnivač privrednog društva sa svojstvom javnog preduzeća u svemu prema uslovima iz citiranih zakonskih akata. Korištenje ove mogućnosti bi tražilo poseban elaborat o opravdanosti osnivanja javnog preduzeća naročito kada se u obzir uzme način financiranja Grada a što se vrši putem budžeta Kantona Sarajevo. Ovo podrazumijeva da bi za formiranje posebnog javnog preduzeća bila potrebna suglasnost Skupštine Kantona Sarajevo i to na elaborat o opravdanosti osnivanja javnog preduzeća.

• U pogledu budućeg financiranja i eventualnog korištenje mogućnosti kreditnog

zaduženja Grada Sarajevo može se konstatovati slijedeće. Grad Sarajevo, s obzirom da je rečeno da ima svojstvo pravnog lica, mogao bi se pojaviti i kao korisnik kredita, a radi financiranja Projekta. Sa stanovišta pravnih rješenja i ovo bi podrazumijevalo prethodnu suglasnost Skupštine Kantona Sarajevo pošto bi se budžetska sredstva, barem u nekoj početnoj fazi, koristila za otplatu kredita.

167

Ujedno, Kanton Sarajevo bi se, u slučaju korištenja ove mogućnosti, morao pojaviti kao solidarni jamac vraćanja kredita, odnosno morao bi solidarno jamčiti cjelokupnu otplatu bilo kojeg oblika kreditnog zaduženja Grada Sarajevo.

• Posjednik TŽ je KJKP GRAS Sarajevo, a stvarni titular vlasničkih prava je Kanton

Sarajevo - Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. Predmetna nekretnina ima pravni status javnog dobra ili dobra u opštoj upotrebi. U slučaju da bi se svojinska ovlaštenja prenosila na Grad Sarajevo potrebno je donijeti poseban zakon od strane Skupštine Kantona Sarajevo.

• Ne postoje pravne smetnje da se predmetne nekretnine na lokalitetu TŽ izdaju pod

koncesiju. Ovo rješenje bi bilo najoptimalnije jer bi se zasnivalo na ugovornom principu a dodjela bi se vršila na osnovu javnog tendera i u svemu transparentno. Nosilac aktivnosti bi bio Kanton Sarajevo - Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša a Vlada Kantona Sarajevo bi kao koncesora mogla da odredi Grad Sarajevo na taj način što mu za određeni vremenski period bilo ustupljeno to pravo. Maksimalni rok je 30 i isti se može produživati. Koncesionar bi bio privatno pravni subjekt koji bi na tenderu dobio koncesiju. U narednoj fazi je potrebno aktivno uključiti nosioca prava vlasništva - Kanton Sarajevo i resorno ministarstvo -Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša.

• Bez obzira što ne postoji zakonski akt koji bi definirao javno privatno partnerstvo

postojeći opšto pravni okvir, posebno propisi koji se odnose na pravni režim koncesija ne prave smetnju za bilo koji oblik javno privatnog partnerstva na predmetnom projektu. Preduslov je postojanje validnih odluka titulara vlasničkih ovlaštenja.

• Postojeći pravni okvir ne predstavlja smetnju za izvođenje projektnih aktivnosti bez

obzira na ta da li postoji konkretan pravni izvor. Javno privatno partnerstvo, u kombinacija sa pravnim režimom koncesije, se nameće kao rješenje koje bi trebalo koristiti u realizaciji cjelokupnog Projekta.

• Ukoliko bi se koristila mogućnost formiranja posebnog javnog preduzeća za

upravljanje Projektom i njegovom kasnijom implementacijom to bi zahtijevalo izradu posebnog elaborata o opravdanosti osnivanja novog javnog preduzeća kao i dodatne aktivnosti vezane za parlamentarne i sudske procedure suglasnosti o osnivanju i registraciji.

• Imovinsko pravni odnosi se imaju smatrati riješenim u slučaju da se koristi stara

trasa TŽ. Nova trasa bi zahtijevala izradu posebne kalkulacije kao i dodatni vremenski okvir za realizaciju cjelokupnog Projekta.

Kulturno-historijski i edukativni aspekt Planina Trebević je u posljednjih nekoliko stoljeća neodvojivi dio grada Sarajeva i njegovih stanovnika, kako u duhovnom tako i u prostorno-urbanom smislu. Takav odnos je imao za posljedicu građenje jedne posebne, ne samo prirodne nego i kulturno-historijske vrijednosti Trebevića. Za spoznaju tih vrijednosti, jednako kao i za njihovu pravilnu valorizaciju neophodno je da svaki projekt sadrži i jednu edukativnu komponentu. To je

168

posebno važno za Projekt obnove TŽ budući da postoji jaka emotivna veza stanovnika Sarajeva sa žičarom. U vezi s tim može se zaključiti:

• Iz pregleda dosadašnjih pripremnih aktivnosti može se vidjeti da one nisu bile kontinuirane i konzistentne u svim aspektima obnove TŽ. To se posebno odnosi na pripreme za izradu Idejnog projekta (nema prethodnih istraživanja), ali i za kategorizaciju zaštite Trebevića u smislu zaštićenog pejsažna. Zbog toga je neophodno što prije napraviti pravilnu valorizaciju prirodnih, estetskih, kulturnih i historijskih vrijednosti Trebevića kako bi se utvrdio pravilan obuhvat i zoniranje zaštićenog područja. (Primjer kako neadekvatno istraživanje može ugrozili jedno zaštićeno područje su upravo Bijambare, gdje je gotovo cijela Srednja Bijambarska pećina – izuzevši ulazni dio - koja je po značaju najvažnija za kompleks Bijambarskih pećina i turističku valorizaciju, ostala izvan područja zaštite.)

• Predloženi konkretni edukativni sadržaji (J. U. „Zaštićeni pejzaž Trebević“ –

upravna zgrada sa edukativnim sadržajima, Tehnička zbirka/muzej, Astronomska opservatorija, Posmatračke stanice za ptice, Vidikovac sa panoramskim prikazima, Edukativne staze (flora, fauna), Info punktovi sa označenim stazama za pješačenje i mountbiking, Poseban vid edukativnih sadržaja) treba da uspostave kontinuitet onih vrijednosti Trebevića koje su mnoge generacije već imale, a na drugoj strani da, generacije kojima je Trebević bio nedostupan, potaknu i osnaže prema pravilnoj valorizaciji sveukupnih vrijednosti ovog prostora, njihovom čuvanju i razvijanju.

Organizacioni upravljački aspekt

Iz prethodne analize organizaciono-upravljačkih aspekata Projekta kroz dosada inicirane i pokrenute aktivnosti, mogu se definirati sljedeći zaključci:

• Postoji potreba i opći interes da se obnovi Trebevićka žičara i kompleks Trebevića, • Aktivnosti u formi zahtjeva, odluka i zaključaka svih aktera u vezi realizacije

projekta TŽ, bez prethodno uspostavljene organizacije i adekvatnog procesa upravljanja Projektom, datiraju još od 1999., ali bez definiranog vremenskog okvira i potrebnih resursa.

• Izostanak projektne organizacije i upravljanja potrošeno je deset i ponovno su sve aktivnosti u vezi projekta TŽ na samom početku



• Predlože se da se u prvoj fazi u okviru Grada Sarajevo formira Jedinica za implementaciju projekta TŽ čija je zadaća da izgradi i stavi u funkciju TŽ.


169

Promotivno-marketinški Marketing strategija bi se mogla profilirati kao marketing miks za Žičaru i Trebević, kao turističku destinaciju. Žičara bi se morala pozicionirati kao „jedinstven doživljaj“. Cijena usluge bi se odredila na bazi cijena alternativnih dolazaka na Trebević (autobus, automobil) na nivou 3-4 KM po osobi u oba smjera. Sa aspekta promocije Žičaru treba nuditi kao poseban marketinški proizvod, kao sastavni dio destinacije Trebević i kao dio paketa drugih turističkih usluga vezanih za Sarajevo. Osim ličnih kontakata sa ranije navedenim grupama, te korištenja tradicionalnih medija za oglašavanje, kao što su štampani materijali, brošure, mape, leafleti i elektronski mediji potrebno je raditi na kreiranju multijezične web stranice u cilju upoznavanja turista sa Žičarom i Trebevićem. Marketing program bi se trebao bazirati na iskustvima drugih žičara u svijetu (Table Mountain, Južna Afrika; Maokong Gondola, Tajvan; Hoher Kasten, Švajcarska; Aiguille de Midi, Chamonix, Francuska; Barcelona, Španija i drugi). Na godišnjem nivou za promotivno-marketinške aktivnosti bi trebalo planirati oko 72.000 KM. Ekonomsko-financijski aspekt Na osnovama prethodno prezentiranih rezultata studije moguće je zaključiti sljedeće:

• U budžetskim izvorima Grada Sarajevo učešće vlastitih izvora financiranja je jako nisko;

• Poreski prihodi predstavljaju prihode koji po raspodjeli pripadaju Gradu iz ukupno naplaćenih poreskih prihoda općina po ovom osnovu;

• Grantovi Kantona ili kapitalni grantovi participiraju sa gotovo 53 % u ukupnim prihodima Grada;

• Navedeni izvori su veoma nestabilni i neizvjesni jer ne postoji fiksno predodređeni procentualni ili apsulutni iznos koji je Kanton obavezan «proslijediti» Gradu;

• Budžet Grada je uglavnom prenapregnut i u najvećem iznosu se usmjerava u već «ustaljene» kategorije rashoda;

• Ukupna dosadašnja ulaganja Grada Sarajeva vezno za ovaj Projekt iznose blizu 883.000 KM (704.000 KM deminiranje i 179.000 KM projekti);

• Investicioni period Projekta je dvije godine; • Vijek trajanja opreme je 30-40 godine; • U prvoj investicionoj godini realiziraju se pripremne radnje u procijenjenoj

vrijednosti od blizu 3 miliona KM; • U drugoj investicionoj godini realizirat će se građevinski radovi i montaža opreme

u procijenjenoj vrijednosti od blizu 13,5 miliona KM; • Identificirano je nekoliko značajnih potencijalnih izvora financiranja: budžetska

sredstva, kreditna sredstva, ostali izvori (sponzorstva, donacije, promocija); • Sačinjen je prijedlog aktivnosti na rješavanju financijskih aspekata Projekta

respektirao je kapacirtiranost i realnost potencijelnih izvora; • U prvoj investicionoj godini sredstva bi se pribavila samo iz IPA fonda i Budžeta

Grada kroz aranžman dugoročnog kredita kod komercijalnih banaka; • U drugoj investicionoj godini bi se akvizirali preostali izvori financiranja

(budžetska sredstva, krediti, sponzorstva, donacije, IPA, pomoći i sl). • Projekcija prihoda na bazi procjene o broju posjetilaca od 300.000 godišnje i cijene

karte od 2 KM (sa PDV-om) je blizu 510.000 KM na godišnjem nivou;

170

• Ukupni godišnji troškovi (bez amortizacije) procijenjeni su na blizu 780.000 KM sa tendencijom rasta;

• Na ukupnom vijeku efektuiranja, procijenjeni gubitak bi iznosio blizu 22,5 milion KM;

• Društveno-ekonomski efekti su prepoznati kao pozitivni faktori uticaja na efikasnost Projekta;

• Uključivanjem mjerljivih društveno-ekonomskih efekata Projekta u analizu, NPV bi bila pozitivna već u 11. godini eksploatacije projekta

• Projekt ima nisku financijsko-tržišnu efikasnost, ali veoma visoku društveno-ekonomsku efikasnost i zato treba da ide u realizaciju, jer će uz evidentne nemjerljive pozitivne društveno-ekonomske efekte doprinijeti ubrzanju socijalno-ekonomskog razvoja Grada i KS.

171

IZVORI Prostorni aspekt

• Prostorni plan Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 26/06)

• Urbanistički plan grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari Grad,

Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) za period od 1986. do 2015 , Prečišćen tekst

• Prostorni plan Kantona Sarajevo za period 1986. do 2015. („Službene novine

Kantona Sarajevo“ broj 7/86)

• Dugoročni društveni plan grada Sarajeva za period od 1986. do 2000. , - Prostorni plan grada Sarajeva – Faza: Valorizacija, kategorizacija, režimi zaštite i prijedlog mjera, kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Grada, Gradski Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo, Sarajevo 1984.

• "Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. ", Ministarstvo obnove razvoja i

zaštite okoline, Sarajevo 2000. arhiva Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo

• Prostorni plan posebnog područja za potrebe održavanja XIV Zimskih

olimpijskih igara Sarajevo 1984 – Polazne osnove (Zavod za planiranje razvoja grada Sarajevo, April 1979.), arhiva Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo

• Prostorni plan XIV Olimpijskih igara – Polazne osnove, separat: Kulturno-

historijsko i prirodno nasljeđe, Sarajevo, februar 1979.

• Publikacija: Sarajevo kandidat za XIV zimske olimpijske igre 1984. / grafički prilozi

• Koncepcija sistema izgradnje i održavanja javnih zelenih površina u gradu

Sarajevu, Zavod za planiranje razvoja grada Sarajevo, januar 1980.

• Koncepcija sistema izgradnje i održavanja zelenih površina u gradu Sarajevu, odgovorni Istraživači Profesor.dr. Radomir Lakušić, Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, i Prof. dr. Konrad Pintarić, Šumarski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, novembra 1980.

• Publikacija – Zelenilo Sarajeva, Prvo savjetovanje i zelenilu urbanih područja,

Sarajevo, april 1981., Izdala Skupština Opštine Centar – Sarajevo

• GUP Sarajeva, 1963.

172

• Urbanistički problemi područja Trebević, 1959., autori: Taubman, Kovačević, Bujić

• Zakon o Zaštiti prirode („Službene novine F BiH“ broj 33/03)

• Zakon o šumama („Sl. novine FBiH”, br. 20/02, 29/03)

• Idejni projekat „Trebevićka žičara“ , firma Geodet, 2008.

• Stručna mišljenja po osnovu zahtjeva za izdavanje urbanističkih saglasnosti,

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Linkovi

• http://www.mtb.ba/?p=75 • http://www.vertigo-sa.com/FotoTrebevic.html

Kulturno-historijski i edukativni aspekt

• Anon., 1913: Sarajevski naputnik s nacrtom Sarajeva i okolice i Bosne i Hercegovine : Sarajevoer Wegweiser versehen mit einem Plan von Sarajevo und Umgebung und der Verkehrskarte von Bosnien-Hercegovina : Vođa po Sarajevu i okolini sa nacrtom Sarajeva i okolice i Bosne i Hercegovine (Treće izdanje). Sarajevo (nepotpuno, nepaginirano, dostupno u biblioteci Zemaljskog muzeja u Sarajevu).

• Anon., 2002: 1. Kratak istorijat rada žičare. 2. Tehnički podaci. Interna

dokumentacija JKP Gradski saobraćaj, 31. 7. 2002., 1 str., Sarajevo, (nepaginirano).

• Anon., 2006a: Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. .

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, 29 str., Sarajevo. Dostupno na: http://www.zavodzpr-sa.ba/Prostorni_plan/PP_PROSTORNA_OSNOVA_rezime%20m.pdf. Dostup: 14. 6. 2009.

• Anon., 2006b: Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. .

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, 249 str., Sarajevo.

• Anon., 2008: Firma "Geodet" predstavila Idejni projekt obnove TŽ: Projekt vrijedan oko 16.000.000 KM. Dostupno na: http://www.ekapija.ba/website/bih/page/159004, Dostup: 17. 6. 2008.

• Anon., 2009: Lista evidentiranih, prethodno zaštićenih i zaštićenih nepokretnih

spomenika kulture i prirodne baštine Kantona Sarajevo. Kantonalni zavod za

173

zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, 36 str., Sarajevo. Dostupno na: http://www.spomenici-sa.ba/documents/.pdf. Dostup: 21. 7. 2009.

• Anon., (nedatirano): Projekti u BiH: Obnova opservatorije na Trebeviću. Dostupno

na: http://www.adorion.ba/index.php?id=29. Dostup: 18. 7. 2009.

• Babić, B. & Bozja, D., 2006: Planinarsko-turistički vodič po planinama oko Sarajeva. Fondacija za zaštitu Bjelašnice, Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice, 200 str., Sarajevo.

• Bašekija, M. M., 1987: Ljetopis (1746-1804), (2. dopunjeno izd.). ”Veselin

Masleša”, 469 str. Sarajevo.

• Čehajić, J., 1969: Elementi i faktori razvoja turizma u Sarajevu. Geografski pregled, XIII, 95-121, Sarajevo.

• Hadžijahić, M., 1980: Sinkretistički elementi u islamu u Bosni i Hercegoivini.

Prilozi za orijentalnu filologiju, XXIII/XXIV 1978/79, str. 301-329, Sarajevo.

• Popović, J., 1935: Kroz planine Bosne i Hercegovine. Planinarska društva u Sarajevu, 265 str., Sarajevo.

Promotivno-marketinški aspekt

• Zakon o zaštiti okoliša FBIH, Službene novine FbiH, 33/03, Sarajevo, 2003

• Zakon o zaštiti prirode FBiH, Službene novine FbiH, 33/03, Sarajevo, 2003

• Informacija o zaštićenim prirodnim područjima u Kantonu Sarajevo, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša, Sarajevo, 2009.

• Kanton Sarajevo u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2009

• Turistički proizvod Kantona Sarajevo, Privredna komora Kantona Sarajevo, 2007

• Strategija razvoja turizma u FbiH za period od 2008 – 2018., Federalno

ministarstvo okoliša i turizma, 2009

• Regionalna strategija ekonomskog razvoja – Sarajevska ekonomska makroregija, SERDA, 2004

• Skraćeni sanacioni program objekta TŽ, JKP Gradski saobraćaj Sarajevo

• Program investicione izgradnje Osobne žičare Sarajevo-Trebević, Elektroprojekt

Sarajevo, 1958

• Analiza planinarskih domova, kuća i ostalih objekata na planinama Kantona Sarajevo, kao jednog od značajnijih faktora za razvoj planinskog turizma, Turistička zajednica Kantona Sarajevo, 2003

174

Ekonomsko-finansijski aspekt

• Bendeković J (1993) Planiranje investicionih projekata, EIZ, Zagreb;

• Mašnić E. (2009.), Tehnički aspekt Projekta;

• Peštek A. (2009.), Promotivno-marketinki aspekt Projekta;

• Mahmutović H. (2009), Organizaciono-upravljački aspekti Projekta;

• Trivun V. (2009), Pravni aspekti Projekta;

• Izvještaji o izvršenju budžeta Grada Sarajevo za 2005, 2006, 2007 i 2008. godinu;

• Plan budžeta Grada Sarajevo za 2009. godinu;

• Dokumen okvirnog budžeta Grada Sarajeva za period 2009-2011;

• Zakonom o budžetima (ZOB) FBiH;

• Zakona o dugu (ZOD) FBiH;

• http://www.elektroprivreda.ba/np/ep/epp?bp=3&mp=46 (31.07.2009.) • http://www.sarajevo-x.com/auto/clanak/070205093

• www.sarajevo.ba

175

Documents

STUDIJA PREDIZVODLJIVOSTI (PRE-FEASIBILITY … zicara.pdfStudija predizvodljivosti (pre-feasibility study) izgradnje žičare trebević 3 SADRŽAJ IZVRŠNI SAŽETAK UVOD 1. TEHNIČKI,