Sunce ima dva lica · 2013. 12. 26. · NARODNOGA ZDRAVSTVENOG LISTA. svibanj-lipanj 2008. 3 ... a manje “teških” obroka? I LLJETOJETO IMA ZUBE. svibanj-lipanj 2008. 5 ... Sve

GO

DIN

AL

,B

RO

J580-5

81/2

008,S

VIB

AN

J-

LIP

AN

J,

CIJ

EN

A7,0

0kn

,IS

SN

0351-9

384

•P

oć

en

au

po

šta

rin

ap

lašti

51000

Rijeka

Sunce imadva lica

Sunce imadva lica

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S T

N A R O D N IZ D R A V S T V E N IL I S T

mjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture

IzdajeNASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORAN-SKE ŽUPANIJE U SURADNJI S HRVATSKIM ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE I ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATIN-SKE ŽUPANIJE

Za izdavačaProf.dr.sc. Vladimir Mićović, dr.med.

UređujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj i promociju zdravlja

Redakcijski savjetMr. sc. Suzana Janković, dr.med.; prof.dr.sc. Vladimir Mićović, dr.med.; mr.sc. Sanja Musić – Milanović, dr.med.; Ankica Perhat, dipl.oecc.; Tibor Santo, dr.med.; Vladimir Smešny, dr.med.; mr.sc. Ankica Smoljanović, dr.med.

UrednikMr.sc. Suzana Janković, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

RealizacijaFintrade&tours d.o.o. Rijeka

Rješenje naslovne straniceDoc.dr.sc. Saša Ostojić, dr.med.

UredništvoSvjetlana Gašparović Babić, dr.med.Radojka Grbac51 000 Rijeka, Krešimirova 52/ap.p. 382tel. 21-43-59, 35-87-92fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.)

Godišnja pretplata 36.00 kn

Žiro račun 2402006-1100369379 Erste&Steiermarkische Bank d.d.

“NZL” je tiskan uz potporu Primorsko-goranske županije i Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.

2

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

svibanj-lipanj 2008.

SADRŽAJ

LJETO I ZDRAVLJE ........................................................................................3

Način prehrane u ljetnim mjesecimaI LJETO IMA ZUBE ...................................................................................4

Zaštita od suncaMAČ S DVIJE OŠTRICE ...........................................................................6

Ozonske rupeNAJBOLJI SAVJETI NAŠIH BAKA .........................................................8

SunčanicaŠEŠIR GLAVU ČUVA ................................................................................9

Uporaba solarijaMODNI DIKTAT ILI PRIJETNJA ZDRAVLJU ..................................... 11

MelanomNA SUNCE U MALIM DOZAMA .......................................................... 12

Sunce - opasnost za očiŽIVIMO U SJENI ..................................................................................... 14

Voda i zdravljeUMJERENOST JE LJEKOVITA.............................................................. 15

Odlazak na godišnji odmorZBOGOM STRESU .................................................................................. 16

Aktivni odmor i opuštanjeNAPOR ZA TIJELO, ODMOR ZA DUŠU .............................................. 19

Čišćenje organizmaENERGIJA UNUTRA, OTROVI VAN .................................................... 21

Proširene venePLAVE VIJUGAVE KVRGE ..................................................................22

Vodoopskrba i odvodnjaVODA JE ŽIVOT ......................................................................................25

«ŽELIM ŽIVJETI! A ŽIVJETI ZNAČI – BORITI SE!» .........................27

Čime su se liječili i njegovali naši djedovi i bakeSVAKO VRIJEME IMA SVOJE OBILJEŽJE .........................................28

Naše zdravljeKUPINA ....................................................................................................29

Zdrava prehranaIZ MORA NA STOL .................................................................................30

POVRĆE NA DRUGI NAČIN .................................................................. 31

Umetak:OBILJEŽAVANJE 50 GODINANARODNOGA ZDRAVSTVENOG LISTA

svibanj-lipanj 2008. 3


Ljudsko tijelo sposobno je prilagoditi se raznim utjecajima svoje okoline. To se odnosi na pojedine sustave te na organizam u cjelini. Kako pripadamo dijelu čovječanstva koji boravi u ta-kozvanom umjerenom pojasu, prilagodba godišnjem dobu za-htijeva također ponešto znanja i dio je neprekidnog aktivnog odnosa radi unapređenja ili bar očuvanja zdravlja.

Ne reagiramo svi jednako na promjene i značajke pojedi-nih godišnjih doba. Tako neki jedva čekaju dolazak ljeta, drugi ga se pribojavaju, a treći i nemaju poseban odnos prema pojedi-nom godišnjem dobu. Ni ovom prigodom ne smijemo smetnuti s uma da se promjene odnose i na djecu, a za njih smo odgo-vorni mi, odrasli.

U prigodi skorog dolaska ljeta, bez namjere sveobuhvat-nosti, evo nekoliko primjera izazova koje ljeto nosi. Prvo oni negativni:

Koža – može biti „žrtva“ neodgovornog izlaganja sun-cu, opekline nisu rijetke, a mogu imati i naknadne vrlo opasne posljedice (melanom, zloćudna novotvorina). Djecu, osobito najmlađu, treba posebno čuvati. Oprez, umjerenost i zaštitna sredstva svima su dostupni. Često se zaboravlja da su pojedi-ni dijelovi tijela prirodno prekriveni kosom, odnosno dlakama. Živimo u vremenima nasilja nad vlastitim tijelom pa tako od-stranjujemo dlake i na bizaran način, kao što je čupanje. Većina ne zna da dlake omogućuju bolje znojenje, a da ih je evolucija, osim kose na glavi, „zadržala“ tamo gdje je pojačano znojenje, ali postoji i potreba zaštite od trljanja (posljedica su neugodne upale). Žene su od čupanja poštedjele samo kosu i trepavice, a muškarci ih, uz nešto više boli, „uspješno“ slijede. Ćelavi mo-raju pokrivati glavu - sunčanice mogu biti vrlo opasne.

Srce i krvožilje – ako je prisutan povišen tlak ili „samo“ debljina, osobe teško podnose povišene temperature i sparine, i danju, i noću, uz dodatak lošeg spavanja. Ni djeca prekomjer-ne težine nisu pošteđena. Izbjegavanje neposrednih toplinskih utjecaja i dovoljno tekućine dostupne su mjere zaštite.

Problem „hlađenja“ cijelog organizma često je posljedi-ca „nehigijenskog“ oblačenja. Što je veća toplina, poželjno je pokrivanje što većeg dijela tijela, i to odjećom od prirodnih materijala (pamuk, lan, svila, ali i čista vuna) pa su zaštita od

topline i zdravo znojenje osigurani. Umjetni materijali, ali i ne-odgovarajući kroj (usko – priljubljeno), nepoželjni su.

Probava – može biti „žrtva“ uzimanja namirnica iz „nepouzdanih“ izvora, ali i vlastitog neopreza neodgovaraju-ćim čuvanjem hrane. Crijevne zaraze obično su samo neugod-ne. Djeca su osjetljivija. Oprez i poštivanje higijenskih pravila nisu presloženi.

Dišni organi – ljetne prehlade češće su nego što se mi-sli. Pretjerano i pogrešno korištenje klima- uređaja povećava rizik. Većina ne zna da, osim hlađenja, zrak treba imati odgo-varajuću vlažnost i da ga treba obogatiti negativnim ionima. To ublažava ukupne negativne posljedice sparina koje ljeti mogu biti vrlo neugodne.

Nešto o pozitivnim izazovima: „Smanjivanje suvišnih kila“ uoči ljeta - po načelu bolje

ikad nego nikad. Ljetna prehrana može biti vrlo lagana i zdrava, što treba

iskoristiti. Zdravo za djecu. Oprezno sunčanje prirodan je izvor vitamina D. Povoljno

za djecu. Plivanje, općenito kupanje, blagodat je za cijeli organi-

zam, a posebno za sustav organa za kretanje. Bosonogo hodanje i trčanje po pijesku blagodat je za stopala i sve zglobove nogu te za kralježnicu.

Svaki boravak u prirodi s puno kretanja mogao bi nado-mjestiti dio izgubljenog u zimi. Malo nas može si priuštiti „zimske radosti“, a i tada je to najviše tjedan dana.

Mudro iskorišten godišnji odmor (najmanje dva tjedna u bloku) može dobro „napuniti dotad ispražnjene baterije“. Možda, u ovim vremenima općeg otuđenja, najvrednije što ljetni odmor može donijeti jest zbližavanje u porodici. Duševno je zdravlje nas i naše djece i tako pod velikim pritiskom, za što nismo uvijek sami krivi.

Starijima i mnogim kroničnim bolesnicima prijedlog za razmišljanje: ljeti u planine, zimi na more. Uz malo truda, ljeto bi svima moglo biti najljepše godišnje doba.

Vladimir Smešny, dr.med.

LJETO I ZDRAVLJE

Promidžbeni prostoru

NARODNOM ZDRAVSTVENOM LISTU

Ako želite oglašavatiu našem listu,

javite se na telefone:

Uredništvo

051/ 35 87 92051/ 21 43 59

4



Evo nekoliko preporuka kako izbjeći moguće zdrav-stvene probleme uzrokovane našom nepažnjom prilikom pripreme i konzumiranja hrane i napitaka.

Voda

Dnevno je potrebno unijeti 0,3 dl vode/kg tjelesne mase, odnosno 2 litre vode za osobu tešku 50 kg, a 3 litre vode za osobu tešku 100 kg. U ljetnim mjesecima, kada je tempera-tura zraka i vlaga u zraku visoka, zdrava osoba trebala bi u organizam unijeti oko 2 litre tekućine dnevno.

Ako ste na aktivnom odmoru, za svaki sat aktiv-nosti treba unijeti oko pola litre tekućine. Tekućina može biti voda, izvorska ili mineralna, voćni sok, nek-tar, izotonični napitak, a mogu se koristiti i ostala ne-gazirana bezalkoholna pića. Preporučam običnu vodu!Pri preporuci vrsta pića, izostavljena su pića koja poti-ču izlučivanje tekućine iz organizma, a to su sva pića koja sadrže kofein, tein te alkohol, bez obzira na količi-nu. Ako se ne želi izbjeći unošenje tih napitaka, potrebno je povećati unošenje vode da bi se nadoknadio gubitak.Tijelo se izlučivanjem znoja hladi i brani od visokih tem-peratura, ali samim time gubi tekućinu i elemente nužne za funkcioniranje organizma. Kad je znojenje intenzivno, izo-tonična pića služe za brzo obnavljanje.

Voće i povrće

Jedite puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunar-ki. Na taj ćete način osigura-ti unos korisnih nutrijenata, posebice vitamina, minerala, elektrolita, vlakana i vode. Pri tome ne zaboravite osnovne higijenske navike, pranje voća i ostalog što se konzumira bez termičke obrade.

Voće konzumirajte kada je najpotrebnije, a to je ujutro i prije podne te između ručka i večere. Ne jedite voće odmah

nakon obroka jer tada, zbog probavljanja prethodno unesene hrane, voće fermentira i daje osjet težine i nadutosti.

Masnoće

Pri konzumiranju masnoća u ljetnim mjesecima nije važno samo to koliko masnoća unosite, nego i koju vrstu masnoća unosite. Unošenje masnoća tijekom ljetnih mjeseci treba smanjiti. Jedite samo hladno prešana ulja, po moguć-nosti maslinovo ulje, bez prevelikog prženja ili njegove vi-šekratne uporabe.

Riba

Iskoristite ljeto za uživanje u ribi, ona sadrži mnogo korisnih sastojaka, uključujući višestruko nezasićene masne kiseline. Obratite pozornost na svježinu ribe (oči, škrge), po-sebno kod plave ribe, jer se tijekom neadekvatnog čuvanja od ulova do ribarnice stvara alergen histamin pa je moguća alergijska reakcija (crvenilo vrata, obraza neposredno nakon konzumacije takve ribe).

Bjelančevine

Izvori bjelančevina moraju biti raznoliki. Nisu vrijedne samo bjelančevine životinjskog podrijetla, nego se preporu-čuju i bjelančevine biljnog podrijetla. S bjelančevinama ne treba pretjerivati jer se za razgradnju bjelančevina mora po-trošiti više energije nego za masti i ugljikohidrate, što znači da se organizam više zagrijava.

Hladna pića

Imaju rashlađujući učinak samo na gornji dio probav-nog sustava, brzo poprimaju temperaturu tijela i ne smanju-

ju temperaturu cijelog tijela. Hladna pića na granici zaleđi-vanja uzrokuju više štete nego koristi. Zbog velikih tempera-turnih razlika štete onim dije-lovima tijela s kojima dolaze u kontakt, a dugoročno uzro-kuju oštećenje površinskog tkiva probavnog trakta i time stvaraju prostor za zadržava-nje mikroorganizama te mo-guće upale. Bolji učinak ima-ju umjereno rashlađena pića, a hlađenje tijela treba prepu-stiti vodi i tuširanju.

Način prehrane u ljetnim mjesecima

Pazimo li dovoljno da u ljetnim mjesecima na vi-sokim temperaturama sigurnim načinom pripremamo hranu, kada nam organizam traži više tekućine, svje-žeg voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki i ribe, a manje “teških” obroka?

I LJETOLJETO IMA ZUBE



Obroke treba podijeliti na više manjih obroka kako bi razina šećera u krvi bila što ujednačeni-ja!

Zaštita od crijevnih zaraza

Sve se crijevne zaraze prenose na sličan na-čin, tako da se uzročnici bolesti zagađenim pred-metima, hranom ili pićem unesu u usta i progutaju. Kako biste smanjili rizik od zaraze, pridržavajte se općih higijenskih mjera zaštite:

1. Čišćenje Učinkovito čišćenje i pranje uklanja bakteri-

je s ruku, pribora i površina.2. Kuhanje Tijekom kuhanja dolazi do uklanjanja bakte-

rija, a čuvanje jela na sobnoj temperaturi uzrokuje njihovo razmnožavanje.

3. Čuvanje u hladnjaku ili zamrzivaču Hladnjak usporava, a zamrzivač zaustavlja

razvoj bakterija.4. Prenošenje bakterija u hranu preko nečiste površine,

pribora, ruku (unakrsno onečišćenje hrane) Najčešći je način onečišćenja hrane kada se sirova hra-

na obrađuje blizu hrane koja je već pripremljena (komadići ili kapljice upadnu u gotovu hranu) ili kada se, na površini koja nije dobro očišćena, nakon obrade sirove hrane obrađu-je pripremljena hrana, s istim priborom.

Zaštita od crijevnih zaraza na putovanjima izvan Hrvatske

Ako idete na put izvan Hrvatske, a posebno na neku destinaciju s nižim higijenskim standardom, uz opće higi-jenske mjere, pazite i na sljedeće:

• Za piće i pranje uzimajte samo provjerenu vodu! Naj-bolje je običnu vodu uopće ne piti, već konzumirati druga “fl aširana” pića, ili čaj. Običnu vodu pijte iz originalno za-pakiranih boca (kod otvaranja se mora čuti da čep „pukne“). U zemljama s nižim higijenskim standardom čak niti u naj-boljim hotelima nemojte piti vodu izravno iz slavine!

• Budite oprezni kod kockica leda – čak i ako su napi-ci pripremljeni s „fl aširanim“ pićima, kockice leda često su napravljene od onečišćene vode!

Zlatna pravila prehrane

• uzimajte hranu koja je dobro termički obrađena (ku-hana i pečena) i svježe pripravljena,

• temeljito operite sirovu hranu, voće, povrće i drugo u čistoj, provjerenoj vodi,

• izbjegavajte sirovu hranu koja se ne može dobro opra-ti,

• svježe voće najbolje je konzumirati oguljeno (učinite to sami!), a povrće svježe kuhano,

• izbjegavajte salate i bilo koju sirovu hranu,

• izbjegavajte sladoled, slastice i mliječne proizvode, osim industrijskih,

• izbjegavajte jela u neprovjerenim, ili izgledom sum-njivim restoranima (pogotovo nemojte jesti hranu koja se prodaje na ulici),

• oprez i prilikom konzumiranja hrane koja je stajala nekoliko sati na sobnoj temperaturi (npr. švedski stolovi u hotelima),

• pojačajte mjere osobne higijene (često perite ruke), • izbjegavajte kupanje u vodama stajačicama i ostalim

izgledom sumnjivim vodama,• pri pojavi nekih znakova bolesti, proljeva, povišene

tjelesne temperature, odmah se javite liječniku, zbog sebe, ali i radi zaštite drugih oko sebe.

Sunce i sunčanje

Sunce je od iznimnog značenja za život, odmor i opu-štanje. Ipak, potreban je oprez prilikom boravka na suncu. Prekomjerno izlaganje suncu bez zaštitnih sredstava može uzrokovati opekline, alergije, oštećenja očiju te razne dege-nerativne i maligne bolesti kože.

Opekline izazvane suncem ne samo da mogu pokvari-ti raspoloženje, nego učestale sunčeve opekline povećavaju rizik od nastanka raka kože. Posebno su ugrožena djeca i mladi do 15 godina. Ako putujete u tropske krajeve, imajte na umu da, što je vaša destinacija bliža ekvatoru, to je sun-čevo zračenje intenzivnije, a time i opasnije. Refl ektirajuće površine poput vode ili pijeska mogu višestruko povećati ja-činu zračenja.

Zaštita od sunca

1. Izbjegavajte duže izlaganje suncu u periodu od 10 do 17 sati, a naročito pazite da u vrijeme najjače insolacije niste na suncu bez zaštite dulje od 15 minuta. Malu djecu (do 6 mjeseci) uopće ne izlažite suncu!

6



2. Odaberite laganu i prozračnu odjeću od prirodnih materijala (pamuk, lan), koja pokriva veće površine tijela (duge rukave i duge nogavice).

3. Glavu zaštitite kapom.4. Oči zaštitite sunčanim naočalama.5. Koristite sredstva za zaštitu, kreme sa zaštitnim fak-

torom, ovisno o vašem tipu kože, i to na svim otkrivenim dijelovima tijela.

Pravilno nanošenje zaštitnih sredstava

Zaštitna sredstva treba nanijeti na kožu pola sata prije izlaganja suncu. Kako sredstva za zaštitu od sunčanja nesta-ju znojenjem ili kupanjem, valja ih ponovo nanositi svaka dva sata.

Zaštita očiju

Osim kože, od sunca treba zaštititi i oči. Od svih vrsta zračenja koje isijava Sunce, na oko najopasnije djeluju UV-zračenja. Kako promjene u ozonskom omotaču Zemlje po-većavaju intenzitet UV-zraka, a time i njihovu štetnost, no-šenje sunčanih naočala izuzetno je važno. Osim od štetnog djelovanja nevidljivih UV-zraka, sunčane naočale štite i od zasljepljivanja te ulaska prevelike količine svjetlosti. Vrlo je važno sunčane naočale pravilno odabrati provjerom kvalite-te i sposobnosti stopostotne UV-zaštite. Odaberite naočale toliko tamne da se kroz njih gleda ugodno, bez zamora. Sun-čane naočale treba nositi tijekom cijele godine za sunčanih dana, a važno je da ih nose i djeca jer sunčeve zrake djeluju jednako i na njihove oči.

Zaštita djece od sunca

Dječja koža osjetljivija je na sunce i lakše izgori nego koža odraslih. Djecu u dobi do 6 mjeseci ne bi trebalo uopće izlagati suncu. Djecu koja imaju 6 mjeseci i više, potreb-no je zaštititi prikladnom odjećom, pokrivalima za glavu i zaštitnim sredstvima koja apsorbiraju i sprječavaju prodor UV-zraka na kožu (kreme s visokim faktorom - 30+ i više ili preparati sa “sun block” zaštitom).

Što se treba naći u putnoj ljekarni

• Za osobne potrebe uzmite dovoljne količine propisa-nih vam lijekova! Pored toga uzmite:

• antiseptični sprej za dezinfekciju rana,• materijal za previjanje - fl aster, sterilne komprese, ela-

stični zavoj, leukoplast,• lijek protiv bolova/vrućice poput paracetamola,• prašak s elektrolitima za nadoknadu izgubljenih mi-

nerala u slučaju proljeva,• sredstvo koje ublažuje tegobe nakon uboda insekata, • lijekove koje vam preporuči liječnik, ovisno o zemlji

u koju putujete.

Mr.sc. Sanja Musić-Milanović, dr.med.

Zaštita od sunca

MAČ S DVIJE OŠTRICE

Ljeto je sunčano doba godine i upravo zbog toga mnogima omiljeno. Sunce je izvor života na Zemlji i, u umjerenim količinama, izvor zdravlja. Ono jača obrambene snage organizma, potrebno je za proizvod-nju vitamina D u organizmu (štiti od rahitisa), utječe na bolje raspoloženje i psihičko stanje čovjeka.

Sunčano vrijeme izaziva osmjeh na licu, mami ljude da izađu iz kuća u prirodu i da se druže. Posebno se sun-čanom danu i igri na otvorenom vesele mališani.

Ipak, potreban je oprez. Zbog oštećenog ozonskog omotača oko Zemlje, pretjerano izlaganje suncu danas postaje zdravstveni rizik. Sunce može izazvati: sunčane opekline, sunčanicu, dehidraciju, a dugoročno i rak kože.

Kako onda uživati u ljetu i suncu i bezbrižno se sun-čati na plaži? Dovoljno je pridržavati se nekih jednostav-nih preporuka da se rizik za zdravlje svede na minimum. Često su najjednostavnije mjere i najučinkovitije.

Opće preporuke za sunčanje

Suncu se treba izlagati postepeno i umjereno. Preporuča se sunčanje u jutarnjim i kasnim po-

slijepodnevnim satima. Kožu treba zaštititi sredstvom za sunčanje sa

zaštitnim faktorom (u početku većim kasnije manjim) – obratiti pažnju na to ima li krema zaštitni faktor i na rok uporabe).

Vrijeme provedeno na suncu treba produžavati postepeno.

Zaštita od sunca potrebna je i izvan plaže. I kad ste odjeveni, ljeti valja kremom zaštititi nepokrivene dijelove tijela. Za lice je najbolje koristiti hidratantne kreme sa za-štitnim faktorom. Da bi se spriječila opasnost od sunčani-ce, glavu treba imati pokrivenu šeširom ili kapom, što se naročito odnosi na djecu, starije i ćelave osobe.

Za vrućih dana posebno su osjetljivi djeca, starije osobe i svjetlokosi i svjetlooki.

Važno je upoznati sebe i pripremiti se za ljeto. Svat-ko mora znati koji tip kože ima i kako reagira na sunce. Tamnoputi ljudi, koji brzo pocrne, bolje podnose sunce i rjeđe izgore. Izlaganje suncu i zaštitu od sunca treba pri-lagoditi tipu kože.



Sunce i hidracija

Potreba za vodom povećava se proporcionalno gubi-cima. Ljeti su potrebe za vodom veće zbog većeg gubitka znojenjem. Kod izlaganja suncu potrebno je paziti na ade-kvatan unos tekućine – na to se često zaboravlja! Voda je najzdravije piće, a žeđ dobro gase i nezaslađeni čajevi i limunada. Nije dobro piti prehladnu vodu.

Hidracija - djeca

Kod djece osjet za žeđ nije dovoljno razvijen te je povećan rizik od dehidracije. Djeca često imaju veću fi -zičku aktivnost i time povećano znojenje pa su i potrebe za vodom veće. Kad osjete žeđ, organizam je već lagano dehidrirao.

Budući da djeca zanemaruju osjet žeđi, potrebno je pratiti količinu popijene tekućine i djeci više puta dnevno nuditi vodu. Neka čaša ili bočica vode bude uvijek dostu-pna!

Hidracija - trudnice

Na dostatan unos vode moraju posebno paziti trudni-ce. Trudnicama nije preporučljivo izlaganje jakom suncu. Smanjena količina plodove vode može uzrokovati prije-vremeni porod. Preporučeni dnevni unos iznosi 8-10 čaša, po jedna dodatna za svaki sat tjelesne aktivnosti. Pravilna hidracija sprečava komplikacije u trudnoći.

Godišnji odmor i putovanja

Na put treba krenuti odmoren – 30% prometnih nez-

goda uzrokovano je premorom vozača. Prije i za vrijeme puta obroci moraju biti lagani, treba piti dovoljno tekućine. Dobro je svaka dva sata stati i razgibati se. Ako imate mučninu za vrijeme vožnje, prije puta dobro je uze-ti tablete protiv mučnine. Nije na odmet prije puta obaviti sto-matološki pregled – zubobolja može pokvariti odmor!

Klima - uređaj u automobilu

Klimatski uređaj u automo-bilu znatno olakšava putovanje po velikim vrućinama, ali može uzrokovati i neugodnosti. Tem-peratura treba biti svega neko-liko stupnjeva niža od vanjske – kod pretjerivanja može doći do

prehlade ili “ukočenja” vrata. Puhanje iz uređaja ne smi-je biti usmjereno u oči jer može izazvati isušivanje očiju. Ako se to dogodi, pomažu “umjetne suze”.

S djecom na put

Dijete u automobilu mora biti pravilno smješteno i osigurano – u ležaljci, sjedalici ili na stražnjem sjedi-štu. Dijete traži zabavu – dobro je uzeti njegovu najdražu igračku. Da se izbjegne mučnina, prvih sat vremena dijete ne bi trebalo ništa jesti. Za put je pogodna suha hrana i ne pretjerano sočno voće; za veće obroke uputno je stati.

Svjetlana Gašparović Babić, dr. med.

8



Ozonske rupe

NAJBOLJI SAVJETI NAŠIH BAKAPribližavanjem ljeta uvijek se nanovo «aktivira-

ju» upozorenja na tzv. ozonske rupe, možda stoga što je njihovo vrijeme na sjevernoj hemisferi upravo prošlo (veljača-ožujak), a do onog na južnoj hemisferi ima još vremena (rujan-listopad).

U svakom slučaju, nema smisla tražiti ozonske rupe na +35°C, dok je na –35°C sasvim opravdano. Čak i u vrijeme antarktičkog ljeta, kad su tem-perature znatno niže od +35°C, nema pojave pojačane razgradnje ozona u stratosferi.

Dušik zarobljen,klor na slobodi

Pojavu su prvi put uočili članovi britanske znanstvene stanice na Antar-ktiku, kada je u listopadu 1984. godine evidentirano smanjenje ozona za 40% (odatle naziv «ozonska rupa»). Neko-liko godina bilo je potrebno za objaš-njenje spomenute pojave te je konačno utvrđeno da su za njeno nastajanje od-govorni klorfl uorugljikovodici (CFC) prisutni u stratosferi te nepovoljne me-teorološke prilike, odnosno vrlo niske temperature u donjoj stratosferi. Iako su u troposferi stabilni, dolaskom u stratosferu (za što im je potrebno ne-koliko desetljeća) CFC apsorbiraju UV zračenje visoke energije, koje inače ne dospijeva na Zemlju jer ga apsorbira ozonski sloj, i tu dolazi do razgradnje i oslobađanja atoma klora. Atomi klora (točnije, radikali) reagiraju s ozonom te ga na taj način razgrađuju, tj. prevo-de u kisik. Tu reakciju mogu usporiti neki spojevi prisutni u atmosferi, npr. dušikov dioksid (ali i neki drugi), koji također reagira s klorom dajući klorov nitrat, jedan od tzv. rezervoara klora te se tako održava nekakva ravnoteža.

Zimi, kad se stratosfera jako ohla-di i temperatura padne na –78°C, nad polarnim područjima dolazi do stvara-nja tzv. polarnih stratosferskih oblaka u kojima među kristalima vode ostaju

vezani dušikovi oksidi, što inače uspo-ravaju razgradnju ozona. S druge stra-ne, površina oblaka olakšava reakcije između privremenih rezervoara klora (klorov nitrat i klorovodik), oslobađa-jući molekule klora koje ostaju u plino-vitom stanju. S prvim, iako slabašnim, sunčevim zrakama dolazi do razgrad-nje molekule klora i nastali radikali za-počinju razgradnju ozona. Ta reakcija teče tako dugo dok se stratosfera pod utjecajem Sunca ne zagrije dovoljno da se polarni stratosferski oblaci rasprše, oslobađajući vezane dušikove oksi-de, koji zatim usporavaju razgradnju. U područjima umjerenih geografskih širina niti zimi ne dolazi do stvaranja polarnih stratosferskih oblaka, no slič-ne se reakcije odvijaju na superohlađe-nim (-68°C) aerosolima sulfata, iako u mnogo manjoj mjeri.

Rupe nastaju zimi

U svakom slučaju, potrebne su vrlo niske temperature u stratosferi da bi došlo do stvaranja ozonskih rupa, a takvi se uvjeti postižu jedino zimi. Nad Antarktikom se zimi stvara tzv. polar-ni vrtlog, na rubu kojeg vjetrovi pušu velikom brzinom, dok u centru zračne mase praktički miruju, i takva meteo-rološka situacija pogoduje razgradnji ozona. Nad Arktikom također može doći do stvaranja polarnih stratosfer-skih oblaka, no meteorološka situacija je tu bitno drugačija i stvoren polarni vrtlog traje kraće vrijeme, nakon čega zračne mase sele na jug. Pored toga, stvaranje ozonske rupe nad Arktikom ovisi o tzv. dugim planetarnim valo-vima, o kojima ovisi da li će doći do pothlađivanja stratosfere ili ne, odno-

sno do pojačane razgradnje ozona ili ne. Drugim riječima, za razliku od An-tarktika, nad Arktikom ne dolazi svake zime do pojačane razgradnje ozona.

Prema predviđanjima, koncentra-cija klora u stratosferi trebala je dostići maksimum u 1998. godini, a za istu je godinu bila predviđena i maksimalna razgradnja ozona. Dugotrajna mjerenja ukupnog ozona to su i potvrdila te se od te godine bilježi pad koncentracije klora u stratosferi, i blag porast ozona. No, proći će još nekoliko desetljeća da se stvari dovedu i prijašnje stanje, od-nosno dok svi oslobođeni CFC ne izre-agiraju.

Kako je na našim geografskim širinama? U doba najveće razgradnje krajem devedesetih, mjerenja su poka-zala da pad ozona na našim geograf-skim širinama (45°N) iznosi 2-4% po desetljeću ljeti (zanemariv je u ljetnim mjesecima lipnju, srpnju i kolovozu), odnosno 6-8% po desetljeću zimi. Te-oretski bi taj manjak ozona imao za posljedicu pojačanje intenziteta UV-B zračenja za 5-10% u ljetnim, odnosno 15-20% u zimskim mjesecima. Me-đutim, tu nisu uzeti u obzir čimbenici koji stvarno utječu na intenzitet UV-B-zračenja što dospijeva na Zemlju, a to su oblačnost, onečišćenje prizemnog sloja atmosfere te nadmorska visina. Prva dva čimbenika smanjuju, dok se s visinom pojačava intenzitet UV-B-zračenja. Prema nekim procjenama, zbog prisutnih aerosola sulfata u indu-strijskim područjima, intenzitet UV-B-zračenja smanjen je za 6-18%, dok smanjenje zbog prisutnog ozona u pri-zemnom sloju atmosfere iznosi 3-10%. Možda se nekome čini da Sunce jače



Sunčanica

ŠEŠIR GLAVU ČUVAPonovno nam stiže ljeto, a s njim i sve opasnosti koje prijete zdravlju zbog visokih temperatura. Nažalost, svi

svjedočimo činjenici brojnih klimatskih promjena, koje se očituju povišenjem prosječne temperature, globalnim za-topljenjem, otapanjem ledenih površina i ledenjaka. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila 2008. godinu «Godinom zaštite zdravlja od klimatskih promjena» jer se želi ukazati na veličinu problema i potrebu global-ne javnozdravstvene i društvene akcije.

Ljeto je doba godišnjih odmo-ra, a putuju osobe svih dobi, različite tjelesne kondicije i zdravstvenog sta-nja, što uvjetuje različite mogućnosti prilagođavanja na klimu priobalja, odnosno vrućinu, vlažnost i sunce. Osim toga, dolaskom na more turisti se često pretjerano izlažu sunčanim zrakama. Želja da se iskoristi odmor i uživa u svakom njegovom trenutku povećava neopreznost i izloženost prijetnjama po zdravlje, čije poslje-dice mogu biti vrlo opasne, pa čak i smrtne. Jedna od takvih prijetnji je i sunčanica (ictus solaris ili insolatio).

Što je sunčanica

Sunčanica je termoregulacijski poremećaj (poremećaj regulacije tje-lesne temperature) koji nastaje nakon intenzivnog izlaganja glave i zatilj-ka sunčevim zrakama. Sunčanica se svrstava u hipertermije (stanja povi-šene tjelesne temperature) izazva-ne vanjskim čimbenicima, odnosno visokom temperaturom okoline. Ona nastaje kao rezultat zajedničkog dje-lovanja opće hipertermije (stanja po-višene tjelesne temperature) i lokal-nog ozračenja infracrvenim zrakama nezaštićenog zatiljnog dijela glave.

Ugroženi su zapravo svi koji se dugotrajno izlažu sunčevim zraka-

prži posljednjih godina, ali to je poslje-dica višestrukog smanjenja onečišćenja zraka na Riječkom području u odnosu na osamdesete, no nemamo egzaktnih podataka jer se intenzitet UV-zračenja u našim krajevima počeo mjeriti tek nedavno. Osim toga, teoretski izračun povećanja UV-zračenja tijekom zime od 20-ak% nije značajan, jer se intenzi-tet UV-zračenja ljeti u odnosu na zimu povećava za 4-5 puta (400-500%).

I «zaštita» može biti prejaka

Pa odakle onda tolika buka oko ozonskih rupa? Farmaceutska indu-strija dobila je dobru priliku za zaradu prodajući zaštitne kreme (pre)visokih faktora, iako je zaštita od pretjeranog izlaganja sunčevim zrakama potrebna i bez ozonskih rupa. Posljednjih 15-ak godina sintetizirano je mnoštvo fi zikal-nih i kemijskih UV-fi ltara koji se rabe u

pripravi takvih zaštitnih krema, no sva-ko malo otkrije se i neka mana takvih fi ltara, od potencijalnog stvaranja radi-kala (metalni oksidi) od kojih te kreme trebaju štititi, do mogućeg estrogenog djelovanja (organski fi ltri). U novije se vrijeme šuška kako uporaba zaštitnih krema s visokim faktorom i nije dala očekivane rezultate. I možda je najbo-lje pribjeći iskustvu naših baka koje su odrasle na ovom podneblju: kloniti se jakog sunce od 11 do 17 sati te koristiti zaštitne kreme umjerenog faktora, ba-zirane na prirodnim sastojcima (masli-novo ulje, kakao-maslac).

Ipak, nakon početnog demonizira-nja sunčanja, pokazalo se da djecu tre-ba izlagati suncu zbog sinteze vitamina D u organizmu. Pokušaj oralnog nado-mještanja vitamina D nije se pokazao uspješnim. Umjereno izlaganje suncu pozitivno djeluje i na neke kožne (npr.

psorijazu) i reumatske bolesti. Zbog tih pozitivnih efekata sunčanja potrebno je djecu i omladinu, koja sama odlazi na kupanje, upoznati s neželjenim poslje-dicama pretjeranog izlaganja UV-zra-kama. Tu su, u prvom redu, pojačani ri-zici za nastajanje nekih vrsta raka kože (iako postoje i druga mišljenja - da je tu genetski faktor odlučujući), slabljenje imunološkog sistema, zbog čega se bo-lesnicima najčešće ne preporuča sunča-nje te oštećenje vida koje može dovesti do sljepila, naročito kod starijih osoba. Ipak, postoji jedna skupina osjetljivija na UV-zračenje od ostalih, a to su cr-venokosi. No, i tu se radi o genetskoj predispoziciji, odnosno oslabljenom mehanizmu ispravljanja grešaka u ge-netskom materijalu izazvanih UV-zra-čenjem.

Doc.dr.sc. Ana Alebić-Juretić, dipl.ing.

10



ma ako nemaju pokrivalo za glavu. Osobito su podložne osobe svijetle puti, osobe bez kose te djeca i starije osobe, koje se i inače slabije prilago-đavaju naglim promjenama tempera-ture. Opisani su slučajevi sunčanice kod vojnika pri forsiranom maršira-nju, sportaša koji imaju natjecanja na otvorenom prostoru (tenisači, jedri-ličari, nogometaši itd.), pomoraca, poljoprivrednika i drugih, koji zbog zanimanja moraju dugotrajno boravi-ti na suncu.

Kod visokih temperatura oko-

line tijelo regulira tjelesnu tempera-turu radom krvno-žilnog (kardiova-skularnog) sustava i znojenjem. Pri hipertermiji (stanje povišene tjelesne temperature), nužno je povećano zno-jenje kako bi se tijelo rashladilo, a to se postiže protjecanjem veće količi-ne krvi kroz kožu. Zbog toga u orga-nizmu nastaju manjak krvi (što može uzrokovati poremećaje krvnog tlaka) i ubrzan rad srca (krvotok se ubrzava kako bi se što više krvi rashladilo). Tijelo koristi krv kao rashladnu teku-

ćinu i štiti najvažnije organe, u prvom redu mozak. Toplina uzrokuje vazo-dilataciju (širenje) krvnih žila mozga i moždanih ovojnica, što dovodi do njihove povećane propusnosti. Zbog toga u nekim slučajevima može na-stati edem (oticanje) mozga ili intra-kranijalno krvarenje (krvarenje unu-tar lubanje).

Prepoznati što prije

Koža je suha i topla, lice crveno, tjelesna temperatura je iznad normal-ne, srčani ritam i disanje ubrzani su.

U lakšim slučajevima javljaju se i gla-vobolja, problemi s vidom, vrtoglavi-ca, šum u ušima, nemir, pospanost, nemogućnost orijentacije u vremenu i prostoru. U težim slučajevima može nastati proširenje zjenica, omamlje-nost, nesvjestica te na kraju koma i smrt.

Ako je osoba za koju sumnjamo da ima sunčanicu pri svijesti, treba-mo je što prije smjestiti u hlad, u po-luležeći položaj. Treba joj pokušati

ohladiti tijelo polijevanjem hladnom vodom (zabranjeno je naglo polije-vanje veće količine hladne vode!) ili hladnim oblozima, raskomotiti joj odjeću, na čelo staviti hladne obloge ili vrećicu s ledom. Također joj treba dati da pije dosta tekućine, uz zabra-nu davanja alkohola ili kave. Tijelo se rashlađuje dok tjelesna temperatura ne padne na približno 38°C. Može se dati i lijek za snižavanje temperatu-re (antipiretik), najbolje paracetamol. Osobu koja nije pri svijesti treba po-staviti u desni bočni položaj te pozva-

ti hitnu pomoć. U oba slučaja bitno je osobu sa sunčanicom odvesti u najbližu zdravstve-nu ustanovu i kontaktirati li-ječnika.

Nakon sunčanice mogu-će su glavobolje koje mogu trajati danima, jednako kao i šum u ušima, te osjetljivost na zvukove i vidne podražaje, razdražljivost. Zato je potreb-no da se bolesnik odmara u zamračenoj i prohladnoj pro-storiji, u mirnom okružju, bez televizora, radija i računala. Posljedice sunčanice mogu se osjećati godinama nakon pojave sunčanice, osobito ako se takva osoba ponovno intenzivno izlaže sunčanim zrakama.

Sunčanicu je najlakše izbjeći stupnjevitim izlaganjem suncu, uz obvezno nošenje pokrivala za glavu (npr. prozračni slamnati šešir širo-kog oboda ili pamučni šešir natopljen hladnom vodom) te pijenjem dovolj-no tekućine. Ako je nužno boraviti na suncu dulje vrijeme (npr. na bro-du, radovi u polju…), redovito nosite pokrivalo za glavu, rashlađujte kosu, glavu i zatiljak vodom te pijte puno tekućine.

Ivana Bočina, dr. med.



Nažalost, kao i obično, ono što je sada u trendu ili «in», ne mora istodobno biti i zdravo. Zato je preporučlji-vo dobro se informirati o dobrim i lošim stranama sunča-nja i uporabe solarija.

Tijekom povijesti pre-planulost nije bila poželjna kao sada, čak se i u Bibliji bijela put ističe kao ideal lje-pote. Punih devetnaest sto-ljeća blijeda je put smatrana «obilježjem aristokracije» jer je, osim ideala ljepote, pred-stavljala i obilježje visokog društvenog statusa zato što su takvu put mogli sačuvati samo oni koji nisu fi zički ra-dili. Dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća to se promijenilo, a preplanulost se po-čela smatrati obilježjem zdravlja i blagostanja, jer su pre-planuli bili samo oni koji su sebi mogli priuštiti ljetovanje u mondenim ljetovalištima. Tako je preplanulost postala vidljivom oznakom visokog društvenog statusa. Već sre-dinom pedesetih godina 20. stoljeća dolazi do drastičnog mijenjanja mode. Iako već tada većina ljudi radi i boravi u zatvorenim prostorima, preplanulost postaje «uvjet» lje-pote, ona postaje sinonim čilosti, zdravlja i privlačnosti. Pretjerano se sunčaju svi, osobito tijekom ljetovanja na moru, a koriste se i solariji koji omogućuju širokom sloju ljudi održavanje preplanulosti tijekom cijele godine za re-lativno malo novca.

Bronca više nije «in»

Ipak, 1985. godine Američka akademija za derma-tologiju objavljuje prvi program edukacije za javnost o štetnosti pretjeranog izlaganja suncu. Nakon toga sve se više govori o ozonskim rupama, ultraljubičaste zrake pro-glašavaju se krivcima za nastanak zloćudnih tumora kože (osobito malignog melanoma s visokom stopom smrtno-sti), a dvojbe oko uporabe solarija još uvijek traju. S jedne strane, dokazano je da izlaganje ultraljubičastom svjetlu u

solariju stimulira imunološki sustav, smanjuje depresivno raspoloženje i izaziva osjećaj ugode, pozitivno djeluje na srce i krvotok te utječe na stvaranje vitamina D (važan za izgradnju kostiju i protiv osteoporoze). Pomoću ultraljubi-

častog svjetla danas se s veli-kim uspjehom liječe različite kožne bolesti (npr. psorijaza i akne). S druge strane, ono je odgovorno za nastanak zloćudnih tumora kože, oso-bito kod osoba svijetle puti i onih koji po tijelu imaju do-sta madeža, te uzrokuje stva-ranje dubokih bora (posebice po licu), pa preplanule osobe često izgledaju starije.

Kako će uvijek biti onih koji će se, usprkos svemu, odlučiti za uporabu solarija, važno je pridržavati se osnovnih preporuka:

Pripazite na tip kože koji imate te na temelju toga procijenite vrijeme izlaganja u solariju.

Solarij treba koristiti sezonski, nikako svakod-nevno i tijekom cijele godine, a osobito je bitno da oso-ba ne koristi istodobno solarij i sunča se na suncu.

Zabranjena je uporaba solarija za sve mlađe od 16 godina.

Ako uzimate lijekove, pročitajte uputstva kako ne bi došlo do neželjenih kožnih reakcija.

Prije ulaska u solarij odložite nakit i sat.

Njegujte kožu hidratantnim kremama prije i nakon uporabe solarija.

Potrebno je zapamtiti da solarij treba koristiti ra-zumno i s mjerom. Na kraju, možda ne bi bilo naodmet pripomenuti kako se u zadnje vrijeme u časopisima o ljepoti i zdravlju zdušno tvrdi da preplanulost više nije «in».

Ivana Bočina, dr. med.

Uporaba solarija

MODNI DIKTAT ILI PRIJETNJA ZDRAVLJUMeđu mnoštvom današnjih trendova ljepote, koje nam svakodnevno nameću mediji, osobito se ističe trend pre-

planulosti. Lica s naslovnica, iz fi lmova, s reklama, lica poznatih javnih osoba i političara smiješe nam se posve pre-planula. Tako odgovor na pitanje o tome je li preplanulost obilježje ljepote i zdravlja ili samo modni trend postaje dvojba za svakog od nas, jer nadolazeće ljeto postavlja svoje «modne diktate».

12 svibanj-lipanj 2008.


Istovremeno, zbog stanjena ozonskog sloja i stvaranja ozonskih rupa, do površine Zemlje dolazi sve veći dio štetnijeg dijela Sunčevog spektra. Iz tih razloga povećana je učestalost karcinoma kože, među kojima i melanoma.

Melanom je zloćudan tumor kože i sluznica, građen od melanocita. Karakteriziraju ga lokalna agresivnost i velika sklonost ranom limfogenom i hematogenom metastaziranju. Melanom je bolest uglavnom bijele rase. Najčešće se razvija iz pigmentiranih madeža, ali se može javiti i na prethodno nepro-mijenjenoj koži. Svaka promjena boje madeža, naglo poveća-nje madeža, uzdignuće madeža ili neravnomjerna pigmentacija zahtijeva odlazak dermatologu. U odnosu na samo stotinjak godina prije, učestalost smrtnosti od melanoma se više nego udeseterostručila, a naročito u nekim predjelima Australije. Za nastanak melanoma osobito je opasno pretjerano izlaganje UV-zrakama i sunčane opekline u ranom djetinjstvu.

UčestalostMelanom se pretežito javlja kod bijelaca, u srednjoj život-

noj dobi. Incidencija melanoma povećava se u cijelom svijetu. Razlozi za to višestruki su. Najbitniji je faktor prekomjerno izlaganje kože djelovanju sunčeva svjetla. Utjecaj sunčeva svje-tla kumulira se tijekom života, pa i one opekline koje su nastale tijekom djetinjstva, zbog prekomjernog izlaganja suncu, utječu na stanje kože u kasnijem životu.

Pojavnost melanoma u HrvatskojGodine 1968. u Hrvatskoj su od melanoma oboljele 92

osobe, dok su iste godine od melanoma umrle 44 osobe. U 2005. godini od melanoma je oboljelo 586 osoba, dok su umrle 154 osobe. Među oboljelima prevladavaju muškarci, kod kojih se melanom najčešće nalazi na trupu, dok se kod žena najčešće javlja na donjim ekstremitetima.

U Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina bilježi go-dišnji porast incidencije melanoma za oko 8% godišnje.

I u svijetu se bilježi porast pojavnosti melanoma. Uzrok za to nije do kraja utvrđen, ali stručnjaci se slažu da je sigurno jedan od uzroka izlaganje suncu koje ima veću količinu ultra-ljubičastog zračenja, što može potaknuti mutacije i dovesti do razvoja melanoma, pogotovu ako za to još postoje i nasljedne predispozicije.

Izlaganje suncuOd ukupnog sunčevog zračenja, na vidljivi dio sunčevog

spektra (400-800 nm) otpada 50%, na infracrveni dio spek-tra (800-2500 nm) 40%, a samo 10% sunčeva spektra otpada

na ultraljubičasto (UV) zračenje (100-400 nm). No, upravo taj dio sunčeva spektra biološki je najaktivniji i odgovoran za akutna i kronična oštećenja kože. Intenzitet UV-zračenja ovisi o geografskoj širini, nadmorskoj visini, godišnjem dobu i dije-lu dana. Sunčevo UV-zračenje predstavlja energiju koju Sun-ce otpušta i transportira u obliku čestica koje se zovu fotoni. Oštećenje kože nastaje upravo zbog raspršivanja fotona u sve slojeve kože.

Spektar UV-zračenja dijeli se u 3 područja: UVC 100-280 nm, UVB 280-320 nm i UVA 320-400 nm.

UVA-zrake dopiru na Zemljinu površinu u malim količina-ma. Te zrake prodiru kroz prozorsko staklo. U malim doza-ma ne uzrokuju eritem na koži. U većim dozama uzrokuju eritem i takozvanu neposrednu pigmentaciju, koja se razvi-ja kratko vrijeme nakon UVA-zračenja. UVA-zrake prodiru dublje u kožu i odgovorne su za ubrzano starenje kože.

UVB-zrake dopiru do Zemljine površine. Ne prolaze kroz prozorsko staklo, ali prolaze kroz vodu. Na koži uzrokuju eritem (crvenilo kože), i to 12-24 sata nakon što je koža oba-sjana, a nakon 48-72 sata koža počinje tamnjeti. Izazivaju opekline na koži, ubrzavaju starenje kože, a smatraju se i najodgovornijima za nastanak karcinoma kože.

UVC-zrake ne dopiru do Zemljine površine, već se apsor-biraju u ozonskom omotaču Zemlje. Zbog zabrinjavajućih oštećenja ozonskog omotača, pojavio se strah od pojačanog propuštanja opasnih UVC-zraka. One mogu uzrokovati na-stanak eritema (crvenila) kože te mogu prouzročiti iritacije sluznice oka (konjunktive), kao i oštećenje rožnice oka.

Ostali uzroci nastanka

Pokazalo se da abnormalna replikacija gena dovodi i do drugih genetskih promjena, koje su već ranije povezane s razvojem malignog melanoma. Pored svih nabrojenih, nije zanemariva niti isključena mogućnost nastanka melanoma mehaničkom iritacijom već postojećeg nevusa, posebice na predilekcijskim mjestima, kao što su leđa (kopča grudnjaka), pregibi ekstremiteta.

Tipovi kože prema osjetljivosti na UV-zrake

tip I.: uvijek se pojave opekline, a nikad pigmentacije (izrazito svijetlopute osobe sa crvenom ili plavom kosom, sunčevim pjegama i plavim očima),

tip II.: obično se pojave opekline, a pigmentacije katkad,

tip III.: opekline se pojavljuju samo ponekad, a pigmentacije uvijek,

tip IV.: opekline su vrlo rijetke, a pigmentacije osobito jake,

tip V.: izrazito tamnopute osobe (npr. Meksikanci, Indijanci),

tip VI.: crnci.

NA SUNCE U MALIM DOZAMAMelanom

Zbog pomodnosti, posljednjih godina došlo je do učestalijeg i dužeg izlaganja ljudi ultraljubičastim (UV) zrakama, bilo da se radi o prirodnom sunčanju ili o izlaganju umjetnim izvorima UV-zračenja (sola-rij). Imati tamni ten postalo je stvar prestiža te sinonim zdravlja, mladosti i dobre forme.



Nejednoliki pigment

Melanom je promjena na koži tamnosmeđe do crne boje. Od bezo-pasnog madeža razlikuje ga: nepra-vilnost oblika, neoštra ograničenost, veličina (najčešća veća od 6 mm), nejednoliko raspoređen pigment (ša-rene boje), svrbež, a kasnije i nagli rast, spontano krvarenje i stvaranje ulceracija. Metastaze se javljaju re-lativno rano, u regionalnim limfnim čvorovima i okolnoj koži. Tumorske stanice nošene krvlju rade metasta-ze na plućima, kostima, jetrima.

Amerikanci su se dosjetili da navedene promjene, radi lakšeg praćenja, grupiraju u skupine s početnim slovima ABCD:

A Asymmetry nesimetrijaB Border rubC Colour bojaD Diameter promjer

Drugi karcinomi kože

Zbog različitih oštećenja na razini DNA, kao posljedica dugotrajnog, kumulativnog izlaganja UV svjetlu mogu nastati prekanceroze (promjene koje prethode na-stanku raka kože) i karcinomi kože.

Najčešća je prekanceroza aktinička keratoza, koja može prijeći u spinocelu-larni karcinom. Te promjene najčešće se javljaju na licu, nosu, uškama te na šakama, dakle na područjima koja su direktno izlo-žena suncu. Upravo se ta vrsta raka kože di-rektno povezuje sa Sunčevim UV-zrakama, a najčešće obolijevaju svijetlopute osobe (tip kože I. i II.) koje rade na otvorenom (građe-vinski radnici, poljoprivrednici, ribari).

Druga je vrsta raka kože bazocelular-ni karcinom, koji se javlja na prethodno nepromijenjenoj koži. Najčešće se opaža na licu, ali se može javiti i na drugim područ-jima.

Obje vrste karcinoma kože u početku se manifestiraju kao čvorić boje normalne

kože, koji se postepeno povećava, ili kao erozija (ranica), koja ne cijeli i traje više mjeseci.

Preživljavanje ovisi o stupnju raširenosti melanoma i even-tualnom postojanju metastaza.

Prepoznati na vrijeme

Nije lako, pogotovu u početku bolesti, prepoznati mela-nom te stoga svaku sumnjivu promjenu treba pratiti i po potrebi napraviti biopsiju. Maligni melanom mora se kirurški ukloniti, a dalje liječenje ovisi o stupnju proširenosti bolesti.

Za sprečavanje nastanka melanoma najbolje je izbjegava-nje pretjeranog izlaganja suncu i njegovo rano otkrivanje, od-nosno prepoznavanje melanoma.

Potrebno je obavljati samokontrolu madeža. Pri tome se možemo služiti pravilom ABCD.

Kod samopregleda potrebno je obratiti pozornost na sljedeće:

raste li postojeći madež ili se pojavljuje novi, ima li madež nepravilan ili razveden rub (madeži su

pravilnog ruba), promjene boje madeža, od smeđe u crnu, tamnoplavu ili

crvenu, neravnomjernost pigmentacije, prelazi li madež veličinu od 0,6 cm (većina dobroćudnih

madeža manja je od navedenog), je li madež upaljen ili crvenog ruba, je li se madež počeo uzdizati, postoji li krvarenje, vlaženje ili stvaranje kruste, postoji li blag svrbež madeža, je li se pojavio čvorić oko madeža.

Ako se primijeti neki od navedenih znakova, potrebno se obratiti liječniku. Naime, podaci Svjetske zdravstvene organi-zacije (WHO) pokazuju kako svake godine u svijetu zbog pre-tjeranog izlaganja suncu umre 60 000 ljudi.

Dr.sc. Darko Biljan, dr med.



Sunce - opasnost za oči

Ponekad mi se čini da više znamo o crnim rupama u svemi-ru nego o “crnim rupama” u na-šim očima.

Oduvijek je do Zemlje dopiralo mnoštvo Sunčevih zraka: od toplinskih, preko svjetlosnih, do onih ljudskom oku nevidljivih. Mnoge su korisne, ali ima, nažalost, i onih koje mogu oštetiti žive stanice biljaka, životinja i ljudi.

Priroda se od iskona brine da ih ublaži Zemljinim omotačem, kako bi do površine stiglo taman toliko zračenja koliko je nužno za održavanje biljnog i životinjskog svijeta.

Priroda se brine i za oči

Kad je dan vedar, a nebo bez oblač-ka, štiti ih od pretjeranog svjetla. Kako? Kad sunce upeče, zjenica se stisne i spri-ječi ulazak prevelikoj količini sunčevih zraka u dubinu oka. Zažmirimo, a po-tom se pojave suze. Dovoljno neugodan osjećaj da nas potjera u hlad. I danas taj prirodni obrambeni mehanizam funk-cionira. Međutim, civilizacija je uzela danak. Zemljin zaštitni omotač propu-šta sve više štetnog zračenja. Pod pret-postavkom da se suncu izlažemo kao nekad, sigurno je da će njegove zrake izazvati oštećenja na izloženim dijelovi-ma tijela. O štetnom djelovanju ultravi-oletnih zraka na kožu znamo već dosta. To boli! Pitanje je: koliko znamo o sva-kodnevnom štetnom djelovanju sunca na naše oči?

Očna pozadina naročito je osjetlji-va na direktne sunčeve zrake. Sjetimo se kako su nas stariji upozoravali da po-mrčinu Sunca gledamo isključivo kroz čađavo staklo ili pocrnjeli komadić fi l-ma. Ljudi znaju da je direktno gledanje u Sunce opasno. Znaju i da su neki imali doživotnu uspomenu na takav spekta-kularni događaj, jer im se “vid od toga pokvario”.

Nismo ni svjesni da svakodnevno pri izlasku na sunce naše oči doživlja-

vaju slična oštećenja zračenjem, ali u malim dozama. Od najranijeg djetinj-stva, zračenja se iz dana u dan zbrajaju. Sunčeve zrake prolaze kroz suženu zje-nicu i polako prže sićušne vidne stanice u središnjem dijelu očne pozadine, koje su nam najvažnije u procesu stvaranja jasne slike svega što gledamo.

Takva zbivanja ne bole! U pravi-lu ih niti ne osjećamo. Postupno zasje-njenje u središnjem dijelu vidnog polja nećemo još dugo sami registrirati. Me-đutim, puno godina kasnije, taman kad se smirimo u penziji, kad bismo željeli nešto na miru pročitati ili pogledati na televiziji, ustanovit ćemo “crnu rupu” u našem vidnom polju.

Tekst koji čitamo, riječ u koju upravo gledamo, ne-ćemo vidjeti. Zureći u nevje-rici, vidjet ćemo redak iznad ili ispod, riječ prije ili poslije, ali ne i onu u koju smo usmjerili pogled. Što sad? Kad jed-nom postanemo toga svjesni, okulist će jedino moći ustanoviti tzv. senilnu de-generaciju makule. Nažalost, tada nam ni jedne naočale više neće pomoći.

Mnogi danas boluju od makulopatije

Dalo se to zaključiti po pitanjima građana s kojima sam razgovarala na Korzu prilikom obilježavanja 50-godiš-njice Narodnoga zdravstvenog lista. Dan je bio sunčan. Većinom su mi s pitanjem prišli stariji ljudi. Svi sa sličnim proble-mom: “crna rupa pred očima - naočale više ništa ne pomažu”. Svih je zanimalo

zašto. Jesu li krive nao-čale ili oči? Njihove su oči već dugi niz godina bile izložene sunčevom zračenju bez ikakve zaštite. Tko zna koliku su dozu štetnog zrače-

nja njihove vidne stanice već primile i

u kakvom su stanju. Što god bilo, bojim se da je za tu popu-laciju već prekasno.

Zaštitimo oči na vrijeme

Dok su ti stariji većinom žmirkali bez ikakvih naočala, mlađi su se Kor-zom šetkali sa sunčanim naočalama pred očima. Neki zbog mode, a neki doista radi zaštite. Izgleda da su mlađi ipak shvatili da će im dobar vid treba-ti još dugi niz godina. Odlučili su oči sakriti iza naočala, ali ne bilo kakvih. Za zdravlje očiju, boja stakla uopće nije važna. Nužno je odabrati kvalitetan fi l-tar. On je bez boje i imaju ga svi koji ko-riste dioptrijske naočale. Uz medicinsko optičko pomagalo zaštitni fi ltar je već “u paketu”. Ne dopušta prodiranje štetnih UV-zraka prema oku. Oni koji kupuju “modne” sunčane naočale u ovlaštenim optičarskim trgovinama, uz naočale do-biju i garanciju o zaštitnom fi ltru. Oni koji nose kontaktne leće, trebali bi još staviti i sunčane naočale s fi ltrom da se pokrije veća površina oka i vjeđa. Tek tada možemo na sunce!

Najmlađi su najosjetljiviji

Dječje su oči osjetljivije na sunče-vo zračenje jer im je leća u oku prozir-nija od leće odraslih ljudi. Uz to, može se očekivati da više vremena provode na otvorenom, pa su tako svakodnevno izložena većoj dozi zračenja. Nismo još stekli naviku da djeci stavljamo naoča-le za sunce iako bi ih trebalo štititi još od malih nogu. Znajući koliko su djeca općenito osjetljiva, lakše nam je niti ne izlagati ih predugo jakom suncu.

I na kraju, budući da nam buduć-nost nosi promjene, naučimo im se pri-lagoditi. Jednostavno, naviknimo se ži-vjeti u sjeni. Kad već moramo na sunce, neka to bude što kraće i sa zaštitom pred očima. Dalje će oči same.

Mr.sc.dr. Inge BoškovićDragičević, dr.med.

1

Ove godine Narodni zdravstveni list obilježava 50 godina izlaženja: prvi broj iz tiska je izašao na Svjetski dan zdravlja, 7. travnja 1958. godine.

Pola stoljeća promicanja zdravlja proslavili smo 5. travnja 2008. na riječkom Korzu, s građanima kojima smo pripremili bogatu ponudu zdravih proizvoda i promidžbenih materijala – brošura i letaka.

Akcija je provedena pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, a me-dijski su pokrovitelji bili Novi list i Ra-dio Rijeka.

Obilježavanje 50 godinaNarodnoga zdravstvenog lista

Građanima se dijeliNarodni zdravstveni list

Kardiolog dr. Juraj Kunišekdaje savjete za zdravo srce

Liječnici specijalisti školske me-dicine, oftalmologije, stomatologije, fi -zikalne medicine i kardiologije bili su dostupni za zdravstvene savjete, što je pobudilo velik interes. Ljudi su bili za-dovoljni, a i mi jer smo doznali što ih zanima i o čemu bismo ubuduće trebali pisati u Narodnom zdravstvenom listu.

2

U takvim akcijama uvijek ostvaru-jemo uspješnu suradnju s Crvenim kri-žem, koji nam je ustupio svoj šator, stolo-ve i stolice, a mladi liječnici iz Gradskog društva Crvenog križa građanima su mje-rili krvni tlak, što je uvijek vrlo posjeće-no i nailazi na velik odaziv građana.

Liječnik Crvenog križamjeri tlak

The Vynil trio Dražen Turina Šajeta

Glazbeni program izvodio je sastav The Vynil trio, koji je svirao domaću i stranu glazbu od pedesetih godina do danas i tako simbolično prikazao 50 go-dina Narodnoga zdravstvenog lista. Vo-ditelj je bio Dražen Turina Šajeta, koji je svojim simpatičnim stilom privukao mnogo ljudi.

Okulistica dr. Inge Bošković-Dragičević daje savjete za zdravlje očiju

3

Plesači plesne škole Dansel imali su dojmljiv nastup i pokazali koliko za-bavna i raznolika može biti tjelesna aktivnost. Mladi plesači oduševili su svojim veselim i akrobatskim nastupom.

Plesni par plesne škole Dansel

Mladi plesači plesne škole Dansel

Zdrav način života uči se od malih nogu. Kako treba vježbati svojim su vjež-bama demonstrirala djeca Dječjeg vrtića Rijeka sa svojim tetama.

Djeca Dječjeg vrtića Rijeka Djeca Dječjeg vrtića Rijeka s tetamapokazuju vježbe

4

Obilježavanje 50 godina Narodnoga zdravstvenog lista svojim su dolaskom i lijepim riječima uveličali ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Pri-morsko-goranske županije prof.dr.sc. Vladimir Mićović, dr.med., riječki gradona-čelnik gosp. Vojko Obersnel i zamjenica primorsko-goranskog župana gđa Nada Turina Đurić. Svi su izrazili ponos što je Narodni zdravstveni list jedini list zdrav-stvene tematike u Hrvatskoj koji kontinuirano izlazi već 50 godina.

Gđa Nada Turina Đurić i prof. Vladimir Mićović

Riječki gradonačelnik gosp. Vojko Obersnel

5

Zdrave proizvode građani su mogli kušati na postavljenim štandovima. Ri-ječka tvrtka Zvir dijelila je svoju vodu «Vira». Vindija je nudila svoje jogurte – probiotike i sokove. Pik Rijeka donirao je proizvode iz linije Zlatno zrno žita, a pekarsko-slastičarski obrt «Kroasana» vrlo ukusna peciva i kruh. Plodine su donirale dvije kašete jabuka, a Grand hotel Bonavia počastio je građane prženim srdelama.

Glavna urednica Narodnoga zdravstvenog lista dr. Suzana Janković

6

Zahvala

Uredništvo Narodnoga zdravstvenog lista najljubaznije zahvaljuje svim su-dionicima na njihovom doprinosu i sudjelovanju u proslavi 50 godina Narodnoga zdravstvenog lista. Kao organizatori vrlo smo zadovoljni uspjehom koji je akcija obilježavanja toga jubileja postigla, kao i odazivom ljudi kojima je list i namije-njen.

Zahvaljujemo Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci na pokroviteljstvu te Novom listu i Radio Rijeci na medijskom pokroviteljstvu.

Hvalu zaslužuju svi koji su donirali svoje proizvode ili pružili fi nancijsku pomoć: Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka, Erste&steiermärkische banka, Zvir, Vindija, Plodine, Kroasana, Pik Rijeka, Grand hotel Bonavia, plesna škola Dansel i Dječji vrtić Rijeka.

Liječnici koji su sudjelovali u akciji: kardiolog dr. Juraj Kunišek, spec. škol-ske medicine dr. Jagoda Dabo, oftalmolog dr. Inge Bošković-Dragičević, spec. fi zikalne medicine i rehabilitacije dr. Violeta Vičević-Srdoc, i stomatolog dr. Ana Fajdić-Furlan, rado su se odazvali i besplatno dijelili građanima zdravstvene sa-vjete. Puno im hvala na tome!

Uredništvo

Dr. Svjetlana Gašparović Babić i Radojka Grbac

7

ČestitkaPoštovana redakcijo Narodnoga zdravstvenog lista,

Od srca vam čestitam veliki jubilej – 50 godina neprekinutog izlaženja časo-pisa po sadržajnoj raznolikosti i koncepciji jedinstvenog u Hrvatskoj. I, što je još značajnije, to je pola stoljeća širenja zdravstvene kulture i odgoja građana, pogla-vito mladog naraštaja. Bili ste, siguran sam, i ostat ćete, lučonoše zdravstvenog odgoja i edukacije, promicatelji zdravlja i prevencije. Mlade osobe na stranicama lista nalazile su odgovore na mnoga pitanja i nepoznanice u vezi s događajima u njihovom tijelu, psihi, intelektu, emocijama, osobito u sferi spolnosti. Spolnost je još uvijek tabu tema u našim obiteljima, a u škole nije uveden spolni odgoj, pa mladi nedovoljno pripremljeni ulaze u te burne promjene (djevojčice su poprimile svojstva i izgled žene, a dječačići muškarca). Taj veliki propust, učinjen prema mladima, djelomično je kompenziran zahvaljujući stručno osmišljenim i razno-vrsnim temama, sadržajno i terminološki prilagođenim široj javnosti, uključujući i mlade osobe. Mladi su iz časopisa, osim obilja drugih sadržaja, bogatili svoje znanje o seksualnosti, spolno prenosivim bolestima, kontracepciji, začeću, trud-noći, zaštiti i čuvanju zdravlja, pripremajući se za odgovorno roditeljstvo i brak.

Kada govorimo o preventivnoj funkciji lista, a posebno mislimo na pušenje, zloporabu alkohola i droga, ovisnost, kocku, nasilje u školi i obitelji, na pornogra-fi ju, pedofi liju i zaštitu djece i mladeži od seksualnog zlostavljanja, iskorištavanja i opasnosti koje im prijete tijekom korištenja interneta i mobitela – valja reći da su postignuti veliki uspjesi.

Bogatstvom, raznolikošću i atraktivnošću, stručno, čitateljima razumljivim jezikom pisanih sadržaja osvojili ste vjerne čitatelje koji s nestrpljenjem očekuju svaki novi broj, koji će im sigurno donijeti pregršt novih spoznaja, savjeta i napu-taka, pomoći u rješavanju kriza... Na tome su vam čitatelji, poglavito tinejdžeri i tinejdžerice, neizmjerno mnogo zahvalni.

Izuzetno sam ponosan što sam od 1991. godine suradnik Narodnoga zdrav-stvenog lista i što sam do danas objavio 69 članaka pa time dao svoj skromni do-prinos raznovrsnosti sadržaja.

Prvi broj Narodnoga zdravstvenog lista ugledao je svjetlo dana 7. travnja 1958. godine. Taj dan obilježavamo kao Svjetski dan zdravlja, što je razlog za

8

ČestitkaBogu hvala što mogu tvorcima Narodnoga zdravstvenog lista čestitati Svjet-

ski dan zdravlja 7. travnja 2008. i polustoljetni jubilej Lista!Rado se sjećam lijepih trenutaka višedecenijske suradnje u «štamparovskom»

duhu. Veseli me svaki novi broj Narodnoga zdravstvenog lista, od lijepih korica do lijepo uređenih i kvalitetnih članaka. Koristim priliku da izrazim poštovanje urednicama i zahvalim lektorici na pomoći.

Prim.dr. Petar Konjević, mr.sc.

dvostruko slavlje. U proteklih 50 godina mijenjali su se urednici, suradnici; mije-njao se i časopis – na bolje. Sačuvao sam brojeve od 1990. pa sam napravio malu usporedbu i analizu sadržaja i grafi čkog izgleda i odgovorno mogu reći da je, za-hvaljujući entuzijazmu, umijeću, stručnosti i zalaganju onih koji izravno stvaraju časopis, kvalitativno i sadržajno dostignuta izuzetno visoka razina, a udvostručen je i broj stranica. I na kraju, želim da u sljedećih 50 godina časopis bude još kva-litetniji, da izlazi mjesečno, da se nađe u svim školama, u svakom domaćinstvu. Moramo biti optimisti jer, kao što Albert Einstein kaže: «Bolje je biti optimist i pogriješiti, nego pesimist u pravu!»

ČESTITAM VAM 50 GODINA IZLAŽENJA ČASOPISA, UZISKRENE ŽELJE ZA JOŠ VEĆI USPJEH NA RADOST ČITATELJA!

Ivica Stanić

5050



Voda i zdravlje

UMJERENOST JE LJEKOVITAU tijelima nekih živih bića voda čini više od 90% mase, što svjedoči o vodi kao uzroku i uvjetu postanka i opstan-

ka života. No, da bismo odgovorili na pitanje koliko vode treba za zdravlje, moramo znati koliko vode ima u čovječjem tijelu. Smatra se da u prosječne odrasle osobe, teške 70 kg ima oko 42 litre vode, ili oko 60%.

Količina vode ovisi o dobi, spolu i udjelu masti u orga-nizmu. Veći udio masti, koji je prisutan u žena i u starijoj životnoj dobi, smanjuje postotak vode u tijelu. Ta velika koli-čina vode smještena je u različitim „rezervoarima“. Najveća se količina, oko 28 litara, nalazi unutar stanica našega tijela i čini tzv. unutarstaničnu tekućinu. Nadalje, međustaničnu tekućinu čini 11 litara vode, a u krvi se nalaze još tri litre te-kućine, i to u obliku krvne plazme. Međustanična tekućina i plazma čine izvanstaničnu tekućinu. Svaka od tih navedenih tekućina ima točno određen, ali međusobno različit sastav elektrolita (kationa i aniona) te neelektrolita koji čine osmot-ski aktivne tvari. Sastav tjelesnih tekućina konstantan je i održava se uz pomoć različitih mehanizama. Najznačajniji je organ koji u tome sudjeluje bubreg.

Unos mora pratiti potrošnju

U zdravom se organizmu također održava fi na ravnoteža između „ulaza“ i „izlaza“ vode. Voda u naš organizam ulazi kao tekućina iz hrane. Važno je napomenuti da vodu uzima-mo ne samo pijući, već i jelom. Većina voća, povrća, mlije-ko i jogurt u svome sastavu sadr-že više od 80% vode, i to svakako treba imati na umu kada zbrajamo ukupnu količinu u organizam une-sene vode. Smatra se da prosječ-no dnevno unesemo oko 2100 ml vode, a da daljih 200 ml nastane u našem organizmu, u metabolizmu ugljikohidrata. Najveću količinu vode čovjek izlučuje bubrezima, i to prosječno oko 1400 ml. Znojem izgubimo oko 100 ml, isto kao i stolicom. Postoje, nadalje, još dva načina kako gubimo vodu iz tijela, a to je „neosjetno“, preko kože i preko pluća. Kada sve zbro-jimo i oduzmemo, ispada da oko 2300 ml vode unesemo u organizam i isto je toliko izlučimo. No, gubitak vode znoje-njem jako ovisi o fi zičkoj aktivnosti i klimatskim uvjetima. Veliku količini tekućine i elektrolita može se izgubiti preko probavnog sustava - povraćanjem ili proljevom. U tim je slu-čajevima svakako potreban veći unos tekućine.

Glavni organ koji obavlja nadzor nad ravnotežom vode i elektrolita jest bubreg. To je samo jedna od brojnih funkci-ja bubrega, koji regulira kiselost tjelesnih tekućina, sudjelu-

je u regulaciji krvnog tlaka, izlučuje metaboličke razgradne produkte, a ima i hormonalnu aktivnost. U svrhu održavanja ravnoteže vode i elektrolita, bubreg može izlučivati koncen-triranu ili razrijeđenu mokraću. Koncentracija natrija u urinu može tako varirati od 50 pa čak do 1200 mOsm/L. Drugi su mehanizmi koji sudjeluju u regulaciji vode i elektrolita osmoreceptori smješteni u mozgu, antidiuretski hormon koji izlučuje hipofi za te mehanizam žeđi i želja za uzimanjem soli. Detaljan opis navedenih mehanizama nadilazi temu ovog članka. Valja samo reći da se centar za žeđ nalazi u središnjem živčanom sustavu. Nadzor nad osjetom žeđi ima-ju razni fi zikalni, kemijski i hormonalni mehanizmi. Suhoća usta, smanjen volumen krvi i snižen krvni tlak povećavaju žeđ, dok povišen krvni tlak, povišen volumen krvi i rasteza-nje želuca smanjuju žeđ.

Potreba ili mit

Unazad desetak godina svjedoci smo urbanog mita o neophodnosti svakodnevnog pijenja većih količina vode i tzv. teorije 8x8, što dolazi od osam čaša vode volumena osam

tekućih unci (1 tekuća unca ili 1 fl .oz. iznosi 2,292 dl). Na čemu se temelji navedena nemedicinska dogma? Svojedobno je jedan od komiteta za istraživanje prehrane (Food and Nutrition Board of the National Research Council) do-šao do zaključka da je za svaku u organizam unesenu kilokaloriju (kcal) potrebno unijeti 1 ml vode. Pri tome se zaboravljalo na zna-čajnu količinu vode koju unesemo krutom hranom koja u sebi sadr-ži vodu (voće, povrće, mlijeko,

juha...) i da nije voda sve što pijemo. Tako se potaklo kritičko razmišljanje o navedenom problemu, a naročito nakon smr-ti četvero maratonaca 2005. godine. Najvjerojatnije je uzrok njihove smrti bio dizbalans elektrolita (smanjena količina na-trija), izazvan prevelikim uzimanjem vode. Nakon toga je u znanstvenoj literaturi objavljen veći broj članaka o toj temi. Svakako je najveće zanimanje o temi 8x8 izazvao pregledni članak dvojice nefrologa, Negoiana i Goldfarba, sa Sveuči-lišta Pennsylvania u Philadelphfi ji. Rad je objavljen u ča-sopisu Američkog društva nefrologa 2008. godine. Oni su

16



ZBOGOM STRESU

Stres je stanje poremećene psihofi zičke ravnoteže pojedinca, nastalo zbog fi zičke, psihičke ili socijalne ugroženosti pojedinca ili njemu bliske osobe. Poznati psiholog na području proučavanja stresa Richard La-zarus defi nira stres kao “stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje mu okolina postavlja”.

pokušali naći potvrdu za neka uvrije-žena mišljenja na temelju znanstvenih istraživanja objavljenih u dostupnoj li-teraturi.

Uvriježeno je mišljenje da pove-ćano uzimanje vode poboljšava funk-ciju bubrega i dovodi do povećanog izlučivanja štetnih tvari. Bubrezi izlu-čuju štetne tvari putem nekoliko me-hanizama, tako da povećano uzimanje vode ne poboljšava sve funkcije bubre-ga. Druga je činjenica da se sve u orga-nizam unesene štetne tvari ne izlučuju mokraćom.

Od vode se ne mršavi

Drugi je „mit“ da se voda zadržava u različitim orga-nima i poboljšava njihovu funkciju. Odgovor je autora da se brzo popijena voda vrlo brzo i izluči, a spekulacija da veća količina vode poboljšava izgled kože nije dokazana pravim studijama na velikom broju ispitanika. Svakako je najzani-mljivija mogućnost da pijenje većih količina vode dovodi do mršavljenja. Tu je tezu zastupala Mireille Guiliano, autorica bestselera „Zašto se Francuskinje ne debljaju“. Kasnija istra-živanja Barbare Rolls nisu potvrdila navedenu dogmu.

Autori, nadalje, navode da nije dokazana ni tvrdnja da uzimanje veće količine vode smanjuje glavobolju. Ispitiva-nje koje su naveli provedeno je na malom broju ispitanika. Zaključno, nema valjanih znanstvenih studija koje bi pot-

krijepile neke od uvriježenih mitova o korisnosti pijenja velikih količina vode. Potrebna su nam ispitivanja na velikom broju ispitanika kako bismo ili potvrdili, ili defi nitivno opovrgli navedene dogme. Prema do sada objavljenim radovima, te-orija 8x8 ne temelji se na znanstvenim či-njenicama.

Cilj ovoga članka nije sugerirati pu-čanstvu da ne pije vodu, već samo ukazati na neutemeljeno vjerovanje da moraju piti osam čaša vode dnevno.

Fizička aktivnost, vrućina i vlaga povećavaju potrebu za vodom. U takvim slučajevima potrebno je bocu s vodom držati u blizini, kako bi se izbjegla dehidracija. Napominje-mo da u vrijeme ljetnih žega svakako treba voditi računa o tome da se uzme dovoljna količina vode. I to ne smijemo nikada zaboraviti! Aktivnim sportašima preporučuju se pića koja sadrže elektrolite, koje je također neophodno nadokna-diti.

Bolesna stanja povezana s povišenom tjelesnom tempe-raturom, povraćanjem, proljevima i učestalim mokrenjem, bubrežnim kamencima - također zahtijevaju povećan unos vode.

No, prosječne zdrave odrasle osobe trebaju piti kada su žedne, u skladu s gubicima povezanim s tjelesnom aktivno-šću i mikroklimom.

Doc.dr.sc. Branka Mijandrušić-Sinčić, dr.med.

Odlazak na godišnji odmor

Stresor ili stresni podražaj svaki je poticaj koji do-vodi do stresa. Može biti tjelesni (izloženost jakoj buci, velikoj vrućini ili hladnoći, jakoj boli, senzornoj liše-nosti, prirodnim nepogodama ili katastrofama), psihički (izloženost raznim međuljudskim sukobima, u obitelji, na poslu, izloženost neuspjesima, psihološkim konfl iktima i frustracijama), socijalni (izloženost velikim socijalnim promjenama, ekonomskim krizama, ratovima, naglim promjenama društvenih odnosa i sl.).

Prema navedenom, moglo bi se pomisliti da su to samo one situacije koje donose nesreću, nevolju ili op-

ćenito nešto što negativno utječe na život pojedinca. No, stresne situacije ne moraju biti samo negativna zbivanja. Svaka nova situacija, koja zahtijeva veliki prilagodbeni napor, za pojedinca može biti stresna, kao na primjer ve-liki dobitak na lotu za pojedinca koji je dugo živio kao siromah. Sve one fi ziološke i psihološke promjene te pro-mjene u ponašanju pojedinca koje se zbivaju pod utjeca-jem stresnog podražaja zovemo reakcijama na stres.

Energija za borbu

Reakcije na stres mogu biti: 1. Fiziološke: pojačan rad srca i pluća, povišen arte-

rijski krvni tlak, povišena razina šećera u krvi, prošire-ne zjenice, povećana mišićna napetost, smanjeno vrijeme zgrušavanja krvi, sužavanje krvnih žila na površini tijela, pojačana mentalna aktivnost...

Te tjelesne reakcije daju organizmu dodatnu energiju za “borbu” ili “bijeg”, npr. bolja opskrbljenost krvlju, po-



većana energija, bolja vidna percepcija, bolja opskrblje-nost kisikom, povećana budnost i oprez, smanjena mo-gućnost krvarenja.

2. Psihičke: emotivne (strah, tjeskoba, potištenost i dr.) i kognitivne (promjene pozornosti, koncentracije i ra-suđivanja).

3. Promjene ponašanja - očituju se u borbi s uzro-kom stresa ili bijegom od uzroka stresa.

Ljudi u nekim zanimanjima češće su izloženi stre-snim djelovanjima nego drugi. To su npr. zdravstveni dje-latnici čiji je posao vezan uz stalnu napetost (npr. hitne zdravstvene službe, traumatologija, kirurgije, jedinice in-tenzivnog liječenja, službe koje rade u smjenama...), pilo-ti, kontrolori zračnog prometa, profesionalni vozači, ru-kovoditelji, odvjetnici i sl.

Stresovi mogu biti akutni i kronični. Akutni su npr.: jak prasak, prometna nezgoda, iznenadna opasnost, a kro-nični: dugotrajan život u progonstvu, neimaštini, bez po-sla... Posljedice su kroničnog stresa tjeskoba, potištenost, bespomoćnost, osjećaj krivnje, depresija...

Prema jakosti stresovi su:1. Mali svakodnevni stresovi (gnjavaže) - promet-

na gužva, nedostatak vremena za obavljanje svih poslova, nesporazumi na poslu, u obitelji, sitni kvarovi, gubitak osobnih stvari... Ti stresovi nemaju velik negativ-ni utjecaj, na neki su način i dobrodošli jer se na njima učimo kako prevladati stresne situacije.

2. Veliki životni stresovi - teške bolesti, smrt bliske osobe, gubitak zaposlenja, veliki ma-terijalni gubitak, izloženost dugotrajnoj gladi, prognanstvo i izbjeglištvo... Većina ljudi uspije prevladati te stresove nakon nekog vremena, a kod manjeg broja ostaju trajne posljedice.

3. Traumatski životni stresovi - zaroblje-ništvo, izloženost nasilju, silovanju, mučenju, prisustvo-vanje nasilju ili pogibiji bliske osobe... Ti stresovi nadi-laze mogućnosti prikladnog suočavanja. Većina ljudi ima osjećaj bespomoćnosti. Kod životnih stresova nema mo-gućnosti racionalizacije i nalaženja dobrog razloga za ne-što loše što nam se dogodilo.

Priprema za bijeg

Kada na stres reagiramo zabrinutošću, napetošću ili nemirom, ta reakcija nije samo «mentalna». Kad se osjećamo pod prijetnjom, kemijske «poruke» se otpušta-ju uzrokujući fi zičke promjene, kao što su ubrzan puls, ubrzano disanje i suhoća usta. Te promjene pripremaju tijelo na «borbu ili bijeg». Ako smo prisiljeni reagirati na stres kroz dulje razdoblje, može doći do razvoja tjelesne

ili emocionalne bolesti. Zato je potreban malo duži od-mor - neki sretnici imaju godišnji odmor za koji je dobro da traje bar tri tjedna - kako bi se organizam mogao opo-raviti od štetnih utjecaja i napetosti te skupiti nove snage za borbu na poslu. Kako prepoznati kada je naša granica psihofi zičkog zdravlja narušena?

Znakovi i simptomi stresa:

Tjelesni Psihički PonašanjeGlavobolje Razdražljivost i

zabrinutostPorast/smanjenje apetita

Bol u prsištu Depresija (potištenost)

Odugovlačenje, odgađanje

Kratak dah (zadihanost)

Usporeno razmišljanje

Pojačano pušenje

Lupanje srca, visok krvni tlak

Osjećaj bespomoćnosti

Povlačenje ili izoliranje

Probavne tegobe Beznadnost, očaj IscrpljenostHladne, znojne ruke

Osjećaj nesigurnosti Zapuštanje osobne higijene

Umor i nesanica Ljutnja i preosjetljivost

Smanjenje radne sposobnosti

Stres ostavimo kući

Kad otiđemo na odmor, dobro je znati za «male taj-ne» i mogućnosti kako se opustiti bez pomoći stručnja-

ka te iskoristiti sebe i svoje tijelo za istinsko obnavljanje energije.

Naučite se opustiti. Metode, kao što su usmje-reno maštanje, meditacija, opuštanje mišića i opušteno disanje, mogu pomoći za po-stizanje opuštenosti.

Porazgovarajte o svojim brigama sa svojim povjerljivim prijateljem / pri-jateljicom. Razgovor pomaže u oslobađanju od napetosti i u «gledanju stvari s druge strane» te u postavljanju zdra-vog plana za akciju.

Budite realni. Postavite realne ciljeve. Postavi-te prioritete. Koncentrirajte se na ono što je važno. Po-stavljanjem ciljeva nerealno visoko, pozivamo neuspjeh. Odlučite što su prioriteti i koncentrirajte se na najvažnije stvari.

Izbjegavajte uzimanje lijekova «na svoju ruku». Povremeno se može pojaviti potreba za lijekom ili alko-holom za postizanje osjećaja olakšanja i opuštenosti. Ta-kve tvari samo bi prikrile problem.

Dovoljno spavajte, vježbajte i pravilno se hra-nite. Zdravo tijelo potiče mentalno zdravlje («Zdrav duh

18



u zdravom tijelu»). Spavanje pomaže u rješavanju problema u osvježenom stanju. Tjelovježba poma-že u oslobađanju nakupljene energije koju stres može proizvesti.

Metode opuštanja za smanjivanje stresa

Progresivno mišićno opuštanje

Sjednite ili legnite u ugodnom položaju i zatvorite oči. Dopustite čeljusti da padne i vjeđama da su opuštene, ali ne čvrsto zatvorene.

U mislima pregledajte svoje tijelo, počevši od stopala, sporo prelazeći sve do glave. Usredoto-čite se na svaki dio tijela posebno i zamislite nesta-janje napetosti.

Stisnite mišiće jednog područja tijela dok ne odbrojite do 5, opustite se i prijeđite na drugo područje.

Vizualno maštanje / zamišljanje slika

Dopustite mislima slobodan tijek, ali se nemojte usredotočiti ni na jednu. Sugerirajte si da ste opušteni i mirni, da su vam ruke tople (ili hladne ako su vam tople) i teške, da vam srce mirno kuca.

Dišite polako, pravilno i duboko. Kad ste opušteni, zamislite da se nalazite na omi-

ljenom ili prelijepom mjestu koje vas inspirira. Nakon 5 do 10 minuta postupno se «probudite»

iz tog sna.

Opušteno disanje

Vježbanjem možete naučiti disati na dubok i opušten način. Za početak vježbajte disanje dok ležite na leđima, u širokoj komotnoj odjeći. Jednom, kad ste naučili opu-šteno disati u tom položaju, vježbajte opušteno disanje dok sjedite, a onda dok stojite.

Lezite na krevet, na leđa. Stopala blago razmaknite. Jednu ruku ugodno po-

stavite na trbuh u blizini pupka. Drugu ruku stavite na prsa.

Udišite zrak kroz nos, izdišite kroz usta. Usredotočite se nekoliko minuta na svoje disanje

i pokušajte osjetiti koja se ruka diže, a koja spušta dok dišete.

Nježno izdišite zrak iz pluća. Udišite dok sporo brojite do 4 (otprilike jedna se-

kunda po broju), i za to će se vrijeme trbuh proširiti za otprilike 2,5 cm (trebali biste to osjećati rukom). Nemojte podizati ramena ili pomicati prsa.

Pri udisaju, zamišljajte strujanje toplog zraka u sve dijelove vašeg tijela.

Zadržite dah nakon udisaja na jednu sekundu. Ako vam je teško udisati i izdisati dok brojite do

4, malo skratite vrijeme odbrojavanja, a s vremenom po-novno produljite odbrojavanje. Ako osjećate vrtoglavicu, usporite disanje ili dišite manje duboko.

Ponovite sporo udisanje i zaustavite, polagano iz-dišite i zaustavite, tako 5 do 10 puta. Izdišite. Udišite po-lako: 1, 2 ,3 ,4. Stanite. Izdišite polako: 1, 2, 3, 4. Stanite. Udišite: 1, 2, 3, 4. Nastavite sami.

Ako vam je teško disati pravilno, polako udišite dublje, zadržite dah na kratko (na jednu do dvije sekun-de) i onda lagano izdišite kroz skupljene usne kroz deset sekundi. Ponovite to jednom ili dvaput, a onda pokušajte ponovno na prethodni način.

Prepoznajte uljeza na vrijeme

Prije nego što zahtjevi posla stvore prekomjeran pri-tisak, prepoznajte znakove stresa na radnom mjestu. Po-sebno treba pripaziti na sljedeće znakove stresa: glavo-bolje, želučane tegobe, poremećen san, umor, nedostatak strpljenja i gubitak smisla za humor. Kada jednom osjeti-te da napetost raste, poduzmite zdrave korake za njezino otklanjanje odlaskom na zasluženi odmor. Nemojte biti prevelik «radoholičar». Brinite se o odnosima s ljudima jer su «radoholičari» skloni isključiti ostala područja svo-ga života. Često, kad poslovne obveze rastu, provodimo sve manje i manje vremena s prijateljima i obitelji. To pri-donosi povećanju stresa i iscrpljenosti te konačnom sma-njenju produktivnosti. Istraživanja pokazuju da društvena podrška djeluje kao ublaživač stresa te da su veze sa su-pružnicima, suradnicima i članovima obitelji vrlo važne.

I na kraju: budite pošteni prema sebi, dajte si pravo na odmor, spakirajte kofere i recite: «Zbogom» stresu.

Mr.sc. Darko Sambol, prof. psiholog



Nije lako shvatiti da stres može imati i pozitivno dje-lovanje, uz pretpostavku da se ravnomjerno izmjenjuju raz-doblja “opuštanja” s razdobljima “pritiska”. S druge strane, nagomilani stres može djelovati izrazito loše na naš orga-nizam, na naše organe, mijenjajući njihovo funkcioniranje toliko da se razviju prave bolesti.

Stres nije uvijek negativan

Stručnjaci defi niraju stres kao skup reakcija prilagodbe organizma na poticaje različitih vrsta, kao što su:·osjećaji, promjena prehrane, užurbano življenje, elektromagnetska polja. Reakcije nisu uvijek negativne. Štoviše, postoje dvi-je vrste stresa: pozitivan i negativan (tzv. distres). Pozitivan stres omogućuje suočavanje s nepredvidivim okolnostima s maksimalnim sposobnostima. Nastaje, na primjer, u sklopu napetosti pred ispit na kojem se moramo pokazati u najbo-ljem svjetlu ili kad moramo dokazi-vati svoje stavove u okruženju ne-istomišljenika. Njegovo djelovanje nije dugotrajno pa, nakon pozitiv-nog stresa, mora uslijediti razdoblje opuštanja. O negativnom stresu go-vori se kad reakcija na poticaje što izazivaju napetost, tjeskobu i bijes potraje duže vrijeme, bez razdoblja opuštanja. To je tipično stanje osoba koje neprestano rade i ne pomišljaju da bi se trebale odmoriti i opustiti. Na dugu stazu takav stres može na-praviti velike štete na različitim or-ganima te izazvati pojavu neugod-nih, pa i smrtonosnih bolesti (čir, infarkt, moždana kap).

Želje – izvori frustracija

Stres može biti faktor koji olakšava pojavu nekog poremećaja (pa se govori o “psihosomatskom” faktoru), zajedno s drugim čimbe-nicima (genetskim, ambijentalnim, prehrambenim).

- To su psihički poremećaji, kao gomilanje tjeskobe (što se očituje kao napad panike, duboka tuga i gubitak kontrole) i depresija. Biokemijske promjene, što se u mozgu zbivaju tijekom razdoblja stresa, osobito pojačano stvaranje neuro-prijenosnika, također su u osnovi tih bolesti.

- Poremećaji probavnog sustava, dakle loša probava (osjećaj težine i boli u želucu), nadraženo crijevo (zatvori i proljevi) tipični su znaci. Mehanizam odgovora na stres, što se odražava na probavni sustav, povezan je s djelovanjem hormona stresa (i povećanjem količine kiseline u želucu).

- Nadalje, to je poremećaj rada srca, kao “kardio-nervo-za”, što se manifestira ubrzanim kucanjem srca (tahikardija) i povišenim krvnim tlakom ili boli u prsima. Uvijek se javlja nakon frustrirajućih doživljaja. Ravnoteža tvari što regulira-ju kucanje srca uvelike ovisi o razini noradrenalina u krvi.

- Tu su i poremećaji urogenitalnog sustava, kao smanje-nje spolne želje, prijevremena ejakulacija i urinarni poreme-ćaji (bolno ili često mokrenje). Stres može smanjiti razinu spolnih hormona.

Usprkos dramatično boljem standardu života nego prije samo nekoliko desetljeća, svakodnevni je stres barem po-djednako prisutan, a mnogi bi rekli i prisutniji. Većini lju-di osnovne brige više nisu, kao u prošlosti, preživljavanje i osnovna fi zička sigurnost, no ritam života gotovo da je svake

godine sve brži, a obveze sve slo-ženije. Premda se većina ljudi ne mora brinuti hoće li preživjeti, a osnovna ljudska prava su koliko-toliko zagarantirana, sve je veći broj obveza, želja, izvora frustraci-ja, zadataka, zahtjeva i potrebnog znanja, životnih promjena, rizika te mogućnosti pogreške s kojima se suočavamo svakodnevno.

Opuštanje treba naučiti

Naša civilizacija nema tra-diciju opuštanja i tihog vremena koje će pojedinac provoditi sam sa sobom. No, kako se naše znanje širi, a svjesnost o načinu na koji funkcioniramo povećava, važnost usporavanja i opuštanja postaje sve jasnija sve većem broju ljudi.

Blagodati opuštanja ne može-mo u potpunosti iskusiti pokuša-vamo li se opustiti samo povreme-no, u trenucima povećanog stresa. Naravno, bolje je da tada praktici-

NAPOR ZA TIJELO, ODMOR ZA DUŠUTko nikad nije osjetio da je pod stresom, pod ne-

podnošljivim teretom posla ili opsjednut bilo kojom vr-stom zabrinutosti? Stres je, nažalost, jedan od najčešćih suputnika svakodnevnog života, što ga karakteriziraju napetost i premalo vremena za opuštanje u odnosu na potrebe našeg organizma. Taj “tajanstveni” neprijatelj počesto ne dopušta da ga se potpuno upozna.

Aktivni odmor i opuštanje

20



ramo opuštanje nego da ostanemo pod utjecajem stresa, no učinak će biti minimalan i kratkotrajan. Sposobnost opušta-nja vještina je koja se razvija s vremenom i kroz vježbu, kao i mnoge druge vještine.

Odvajanjem vremena i stvaranjem redovite rutine opu-štanja, sve više navikavate tijelo i um da funkcioniraju na taj način, da se bolje nose sa slabijim svakodnevnim stresom i s povremenim snažnim stresnim situacijama. Možete na-učiti da na stresne podražaje automatski reagirate pozitiv-nim uvjerenjima i poticajnim emocijama. Možete uvježba-ti svoj um da stresnu situaciju percipira realistično umjesto preuveličano te da održi osjećaj povjerenja u vlastitu snagu i sposobnosti. Tako povećavate svoj emocionalno-mentalni kapacitet i sposobnost prilagodbe situaciji.

Vježbajući opuštanje, istovremeno vježbamo i svjesnost o svojim tjelesnim i emocionalnim procesima. Možemo po-većati svoju sposobnost da percipiramo stresne reakcije u tijelu i emocijama i odmah reagiramo na njih na opuštajući način. Jedan od najčešćih izgovora za bilo što, a posebno za aktivnosti koje su manje uobičajene i ne donose konkretne, opipljive izvanjske rezultate, jest: nemam vremena! To je ri-jetko točno. U stvarnosti se mnogo češće radi o odgađanju, nedostatku motivacije ili nekvalitetnoj organizaciji vreme-na. Većina tehnika opuštanja ne zahtijeva više od 10-15 mi-nuta. Poneke traže tek pokoju minutu tijekom dana, mada pritom zahtijevaju češće prakticiranje.

Spremni za novi dan

Vrijeme koje mnogi ljudi doživljavaju idealnim najče-šće su jutarnji trenuci nakon buđenja i period prije odlaska na spavanje. Primjena tehnika opuštanja ujutro omogućuje nam da se pripremimo i skupimo energiju za radni dan te u njega krenemo s pozitivnim temeljem dobrog emocionalnog stanja. Vježbanje navečer omogućuje nam da se oslobodimo nakupljene napetosti, lakše zaspimo i bolje spavamo te se probudimo mnogo odmoreniji i s više energije nego obično. No, dobro je iskoristiti i sve slobodne trenutke tijekom dana: trenutke predaha i “praznog hoda”, poput vožnje u autu (ako niste vozač) ili autobusu, hoda po ulici, čekanja u redu i slič-no. Mnoge tehnike opuštanja lake su i nezahtjevne te vam omogućuju da istovremeno budete prisutni i aktivni u vanj-skoj situaciji.

Aktivni odmor ne smije biti obveza

Možda se najveća prepreka okretanju aktivnom odmo-ru kao obliku odmora skriva iza činjenice da fi zičku aktiv-nost doživljavamo kao obvezu. Takva zabluda prije svega proizlazi iz krivog shvaćanja fi zičke aktivnosti. Fizičkom aktivnošću ne nazivamo samo vrijeme provedeno u tereta-ni, fi tness-centru ili vrijeme koje dnevno provodite trčeći. Fizičkom aktivnošću mogu se nazvati puno jednostavnije i zabavnije aktivnosti. Vodimo li se jednostavnom logikom da sjedenjem trošimo više kalorija nego ležeći, a stojeći više nego sjedeći i, na kraju, da se znatno više kalorija sagorijeva

hodajući, primjer jednostavnog i zabavnog oblika aktivnosti može biti najobičniji obilazak grada ili muzeja. Svaki novi grad koji odlučite posjetiti sigurno može ponuditi barem ne-koliko kulturnih atrakcija koje se isplati vidjeti. Odlučite li se prošetati među njima, za svoje ćete tijelo učiniti više do-bra nego da ostanete u apartmanu čitati novine ili gledati televizor. Većina ljudi odluči potražiti ljetni odmor na moru. Biti na moru, a pogotovo u moru, najlakši je način bavljenja fi zičkom aktivnošću. Tijekom plivanja aktivne su gotovo sve velike skupine mišića na vašem tijelu. Svi oni zajedno sago-rijevaju veliku količinu energije, a vašem srcu i te kako godi malo naprezanja.

Tijelo diktira tempo

U trenutku kad osjetite “glad za zrakom” i uvidite da, usprkos pojačanom disanju i ubrzanom radu srca, vaše tijelo treba još kisika, usporite i odmorite se. Ako ne osjećate jake bolove u nogama, nemojte stati, već se nastavite kretati laga-nim korakom. Dišite duboko i nemojte nastavljati s aktivno-šću dok se ne uspori rad srca i dok disanje ne postane nor-malno. Dobra je vijest što ćete u većini slučajeva, prije nego što osjetite “glad za zrakom”, osjetiti bol u mišićima, prije svega u nogama. Tu bol nemojte zanemariti. Ona je znak upozorenja da je vašem tijelu potreban odmor. I, premda je vaš duh jak i želi nastaviti, slušajte svoje tijelo. Odmorite se malo, pa tek tada nastavite dalje. Ako ste na moru i, tijekom plivanja na većoj udaljenosti od obale, osjetite jak umor ili iscrpljenost, nemojte paničariti, već se smireno okrenite na leđa i samo laganim pokretima rukama i nogama plutajte. Na taj način najlakše ćete se održavati na vodi i dobit ćete dovoljno vremena za odmor prije povratka prema obali.

Makar samo šetnja

S aktivnog godišnjeg odmora kući biste mogli ponijeti i puno vrednije stvari. Jedna od tih jest navika bavljenja ra-znim oblicima aktivnosti. Godišnji je odmor idealna prilika da probudite sportaša u sebi. Sport, makar to bila i samo šetnja, bitan je segment zdravog načina življenja. Sjedilački način života, koji se često naziva i modernim načinom živo-ta, sa sobom nosi niz problema. Počevši od problema sa sr-cem, krvnim žilama, preko križobolje pa sve do propadanja mentalnih aktivnosti- sve su to posljedice sjedilačkog nači-na života. Umjerenom tjelesnom aktivnošću sve te probleme možemo spriječiti. Dovoljno je pola sata dnevno baviti se nekim oblikom tjelesne aktivnosti, koja će vaše srce natjera-ti da kuca malo brže i da pritom prodišete malo dublje, a vi ćete zadovoljiti svoju potrebu za dnevnom količinom umje-rene tjelesne aktivnosti. Čak i najobičniji oblici aktivnosti, poput šetnje ili rada u vašem vrtu, mogu zadovoljiti kriterije umjerene tjelesne aktivnosti. Bitna je odrednica takvog po-gleda da se ne zatvarate u svoja četiri zida i da ne provedete pola dana sjedeći ispred televizora i ne radeći ništa.

Mr.sc. Darko Sambol, prof. psiholog



ENERGIJA UNUTRA, OTROVI VAN

Otrovi modernog doba uglavnom se skupljaju u ma-snom tkivu. Proljetna hrana treba biti lakša, a idealno je napraviti pročišćavajuću kuru od nekoliko dana, da bi organizam donekle uklonio toksine nakupljene od teške zimske hrane i premalo kretanja.

Treba koristiti sezonske namirnice podneblja u kojem živite - time se poboljšava zdravlje, akumulira energija, dobiva se na ljepoti, osobito kože, i uspješno se bori protiv stresa, glavobolje i gripe. Od žitarica dajte prednost ječ-mu, prosu, heljdi i raži, a smanjite konzumaciju proizvo-da od pšeničnog brašna. Što češće konzumirajte zeleno lisnato povrće (ali i sve ostalo), po mogućnosti začinjeno svježim korijenom đumbira. Što češće jedite jabuke i ši-pak. Crveno meso izbjegavajte što više možete, a mliječne proizvode konzumirajte sa što manje masnoća.

Tromost umjesto sitosti

Izbor pravih namirnica, njihova pravilna kombinaci-ja i količina hrane unesene u organizam ključ su uspjeha. Najbolje je da voće bude zaseban obrok, nikad ga nemojte jesti poslije glavnog jela, već pričekajte barem dva sata. Mlijeko nemojte piti poslije masnog ili ribljeg obroka, već

ga kombinirajte s kruhom, zdravim kolačima i žitarica-ma. Neki ljudi ne osjećaju refl eks sitosti, pa nakon obroka trpe težinu u želucu ili cijelom tijelu, osjećaju tromost i mentalnu tupost, a trebalo bi biti suprotno. Hrana treba organizmu dati energiju, pa je za pravilnu prehranu i isko-rištavanje materije bitna količina hrane, koja ne bi trebala ispunjavati više od 2/3 volumena želuca. Nikakvu teku-ćinu ne treba piti jedan sat prije i poslije obroka, jer ona razrjeđuje probavne sokove i usporava probavu. Hladne tekućine najveći su neprijatelj pravilne prehrane. Konzu-mirajte korjenasto povrće (hren, celer, cikla, mrkva, rot-kvica, koraba), jer je ono snažan čistač jetara, bubrega i krvi.

Detoksikacija organizma i regeneracija metaboliz-ma provodi se uz sljedeće savjete:

1. U prvoj polovini dana kombinirajte ugljikohidrate i svakako doručkujte, jer je to obrok koji regulira osjećaj gladi tijekom cijeloga dana.

2. U drugoj polovini dana dajte prednost proteinskoj hrani i bijelom mesu, a izbjegavajte obilne večere.

3. Juhe su posebno korisne pri detoksikaciji. 4. Suvišne masnoće iz njih otklanjaju se tako da se

ohlade i na površini će se stvoriti tanki sloj masti, koji treba ukloniti i baciti.

5. Ne preskačite obroke, izbjegavajte duže gladova-nje tijekom dana, jer tako izbjegavate nepotrebno prejedanje.

6. Uživajte u maštovitim povrtnim salatama, jer one potiču metabolizam, jačaju imunitet i čiste tijelo od otrova.

7. Začinite ih kvalitetnim maslinovim uljem. 8. Fermentirani mliječni proizvodi, koji sadrže pro-

biotike, potiču probavu i jačaju imunitet. 9. Ne zaboravite na jogurt, kefi r i kiselo mlijeko. 10. Povrće i voće neka budu temelj vaše ishrane. 11. Nekoliko puta dnevno pijte biljne čajeve i dosta

vode.

Dr. Petar Radaković

U proljeće organizam treba osloboditi od otrova, suvišnih kilograma, a i “napuniti baterije”. Organizam treba uvesti u stanje detoksikacije i eliminacije otrova, u kojem će sudjelovati debelo crijevo, jetra, bubrezi, pluća, limfni čvorovi i koža.

Čišćenje organizma



PLAVE VIJUGAVE KVRGE

Problem proširenih vena više pogađa žene, a često je praćen pojavom vidljivo istaknutih mrežica kapilara, laganim oticanjem nogu, osjećajem težine u nogama, bo-lovima i grčevima. S vremenom proširene vene postaju veće i brojnije, tako da teškoće mogu varirati od blagih promjena, više estetskih nego zdravstvenih, pa sve do podljeva, upala i rana koje teško zarastaju.

Teške noge

Uzroci od kojih 10–20% stanovnika pati od prošire-nih vena jesu: genetska predispozicija, prekomjerna tje-lesna težina, dugo sjedenje ili stajanje, nedostatak tjele-sne aktivnosti, hormonalne promjene tijekom puberteta, trudnoće ili menopauze, pretjerano izlaganje suncu, po-gotovo kod ljudi svijetle boje kože. Naslijeđe određuje ka-kve ćemo vene imati tijekom života. Ako je jedan roditelj imao proširene vene, mogućnost obolijevanja kod djece je 70%, a ako su oba roditelja imala proširene vene, rizik raste na više od 80%. Bijelci su podložniji tim bolestima, a rizik uvećavaju zanimanja vezana za dugotrajno staja-nje.

Proširene vene najče-šće se javljaju na nogama. Bolest ne prate teški simp-tomi, pa se većina javlja li-ječniku u poodmaklom sta-diju, kada su se već pojavile komplikacije. U početku se javlja blag zamor i osje-ćaj težine u nogama, jer je protok krvi kroz proširene vene sporiji od normalnog. Ženama tegobe pogoršavaju hormoni prije ili tijekom ci-klusa. Kako bolest odmiče i postaje kronična, koža na kritičnim mjestima mijenja boju: isprva je modra, po-

tom sve tamnija, javlja se svrab i otok, a onda, najčešće na unutrašnjoj strani potkoljenice, i rana ili grizlica. Modri tragovi bolesnih vena ne samo da narušavaju izgled nogu, nego su i ozbiljan zdravstveni problem, koji može ugrozi-ti i život. Kod površinski proširenih vena može se javiti trombofl ebitis (stvaranje ugruška krvi oko koga se kasnije razvija upala u samom zidu vene i u okolini). Trombo-za dubokih vena može izazvati plućnu emboliju i smrt. Ako je zahvaćena donja šuplja vena, svaki drugi bolesnik u smrtnoj je opasnosti.

Barem ublažiti tegobe

Venska gangrena posljedica je neliječene tromboze u dubokim venama. S liječenjem je najbolje započeti kada se pojave prvi problemi. Konzervativno liječenje podra-zumijeva nošenje elastičnih čarapa ili zavoja i upotrebu lijekova i masti. Takav način liječenja ne može dovesti do

izlječenja, ali ublažava tegobe i, ako se disciplinirano provodi, usporava razvoj bolesti. Druga je metoda skle-roziranje vena, koja se može primijeniti samo u određe-nim situacijama.

Kada je riječ o venskim grizlicama, one se liječe isključivo kirurškim putem. Nema narodnog lijeka koji može izliječiti proširene vene ili ozbiljne komplikaci-je. Farmaceutski proizvedene masti samo na određeno vrijeme olakšavaju tegobe. Izlječenje je moguće jedino kirurškim putem, a dopunski preparati pomažu da se smanje tegobe. Najbolji i najpouzdaniji oblik liječenja proširenih vena i bolesti venskog sustava nudi kirurgija. Primjenjuje se u cijelom svijetu, tehnika je usavršena i izlječenje se postiže u više od 80% slučajeva.

Ljekovito bilje koristi se kao dopunska terapija u slučaju proširenih kožnih kapilara i vena manjeg obuj-ma (otoci, bolna napetost nogu, osjećaj topline, krvni podljevi, crvenilo kože, noćni grčevi). Koriste se divlji kesten, neven, kantarion, lipa, kopriva, petrovac, zova, heljda, rastavić u obliku čajeva, a za obloge u upotrebi su masti i kupke na bazi biljaka koje povećavaju diure-zu, kao što su breza, peršin, kleka. Aktivne tvari alkalo-idi, heterozidi, katran, eterska ulja, masti, oligoelementi stimuliraju cirkulaciju, smanjuju ljepljivost krvnih plo-

Proširene vene najčešće su vaskularno oboljenje nogu. Procjenjuje se da od toga oboljenja pati petina čovječan-stva. Operacije proširenih vena spadaju među deset najčešće izvođenih operacija u bolnicama.

Proširene vene



čica i napetost nervnog sustava, a najvažnije je da su bez sintetskih tvari, aditiva, konzervansa, emulgatora, stabi-lizatora i boja.

Savjeti za samopomoć

Što češće odmarajte noge u povišenom položaju i izbjegavajte dugotrajno stajanje i sjedenje.

Lagano masirajte noge odozdo prema gore, jer ta-kva masaža pomaže cirkulaciji.

Nabavite posebne čarape za vene, koje će pritiskom bar kratkotrajno olakšati cirkulaciju.

Bavite se lakšim sportskim aktivnostima (gimnasti-ka, plivanje, vožnja biciklom, lagano trčanje), ali ne pretjerujte.

Koristite naizmjenično tople i hladne kupke. Koristite mast, kremu ili gel s dodatkom divljeg ke-

stena. Smanjite prekomjernu tjelesnu težinu i prestanite

pušiti. Izbjegavajte saunu i jako sunce. Uvijek pažljivo proučite uputstvo svakog lijeka, ma-

sti, gela, kreme i obvezno se posavjetujte sa svojim liječnikom.

Što su proširene vene

Proširene su vene uvećane vene, koje mogu biti boje kože, tamnoljubičaste ili tamnoplave boje, vijugave su i kvrgave, otekle su i razviju se iznad površine kože. Najče-šće se pojavljuju na listovima nogu ili s njihove unutarnje strane. Tijekom trudnoće mogu se pojaviti proširene vene u području anusa – hemoroidi.

Kontrakcijom mišića nogu krv se iz nižih dijelova tijela pumpa nazad k srcu. Vene imaju zaliske koji omo-gućavaju da se krv kreće samo u jednom pravcu, k srcu. Oni sprečavaju da se krv vraća nazad. Ako zalisci po-stanu slabi, krv se vraća nazad, a to se zove venska in-sufi cijencija. Skupljena krv proširuje vene. U odnosu na ostale dijelove tijela, vene nogu imaju najteži zadatak vra-ćanja krvi u srce. One trpe velik pritisak koji može biti jači od snage venskih zalistaka. Proširene se vene tijekom vremena uvećaju, stanje se pogoršava i mogu prouzročiti zdravstvene probleme, kao što su:

izrazita venska insufi cijencija, što može uzrokovati stvaranje krvnih ugrušaka koji mogu izazvati plućnu emboliju i infekciju,

rane ili ulceracije tkiva i kože oko proširenih vena, proširene vene prati osjećaj iritacije, otoci i bolni

osip.

Preventiva

Ne može se uvijek spriječiti pojava proširenih vena, ali se može smanjiti pojava novih:

ako je koža nogu izložena suncu, treba koristiti pre-parate za sunčanje,

redovito vježbajte jer pješačenje i trčanje pojačava snagu nogu i cirkulaciju,

kontrolirajte tjelesnu težinu jer prekomjerni kilogra-mi pojačavaju opterećenje nogu,

ne sjedite prekriženih nogu, podignite ih tijekom od-mora,

izbjegavajte pretjerano dugo sjedenje i stajanje, ako morate dugo stajati, svakih par minuta premje-

štajte težinu s noge na nogu, ako morate dugo sjediti, svakih 30 minuta trebate

ustati i prošetati, barem par minuta, izbjegavajte tijesnu odjeću koja pritiska struk, prepo-

ne ili noge, jedite hranu koja nije previše slana, a bogata je bilj-

nim vlaknima, kao što su voće, povrće i legumino-ze.

Problemi s venama na putovanju

U avionu, pored ograničenog kretanja, smanjen zrač-ni pritisak i suh zrak djeluju nepovoljno na vene i cirku-laciju krvi.

Osobe koje imaju problema s venskom cirkulacijom trebaju prije odlaska na put kod svog liječnika pro-vjeriti stanje vena i njihovu cirkulaciju.

Prije putovanja treba jesti laganu hranu, osigurati do-bru probavu i redovito pražnjenje crijeva.



Ako se putuje automobilom, treba napraviti pauzu više puta, izići iz automobila i razgibati se.

Prilikom vožnje autobusom ili avionom trebali biste odabrati mjesto blizu prolaza, kako biste imali više mjesta da se mogu ispružiti noge. Trebali biste na-praviti nekoliko jednostavnih vježbi: naizmjenično skupiti i ispružiti nožne prste te kružiti stopalima. Izbjegavajte sjedenje prekriženih nogu.

Za putovanje treba izabrati prozračnu i komotnu odjeću i obuću koja neće otežavati cirkulaciju.

Treba piti dovoljno tekućine, izbjegavati alkohol i du-han.

Preporučuje se da obujete čarape s kompresijom.

Liječniku se obvezno javite ako su proširene vene na-tekle, crvene ili tople na dodir, ako sumnjate da izazivaju probleme u cirkulaciji krvi u nogama ili su blizu zglo-ba i ako se zbog njih javljaju otoci i rane. Proširene vene operiraju se kada su vidljive i kad se ultrazvukom utvrdi oštećenje venskih zalistaka.

Mast i kapi za olakšavanje venskih tegoba

Mast se priprema od 20g ekstrakta divljeg kestena pomiješanog sa 60g lanolina. Premazana mjesta treba prekriti zavojem. Za liječenje hemoroida pije se ekstrakt divljeg kestena 3 x 20 kapi dnevno, prije jela. Prekida se nakon dva tjedna, a terapija se ponavlja nakon sedam dana pauze.

Ekstrakt

Desetak svježih i naribanih kestenovih sjemenki zajedno s njihovom korom sipati polako u 2,5 dl vrelog konjaka, čime se uništavaju fermenti i sprečava kvarenje otopine. Kada se ohladi, treba procijediti i profi ltrirati.

Drugi je način da se naribani kesten prelije hladnim konjakom, pa se ostavi da stoji u tamnoj boci širokog grla, zatvorenoj staklenim čepom, sedam tjedana, zatim se fi l-trira. Taj ekstrakt služi za unutrašnju upotrebu. Pije se u obliku kapljica, za liječenje bolesnih vena.

Treći je način da se boca do polovine napuni plodovi-ma, a ostatak dopuni pupoljcima i cvjetovima kestena, pa se sve prelije konjakom i ostavi da stoji 10 tjedana, proci-jedi se, fi ltrira i pomiješa s jednakom količinom terpen-tinskog ulja. Tako se dobiva smjesa za vanjsku uporabu, prije svega za masažu.

Hemoroidi

Hemoroidi su proširene vene za-vršnog dijela debeloga crijeva, ve-ličine su grožđice do zrna grožđa, najčešće samo malo svrbe, ali mogu izazvati i jake bolove i krvarenje, oso-bito tijekom pražnjenja crijeva. Neke žene prvi put dobiju hemoroide tije-kom trudnoće, a oni često nakon po-rođaja nestanu sami od sebe.

Kupke u toploj vodi mogu doni-jeti olakšanje. Napunite kadu toplom vodom i sjednite u biljnoj kupki 10 – 20 minuta. Ponovite kupku više puta tijekom dana.

Stavite led ili hladne obloge nato-pljene hamamelisom (vrsta biljke koja djeluje protuupalno).

Pomažu i kantarionovo ulje, kreme na bazi nevena, kamilice ili propolisa. Ti preparati ne liječe hemoroide, nego olakšavaju simptome bolesti. Koriste se kratko, do 7 dana, jer dugotrajna upotreba može prouzrokovati još jaču upalu.

Petar Radaković, dr.med.



Vodoopskrba i odvodnja

VODA JE ŽIVOT

No, osiguranjem ispravne vode za piće javlja se i jedan drugi, ne ma-nje važan životni element, a to je od-vodnja otpadnih voda i njihovo proči-šćavanje. Tom se problemu na nekim područjima ne posvećuje dovoljna pozornost.

Potrošnja vode

Potrošnja vode u doma-ćinstvima po stanovniku (ne računajući potrošnju u indu-striji) za područja s vodo-opskrbnim sustavima ovisi o više čimbenika, a najviše o higijenskim i štednim na-vikama ljudi. Najčešće se ta potrošnja po osobi kreće u granicama od oko 50 do 100 l/dan, što za četveročlano domaćinstvo iznosi prosječ-no oko 300 l/dan. U ekstre-mnim slučajevima ona može biti i dvostruko manja, kao i dvostruko veća. Kod nas je voda iz javnih vodoopskrbnih sustava ujedno i voda za piće, što znači da je za te su-stave neophodno osigurati ogromne količine ispravne vode.

Stanovništvo bez vodoopskrbnih sustava (pri korištenju lokalnih buna-ra) koristi po osobi dvije do tri litre vode za piće na dan i u pripremi hra-

ne, plus 10 do 15 l/dan sanitarne vode po osobi, čija kvaliteta ne mora biti jednaka kvaliteti vode za piće. Za če-tveročlano domaćinstvo to iznosi oko 10 l/dan vode za piće i oko 50 l/dan vode za ostale higijenske potrebe. Ovdje, također, vrijedi odstupanje u potrošnji za ekstremne slučajeve koji mogu biti i dvostruko manji i dvo-struko veći.

Posljedice

Analizom te dvije vrste podataka o potrošnji vode – za stanovništvo s vodoopskrbnim sustavima i bez njih, vidimo da je potrošnja vode za piće kod stanovništva s vodoopskrbnim sustavima 30 puta veća od potrošnje

kod stanovništva bez vodovoda, dok je ukupna potrošnja vode oko 5 puta veća.

Rezultati takve analize potrošnje vode imaju dvije osnovne značajke:

Prva značajka upućuje na to ko-liko je mnogo ispravne vode za piće neophodno osigurati kroz vodoop-skrbne sustave. To može predstavljati

izuzetno velik zahtjev za zajednicu, i to ne samo zbog investicijskih i fi nan-cijskih razloga, nego i zbog osigura-nja neophodne kakvoće vode za te sustave, a koja se svakim danom sve više pogoršava zbog različitih vrsta zagađenja podzemnih voda.

Druga, ne manje važna, značajka upućuje na problem odvodnje ogro-mnih količina otpadnih voda nastalih većom potrošnjom vode. I taj drugi problem izuzetno je važan, i to ne to-liko zbog investicijskih i fi nancijskih razloga, koliko zbog zagađenja pod-zemnih voda (iz kojih se snabdijevaju vodoopskrbni sustavi) ogromnom ko-ličinom otpadnih voda. Time osigu-ranje dovoljne količine ispravne vode

za piće postaje još veći pro-blem.

Nisu zanemariva ni dru-ga zagađenja podzemnih voda, kao što je npr. sve veća primjena pesticida, herbi-cida, fungicida i umjetnih gnojiva u poljodjelstvu te zagađenja od brojnih odla-gališta opasnog otpada (re-gularnih i divljih), čime se dodatno pogoršava situacija s podzemnim vodama. No, ovdje želimo posebno nagla-siti izuzetno velik problem otpadnih voda, koji na mno-

gim područjima nije sustavno reguli-ran.

Upravo na taj problem otpadnih voda ukazuju mnogobrojni primjeri iz našeg najbližeg susjedstva. Naime, mnoge komunalne zajednice, želeći osigurati svom stanovništvu kvalitet-nu vodu za piće, uvode vodoopskrbne

Osiguranje dovoljne količine ispravne vode za piće ne predstav-lja danas samo element visokog ži-votnog standarda, nego prije ele-mentarnu civilizacijsku nužnost. Ipak, svaki napor društvene za-jednice kojim ona osigurava kva-litetnu vodu svojem stanovništvu vrijedan je pohvale.



sustave u mnoga sela na svom područ-ju (to se, naravno, odnosi i na mnoga prigradska naselja u većim gradovi-ma), ali bez zadovoljavajućeg rješava-nja sustava odvodnje otpadnih voda. Sva kućanstva u selima i prigradskim naseljima imala su prije uvođenja vo-dovoda septičke jame. Priključiva-njem na vodoopskrbne sustave, ogro-mne količine otpadnih voda slijevaju se u septičke jame, koje se napune (ovisno o potrošnji vode i kapacitetu septičke jame) već za nekoliko dana. Niti su septičke jame napravljene tako da omogućuju razgradnju organskih tvari i pročišćavanje otpadnih voda, a niti ih je moguće prazniti svakih ne-koliko dana, pa je rezultat toga pre-lijevanje otpadnih voda iz septičkih jama u najbližu okolinu.

Posljedica izlijevanja otpadnih voda iz neodgovarajuće građenih septičkih jama u okolinu (zbog neri-ješenog sustava odvodnje) nesnošljiv je smrad cijelih naselja, posebno u ljetnim mjesecima. O opasnostima mogućih zaraza nije potrebno poseb-no ni govoriti. No, tom problemu po-svećuje se premalo pozornosti i u ko-munalnim zajednicama i u javnosti, a on svakim danom postaje sve veći i sve opasniji.

Velike količine nepročišćenih otpadnih voda zagađuju ogromna područja podzemnih voda iz kojih se osigurava voda za vodoopskrbne

sustave i privatne bunare, gdje još nema vodoopskrb-nih sustava. Poseb-nu opasnost pred-stavljaju paraziti Giardia lamblia i Cryptosporidium, koje ne uništava kloriranje vode u vodoopsk rbn im sustavima, a koji u slučaju zaraze ljudi predstavljaju velik zdravstveni

problem. Kod privatnih bunara po-stoji još i velika opasnost za bakterij-ska i virusna zagađenja vode.

Neophodni koraci

Kako odgovorni ljudi u nekim komunalnim zajednicama tom pro-blemu ne posvećuju dovoljno pozor-nosti, tu bi ulogu svakako trebale preuzeti sanitarne službe. Ovim napi-som potičemo sanitarne službe u ko-munalnim zajednicama da poduzmu neke od nužnih poteza u popravljanju sadašnjeg lošeg stanja.

U nužne mjere za popravljanje sadašnjeg stanja vezanog uz odvod-nju otpadnih voda u nekim naseljima ili dijelovima naselja možemo ubrojiti sljedeće akcije:

napraviti točnu evidenciju svih naselja, ili dijelova naselja, koja imaju vodoopskrbni sustav bez odgovarajuće riješenog sustava odvodnje;

napraviti točnu evidenciju svih sustava odvodnje otpadnih voda,

koje nemaju riješeno pročišćava-nje;

inicirati izradu projekata izgrad-nje sustava odvodnje i sustava za pročišćavanje otpadnih voda u takvim naseljima za prezentaci-ju na odgovarajućim organima lokalnih zajednica te podnijeti zahtjev za fi nanciranje tih proje-kata iz fondova Europske unije;

inzistirati na izgradnji sustava odvodnje s pročišćavanjem ot-padnih voda ili na izgradnji su-stava pročišćavanja otpadnih voda (u onim naseljima u kojima to nije riješeno) kao prioritetnim investicijama;

nakon izgradnje tih sustava od-vodnje i pročišćavanja otpadnih voda, osigurati obveznost pri-ključaka na taj sustav odvodnje svih subjekata (domaćinstava i tvrtki) koji su priključeni na vo-doopskrbni sustav;

svaku novu izgradnju vodoop-skrbnih sustava u naseljima ob-vezno vezati uz istovremenu izgradnju sustava odvodnje s pročišćavanjem;

osigurati da svako priključivanje na vodoopskrbni sustav obvezuje i priključivanje na sustav odvod-nje;

za svaki sustav odvodnje obve-zno osigurati pročišćavanje ot-padnih voda, kako bi se spriječi-lo onečišćenje podzemnih voda.

Takve aktivnosti treba provesti tako da odgovarajući organi donesu neophodne akte u lokalnim zajedni-cama kako bi one imale snagu pro-pisa i mogle se kontinuirano provo-diti, bez politizacije svih navedenih zahvata. Ono što učinimo već danas, višestruko će se isplatiti sutra, a za svako kašnjenje u tim aktivnostima budućnost naplaćuje višestruke «ka-mate».

Stjepan Šaban, dipl.ing.



«ŽELIM ŽIVJETI!A ŽIVJETI ZNAČI – BORITI SE!»

Nije se lako suočiti s dijagnozom zloćudne bolesti. Od pitanja «Zašto baš ja?», preko nepoznanica o uznapredo-valosti oboljenja, načinima i mogućno-stima liječenja, komplikacijama, nus-pojavama i neugodnim terapijama, do krajnjeg «Koliko ću još živjeti?» - sve je bolno, zastrašujuće, stresno. A to znači da je, pored tjelesnoga, ugroženo i du-ševno zdravlje oboljeloga. Treba mu, dakle, liječiti ne samo dio tijela napad-nut zloćudnom bolešću, nego i misli, osjećaje.

Danas se toj psihološkoj pomoći posvećuje sve veća pažnja jer se zna da je stanje psihe od znatnog utjecaja na fi -zičko zdravlje.

Liječnici onkolozi, radioterapeuti, psihijatri, psiholozi i ostalo osoblje, koji udruženo djeluju u liječenju i njezi obo-ljelog od zloćudne bolesti – nastoje mu olakšati suočavanje s bolešću, odgovori-ti na njegova brojna pitanja, objasniti mu put liječenja i popratne pojave, ohrabri-ti ga i podržati u borbi za ozdravljenje. Neki to rade s puno pažnje i zalaganja, a drugi svoje odgovore skrate na najbitni-je, tako da pacijentova potreba za broj-nim pojašnjenjima ostaje tek dijelom za-dovoljena.

Potkraj 2007. godine Liga protiv raka Primorsko-goranske županije ti-skala je, uz novčanu potporu Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb grada Rijeke i PGŽ, priručnik za oboljele od zloćudne bolesti i članove njihovih obitelji, s naslovom PSIHO-LOŠKA POMOĆ U SUOČAVANJU SA ZLOĆUDNOM BOLEŠĆU.

Autori su mu brojni liječnici – spe-cijalisti interne medicine, kirurgije, onkologije i radioterapije, otorinolarin-gologije, psihijatrije, psiholozi, terape-uti…

Mr. sc. Ira Pavlović-Ružić, spe-cijalistica onkologije i radioterapije, u Predgovoru kaže: «Ovaj je priručnik nastao iz potrebe da se doživljaji za vri-

jeme suočavanja s bolešću i tijekom li-ječenja objasne i približe bolesniku, ali i njegovoj obitelji i okolini. Shvaćanje i razumijevanje psihičkih stanja kroz koja prolazi netko nama blizak može prido-nijeti boljoj i kvalitetnijoj podršci koju pružamo oboljelom. A i bolesnik sam, utopljen u svoje doživljaje i strahove, neće se osjetiti usamljen ako svoje re-akcije shvati kao nešto sasvim uobiča-jeno.»

Slijede poglavlja koja govore o utjecaju naših osjećaja, posebno tjesko-be i stresa, na naše zdravlje, o tome kako ih prepoznati i kada potražiti pomoć; o mogućim operacijskim zahvatima kod malignih bolesti, o kemoterapiji i radio-terapiji te njihovim popratnim smetnja-ma i neželjenim učincima; o psihološ-koj pomoći pri suočavanju s dijagnozom zloćudne bolesti; o tome kako obitelj prihvaća bolest svog člana; kako komu-nicirati s članovima obitelji, s liječni-kom i medicinskim osobljem, s prijate-ljima i radnom sredinom…

Pri kraju priručnika nalaze se pri-lozi o iskustvima liječenih od maligne bolesti, u kojima oni opisuju kako su sa-znali za svoju bolest, kako su liječeni i

kroz kakve su poteškoće prolazili; pišu o tome kako su se poslije liječenja pono-vo uključili u obiteljski i društveni život, prebrodili jedno teško životno iskustvo i iz njega izašli jači, odlučniji, borbeniji… Njihovi zapisi završavaju optimističnim porukama:

«Ja sretna izađoh kao pobjednik, uživam sada u rascvalom i mirisnom proljeću i svim njegovim ljepotama, puna optimizma i – živim.»

«Želim živjeti! A živjeti znači – boriti se! I ne bojte se, ljudi! I s rakom se živi!»

«Ova bolest bila je teška, ali i bla-goslov. Otvorila je nove vidike koje ne bih mogla spoznati. U životu nikad ne znamo što nas čeka. Prihvatimo ga upra-vo onakvog kakav jest. Svaki dan je nov početak i zato uživajmo u njemu.»

Ima jedna izreka koju često kori-stim: Što me ne ubije, to me ojača!»

«Ispleti vijenac u vjeri i nadi zrno ljubavi u srce posadi, nestat’ će tvoji teški jadi.»

Dodatne informacije na kraju pri-ručnika upućuju zainteresirane u ak-tivnosti, adrese i brojeve telefona Lige protiv raka PGŽ, Kluba žena operiranih dojki «Nada», kluba liječenih od leu-kemije i limfoma, Kluba laringektomi-ranih PGŽ – sve u Rijeci, te na adrese web-stranica na internetu na kojima se mogu naći brojne informacije o zloćud-nim bolestima.

Sedamdesetak stranica ove knji-žice nije mnogo, ali pruža važan oslonac kad nam je najpotrebnije, kad ne znamo što se s nama zbiva, kad nemamo koga upitati, kad nam treba vremena da shvatimo i prihva-timo kao poznato i uobičajeno ono što proživljavamo, kad ZNATI liječi i snaži duh, a time pomaže i tijelu da se odupre bolesti.

Vjekoslava Lenac, prof.

Ika Rončević-Gržeta, Karin Kuljanić-Vlašić, Ivan Host, Mirjana Pernar i suradnici: PSIHOLOŠKA POMOĆ U SUOČAVANJU SA ZLOĆUDNOM BOLEŠĆU, Priručnik za oboljele i članove njihovih obitelji, Liga protiv raka Primorsko-goranske županije, Rijeka, 2007.



Čime su se liječili i njegovali naši djedovi i bake

SVAKO VRIJEME IMA SVOJE OBILJEŽJE

U potrazi za prošlim vremenom, zavi-rili smo u zagrebački Svijet iz 1933. godine i, uz zanimljivo štivo o političkim, društve-nim, kulturnim, sportskim i zabavnim do-gađanjima, pronašli i više oglasa u kojima su se reklamirali preparati za njegovanje ljudskog tijela te za liječenje niza bolesti.

«Nivea» - kraljica među kremama«Nivea» krema je i prije 74 godine bila

kraljica među kremama za njegovanje ljud-skog tijela. U oglasu u Svijetu ističe se da ni jedna krema ne sadrži eucerit, osim Ni-vea kreme i zato je se ne može nadomjestiti. Tko nije nabavio «Nivea» kremu, mogao je koristiti ulje istog naziva i istog djelovanja. Da je «Nivea» krema bila bez premca, po-kazuje i njena dugovječnost. Mnoge slične kreme pojavljivale su se na kozmetičkom tržištu, ali i nedugo zatim nestajale. Sve ih je nadživjela «Nivea» krema.

«Lilas crema» bila je idealno sredstvo za njegu kože lice. Tom kremom žene su čuvale lice od sunčanih pjega, štitile ga od vjetra i UV zraka. Uz «Lilas cremu» pro-izvodio se i «Lilas» sapun te puder istog naziva.

«Najtanji kolorirani puder od izvan-rednog djelovanja za njegu i poljepšavanje lica» bio je «Poudre porecelaine Tosca» koji se mogao dobiti u bojama: «Blanche, rose, rachet, naturelle, Mauresque i bru-nette». Bjelopute osobe mogle su rabiti «Blond orange», a tamnopute – «Brunette

orange». Nazivi spomenutih proizvoda go-vore da im je podrijetlo bilo francusko.

«Elida Favorit sapun» predstavljao je «put do najsavršenije ljepote». Taj je sapun koži davao baršunasto meki ten i bio je «te-meljito parfumiran», jednako je mirisao od površine do posljednjeg komadića.

Neizbrisivi ruž u pozlaćenoj kutijici «Creme de Coty» prodavala se u me-

talnoj manjoj tubi (prikladna za ženske i najminijaturnije torbice) i većoj tubi (za noćne ormariće ili kupaonice), a proizvo-đač Coty nudio je damama i ruž za usne – neizbrisiv, u četiri boje, u pozlaćenoj ku-tijici – «Gitane». Može se zamisliti radost naših prabaka kada su im, u djevojačkoj dobi, kavaliri darivali ruž «Gitane»!

Francuska krema «Embrodanya» ja-čala je kožu i uklanjala bore. «Već šestog dana uporabe bit će uočljiv uspjeh» - tvr-dio je proizvođač u promidžbenoj poruci. Borba protiv izdajničkih bora čini se da je vječna jer oglase sa sličnim poruka susre-ćemo i danas, samo što se radi o proizvodi-ma drugih naziva.

Čaj u plombiranim pakiranjima«Krevisal» je bilo najbolje sredstvo

protiv kašlja te bronhijalnog i plućnog kata-ra. Pomoću «Krevisal» karamela «prkosilo se prehladi, kašlju, kataru itd.».

Slovenski čaj «Planika» (proizvodila ga je Ljekarna mr. L. Bahovec, Ljubljana) naveliko se reklamirao u spomenutom za-grebačkom Svijetu. U Hrvatskoj se taj čaj prodavao isključivo u plombiranim pakira-njima kako se ne bi mogao krivotvoriti!

Čaj «Planika» preporučivao se za proljetno čišćenje organizma, ali i kao lijek kod slabe probave želuca, zatvora i slabog rada crijeva te protiv vrtoglavice i slabosti, bolesti jetara i srca, kod neuroze i živča-nih bolesti. Jednom riječju, bio je to gotovo univerzalni čaj za liječenje brojnih tegoba i na tržištu biljnih pripravaka nije mu bilo premca.

Dok vi spavate – Darmol radiZa otvaranje zatvora u crijevima rabi-

la se «čokolada protiv tvrde stolice - Dar-mol». Reklamirajući svoj proizvod, proi-zvođač je osmislio zanimljiv slogan – Dok vi spavate, Darmol radi, koji su suvreme-nici često parafrazirali (i u pošalicama) za brojne proizvode ili prilike.

Iz Dubrovnika (Apoteka dr. Semelić) nudio se «Figol eliksir» - «protiv besanice, glavobolje, navale krvi u glavu, pretjera-

nog crvenila lica i neuroze živaca».Protiv glavobolje, migrene, gripe, pre-

hlade i hunjavice – prije 74 godine rabio se (udisanjem) «Nosal».

«Jecovital» se preporučivao djeci – zbog pojačanog djelovanja ribljeg ulja s do-datkom vitamina D.

Pločice za depilaciju damskih noguDlačice na nogama dame su uklanjale

pločicom «Roli» - pronalaskom za «odstra-njivanje neželjenih dlačica».

Proizvođač se hvalio efi kasnošću, ali nije navodio koliko su boli morale podnijeti dame da bi im noge bile glatke, bez dlači-ca.

«Elegantine» - creme, poudre, eau de cologne, savon – «prvorazredne kozmetič-ke preparate za odlične gospođe« nudio je zagrebački «Ekas» - laboratorij mr. Slavka Zimmermanna.

«Svaka mudra i otmjena dama upo-trebljavala je svakodnevnu intimnu toale-tu» – miomirisnu sol za ispiranje – «Isla-Spuelsalz».

Krema «Leodor» davala je «rukama i licu lijepu bjeloću kako je to otmjenoj dami poželjno». U toj kremi nije bilo «neugod-nog mošusovog mirisa jer je otmjenom svi-jetu taj miris odvratan» - poručivao je njen proizvođač – mariborski «Zlatorog».

Vječni aspirinBayerov «Aspirin» (iz Leverkusena,

Njemačka)) bio je nenadmašan među lije-kovima protiv glavobolje i raznih drugih bolova.

Protiv više bolova reklamirao se i «Veramon», a «Forman» je bilo najbolje i najjednostavnije sredstvo protiv hunjavice.

«Franz Josef» - gorka voda reklami-rala se kao izvrsno sredstvo kod zatvorene stolice, bolova u kukovima, tegoba disanja, lupanja srca, migrene, šumova u ušima, omaglice i zlovolje – čudesni lijek za bez-broj bolesti.

Mnoge lijekove i kozmetičke prepara-te prekrila je prašina zaborava, a neki se – pod istim imenom proizvode i danas. Ono što povezuje nekadašnje i današnje spome-nute proizvode jest njihova promidžba u novinskim oglasima, u kojima ih se kuje u zvijezde, te domišljatost reklamnih slogana kojima se privlače kupci.

Međutim, dok se danas kozmetički preparati nude i ženama i muškarcima, u davnoj prošlosti bili su namijenjeni samo ženama - «otmjenim damama».

Borislav Ostojić

Kozmetička i farmakološka industrija svakog dana izbacuju na tržište stotine novih preparata i lijekova – za njegu tijela ili odr-žavanje zdravlja, odnosno liječe-nje raznih bolesti. Svako vrijeme, od davnine, obilježeno je i kozme-tičkim preparatima i lijekovima.



KUPINAKUPINAGotovo da i nema europske zemlje u kojoj kupina ne

raste kao samonikla biljka (uz šume i grmlje, po šumama i ravnicama te naročito na zapuštenim zemljištima) jer se brzo razmnožava. Ipak, može se reći da kupine nema tamo gdje je namjerno iskorijenjena i na njenom se mjestu nalaze kultivirane biljke.

I širom Hrvatske raste kupina, najčešće kao samonikla biljka. Međutim, kao u Engleskoj i Americi, gdje se kupina uzgaja u vrtovima (poput ma-lina i jagoda), i u našoj zemlji (primjerice, u okolici Varaždina) neki poljoprivrednici okušali su se u uzgajanju vrtnih kupina.

Samonikle kupine od vrtnih su manje, ali slađe i imaju nešto drukčiju aromu i okus.

Za ljekovitost kupine zna se odavno

Starorimski povjesničar Plinije uočio je ljekovita svoj-stva kupine i njeno djelovanje na upalne procese u ustima i organima za probavu.

Grčki liječnik Dioskorid preporučivao je kupinu za li-ječenje organa za probavu, kod stezanja maternice, za smi-renje bolova kod hemoroida te za zacjeljivanje rana i čireva.

Liječnik Matioli (1570.) tvrdio je (a iskustvo mu je to potvrđivalo) da korijen kupine kuhan u vinu ili usitnjen u prah rastvara bubrežni kamenac.

Sv. Hildegarda je u srednjem vijeku pripisivala kupini ljekovita svojstva i preporučivala je za liječenje kašlja, mi-grene, zubobolje i protiv unutarnjih krvarenja.

Ljekovita – od korijena do ploda

Iako se mnogi vole sladiti ukusnim kupinama, malo ih zna koliko je ljekovita ta biljka. Naime, od kupine su ljeko-viti njeni listovi, cvjetovi, korijen i plod.

Mladi zeleni listovi (bez lisne drške) i cvjetni vrhovi kupine beru se u lipnju i srpnju (samo s vrhova stabljike i po suhom vremenu). Listove kupine valja sušiti u tankom sloju kako bi sačuvali lijepu zelenu boju. Zreli plodovi ku-pine beru se u kolovozu i rujnu, a korijen se iskapa u veljači i ožujku. Korijen kupine valja sušiti u hladu, na zračnom mjestu.

Zagovarači zdravog načina života preporučuju jesti sa-monikle kupine u velikim količinama jer djeluju umirujuće, a poboljšavaju i probavu.

Listovi kupine koriste se za pripremu čaja od kojeg se prave oblozi za liječenje podbuhlosti lica i očiju.

Obilje minerala i vitamina

U plodu kupine ima obilje mine-rala i vitamina: kalija, fosfora, magne-zija, klora, kalcija, sumpora, natrija, željeza, bakra i joda te vitamina – karotena (provitamina A), vitamina B1, B2, B5, B6 i, najviše – vitamina C.

Zanimljivo je istaknuti da u listu kupine ima više vita-mina C nego u zrelom plodu (u 100 grama lista ima 125 mi-ligrama posto vitamina C, a u zrelom plodu, u istoj količini, samo 24 miligrama posto).

Kupinov sok, svježe iscijeđen, bez dodatka šećera, sa-drži vrlo malo kalorija (čak manje nego svježa cjelovita ku-pina).

Kako pripraviti kupinovo vino

Uzmite četiri kilograma zrelih (i zdravih) kupina i dobro ih zgnječite. Priredite kilogram šećera. U čistu sta-klenku (širokog grla) stavljajte red zgnječenih kupina pa red šećera i tako redom – sve do vrha. Zatim staklenku s kupi-nama i šećerom držite na toplom (danju, po mogućnosti, na suncu) tjedan dana.

Nakon tjedan dana dobiveni sok procijedite kroz gazu i ulijte u manje boce (0,75 litre). Boce nemojte napuniti do vrha kako bi kupinovo vino moglo vreti. Poslije tjedan dana kupinovo vino ponovno procijedite i boce (ne zatvarajući ih) omotajte pamučnom krpom. Na kraju, nakon 15 dana, pro-vjerite je li vrenje završilo i boce zatvorite plutanim čepom.

Za slabunjavu djecu i rekonvalescente kupinovo vino može se pripraviti na sljedeći način: u veću staklenku stavi se dva kilograma zrelih kupina i pola kilograma šećera. Sve se dobro izmiješa i ostavi na toplom (ili na suncu) 20 dana. Svakog drugog dana smjesu valja dobro promućkati.

Nakon 20 dana kupinovo se vino ocijedi, ulije u čiste boce od pola litre i začepi plutanim čepom.

Protiv niskog krvnog tlaka

U bocu s litrom kupinova vina stavite dvije žlice sitno narezanih listića ružmarina, dobro zatvorite i ostavite stajati 10 dana. Nakon toga kupinovo vino procijedite kroz gazu.

Taj pripravak pije se – kod niskog krvnog tlaka – dva decilitra poslije jela.

Dobro je znati: niskotlakašima se, također, preporuča (poslije jela) pojesti 4 dekagrama oljuštenih lješnjaka.

Za liječenje debljine

Savjet: tri puta dnevno – kroz deset dana uzastopno – valja piti (poslije jela) po dva decilitra kupinova vina. Osim za smanjenje tjelesne mase (naročito masnog dijela), kupino-vo vino koristi se i za liječenje slabokrvnosti. Također dobro djeluje protiv stresa jer umiruje.

Borislav Ostojić

naše zdravlje * naše zdravlje * naše zdravlje * naše zdravlje * naše zdravlje * naše zdravlje * naše zdravlje



IZ MORA NA STOLMALI SAVJET ZA PLAVU RIBU NA GRADELE

Za vrijeme pečenja, po-vremeno nabaciti par granči-ca svježeg ružmarina na žar, da ne gori, samo neka dimi ili isparava. Riba će primiti savr-šenu aromu. To još ide dobro s arbunima na gradele (žaru). Drugim ribama baš ne odgovara.

TUNJ U ULJU (MOŽE I PALAMIDA)

1,5 kg odrezaka tunja,kapula, češnjak, peršin, mrkva, list lovora (sve krupnije

narezano),sol, papar u zrnu,

2 dl maslinova ulja i 2 dl sjemenskog ulja (za prelijevanje).

U 1,5 l slane vode kuhati 30 minuta sve naredane sa-stojke, a onda ubaciti odreske tunja i kuhati još 30 minuta.

Izvaditi kuhane odreske, očistiti od kože i kosti i od-straniti crni, tamni dio mesa (eventualno). Ostaviti da se meso potpuno ohladi, ocijedi i posuši.

Složiti komade u staklenku, preliti mješavinom ulja, dobro zatvoriti i ostaviti na tamnom, svježem mjestu. Može trajati za uporabu više tjedana (ali sumnjam da će toliko iz-držati!!!).

HLADNO JELO OD PALAMIDE

Palamidu od oko 1,5 kg očistiti i narezati na fete, ne tanje od 2 cm, lagano posoliti i odložiti.

Narezati na listiće 4 srednje kapule, nasjeckati sitno 4 zrna češnjaka, narezati na kolutiće dvije mrkve i sve to sku-pa pirjati u 0,5 dl maslinova ulja, na laganoj vatri, oko 15 minuta.

Potom dodati još malo maslinova ulja i 1,5 dl vode (ili još bolje, ako imaš, ribljeg temeljca), 4 žlice pasiranog pomi-dora, žličicu papra, sol i malo zdrobljenog peperoncina.

Sve pirjati još 15 minuta.Polovicu dobivene smjese staviti u široku padelu. Na to

posložiti fete palamide i pokriti preostalom polovicom uma-ka (smjese).

Zaliti s 2 dl bijelog vina i kuhati poklopljeno na laganoj vatri, oko 20-25 minuta. POKLOPAC NE OTVARATI, PA-DELU POVREMENO SAMO PROTRESTI.

Poslužiti tek kada se sve dobro ohladi, s feticama li-muna da se nakapa palamida. Prilog – kuhani krumpir ili kuhana riža, svejedno je.

PROBAO SAM I JEDNAKO JE DOBRO S POLOVI-CAMA VELIKIH SKUŠA ILI PLAVICA!!

TUNJ “GENOVA”

4 deblje fete svježeg tunja (ukupno oko 0,75 kg netto),20 g suhih vrganja (smekšanih 30 minuta u mlakoj vodi),

3 slana inćuna,2 grančice peršina, 2 zrna češnjaka, grančica ružmarina,

1 žlica brašna, sol, papar,0,5 dl maslinova ulja, 1,5 dl bijelog vina,

50 g maslaca, sok od 1 limuna.

Omekšane suhe gljive isprati, ocijediti i posušiti.Isprati slane inćune pod tekućom vodom, odstraniti

glave i središnju kost, dobivene fi lete posušiti.Istući ili zgnječiti (s dva piruna) gljive, inćune, peršin i

češnjak, da dođe pasta, kao pašteta.U široj padeli pomiješati dobivenu pastu s maslinovim

uljem i brašnom, pa lagano zapržiti, stalno miješajući. Do-dati vino i pustiti da zakuha. Sada složiti u padelu odreske tunja, u samo jednom sloju, posoliti, popapriti i posuti iz-mrvljenim ružmarinom.

Poklopiti padelu i pustiti da kuha 5 minuta, a onda odre-ske okrenuti i odmah padelu premjestiti u zagrijanu pećnicu, da se rade još 20-25 minuta.

Kada odresci postanu potpuno mekani, gotovi, izvaditi ih i složiti na zagrijani pladanj za posluživanje.

Dobiveni umak, u padeli, kompletirati limunovim so-kom, maslacem, miješajući dok se maslac ne rastopi, pa tim umakom preliti odreske tunja i odmah poslužiti. Prilog može biti bilo što: krumpir na kocke, kuhan u slanoj vodi, riža, kus-kus na pari, a meni je najbolje sa zaprženim fetama palente koja je ostala od jučer.

CARPACCIO NA PODLOZI OD RIGE

300-400 g očišćene ribe(tuna, brancin, losos, hobotnica – što već imaš),

sok limuna, maslinovo ulje, acetto balsamico, riga, papar, tost, maslac.

Brancin, tunu, losos odvojiti od kože i kosti, par debljih krakova hobotnice oguliti – očistiti.

Sve to marinirati 24 sata u soku od limuna i maslino-vom ulju. Nakon toga komade ribe i hobotnice zamotati u foliju i zamrznuti.

Na pladanj posložiti rigu, začiniti maslinovim uljem i acettom balsamicom i na nju posložiti vrlo tanko narezanu ribu i hobotnicu. Sve posoliti, začiniti limunovim sokom, ma-slinovim uljem i po volji paprom. Servirati uz tost i maslac.

ODLIČNO IDE I MESO REPOVA VEĆIH SVJE-ŽIH ŠKAMPA, ALI SAD VEĆ PRETJERUJEM!!! RIBA MORA BITI JAKO SVJEŽA.

Damir Tonc

Zdrava prehrana



POLPETE OD TIKVICA(predjelo ili prilog za više osoba)

1 kg tikvica, 200 g sira “feta”, 2 žlice ribanog parmezana ili slično, 2 krumpira, 3 jaja, 1 kriška tostiranog i

naribanog kruha, nasjeckana svježa metvica, papar, sol, brašno, ulje za prženje.

Oguliti i oprati tikvice, narezati na tanke komadiće, dobro ih posoliti i ostaviti da odleže jedan sat, potom ih dobro stisnuti i ocijediti.

“Fetu” usitniti, zdrobiti, nasjeckati.Krumpir skuhati i zgnječiti u pire.Tostirati kruh i naribati ga u mrvice.U zdjelu staviti 2 jaja pa, dok ih se

tuče, umiješati “fetu”, ribani parmezan, kruh, metvicu, papar i 1 žlicu brašna.

Dobro sve izmiješati i dobivenu smje-su staviti na pola sata u hladnjak.

Potom napraviti polpete, pobrašniti ih i pržiti u vrućem ulju.

SALATA OD BALANCANA – za 6 osoba

1 kg balancana (poželjno onih okruglih),0,5 dl maslinova ulja, 2 žlice sjeckanog peršina,

1 veći limun, 1 srednja kapula, sol

Izbušiti vilicom balancane na više mjesta i peći ih u pećnici 45 minuta da omekšaju i da im koža zagori. Oči-stiti ih i dobro zgnječiti uz dodatak limunovog soka i malo soli.

Potom u smjesu dodati sitno sjeckanu kapulu, peršin i malo-pomalo ulje. Poslužiti ukrašeno sjeckanim peršinom, crnim ma-slinama i feticama pomidora.

Varijante: limunov sok može se zamijeniti s 2-3 žlice octa i po želji ubaciti 2 zrna sjeckanog češnjaka ili, za različitu salatu, u smjesu od balancana umiješati pola šalice majoneze i pola šalice jogurta.

SALATA OD KRASTAVACA S JOGURTOM

2 krastavca, 2 dl jogurta, 1 kapula sitno nasjeckana, 2 žlice maslinova ulja, 1 žlica octa, sjeckano lišće metvice,

sol, papar

Krastavce oguliti, narezati na male kockice i staviti u zdjelu za salatu. Dodati kapulu, metvi-cu, sol, papar i sve promiješati.

Izmiješati jogurt s uljem, octom i malo soli, pa time preli-

ti krastavce. Ukrasiti grančicama svježe metvice.

ZAZIKI

2 dl gustog jogurta (vodicu ocijediti), 2 srednja krastavca, 4-6 zrna češnjaka (krupnijih), 4 žlice maslinova ulja,

veoma malo octa, sol

Naribati krastavce ili ih jako tanko narezati. Dobro ih stisnuti, ocijediti i posoliti.

Dodati sitno sjeckani češnjak, ocat, jogurt i sve dobro promiješati. Na kraju dodati ulje. Poslužiti posuto mlje-venom slatkom paprikom i ukrašeno crnim maslinama.

Varijanta: za bogatiji okus umiješati i bademe, ogu-ljene i sitno nasjeckane.

BALANCANE “IMAM” (za 6 osoba)

6 balancana, okruglih, većih, 5 kapula narezanihna tanke fetice, 10 zrna češnjaka izrezanih na četvrtine,5 zrelih pomidora oguljenih, bez sjemenki, narezanih

na komadiće, 2 dl ulja, sol, papar

Balancane dobro oprati, odrezati vrhove. Zarezati ih oštrim nožem uzdužno na tri mjesta i posoliti.

U padelu staviti pola količine ulja da se zagrije pa po-pržiti balancane sa svih strana. Izvaditi ih i odložiti u jed-nu drugu padelu (za pećnicu).

U padelu od prženja doli-ti preostalo ulje, dodati kapulu i češnjak da lagano požute, pa onda dodati pomidore, peršin, sol i papar. Pirjati dok sve sku-pa dobro zgusne.

Sada tim umakom napuniti proreze na balancanama, pre-liti preostalim umakom i s još 2,5 dl vode i staviti da se radi u pećnici oko jedan sat.

PIRE OD MLADOG BOBA(za 6-8 osoba, kao prilog)

0,5 kg mladog boba, 1 veća kapula +1 kapula sitno sjeckana +sjeckani peršin, 1 dl maslinova ulja, sol, papar

Očistiti i oprati bob pa ga skuhati u vodi. Skinuti pjenu koja se stvorila prije vrenja pa ubaciti kapulu prerezanu na pola. Kuhati na laganoj vatri oko jedan sat.

Kuhani bob propasirati (passaverdura) i staviti ga u padelu na laganu vatru s polovicom ulja. Posoliti i popa-priti. Pirjati uz miješanje 5 minuta.

Rasporediti pire u tanjure ili zdjelice. Kada se ohladi, poškropiti preostalim uljem, posuti sjeckanom kapulom i peršinom.

Damir Tonc

POVRĆE NA DRUGI NAČIN

Ministarstvo zdravstvai socijalne skrbi

Republike Hrvatske

Primorsko-goranska županija Grad Rijeka

Documents

Sunce ima dva lica · 2013. 12. 26. · NARODNOGA ZDRAVSTVENOG LISTA. svibanj-lipanj 2008. 3 ... a manje “teških” obroka? I LLJETOJETO IMA ZUBE. svibanj-lipanj 2008. 5 ... Sve