Ja TRGOVAC magazin - svibanj/lipanj 2013

Broj 27 | Svi/Lip 2013.

NASLOVNICA

U fokusu Mesna industrija

EU specijalJesmo li spremni za Europu?Jesmo li spremni za Europu?

EU specijal

Puls sektora

Rast unatoč

depresiji

IntervjuIntervju Josip Butara

Ultra

U fokusuU fokusu Oglašavanje na radiju

Analize kategorijaAnalize kategorijaGazirana mineralna vodaHrenovkeOsvježivači za WC

Obrok tjestenine s umakom

Barilla za manje

od

po osobi.

* Cijena za obrok je izraËunata na bazi ugostiteljskih normativa po osobi (125 g tjestenine i 100 g umaka po osobi) a prema

preporuËenim maloprodajnim cijenama proizvoaËa za Spaghetti 500 g (7,99 kn) i umak Basilico 400 g (18,99 kn).

O konaËnoj maloprodajnoj cijeni odluËuje trgovac.

6,99kn*

barilla-LOVEvol2-OGLAS_108x297-PREKLOP-JaTrgovac-00.indd 1 7.6.13 12:14

Broj 27 | Svi/Lip 2013.

6 Svibanj 2013. www.jatrgovac.hr

7Svibanj - Lipanj 2013. www.jatrgovac.hr

[email protected]

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Ines Kovačić, PressCLIPPINGIvan Junaković, AC NielsenKatarina Litva, NHSMilanka Ćorić, AC NielsenMladen Kožić, GfK CroatiaIvan-Damir Anić, Ekonomski institutMirna Horvat, ValiconKsenija Kramar, Mapa znanja

Boris Vulić, Mapa ZnanjaSaša Vejnović, novinarAnte Šalinović, MEDIApulsElvira Mlivić Budeš, FilaksMaja Ćuk, Ipsos PulsMarina Zrile, Ipsos PulsMirko Đukić, BMM savjetovanje

GRAFIČKI UREDNIK:Neža Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Daria Maroevićtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

Još samo desetak dana dijeli nas od tog povijesnog trenutka kada postajemo dio zajednice koja bi nam trebala pomoći da kvalitetnije djelujemo, brže se razvi-jamo i time bolje živimo. Hoće li se to dogoditi preko

noći? Naravno da ne. Hoće li netko drugi to omogućiti za nas? Još manje. Uvode se neka nova, modernija pravila igre, no načela ostaju nepromijenjena. Naš razvoj i boljitak i dalje odre-

đujemo mi sami, uz jednu, ali bitnu razliku koja se ogleda u tome što će nas ubuduće naše novo okruženje gurati da budemo bolji i hvatamo korak jer za one koji taj tempo ne prihvate mjesta više neće biti. U novoj, transparentnijoj i svakako profesionalnijoj tržišnoj utakmici vrijedni i utre-nirani dobit će priliku svoju vještinu podići na višu razinu i za nju biti adekvatno nagrađeni, dok će oni, koji su se čita-vo ovo vrijeme “provlačili” čekajući da se nešto dobro samo od sebe desi, postati suvišni i razvidni kao takvi.

Predstoji nam velika inventura konkurentnosti čiji stan-dardi otpisa vrijede za sve podjednako. Prema svim najavama igra bi trebala biti poštenija, cijene bi trebale padati, a proizvodnost rasti, a time nadamo se i kvaliteta života i nagrada za uloženi trud. Ako do toga dođe, takvi poticaji svakako će biti najbolji lijek za sveopću depresiju koja se ukorijenila zadnjih godina. Situacija nije bajna, ali se ipak imamo čemu nadati. U krajnjem slučaju, ako se u predstojeće vrijeme već neće-mo toliko radovati očekivanom boljitku zbog ulaska u EU, nakon duge zime i kišnog proljeća barem nam ostaje vese-liti se nadolazećem lijepom vremenu i skorašnjem ljetnom odmoru. No dotad odmor ipak treba zaslužiti i dodatno zasukati rukave jer u suprotnom bi se mogli naći u otpisu najavljene EU inventure.

Maroje Sabljićglavni urednik

EU inventura

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 27 / Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.020 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

“Predstoji nam velika inventura konkurentnosti čiji standardi otpisa vrijede za sve podjednako“

8 Svibanj - Lipanj 2013. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

8 | VIJESTI U 2012. gubitak od 219,8 milijuna kuna

16 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE Lidl donirao Caritasu 200 tisuća kuna

17 | MEDIJSKI BAROMETAR TRGOVAČKIH LANACA Mercator u svibnju preuzeo primat

18 | PULS SEKTORARast unatoč depresiji

22 | GOSPODARSKO-SOCIJALNA SLIKA HRVATSKE Život na kredit

24 | INTERVJU: JOSIP BUTARAUdruženje hrvatskih trgovačkih kuća Ultra

28 | GAZIRANA MINERALNA VODARast mjehurića

34 | EU SPECIJAL – TRGOVINA NA MALONaznake oporavka tek u 2014. godini

48 | INTERVJU: RUŽICA GELOHGK – Centar za EU

54 | OGLAŠAVANJE NA RADIJUUmreženi eter

62 | ODNOSI S MEDIJIMA Osobine tradicionalnih medija

64 | HRENOVKEObrok za doručak, ručak ili večeru

70 | TRGOVAČKI CENTRIKonsolidirano tržište uvjetuje oprezna ulaganja

82 | OSVJEŽIVAČI ZA WC ŠKOLJKEHigijenski ukras

84 | MALA ŠKOLA PRODAJE Trgovina u susjedstvu na tržištu velikih igrača

86 | VIJESTI IZ REGIJE Preuzimanje dionica Mercatora

87 | VIJESTI IZ SVIJETANestlé gradi tvornicu u Njemačkoj

88 | BRENDOVI NAŠEG DJETINJSTVA Prva čokolada s rižom na svijetu

89 | NOVO NA POLICI 90 | IZLOG

SEKTOR MALO PRODAJE

Prema podacima Fine o poslovanju poduzetnika u 2012. godini, na

vrhu liste maloprodajnih lanaca i dalje vodi Konzum koji je lani ostvario blagi rast prihoda na 13,5 milijardi kuna, a slijede ga Plodine, Tisak i Lidl, koji je zamijenio mjesto s Mercatorom.

Velpro i Savez udruga malih

trgovaca potpisali Sporazum o

poslovnoj suradnjiVelpro i Savez udruga malih trgova-

ca Republike Hrvatske potpisali su Sporazum o poslovnoj suradnji kojim se potvrđuje i osigurava daljnja dugogo-dišnja suradnja malih trgovaca članova Saveza i Velproa kao najvećeg partnera u opskrbi širokog asortimana roba i usluga u veleprodaji. Ugovor o suradnji potpisali su Ivan Ćibarić, predsjednik Saveza udru-ga malih trgovaca Republike Hrvatske, i Dalibor Poznić, direktor Poslovnog podru-čja veleprodaje i distribucije u Konzumu. Novim se ugovorom malim trgovcima članovima Saveza omogućava cijeli niz pogodnosti i povoljniji uvjeti nabave što će doprinijeti povećanju njihove konku-rentnosti.

Agrokor u 2013. planira najmanje milijardu

kuna ulaganjaAgrokor u 2013. planira u Hrvatsku i regiju

uložiti oko milijardu kuna, a posredno mi-lijardu i pol, najavio je predsjednik Nadzornog odbora Agrokora Ivan Todorić. Među inves-ticijama u planu je dovršenje nekoliko novih farmi u Belju te daljnja ulaganja u bio-plinska postrojenja. Nastavit će se i širenje mreže ma-loprodajnog lanca Konzum, obnova kapaciteta proizvodnje u sarajevskom Kiseljaku, dok će PIK Vrbovec u Vojvodini do kraja 2013. otvoriti novi proizvodni pogon.

U 2012. ostv aren gubitak od 219,8 milijuna kuna


Vijesti

SEKTOR MALO PRODAJE

No među deset najvećih s gubitkom je poslovalo njih čak – polovica. Usprkos padu Konzumove dobiti od skoro 40 posto, ona je i dalje iznosila čak 270 milijuna kuna. Lidl je pak lani ostvario prihode od 2,6 milijardi kuna, ali i minus od 41,4 milijuna kuna, dok je Kaufland,

uz tek nešto manje prihode, poslovao s gubitkom od 24,3 milijuna kuna. Najlošije je poslovao Mercator s padom prihoda od 11 posto i gubitkom od golemih 465,4 milijuna kuna. S minusom od 102,5 milijuna kuna lani je poslovao i Spar, a Billa je godinu završila s gubitkom

od 106,9 milijuna kuna. Uz Konzum, pozitivno su poslovali samo Plodine, Tommy i dm-drogerie markt. Cijeli sektor maloprodaje prošlu je godinu završio s gubitkom od 219,8 milijuna kuna unatoč rastu prihoda od 4 posto na 54,2 milijarde kuna.

Ultra gros postao Ultra

Udruženje hrvatskih trgovačkih kuća Ultra gros promijenilo je naziv u Ultra, a u tijeku je i izrada novog vizualnog identiteta.

Glavni razlog promjene je povećanje prepoznatljivosti trgovina pri čemu će članice udruženja u komunikaciji upotrebljavati prefiks Ultra ispred imena poduzeća. Primjena novog vizualnog identiteta prvo je krenula u Dalmaciji s izdavanjem kataloga i uređenjem vanjskog izgleda prodavaonica, a u Zagorju sa svjetlećim reklama-ma. Sukladno ovim promjenama Ultra se od sada može pronaći u gradovima i regijama: Zagreb (Prehrana, Union, Vrutak), Unutraš-nja Hrvatska (Lonia, Mlin i pekare, PPK Bjelovar, Strahinjčica, TP Varaždin, Trgocentar Zabok, Trgonom), Istra i Kvarner (Duravit, Jadranka trgovina, Jeruzalem, Kvarner Punat, La-vor, Puljanka, Valalta) i Dalmacija (Djelo, Ribola, Sonic, Victa).

U 2012. ostv aren gubitak od 219,8 milijuna kuna


KARIJERE

Ivo Markotić novi direktor Badela 1862

Nadzorni odbor

Badela 1862 potvrdio je odluku Vlade iz travnja te smijenio dosadašnjeg direktora Srđana Oreba. Novim general-nim direktorom imenovan je Ivo Markotić, a odluka je donesena uz pozitivno mišljenje Ureda za upravljanje državnom imovinom. Markotić na čelo tvrtke koja je u većinskom državnom vlasništvu (77,88 posto) dolazi iz Centar banke gdje je od svibnja 2011. do ožujka ove godine obnašao funkciju predsjednika Uprave. Nakon toga postaje savjetnikom banke. Karijeru je počeo 1992. kao predsjednik Uprave Slavonske banke Osijek, u kojoj je uspješno okončao prvu sanaciju neke banke u Hrvatskoj.

Vijesti

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) izrekla je trgovačkom lancu Tommy iz Splita upravno-kaznenu mjeru u iznosu od 93 tisuće kuna jer u zakonskom roku nije podnio prijavu koncen-

tracije nastalu sukcesivnim stjecanjem prodajnih prostora poduzetnika Kerum. Agencija je utvrdila da je obveza pri-jave koncentracije za Tommy nastala 10. svibnja 2010., kada je preuzeo šest Kerumovih

prodavaonica na području Dubrovačko-neretvanske županije. No, postupak prijave koncentracije započeo je tek na inicijativu Agencije i to nakon što je, temeljem infor-macija iz medija, pokrenula

istraživanje njihove kapitalne odnosno personalne po-vezanosti. Potpunu prijavu koncentracije Agencija je zaprimila 16. studenog 2012., pa je povreda trajala dvije i pol godine.

AZTN kaznio Tommy s 93.000 kuna zbog neprijavljivanja koncentracije • • •

Promet od trgovine na malo, što su ga

ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u travnju je nominalno porastao 2,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je realno pao za 0,6 posto. To je već 14. mjesec zaredom kako potrošnja pada, ali sporije nego u ožujku, kada je promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, pao za 2,1 posto. Analitičari ocjenjuju kako je usporavanje negativnih kretanja u trgovini

na malo odraz prije svega baznog učinka, s obzirom da je od travnja prošle godine trgovina na malo počela bilježiti godišnje realne stope pada.

Pad potrošnje u travnju usporio na 0,6 posto

Otvoren supermarket

Plodine na otoku Krku

Trgovački lanac Plodine otvorile su supermarket u Gradu Krku na otoku

Krku, što je ukupno 73. objekt ovog tr-govca u Hrvatskoj. Investicija je vrijedna 7,5 milijuna eura te je dio dugoročne strategije širenja maloprodajne mreže Plodina na otocima i diljem hrvatske obale. U novom prodajnom objektu, čija je ukupna površina 3100 m2, zapos-leno je 60 djelatnika. Uz ranije otvorene trgovine u Malinskoj i gradu Krku, ovo je ukupno treći objekt Plodina na nekom od hrvatskih otoka.

U kolovozu otvorenje

Trgovačkog centra Vukovar

Predsjednik Nadzornog odbora koncer-na Agrokor Ivan Todorić najavio je da

bi do 20. kolovoza trebala biti završena izgradnja poslovno-trgovačkog centra na oko 6000 m2 prostora koji taj koncern u središtu Vukovara gradi na mjestu u Domovinskom ratu devastiranog objekta nekadašnje Name. Ulaganje ukupne vrijednosti od 50 milijuna kuna generirat će otvaranje više od stotinu novih radnih mjesta. U centru će se nalaziti 15-ak pos-lovnih prostora, nekolicina trgovina te tri Cinestar kinodvorane.

I dalje najviše izvozimo u BiH

Hrvatska je u prva četiri mjeseca ove godine bila na vrhu popisa zemalja iz

kojih se najviše uvozilo u Bosnu i Hercego-vinu, a istodobno je nakon Njemačke zauzi-mala drugo mjesto među državama u koje se iz BiH najviše izvozilo. Tako je od siječnja do kraja travnja iz Hrvatske u BiH izvezeno roba u vrijednosti od približno 296 milijuna eura, što je 12,3 posto ukupnog bosansko-hercegovačkog uvoza u ovom razdoblju. Istodobno je izvoz iz BiH u Hrvatsku iznosio 205 milijuna eura, što je 14,7 posto ukup-nog bosanskohercegovačkog izvoza.

Podravka smanjuje temeljni kapital za 542 milijuna kuna

Dioničari Podravke na glavnoj će skupštini, koja je sazvana za 20. lipnja, odlučivati o prijedlogu da se gubitak te kom-

panije iz prijašnjih godina pokrije pojednostavljenim smanje-njem temeljnog kapitala za 542 milijuna kuna, a što bi se prove-lo smanjenjem nominalne vrijednosti dionica s 300 na 200 kuna. Podravka je prošlu godinu, prema revidiranom izvješću, završila s gubitkom od 20,7 milijuna kuna, dok zadržani gubitak iz prijašnjih razdoblja iznosi 511,1 milijun kuna, pa ukupni gu-bitak krajem prošle godine iznosi 531,8 milijuna kuna. Temeljni kapital Podravke sada iznosi nešto više od 1,6 milijardi kuna, a nakon planiranog smanjenja iznosit će 1,08 milijardi kuna.

Vlada podigla trošarine na cigarete

Vlada RH donijela je Uredbu o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje. Provedba je to pos-

tupnog povećavanja trošarine na cigarete s obzirom da danom pristupanja EU ukupna trošarina na sve cigarete mora iznositi najmanje 57% prosječne ponderirane maloprodajne cijene ciga-reta puštenih u potrošnju i minimalno 64 eura na 1000 komada cigareta, bez obzira na prosječnu ponderiranu maloprodajnu cije-nu cigareta. Specifična trošarina iznosi 197 kuna za 1000 komada cigareta uz proporcionalnu trošarinu 37% od maloprodajne cijene cigareta te se povećava iznos minimalne trošarine na cigarete s 486 kuna za 1000 komada na 567 kuna za 1000 komada cigareta. Povećava se i trošarina na sitno rezani duhan, tako da iznosi 450 kn/kg, te ostalog duhana za pušenje tako da izno-si 380 kn/kg.


Vijesti

KARIJERE

Mike Pugh novi direktor Arena Centra

Tvrtka TriGranit

Management Corporation imenovala je Mikea Pugha novim direktorom Arena Centra. Dosadašnji direktor Gary Burrows, kao i dosadašnji zamjenik direk-tora Tomislav Dekalić, prelaze na regionalni nivo unutar tvrtke Tri-Granita. Mike Pugh ima 39 godina iskustva u upravljanju maloprodaj-nim, rekreativnim, ugostiteljskim i trgovačkim centrima diljem svijeta te dugogodišnje iskustvo u podru-čju maloprodajnog poslovanja s Walmartom, Asdom i međunarod-nom tvrtkom za upravljanje objek-tima Aramark.

Vedrana Jelušić Kašić nova direktorica EBRD-a za Hrvatsku

Vedrana Jelušić

Kašić imeno-vana je no-vom direkto-ricom Europ-ske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku te je od 3. lipnja pre-uzela vođenje zagrebačkog ureda EBRD-a od dosadašnje direktorice Zsuzsanne Hargitai koja je na toj funkciji bila od kolovoza 2010. godine. Vedrana Jelušić Kašić za-počela je s radom u londonskoj središnjici EBRD-a 1998. godine, a 2005. prelazi u zagrebački ured te preuzima upravljanje aktivnos-tima banke u sektoru agrobiznisa u Hrvatskoj i susjednim zemljama zapadnog Balkana. Nešto kasnije postala je regionalna koordinato-rica za sve agrobiznis aktivnosti banke u jugoistočnoj Europi.

Na inicijativu tvrtki Stella Mediterranea, Zigante tartufi, Paprenjak i Paška

sirana, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu

industriju i šumarstvo osnovana je Grupa-cija proizvođača delikatesne hrane. Cilj je okupljanja proizvođača delikatesne hrane, većinom u kategoriji malih poduzetnika, da zajedništvom i suradnjom te iskustvom kojim raspolažu omoguće lakši pristup tom specifičnom tržištu kako bi se potrošačima ponudilo sve najbolje čime Hrvatska ras-polaže na području delikatesne hrane. Za predsjednika Grupacije izabran je Andrija Polić, direktor tvrtke Stella Mediterranea.

Coca-Cola HBC Hrvatska prepustila je upravljanje skladišnom logistikom

tvrtki Lagermax AED Croatia, uglednoj međunarodnoj tvrtki specijaliziranoj za poslove otpremništva i logistike. Probna je suradnja započela još u svibnju prošle godine kad je Lagermax AED Croatia pre-uzeo upravljanje skladišnom logistikom u Coca-Colinu prodajno-distribucijskome središtu u Rijeci. Uspješna suradnja rezulti-rala je ove godine proširenjem suradnje na prodajno-distribucijska središta Coca-Cole HBC Hrvatska u Zagrebu i Solinu.

Osnovana Grupacija proizvođača delikatesne hrane HGK

Suradnja Coca-Cole HBC Hrvatska i Lagermax AED Croatia

Ministarstvo financija: Poskupljenje cigareta za 2 do 5 kuna je neopravdano

Diskontni trgovački lanac Lidl Hrvatska otvorio je u zagrebačkoj Dubravi novu prodavaonicu, što je ukupno 84. prodajno mjesto Lidla na hrvatskom tržištu. U novoj prodavaonici, koja je 12. prodajno mjesto Lidla na području Grada Zagreba, zapos-leno je 14 djelatnika. Prodajna površina

novo otvorene trgovine u Risnjačkoj ulici 1 iznosi 850 četvornih metara a kupcima je na raspolaganju 33 parkirnih mjesta na vanjskim površinama te 47 parkirnih mjesta u podzemnoj garaži.

Lidl otvorio svoju 84. trgovinu u Hrvatskoj • • •

Povećanje cijena cigareta od dvije do pet kuna po kutiji na teret potro-

šača zbog povećanja trošarina bilo bi prekomjerno i neopravdano, objavilo je Ministarstvo financija. Prema izračunu Ministarstva, najviše se povećava trošarina na cigarete čije se maloprodajne cijene kreću do 18 kuna i to za 1 kunu i 62 lipe. Trošarine na cigarete maloprodajnih cijena od 19 kuna povećavaju se za 90 lipa, a one cjenovnih kategorija od 20 do 35 kuna povećavaju se od 0,54 do 0,69 lipa. Zbog toga u Ministarstvu smatraju najavu pro-

izvođača o daljnjem podizanju malopro-dajnih cijena uslijed povećanja trošarina iznad spomenutih iznosa prekomjernom i neopravdanom.

Velika snaga odmašćivanja!

SNAGA KOJU MOŽETE VIDJETI!

“Ulazak u EU neće biti veliki šok za gospodarstvo”

Ulaskom Hrvatske u EU neće se dogoditi ništa dramatično, jer hrvatsko je tržište već prilično integrirano u europsko,

na kojem su već prisutne najkonkurentnije hrvatske tvrtke, a ni izlazak iz CEFTA-e nije bitnija prijetnja jer će se odnosi s tim zemljama riješiti određenim izvoznim kvotama koje će hrvatske tvrtke barem kratkoročno koristiti, istaknuo je pot-predsjednik Vlade Branko Grčić na Danu poduzetnika HUP-a. Bitniji šok za svoje kompanije ne očekuju ni poduzetnici. Tako je potpredsjednik Uprave Agrokora Damir Kuštrak kazao da se taj koncern za članstvo pripremao kroz deset godina pregova-ranja Hrvatske s EU, a predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi je rekao da će ulazak u EU prvenstveno značiti još otvorenije tržište s minimalnim barijerama.

Agrolaguna otvorila proizvodno-turistički

kompleks u IstriTvrtka Agrolaguna iz sastava koncerna Agrokor u Taru kraj Po-

reča otvorila je proizvodno-turistički kompleks u koji je u ovoj fazi uloženo 35 milijuna kuna te je zaposleno 40 novih djelatnika. Projektom je obuhvaćena rekonstrukcija sirane “Sir Laguna” i ob-nova zgrade stancije Špin te je uređena nova kušaona i izgrađena cesta sira kojom se može prošetati do pašnjaka koji okružuju objekte. Sirana će u prvoj fazi proizvoditi 300 tona sira i 100 tona skute na godinu, a uz postojeći asortiman - kravlji sir, ovčji sir, mi-ješani sir i sir s tartufima – proizvodni se program proširuje sirom u teranu, miješanim sirom od tri vrste mlijeka, ribancem i skutom.


Vijesti

Od 2005. godine, kada je postala vlasnikom osječke mljekare, njemačka multinacionalna mljekarska korporacija Meggle obavila je ulaganja od oko 130 milijuna kuna u novu visokoproduktivnu tehnološku opremu te tvornice. Prošle godine njezina je uprava pokrenula i gradnju nove upravne zgrade u koju

bi se trebala useliti do kraja lipnja. Iz Megglea ističu kako se time investicijski val u tvrtki neće zaustaviti. U ovoj godini u tehnologije za dodatno povećanje produktivnost uložit će se još oko 10 milijuna kuna, a ubrzo će uslijediti i gradnja novog pogona za proizvodnju svježih sireva.

Maloprodajni lanac Konzum potpisao je ugovor prema kojem će zakupiti

780 četvornih metara poslovnog prosto-ra te dovršiti gradnju i uređenje Tržnog centra u Đur-đenovcu. Riječ je o objektu koji se sastoji od 12 poslov-nih prostora namijenjenih za ugostiteljstvo i trgovinu te natkrivenog dijela zelene

tržnice. Prostire se na više od 2000 četvor-nih metara smještenih u samom središtu Đurđenovca. Radovi na uređenju centra započeli su u rujnu 2010. godine, ali su

nakon neko-liko mjeseci prekinuti jer no-sitelji projekta i partneri, Općina Đurđenovac i tvrtka Eko-gradnja, nisu uspjeli zatvo-riti financijsku konstrukciju.

Konzum će dovršiti Tržni centar u ĐurđenovcuTDR proglašen

najboljim hrvatskim

izvoznikom u BiHDuhanska kompanija TDR proglaše-

na je najboljim hrvatskim izvozni-kom u Bosnu i Hercegovinu. Nagradu “Zlatni ključ”, koju dodjeljuje udruga Hrvatski izvoznici, na svečanosti u Zagrebu primio je David Flam, član Uprave TDR-a. “Ova nagrada potvrdila je poziciju TDR-a kao jednog od vode-ćih hrvatskih izvoznika na BiH tržište, koji u proračun BiH godišnje uplaćuje više od 140 milijuna eura. S 2,6 milijar-di prodanih cigareta u 2012. godini i stabilan tržišni udio od 32 posto, TDR je lider na duhanskom tržištu Bosne i Hercegovine”, istaknuli su povodom dobivanja nagrade iz TDR-a.

Preuređen Mercator u Daruvaru

Mercator centar u Daruvaru osvježio je i proširio svoju ponudu s preuređenim

supermarketom Mercatora na kojem se intenzivno radilo tijekom svibnja te su uve-dena i dva nova odjela: odjel Mesnice s po-nudom svježeg mesa i Gastro odjel u kojem sada posjetitelji mogu birati gotove obroke od povrća i mesa. Trgovina je opremljena novim rashladnim vitrinama za kvalitetnije očuvanje namirnica, postavljene su nove police i unaprijeđen je asortiman od 7200 proizvoda za kućanstvo i dom.

Badelov Brandy postaje Brand

Sukladno propisima Europske unije tvrtka Badel 1862

promijenila je ime jednog od svojih najpriznatijih brendova jakih alkoholnih pića pa će tako poznati Prima Brandy od sada na tržištu nastupati pod imenom Prima Brand. Naime, u Europskoj uniji naziv brandy se koristi isključivo za rakije, a Badelov Brandy ne spada u tu kategoriju jakih alkoholnih pića. Riječ je o tradici-onalnom brendu koji je na tržištu već 125 godina te se proizvodi blendin-gom visoko kvali-tetnih destilata vina i biranog alkohola vrhunske kvalitete.

Otvorena prva prodavaonica dm-a

u DaruvaruU sklopu trgovačkog centra Mercator u

Daruvaru je otvorena prva prodava-onica dm-a u tom gradu. Uz prodavaonicu u Bjelovaru ovo je druga prodavaonica na području Bjelovarsko-bilogorske županije te ukupno 148. prodajno mjesto dm-a u Hrvatskoj. Novootvorena drogerija raspo-laže s asortimanom od 12.000 proizvoda te zapošljava četiri djelatnika tako da dm u Hrvatskoj danas ukupno zapošljava 1209 djelatnika.

Osijek: Meggle nastavlja s investicijama • • •


Kreiraj uspješnu prodajnu priču - Promo

Barillaviše od 130 godina ljubavi prema tjesteniniRobna marka Barilla na hrvatskom je tržištu poznata prije svega po tjestenini i umacima.

Barilla tjestenina u Hrvatskoj je broj 1 u kategoriji tjestenine s cca 20% vrijednosnog udjela (izvor: AC Nielsen), a Barilla umaci unutar kategorije RTU umaka u staklenkama zauzimaju cca 50% vrijednosnog udjela (izvor: AC Nielsen). Neizbježan spoj oba sastojka na korisnikovom tanjuru garancija je za brz, kvalitetan i zdrav obrok. Smatramo da postoji prostor za daljnji rast i stvaranje dodane vrijednosti u ove dvije komplementarne kategorije kroz:

1. Razvoj koncepta potpunog obroka tjestenine i umaka po povoljnoj cijeni

2. Povećanjem penetracije kategorije RTU umaka (trenutna penetracija ove kategorije u Hrvatskoj je oko 30%)

Komuniciranje potpunog obroka po povoljnoj cijeni kao kvalitetnog, brzog i pouzdanog rješenja ima za cilj privlačenje novih krajnjih kupaca u kategoriju, povećanje frekvencije

kupnje postojećih krajnjih kupaca te ukupnu povećanu vrijednost kupnje. Želja nam je stvoriti dodanu vrijednost u polici s tjesteninom, a istovremeno povećati penetraciju i vrijednost kategorije umaka. Kroz novi komunikacijski koncept komuniciranja cijene po gotovom obroku tjestenine i umaka želimo krajnjeg kupca osvijestiti da potpuni obrok može dobiti po povoljnoj cijeni, što smatramo da će utjecati na češće korištenje tjestenine i umaka u prehrani i doprinijeti rastu ove dvije komplementarne kategorije.

Budući da na raspolaganju ima više vrsta Barilla tjestenine i umaka, korisniku nudimo mogućnost stvaranja vlastite ljubavne priče. Unutar kampanje razvili smo više komunikacijskih materijala. Želimo da korisnika prate na svakom koraku kupnje: izbor trgovine, okruženje trgovine, razna mjesta unutar trgovine, dodatne pozicije i redovna polica za tjesteninu i umake. U tu svrhu razvili smo komunikacijske alate koje koristimo u print medijima te u trgovini kroz knjižice s receptima, raznim materijalima za ukrašavanje

police i dr. Preporučujemo korištenje svih komunikacijskih sredstava unutar trgovine s ciljem razvoja kategorija koje će dovesti do povećavanja prodaje. Poželjno je posebnu pažnju posvetiti u ljetnim mjesecima kada proizvodi u kategoriji tjestenine i umaka postižu najveću prodaju. Osim komunikacijskog koncepta i komunikacijskih alata, predlažemo zajedničko pozicioniranje tjestenine i umaka na policama u cilju povećanja prodaje i povećanja vrijednosti tih dviju kategorija. Istraživanja krajnjih kupaca za kategoriju umaka u staklenkama pokazuju da se sedam od 10 kupnji obavlja impulzivno (izvor: IRI – Shopper Research), što nesumnjivo ide u prilog povećanja prodaje umaka zahvaljujući pozicioniranju unutar kategorije tjestenine koja ima veću frekvenciju posjeta krajnjih kupaca. Time dodatno krajnjem korisniku približavamo koncept potpunog obroka, utječemo na kreiranje novih korisnika RTU umaka, povećavamo frekvenciju kupnje postojećih krajnjih kupaca, što sve zajedno utječe na povećanu vrijednost kupnje. Rezultat je stvaranje dodane vrijednosti u polici s tjesteninom te istovremeno povećanje penetracije i vrijednosti kategorije umaka.

Radi minimiziranja OOS-a te postizanja maksimalne rotacije u polici, što vodi prema optimalnoj efikasnosti police u periodima najveće potrošnje, preporučujemo da se Barilla tržišni udjeli od cca 20% (izvor: AC Nielsen) za tjesteninu i cca 50% za umake u staklenkama (izvor: AC Nielsen) prenesu u police istih kategorija.

* Cijena za obrok je izraËunata na bazi ugostiteljskih normativa po osobi

(125 g tjestenine i 100 g umaka po osobi) a prema preporuËenim

maloprodajnim cijenama proizvoaËa za Spaghetti 500 g (7,99 kn) i umak

Basilico 400 g (18,99 kn). O konaËnoj maloprodajnoj cijeni odluËuje trgovac.

KREIRAJVLASTITU LJUBAVNU PRI»U

Obrok tjestenine s umakom

Barilla za manje od

6,99kn*

po osobi.

SPAGHETTI BASILICO

ZALJUBLJENA

barilla-LOVEvol2-OGLAS_208x297-PR-JaTrgovac-00.indd 1 7.6.13 12:13


Društveno odgovorno poslovanje

LIDL HRVATSKA

U sklopu projekta “Socijalna košarica – podjela

pomoći u naravi” Lidl Hrvatska darovao je Caritas Gospićko-senjske biskupije dječjom odjećom, obućom i igračkama u vrijednosti većoj od 100.000 kuna, a isti iznos u sklopu ove akcije dodijeljen je i Caritasu Zagrebačke nadbiskupije. Cilj ovog društveno odgovornog projekta je olakšati život najsiromašnijim sugrađanima i pomoći im u osiguravanju osnovnih životnih potreba. Lidl je od 2009. godine kroz projekt “Socijalna košarica” ukupno donirao više od 6 milijuna kuna u proizvodima, a u projekt je uključeno

Konzum otvorio novo dječje igralište u

Karlovcu”Trgovački lanac Konzum i u 2013.

godini nastavlja s projektom “Vratimo djecu na igrališta” u sklopu kojeg je do sada izgrađeno i obnovljeno ukupno 30 dječjih igrališta u cijeloj Hrvatskoj. Novo dječje igralište, na adresi Marina Držića u Karlovcu, otvorili su gradonačelnik Karlovca Damir Jelić, izvršna direktorica marketinga Agrokor koncerna Iva Balent i direktor marketinga Konzuma Gašpar Novak. Obnovljeno dječje igralište u Karlovcu smješteno je u urbanom okru-ženju nebodera u gradskoj četvrti Novi Centar na više od 2450 m² i ujedno je jedno od najposjećenijih igrališta u ovom gradu. Konzum je ovo igralište opremio s ukupno 10 novih kombiniranih sprava kao što su klackalice, njihaljke, tobogani, ljuljačke i druge. Posebna atrakcija je veli-ki drveni brod smješten u sredini dječjeg igrališta koji uključuje prostor za igru i pješčanik, tobogan, mrežu i penjalice.

Projekt “Persil pomaže hrvatskim plažama” u Vodicama”

Povodom stjecanja prestižnog certifikata “Plava zastava” na pla-ži Srima u Vodicama održana je svečana ceremonija podizanja

plave zastave. Plaža Srima pobjednik je natječaja “Persil pomaže hrvatskim plažama”, projekta kompanije Henkel rađenog u suradnji s udrugom Lijepa naša koji je za glavni cilj imao prikup-ljanje sredstava za pomoć hrvatskim plažama u dostizanju stan-darda potrebnih za dobivanje Plave zastave. Kampanjom Persil Experta tvrtka Henkel i udruga Lijepa naša željele su ukazati na važnost zaštite okoliša te pružiti priliku potrošačima da i sami sudjeluju u očuvanju hrvatskih plaža, navode iz Henkela.

više od 400 obitelji s područja Gospića, Otočca, Senja, Ogulina, Slunja, Perušića, Karlobaga, Gračaca, Udbine, Korenice, Rakovice, Josipdola, Generalskog stola i Brinja, te oko 1500 korisnika s područja Zagrebačke nadbiskupije.

Tvrtka Coca-Cola HBC Hrvatska na Četvrtoj nacionalnoj konferenciji o

društveno odgovornome poslovanju, odr-žanoj u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), osvo-jila je dvije vrijedne nagrade. Za ukupna

postignuća na području društvene odgo-vornosti tvrtka je nagrađena Indeksom DOP-a u kategoriji velikih tvrtki, a njezin projekt Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska nagrađen je Europskom nagra-dom za društveno odgovorno poslovanje za Hrvatsku.

Donacija Caritasu vrijedna 200 tisuća kuna

Tvrtka Nestlé Adriatic uručila je nagrade pobjedničkim timovi-ma koji su u sklopu natjecanja Case Study Competition razvili najbolja poslovna rješenja. Najboljem timu studenata

Nestlé je dodijelio 10.000 kuna, a svi finalisti su uz Nestlé proizvode osvojili i mogućnost prakse u tvrtki. Nestlé je u sklopu ovog projekta predsta-vio poslovni izazov u kojem

je zadatak bio analiza tržišta i potrošača te razvoj strategije i plana lansiranja novog čo-koladnog namaza za hrvatsko tržište. Pobijedio je tim u sasta-vu Nina Hrelja, Rafaela Beletić,

Frano Bućan i Mislav Pleština koji je predstavio cjelovito rje-šenje - od izbora asortimana, cjenovne strategije, distribuci-je do promocije.

Nestlé dodijelio 10.000 kuna najboljim studentima • • •

Coca-Coli HBC Hrvatska dvije

vrijedne nagrade za društvenu odgovornost


Medijski barometar trgovačkih lanaca

Mercator u svibnju preuzeo primat

Poseban interes medija za Mercator uslijedio je nakon informacija o ponovnom (devetom) pokušaju prodaje dionica ovog najvećeg slovenskog trgovačkog lanca

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju aktu-alna je tema svih me-dija, a kada govorimo

o trgovačkim lancima, onda je ova tema posebno zanim-ljiva. Postavlja se niz pitanja, a o tome hoćemo li uistinu na prehranu trošiti manje ili više nakon 1. srpnja u javnosti vladaju potpuno oprečna mišljenja.

HRVATSKA JE “POLIDLILA”U svibnju je Mercator zauzeo prvo mjesto koje je dosad konstantno pripadalo Konzu-mu. Konzum je zauzeo drugo, a Lidl se ponovno vratio na treće mjesto koje je držao od početka godine (u travnju su ga pretekle Plodine). Poseban interes medija za Mercator uslijedio je nakon informacija o ponovnom (devetom) po-kušaju prodaje dionica ovog najvećeg slovenskog trgovač-kog lanca. Za već spomenutu prodaju Mercatora ponudu su dali samo Agrokor te fi-nancijski fond MID Europa Partners. Uslijedio je niz špe-kulacija te komentara kako bi koji od scenarija utjecao na tržište, navedene tvrtke i sl. Pisalo se i o poslovnim rezul-tatima Mercatora koji je prvi kvartal 2013. godine završio s 8 milijuna eura gubitka. Objave o Konzumu su isto tako u većini bile o poslovnim rezultatima ovog trgovačkog lanca, no za razliku od Mer-

catora, Konzum je u prvom kvartalu povećao neto dobit za čak 238,9 posto na 6,89 milijuna kuna ostvarivši pri-tom prihode od 2,9 milijardi kuna. Uslijed toga Konzum je ostao lider na tržištu. Lidl i u svibnju nastavlja snižavati cijene svojih proizvoda zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Marketinška akcija ovog lanca dovela je do po-sebnog fenomena i napisa da je Hrvatska ‘’polidlila’’. Naime, dogodilo de da su sve novine jednog četvrtka bile obavijene plavom Lidlovom bojom, budući da nitko nije mogao

odbiti marketinšku ponudu ovog lanca kojem je, kao što kažu, recesija došla kao naručena budući da svi traže najjeftinije proizvode.

POSLOVANJE, ASORTIMAN…Ukupno gledajući, najveći se broj objava, kao i prošlih mje-seci, odnosio na poslovanje sa 64% udjela, te na asortiman i cijene s 20% od ukupnog broja objava. Osim poslovnih rezultata te prodaje Mercato-ra, svibanj su obilježile objave o očekivanjima i promjenama koje će se dogoditi nakon 1. srpnja, odnosno nakon ulaska Hrvatske u EU. Uslijed toga prenosi se da katalozi te web

stranice trgovačkih lanaca, okićene žutim zvjezdicama na plavoj podlozi, sve više izgledaju kao leci EU, a manje kao promidžbene poruke prehrambenih proizvoda. U svibnju su teme o trgovačkim lancima nešto više zastupljene na internetskim portalima (54%), u odnosu na 46% objava zabilježenih u tiskovi-nama. Pojedinačno gledajući, mediji koji su najviše objav-ljivali o trgovačkim lancima su portal www.poslovni.hr te dnevne novine 24 sata. Slijede Poslovni dnevnik te Večernji list. Na portalima se znatno

više objav-ljivalo o pos-lovanju

(64,4%) u odnosu na 35,6% objava koje su zastupljene u tiskovinama. Najveća razlika u korist tiskanih medija je u objavama o asortimanu i cijenama proizvoda: 73,1% takvih objava bilo je u tiska-nim medijima, a 26,9% na internetskim portalima. To je ujedno i najveća razlika u postotku unutar pojedine teme. U tiskanim je medijima zabilježeno više objava i za teme o promidžbi i sponzor-stvima te kada se objavljivalo o uslugama koje pružaju pojedini trgovački lanci kao i njihovom odnosu prema kup-cima. Tema “Ostalo” jednako je zastupljena.

Promišljanja trgovaca u svibnju su bila okrenuta ulasku Hrvatske u EU

Ines KovačićPressCLIPPING

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

64%Asortiman, cijene

Promidžba i sponzorstva

Ostalo

Usluge i odnos prema kupcima

20%

8%

6%

2%

Mercator

232Konzum

Lidl

Kaufland

Plodine

Spar

Billa

Tommy

Getro

Kerum

NTL

Diona

215

123

98

88

59

55

37

34

14

13

13

Trgovački lanci - broj objavasvibanj 2013.


Puls sektora

unatoč depresiji

Sredina je lipnja. Većina očekuje ugodno i toplo vrijeme, s ponekim vrelim danom. Sunce

- puno sunca. Popodneva i večeri za ugodne šetnje ili druženje na terasama ugosti-teljskih objekata, vikendima izleti... Uz prve turističke laste i lagan rast potrošnje.Možda neke druge godine...Kraj proljeća daleko je od očekivanja. Ova godina je sva nekako - izazovna (iskreno, htio sam reći “grbava“). Zima bijaše oštra, hladna. Proljeće, uz iznimku početka svibnja, isto takvo. A nije ni da su nam se gospodarsko-političke prilike nešto baš promije-nile. Naprotiv, ozračje je melankolično. Još nas svega nekoliko dana dijeli od ula-ska u Europsku uniju, nekad toliko žuđenu, a sad ne baš toliko privlačnu. Što očeki-vati od ulaska u EU? Puno je prognoza, projekcija, analiza. Hoće li više profitirati strani proizvođači? Hoće li se do-maćima otvoriti nova tržišta? Je li ulazak u EU našim gos-podarstvenicima veća prilika, negoli što gubitak pogodnosti tržišta CEFTA-e predstavlja udarac? Rado bih da mogu na to pružiti odgovor.

BILO TRŽIŠTATeško je raditi bilo kakve projekcije, no zato je mo-guće pokazati gdje je Lijepa naša završila 2012. te kako je zakoračila u 2013., i to u

usporedbi s ostalim EU i is-točnoeuropskim zemljama. Time nećemo odgovoriti na spomenute dvojbe, ali ćemo moći sagledati kontekst, od-nosno opipati bilo tržišta robe široke potrošnje.Pogledom u Nielsenov Growth Reporter, istraživanje

koje objedinjuje podatke o prodaji svih kategorija koje se prate putem panela trgovine (najmanje tijekom dvije go-dine), možemo vidjeti kako tržišta dišu. Cijene su naravno maloprodajne cijene krajnjim kupcima. Prošlu smo godinu završili u plusu. Hrvatsko tržište robe široke potrošnje pokazalo je određeni rast količina, a cijene se nisu zna-čajnije mijenjale u odnosu na

2011., što nas je svrstalo u red europskih tržišta s blagim rastom, izme-đu Španjolske i Irske. Dakako,

prvo pitanje je gdje su nam susjedi (nije toliko loše dok god smo bolji od njih, zar ne?). Slovensko gospodarstvo bori se sa sličnim (i većim) problemima od naših. Suk-ladno tome, godina je završe-na u minimalnom plusu. BiH je pak usred krize kakvu smo

mi prolazili prije godinu-dvi-je, dok pažnju zaokuplja rast srpskog tržišta. Istini za volju, inflatorni učinak najzaslužniji je za takav razvoj događaja.Turska i Rusija predvode ras-tuća tržišta; visoko su Poljska i Slovačka, ali zanimljivo je vidjeti i oporavak Mađarske.A kako smo zakoračili u ovu godinu? Na EU tržištima podaci se odnose na prvo tromjesečje, dok podaci za tržišta Adriatic regije uzimaju u obzir razdoblje prosinac ‘12 – ožujak ‘13 (u odnosu na isto razdoblje lani), i to samo za prehrambene kategorije.Odgovor (bez prevelikog iznenađenja) – malo lošije. Iako su prodajne količine u Hrvatskoj nešto veće u odnosu na lani, vrijednost je manja, no ipak je konačni rezultat blagi rast. U BiH pad je ublažen, Slovenija je oko nule, dok Srbija pak nastavlja sličnim ritmom. Uz određen količinski rast, inflacija je

zaslužna za rast cijena. Pad tržišta događa se čak i u Grč-koj i Irskoj. Rast hrvatskog prehrambenog tržišta tim je zanimljiviji uzevši u obzir sentiment kupaca.Gotovo da i nije vijest objaviti kako je indeks povjerenja potrošača u Hrvatskoj među najnižima u Europi (više “pe-simizma” iskazuju samo Grci, Irci, Mađari i Portugalci).Niti je vijest da 42% hrvatskih ispitanika kaže kako im na-kon podmirenja najosnovni-

Indeks povjerenja potrošača u Hrvatskoj među najnižima je u Europi

RASTRezultati prvog tromjesečja nešto

su lošiji od prošlogodišnjih, no usprkos izraženom negativnom sentimentu potrošača bilježe

blagi rast


Hrvata kaže da je uslijed krize promijenilo svoje potrošačke navike

unatoč depresiji

83%jih životnih potreba ne ostane ništa (a oni kojima ostane – uglavnom podmiruju du-gove ili štede). Tu smo, ako ne znate, vodeći u svijetu (zlob-nici će reći – barem u neče-mu!). Za usporedbu – svega je 13% Rusa i 27% Rumunja dalo takav odgovor. Dodat-no bode u oči da su Hrvati uvjerljivo vodeći pesimisti po

pitanju posla – samo ih 4% misli da će uvjeti za posao u sljedećih 12 mjeseci biti bolji nego do sada. Toliko o opti-mizmu zbog ulaska u Uniju. Za usporedbu, da će prilike za posao biti bolje u sljedećih godinu dana misli 13% Čeha, 14% Rumunja, 28% Turaka, 30% Rusa, dok od poslovnog optimizma puca čak 63% stanovnika Emirata (to je pak sasvim drugi svijet, složit ćemo se). Čak 83% Hrvata kaže da je uslijed krize promi-

jenilo svoje potrošačke navike (i opet – najviši postotak glo-balno!). Kao jedan od glavnih vidova štednje nametnuo se izbor jeftinijih robnih marki (često su u pitanju trgovačke robne marke) – 60%; ovdje su se jedino Mađari i Estonci po-kazali “štedljivijima“ od nas. Istina je da sve veći broj ljudi ostaje bez posla, kao što je is-

tina da gotovo nikakvih pozi-tivnih vanjskih poticaja nema (osim vrlo uopćenih izjava da će nam u EU biti bolje jer je, kao, svima bilo bolje otkako su u EU). K tome se i vrijeme urotilo pa potrošnja određe-nih kategorija trpi i više nego inače. Sve u svemu, imajući u vidu ovakav doslovce de-presivni sentiment potrošača, rezultati prodaje (barem za prehrambene kategorije, koje ionako čine oko 2/3 proma-trane košarice) su dobri.

DOBITNICI I GUBITNICINajprije, kategorije dobitnici. Ima naime pojedinih katego-rija koje su ostvarile uistinu lijepe rezultate u prva četiri mjeseca ove godine (prosinac ‘12 – ožujak ‘13) prema istom razdoblju 2012. godine.Čokoladne table (i to bez uključenog Lidla) zabilježile su 21% veću količinsku i 10% veću vrijednosnu prodaju, a tek nešto niži rast bilježe čo-kolade za kuhanje. Dodajmo još i praline s +10% količinski i +4% vrijednosno. Čokoladni namazi +12% (vrijednosno +10%). Čokoladnim katego-rijama prosjek kvare jedino čokoladni prutići koji padaju količinski 6% i vrijednosno 4%. Uglavnom - prodaju po-tiču veća pakiranja po nižoj prosječnoj cijeni.

Dvoznamenkast rast (količin-ski), te nešto manji vrijednos-ni nailazimo kod vafla i čipsa.Usporedbe radi, u susjedstvu je situacija s čokoladnim proizvodima slična uz iznim-ku čokoladnih tabli u BiH. Većina “slatkih“ kategorija u Sloveniji, Srbiji i BiH raste, i slično kao kod nas, više koli-činski nego vrijednosno.Palac gore (rastu, ali jednoz-namenkastom) i za majoneze, hranu za kućne ljubimce, kek-se, salame te (pomalo iznena-đujuće) – gazirane sokove i vode. Iznenađujuće imajući u vidu vremenske (ne)prilike te pad većine ostalih kategorija pića. Još jedna regionalna us-poredba. Jaka alkoholna pića imaju blagi rast vrijednosne prodaje u Hrvatskoj (+2%), Sloveniji (+3%) i Srbiji (+3%), uz količine slične kao lani. Drugi nam zajednički “ćeif “ – kava – u Hrvatskoj vrijednos-no raste (+1%), ali količinski pada (-2%). U Srbiji također,

uz drukčije postotke (+13% i -2%), u BiH podjednako pada vrijednosno i količinski (-1%), a u Sloveniji raste +5% uz iste količine kao lani. Veću količinsku prodaju uz manju financijsku realizaciju zabi-lježile su kategorije hrenovki (+3% količinski, -3% vrijed-nosno), žvakaće gume (+2% i -3%) i bombona (+2% i -1%). Zanimljive su kategorije koje su unatoč manjoj količinskoj, zabilježile rast vrijednosne prodaje. Tu nalazimo paštete (-3% količinski i +2% vrijed-nosno) i kakao napitke (-4% i 0%). Na kraju dakako slijede kategorije koje su godinu otvorile čistim padom, dakle količinski i vrijednosno. Pivo (bez ugostiteljstva) palo je 2%, sokovi količinski -1%, ali vrijednosno -4% (sličan je

trend u BiH, dok Slovenija i Srbija bilježe vrijednosni rast), čajevi -2% i -4%, za-čini (-4% i -2%

vrijednosno), žitarice za do-ručak (-4% i -7%), juhe –8% te ledeni čajevi koji imaju čak 15% manju prodaju.

IZMIJENJENI POTROŠAČPotrošač treba i želi kupovati. Iako kriza traje, kupuje se, i kupovat će se. Uz izmijenjene navike većina traži povoljnije. Jeftinije robne marke imaju visoko mjesto na popisu šted-nih mjera u Hrvata. Njih 21% tvrdi da kupuju trgovačke robne marke više nego lani (slično je i u ostalim zemljama regije). K tome treba podcrtati percepciju trgovačkih robnih marki. Naime, osim što su povoljnije od brendiranih proizvoda, čak 40% ih smatra jednako kvalitetnima (isti postotak je u Sloveniji, 30% u BiH, a svega 17% u Srbiji). U svim zemljama preko 20% ispitanika tvrdi da kvaliteta trgovačkih robnih marki raste. Na kraju, meni najupečatlji-vije – usmena preporuka iliti

21% potrošača tvrdi da kupuju trgovačke robne marke više nego lani


Puls sektora

Kretanje tržišta robe široke potrošnje

Stope rasta europskih tržišta u Q1 ‘13 (vs. Q1 ‘12); u regiji - samo prehrana; DJ-FM ‘13 vs. DJ-FM ‘12

BiH

Hrva

tska

Grčk

a

Špan

jolsk

a

Norv

eška

Švica

rska

Belg

ija

Mađ

arsk

a

Italij

a

Njem

ačka

Finsk

a

Slove

nija

Nizo

zem

ska

Slova

čka

Velik

a Brit

anija

Poljs

ka

Portu

gal

Srbi

ja

Austr

ija

Dans

ka

Tursk

a

Češk

a

Šved

ska

Irska

Fran

cusk

a

-5%

-10%

0%

5%

10%

15%

-2,3%

0,7% 2,0%

5,0%5,2%

2,3%

11,6% 11,9%

2,8%2,9% 2,9%

0,2% 0,6% 1,1%

1,3%1,4%

3,9%

-2,3%

-1,6%

1,4%

promjena cijena količinski rast normalni rast

2,1% 3,9%3,9%1,5%

2,8%

Kretanje tržišta robe široke potrošnje

Stope rasta europskih tržišta u 2012.

BiH

Hrva

tska

Ukra

jina

Grčk

a

Špan

jolsk

a

Norv

eška

Švica

rska

Belg

ija

Mađ

arsk

a

Italij

a

Njem

ačka

Finsk

a

Slove

nija

Nizo

zem

ska

Slova

čka

Buga

rska

Velik

a Brit

anija

Poljs

ka

Portu

gal

Rum

unjsk

a

Srbi

ja

Austr

ija

Dans

ka

Tursk

a

Češk

a

Šved

ska

Rusij

a

Irska

Fran

cusk

a

-5%

-10%

0%

5%

10%

15%

-7,6%

0,6%

2,0%

3,9%

2,2%

4,0%

2,4%

5,4%

2,5%

5,9%

2,5%

6,7%

2,6% 2,6%

10,8%

3,3%

12,3%

3,4%

0,1% 0,3%

0,8% 0,9%

1,1%3,7%

-3,7%

-0,6%

1,7% 1,8%

8,3%

promjena cijena količinska promjena. normalni rast

“word of mouth“ za trgovačku robnu marku uvjerljivo je najviša baš u zemljama regije. Poznatima bi 12% Hrvata preporučilo kupnju trgovačke robne marke, 19% Slovenaca, 20% Srba te 21% stanovnika BiH. Za usporedbu, u EU postotak preporuke dvozna-menkast je jedino u Irskoj. Sljedeća navika koja je stvo-rena jest tražiti niže cijene. Takav oblik poticaja priželj-kuje 82% Hrvata, dok 69% kao primamljivo vidi bonus proizvod ili dodatnu količinu gratis. Kartice lojalnosti tako-đer su sve prihvaćenije. Tako je 40% ispitanika navelo skup-ljanje bodova putem kartica lojalnosti kao treći najdraži vid promocije. Kupac traži, jer zna da može dobiti dobru promociju. Ipak, svega 15% ispitanika spremno je mije-njati trgovine radi promocija. Većina (47%) traži promociju unutar svoje trgovine i sprem-

no je mijenjati brend (pritisak veći na proizvođača). Trgov-cima problem mogu stvoriti novotvorene trgovine konku-renata u njihovoj blizini. Više nego igdje u Europi kupci u

regiji spremni su otići u novu trgovinu u svojoj blizini (75% u Sloveniji, 55% u Hrvatskoj, 47% u BiH, te nešto manje u Srbiji - 36%). S druge strane, isto je voljno napraviti 2% Bugara, 23% Francuza, 28% Slovaka, 34% Austrijanaca itd.

NASTAVAK BORBEŠto nam slijedi u ostatku go-dine? Borba za svakog kupca, kako sa strane proizvođača, tako i kod trgovaca. Tmurni mjeseci, no kao da se nazire,

sramežljivo kao zadnjih dana, sunce iza oblaka. Hoće li krhki rast potrajati? Ili će ga utopiti obilne kiše (doslovno i figurativno)? Strepit ćemo do zadnjeg dana u vezi turističke

sezone i pratiti što kažu prog-nostičari Dnevnika. Ulazak u EU sigur-

no će izazvati razna kretanja, no važnije od toga je shvatiti da je potrošač spreman kupiti kvalitetan proizvod po povolj-noj cijeni, u EU ili izvan nje. Kupac, taj kralj čitave industri-je, s izmijenjenim navikama i očekivanjima (pametniji nego ikad, i još uvijek uči) troši čak i uvjetima potpune društvene depresije. Ali traži, čak zahtje-va nagradu za svoju lojalnost. Izbor mu je veći nego ikad. Ima li načina saznati formulu pravog pristupa? Pogledajte

oko sebe, na tržištu ima onih koji rastu, prodajom i udjeli-ma. U pravilu su to oni koji su temeljito istražili potrebe i želje kupaca, osluhnuli im bilo i ponudili proizvode i akcije ili nove, nišne proizvode. Možda svi trebamo manje misliti o oblacima i kiši, a više o suncu iza oblaka. Podsjećam, taj deprimirani i gotovo očajni kupac ipak troši, čak malčice više nego lani. Što će biti u periodu koji slijedi? Hoćemo li opet gledati u nebo, i za razli-ku od poljoprivrednika, moliti za još jednu sunčanu sezonu? Vjerojatno da. Je li gladnim (kriznim) godinama kraj? Vjerojatno ne. Ima li mjesta za rast? Koliko god umjeren bio podaci pokazuju da ima. A malo optimizma svima nam dobro dođe ovih dana.

Ivan JunakovićAC Nielsen

Voditelj Odjela za odnose s klijentima

Usmena preporuka za trgovačku robnu marku uvjerljivo je najviša baš u zemljama regije

Izvor: AC Nielsen


Gospodarsko-socijalna slika Hrvatske

S početkom recesijske krize u Republici Hrvatskoj, osim ne-gativnih makroekonomskih kretanja koja se očituju kroz rast

nezaposlenosti, pad gospodarske ak-tivnosti i smanjenje ukupnih prihoda kućanstava, stanovništvo se suočava i s velikim problemom prekomjerne zaduženosti. Naime, prije nastupa recesijske krize, a i za njeno vrijeme, banke su provodile ekspanzivnu po-litiku kreditiranja čime su građanima omogućile da se zaduže, odnosno osi-guraju financijska sredstva s kojima su kratkoročno živjeli iznad svojih real-nih mogućnosti. Stoga je kod velikog broja kućanstava došlo do smanjenja ukupnih prihoda što se negativno odrazilo na njihovu sposobnost otpla-ćivanja postojećih kredita te sklapanja novih kreditnih ugovora, kao i na sam odabir određenih pojavnih oblika kredita koji slikovito ocrtavaju pad ži-votnog standarda građana od početka recesijske krize pa sve do danas.

NAMJENA KREDITASa svrhom praćenja kretanja pojavnih oblika i visine zaduženosti stanovniš-tva, promatrani su iznosi danih kre-dita banaka sektoru domaćinstva kra-jem obračunskih razdoblja u intervalu od 2008. godine, koja označava poče-tak gospodarske krize, pa do sredine 2012. godine, izračunati su relativni

udjeli (postoci) različitih vrsta kredita u ukupnoj masi kredita stanovništva te je praćeno njihovo kretanje u nave-denom vremenskom razdoblju. Tabli-ca 1. prikazuje postotne udjele različi-tih vrsta u ukupnoj masi kredita sta-novništva, dok se tablica 2. odnosi na postotne promjene pojedinih stavki za uzastopna razdoblja u promatranom vremenskom razdoblju, izračunate

pomoću verižnih indeksa, i postotne razlike u usporedbi s baznom 2008. godinom (početak negativnih gospo-darskih trendova), izračunate pomoću baznih indeksa.Najveće postotne udjele u ukupnoj masi kredita stanovništva zauzimali su stambeni krediti i ostali krediti stanovništvu s više od 40% u svim godinama promatranja, dok krediti za kupnju automobila zauzimaju znatno niže postotke s rasponom od 7,66% u 2008. do 3,01% u 2012. godini. Još manje relativne udjele zauzimaju krediti po kreditnim karticama s ras-ponom od 4,39% u prvoj godini pro-matranja pa sve do 3,13% u zadnjoj. Najmanji postoci izračunati su kod hipotekarnih kredita s nešto manje od 3% u svim godinama promatranja.

Može se zaključiti da stanovništvo najviše uzima kredite prilikom kupnje vlastitog stambenog prostora, zatim u svrhu pokrivanja različitih financij-skih dugovanja preko nenamjenskih kredita pri čemu je minus po tekućim računima najčešće korišten način pokrivanja povišenih financijskih izdataka. Navedeno nam potvrđuje već spomenuti visoki postotni udio ostalih kredita stanovništvu u kojima je najznačajnija stavka minus po teku-ćim računima kao vrlo često korišten oblik kreditiranja građana. U približ-no istom postotku se kreću stambeni krediti, što ukazuje na sklonost građa-na Republike Hrvatske ulaganju u ne-kretnine, a time i potencijalni udar na

standard građana planiranim uvo-đenjem poreza na nekretnine. Mali postotni udio kre-

dita po kreditnim karticama i kredita za kupnju automobila pokazatelji su smanjene potrošnje na tzv. luksuzne proizvode u usporedbi s potrošnjom na proizvode koji pokrivaju nužne, egzistencijalne potrebe preko nena-mjenskih kredita. Nenamjenski kredi-ti se najčešće uzimaju u svrhu zatva-ranja dugova po kreditnim karticama, minusa po tekućim računima, plaća-nja dugo neplaćenih režija, vraćanja dugova prijateljima, rođacima i sl.

POSUĐENA EGZISTENCIJANajveće postotne promjene u 2012. u usporedbi s 2008. godinom pokazale su se u kategoriji kredita za kupnju auto-mobila i to s padom od velikih 60,26%, zatim kod kredita po kreditnim karti-cama koji su smanjeni za 27,74%, dok

ŽIVOT na kreditKatarina LitvaGospodarska savjetnica, NHS

Od siječnja 2012. do ožujka 2013. blokirani su računi čak 44.330 hrvatskih građana

U pet godina krize građani su drastično smanjili potrošnju na luksuzna dobra, dok se njihovo zaduživanje za egzistencijalne potrebe usporedo s time sve više povećava


je istodobno u segmentu stambenih kredita zabilježen rast od 13,83%. Manje, pozitivne postotne razlike, uspoređujući 2012. s 2008. godinom, pokazale su se kod hipotekarnih kre-dita, a najmanje kod ostalih kredita stanovništvu, što je više nego očit po-kazatelj konstantne visoke zaduženosti građana nenamjenskim kreditima koja bilježi blagi rast, ali se značajno ne mijenja tijekom vremena. Velike nega-tivne promjene kod kredita za kupnju automobila i kredita po kreditnim karticama pokazatelj su siromašenja hrvatskih građana od početka gospo-darske krize. Unatoč tome što stambeni krediti u 2012. bilježe pad od 0,15% u odnosu na 2011., za cijelo razdoblje

promatranja (2008. - 2012.) ovaj je seg-ment ipak porastao za nemalih 13,83%. Ukupno kreditiranje stanovništva lani je zabilježilo blagi pad od 0,43% u od-nosu na 2011. godinu kao posljedica povećanog pesimističnog potrošačkog

raspoloženja, ali je u konačnici ukupno kreditiranje stanovništva u prošloj go-dini raslo za 1,26% u usporedbi s 2008. što je, pak, jasan pokazatelj povećane financijske opterećenosti građana uz ostale negativne učinke recesijske krize

kao što su povećana nezaposlenost, pad plaća, rast cijena, pad kvalitete života te općenito izostanak zadovoljavanja potreba koje nisu samo egzistencijalne prirode. Usprkos velikom postotnom padu u kategorijama kredita za kupnju

automobila i kredita po kreditnim karticama, zabi-lježen je rast ukupnih kre-dita stanovništva za cijelo razdoblje promatranja. Razlozi za ovakvo kretanje

mogu se očitati u tome što stavke koje pokazuju rast, poput stambenih kredita (s izuzetkom 2012. u odnosu na 2011. kada je ostvaren blagi pad) i ostalih kredita stanovništvu, zauzimaju velike relativne udjele s više od 40% u ukup-noj masi kredita. Najavljene promjene vezane za ograničenje minusa po teku-ćim računima neće utjecati na visinu zaduženosti zato što će građani, uz iz-ostanak rasta mase plaća te sve veći rast troškova života, biti prisiljeni uzimati nove potrošačke kredite kako bi zatvo-rili postojeće minuse. S obzirom da se obje kategorije kreditiranja ubrajaju u ostale kredite stanovništvu to neće bitno utjecati čak ni na samu strukturu kreditiranja stanovništva. Unatoč tome što su kamate na minuse po tekućim računima veće u odnosu na ostale vrste kreditiranja, oni su za većinu građana najdostupniji, dok potrošački krediti uz nešto niže kamatne stope obračunavaju i ostale instrumente osiguranja kredi-ta, što u konačnici rezultira približno istim troškovima posuđivanja, ali uz manju dostupnost za mnoge građane. Uz kretanje i strukturu zaduženosti građana od strane poslovnih banaka, sve složeniju gospodarsko-socijalnu sliku Hrvatske ocrtavaju i Finini iz-vještaji o broju blokiranih građana i iznosu njihova duga zbog neizvršenih osnova za plaćanje. Prema tim podaci-ma, od siječnja 2012. do ožujka 2013., broj blokiranih građana porastao je za 44.330 (21%), dok se njihov dug popeo na visokih 18,75 milijardi kuna, što je za promatrano razdoblje porast za čak 5,55 milijardi kuna ili 42%. U uvjetima izostanka gospodarskog rasta i nastavka provođenja makroekonom-skog modela štednje teško možemo očekivati da će se u skorije vrijeme značajno smanjiti ukupna zaduženost građana koja je prema zadnjim poda-cima u ožujku 2013. dosegla golemih 129,4 milijardi kuna.

Najčešće korišten način pokrivanja povišenih financijskih izdataka je minus po tekućim računima

129,4 milijardi kuna - ukupna zaduženost građana RH

Dani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima

KREDITI BANAKA U

MILIJUNIMA KUNA

XII. 2008. XII. 2009. XII. 2010. XII. 2011. VI. 2012.

IZNOS UDIO

(%)IZNOS

UDIO(%)

IZNOS UDIO

(%)IZNOS

UDIO (%)

IZNOS UDIO

(%)

UKUPNI KREDITI STANOVNIŠTVU

125.922,6 100 122.195 100 127.139,1 100 128.057,8 100 127.511,3 100

STAMBENI KREDITI 52.317,5 41,55 52.959,6 43,34 57.981 45,60 59.642,3 46,57 59.553 46,70

HIPOTEKARNI KREDITI

3.130,1 2,49 3.084,2 2,52 3.513,3 2,76 3.261,3 2,55 3.171,1 2,49

KREDITI ZA KUPNJU

AUTOMOBILA9.646 7,66 7.810,5 6,39 6.236,8 4,91 4.539,4 3,54 3.833,7 3,01

KREDITI PO KREDITNIM KARTICAMA

5.529,7 4,39 5.022,3 4,11 4.386,8 3,45 4.109,3 3,21 3.995,8 3,13

OSTALI KREDITI STANOVNIŠTVU

55.299,3 43,92 53.318,4 43,63 55.021,2 43,28 56.505,5 44,12 56.957,7 44,67

Stope promjene danih kredita banaka stanovništvu

KREDITI BANAKA U MILIJUNIMA KUNA XII. 2008. XII. 2009. XII. 2010. XII. 2011. VI. 2012.

UKUPNI KREDITI STANOVNIŠTVU

IZNOS 125.922,6 122.195 127.139,1 128.057,8 127.511,3

STOPE PROMJENE (%), UZASTOPNA RAZD. -2,96 4,05 0,72 -0,43

STOPE PROMJENE (%), BAZA=XII.2008. -2,96 0,97 1,70 1,26

STAMBENI KREDITI

IZNOS 52.317,5 52.959,6 57.981 59.642,3 59.553

STOPE PROMJENE (%), UZASTOPNA RAZD. 1,23 9,48 2,87 -0,15

STOPE PROMJENE (%), BAZA=XII.2008. 1,23 10,83 14,00 13,83

HIPOTEKARNI KREDITI

IZNOS 3.130,1 3.084,2 3.513,3 3.261,3 3.171,1

STOPE PROMJENE (%), UZASTOPNA RAZD. -1,47 13,91 -7,17 -2,77

STOPE PROMJENE (%), BAZA=XII.2008. -1,47 12,24 4,19 1,31

KREDITI ZA KUPNJU AUTO-

MOBILA

IZNOS 9.646 7.810,5 6.236,8 4.539,4 3.833,7

STOPE PROMJENE (%), UZASTOPNA RAZD. -19,03 -20,15 -27,22 -15,55

STOPE PROMJENE (%), BAZA=XII.2008. -19,03 -35,34 -52,94 -60,26

KREDITI PO KREDITNIM KARTICAMA

IZNOS 5.529,7 5.022,3 4.386,8 4.109,3 3.995,8

STOPE PROMJENE (%), UZASTOPNA RAZD. -9,18 -12,65 -6,33 -2,76

STOPE PROMJENE (%), BAZA=XII.2008. -9,18 -20,67 -25,69 -27,74

OSTALI KREDITI STANOVNIŠTVU

IZNOS 5.5299,3 53.318,4 55.021,2 56.505,5 56.957,7

STOPE PROMJENE (%), UZASTOPNA RAZD. -3,58 3,19 2,70 0,80

STOPE PROMJENE (%), BAZA=XII.2008. -3,58 -0,50 2,18 3,00


Intervju

Jedinstveni vizualni identitet pod imenom Ultra pred-stavlja način “udruživanja” prema potrošačima, ali i prema dobavljačima jer na još jednoj razini pokazujemo svoju jedinstvenost i dugo-

ročnu stratešku usmjerenost, poruču-je Butara.

Provedite nas malo kroz povijest udru-ženja Ultra. Kada je osnovano, s kojim ciljem te koje su osnovne aktivnosti obilježile taj period?Povijest Udruženja seže 12 godina unazad. Prvo je 20. studenog 2001. godine osnovana Ultra grupa kao re-akcija na promjene na tržištu nastale dolaskom stranih trgovačkih lanaca. Naime, već je tada postalo jasno da manji trgovci mogu opstati jedino ako udruže snage. Sedam osnivača tada je postavilo temeljne ciljeve pos-lovanja i razvoja. Nekoliko mjeseci kasnije u Pazinu je donesena odluka o osnivanju udruženja U.n.i.g.r.o.s.s., od devet članica, sa sličnim ciljevima kao i Ultra grupa. Nedugo nakon osnivanja, svjesne da su postojeća zasebna udruženja još uvijek premala, ove dvije grupacije pristupaju prego-vorima o međusobnom udruživanju. Tako je krajem 2004. godine došlo do spajanja ovih grupacija u novo udru-ženje, pod nazivom Ultra gros. U

vrijeme osnivanja cilj grupacije bio je postizanje boljih komercijalnih uvjeta od dobavljača s kojima su skloplje-ni ugovori. Taj cilj ostao je postulat poslovanja, ali se s daljnjim razvojem proširio i na druge ciljeve poput uč-vršćivanja tržišnih pozicija članica i zadržavanja glavnog tržišnog uvjeta u regiji u kojoj posluju, osiguranja mo-gućnosti rasta i dobivanja sinergijskih učinaka zajedničke promocije, razvo-ja robne marke i uvoza.

Koliko članica okupljate te u okviru kojih gospodarskih sektora? Koliko maloprodajnih tvrtki djeluje pod krov-nom markom Ultre te s koliko prodajnih mjesta raspolažu?Okupljamo 21 članicu iz sektora maloprodaje i veleprodaje no neke od njih u svom poslovnom portfelju imaju i druge djelatnosti - primjerice turizam i ugostiteljstvo. Od 21 člani-ce, njih 19 se bave maloprodajom ili maloprodajom i veleprodajom, dok se dvije bave samo veleprodajom. Ukupno raspolažemo s gotovo 1000 prodajnih mjesta – naime, uskoro otvaramo jubilarnu tisućitu prodava-onicu. To je za nas značajan poslovni

uspjeh kojeg ćemo posebno popratiti i proslaviti s poslovnim partnerima, a posebno s našim kupcima.

Koliki je ukupan broj zaposlenih svih tvrtki koje djeluju u udruženju?Ukupan broj stalno zaposlenih pre-lazi 5000 osoba, a preko sezone on se povećava za dodatnih 500 djelatnika. Ulazak nove tri članice: Lonia, Tr-gocentar Zabok i Trgonom u prošloj je godini broj zaposlenih povećao za oko 1000, a zbog širenja poslovanja i povećanja broja prodavaonica broj zaposlenih i dalje kontinuirano raste.

Možete li reći nešto više o financijskim pokazateljima? Koliki je ukupni ostvare-ni promet u 2012. godini u usporedbi s ranijim godinama?Godina 2012. donijela je dobre pos-lovne rezultate jer su nove članice do-prinijele povećanju ukupnog prometa grupacije za 40%. Tako je ukupan promet članica prelazio 3,4 milijarde kuna. Povećanju prometa doprinio je i organski rast članica kao i akvi-zicije. Ukoliko gledamo pojedinačno poslovanje članica, njihov sastav je dosta heterogen i velika većina ih posluje pozitivno, neke čak značajno premašuju prosjek sektora i izrazito su likvidne, dok samo manji dio ima poteškoća s rezultatima poslovanja i likvidnošću.

SINERGIJA DOMAĆE proizvodnje i trgovine

Odgovor Ultre na marketinške kampanje stranih lanaca leži prvenstveno u suradnji s hrvatskim proizvođačima, ponudi proizvoda po konkurentnim cijenama,

drugačijem pristupu kupcima i dostupnosti u svakom gradskom ili seoskom naselju, ističe Josip Butara, direktor Udruženja hrvatskih trgovačkih kuća Ultra

“Ultra uskoro planira otvoriti jubilarnu 1000-tu prodavaonicu”


3,4 milijarde kuna - ukupan promet članica Ultre

SINERGIJA DOMAĆE proizvodnje i trgovine

Na koji način članstvo u udruženju po-maže vašim članicama? S koliko dobav-ljača imate potpisan zajednički ugovor te koje biste posebno izdvojili?Kao što sam dijelom već istaknuo, primarni način na koji članstvo u

udruženju pomaže članicama je postizanje boljih uvjeta nabave kroz sinergijski učinak kod postizanja vo-lumena prodaje, čime članice ostva-ruju veću profitabilnost poslovanja i cjenovnu konkurentnost na tržištu. S obzirom na to da grupacija obavlja veliki dio komercijalnog posla ugo-varanja nabavnih uvjeta, članicama se otvara mogućnost preusmjerava-nja svoje komercijale na poboljšanje maloprodajnih aktivnosti i kvalitete usluge. Bitan dio članstva u poje-dinoj grupaciji jest i odnos između

članica u drugim segmentima osim u samom osigura-nju boljih uvjeta nabave robe od dobavljača. Tako bih spomenuo suradnju u zajed-ničkim marketin-škim aktivnostima, borbu za osigu-ranje kvalitetnih proizvoda robne marke, međusob-nu suradnju kroz kupovinu i prodaju robe te razmjenu iskustava u svim segmentima poslo-vanja, od uvođenja kvalitetnih infor-macijskih susta-va, preko obuke zaposlenika, do razmjene iskustava o zadovoljavanju potreba i interesa kupaca itd. Pred-nosti grupacije, odnosno njenih članica, leže i u većoj elastičnosti manjih poduzeća i mogućnostima brže prilagodbe novonastalim uvjetima na tržištu kao i u poštivanju specifičnosti potre-ba i želja kupaca u

pojedinim hrvatskim regijama kroz prilagodbe asortimana. Trenutno imamo potpisane ugovore sa svim velikim dobavljačima u Republici Hrvatskoj i mnogo manjih dobavlja-ča. Ukupan broj ugovora penje se na

više od 260, a u planu nam je i pove-ćanje broja potpisanih ugovora.

Krenuli ste u rebranding udruženja što uključuje promjenu imena iz Ultragros u Ultra te izmjenu vizualnog identiteta cjelokupne tržišne komunikacije. Koji su vas razlozi naveli da krenete u ove promjene te što planirate postići s uvo-đenjem ovih novina?Tijekom 12 godina poslovanja grupacija je postala prepoznata od strane dobavljača, ali manje poznata našim potrošačima. Iako je svaka članica u svojoj poslovnoj regiji poznata kupcima, sinergijski učinci promocije na nacionalnoj razini mogu biti mnogostruko veći vizual-nim udruživanjem snaga. Kao što je udruživanje donijelo bolje komerci-jalne uvjete od dobavljača, tako je i jedinstveni vizualni identitet način “udruživanja” prema potrošačima, ali i prema dobavljačima jer na još jednoj razini pokazujemo svoju je-dinstvenost i dugoročnu stratešku usmjerenost. Stavljanjem znaka UL-TRA ispred imena članica postižemo nacionalnu prepoznatljivost – naši kupci će nas lako pronaći koje god

mjesto Republike Hrvatske posjete. Time želimo pokazati da iskustvo kupovine u svojoj lokalnoj prodava-onici članice mogu doživjeti i u bilo kojoj drugoj prodavaonici drugih članica. Uz to, budući da udruženje dogovara uvjete s dobavljačima, asortimani su u velikom postotku ujednačeni (osim naravno regional-no specifičnih dobavljača), a i u svim prodavaonicama se mogu pronaći artikli iz asortimana naše privatne marke Ultra plus. Kada sve članice budu imale prefiks ULTRA ispred svog imena, povećat će se i učinci nacionalne promocije jer će onda ime ULTRA – koje se komunicira u nacionalnim promotivnim kampa-njama – biti svugdje prepoznato.

Deklarirate se kao Udruženje hrvatskih trgovačkih kuća koje promiče interese domaće proizvodnje. Možete li to de-taljnije pojasniti? S koliko hrvatskih

“Tijekom 2012. godine ukupan promet grupacije povećan je za 40%”

Josip ButaraUdruženje hrvatskih trgovačkih kuća Ultra


Intervjuproizvođača surađujete te kakvi su vam planovi za buduću suradnju?Deklariramo se kao Udruženje hr-vatskih trgovačkih kuća koje pro-miče interese domaće proizvodnje iz nekoliko razloga: prvo, imamo ugovore sa svim velikim hrvatskim proizvođačima i u našim prodava-onicama prevladavaju artikli hrvat-skog podrijetla. Drugo, svaka članica u svom prodajnom asortimanu ima proizvode lokalnih proizvođača koji su mali i često ne mogu pronaći svo-

je mjesto na policama naših konku-renata, pogotovo inozemnih. Treće, većina dobavljača, tj. proizvođača proizvoda naše privatne marke Ultra plus su hrvatski proizvođači čime također potičemo domaću proizvod-nju, umjesto da uvozimo proizvode inozemnih dobavljača pod našom robnom markom. Većina dobavljača s kojima surađujemo upravo su hr-vatski proizvođači, više od 90% njih. Plan nam je povećati obim suradnje s domaćim proizvođačima te smo zbog toga i započeli potpisivanje krovnih ugovora s manjim, lokalnim dobavljačima, kojima na taj način pružamo mogućnost da svoje pro-izvode prodaju i u drugim regijama Republike Hrvatske.

Ultra ima razvijen i sustav vlastite trgo-vačke marke Ultra plus. Koliko proizvo-da trenutno imate pod ovom markom te planirate li daljnje širenja asortimana? Koliki je dio tog asortimana proizveden u Hrvatskoj a koji je udio uvoznih pro-izvoda?U Ultra plus asortimanu trenutno imamo nešto više od 450 proizvoda. Širenje asortimana je kontinuira-ni proces, a posljednja proširenja asortimana odnose se na dvije nove linije privatne marke: Premium i Classic. Linija Premium je lansira-na prošle godine, a linija Classic je naša najnovija linija privatne marke kojom se zaokružuje ovaj asortiman kako bi svi segmenti potrošača pro-našli proizvode koji im odgovaraju i cjenovno i kvalitetom. Daljnji razvoj ponude stoga će se odnositi na šire-

nje te dvije nove linije privatne marke, ali nećemo zanemariti niti os-novnu, Ultra plus liniju proizvoda. Većina asortimana (više od 90%) svih linija je proizve-dena u Republici Hrvatskoj, a mo-ram naglasiti kako jedan dio naše ponude proizvode i hrvatske zadruge koje imaju do-voljne proizvodne kapacitete.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju do-nosi prilično veliki potres na malopro-dajno tržište. Strani lanci su već krenuli u snažne marketinške akcije koje uključuju snižavanje cijena uvoznog asortima-na. Kako planirate odgovoriti na ovaj izazov te koje su komparativne pred-nosti domaćih trgo-vaca u odnosu na inozemnu konkurenciju?Opasnost ponajprije prijeti od di-skontera i od onih velikih lanaca koji ulaze s manjim formatima u gradske četvrti i manja mjesta i tu konkuri-raju tradicionalnim “kvartovskim” prodavaonicama kakve prevladavaju među našim članicama. Strategija agresivnih marketinških kampanja stranih lanaca, koje uključuju sniže-nja cijena uvoznog asortimana trgo-vačke marke, nije nastup kakav Ultra želi imati na tržištu. Naš odgovor je suradnja s hrvatskim proizvođači-ma, s kojom možemo ponuditi pro-izvode po konkurentnim cijenama, dostupnost našim kupcima u sva-kom gradskom ili seoskom naselju jer se naše prodavaonice nalaze svu-da oko potrošača, i drugačiji pristup kupcima. Želimo se pozicionirati kao hrvatski trgovac koji je najbolji susjed našim kupcima. Moram na-pomenuti kako su proizvodi naše robne marke Ultra plus već sada na

istoj ili nižoj cjenovnoj razini nego isti proizvodi inozemne konkuren-cije nakon sniženja cijena uvoznog asortimana, što također ide u prilog hrvatskoj trgovini i proizvođačima. Komparativne prednosti domaćih trgovaca su suradnja s lokalnim proizvođačima i rasprostranjenost

malih prodavaonica. Vjerujem kako će i hrvatski proizvođači poduprije-ti hrvatske trgovce te zajedno s nji-ma pronaći strategiju kojom ćemo se svi oduprijeti navali uvoznih proizvoda i zatvaranju hrvatske pro-izvodnje, a kojom će koristi ostvari-ti sve uključene strane – i trgovci, i proizvođači, i kupci.

“Više od 90% dobavljača s kojima surađujemo su hrvatski proizvođači”

“Stavljanjem znaka ULTRA ispred imena članica postižemo nacionalnu prepoznatljivost”


Gazirana mineralna voda

Sladokusci se možda ne bi složili, ali voda je najvažnija namirnica, neophodna za funkci-

oniranje svakog organizma. Ono što je interesantno da na pitanje koliko čovjeku treba vode još i danas nema preciznog odgovora jer je vrlo teško odrediti točnu količinu vode koja se unese

putem hrane i koja se izluči iz organizma, kao i koliko se uskladištene vode koristi. Nekako je najčešća prepo-ruka popiti osam čaša vode dnevno, ali koje se jako malo ljudi u stvarnosti drži.

PODJELE VODAPrema definiciji o vodama, razlikuju se tri tipa voda: mineralna, izvorska i stolna. Pod prirodnom mineral-nom vodom podrazumijeva se voda koja potječe iz pod-zemnih ležišta zaštićenih od svakog onečišćenja, a dobiva se iz jednog ili više prirod-nih ili bušenih izvora. Ono što ju razlikuje od ostalih vrsta voda jest prirodni ka-rakteristični sadržaj mine-ralnih tvari i tvari u tragovi-ma te određenim prehram-beno-fiziološkim učincima. Izvorska voda se također dobiva iz podzemnih ležišta

iz jednog ili više prirodnih ili bušenih izvora zaštićenih od svih vrsta onečišćenja, a sastav, temperatura i os-tale značajke izvorske vode moraju biti stalne u okviru prirodnih promjena. I jedna i druga vrsta mogu biti ga-zirane ili negazirane, s time da mineralna voda po svojoj prirodi može biti gazirana, a

izvorskoj se može naknadno dodati ugljični dioksid. Stolna

voda je proizvedena od vode za piće s dodatkom jedne ili više dopuštenih tvari u svrhu poboljšanja organo-leptičkih svojstava.

DOBRA PRODAJASegmentacija tržišta u ovoj je kategoriji podosta kom-pliciran zadatak. Naime, dok proizvođači promatraju tržište kroz segmente defini-rane pravilnikom o vodama: mineralna, izvorska i stolna, potrošači izgleda još uvijek kao glavni kriterij koriste je li voda gazirana ili nije. Ga-zirana voda, koja je ujedno i predmet ove analize, pred-njači u maloprodaji. Kategorija gaziranih mi-neralnih voda tako je u zadnjih 12 mjeseci (svibanj 2012. - travanj 2013.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (koje ne uključuje Cash&Carry, diskontne i

ugostiteljske objekte, kao ni sezonske objekte) ostvarila prodaju od 136,7 milijuna litara, što je za 11,4% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je vri-jednosna prodaja iznosila 512 milijuna kuna, što je pak za 12,9% više u odno-su na isto razdoblje prošle godine. Većina kategorija dobro prolazi uglavnom u velikim formatima, no ova se kategorija podjed-nako dobro prodaje u svim formatima trgovina. Kroz supermarkete (301 – 2500 m2) se proda 29% ukupnih količina, slijede srednje tr-govine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 24%, zatim velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 21%, hipermarketi (iznad 2500 m2) s 14%, male tr-govine mješovitom robom (do 40 m2) s 10%, te kiosci

i trgovine na benzinskim postajama s 2% udjela. TREND S OKUSOMGazirane mineralne vode su još jedna od onih kategorija u kojima tržištem domi-niraju domaći proizvođači - Jamnica (Jamnica, Mivela) i Podravka (Studena), a slijede ih Sarajevski kiseljak (Sarajevski kiseljak), Droga Kolinska (Donat), te Raden-ska (Radenska).Proizvođačima je zasigurno interesantno promotriti kako stoje različite vrste pakiranja. U Hrvatskoj se tako u malo-prodajnim objektima najviše prodaju gazirane mineralne vode u plastičnim bocama – 59%, dok prodaja u stakle-nim bocama iznosi 41%. Kad promotrimo podjelu na vode sa i bez okusa, vidjet ćemo da su gazirane mineralne vode s okusom sve popularnije. U zadnjih godinu dana (svibanj 2012. - travanj 2013.) bilježe rast od 60% u odnosu na isto razdoblje prošle godine te sada drže ukupno 5% koli-činske prodaje.

Milanka ĆorićMarket Analyst, AC Nielsen

Rast mjehurićaNajprodavanija među vodama, gazirana mineralna voda, u

posljednjih godinu dana bilježi količinski i vrijednosni rast te predstavlja dobitan artikal u svim formatima trgovina

Prodaja gazirane mineralne vode ostvarila je vrijednosni rast od 12,9%

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

29

24

21

14

10

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine

svibanj 2012. - travanj 2013.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Kiosci i benzinske postaje

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

2

Izvor: Nielsen


Gazirana mineralna voda – na polici

CETINA

Tvrtka Naturalis d.o.o., osnova-na 2002. godine sa sjedištem

u Civljanima u Šibensko-k-ninskoj županiji, na tržištu se etablirala sa svojom pri-rodnom izvorskom vodom Cetina. Logičan poslovni potez bio je i iskorak u segment gazirane prirodne vode pa je tržištu predstav-ljena gazirana Cetina u PET pakiranju od 1,5 L. Iz tvrtke kao novost u asortimanu ističu novo pakiranje gazi-rane izvorske vode Cetine od 0,5 L PET koja je na policama trgovina prisutna od početka lipnja. “Naše proizvode distribuiramo u strane trgovačke lance kao što su Metro, Interspar, Lidl, Kaufland, Billa i Getro te domaće grupacije NTL, Ultragros, Jadran grupa, Meta grupa te ostale trgo-vine”, kažu u Naturalisu.

DONAT Mg

Donat Mg je visokomineralizirana prirodna mineralna voda bogata

magnezijem. Na tržištu je prisutna u PET ambalaži s pakiranjima 0,5 L i 1 L te u staklenoj ambalaži od 1 L. “Sva su pakiranja podjednako atraktivna”, kažu u Atlantic grupi: “Ambalaža od 1 L privlači potro-šače koji Donat Mg konzumiraju kod kuće, a s obzirom da smo u posljednjih nekoliko godina komunikaciju usmjerili i prema mlađim, aktivnijim potrošačima, pakiranje od 0,5 L je pravi izbor za njih.” Osim klasičnog oglašavanja, od marketinških aktivnosti izdvajaju različite vidove edukacije potrošača o bene-fitima Donata, dok su u svrhu komunikacije na prodajnom mjestu kreirane Donat Mg privjesnice koje, osim što educiraju potrošače, pridono-se uočljivosti i prepoznatlji-vosti brenda na polici.

KALNIČKA

Kalnička je voda s dugom tradici-jom - još davne 1842. godine ot-

kriven je prvi izvor mineralne vode u selu Apatovec podno Kalnika. Tijekom godina u prodaji se nalazila pod različitim nazivima robnih marki da bi 2012. bila lansirana na tržište kao Kal-nička, kako su je mještani sve vrijeme tradicionalno i zvali. Kalnička gazirana prirodna mi-neralna voda u maloprodaji je dostupna u PET pakiranjima od 1,5 L i 0,5 L. Kako se mineralna voda kod nas tradicionalno više konzumira u kućanstvu, tako je i kod Kalničke popu-larnije pakiranje od 1,5 L, kao i six-pack, dok je mala boca praktična za sve one u pokretu. Što se tiče prodajno-marketin-ških akcija, na Kalničkoj vodi česte su akcije na prodajnom mjestu, tako da se već sada svakako mogu najaviti atrak-tivne cijene u vrijeme sezone, navode iz Atlantic Grupe.

JAMNICA

Jamnica je prirodna mineralna voda obogaćena mineralima kalcijem,

magnezijem i natrijem te prirodnim ugljičnim dioksidom. Pozitivan učinak Jamnice na ljudsko zdravlje poznat je još od samih početaka proizvodnje Jamničke kiselice kada se Jamnica distribuirala isključivo u ljekarnama. Najpro-davanije pakiranje Jamnica gazirane prirodne mineralne vode je staklena ambalaža od 1 L, a u maloprodaji je još prisutna i u PET pakiranju od 1,5 L i 0,5 L. Od 2008. godine na tržištu se može naći i kao aromatizirana gazirana mine-ralna voda Jamnica Sensation u tri kombinacije okusa: lime-ta-kiwano, mandarina-mapo i malina-marula koje su dostupne u PET ambalaži od 1,5 L i 0,5 L. Iz Jamnice ističu kako će se u svojim marketin-škim aktivnostima nastaviti fokusirati na razvijanje novih aromatiziranih gaziranih voda.

31www.jatrgovac.hr

Mg MIVELA

Mg Mivela se crpi iz izvora koji se nalazi u okruženju

netaknute prirode te na svom putu od izvora do boce nema dodatnih tretmana pa su njezina svojstva sačuvana u svom izvornom obliku. Pro-izvodni pogon, koji postoji od 1985. godine kada je i prva boca prirodne mine-ralne vode Mg Mivela izašla na tržište, nalazi se u blizini mjesta Veluće u središnjoj Srbiji. Mineralni sastav Mg Mivele je specifičan po omjeru i količini otopljenih minerala, poglavito mag-nezija. Mg Mivela postoji u dvije gazacije kao gazirana prirodna mineralna voda i blago gazirana prirodna mineralna voda. Obje va-rijante dostupne su u PET pakiranjima od 0,5 L, 1 L i 1,5 L, pri čemu je pakiranje od 1 L najprodavanije.

RADENSKA

Radenska d.d. iz slovenskih Ra-denaca proizvođač je poznate

prirodne gazirane mineralne vode Radenska. Povijest Kraljevog vrela u Radencima seže u daleku 1833. godinu kada je vrelo otkrio liječnik Karl Henn da bi je tri desetljeća kasnije počeo puniti u glinene boce. Bla-gotvorni zdravstveni učinak Radenske službeno je pot-vrđen 1923. godine, a 1961. godine punionica se seli u Boračevo, mjesto u općini Radenci, gdje se i danas nalazi sjedište poduzeća. U maloprodaji je prisutna u tri pakiranja: Radenska classic 1 L, Radenska classic 1,5 L PET i Radenska classic 0,5 L PET. Iz Laško grupe, u čijem sastavu Radenska posluje, navode kako su na tržištu nedavno predstavili novo promotivno pakiranje Radenska 3+1 gratis.

STUDENAC

Mineralna voda Studenac crpi se iz bunara u središtu stoljetnog

parka Lipika. Iz Podravke ističu kako je na ocjenjivanju Superior Taste Award u Bruxellesu Studenac i ove godine nagrađen s maksimalne tri zvjezdice za izvrsnost okusa, dok je Studenac s voćnim sokom osvojio dvije zvjezdice. Studenac prirodna mineralna voda pakira se u staklenu ambalažu od 0,25 L, 0,5 L, 0,75 L i 1 L, te u PET ambalažu od 0,5 L i 1,5 L, dok Studenac s voćnim sokom dolazi u staklenoj ambalaži od 0,25 L te PET ambalaži od 0,5 L i 1,5 L. Najpopularnija su pakiranja staklo 1 L i PET 1,5 L. Od novosti u kategoriji iz tvrtke izdvajaju lansiranje novog okusa Studenca s voćnim sokom mandarina – grejp. Proizvod će se nalaziti u pakiranjima 0,25 L, 0,5 L te 1,5 L, a bit će popraćen TV i radio kampanjom, kao i degustacija-ma na prodajnim mjestima.

SARAJEVSKI KISELJAK

Prirodna mineralna voda Sarajevski kiseljak izvire iz

dubine od 150 do 300 metara te se odlikuje prirodno izbalansira-nim odnosom minerala. “Prilikom protjecanja kroz staro eruptivno stijenje Sarajevski kiseljak se obo-gaćuje mineralima koji su nužni za uspostavljanje normalne funkcije organizma”, navode iz tvrtke te dodaju kako se proces punjenja obavlja uz pomoć najsuvremenijih tehnologija bez vanjskih utjecaja. Sarajevski kiseljak na tržištu je dostupan u PET pakiranjima od 1,5 L (koje je najprodavanije) i 0,5 L, te u povratnom staklu od 1 L i 0,25 L. Distribuciju Sarajev-skog kiseljaka na hrvatskom tržištu radi Jamnica koja surađuje sa svim trgovačkim lancima, što ovom bosan-skohercegovačkom pro-izvođaču osigurava široku zastupljenost u maloprodaji.

Svibanj - Lipanj 2013.

Neka egida


Gazirana mineralna voda – trendovi i brendovi

Brendovi koji drže vodu

Kategorija gazirane mineralne vode odiše zdravljem i stabilnošću pri čemu na hrvatskom tržištu priča počinje i

završava sa svega šest relevantnih brendova

Neke asocira na zdravlje i ljekovi-te izvore, neke na snažne regionalne

brendove (Jamnicu, Raden-sku, Sarajevski Kiseljak i/ili Studenac), neke na laku zaradu i komercijalizaciju zajedničkih resursa vode-nih rezervi, no smatrali ju mi božanskim darom, ljekovitim napitkom ili blefom koji nam kor-poracije uspješno serviraju, činjenice su da se mi-neralna

voda uspješno nosi s izazo-vima sve veće konkurencije u kategoriji pića, da je broj brendova na globalnoj ra-zini veći od 3000, da 90% hrvatskih kućanstava kupu-je mineralne vode te da u Hrvatskoj bilježimo trend rasta kućne konzumacije mineralnih voda.

STABILNE CIJENEGfK Consumer Panel prati kupovine kućanstava u Hrvatskoj u posljednjih 13 godina. Analizirali smo kupovinu mineral-nih voda u razdoblju ožujak 2012. - veljača

2013. u odnosu na prethodnih 12 mje-

seci. Budući da se za potrebe kućne konzu-macije znatno više kupuje

gazirana voda, iz analize smo izostavi-

li negazirane vode. Riječ je o

uistinu posebnoj kategoriji, a njena

posebnost ogleda se u sljedećim činjeni-

cama: 1) mineralne vode ne slijede logiku

cjenovnih ratova te su uspjele zadržati isti cje-novni nivo iz prethodne godine; 2) za razliku od brojnih FMCG kategorija

u kojima je učestalost ku-povine smanjena jer kupci čekaju promocije, mineralne vode neznatno su povećale učestalost kupovine kao i količinu po kupovini; 3) Jamnica kao vodeći brend

zauzima gotovo tri četvrtine tržišta; 4) trgovačke marke s 2% udjela marginalan su čimbenik u kategoriji; 5) na hrvatskom tržištu priča počinje i završava sa svega šest relevantnih brendova.

STUDENAC U PORASTUIako smo već izdvojili Jam-nicu kao vladara kategorije,

treba istaknuti Studenac kao brend s najvećim rastom u promatranom razdoblju. Koja je tajna Studenca? Usprkos rastu cijena, lojalnost kupaca Studenca se povećala, a također uspijeva privući nove kupce, najviše pre-uzimajući od Donat Mg-a i Jamnice. Gornja dva kva-dranta matrice (Napredak i Uspjeh) prikazuju brendove od kojih Studenac uzima vrijednost.Dobiveni podaci pokazuju da Studenac kupuje oko 29% kućanstava te da kupci Studenca 23% novca koji troše na mineralne vode ostavljaju Studencu, a osta-lih 77% novca raspodjeljuju na način da najviše troše na Jamnicu, ali manje nego bismo očekivali, dok je dru-

gi najveći kon-kurent Sarajevski kiseljak na kojeg troše više

no što bi se očekivalo. U vremenu cjenovnih ratova primjer Studenca pokazuje da se može rasti i kada ste izazivač s višim rastom cjenovnog nivoa u odnosu na lidera kategorije i ostale izazivače.

Jamnica je uvjerljivi lider, a Studenac brend s najvećim rastom u proteklih godinu dana

Mladen KožićSales Manager, GfK Croatia

0 40 6020 80 100 160120 140-1000

-500

0

500

1000

1500

2000

Indeks lojalnosti

Radenskaostali

Sarajevski kiseljak

Donat MgJamnica

Saguaro

Neto

dobi

tak/

gubi

tak

Napredak Uspjeh

AlarmUpozorenje

Ilustracija migracije kupaca u razdoblju ožujak 2012. – veljača 2013. na primjeru Studenca


EU specijal – trgovina na malo

NAZNAKE OPORAVKA tek u 2014. godini

Hrvatska trgovina na malo konvergira standardima Europ-ske unije u pogledu

maloprodajnih formata i koncepata upravljanja, no s druge strane još uvijek zna-čajno zaostaje za prosjekom EU-a u pogledu ostvarenog prometa. Naime, Hrvatska je u 2010. godini, prema podacima Eurostata, imala 48 posto manji promet u tr-govini na malo od prosjeka EU-27. Od Hrvatske su po tom parametru slabije bile samo Rumunjska, Bugar-ska, Litva, Latvija, Mađar-ska i Poljska. Jasno je, pri-tom, da se niže bruto plaće i niža potrošnja odražavaju na niži promet u trgovini na malo u Hrvatskoj. Za us-poredbu uzmimo naša dva zapadna susjeda kako bi-smo stekli uvid u konkretne pokazatelje. I dok prosječna mjesečna potrošnja u trgo-vini na malo u našoj zemlji iznosi oko 225 eura, u EU-27 ona iznosi 433 eura, u Austriji 550 eura, a u Slove-

niji 458 eura. Nadalje, za-posleni u trgovini na malo u Hrvatskoj imaju 46,3 posto niže mjesečne plaće od zaposlenika u Sloveniji, a 58,2 posto niže u odnosu na zaposlenike u Austriji.

USITNJENA MALOPRODAJAU posljednjim je godinama u hrvatskoj trgovini na malo procesom koncentracije došlo do okrupnjavanja

trgovine i smanjenja broja poduzetnika. Tako je u 2010. godini u Hrvatskoj bilo 4,7 poduzeća u trgovini na malo na 1000 stanovnika, dok je prosjek EU znatno veći i iznosi 7,7 poduzeća na 1000 stanovnika. Uz to, hrvatska su poduzeća u prosjeku mala. Time se gube pred-

nosti koje donose ekonomije obujma te stoga hrvatski maloprodavači u prosjeku nisu konkurentni na zajed-ničkom europskom tržištu. Razvijene zemlje EU-a, sa znatnim udjelom velikih poduzeća i znatnom kon-centracijom, imaju veći broj zaposlenih po poduzeću. U tu se skupinu ubrajaju Veli-ka Britanija (16,2), Danska (10,4), Njemačka (10,3), Ir-

ska (9,7) i Austrija (8,5). Prosječan broj zaposlenih po poduzeću u 2010. je godini u hrvat-skoj trgovini na malo iznosio 6,7, što je oko prosjeka EU-a (6,3).

Pored toga, hrvatska po-duzeća ostvaruju i nisku proizvodnost rada. Prema zadnjim raspoloživim po-dacima Eurostata, promet po zaposlenom u trgovini na malo u Hrvatskoj je u 2010. godini iznosio 84,6 tisuća eura, što je za 39,4 posto niže od prosjeka EU-

Hrvatska su poduzeća u prosjeku mala čime gube prednosti koje donose ekonomije obujma

Ulazak Hrvatske u EU mogao bi biti pozitivan signal poduzetnicima u srednjem roku, što bi moglo potaknuti

nove investicije i utjecati na povoljniju klimu u gospodarskom okruženju


225 eura - prosječna mjesečna potrošnja u trgovini na malo u Hrvatskoj

NAZNAKE OPORAVKA tek u 2014. godini

27 koji iznosi 139,6 tisuća eura. Nižu proizvodnost rada od Hrvatske imaju

samo Mađarska, Poljska, Latvija, Litva, Rumunj-ska i Bugarska. Niska

razina proizvodnosti rada dodatni je pritisak na smanjivanje broja

zaposlenih u hrvatskoj trgovini na malo. No, treba imati na umu kako je niska proizvodnost posljedica i niskih plaća koje nisu poti-cajne za zaposlenike, a ni za privlačenje radne snage.

NISKA PROFITABILNOSTMaloprodavači u Hrvatskoj posluju s nižim maržama pa je tako u 2010. godini ostvareno 19.233 eura bru-to marže po zaposlenom, dok je prosjek EU-a više nego dvostruko veći i iz-nosio je 39.210 eura. Udio bruto marže u prometu iznosio je u Hrvatskoj 20,4 posto, dok je u EU-u izno-sio u prosjeku 24,6 posto. Velika Britanija posluje s najvećim udjelom bruto marže u prometu (37,7 pos-to), a slijede je Njemačka (30,8 posto), Danska (30,8 posto) i Austrija (30,4 pos-to). Uzme li se u obzir da se iz marži pokrivaju troškovi poslovanja i ostvaruje profit i da se u hrvatskoj trgovini na malo ostvaruje niska profitabilnost (42 posto

Više o ovoj temi može

pročitati na strani-cama Ekonomskog instituta, Zagreb (http://www.eizg.hr/hr-HR/Novi-broj-Sek-torskih-analiza-1009.aspx). Sektorska analiza – trgovina na malo, travanj 2013, broj 20, godina 2, ISSN-1848-8986, Ekonomski insti-tut, Zagreb, autor: Ivan-Damir Anić.

manji profit po zaposlenom od prosjeka EU-a), manje su i mogućnosti poslovanja hrvatskih maloprodavača u operativnom smislu u od-nosu na konkurente u razvi-jenim europskim zemljama.

Uza sve to, problematičnim se može nazvati i pad i ni-ske investicije u hrvatskoj trgovini na malo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, u 2011. go-dini ostvarene bruto inves-ticije u dugotrajnu imovinu u trgovini na malo u Hrvat-skoj su bile niže za 33,2 pos-

to u odnosu na investicije u 2008. godini, a izravna strana ulaganja bila su niža za čak 88,2 posto. Smanje-njem investicija u dugo-trajnu imovinu umanjen je razvojni potencijal i konku-

rentnost hrvatske trgovine na malo u međuna-rodnom okru-

ženju. Bez ulaganja nema razvoja, a uspješna gospo-darstva i sektori su oni koji i u uvjetima krize nastave s investiranjem. Smanjenje inozemnih izravnih ulaga-nja u hrvatskoj trgovini na malo upućuje na zaključak da je, zbog niskih stopa ras-ta i nestabilne ekonomske

travanj 2013. _ broj 20 _ godina 2 ISSN: 1848-8986

Sektorske_analize

_Trgovina na maloAutor_Ivan-Damir Anić

Promet po zaposlenom u trgovini na malo u Hrvatskoj je u 2010. iznosio 84,6 tisuća eura


EU specijal – trgovina na malo situacije, hrvatska trgovina na malo manje zanimljiva stranim trgovačkim lanci-ma. Pozitivno je to što je u 2011. u odnosu na 2008. povećan iznos izravnih ula-ganja hrvatske trgovine na malo u inozemstvo za čak 42 posto. Iako je taj rast os-tvaren na niskoj bazi, ova su ulaganja zanimljiva i uka-zuju na nastojanja velikih hrvatskih maloprodavača da širenjem u inozemstvu smanje negativne učinke krize na hrvatskom tržištu.

GODINA IZAZOVANepovoljno makroekonom-sko okruženje i niska eko-nomska očekivanja potro-šača u Hrvatskoj ali i cijeloj Europskoj uniji upućuju na zaključak da će i 2013. biti godina izazova za malopro-davače. Prema projekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb, u 2013. godini se očekuje smanjenje hrvat-skog BDP-a za 0,5 posto, a potrošnje kućanstava za 2 posto. Nesigurnost i najava novih poreza, smanjenja plaća i otpuštanja radnika

u javnom sektoru negativ-no djeluju na ekonomska očekivanja potrošača i utječu na daljnji pad po-trošnje kućanstava, a time posljedično i na smanjenje maloprodajnog prometa. Povoljnija kretanja u trgo-vini na malo mogla bi se očekivati u 2014. godini uz uvjet pozitivnih kretanja u makroekonomskom okru-ženju. Ulazak Hrvatske u EU mogao bi biti pozitivan

Dr.sc. Ivan-Damir AnićZnanstveni savjetnik

Ekonomski institut, Zagreb

Promet u trgovini na malo po stanovniku, 2010. (u tisućama eura)

Promet po zaposlenom u trgovini na malo u Hrvatskoj i EU-u, 2010. (u tisućama eura)

Udio bruto marže u prometu u trgovini na malo u Hrvatskoj i EU-u, 2010. (%)

signal poduzetnicima u srednjem roku, što bi moglo potaknuti nove investicije i utjecati na povoljniju klimu u gospodarskom okruženju. Ono što trenutno zabrinja-va je visoka nezaposlenost, niska kupovna moć i potro-šački pesimizam. U Hrvat-skoj postoje uspješni malo-prodavači koji nastavljaju

s rastom i u vrijeme krize i koji su konkurentni na tr-žištu. Međutim, u prosjeku hrvatska trgovina na malo ima nisku konkurentnost na zajedničkom europskom tr-žištu. Hrvatskoj je potreban snažniji val investicija koji će omogućiti gospodarski rast i novo zapošljavanje, što bi pridonijelo poboljša-

nju očekivanja potrošača, a time i povećanju potrošnje i maloprodajnog prometa. Na taj će se način osigurati brži rast trgovine na malo i jačanje njene konkurent-nosti u okvirima EU-a.

Hrvatska trgovina na malo ostvaruje 42 posto manji profit po zaposlenom od prosjeka EU-a

Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec

www.poli.com.hr

Europa voli Hrvatsku i Poli.

Pileći TOAST NAREZAK

2108622

2108625

3850220252713

cca. 2.600g

2

cca. 5,2kg

75 dana

od 0 do +4°C

32,60 kn/kg

15271

Predštampani ovitak

Naziv proizvoda

Šifra

Kod proizvoda

Kod kutije:

Kod palete:

Težina proizvoda

Broj komada u kartonu

Težina kartona

Rok trajanja

Temperatura čuvanja

VPC iz cjenika (bez PDV-a)

Vrsta ambalaže

Fi proizvoda 105 mm

Ovog proljeća brojna obitelj pilećih kobasica linije Prirodno fit dobila jenovog člana: PILEĆI TOAST NAREZAK.

Toast narezak je polutrajni, obareni proizvod od pilećeg mesa s malo masti.U 100 g ima samo 4,2 g masti te 30,5 kcal u 30g (jednoj porciji).

Toast narezak pakiran je u predštampani ovitak dimenzije 105 mmi namijenjen je za narezivanje na delikatesama. U razvoju je i proizvod za policu.

Perutnina Ptuj–Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec, Hrvatska

PROIZVEDENOU HRVATSKOJ

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

JAtrgovac_EU_208x297_0506_TISAK.pdf 1 5.6.2013 13:59:30


EU specijal - komentari

“Ulaskom Hrvatske u EU ništa se bitno neće promi-jeniti pri izvozu našeg asortimana u BiH, Make-doniju i Srbiju, a slično je

i s izvozom u zemlje EU. Planiramo se fokusirati na visoku kvalitetu brendira-nih proizvoda iz svog asortimana jer po proizvodnim količinama i izlaznoj cijeni iz proizvodnje teško možemo konkuri-rati europskim proizvođačima.”Badel 1862

“Otvaranje granica prema tržištu Europske unije domaćoj prehrambenoj

industriji istovremeno je i velika prilika i velik izazov. U Vindiji se za to priprema-mo već godinama i cilj nam je osigurati da eventualne gubitke na regionalnoj razini, uzrokovane poništenjem ugo-vora CEFTA-e, nadoknadimo na novim tržištima.”Vindija

“U Tommyju držimo da će ulazak Hrvatske u EU učiniti dostupnijima globalne izvore nabave i

hrvatskim trgovačkim lancima, a radi ukidanja carinskih barijera otvara se mogućnost snižavanja

i nabavnih i maloprodajnih cijena robe, poseb-no na prehrambenim kategorijama. Tommy već

godinama surađuje s nizom europskih dobavljača te smatramo da imamo dobre pretpostavke za

poslovanje u novim okolnostima.”Tommy

“S 1. srpnja ukidaju se postupci uvoznog i izvoznog evidentiranja robe pa će se povećati mogućnosti bolje organizacije distribucije robe. Kako bi povećali mogućnost iskorištavanja nabavnih, logističkih i potpornih sinergija Mercator slovenskim i hrvatskim trži-

štem već sada upravlja centralizirano, ali na svakom od tržišta djeluje kao lokalni trgovac s dominantnom ponudom domaćih proizvoda.”Mercator

“Nakon ulaska u EU u Billi će svakako pojeftiniti neki uvozni proizvodi poglavi-to oni kod kojih se radi o našem direktnom uvozu,

a bit će prilagođene i cijene hrvatskih prehrambenih proizvoda. Budući nam je u interesu kupcima pružiti kvalitetne proizvode po pristupačnim cijenama nemamo namjeru povećavati maržu te će pojeftinjenja biti očita.”Billa

“Koncern Agrokor se za ulazak na jedinstveno europsko tržište pripremao kroz deset godina pregovaranja Hrvatske s Europskom unijom tako da ne očekujemo nikakve bitne promjene u našem poslovanju nakon 1. srpnja.”Agrokor

“Podravki je i danas tržište EU drugo najvažnije tržište. Posluje-mo u većem broju zemalja članica te imamo proizvodnju u Češkoj i Poljskoj. Naši stručnjaci dugo su analizirali i još uvijek rade na pre-dviđanju učinaka ulaska Hrvatske u EU, odnosno izlaska iz CEFTA-e. Sve što je bilo sagledivo i predvidi-

vo neće imati značajnijeg negativnog utjecaja jer smo donijeli odluke kojima bi to trebali otkloniti.”Podravka

“Atlantic Grupa se već dugo priprema za poslovanje u novim uvjetima pa ulazak u EU za nas neće značiti drama-tične promjene. Dio našeg poslovanja

već je u EU, imamo iskustva naše kompanije u Nje-mačkoj još od 2005., ali i korisna ‘prijelazna’ iskustva naših kompanija u Sloveniji, a mnogi naši brendovi već imaju tržišnu valorizaciju zapadnih potrošača.”Atlantic Grupa


“dm je u Hrvatskoj već odavno primijenio brojna rješenja koja su se pokazala učinkovitima i u

zemljama Europske Unije. Nastavkom kvalitetne suradnje s dobavljačima, a temeljem korekcija nabavnih cijena koje će ovisiti o troškovima transporta te prvenstveno carine, vršit će se i moguća promjena cijena proizvoda u prodava-onicama dm-a nakon ulaska Hrvatske u EU.”dm

“Očekujemo da će ulazak u EU biti popraćen padom cijena uvoznih proizvoda, a mišljenja smo i da će distributeri stranih principala korigirati svoje marže čime će se otvoriti prostor za daljnje sniženja cijena. Stoga se može očekivati značajniji rast udjela uvoznih proizvoda. Diona će svakako iskoristiti povoljnije uvjete nabave te kupcima nastaviti nuditi po-voljne cijene širokog

asortimana artikala.”Diona

“Najveća novina koja dolazi s ulaskom Hrvat-ske u EU je činjenica da nećemo imati apsolut-no nikakvih carinskih ili veterinarskih barijera. Već sada osjećamo da su kupci iz EU skloniji započinjati s nama pregovore o plasmanu

naših proizvoda jer imaju percepciju da je to sada puno jednostavnije, a s druge strane znaju da smo samim tim što smo ušli u EU preuzeli i zadovoljili sve standarde EU-a.”Gavrilović

“U želji da potrošačima pokažemo što za Lidl znači ulazak Hrvatske u EU, sredinom ožujka ove godine pokrenuta je marketinška kampanja ‘Najbolje iz Hrvatske, najbolje iz Europe’. Uz sniženje cijena, cilj ove kampanje također je istaknuti da će ulaskom Hrvatske u EU tržište u oba smjera biti otvorenije, a u

sklopu takve poslovne filozofije mnogi proizvodi na Lidlo-vim policama dobili su oznaku hrvatskog porijekla.”Lidl


EU specijal – maloprodajni trendovi

JESMO LI SPREMNI za Europu?Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju na maloprodajnom

tržištu zasigurno dolazi do brojnih promjena. Brza prilagodba i prihvaćanje novih tržišnih trendova svakako bi mogli donijeti odgovor na pitanje iz naslova, no zasad nam

ostaje samo da pomno pratimo zbivanja i potom donosimo odgovarajuće zaključke

Vjerujem da mnogi od vas pamte ona vremena kada smo mjesecima znali

štedjeti ne bismo li se na kraju počastili odlaskom u Italiju ili Austriju, kako je kome bilo bliže; ne bismo li si priuštili obično nešto čega kod nas tada nije bilo ili pak nešto bazično što se tamo moglo naći po dale-ko nižim cijenama. Čak i danas, i dalje postoje gravi-tiranja određenih područja RH prema inozemstvu – zapadni dio Istre, recimo, je svega na desetak minuta od slovenske granice, i tek pola sata od Italije. Već i sada su parkirališta raznih slovenskih Lidl-a, Hofer-a, EuroSpin-a puna hrvatskih registracija, a potrošači veselo iznose pretrpane ko-šarice upola cijene, ako ne i manje. Nekako osjećam da se ta vremena opet bliže...

CJENOVNA DISPROPORCIJAKako su nam česta putova-nja kroz cijelu regiju bivše Jugoslavije praktički u opi-su posla, najprije smo samo “osjećali” da među cijena-ma istih proizvoda na razli-čitim tržištima postoji pri-lično nesklada. Zatim smo isti taj nesklad pokušali i izmjeriti i dokazati, usmje-

rivši se samo na dva tržišta, slovensko i hrvatsko, čiji nam je odnos, vjerujem, posebno intrigantan već neko vrijeme. S naše pozna-te FMCG liste najsnažnijih brendova uzeli smo TOP 20 najjačih, i to 11 hrvat-skih, pet slovenskih i četiri multinacionalna. Odabrani su samo oni najprodavaniji SKU, te je napravljen popis neakcijskih cijena u Hrvat-skoj i Sloveniji. U Hrvatskoj obuhvaćene trgovine su bile Mercator, Spar i Konzum, a u Sloveniji Mercator i Spar. Zatim je napravljena usporedba prosjeka cijena u eurima. Od odabranih 20 brendova, utvrđeno je tek pet onih koji su imali istu cijenu u obje zemlje. Riječ je o četiri slovenska i jednom multinacionalnom

brendu. Sedam proizvoda bilo je skuplje u Sloveniji nego u Hrvatskoj, a riječ je o najjačim hrvatskim regi-onaliziranim brendovima. Osam brendova, među ko-jima su bile multinacional-ne i hrvatske robne marke,

imali su pak veću cijenu u Hrvatskoj. Razlike u cije-nama među tržištima nisu male – kreću se i do 30%.

MOGUĆE POSLJEDICEVeć i sada imamo iste tr-govce koji djeluju na oba tržišta – Mercator, Spar, Lidl - koji će na neki način vjerojatno “iskorištavati” sve te nesuglasnosti. Ilustri-rajmo to, sada već jednim starim primjerom, gdje je trgovac E. Leclerc uvozio u Sloveniju bijelu tehniku Gorenje (slovenskog pro-izvođača) iz Francuske koju je prodavao po daleko nižoj cijeni od one po kojoj se isti proizvod mogao naći u matičnoj zemlji. Tada pojavnosti te vrste nisu bile česte, ali slučaj je dobro zapamćen. Vjerujem da je

realno za pretpos-taviti da će nabava trgovaca biti u onoj zemlji u

kojoj je jeftinije jer “padom granice” i carine to će sva-kako biti izvedivo. Također možemo očekivati da će trgovci za oba tržišta kupo-vati određene proizvode u jednoj te istoj nabavi, gdje ona bude povoljnija. Priti-

sak trgovca svakako će biti kupovina po nižoj cijeni, posebno bude li svjestan da to sasvim regularno funk-cionira na tržištu pored. S jedne strane postoji opisana realna “problematika” na strani trgovca, a s druge stane, naznake smo već dobili u uvodu, i na strani potrošača. Posebno su gra-nična područja ona koja će kupovati tamo gdje je jeftinije – proces odluke će, vjerujem, biti vrlo brz i vrlo bazičan, možda će sasvim odustati od potrošačkog etnocentrizma, a možda će vođeni istim krenuti “pre-ko granice” ne bi li “svoj” proizvod našli po još nižoj cijeni. Realno je očekivati i

S otvaranjem tržišta trgovci će nabavljati a kupci kupovati tamo gdje im je jeftinije


samo brendova ima istu cijenu u Hrvatskoj i Sloveniji

JESMO LI SPREMNI za Europu?5 od 20

određene promjene u po-našanju potrošača pri veli-kim kupovinama. Već sada su veliki trgovački lanci naviknuli potrošača da nije problem sjesti u automo-bil i voziti se do sljedećeg shopping centra dvadesetak minuta (npr. WestGate Zaprešić). Ako bi došlo do uistinu velikog pritiska trgovaca i potrošača, brzo bi moglo doći do jačeg zbližavanja tržišta Hrvatske i Slovenije, što zapravo i jest u interesu i trgovaca i multinacionalki, ako ništa drugo zbog racionalizacije poslovanja. Osim navede-nih promjena u ponašanju na strani trgovaca i potro-šača, uslijedit će promjene

i nova pravila i na drugim područjima.

PROMJENE DOLAZETrenutno oko 70% izvoza hrvatske prehrambene industrije usmjeren je na zemlje bivše Jugosla-vije. Nakon ulaska u EU - europski režim kvota i carina primjenjivat će se prema trećim državama pri čemu će 15-20% poskupjeti hrvatski proizvodi u istima, što za posljedicu ima ma-nju maržu, višu cijenu za krajnjeg potrošača i manju konkurentnost. Uvoz tvrtki iz EU bit će puno manje kontroliran - bez zaštite, bez kvota i carina. Otvara se mogućnost kupovine

jeftinijih sirovina na tr-žištima EU i eventualna kompenzacija potencijalno nižih marži.Uz to, Ured za zaštitu tr-

žišnog natjecanja pažljivo prati sve oblike vertikalnih integracija (u Sloveniji je to primjer Pivovarne Laško i Mercatora) i većih tržišnih udjela u bilo kojoj kategori-ji. Zaštita osobnih podataka dobit će još više na značaju jačanjem informacijskog povjerenstva. Posebnu paž-

nju potrebno je usmjeriti kada je riječ o upravljanju bazama potrošača, osobnim podacima potrošača u sus-tavima lojalnosti, upotrebi osobnih podataka za cross-promocije te u okviru na-gradnih igara. Upravo ovo potonje, nagradne igre, u Hrvatskoj su jako popular-ne, a premda njihovo odr-žavanje i provođenje ni da-nas nije sasvim jednostav-no, pravila će postati samo još rigoroznija i time manje privlačna za organizatore. Usmjerimo se sada na neka pitanja i promjene koja bi mogla biti posebno važna zaposlenima u marketingu. Generalno, potrošač je u EU daleko bolje zaštićen nego trenutno u Hrvatskoj. Konkretno, potrošač mora imati na mjestu kupovine dovoljno informacija da donese pravu odluku. To se s jedne strane odnosi na izgled ambalaže (sastojci, alergeni, aditivi, porijeklo proizvoda), a s druge na informacije o cijeni na kg ili litar za lakšu usporedbu isplativosti pri krajnjem odabiru. O zaštiti potrošača vodit će se računa na više

razina. Mnogi od njih već i danas funkcioniraju (neki doduše samo u teoriji), dok će se u budućnosti paziti da ti zakoni uistinu

nešto i znače - da se provo-de. Kroz označavanje cijena na proizvodima, mogućnost reklamacije, povratka i/ili zamjene proizvoda, možda je važno naglasiti i izmjenu Pravilnika o općem deklari-ranju zapakiranih jela gdje će npr. deklaracije na pro-izvodima biti još detaljnije,

Potrošač je u EU daleko bolje zaštićen nego trenutno u Hrvatskoj


EU specijal – maloprodajni trendovi još konkretnije, a morat će uključivati sve aditive, nu-tritivne tablice koje moraju biti vidljive, gdje samim time ostaje manje prostora za priču brenda i proizvoda. Dalje, zemljopisnih poda-taka o porijeklu proizvoda, kao i zaštićenih imena pro-izvoda, trebat će se strogo pridržavati: npr. tokaj, par-mezan, teran, prošek, ajvar, feta (sir), kranjska kobasa… Dio navedenih već i sada može biti korišten u naziv-lju proizvoda tek kod “pri-vilegiranih” proizvođača iz regije porijekla samog pro-izvoda. Nadalje, premda su djeca poželjan element rek-lama, oglašavanje u kojem je dijete u središtu praktički će biti ukinuto – dijete se ne smije nagovarati na ku-povinu proizvoda i ne smije ga se u reklamama stavljati ili prikazivati u opasnim situacijama.

ALKOHOLNA PIĆA I CIGARETENajveće promjene u regu-lativama možemo očekivati u kategorijama alkoholnih pića i cigareta. Posebna pažnja bit će usmjerena na pravilnike o oglašavanju alkoholnih pića i općenito

o korištenju alkohola kao motiva u oglasima. Gene-ralno, oglašavanje alkohol-nih pića koja sadrže više od 15% alkohola po volumenu, je zabranjeno. Alkoholna pića, koja sadrže 15 ili ma-nje posto alkohola po volu-menu, mogu se oglašavati u obliku kao što su bilteni, katalozi, letci i prospekti, koji su namijenjeni oglaša-vanju i poslovnom komu-niciranju i drugim oblicima objavljivanja informacija, osim na plakatima uz cestu,

tablama, panoima i svije-tlećim natpisima. Reklama koja uključuje u nekom svojem dijelu korištenje alkoholnih pića NE SMIJE:

• poticati prekomjerno konzumiranje alkohola ili prikazivati pozitivnu uzročnu vezu između konzumiranja alkohola i uspjeha u životu,• biti posvećena mladima i pokazivati osobe koje konzumiraju alkohol,

• prikazi-vati oso-be mlađe od 25 godina,• pove-zivati

konzumiranje alkohola s poboljšanim fizičkim performansama ili vož-njom u prometu,• stvarati dojam kako konzumiranje alkohola pridonosi uspjehu u so-cijalnom ili seksualnom životu,• tvrditi da alkohol ima ljekovita svojstva ili da je stimulans, sedativ ili sredstvo za rješavanje osobnih problema,• prikazivati apstinenciju ili umjereno pijenje u

negativnom svjetlu,• stavljati naglasak na visoke razine alkohola kao kvalitete alkoholnog proizvoda,• pojavljivati se na zgradama, objektima i pripadajućim zemlji-štima, gdje se obavlja zdravstvena djelatnost te djelatnost odgoja, sporta i obrazovanja,• pojavljivati se na pano-ima, pločama, plakatima ili svijetlećim natpisima koji su od vrtića i škola udaljeni manje od 300 metara,• pojavljivati se na do-gađajima prvenstveno namijenjenima maloljet-nicima, te na športskim natjecanjima, • sadržavati simbole, slike, likove iz crtanih filmova i drugih progra-ma za mlade.

ONLINE KUPNJAOsim svega spomenutog, valja naglasiti da Hrvatska, ulaskom u EU, postaje dio globalnih trendova. Već spomenuti pad carina, aplicirat će se i na online-shopping, dok su cijene distribucije unutar EU već

optimizirane i nisu bitno veće od paketne distribu-cije unutar Hrvatske. I na tom području je potrošač u EU odlično zaštićen, što svakako može provjeriti na stranicama eYou Guide. Na taj način online kupnja bilo gdje u EU je praktički izjednačena s klasičnom kupovinom. To će se si-gurno reflektirati na neke od kategorija, kao što su elektronika, skuplja koz-metika ili moda. Dodatno, imamo li u vidu da Hrvat-ska u online kupovini tre-nutno zaostaje za drugim zemljama (npr. u Sloveniji je udio online kupaca već oko trećine populacije, dok je isti udio u Hrvat-skoj oko 15%), možemo očekivati da će navedeni noviteti na tom području svakako biti dodatni po-kretač za potrošača. Naveli smo mnogo promjena, a sigurno ih ima još. Sude-ći po svemu tome, teško je reći da se tržište neće mijenjati. Znamo gdje bi moglo doći do prvih pro-mjena, a njih treba pratiti.

Otvaranjem tržišta online kupnja u Hrvatskoj bi mogla dobiti posebno značajan poticaj

Mirna HorvatVALICON


EU specijal – propisi u praksi

VODA KAKO ju vidi Europa

Europski i nacionalni propisi članica razlikuju tri kategorije voda: prirodnu

mineralnu vodu, izvorsku vodu i stolne vode

Udruga koja u Europ-skoj uniji okuplja preko 600 proizvo-đača voda u boci

zove se EFBW (European federation of bottled water), a njena punopravna članica je i GIUPPH (Gospodarska interesna udruga proizvo-đača pića Hrvatske). Kakvi su trendovi na tržištu EU-a pojasnila nam je predsjed-nica EFBW-a Patricia Fo-sselard. “Na tržištu Europ-ske unije najveći dio voda u boci koje se prodaju su vode iz prirodnih izvora – pri-rodne mineralne i izvorske vode, a to je bitno drugačiji trend od ostalih kontinena-ta na kojima se uglavnom prodaju vode u boci koje su u procesu proizvodnje treti-rane. Europski i nacionalni propisi članica razlikuju tri kategorije voda: prirodnu mineralnu vodu, izvorsku vodu i stol-ne vode”, pojašnjava Fosselard.

EUROPSKI ZNAČAJŠto onda s ulaskom u Europsku Uniju očekuje hrvatske proizvođače s nji-hovom aktualnom katego-rizacijom voda? Dio naših proizvođača gaziranih i ne-gaziranih mineralnih voda već je prošao proceduru priznanja u EU i tako će se registrirati i u Hrvatskoj. Ostali proizvođači, koji

nisu bili priznati u Europ-skoj uniji, a priznati su u Hrvatskoj, bit će automatski priznati i u Europskoj uniji. “S obzirom da je Hrvatska treća u Europi po bogatstvu vode, njeni resursi značajni su i izvan njenih granica. Zadovoljni smo što su hr-vatski proizvođači voda u boci kroz članstvo u GI-UPPH aktivno uključeni i u rad EFBW-a kao i u rad naših radnih grupa.

Tako je 2009. godine, upra-vo u organizaciji GIUPPH, održana generalna skupšti-na EFBW-a u Dubrovniku, a prošle je godine, u okviru obilježavanja Svjetskog dana voda, GIUPPH ugos-tio i naše voditelje komuni-kacijske i grupe za zdravlje. Samo događanje prezenti-rano je na prošloj godišnjoj skupštini u Berlinu, a bilo je nominirano i za nagradu Water Innovation Awards 2012”, zaključuje Fosselard.

PROPISANI STANDARDI Prirodna mineralna voda dolazi iz određenog podzemnog izvora koji

mora biti zaštićen od bilo kakvog zagađenja. Karakterizira

ju izvorna čistoća, mikrobi-ološka ispravnost, stabilan mineralni sastav naveden na etiketi te u nekim sluča-jevima pozitivni učinci na zdravlje. Te vode ne smiju biti tretirane te se redovi-to vrše analize kako bi se potvrdilo da se standardi kategorije održavaju. Pri-

rodne mineralne vode vezane su uz lokalitet što ostale vode ne moraju

biti već se mogu puniti bilo gdje. Također, sve prirodne mineralne vode, za razliku od ostalih voda, moraju biti službeno priznate, a lista je objavljena od strane Europ-ske komisije u Službenom listu i na internetskim stra-nicama te se redovito ažu-rira. Zbog svih navedenih karakteristika, kategorija mineralnih voda smatra se najvišom, odnosno najk-valitetnijom. Izvorske vode također moraju biti u skla-du s visokim standardima kvalitete. Moraju se puniti u boce iz zaštićenog izvora te također ne smiju biti tretirane. Međutim, izvor-ske vode ne moraju imati stabilan mineralni sastav kao prirodne mineralne vode, a njihov kemijski sastav ne mora biti naveden na etiketi. Stolne vode su različitog porijekla, uklju-čujući i površinske vode, a kod njih je dozvoljena dezinfekcija i tretiranje u procesu proizvodnje te do-davanje minerala. Ono što je zajedničko prirodnoj mi-neralnoj, izvorskoj i stolnoj vodi je da sve tri mogu biti gazirane i negazi-rane.

Prirodne mineralne vode moraju biti vezane uz lokalitet


EU specijal – porez na dodanu vrijednost

Na 92. sjednici Vlade RH usvojen je ko-načni tekst Prijedlo-ga Zakona o porezu

na dodanu vrijednost, koji će biti upućen u saborsku proceduru i čija će primje-na krenuti 1. srpnja 2013. godine odnosno danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Ko-načni prijedlog Zakona o PDV-u uređuje područje primjene, porezne obvez-

nike, oporezive transakcije, mjesto oporezivih transak-cija, nastanak oporezivog događaja, poreznu osnovi-cu, porezne stope, porezna oslobođenja, pravo na odbitak pretporeza, obve-ze poreznih obveznika, posebne postupke opore-zivanja i u njega su imple-

mentirane PDV Direktive Europske unije.

PODRUČJE PRIMJENEProstor jedinstvenog tržišta EU odnosno unutarnjeg tržišta EU od 1. srpnja 2013. obuhvaćat će, uklju-čujući Republiku Hrvatsku, područje 28 članica na koje se primjenjuje PDV Direk-tiva. Jedinstveno, unutarnje tržište EU označava podru-čje bez unutarnjih granica,

s obilježjem slobodnog kretanja do-bara, osoba, usluga i kapi-tala. Slobod-no kretanje

pretpostavlja napuštanje graničnih kontrola među državama članicama, slo-bodnu prekograničnu raz-mjenu dobara i uvođenje jedinstvenog sustava PDV-a u državama članicama. Za hrvatske poduzetnike je vrlo važno znati koja su po-dručja uključena, odnosno

isključena iz područja Europske unije za potrebe oporezi-vanja PDV-om s obzirom da područje pri-mjene PDV Direktive određuje opo-rezuje li se odre-đena transakcija u EU PDV-om ili ne. To znači da se samo one transakcije koje se obavljaju unutar tzv. PDV područja, odnosno područja na koje se pri-mjenjuje PDV Direktiva, smatraju predmetom opo-rezivanja PDV-om, dok se na one obavljene izvan tog područja PDV Direktiva ne primjenjuje. U svrhu primjene PDV Di-rektive i članka 3. prijedlo-ga Zakona o PDV-u vrijede sljedeće definicije:

• “tuzemstvo”: označava područje Republike Hr-vatske,• “Europska unija”, “po-dručje Europske unije”,

“država članica” i “po-dručje države članice” - označava područje svake države članice Unije na koje se primjenjuje Ugo-vor o osnivanju EU, s izuzetkom svih područja na koja se NE primjenju-je PDV Direktiva,• “treća zemlja” - ozna-čava bilo koju državu ili područje na koje se NE

PDV Direktiva određuje oporezuje li se određena transakcija PDV-om ili ne

Za hrvatske poduzetnike je vrlo važno znati koja su područja uključena, odnosno isključena iz

područja Europske unije za potrebe oporezivanja PDV-om s obzirom da područje primjene PDV Direktive određuje oporezuje li se određena

transakcija u EU PDV-om ili ne

NOVA PRAVILAza novo tržište


primjenjuje Ugovor o osnivanju EU niti PDV Direktiva,• “treća područja” - oz-načavaju područja koja su izuzeta iz područja EU i na koje se PDV Direktiva NE primje-njuje: a) koja čine dio carinskog područja EU, b) koja ne čine dio ca-rinskog područja EU.

DEFINICIJE TRANSAKCIJAS obzirom da između država članica EU nema graničnih crta niti carinske kontrole potrebno je usvo-jiti nove definicije kako bi se, od 1. srpnja 2013. godi-

ne, mogle razlikovati transakcije razmjene i kretanja dobara na području EU i tran-sakcije razmjene dobara s državama koje nisu države članice EU:

• isporuka dobara iz RH u druge države članice EU odnosno isporuka dobara unutar EU - iz-među država članica EU nema graničnih crta niti carinske kontrole i više se ne može govoriti o izvo-zu dobara kada se radi o razmjeni i kretanju doba-ra na području EU, pa se tako izraz “izvoz” zamje-njuje izrazom “isporuka dobara u drugu državu članicu odnosno isporu-ka dobara unutar EU”,

• isporuka dobara iz RH u tzv. “treće zemlje” (nisu članice EU) – izvoz,• isporuka dobara iz drugih država članica EU u RH odnosno stje-canje dobara unutar EU - između država članica EU nema graničnih crta niti carinske kontrole i više se ne može govoriti o uvozu dobara kada se radi o razmjeni i kreta-nju dobara na području EU, pa se tako izraz “uvoz” zamjenjuje izra-zom “stjecanje dobara na području neke države članice odnosno stje-

canje dobara unutar EU”,

• isporuka do-bara iz tzv. “trećih ze-malja” (nisu

članice EU) u RH – uvoz.

POREZNI OBVEZNIKPorezni obveznik

(članak 6.) je svaka osoba

koja samos-talno obav-lja bilo koju gospodar-

sku djelat-nost bez ob-

zira na svrhu i rezultat obavljanja

te djelatnosti. No, porezni obveznik je i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva koja kupcu otpremi ili preveze prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za

njihov račun na područje neke druge države članice. Poreznim obveznicima ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave,

tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, komore i druga tijela s javnim ovlastima za obavljanje poslova u okviru svoga djelokruga ili ovlas-ti. Međutim, ta bi se tijela smatrala poreznim obvez-nicima ako bi obavljanje tih djelatnosti dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja te ako bi obavljali telekomunikacij-ske usluge, isporuke vode, plina, energije i grijanja, prijevoz dobara, prijevoz putnika i dr. (osim ako bi te djelatnosti obavljali u zane-marivom opsegu).

REGISTRACIJA ZA PDVPDV identifikacijski broj ima ključnu ulogu u raz-mjeni dobara između poreznih obveznika regis-triranih za potrebe PDV-a u državama članicama EU te je odredbama članka 77. prijedloga Zakona o PDV-u uređena prijava u registar obveznika PDV-a, podnošenja zahtjeva za izdavanje i dodjelu PDV identifikacijskog broja. Tuzemni poduzetnici koji su registrirani kao obvez-nici PDV-a u 2013., danom pristupanja Republike Hrvatske u EU smatrat će se registriranim za potrebe PDV-a i prilikom isporu-ka dobara i usluga koriste PDV identifikacijski broj (PDV identifikacijski broj hrvatskih poduzetnika bit će OIB kojemu se dodaje predznak HR). Prag prome-ta za ulazak u sustav PDV-a

prijedlogom Zakona o PDV-u nije se mijenjao te i dalje iznosi 230.000 kuna bez PDV-a,

a nije se promijenio niti kriterij podjele na mjesečne i tromjesečne obveznike PDV-a koji je i nadalje 800.000 kn s PDV-om.

1.7.2013. - početak primjene novog Zakona o PDV-u

PDV identifikacijski broj hrvatskih poduzetnika činit će OIB s prefiksom HR

NOVA PRAVILAza novo tržište


EU specijal – porez na dodanu vrijednostPrema tome, poduzetni-ci čiji je prag prometa iz prethodne godine manji od 230.000 kuna smatraju se i dalje malim poduzetnicima koji su oslobođeni plaćanja PDV-a i ne mogu prizna-vati pretporez (osim ako su se dobrovoljno prijavili u sustav PDV-a). Za potrebe obračuna PDV-a treba se registrirati i poduzetnik koji u tuzemstvu nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište, ali ima sjedište u drugoj državi članici i obvezan je plaćati PDV za isporuke dobara i usluga u tuzemstvu, kod trostranog posla te za usluge oporezive prema mjestu obavljanja usluge (iz članka 75.) i može imenovati poreznog zastupnika (članak 126.) kao osobu koja je obvezna

platiti PDV. Također se za potrebe obračuna PDV-a treba registrirati i poduzet-nik koji nema sjedište niti u tuzemstvu niti na području EU, ali ima sjedište u trećoj zemlji ili na trećem po-dručju i obvezan je plaćati PDV za isporuke dobara i usluga u tuzemstvu, kod trostranog posla te za usluge oporezive prema mjestu obavljanja usluge (iz članka 75.) i obvezno mora ime-novati poreznog zastupnika (članak 126.) kao osobu koja je obvezna platiti PDV, osim ako RH nije sklopila sporazume o međusobnoj pomoći o naplati poreza. No, ako porezni obveznik obavlja usluge prema poseb-nom postupku oporezivanja za elektronički obavljene usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici, u tom slučaju ne mora ime-novati poreznog zastupnika.

OPOREZIVE ISPORUKEČlankom 4. prijedloga Za-kona o PDV-u utvrđeno je da su predmet oporezivanja četiri vrste transakcija: 1) isporuka dobara u tuzems-tvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik, 2) stje-canje dobara unutar EU uz naknadu, 3) obavljanje uslu-ga u tuzemstvu uz naknadu, 4) uvoz dobara. Isporukom dobara u tuzemstvu uz naknadu smatra se (čl. 7.) prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Isporu-kom dobara uz naknadu smatra se također i prijenos vlasništva nad imovinom uz nadoknadu po nalogu nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime ili na temelju odredbi zakona, stvarna predaja dobara na raspola-

ganje prema ugovoru o najmu dobara odnosno o leasingu na određeno vrijeme ili o

prodaji dobara uz odgodu plaćanja, koji određuje da se vlasništvo nad tim dobri-ma stječe najkasnije nakon plaćanja zadnjeg obroka, prijenos dobara na temelju ugovora prema kojem se plaća provizija za kupnju ili prodaju, ispo-ruka elek-trične energije, plina, grijanja, hlađenja i sl., premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika koji je za potrebe svojeg poslovanja otpremio ili prevezao sam porezni obveznik ili druga osoba za njegov račun iz tuzemstva u drugu državu članicu, korištenje dobara koja čine dio poslovne imo-

vine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih

općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obav-ljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pret-porez. Ne smatra se ispo-rukom dobara uz naknadu besplatno davanje uzoraka u razumnim količinama kup-cima ili budućim kupcima i davanje poklona male vri-jednosti koje obavi porezni obveznik u okviru obavlja-nja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povreme-no i ne is-

tim osobama. Poklonima male vrijednosti smatraju se pokloni čija vrijednost nije veća od 160 kn.Isporuka dobara unutar (na

području) EU između dva porezna obveznika (ili poduzetni-cima koji su registrirani za

potrebe PDV-a) oslobođe-na je plaćanja PDV s pra-vom na odbitak pretporeza (članak 41., stavak 1., točka a) ako su ispunjeni uvjeti: 1) isporučitelj i primatelj isporuke moraju biti regis-trirani za potrebe PDV, 2) PDV identifikacijske bro-jeve moraju razmijeniti, 3) dobra moraju biti otprem-ljena ili prevezena od strane ili u ime prodavatelja ili osobe koja stječe dobra, 4) mora doći do stvarne ispo-ruke dobara iz jedne države u drugu državu članicu, 5)

isporuka se mora

Mjesto oporezivanja isporuka dobara unutar EU određeno je mjestom isporuke dobara

Mjesto uvoza dobara je država na čijem se području dobra nalaze pri ulasku u EU


obaviti za drugog poreznog obveznika ili za pravnu osobu koja nije porezni obveznik, a koja djeluje kao takva u državi članici koja nije država članica u kojoj otprema ili prijevoz robe započinje, 6) dobra u dru-goj državi članici moraju biti predmet oporezivanja kao stjecanje unutar EU.Porezni obveznik koji je korisnik tih dobara, u dru-goj državi članici mora za ta dobra: a) obaviti stjecanje unutar EU, b) platiti PDV na to stjecanje u državi čla-nici u koju su dobra stigla ili u državi članici koja mu je dodijelila PDV identifi-kacijski broj koji je dostavio svome isporučitelju,c) na svojoj PDV prijavi obračunava PDV po stopi koja se primjenjuje u zemlji u kojoj je njegovo stjecanje unutar EU predmet opo-rezivanja. Ako ne dođe do stvarne isporuke dobara iz jedne države u drugu državu članicu ili

isporučitelj dobara ne raspolaže valjanim PDV identifikacijskim brojem kupca, isporuka se ne može osloboditi PDV-a.

MJESTO OPOREZIVANJAMjesto oporezivanja isporuka dobara unutar

EU PDV-om odre-đeno je mjestom isporuke dobara, što ovisi

o vrsti isporuke i o tome na koji je način isporuka obavljena (članak 12. do 15.). Temeljna načela oporezivanja isporuke dobara unutar EU su: 1) isporuke dobara za krajnju potrošnju pri čemu kupac prodava-

telju dobara nije mogao dati PDV identifikacijski

broj oporezuju se prema načelu države podrijetla i isporučitelj dobara obvezan je na takve isporuke zara-čunati PDV. Međutim, od ovog načela postoje izuzeci u slučajevima: a) prodaje novih prijevoznih sredstava, koje se uvijek oporezuju u državi odredišta, b) isporu-ka trošarinskih proizvoda, koje se uvijek oporezuju u državi odredišta, c) isporuka na daljinu koje su oporezi-ve u državi podrijetla dok isporučitelj ne prijeđe prag isporuke odnosno koje su oporezive u državi odredišta kada isporučitelj prijeđe prag isporuke; 2) za isporu-ke između dva poduzetnika, obveznika PDV-a koji imaju valjani PDV identifikacijski broj, primjenjuje se načelo države odredišta dobara.

STJECANJE DOBARAIsporuke dobara na području EU koja isporučuje obveznik PDV-a poreznom obvezniku ili pravnoj osobi registriranoj za potrebe PDV-a oslobo-đene su plaćanja PDV-a kod isporučitelja dobara, ali se plaća PDV na stjecanje takvih dobara po stopi koja se u pojedinoj državi članici primjenjuje na isporuke tak-vih dobara. Stjecanje dobara unutar EU je stjecanje prava na raspolaganje, u svojstvu vlasnika, pokretnom materi-jalnom imovinom koju pro-davatelj ili stjecatelj dobara ili druga osoba u njihovo ime

otpremi ili preveze do stjeca-telja tih dobara u državu čla-nicu koja nije država članica u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara (čl. 9., st. 1.). Stjecanjem dobara unutar EU-a uz naknadu smatra se i korištenje dobara

koja je porezni obveznik za potrebe svog poslovanja ili druga osoba za njegov račun

otpremio ili prevezao u tuzemstvo iz druge države članice u kojoj su ta dobra proizvedena,

izvađena, obrađena, kuplje-na ili stečena ili u koju ih je porezni obveznik uvezao za potrebe svog poslovanja (čl. 9., st. 4.). Prema navedenom, da bi se radilo o stjecanju do-bara na području EU mora doći do otpreme odnosno

premještanja dobara iz jed-ne države članice u drugu državu članicu. Transakcija stjecanja dobara unutar EU-a oporeziva je u državi članici gdje završava otprema, a PDV plaća stjecatelj – porez-ni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, na stjecanje svih vrsta dobara, dobara koja podliježu trošarinama i no-vih prijevoznih sredstava.

Ksenija KramarOvlašteni porezni savjetnik,

Mapa znanja

230.000 kuna prag prometa za ulazak u sustav PDV-a i dalje iznosi

TROSTRANI POSAO

Trostranim se poslom smatra transakcija između tri porezna obveznika iz tri različite države članice, kada su

ista dobra prevezena ili otpremljena od prvog isporučitelja neposredno posljednjem kupcu (čl. 10.). Ako su ispunjeni svi uvjeti za primjenu pojednostavljenja, porezna obveza se prenosi na konačnog stjecatelja (kupca) (znači da se poduzetnik u sredini lanca nije obvezan registrirati za potrebe PDV-a u zemlji posljednjeg kupca/zemlji odredišta).

OBAVLJANJE USLUGA

Obavljanjem usluga smatra se svaka transakcija koja nije isporuka dobara (čl. 8.), pri čemu se uključuju i

transakcije kao što su dodjeljivanje prava, trpljenje neke radnje ili suzdržavanje od neke radnje, obavljanje usluga na temelju zakona ili odluka, svako korištenje dobara za privatne potrebe te obavljanje usluga bez naknade za privatne potrebe.

MJESTO OBAVLJANJA USLUGA

Oporezivanje usluga ovisi i o poreznom statusu primatelja (čl. 16.) usluge odnosno radi li se o

poreznom obvezniku ili o pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a prešla je prag stjecanja i registrirana je za potrebe PDV-a te se: 1) obavljanje usluga između poduzetnika (tzv. B2B usluge) u načelu oporezuje prema mjestu sjedišta poduzeća koje prima usluge, 2) usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici (tzv. B2C usluge) oporezuju se prema sjedištu pružatelja usluge.

UVOZ DOBARA

Uvozom dobara smatra se svaki unos dobara u EU koja nisu u slobodnom prometu na području EU, te unos

dobara koja su u slobodnom prometu na području EU, a potječu s trećih područja koje je dio carinskog područja EU, u skladu s carinskim propisima (čl. 11.). Mjesto uvoza dobara je država na čijem se području dobra nalaze pri ulasku u EU (čl. 28.).

Predmet oporezivanja PDV-om su transakcije na koje se odnosi PDV Direktiva


EU specijal - intervju

Bez obzira na članstvo Hrvatska i dalje ima prostora za vođenje svo-jih nacionalnih politika i ostvarenje nacionalnih interesa, ističe Gelo te dodaje kako uspješnost

Hrvatske kao članice Europske unije primarno ovisi o nama samima.

Kada je osnovan Centar za EU pri Hr-vatskoj gospodarskoj komori te koje su osnovne smjernice vašeg djelovanja?Prije godinu dana, Hrvatska gospo-darska komora je, pripremajući se za članstvo u Europskoj uniji osnovala tri nova centra: Centar za investicije, Centar za inovacije, poduzetništvo i tehnološki razvoj te Centar za EU. Najznačajnija aktivnost Centra za EU vezana je uz korištenje pretpristupnih te strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU. Stoga Centar sudjeluje u procesu programiranja EU fondova kao poveznica između poslovnog sek-tora i administracije. Ovaj proces je ključna faza za korištenje EU fondova jer se tijekom njega definiraju priori-teti i korisnici koji će biti financirani iz njihovih sredstava. Pri Centru za EU formirana je i Zajednica poslovnih savjetnika koji pružaju usluge pri izradi projekata i prijavi na natječaje za EU fondove. Osim toga, Centar prati i os-tale politike EU, sagledava njihov utje-caj na hrvatsko gospodarstvo te zastupa interesa hrvatskih tvrtki u tijelima EU koristeći infrastrukturu nacionalnih i europskih udruženja čiji je HGK član.

Koje je aktivnosti Hrvatska gospodarska komora provodila u proteklom periodu s ciljem pružanja pomoći hrvatskim tvrt-kama i gospodarstvu u nastojanjima da se što kvalitetnije pripremimo za nastup na jedinstvenom europskom tržištu?Hrvatska gospodarska komora je kroz mrežu svojih županijskih komora organizirala brojne edukacije na temu promjena koje donosi članstvo RH u EU. HGK je izradila i Vodič kroz pro-mjene u vanjskoj trgovini nakon pris-tupanja naše zemlje Europskoj uniji u kojem je dan prikaz ovih promjena. Uz to, HGK je i jedinstvena kontaktna točka za usluge koja će danom ulaska RH u EU postati dijelom europske

mreže kontaktnih točaka, a ima za-daću pružateljima usluga omogućiti obavljanje svih potrebnih postupaka koji se odnose na obavljanje uslužnih djelatnosti elektroničkim putem te pružiti relevantne informacije o pru-žanju usluga.

Europska unija je praktički već hrvatska stvarnost. Kako gledate na članstvo Hr-vatske u EU odnosno koje bi koristi naša zemlja trebala imati od pristupanja, a koje su potencijalne opasnosti?Jedna od prednosti svakako je sudjelo-vanje na jedinstvenom tržištu Europ-

ske unije. Prednosti u trgovanju roba-ma uglavnom se ogledaju u pojednos-tavljenim procedurama izvoza (bez certifikata i pratećih dokumenata), što izvoz čini bitno lakšim i jeftinijim. Međutim, iste se promjene događaju i na uvoznoj strani tako da se može oče-kivati i povećani konkurentski pritisak na domaćem tržištu. Za prehrambenu industriju, koja je jedna od najsnaž-nijih hrvatskih industrija, rizik je veći jer dolazi do ukidanja carina pri uvozu iz EU, a one su za pojedine prehram-bene proizvode još uvijek visoke, te promjene u režimu izvoza na tržište zemalja CEFTA-e koje je najznačajnije izvozno tržište za hrvatske prehram-bene proizvode. Pružatelji usluga s registriranim sjedištem poslovanja u Hrvatskoj mogu pružati svoje usluge na cijelom Europskom gospodarskom prostoru, pod jednakim uvjetima kao i drugi pružatelji usluga, bez obveze ponovne registracije poslovnog nas-tana. Isto tako, Hrvatska će članstvom u EU imati pristup EU strukturnim fondovima i Kohezijskom fondu, što značajno može povećati investicijski potencijal u RH. Ovo znači osjetno povećanje iznosa raspoloživih sred-stava. Naime, Hrvatskoj je do sada na raspolaganju bilo oko 150 milijuna eura godišnje, a samo u prvih šest mjeseci članstva bit će nam dostupno 450 milijuna eura, a potom preko milijardu eura godišnje. Osim toga, značajnoj se proširuju i mogućnosti financiranja. Pretpristupni fondovi bili su primarno usmjereni na institucije i

EU donosi stabilnost i sigurnost poslovanja

Ulaskom Hrvatske u EU oni koji su već uspješni dobivaju okvir unutar kojega mogu biti još uspješniji, a poteškoće se mogu očekivati kod onih tvrtki koje već

imaju probleme u svom poslovanju, kaže Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore

“Ulaskom Hrvatske u EU izvoz će postati bitno lakši i jeftiniji”


milijardu eura - godišnji iznos EU fondova namijenjen Hrvatskoj

stvaranje administrativnih kapaciteta za članstvo. Strukturni fondovi i Ko-hezijski fondovi su znatno dostupniji poduzetničkom sektoru, posebice ma-lim i srednjim poduzećima.

Ulaskom u EU Hrvatska izlazi iz Spora-zuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi (CEFTA). Što će to konkretno značiti za hrvatske tvrtke, poglavito iz područja prehrambene industrije i po-ljoprivrede?Situacija je različita od države do države i od proizvoda do proizvoda. Međutim, generalno se može reći da u slučaju industrijskih proizvoda ne dolazi do značajnijih promjena osim u

slučaju izvoza u Srbiju, Kosovo i Mol-dovu. Pri izvozu jednog dijela indus-trijskih proizvoda u Srbiju situacija se mijenja samo u prvih šest mjeseci članstva, a potom od 1. siječnja 2014. godine carine se ponovno ukidaju.Situacija je drugačija pri izvozu poljo-privredno-prehrambenih proizvoda

kod kojih može doći do povećanja carina pogotovo pri izvozu na tržište Bosne i Hercegovine koje je naše naj-značajnije izvozno tržište za prehram-

bene proizvode. Međutim, u tijeku su pregovori oko izmjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske komisije i BiH i naša su očekivanja da će koncesije koje je Hr-vatska do sada imala biti ugrađene u izmjene Sporazuma.

Koliki je ukupni izvoz Hrvatske na tržišta CEFTA-e te koje će grupe pro-izvoda naročito biti pogođene zbog povećanja carina?Ukupni hrvatski iz-voz prehrambenih proizvoda na tržište CEFTA-e iznosio je nešto više od 700 milijuna američ-kih dolara. Zbog izlaska Hrvatske iz CEFTA-e najviše pogođeni mogu biti mliječni, mesni i konditorski pro-izvodi te cigarete.

Govori se da bi hr-vatska prehrambena industrija, kao pos-ljedica gubitka pov-laštenih trgovinskih uvjeta sa zemljama CEFTA-e, mogla os-tati bez 4000 radnih mjesta. Mislite li da je to realno?Izlaskom Hrvatske iz CEFTA-e Hr-vatska će sasvim

sigurno izgubiti dio povlastica. Koliki će biti njihov obujam ovisi o rezulta-tima pregovora koji se vode između Europske komisije i zemalja članica CEFTA-e. Mislim da je brojka o kojoj govorite precijenjena i da će eventual-ni gubitci radnih mjesta biti neuspo-redivo manji.

Hoće li se obistiniti predviđanja o selid-bi proizvodnje u BiH i druge zemlje te je li to dugoročno isplativo za tvrtke koje se odluče na takav potez?Pojedine naše tvrtke već su prisutne u regiji. Njihov izlazak na vanjska tržišta je nužan i neizbježan kako bi nastavile svoj razvoj i rast. Prilikom procjene o izmještanju proizvodnje u pojedine zemlje regije tvrtke će sasvim sigurno u obzir uzeti i dinamiku približavanja ovih zemalja Europskoj uniji. Što zem-lje iz regije budu brže napredovale ka članstvu u EU, ovi razlozi će imati ma-nji utjecaj. Isto tako, nije carinska poli-tika jedini faktor na temelju kojeg po-jedine tvrtke donose odluku o seljenju proizvodnje nego će se u obzir uzimati i ostali uvjeti proizvodnje na tom tržištu.

Europska komisija vodi pregovore sa zemljama CEFTA-e oko posebnog trgo-vinskog režima nakon ulaska Hrvatske u EU. Ima li nekih pomaka u tim prego-vorima te što biste mogli izdvojiti kao benefit za hrvatske izvoznike ostvaren u dosadašnjem tijeku pregovora?Nije uobičajeno komentirati pregovo-re dok oni traju. Pričekajmo njihovo okončanje pa ćemo onda biti u situ-aciji nešto više reći.

Kakve su vaše procjene za buduć-nost? Hoće li se ovaj udar na hrvatsku proizvodnju manifestirati u početku članstva naše zemlje u Uniji te možemo li očekivati stabilniju situaciju u godina-ma koje dolaze?U pravilu oni koji su već uspješni do-bivaju okvir unutar kojega mogu biti još uspješniji. Poteškoće se, zbog rasta konkurentskog pritiska na domaćem tržištu, mogu očekivati kod onih tvrtki koje već imaju probleme u svom poslo-vanju. Ulaskom u Europsku uniju stva-ra se okvir stabilnosti i sigurnosti koji

doprinosi gospodarskom oporavku. Međutim, bez obzira na članstvo Hr-vatska i dalje ima prostora za vođenje svojih nacionalnih politika i ostvarenje nacionalnih interesa. Zbog toga uspješ-nost Hrvatske kao članice Europske unije primarno ovisi o nama samima.

“Ukidanje carina povećat će konkurentski pritisak na domaćem tržištu”

“Očekujemo zadržavanje koncesija koje je Hrvatska dosad imala pri izvozu”

Ružica GeloHGK – Centar za EU


EU specijal - upravljanje nabavom

Za nekoliko tjedana Europska unija će imati 28 zemalja. Za-jednička karakteristi-

ka tom povlaštenom krugu je kretanje robe bez carina, što znači da se međusobna trgovina članica ne smatra uvozom, odnosno izvozom. Iako je u našim medijima u zadnjih godinu dana naj-češća tema bila dobivanje subvencija iz fondova EU, važnije i dugoročnije su mnogostruke trgovinske koristi (na žalost, bit će i

loših posljedica). Unatoč skorom pripajanju naši poduzetnici još uvijek ne znaju sve okolnosti pod kojima će trgovati na tom jedinstvenom tržištu pa ćemo u ovom članku poku-šati odgovoriti na neka od pitanja te objasniti pojedine specifične izraze koji će nam vrlo skoro ući u sva-kodnevni govor.

DRUGE I TREĆE ZEMLJEZemlje članice EU nazi-vamo drugim zemljama, a one izvan EU trećim zem-ljama. Uvozom se smatra uvoz robe iz trećih zemalja, a kao dio carinske unije prihvaćamo zajedničku vanjsku carinu prema tre-ćim zemljama. Prilikom

uvoza iz trećih zemalja cari-ne ćemo obračunavati pre-ma zajedničkoj carinskoj tarifi po sustavu TARIC koji predstavlja skup svih mjera koje se primjenjuju u trgovini s trećim zemljama. Radi se o aplikaciji koja će se ažurirati na dnevnoj bazi, a carinske stope i osta-le odredbe mogu se pronaći na internetskim stranicama Carinske uprave. Prihodi od carina postaju zajednič-ki prihodi Europske Unije pri čemu je važno naglasiti

kako se carinske stope, koje će se primjenjivati od 1. srpnja od 00,00 sati, u pra-vilu razlikuju od postojećih. Hrvatski uvoznici robe iz trećih zemalja tako moraju pripaziti da ne naprave carinski prekršaj s obzirom da će obračun carina biti znatno složeniji no što je danas. Od istog datuma

započinje primjena sustava elektroničke registracije EORI. Zahtjevi za izdavanje EORI broja zaprimaju se u nadležnim carinarnicama

još od 1. veljače ove godine, a korisno je znati kako se postojeći brojevi više neće moći koristiti. Hrvatskim će proizvođačima na ruku ići mogućnost uvoza si-rovina kojih nema na EU tržištu bez carine (tarifna suspenzija) ili uz djelomič-nu carinu (snižena stopa carine). Također, uvoznici-ma robe iz Turske, koja nije članica EU, koristit će za-ključeni ugovor o carinskoj uniji s tom zemljom kojim je omogućen bescarinski

uvoz robe, dok će uvoznici robe iz SAD-a obračunavati i dodatne carine koje su uvedene kao protumjera SAD-u zbog nepoštivanja obveza prilikom uvoza robe podrijetlom iz EU. Općenito, uvoz robe vrijed-nosti do 150 eura oslobo-đen je carine, ali će se pla-ćati PDV na robu skuplju

od 22 eura. Ukoliko je ta roba kupljena s dopremom, savjet je da na ulaznoj

fakturi postoji razdvojen dio koji se odnosi na vrijed-nost robe i dio koji se od-nosi na cijenu dopreme jer se trošak dopreme ne uzi-

ma u obzir prilikom plaća-nja PDV-a. Ako na ulaznoj fakturi trošak dopreme nije razdvojen, cjelokupan iznos podliježe obračunu poreza. Posebnu pažnju treba obra-titi prilikom uvoza duhana, alkoholnih pića i parfema jer se takve olakšice ne odnose na njih. Šalje li fi-zička osoba iz treće zemlje nekomercijalnu poštansku pošiljku fizičkoj osobi u EU, vrijednost pošiljke do 45 eura neće biti ocarinjena. U te olakšice ulaze i duhan,

pića i parfemi točno određenih količina.

SLOBODNO KRETANJE ROBESlobodno kretanje roba znači ukidanje tehničkih prepreka i primjenu načela uzajamnog priznavanja tehničkih normi i specifika-cija proizvoda pri izlaženju na tržište. Drugim riječima,

PRILIKA u nabaviKao novoj članici EU, Hrvatskoj se pruža mnogo mogućnosti u nabavi, počevši od konkurentnije usluge, nabavljanja direktno

od proizvođača ili velikih distributera, ostvarivanju ušteda, transparentnije naknade u platnom prometu te slobodnog

kolanja radne snage

Hrvatskim će proizvođačima pogodovati mogućnost povoljnijeg uvoza sirovina


150 eura - vrijednost uvezene robe koja je oslobođena carine

Boris VulićMapa Znanja

ukida se dvostruko testira-nje. Ako se u jednoj državi trguje nekim proizvodom znači da je taj proizvod već testiran i normiran i sto-ga ga druga država nema obavezu testirati prilikom uvođenja na svoje lokalno tržište. Takvim standardizi-ranjem izbjegavaju se ne-ujednačeni tehnički propisi država članica. Istovreme-no, ukidaju se diskrimina-torne pristojbe na proizvo-de iz drugih članica EU.Sljedeći primjer iz prakse

pri-kazat

će načelo carinjenja: vaš

Marketing nabavlja kemijske olovke s tiskom. Ukoliko olovke nabavlja iz Kine, a tisak namjerava naručiti u RH, olovke se smatraju uvozom iz treće zemlje i podložne su ocari-njenju po stopi od 6,5%. No, ukoliko Marketing raspiše

natječaj za gotov proizvod (olovka + tisak) i najpovolj-niji dobavljač je iz Slovačke, vaš će ukupni trošak biti cijena proizvoda plus trošak dostave (nema carine, vete-rinarskog i ostalih pregleda i sl.). Uštede u nabavi roba i usluga na koje se možemo odmah osloniti su svakako niže cijene zbog nepostoja-nja carina, ali i zbog zaobi-laženja domaćih posrednika (uskoro bivših uvoznika) i njihovih marži.

PLAĆANJE DOBAVLJAČIMANabava robe preko terito-rijalne granice završit će (a češće započeti) plaćanjem dobavljaču. Od svoje pos-lovne banke tvrtke su već zaprimile obavijest o novim

uvjetima

pos-lovanja i

plaćanja, kao i IBAN (Međunarodni

broj žiro računa) kons-trukciji svog transakcijskog računa. Od 1. lipnja oba-vezna je konstrukcija IBAN za sva plaćanja, čak i kad su unutar nacionalna. Takva konstrukcija računa sastoji se od dva slova koja su ozna-ka države, dvoznamenkastog kontrolnog broja i postoje-ćeg žiro računa. Prvi pogled na elektronski izgled računa izaziva nedoumice zbog nepostojanja crtice koja je odvajala vodeći broj banke

(VBDI) od partije našeg ra-čuna. IBAN hrvatskih raču-na sastoji se od 21 znaka, a za primjer ćemo uzeti račun Državnog proračuna RH: HR1210010051863000160. Ukoliko rukom upisujete IBAN na papirnom obrascu,

tada se unose po četiri znaka u svako prazno polje. Mak-simalni broj slovnih mjesta IBAN-a u drugim zemljama može biti 34. Stoga podsje-ćamo poduzetnike da pos-tojeći žiro račun isprave u IBAN na svojem memoran-dumu, svojoj internetskoj stranici i svakako ga ispišu na svojim ponudama.

TRANSAKCIJSKI RAČUNU praksi će plaćanje tvrt-kama u drugim zemljama biti jednostavno. U nekim je bankama žiro račun već postao jedinstveni račun za unutar nacionalna i za plaćanja tvrtkama u dru-gim zemljama. Ukoliko se plaćanja obavljaju e-ban-karstvom potrebno je samo označiti oznaku valute u pa-dajućem izborniku. Druge će banke uvesti takav model u 2014. godini. Ukoliko se nalog za transakciju zadaje obrascem, od 1. lipnja 2012. je u optjecaju isti obrazac za kunska i devizna plaćanja (HUB3). Postavlja se i pita-nje bankovnih naknada za platne transakcije drugim zemljama. Propisano je da sve bankovne naknade određene za prekogranična plaćanja moraju biti jedna-ke odgovarajućim naknada-ma za domaće transakcije.

USLUGE I RADTržište EU za tvrtke iz RH postaje unutarnje tržište. Naši poduzetnici mogu su-

djelovati u svim javnim i po-zivnim natječajima, odnosno izvoditi radove i pružati us-luge u drugim zemljama pri čemu je dobro prvo saznati konkretna pravila i uvjete koji su na snazi u određenoj zemlji. Javni natječaji institu-

cija, agenci-ja i drugih tijela EU objavljuju se na stra-nici ted.europa.

eu. Sloboda pružanja usluga uključuje i poslovni nastan koji podrazumijeva pravo da svaka pravna ili fizička osoba iz jedne države članice obav-lja djelatnost u drugoj državi kroz neodređeno vrijeme. Načelno, kretanje radnika u EU je slobodno, odnosno radnici su slobodni zaposliti se u drugoj državi članici. Ipak, kako bi se spriječili poremećaji velikog priljeva jeftinije radne snage iz novih članica, uvedena su privre-mena prijelazna razdoblja koja reguliraju priljev radne snage u “stare” države čla-nice. Na primjer, Njemačka je uvela restrikciju zapoš-ljavanja hrvatskih radnika naredne dvije godine, što se može naknadno produžiti na sveukupno sedam godina od ulaska RH u EU. Zaključno možemo naglasiti kako se Hrvatskoj, kao novoj članici EU, pruža mnogo moguć-nosti u nabavi, počevši od konkurentnije usluge, nabav-ljanja direktno od proizvo-đača ili velikih distributera, ostvarivanju ušteda, trans-parentnije naknade u plat-nom prometu te slobodnog kolanja radne snage. Ipak, moramo upozoriti na velike promjene u domaćem poslo-vanju i opasnost od kršenja europskih pravila zbog even-tualnog nedovoljnog pozna-vanja novih pravila igre.

PRILIKA u nabavi

Proizvod koji je testiran i normiran u jednoj zemlji EU važeći je i za ostale članice


Promo

NOVOSTI Badela 1862 za Europsku uniju

Badelova dobro poznata i priznata pića jačaju svoju konkurentnost dodavanjem zaštićenih oznaka jakih alkoholnih pića podrijetlom iz Hrvatske

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, pored

prilagodbe europskom zako-nodavstvu, za kategoriju jakih alkoholnih pića otvara se i nova pogodnost kojom pro-izvodi iz pojedinih kategorija postaju prepoznatljivi kao dio hrvatske baštine. To su tradicionalni hrvatski proizvodi, drugačiji i jedins-tveni u odnosu na ostale kategorije iz grupe jakih alko-holnih pića. Riječ je o katego-rijama koje su definirane na Listi jakih alkoholnih pića po-drijetlom iz Hrvatske, primje-

rice Hrvatska stara šljivovica, Hrvatska travarica, Hrvatska loza, Hrvatski pelinkovac. Proizvodi iz tih kategorija time će steći poseban status kakav primjerice imaju cognac iz Francuske ili grappa iz Ita-lije. No samo proizvođači koji su ispunili definirane kriterije mogu nazive svojih brendova dopuniti registriranim ozna-kama jakih alkoholnih pića podrijetlom iz Hrvatske. Badel 1862 kao neprikos-noveni lider na tržištu jakih alkoholnih pića u navedenom vidi odličnu priliku ne samo

za rast plasmana već i za ukupnu afirmaciju i promo-ciju bogate baštine Republike Hrvatske čiji je neizostavan dio i proizvodnja tradicional-nih jakih alkoholnih pića. Badel 1862 dobio je rješenje za uporabu registriranih oz-naka za Badel Hrvatsku staru šljivovicu, Badel Hrvatski pelinkovac, Badel Hrvatsku travaricu i Korlat Hrvatsku lozu, te će u nadolazećem periodu tržištu predstaviti redizajn svojih tradicionalno poznatih brendova. Time su navedeni proizvodi ponosno

i ravnopravno stali uz bok zaštićenim proizvodima kao što su Scotch Whisky, Cog-nac, Grappa…Ujedno je Badel 1862 morao prilagoditi imena svojim po-pularnim proizvodima koja su to morala učiniti zbog prilagodbe propisima EU. Tako je Badel Domaći rum postao Badel domaći, a Badel Prima Brandy postao je Badel Prima Brand. Srećom, mijenjalo se samo ime, kvaliteta je ostala ista – jedinstvena i prepoznatljiva BADELOVA KVALITETA.

Badel Hrvatska stara šljivo-vica je tradicionalno alko-

holno piće - voćna rakija od šljive koja ima dugogodišnju tradiciju uzgoja na našim po-dručjima te daje destilat vrlo specifičnog i prepoznatljivog karaktera. Destilat se dodat-

no oplemenjuje odležavanjem u drvenim bačvama izrađenim

od slavonske hrastovine. Proizvod koji je poznat potrošačima u Europi, postaje sada još zanimljiviji jer ih odmah asocira svojim imenom na izvornost.

Badel Hrvatska travarica - rakija

od izabranih trava, kao osebujna rakija, nastala je jedinstvenom kombinacijom aromatičnih trava i odabranih vinskih destilata. Domi-nantnu ulogu pri oblikovanju okusa travarice imaju ljekovite trave sal-vije, melise, anisa i lavande. Macerat dobiven iz aroma-tičnog bilja pruža travarici bogatstvo dalmatinskog okusa.

Korlat Hrvatska loza – tradicional-

na rakija proizvedena od masulja svježih bobica grožđa, koje je u sebi sačuvalo svu snagu i osebuj-nost podneb-lja u kojem se miješaju kontinentalna i mediteran-ska klima, predstavlja vrh kvalitete u proizvodnji jakih alkohol-nih pića.

Badel Hrvatski pelinkovac - 150 go-dina tradicije sačuvano je u boci ovog

najstarijeg i najpoznatijeg biljnog likera u Hrvatskoj. Još u 19. stoljeću utemeljitelj današnjeg Badela 1862, Franjo Pokorni, svojom je jedinstvenom recepturom na bazi ljekovite biljke pelin (Artemisia absinthium), stekao svjetsku slavu. Godine 1910. njegova je tvornica ponosno je nosila naslov “kraljevski dvorski dobavljač” dobi-ven od vlasti Austro-ugarske monarhije, a Pelinkovac gorki pio se i na fran-cuskom dvoru Napoleona III.Po toj sačuvanoj, originalnoj i tajnoj recepturi Badel Pelinko-vac gorki proizvodi se i danas. Najvažnija specifičnost ovog biljnog likera sasvim je pri-rodan, tradicionalni način proizvodnje pa se u njego-voj snažnoj, prepoznatljivoj mediteranskoj aromi može podjednako lako uživati kao aperitivu, kao digesti-vu ili piću za opuštanje uz zalazak sunca.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog

poštivanja zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.





Oglašavanje na radiju

Sve donedavno radio se hvalio titulom najbr-žeg medija koji svojim slušateljima prvi do-

nosi informaciju. Stasanjem internetskih portala radio je morao podijeliti titulu medijskog sprintera. Unatoč tome, od svih medija radio najmanje pati zbog pojave

interneta. Nije to slučajno – radio je još uvijek jedini medij koji ljudi prate a da se ne moraju usredotočiti na njega. Osim toga, široko je dostupan, korisniku je vrlo jeftin (ako izuzmemo pla-ćanje RTV pristojbe, što je obveza svakog tko posjeduje barem radijski prijamnik). Radio dopire do svakoga, bez obzira na stupanj obra-zovanja svoje publike ili na posao kojim se bave. Zbog toga radio kao medij još uvijek privlači dovoljan broj oglašivača da bi čitav posao mogao biti isplativ. Popu-larnost radijskog biznisa u Hrvatskoj očituje se i u veli-kom broju radiostanica, koji godinama već ne pada ispod broja 150. Upravo zbog

velikog broja radiostanica ozbiljnija kontrola onoga što se emitira gotovo da nije postojala. Rezultat su urbane legende o mutnim radijskim poslovima, o čemu svjedo-če i velike zarade njihovih vlasnika.

Unatoč svemu tome, radio ne slovi kao vrlo utjecajan medij. Doduše, netko bi mogao pomisliti da slučaj nekadašnjeg Radija 101 ruši tu tezu, no i prosvjedi za spas tog radija više imaju veze s vremenom u kojem su se zbivali nego sa samim radiom. Da je tome tako svjedoči i agonija “Stojedini-

ce” koja je trajala posljednjih nekoliko godina pri čemu je gašenje izbjegnuto za dlaku.

Prosvjedovati za spas tog radija, međutim, sada ni-kome nije padalo na pamet. Radio je medijskim podu-zetnicima vrlo zanimljiv jer su ulaganja relativno mala, a ostvarivanje profita vrlo iz-vjesno. Osim toga, slušanost nekog radija vrlo je teško utvrditi. Dok se snaga tiska utvrđuje tiražom, a televizij-skog programa mjerenjem peoplemetrom, slušanost pojedinog radija mjeri se tek anketama. Nije tajna da nitko u medijskim krugovi-ma takve rezultate ne smatra relevantnima. Ali bez obzira

na nedostatak utjecaja, ra-dijski biznis je vrlo popula-ran kod medijskih tajkuna. Letimičan pogled na priho-de ranijih godina pokazuje i zašto – velike radiostanice ostvarivale su i preko 20

milijuna kuna prihoda, a i na profitu im je mogla pozavidjeti svaka lokalna televizija.

Ipak, kriza je uzela danak i u radijskom biznisu, pa se i prihodi od marketinga tope

iz godine u godinu. Prema podacima Hrvatskog udru-ženja društava za tržišno komuniciranje (HURA), hrvatske radiostanice su u 2008. godini uprihodile oko 250 milijuna kuna, no svega tri godine kasnije ukupan prihod im je pao na 190 milijuna kuna.

IZDAŠNO FINANCIRANJE Unatoč tome na tržištu ops-taje veliki broj radiostanica. One koje pokrivaju teritorij

čitave države relativno lako preživljavaju, baš kao i one koje dominiraju većim gradovima. Međutim, male prigradske radiostanice ne bi opstale svih ovih godina da ih nije financirala lokalna zajednica. Iako se načelno to može smatrati dobrim rješe-njem, jer bi upravo lokalna zajednica trebala imati i koristi od takvog medija, praksa je daleko manje ple-menita. Dobar dio takvih radiostanica financira se novcem poreznih obveznika,

S 250 milijuna kuna u 2008. prihod radiostanica smanjen je na 190 milijuna u 2011.

Na prve naznake krize i pada prihoda, radijski biznismeni počeli su se

umrežavati. Time su i male lokalne radiostanice uspjele privući oglašivače

koji su dotad bili rezervirani isključivo za najveće medije

Umreženi eter


u Hrvatskoj je aktivno oko radijskih stanica150ali služe isključivo političkoj opciji koja vlada tim krajem i trudi se, uz pomoć upravo takvih medija, zadržati vlast i u narednom mandatu. Posljednjih desetak godina radiostanice dobivaju i po-moć Vijeća za elektroničke medije koje im svake godine dodjeljuje barem petnaestak milijuna kuna iz Fonda za poticanje pluralizma i raz-novrsnosti medija. Zanimlji-vo je da se na njihove natje-čaje ne prijavljuju sve radi-ostanice (u prosjeku ih se prijavi oko 140), a većina ih dobiva manje od 100 tisuća kuna, dok samo “najsretniji” dobiju više od 200 tisuća kuna. Iako se radi o izdaš-

nom fondu, kada se gleda njegova vrijednost u cjelini, zlatna koka za “odabrane” radiostanice su zapravo gra-dovi koji subvencioniraju njihov rad. Službeno, takvo se financiranje zove sufi-nanciranjem programa od značaja za neki grad, a sret-nici samo u jednoj godini mogu od, primjerice, Grada Zagreba izvući više nego što će od Fonda za pet godina. Početkom svibnja je Grad Zagreb objavio rezultate natječaja o sufinanciranju. Radio kaj je tako dobio 1,2 milijuna, Plavi 9 (Soundset) 1,1 milijun, Totalni FM 1,05 milijuna, a Radio 101 i Hit

FM po 510 tisuća kuna. Dok zagrebački grado-načelnik dijeli novac iz gradskog proračuna, novac koji dijeli Fond prikuplja se

od RTV pristojbe. HRT je, naime, dužan tri posto od prikupljenih sredstava RTV pristojbe uplatiti u Fond, a novac potom Vijeće za elektroničke medije raspo-djeljuje lokalnim medijima. Iako Vijeće čini sedmero članova koji su profesional-no zaposleni u tom tijelu i za svoj rad primaju plaću

više nego dvostruko veću od hrvatskog prosjeka, afere s namještenim natječajima nisu ih mimoišle. Neki od sudionika natječaja javno su prozivali pojedine članove da su tražili mito kako bi im dodijelili koncesiju. Tijekom pregovora ti su tražitelji mita navodno tvrdili (optuž-be nikad nisu dobile sudski epilog) da će se budućim koncesionarima podmićiva-nje isplatiti jer će im Vijeće dodijeliti izdašnu potporu iz Fonda čime će se anulirati iznos mita.

NASTAVAK AFERA No, prošle godine je otvo-rena nova afera s raspolaga-njem novcem Fonda. Ivana Lekšić, urednica nekoliko

lokalnih radiostanica sje-verne Hrvatske, javno je ispričala kako je na pritisak vlasnika sa svojim kolegama snimala lažne emisije za koje

je radiosta-nica dobila sredstva Fon-da. Snimila bi se jedna ili dvije emisije koje su se slale

Vijeću kao pokriće da su sredstva utrošena namjen-ski. Međutim, te se snimke nikad ne bi našle u pro-gramu jer vlasnicima takvi programi ne donose prihode od oglasa, a skuplji su im od pukog puštanja glazbe. Iz njenog svjedočanstva moglo se iščitati da se takvoj praksi pribjegava u cijeloj

Hrvatskoj, kao i to da se sve odvija uz blagoslov (barem dijela) Vijeća za elektroničke medije. Nakon otkrića nitko nije sankcioniran, formalno zbog nedostatka dokaza jer više ne postoje ni snimke emitiranog programa. I dok je vlasnicima radios-tanica u velikim gradovima, naročito onima iz Zagreba, relativno lako poslovati zbog velike koncentracije radijskih oglasa, radiostani-ce iz manjih sredina teško spajaju kraj s krajem. Svaki zagrebački radio u pravilu lako dolazi do oglasa velikog trgovačkog lanca, naftne kompanije, banke ili mobil-nog operatera, dok radio iz Gospića, Labina ili Makar-

ske neće biti te sreće pa će ovisiti o oglasima lokalnog frizera, automehaničara ili mesara. Zbog toga je po-sljednjih godina prisutan trend okupljanja radiosta-nica u nacionalne ili pak regionalne radijske mreže. Bez obzira na model, motiv je svima isti – privlačenje oglašivača. Prema lanjskom izvješću Vijeća za elektroničke me-dije, u Hrvatskoj djeluje Jadranska mreža (Radio Dalmacija, Novi radio Za-dar, Radio Istra, Radio ritam i Radio Korzo), mreža Total-ni FM (Mea-media, Morski zvuk, Novi radio, Primorski radio, Radio Sisak, Radio

Velika Gorica i Totalni FM), Soundset mreža (Radio Te-rezija, Radio Kaštela, Radio Ragusa), CRO mreža (Hit FM, Glas Slavonije, Radio Trsat, Radio KL), istarska mreža RIMA (Radio Labin, Radio Pazin, Radio zona Buzet, Radio eurostar i Ra-dio maestral) i Plava mreža (Zagrebački radio Plavi 9, Zagorski radio, Zagorska sportska mreža). Na strani-cama Soundseta, međutim, stoji da se ta mreža sastoji od 13 radiostanica: sedam ih u imenu nosi prefiks Soun-dset (Zagreb, Krapina, Za-prešić, Trsat, Kvarner, Brod i Požega) te Radio Buzet,

Sve je popularniji trend stvaranja nacionalnih ili regionalnih radijskih mreža

Umreženi eter


Oglašavanje na radijuRadio Pazin, Radio maes-tral, Hrvatski radio Vukovar, Gradski radio Osijek i Radio Valpovština.

Službeno, regionalna ili nacionalna mreža u pogle-du programskih zahtjeva i ograničenja iz Zakona o elektroničkim medijima smatra se jedinstvenim audiovizualnim ili radijskim programom. Nacionalna mreža programa je audiovi-zualni ili radijski program koji je dostupan za više od 60 posto stanovništva Repu-blike Hrvatske, a regionalna

za više od 70 posto stanov-ništva regije.

MREŽA KAO SPASZakonom je propisano je da se nakladnici radija mogu povezivati u regionalne ili nacionalne mreže, s regionalnim i širim pokri-vanjem područja, pod slje-dećim uvjetima, ali moraju zadovoljiti određene zah-tjeve. Primjerice, povezani nakladnici moraju imeno-vati odgovornog urednika zajedničkog programa, a svaki povezani nakladnik na području svoje koncesije mora objavljivati najmanje dva sata vlastitog radijskog programa i to između 7 i 22

sata. Povezani nakladnici moraju imati i zajedničku programsku osnovu. Umrežene stanice ne djeluju

po identič-nom modelu. Soundset mreža, iza koje stoji Josip Majher, uni-ficira umre-

žene radiostanice. Majher je sklon kupiti stanicu koju poželi umrežiti, pa gotovo svaki radio u toj mreži ime-nu dodaje “soundset”. Ogla-šivačima nudi više modela, od oglašavanja na svih 13 radiostanica (u isto vrijeme ili pojedinačno), do podjele po regijama (Istra i Primorje ili Slavonija). Totalni FM,

primjerice, počiva na druk-čijem konceptu pa stanice iz te mreže zajednički djeluju kao nacionalna radiostanica.Regionalne mreže, primje-rice istarska i dalmatinska, fokusirale su se samo na svoju regiju okupivši neko-liko radiostanica s malim, gradskim koncesijama i tako stvaraju mrežu koja pokriva čitavu regiju. Cilj ovakvih mreža je da budu prve u “svom dvorištu”, zbog čega ih opet oglašivači teško mi-moilaze. Radijske mreže su isplativije u obalnim regija-ma koje u vrijeme turističke sezone znatno bolje rade,

dok kontinentalna područja, udaljenija od Zagreba, nisu te sreće. Istrani su, primje-rice, među prvima shvatili prednosti umrežavanja i osnovali su današnju RIMU koju čine najslušanije istar-ske radiostanice. Slušatelji više vole lokalne stanice na kojima mogu dobiti infor-macije koje su im važne za svakodnevni život, no tek umrežene takve stanice pos-taju zanimljive oglašivačima. Od siječnja je Hrvatska bo-gatija za još jednu mrežu, “maštovito” nazvanu CCC (Croatian City Combi), a u nju su se udružili zagrebački Radio 101, riječki Domaći

radio, sinjski Hit radio i kar-lovački Radio Mrežnica. Os-nova udruživanja ove mreže isključivo je marketinška, odnosno namjera osniva-

ča je tek dijeliti zajednički marketinški prostor. “Po prvi se put udružuju radi-ostanice koje nisu povezane vlasnički. Cilj je marketinški

povezivati male i neovisne radijske postaje kako bi po-većale svoje prihode”, izjavio je prilikom pokretanja ove mreže Thomas Thimme, vlasnik “Stojedinice”, koji je u borbu krenuo i dampin-škim cijenama. Dok su osta-le mreže poluminutni oglas naplaćivale oko 700 kuna, CCC je za takav oglas tražio tek 360 kuna, a Thimme je izračunao da bi im se zbog tog poteza prihodi trebali povećati za 70 posto.

MILIJUNSKI PRIHODIKrizi unatoč, poslovni rezul-tati pojedinih radiostanica i mreža pokazuju da su pri-hodi i dalje višemilijunski. Dobit je već druga priča, a po prijavljenim iznosima

čini se da su radijski tajkuni uposlili vrlo kreativne knji-govođe. Primjerice, grupa Totalni FM je u 2011. godini ostvarila prihod od 16,3 mi-lijuna kuna, no te su godine izgubili 2,5 milijuna kuna. Soundset mreža, odnosno tvrtka Cratis retis preko koje

mreža posluje, uprihodila je 12,7 milijuna kuna (2010. godine svega 5,7 milijuna), no godinu su

završili jedva s pozitivnom nulom. Preciznije, profit je iznosio cijelih 254 kune. Prethodne godine Majher je bio mrvicu uspješniji, pa mu

Radio je jedinstven medij jer privlači sve dobne skupine i sve društvene slojeve

Izostankom sustavne kontrole radijski je biznis postao medijska siva zona


ANKETA

Najviše slušamo glazbu dok reklame ignoriramo Prema anketi, koju su tijekom travnja 2013. godine

proveli magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 ispitanika starijih od 15 godina, radio je medij koji hrvatski građani rado slušaju, ali radijske reklame ne smatraju relevantnim za donošenje svoje odluke o kupnji.

Tako više od tri petine (60,9%) ispitanih izjavljuje da radio sluša svakodnevno. Nešto rjeđe, odnosno nekoliko puta tjedno radio sluša njih 11,4%, dok onih koji ovaj medij konzumiraju nekoliko puta mjesečno ima 9,7%. Slušam radio samo kada me nešto konkretno zanima (određena emisija, sportski događaj, izvještaj o stanju na cestama...) kaže 5,9% anketiranih, a da uopće ne sluša radio ističe 12,1% sudionika istraživanja.

Radio je gotovo podjednako jutarnji i cjelodnevni medij. Tijekom čitavog dana sluša ga tako 44% ispitanika, a u jutarnjim satima njih 38,5%. Sa značajno manjim udjelima slijede poslijepodnevno doba dana (9,8%) i večernji termin (7,6%).

Radio se najčešće sluša kod kuće što kao svoj odgovor navodi 69,4% ispitanika, a potom slijedi slušanje u autu s 41,4% udjela. Na poslu radio sluša 13,7%, a van kuće putem mobilnih radio uređaja 4,2% anketiranih.

Očekivano, najpopularniji radijski sadržaji su glazba (53,9%), te informativni program odnosno vijesti (34,3%). Da slušaju sve pomalo što je na programu ističe 8,2% sudionika istraživanja, dok zbog sportskih radio prijenosa ovaj medij koristi tek njih 2,6%. Listu zaključuju talk show emisije s minimalnih 0,4% slušanosti.

Prema provedenoj anketi radio kao medij nema veliki utjecaj na odluke potrošača gdje će kupovati. Radijske reklame kao povod za donošenje svojih potrošačkih odluka relevantnim smatra 18,1% ispitanih, dok velika većina od 81,7% ističe kako ove poruke nemaju utjecaja na njihovu motivaciju za kupnju oglašavanih proizvoda.

3,8 milijuna kuna je izdvojio Grad Zagreb za lokalne postaje

je ostalo 114 tisuća kuna. Samo je njegov zagrebački Soundset plavi uprihodio 2,1 milijun kuna, a godinu je završio s minimalnom dobi-ti od osam i pol tisuća kuna. Iako je Hit FM te 2011. go-dine uprihodio svega četiri milijuna kuna, s novcem su puno bolje raspolagali pa je dobit prije oporezivanja iznosila 1,4 milijuna kuna. Godinu ranije prihod je iznosio 2,9 milijuna, a tada su izgubili oko 727 tisuća kuna. Brojke pokazuju da ni predvodnicima regionalnih mreža ne ide loše. Tako je Radio Dalmacija 2011. go-dine uprihodila gotovo 14 milijuna kuna, od čega im je ostalo 1,9 milijun kuna čiste dobiti. Šibenski Radio ritam je uz 1,9 milijuna kuna pri-hoda uspio zaraditi oko 250

tisuća kuna na kraju godine. No, umrežavanje radiosta-nica nije sport rezerviran za privatnike. Naprotiv, s time je davno započela dr-žavna radiotelevizija koja je tržištu ponudila HR mrežu. Njome se HRT pokušao izboriti za veći marketinški udio nudeći oglašivačima da im se oglas emitira u isto vrijeme na svim lokalnim HRT-ovim radiostanicama. HR Mreža, koju čini osam lokalnih radijskih programa HRT-a i tri nacionalna, naj-slušanija je mreža, a službeni podaci HRT-a govore da joj je ukupna slušanost oko 21 posto. No HRT nije napra-vio neki osobit iskorak jer je sve te radiopostaje već po-sjedovao i nije trebalo puno

truda organizirati istovre-meno emitiranje oglasa.

RADIO U TRGOVAČKIM LANCIMASvojedobno su čak i pojedi-ni trgovački lanci osnivali svojevrsne radiostanice jer su shvatili da određena vr-sta glazbe potiče potrošnju. Osim toga, time su izbjegava-li apsurdne situacije koje su neminovne ukoliko u svojim trgovinama puštaju neku komercijalnu radiopostaju. Kako nemaju utjecaj na ono što se emitira, tako se dogodi da kupce koji biraju proizvo-de s polica jednog trgovačkog lanca iz zvučnika poziva rek-lama da kupuju kod konku-renta jer baš on ima najbolje proizvode i najniže cijene.

Nažalost, nisu baš svi lanci prepoznali apsurd ovakvog pristupa pa se ovako što do-gađa i danas. Mudriji su an-gažirali specijalizirane tvrtke koje im slažu playliste, izme-đu njih ubacuju kućne oglase, a taj se eter može i prodavati ostalim oglašivačima, poticati kupnju proizvoda na akciji, sugerirati kupcima što da odaberu i još mnogo toga. Iako se ponuditelji ovakvih usluga kunu da im cijene nisu visoke, neobično je da za ovim jednostavnim i učinkovitim rješenjem nije posegnuo svaki trgovački lanac koji drži do sebe.


Oglašavanje na radiju – trendovi i slušanost

SVEPRISUTAN komplementarni medij

Poznat je stih Petra Pre-radovića “Stalna na tom svijetu samo mijena jest”. A možda bi se tome moglo pridodati i radio. Već je u nekoliko navrata zloguko proricana konačna smrt ra-dija, a on ne samo da nije u agoniji već je uvijek iznova pokazivao svoju vitalnost i otpornost. Prije gotovo sto godina vladalo je uvjerenje da će televizija pregaziti radio za kojeg publika tobože, nakon što iskusi vizualne doživljaje putem televizije, više neće imati interesa. Kada televizija nije uspjela oduzeti radiju

životni prostor, to se ko-načno očekivalo od inter-neta. No uvijek se ispo-nova pokazalo da je radio kao medij u stanju izdržati izazove tehnoloških pro-

mjena i čak ih pretvoriti u svoju prednost, upravo na novim tehnologijama jačajući svoju tržišnu poziciju i privlačeći nove korisnike te stvarajući nove okolnosti u kojima se radio može slušati.

NEOGRANIČENA DOSTUPNOSTKada se razmišlja o radiju u kontekstu suvremenih tehnoloških promjena, pr-venstveno sveprisutnosti interneta i konvergencije medija u smislu uređaja putem kojih se konzumi-raju i kanala distribucije, važno je razdvojiti radio od

tehnologije. Iz perspektive korisnika, a samim time i njegove sušti-ne kao medi-ja, radio nisu

ni radio-budilice, ni stari drveni radijski uređaji, ni radio-prijemnici u automo-bilima. Radio je audio sadr-žaj dominantno glazbenog tipa (uobičajena je podjela

Prijetnja tehnoloških promjena radiju je samo donijela dodatnu prednost

Prednosti radija kao oglašivačkog medija ne znače da može i treba zamijeniti

druge kanale komunikacije, već da radio definitivno ima svoj prostor na tržištu oglašavanja koji ni u budućnosti ne bi

trebao slabiti


50%dnevni doseg radija održava se iznad

SVEPRISUTAN komplementarni medij

70% glazbe, 30% govornog sadržaja), koji je uređen i pripremljen za slušatelje. Takav medijski sadržaj lju-di su trebali prije, trebaju sada, trebat će ga i u bu-dućnosti. Nove tehnologije nisu smanjile iskoristivost radija. Dapače, omogućile su da se, osim kod kuće, u automobilu ili na poslu, radio može slušati putem pametnih telefona, tableta i sličnih uređaja doslovno u svakoj prilici i na svakom mjestu, bez ikakvih ograni-čenja - tehnoloških, konce-sijskih i situacijskih.

VJERNA PUBLIKAUpravo ono što se na prvi pogled može činiti kao naj-veći nedostatak radija pred-stavlja njegovu glavnu pred-nost, osnovu njegove snage i održivosti, a to je pasivan odnos s publikom. Radio ne zahtijeva aktivni angažman slušatelja te je stoga prikla-dan za sve prilike. Drugim riječima, radio je jedini medij koji od osjeta zahtje-va samo sluh, svi drugi tra-že i vid. Ne može se gledati televizijski program, čitati novine ili surfati internet-skim portalima bez anga-žmana vida, a slušati radio se može. Većina uobičajenih dnevnih aktivnosti se odvija u okolnostima kada je vid potpuno ili dominantno an-gažiran i ne može se koristi-ti za konzumaciju medija – vožnja, posao, pospremanje

stana, trčanje… Ali radio se može slušati i upravo su to prilike kada ga se najčešće i sluša. Sukladno tome, može se zaključiti da radio ima medijski monopol u veli-kom dijelu dana prosječnog čovjeka i taj monopol neće izgubiti. Dapače, nove teh-nologije su omogućile i šire-nje monopolnih okolnosti.Ako se sve navedeno uzme

u obzir, zaista je nejasno zašto dio stručne javnos-ti radiju predviđa lošu budućnost. Da radio kao medij nije u krizi pokazuju i trendovi slušanosti. U Hrvatskoj internet koristi oko 60% stanovništva s dosta visokom količinom internetskih aktivnosti tako da je negativan utjecaj na

radio već trebao biti vidljiv. Međutim, ukoliko analizi-ramo podatke za proteklih pet godina vidimo da se dnevni doseg radija održa-va na preko 50%, a tjedni na oko 90%. Takav doseg ima samo televizija, a tisko-vine i internet znatno zaos-taju. Blagi pad od nekoliko postotnih poena tijekom pet godina potpuno je

normalan u vremenu eks-panzije medi-ja i industrije zabave kada je konku-rencija za

pridobivanje pažnje i vre-mena ljudi znatno narasla. Mogućnosti je sve više, a ljudima dan i dalje traje 24 sata. Svejedno, radio svoju publiku prilično postojano zadržava.

DINAMIKA SLUŠANOSTIDruga predrasuda prema radiju koja se može čuti je

kako radio slušaju stariji i nezaposleni te stoga nije prikladan medij za ogla-šavanje. To je apsolutno krivo i svatko tko se imalo bavi medijima i marketin-gom morao bi odbaciti tu hipotezu. Rezultati istra-živanja pokazuju upravo suprotnu situaciju. Radio najviše slušaju zaposleni, višeg obrazovanja, viših prihoda i dobi od 30 do 49 godina. Postoji li poželjni-ja ciljna skupina za oglaši-vače? Čak i razmišljanje o slušanosti radija bez ute-meljenosti na istraživač-kim rezultatima slušanosti potvrđuje navedene ciljne skupine kao dominantnu publiku. Ako je opće poz-nato da se radio češće slu-ša u autu (na putu do pos-la i s posla) te na samom poslu, nije li logično da su to osobe koje su zaposle-ne, viših prihoda, srednje dobi, a vjerojatno pove-zano s radnim statusom

Top 10 radio postaja - Dnevni doseg (%)

Narodni radio

0

2

4

6

8

10

12

14

HR SljemeAntena Zagreb

Radio Banovina

Hrvatski katolički

radio

Otvoreni radio

HR-2HR-1 HR-SplitRadio Dalmacija

Izvor: MEDIApuls, 1. kvartal 2013.

Radio ne zahtijeva aktivni angažman slušatelja te je stoga prikladan za sve prilike


Oglašavanje na radiju – trendovi i slušanost i višeg obrazovanja. Iako je navedena dominantna ciljna skupina radija sama po sebi dovoljan argument za oglašivače, radio ima i druge prednosti. Jedna od njih je dnevna dinamika slušanosti koja je potpuno obrnuta od gledanosti televizije. Radio se u većoj mjeri počinje slušati u 7 sati, na vrhuncu je u 10 sati, a visoku slušanost (preko 10%) zadržava do 16 sati. Televizijski program se dominantno gleda u večernjim satima što ova dva medija čini savršeno komplemen-tarnim. Kombiniranjem oglašavanja na televiziji i radiju postiže se maksi-malni doseg komunika-cije i raspršenje poruka tijekom dana. Domi-nantna slušanost radija u jutarnjim satima i u rano poslijepodne ima dodatnu oglašivačku prednost jer je to razdoblje kada ljudi

(slušatelji-kupci) obavljaju veliki broj tipičnih poslov-nih (kupovnih) aktivnosti za koje su oglašivači najvi-še zainteresirani, a u mar-ketinškoj teoriji je poznata snaga poruke u pravom trenutku. Također, i pasi-van odnos publike prema radiju može imati svoje prednosti. Pasivnost sma-njuje potrebu za izbjega-vanjem reklama što je iz-raženije kod drugih tipova medija. Prednosti radija kao oglašivačkog medija ne znače da radio može i treba zamijeniti druge ka-nale komunikacije, već da radio definitivno ima svoj prostor na tržištu oglaša-vanja koji ni u budućnosti ne bi trebao slabiti.

ZRELOST RECIPIJENATANegativna predviđanja za radio kao medij nerijetko se baziraju na činjenici da mladi do 19 godina znatno manje slušaju radio. Među-tim, to ne može biti valjana osnova za zaključak da će dugoročno slušanost radija pasti. Mladi su puno rjeđe u okolnostima kada radio ima medijski monopol (vožnja, rad, kućanski pos-lovi…), kada se primarno i sluša. Pomicanjem životne dobi dnevni ritam i ak-tivnosti se mijenjaju te se podiže konzumacija radija. Također, mladima je glazba (koja je dominantni radij-ski sadržaj) u znatno većoj mjeri pitanje identiteta te im nije prikladan pasivan odnos prema glazbenom sadržaju na način da ga netko drugi uređuje i bira. U starijoj životnoj dobi glazbene preferencije se ne moraju (ali i mogu) mije-njati, ali definitivno često

gube važnost u životnim prioritetima ljudi te radio kao izvor glazbenog sadržaja pos-

taje prihvatljiviji. Također, vremenom se razvija interes i za druge oblike sadržaja koje radio nudi (vijesti, servisne informacije…). Može se sa sigurnošću pretpostaviti da će mlađe generacije radio slušati putem drugih tehnologija, ali to nije nedostatak, već prednost jer nove tehnolo-gije omogućavaju puno šire okolnosti u kojima se radio sluša. Iz svega navedenog može se zaključiti da se za budućnost radija ne treba bojati. Radio čak nije ni vitalni starac, radio je vječ-ni mladić koji je uvijek u naponu snage.

Ukupni doseg radio postaja po godinama

Dnevni doseg radio postaja po osobnim prihodima (%)

Dnevni doseg radio postaja po obrazovanju (%)

Dnevni doseg radio postaja po radnom statusu (%)

Dnevni doseg radio postaja po dobnim skupinama (%)

Dnevni doseg Tjedni doseg

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.0

1020304050

70

90

60

80

100

Nezavisna osnovna škola

Osnovna škola

Trogodišnja srednja škola

Četverogodišnja srednja škola

Viša Fakultet Magisterij/Doktorat

0

10

20

30

40

50

70

60

80

Zaposleni Nezaposleni Umirovljenici Kućanice Učenici Studenti

0

10

20

30

40

50

70

60

10-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-740

10

20

30

40

50

70

60

Do 1000 kn

1.001 - 2.000 kn

2.001 - 3.000 kn

3.001 - 4.000 kn

4.001 - 5.000 kn

5.001 - 6.000 kn

6.001 - 7.000 kn

7.001 - 8.000 kn

8.001 - 9.000 kn

9.000 - 10.000 kn

Više od 10.000 kn

01020304050

70

90

60

80

100

Izvor: MEDIApuls

Ante ŠalinovićMEDIApuls

Radio je pogodan medij za oglašivače jer ga slušaju najpoželjnije ciljne skupine

Dnevni doseg radio postaja po osobnim prihodima (%)

Dnevni doseg radio postaja po dobnim skupinama (%)

Promo

OBAVITE POSAOjoš brže i efikasnijeVip poslovni komplet za male i velike poslovne korisnike

Više informacija na www.vipnet.hr ili na 091 77 00

Obavljajte posao brže i efikasnije po najpovoljnijim cijenama na tržištu. Ri-ješite pitanje komunikacija uz Vipneto-vu ponudu koju su poslovni korisnici u istraživanju Best Buy Award proglasili kao najbolju vrijednost za novac. Vip poslovni komplet korisnicima nudi sve usluge potrebne za poslovanje - fiksnu telefoniju, fiksni internet, mobilnu telefoniju i mobilni internet već od 111 kn mjesečno po zaposleniku.Kombinirajte nove pretplatničke tarife Step, Tango i Swing i opcije s fiksnom telefonijom i internetom i to na način kako vam najviše odgovara. Također, do 30. lipnja, ostvarujete 50% popusta na mjesečnu naknadu odabrane Opcije za

mobilnu telefoniju i internet tijekom pr-vih 12 mjeseci korištenja. Za tarifu Fiks-na bez limita VPN i Fiksnu VPN opciju ostvarujete 100% popusta tijekom 12 mjeseci za fiksnu telefoniju i internet. Vip poslovni komplet je namijenjen prvenstveno malim i srednjim poslov-nim korisnicima te obrtima koji žele dodatno uštedjeti vrijeme i sniziti tro-škove poslovanja. Osim Vip poslov-nog paketa korisnicima su na raspola-ganju i Vip blagajna, najbolje rješenje za fiskalizaciju za male tvrtke i obrte, zatim Vip auto nadzor - najpopularni-ja usluga za praćenje vozila na terenu u Hrvatskoj, kao i niz drugih usluga dostupnih na Vip cloud marketu.


Odnosi s medijima

Najznačajniji tradi-cionalni masovni mediji su televizija, radio i tiskovine

i svaki od njih ima svoje prednosti i mane. Praksa pokazuje da je televizija najbolji medij za demons-triranje proizvoda i usluga, zabavu i dobro raspoloženje koje može prenijeti na gle-datelje. Časopisi su elegant-ni, ugledni i tradicionalno simboliziraju ljepotu i prestiž, dok novine karakte-rizira informativnost. Radio pak omogućuje maštanje i usmjeren je na osobnost publike. Svaki od navede-nih medija tako ima svoje za i protiv koje smo saželi u pregledu koji slijedi.

OSOBINE tradicionalnih medija

Mr. sc. Elvira Mlivić BudešPoslovno učilište Filaks

Već stari i tradicionalni, a ne znamo sve o njima. Kroz ovaj kratki pregled saznajte osnovne prednosti i mane tradicionalnih medija

10 razloga ZA: 1. autoritativan i najmoćniji medij koji ima veliki utjecaj na gledatelje 2. mogućnost demonstracije proizvoda i usluga koja potiče osobnu prodaju 3. mogućnost korištenja svih komunikacij-skih elemenata: slike, zvuka i pokreta 4. korištenje ljudskoga glasa efikasnije je od pisane riječi 5. mogućnost širokog dosega ciljne skupi-ne 6. mogućnost korištenja boja radi efektnos-ti poruke 7. odabirom programa omogućava selekci-ju publike kojoj se poduzeće obraća 8. osigurava ugodno okružje primanja poruke 9. privlači pažnju i kada gledatelj nije imao namjeru pratiti program 10. povećava prepoznatljivost proizvoda ili usluge stvarajući najširu upoznatost 5 razloga PROTIV: 1. izloženost publike poruci relativno je kratka zbog ograničene dužine poruke 2. veći broj programa i TV postaja smanjio je postotak publike koja gleda određeni program 3. visoki troškovi emitiranja poruke 4. različiti oblici zabavnih aktivnosti općeni-to su smanjili broj gledatelja TV programa 5. pretrpanost oglasima zbog povećanja vremena posvećenog neprogramskim aktivnostima, pa se javlja fenomen stalnog mijenjanja kanala

10 razloga ZA: 1. sposobnost dosezanja ciljne skupine pu-tem specijaliziranih emisija i programa 2. korištenje zvučnih efekata privlači pažnju slušatelja 3. potiče maštu i vlastitu predodžbu o doga-đajima na željeni način 4. prenosi imidž s televizije ako se koristi kao “prateći“ medij 5. mogućnost dosezanja široke publike jer se sluša na svakom mjestu i u bilo koje vrijeme 6. posjeduje fleksibilnost u smislu izbora vremena i ponavljanja poruke jer se bilo koja novost na vrijeme može prenijeti slušateljima 7. za slušanje nije nužna koncentracija pa veliki broj ljudi čuje oglas i kada to ne planira 8. ako je potrebno, moguće je u kratko vrije-me pripremiti ili promijeniti oglas 9. variranjem vremena i dana emitiranja oglasa, radio može postići željenu pokrive-nost tržišta 10. oglašavanje na radiju cjenovno je znatno povoljnije nego na televiziji 5 razloga PROTIV: 1. poruke su jednokratne i nestaju nakon emitiranja 2. oglasi često ne osiguravaju punu pažnju slušatelja 3. nije pogodan za demonstraciju novih i kompliciranijih proizvoda i usluga 4. javlja se problem pokrivenosti tržišta kada se želi komunicirati s najširom publikom 5. najbolji termini najčešće su unaprijed zakupljeni od strane velikih poduzeća

TELEVIZIJA RADIO

Svaki medij ima svoje

63Svibanj - Lipanj 2013.

10 razloga ZA: 1. povjerenje čitatelja 2. informacijska prilagod-ljivost, posebnu prednost imaju oglasi koji informiraju o novostima 3. masovna pokrivenost tržišta 4. prilagodljivost specifič-nim kupovnim zahtjevima tržišta 5. mogućnost pružanja širih i cjelovitih informacija 6. cjenovno su povoljniji medij u odnosu na televiziju 7. prikladne su za koope-rativno oglašavanje (npr. proizvođača i trgovca) 8. mogućnost dosezanja publike i na lokalnoj razini 9. prilagodljivost raspoloživom vremenu i interesu čitatelja

10. osiguravaju širi utje-caj od ostalih medija zbog mogućnosti usmjeravanja svim dobnim skupinama 5 razloga PROTIV: 1. prenatrpanost oglasa 2. ograničenost kupovine oglasnog prostora 3. brzina čitanja ne omo-gućava zapamćenost i zadržavanje poruke 4. široka pokrivenost ne odgovara oglašavanju pro-izvoda namijenjenih uskoj ciljnoj skupini 5. promjene u strukturi čitatelja i opadanje broja čitatelja dnevnih novina

NOVINE

10 razloga ZA: 1. autoritativan medij koji stvara povjerenje i pozitivan imidž 2. mogućnost selektivnosti ciljne skupine i mogućnost uspješne komunikacije kroz specijalizirana izdanja 3. čita se za vrijeme odmora i stvara pozi -tivno okružje vezano za proizvod ili uslugu 4. visoka kvaliteta papira i tiska 5. dulji životni vijek od ogla-sa u dnevnim novinama, radiju ili televiziji 6. kreira imidž i reputaciju 7. niski troškovi po čitatelju jer se pažljivim izborom seg-menta i prilagođavanjem sadržaja osigurava maksi-malna čitanost 8. objava kupona ili dopisni-ca za odgovor čitatelja

9. uključenost čitatelja kroz privlačenje pažnje i stvaranje interesa 10. potiče aktivno razmišlja-nje o proizvodima i uslu-gama

5 razloga PROTIV: 1. vremenska neprilagođe-nost zahtjevima oglašava-telja jer oglase je potrebno dostaviti puno prije izlaska časopisa 2. troškovi oglašavanja mogu biti vrlo visoki 3. prenatrpanost oglasa zbog velike potražnje za oglasnim prostorom u najči-tanijim časopisima 4. segmentna usmjerenost; neki časopisi ne pokrivaju cijelo tržište 5. oglašavanje u časopisima je potrebno kombinirati s oglašavanjem u drugim medijima

ČASOPISI

Svaki medij ima svoje prednosti i mane

www.jatrgovac.hr

Enciklopedija hrvatske

maloprodajewww.jatrgovac.hr

Putem naše interne tražilice jednim klikom pretražite sve tržišne

podatke, analize kategorija proizvoda,

novitete, istraživanja i ankete, te najnovije vijesti

s područja maloprodaje i robe široke

potrošnje

Hrenovke

www.jatrgovac.hr 64 Svibanj - Lipanj 2013.

OBROK ZA doručak, ručak ili večeru

Unatoč nepovoljnim tržišnim okolnostima hrenovke su u posljednjih 12 mjeseci ostvarile količinski rast od 5,4%, dok je vrijednosna prodaja povećana za 1,1% u

usporedbi s istim razdobljem prethodne godine

Jednostavan proizvod, još jednostavnije pripreme, danas je toliko bogat ponudom da je njegov

odabir sve samo ne jednos-tavan. Nude se razne veličine i sastavi od pilećih, purećih, svinjskih, vegetarijanskih ili čak miješanih do mini, maxi i XXL. Način konzumacije još je šarolikiji. Termički

obrađene, hrenovke se mogu jesti i sirove no najčešće se kratko kuhaju u vodi i servi-rane uz kruh i senf predstav-ljaju praktičan obrok za bilo koje doba dana. KRETANJA U KATEGORIJISama kategorija obuhvaća kobasice koje su napravljene od mesa koje je prethodno sušeno, dim- ljeno i kuha-

no. Hrenovke se još nazivaju viršle, hot dog itd. Skladište se u rashladnim uređajima i mogu trajati određeni vre-menski period. Kategorija uključuje sve vrste hrenovki (pakirane i u rinfuzi) bilo da ih je prije jela potrebno kuhati ili ne, a mogu se pržiti i peći na roštilju, dok u kate-goriju ne ubrajamo pakirano

meso i sve ostale oblike mesnih pro-izvoda (npr. mesne doruč-ke). U zadnjih 12 mjeseci

(travanj 2012. - ožujak 2013.) na hrvatskom maloprodaj-nom tržištu prodano je 6,6 milijuna kilograma hrenovki, što je za 5,4% više u odnosu na isto razdoblje prošle godi-ne. Vrijednosna prodaja iz-nosila je 217,4 milijuna kuna što je povećanje od 1,1% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. U promatranih 12 mjeseci najveći količinski udio u prodaji imaju hrenovke u pakiranjima većim od 600 g (38,9%), slijede pakiranja

od 151 - 300 g (28%), pa-kiranja manja od 150 g

(19,7%) te pakiranja od 301 - 600 g

(13,4%).

STANJE NA TRŽIŠTUNajvažniji formati za ovu kategoriju su supermarketi (301 – 2500 m2) kroz koje se proda 38% ukupnih količi-na, slijede hipermarketi (iz-nad 2500 m2) s 23%, velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 20%, sred-nje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 13%, te male trgovine mje-šovitom robom (do 40 m2) sa 6% udjela u prodaji. Vodeći proizvođači za ovu kategoriju su Vindija (Ce-kin, Gurmanika), Grupo Veronesi (Wudy, Pavo, Aia), Gavrilović (Gavrilović, Gala), PIK Vrbovec (Pik, Sljeme), Podravka (Podrav-ka), te Perutnina Ptuj Pipo Čakovec (Perutnina Ptuj). U kategoriji hrenovki važno je

spomenuti značajnu ulogu trgovačkih robnih marki čiji je količinski udio 30%. Kao i u većini prehrambe-nih kategorija, trgovačkim robnim markama iz godine u godinu raste prodaja pa tako u zadnjih godinu dana ova grupa proizvoda bilježi zavidan rast od 15%.

Milanka ĆorićAnalitičar, AC Nielsen

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

23

38

20

13

6


travanj 2012. - ožujak 2013.





Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

Izvor: Nielsen

Količinski udjeli prema veličini pakiranjatravanj 2013. - ožujak 2013.> 600 g

39%151-300 g

< 150 g

301-600 g

28%

20%

13%

Najveći količinski udio u prodaji imaju hrenovke u pakiranjima većim od 600 g

Promo

PIK NARESCI brži od gladi!Nakon stresnog radnog dana, kad

krenete u nabavku namirnica i dočeka vas velika gužva ispred odjela delikatesa, zasigurno niste oduševljeni čekanjem u redu. Za uštedu dragocjenog vremena, najbo-lje rješenje su PIK naresci koji donose širok izbor vaših omiljenih trajnih sala-ma, šunki i drugih dobro poznatih pro-izvoda u praktičnom pakiranju. Nema razlike između kvalitete, svježine, boje, okusa i privlačnog mirisa suho-mesnatih proizvoda koji su pakirani u široki asortiman PIK narezaka ili onih koji se režu na odjelu delikatesa. Točnije, gotovi i prethodno narezani PIK naresci podliježu strogoj kontroli kvalitete te higijenskim standardima, a upravo zahvaljujući najmodernijoj proizvodnoj tehnologiji, jednako su sočni. PIK naresci mogu se opisati u tri riječi kao praktični, inovativni i iznad svega kvalitetni.

Vrhunski proizvodi koji se već nalaze u asortimanu PIK narezaka, kao što su Panona 100 g, Zimska 100 g, Vrboveč-ka 100 g, Čajna 100 g, Dimljena sla-nina Belje 100 g, Pršut 100 g, Šunka u ovitku 200 g, Kuhana šunka 125 g, PIKO 200 g, Mortadela 150 g, Šunka Fina 150 g te Dimljena vratina 125 g, obogaćeni su i novim

delicijama – Mortadelom s maslinama 150 g, Toast šunkom 200 g, Delikates šunkom 150 g , Buđolom 100 g i Panonom s paprikom 100 g. Prednost novih pakiranja je i to što ih se nakon otvaranja može ponovno zatvoriti, kako bi se zadržala svježina i kvaliteta PIK narezaka.

Sada više nema opravdanog razloga niti da sami kod kuće gubite drago-cjeno vrijeme na rezanje narezaka ili nepotrebno čekate u redu na odjelu delikatesa, jer su PIK naresci standardiziranih porcija prilagođeni potrebama pravih gurmana, a šnite su uvijek jednake debljine i veličine te savršeno pristaju u svaki sendvič, canape ili toast. Teško se odlučiti za favorita između velikog broja izazov-nih PIK narezaka koji privlače gur-mane svojim neodoljivim aromama. Upravo zato nemojte se ograničavati i probajte ih sve!


Hrenovke - na polici

ANNAPURNA

Proizvodni obrt Annapurna iz Sv. Nedelje proizvodi dvije vrste

hrenovki: Tofu hrenovke classic i Tofu hrenovke pikant. Riječ je o veganskim hrenovkama, bez kolesterola, koje posjeduju visok udio biljnih proteina te su dostupne u pakiranjima od 180 g u trgovinama bio&bio, Billa, Plodine i Mercator kao i putem vlastite internet-ske trgovine. O prodajnim i promo-tivnim akcijama iz Annapurne ističu kako je tijekom svibnja na internetskoj

trgovini trajala akcija gdje se

za kupnju proizvoda odobravao popust od 15 posto. Usto, osigurana je i dostava na kućnu adre-su za sve narudžbe iznad 120 kuna.

ANYO

Tvrtka Anyo iz Pazina na tržištu nudi liniju proizvoda koji su izrađeni

od ekološki proizvedenih sirovina prema tradicionalnoj recepturi. Među ostalima, u ponudi se nalaze i vegeta-rijanske hrenovke koje su pakirane u vakuum vrećice od 180 g. Osim soje i žitarica hrenovke ovog proizvođača sadrže i povrće te različite kombinacije začina, što neke čini pikantnima a dru-ge blagima i aromatičnima. Iz tvrtke navode kako se Anyo proizvode može

prona-ći na pro-

dajnim mjesti-

ma trgo-vačkih lanaca

Konzum, Plodine, bio&bio te Brodoko-

merc Nova.

GAVRILOVIĆ

Petrinjska mesna industrija nudi široku paletu hrenovki pod masterbrandom

Gavrilović te B brendom Gala. Unutar brenda Gavrilović postoje tri osnovne vrste hrenovki: klasične, frankfurter i pileće. Klasične hrenovke u pakiranju od 200 g izrađene su od svinjskog i goveđeg mesa i dimljene na prirodnom dimu bukovine. Frankfurter hrenovke pripadaju premium segmentu i pune se u prirodan ovitak koji im daje jedinstven okus, dok pileće hrenovke karakterizira blag okus, a može ih se naći u pakira-nju od 100 g i 200 g. Gala hrenovke su pileće hrenovke koje su u maloprodaji dostupne također u standardnim 100 i 200-gramskim pakiranjima.

INDUSTRIJA MESA IVANEC

Industrija mesa Ivanec proizvodi hrenovke na tradicionalan način već

dugi niz godina. “Naše su hrenovke priznate i vrlo tražene kod naših kupaca zbog konstantne kvalitete, a interesantno je naglasiti i da naši po-trošači vrlo često govore kako ‘IMI-jeve hrenovke pucaju najbolje’”, kažu u tvrtki. Pakiranja su najčešće rinfuzna (oko 3 kg) pripremljena u zaštićenoj atmosferi ili manja pakiranja od 200

g koja su vakuumira-na. Proizvodi Industrije mesa Ivanec mogu se kupiti u go-tovo svim etabliranim

trgovač-kim ku-

ćama u Hrvat-skoj.

PERUTNINA PTUJ - PIPO ČAKOVEC

Pileće hrenovke Perutnine Ptuj - Pipo Čakovec hrvatski su proizvod

proizveden u Čakovcu. Hrenovke su bez ovitka, ne sadrže pojačivače okusa, umjetne boje i umjetne arome i zbog toga su primjerene za sve ge-neracije. Termički su obrađene i nije ih potrebno kuhati. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec u svojoj ponudi ima Pileće hrenovke, Pileće hrenovke kok-tel&piknik, Pileću hrenovku sa sirom i Extra pileće hrenovke. Iz tvrtke poru-

čuju kako surađuju sa svim trgovač-kim lancima u Hrvatskoj, a za naredno razdoblje najavljuju brojne mar-ketinške i prodajne aktivnosti.

PIK VRBOVEC

PIK Vrbovec u asortimanu nudi Hrenovke u prirodnom crijevu (260

g) i u rinfuznom obliku, Hrenovke bez ovitka (250 g i 100 g) te Hrenovke Sljeme 220 g. Kvaliteta PIK-ovih hre-novki prepoznata je i na nezavisnom europskom testiranju DLG, gdje su PIK hrenovke u prirodnom crijevu nagra-đene zlatnom medaljom za vrhunsku kvalitetu. To su hrenovke laganog oku-sa s blagom aromom dima pogodne za razne oblike konzumacije i jednos-tavne za pripremu. PIK Hrenovke bez

ovitka pro-daju se u praktičnom pakiranju 2+2 koje omogu-ćava da se po perforaciji odvoje i pripreme po dvije hre-novke.


PPK KARLOVAC

PPK se može pohvaliti dugogodiš-njom proizvodnjom hrenovki uz

konstantan rast prodaje iz godine u godinu, navode iz tvrtke. Tržištu nude hrenovke u vakuum pakiranju kao i u rinfuzi. Najpopularnije su vakuumira-ne hrenovke koje su egalizirane te su dostupne u pakiranjima od 250 g i 750 g. Osim vlastitog brenda, PPK Karlovac proizvodi i privatne marke trgovačkih lanaca. Od noviteta iz tvrtke ističu kako su započeli proizvodnju egali-ziranih hrenovki bez ovitka koje su vrlo brzo prepoz-nate od strane potroša-ča kao kvali-tetan pro-izvod.

VAJDA

Vajda je poznata po proizvodnji hrenovaka čija je posebnost u

tome što se proizvode od svježe i posebno probrane domaće sirovine uz korištenje tradicionalnih tehnika proizvodnje i uz dodatak specifičnih začina što ovim hrenovkama daje prepoznatljiv okus. U ponudi se nalazi i vakuum pakiranje, no glavnina pro-izvoda se plasira u rinfuznom obliku. Iz tvrtke ističu kako se većina plasmana odvija kroz mrežu Vajdinih mesnica, a manji dio u suradnji s trgovačkim partnerima. Povremene akcijske cijene i redovite degustaci-

je na pro-dajnim mjestima čine glav-ni dio promo-tivnih aktiv-nosti.

PODRAVKA

Podravka trenutno na tržištu nastu-pa s hrenovkama od 300 g koje će

uskoro izaći u novom dizajnu s karo uzorkom čime se nastavlja razvoj no-vog vizualnog identiteta Podravkinog mesnog asortimana. Usto, ponuda hrenovaka tijekom svibnja proširena je i novim pakiranjem od 200 g (2+2) u novom dizajnu s perforacijom po sredini koja omogućuje razdvajanje po dvije hrenovke i odvojenu kon-zumaciju. Novim dizajnom stvara se prepoznatljivost i bolja uočljivost na polici, kažu u Podravki te dodaju kako tijekom ljetnih mjeseci planiraju ponuditi promo pakiranje i akcijske cijene.

VINDIJA

Vindija na tržištu nudi tri vrste hrenovki koje se proizvode u

Industriji mesa Koka: hrenovke od pi-lećeg mesa (Cekin i Vila & Vili), purećeg mesa (Vindon) te dimljene Gurmanika hrenovke koje donose kombinaciju pi-lećeg i purećeg mesa. Cekin, Vindon i Gurmanika hrenovke dolaze u velikom broju različitih pakiranja – od osnov-nih i najpopularnijih 100 i 300-gram-skih pakiranja, koktel hrenovki, obiteljskih pakiranja od 1000 g pa sve do akcijskih pakiranja (3+1 gratis). U ponudi se ističu i pileće hrenovke u prirod-nom ovitku te Cekin crispy hrenov-ke.

RAVLIĆ

U Ravlić asortimanu trenutno se nalazi paleta od desetak kobasica

koje se razlikuju s obzirom na pikant-nost, vrstu ovitka, teksturu i presjek. U tvrtki se posebno ponose Ravlić Extra Hrenovkom koja se proizvodi od visoko kvalitetnih sirovina domaćeg podrijetla, zatim puni u prirodni ovitak i podvrga-va toplinskoj obradi. Hrenovke Ravlić se mogu pronaći u prepoznatljivoj amba-laži u pakiranjima od 900 g, obiteljskom pakiranju i u rinfuzi. “Ostvarujemo jako dobru suradnju sa Sparom, Billom i Mercatorom te se naši proizvodi mogu pronaći na policama spomenutih trgo-vačkih lanaca”, ističu iz Ravlića te dodaju

kako planiraju rebranding svojih proizvoda koji

će tako dobiti novi vizualni

identitet.

WUDY

U ponudi robne marke Wudy nalaze se hrenovke od pilećeg i purećeg

mesa, s izuzetkom Wudy Bavaria i Grill koje su od svinjskog mesa. Riječ je o hrenovkama talijanskog proizvođača AIA koje karakterizira najveći udjel mesa u hrenovkama na tržištu, kažu u zastupniku, tvrtki Moja zemlja. Najpo-pularnije varijante su Wudy klasik 250 g, Wudy party 240 g, Wudy maxi 1000 g i Wudy family 500 g, a u maloprodaji se još mogu naći Wudy snack 100 g, Wudy sa sirom 150 g, Wudy Bavaria 250 g, Wudy Grill 250 g te Wudy koktel 1000 g. Od novosti na tržištu iz tvrtke ističu uvo-đenje pureće roštilj koba-sice Dakota 360 g.


Hrenovke – trendovi i brendoviUz prilagođavanje samih proizvoda u

vidu verzija s manje masnoće i manjom energetskom vrijednošću, polako se

mijenja i svijest o načinu konzumiranja hrenovki pa ih se sve više kombinira sa

salatama, povrćem ili sirom

Za mene osobno, a i većinu mojih prija-telja, hrenovke su ugodan podsjetnik

na studentske dane u koje se uvijek rado barem u mislima vratimo, kao na-mirnica koja je u to vrijeme brzo i efikasno rješavala što i kako pojesti daleko od mamine kuhinje. I dan da-nas ih rado kupim kada se poželim nakratko vratiti u to doba. Hrenovke su vrsta obarene kobasice, a mogu biti napravljene od različi-tih vrsta mesa. Još krajem 17. stoljeća prodavali su ih mesari iz Frankfurta, a tijekom 18. i 19. stoljeća postale su tražene u cijeloj Njemačkoj. Mogu se kuha-ti, peći u tavi ili na roštilju,

a uz razne priloge postaju cjeloviti obrok. Najčešće se jedu s posebnim namazom - senfom, ali sve više i sa sa-latama, kuhanim povrćem te svježim kravljim sirom. Najpoznatije jelo s hrenov-kama je američki “hot dog”. U SAD su hrenovke doni-jeli njemački imigranti te ih je mesar Charles Feltman počeo prodavati u New

Yorku kao cjelovito jelo – “hot dog”, a među njegovim obožavateljima ubraja se i predsjednik Franklin D. Roosevelt. Danas je “hot dog”, a zajedno s njim i hre-novke, omiljen širom svije-ta te je osvojio mase svojom jednostavnom pripremom i pristupačnom cijenom.

MLAĐI POTROŠAČIU okviru BRANDpuls is-traživanja kontinuirano se prate marketinški pokaza-telji uspjeha za kategoriju hrenovki i brendove unutar nje, a podaci se mogu ana-lizirati u vidu demografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika. Marketinški su pokazatelji važni za uspješno vođenje

brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja

mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u

prvoj polovini 2012. godine na teritoriju Hrvatske, Srbi-

je te Bosne i Hercegovine.Oko tri četvr-tine popula-cije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine

konzumira hrenovke. Slič-nu razinu korištenja u kate-gorijama mesnih prerađevi-

na imaju još kobasice i šun-ke, za razliku od primjerice parizera i mortadela koje se jedu nešto manje učestalo. Hrenovke konzumiraju gotovo podjednako žene i muškarci, a osobito im je sklona mlađa populacija (u dobi od 15 do 19 godina). U susjednoj Bosni i Her-cegovini hrenovke se jedu podjednako često, dok se

Oko 3/4 populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine konzumira hrenovke

PRILAGODBA POTREBAMA suvremenog potrošača


u Srbiji postotak korisnika kategorije penje i na 80 posto populacije. I u osta-lim je zemljama regije profil potrošača kategorije vrlo sličan, a nešto češće od pro-sjeka se radi o potrošačima mlađe životne dobi. Suklad-no tome, korisnici hrenovki su prema svom životnom

stilu češće “fun seekeri”, što znači da vole da im je život ispunjen različitim potica-jima te su otvoreni prema ljudima različitih ideja i svjetonazora. Također, uži-vaju u izlascima.

NIŽA LOJALNOST BRENDUOko 60 posto korisnika kategorije hrenovki kaže da im je malo važan ili uopće nije važan brend prilikom odabira koje će hrenovke kupiti. U odnosu na druge kategorije mesnih prera-đevina (npr. svježe meso, paštete, trajne salame, pa-rizer i dr.), kod hrenovki je zamijećena nešto niža

razina potrošača lojalnih brendu među korisnicima. Tako je oko 30 posto potro-šača lojalno nekom brendu, dok ostali konzumiraju više različitih. U cilju dobivanja što kvalitetnijih informacija svi brendovi hrenovki se u BRANDpulsu ispituju na razini krovnog brenda bez dodatnog razdvajanja pre-ma, primjerice, vrsti mesa

od kojeg su napravljene. Razina korištenja (“usage”) je marketinški indikator koji najbolje govori o vital-nosti brenda. Praćenje kori-štenja važno je za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku može-mo računati. Za povećanje baze potrošača potrebno je

voditi računa o nji-hovim potro-šačkim

potrebama i navikama (Usage&Attitude) kako bi-smo brend mogli dodatno marketinški pozicionirati bliže potrebama potrošača. Vindijine Cekin i Gavri-lović hrenovke vodeći su brendovi u kategoriji u Hr-vatskoj, a konzumira ih oko trećine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine. Drugu skupinu brendova prema razini korištenja čine Wudy, Puris, PIK i Podrav-ka - njih koristi između 14 i 17 posto navedene popu-lacije. Cekin i Gavrilović su također među vodeća tri brenda prema razini kori-štenja i u Bosni i Hercego-

vini, dok su u Srbiji vodeći domaći brendovi - Carnex, Matijević, Neoplanta i Yu-hor. Zanimljivo je napome-nuti da se Wudy hrenovke nalaze u samom vrhu po razini korištenja u sve tri zemlje Adria regije.

RAZVOJ KATEGORIJE Na temelju marketinških indikatora performansi

brenda koji se kontinuira-no prikupljaju u BRAND-pulsu dobivena je jedins-tvena mjera koja omogu-ćuje usporedbu brendova u okviru kategorije - BRAN-Dscore. Prilikom izračuna, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu - bihevioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekt govori o realiziranom odnosu potrošača prema brendu (iskustvo, kupnja, korište-nje...), dok emocionalni govori o kvaliteti i inten-zitetu percepcije brenda u svijesti potrošača (ima-ge, lojalnost…). Prema BRANDscore-u, najsnaž-niji brendovi u kategoriji hrenovki u Hrvatskoj su Cekin i Gavrilović. Puris, PIK i Podravka su podjed-nako snažni kada uzima-mo u obzir sveobuhvatnu snagu brenda. Zanimljivo je napomenuti da Wudy (inače odmah iza vodeća dva brenda po razini kori-štenja), ipak ponešto zaos-taje po snazi zbog slabijih vrijednosti koje postiže na ostalim marketinškim in-dikatorima.Iz tržišne situacije vidlji-vo je da je trend zdravije prehrane koji je već neko vrijeme primjetan u većini

prehrambenih kategorija zahvatio i hrenovke. Uz prilagođavanje samih proizvoda u vidu verzija s manje masnoće i manjom energetskom vrijednošću, koji su se pojavili na hrvat-skom tržištu u posljednjem periodu, polako se mijenja i svijest o načinu konzu-miranja hrenovki. Umjesto kruha i sličnih namirnica uz koje su se uobičajeno jele hrenovke, sve je popu-larnije (a i komunicira se od strane samih proizvo-đača), kombinirati ih sa salatama, povrćem, sirom i sl. Za očekivati je da će se i daljnji razvoj kategorije nastaviti u istom smjeru kako bi se primjereno od-govorilo na promijenjene potrebe potrošača.

17. stoljećahrenovke su se pojavile krajem

Samo 30 posto potrošača hrenovki lojalno je nekom brendu

Maja ĆukProduct Manager, Ipsos Puls

Pozicija brendova hrenovki prema

BRANDscore-u, 2012.

BRAND BRANDscore

Cekin 56

Gavrilović 55

Podravka 39

PIK 39

Puris 39

Wudy 38

Primarno korištenje

Lojalnost

Korištenje

Razmatranje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Cekin

68,6%

39,5%

80%

57,3%

65,9%

87%

57%

33%

26%

18%

7,1%

Gavrilović

60,8%

38,5%

77,9%

55,8%

65,1%

89%

58%

32%

25%

15%

5,8%

39,5%

68,6%

80%

57,3%

65,9%

89%

59%

14%

27%

19%

7,3%

BRANDpiramide - TOP 2 brenda hrenovki, 2012.

PRILAGODBA POTREBAMA suvremenog potrošača


Trgovački centri

KONSOLIDIRANO TRŽIŠTE uvjetuje oprezna ulaganja

Nakon deset godina intenzivne aktivnosti, tržište trgovačkih centara u Hrvatskoj doseglo je fazu konsolidacije te se nova ulaganja u ovom sektoru promišljaju više nego pažljivo jer se

povrat na uloženo sve više produžava

Gospodarska kriza i opadajuća kupovna moć potrošača uz posvemašnju zasiće-

nost tržišta utjecali su i na investicije u sektoru trgo-vačkih centara. No 2012. godina ipak je donijela značajne pomake na ovom tržištu jer su otvorena dva velika centra. Riječ je o City Centru One East smješte-nom u istočnom dijelu gra-da Zagreba u čiju je reali-zaciju austrijska Kaufmann grupa uložila 135 milijuna eura, što je, nakon zagre-

bačkog Jankomira i Splita, njihovo treće ulaganje u tr-govački centar u Hrvatskoj. Ova investicija označila je i snažnije profiliranje Žitnja-ka kao trgovačke zone koja već sada privlači i druge ulagače prvenstveno svo-jom atraktivnom lokacijom kojoj gravitira veliki broj stanovnika istočnog dijela

Zagreba a koja do sada nije imala razvijenu trgovač-ku ponudu. Druga velika investicija lani je također došla iz Austrije. Naime, tvrtka Universale Interna-tional iz Beča uložila je oko 50 milijuna eura u Zapadni trgovački centar (ZTC) u Rijeci. U 2013. godinu ušlo se s velikom dozom neizvjesnosti što umnogo-me korespondira s općom gospodarskom klimom koja nikako ne ide na ruku investitorima i potiče ih da, više nego ikada, pažljivo

biraju što, kada i gdje će graditi. U dosadašnjem dijelu godine otvoren je 50 milijuna

eura vrijedan centar City Colosseum u Slavonskom Brodu, dok je otvorenje trgovačkog centra Point u naselju Vrbani u Zagrebu, vrijednog oko 50 milijuna eura s 14.000 m2 prodajnih prostora, te rekonstruiranje robne kuće Vukovar plani-rano za jesen ove godine.

OPREZ INVESTITORAIz tvrtke CBRE Hrvatska ističu kako se u Hrvatskoj trenutno grade isključivo centri u koje se počelo investirati prije ekonomske krize. Kao dva temeljna razloga za takva kretanja ističu prezasićenost trži-šta trgovačkih centara i kratkoročnu neisplativost investicije pri čemu sma-traju kako ulazak Hrvatske u Europsku uniju neće znatno potaknuti ulaganja u ovaj sektor, bar ne u prvih godinu ili dvije članstva. “Na kraju krajeva, trenutna situacija nije bitno različi-ta ni u drugim zemljama Europske unije. Trenutno je u Hrvatskoj izgrađeno 1,3 milijuna kvadratnih metara trgovačkih centara. To je ekvivalent omjeru od oko 300 m² trgovačkih centara na 1000 stanovnika, što je za oko 15% više od europ-skog prosjeka. Kada bismo uspoređivali omjere u pojedinim europskim zem-ljama, uvidjeli bismo da su brojke vrlo različite, no nisu nužno povezane s eko-nomskim stupnjem razvoja

države. Tako na primjer Njemačka, Mađarska, Bu-garska ili Turska imaju 105-175 m² trgovačkih centara na 1000 stanovnika, Velika Britanija, Danska, Poljska i Španjolska 280-310 m² na 1000 stanovnika, što je ot-prilike na razini Hrvatske, dok su omjeri u Švedskoj i

Ukupna ulaganja u sektor trgovačkih centara u 2013. će iznositi oko 100 milijuna eura


Norveškoj 700 i 760 m² na 1000 stanovnika”, navodi Emanuel Bakić, Head of Retail u CBRE Hrvatska.Grad Zagreb ima najra-zvijenije tržište trgovačkih centara u Hrvatskoj. Od ukupno 497.000 m² trgo-vačkih centara, trenutno je operativno oko 472.000 m²,

te je omjer površine trgo-vačkih centara u Zagrebu 598 m² na 1000 stanovnika. Po ukupnoj iznajmljivoj površini trgovačkih centara iza Zagreba slijede župa-nije Splitsko-dalmatinska (153.000 m²), Osječko-ba-ranjska (134.000 m²) i Zadarska (114.000 m²).

Cijela Slavonija, jednako kao i središnja Hrvatska bez Zagreba, imaju svaka oko 200.000 m² trgovačkih centara, dok je u primor-skoj Hrvatskoj oko 490.000 m². Ako se usporede omjeri površina trgovačkih centara u ovim hrvatskim regija-ma dolazi se do podatka da u Slavoniji postoji 249

m² na 1000 stanovnika, u primorskoj Hrvatskoj 345 m², dok je u središnjoj Hr-vatskoj (bez Zagreba) tek 157 m² na 1000 stanovnika. “Najbolje su popunjeni tr-govački centri u većim gra-dovima, osobito u Zagrebu, pri čemu je popunjenost u većini trgovačkih centara generalno zadovoljavaju-ća”, ističe Emina Čuturilo, Valuation Advisory Senior Surveyor u CBRE Hrvatska. Kao jedan od problema koji se počeo zamjećivati tijekom prošle godine ona navodi nepopunjenost ma-lih maloprodajnih jedinica koje čine tek 10-15% ukup-ne površine, no brojčano ih je dosta i uglavnom su raspršene po cijelom cen-tru pa posjetitelji njihovu nepopunjenost percipiraju kao negativnu, što može imati i određeni utjecaj

na posjećenost pojedinih centara. Iz CBRE Hrvatska također naglašavaju kako je u posljednje vrijeme počeo opadati i interes za malo-prodajne jedinice površine 150-200 m², dok je najveći interes zabilježen od strane sidraša i zakupaca koji ula-ze u prostore površina 400-800 m². Prema podacima

tvrtke Jones Lang LaSalle za područje grada Zagre-ba, zakupnine u trgovačkim centrima na

području glavnoga grada su i dalje stabilne tijekom prvog tromjesečja 2013. go-dine, pri čemu se prosječna mjesečna zakupnina za moderne trgovačke centre kreće od 20 eura do 22 eura po metru kvadratnom. U toj se tvrtki nadaju kako će ulazak u EU ohrabriti više brendova za dolazak na hr-vatsko i zagrebačko tržište, prvenstveno kao rezultat ukidanja carinske pristojbe na uvoz robe unutar EU-a, no nedostatak potražnje i smanjenja prometa od ma-loprodaje stavit će, po nji-hovim procjenama, određe-ni pritisak na zakupninu u nastavku godine.

TRŽIŠTE I DALJE VITALNO“Tržište je i dalje i dalje aktivno, iako se slučajnom promatraču ne čini tako, zahvaljujući u prvom redu

1,3 milijuna m² - površina trgovačkih centara u Hrvatskoj

KONSOLIDIRANO TRŽIŠTE uvjetuje oprezna ulaganja

Glavni izazovi u sektoru su zasićenost tržišta i opadajuća kupovna moć


Trgovački centritvrtkama koje ulažu u pro-jekte u vrijeme povećanog rizika za povrat investi-cije”, ističe Nenad Peris iz Colliers Internationala. Zasićenost tržišta i opada-juća kupovna moć građana utječe na odluke investito-ra pa je tako IKEA odgodi-la svoju 300 milijuna eura vrijednu investiciju u trgo-vački centar te je krenula u gradnju isključivo vlastitog “big boxa”. Međutim, kaže Peris, prvoklasni trgovački centri (prime shopping centers) i dalje bilježe rast

u broju posjetitelja pa sa-mim time i u prihodima što mnogima ipak ulijeva određeni optimizam. Miš-ljenja je kako će s rastom ukupne ekonomije i pove-ćanjem potrošačke moći porasti i isplativost ulaga-nja u ovu vrstu nekretnina. Predsjednik HUP-Udruge developera, Denis Čupić iz tvrtke F.O. Development, ocjenjuje kako je inves-ticijska klima u pogledu gradnje trgovačkih centa-ra u Hrvatskoj relativno povoljna, što pokazuje činjenica da je upravo iz-gradnja trgovačkih centara od 2006. – 2010. činila najveći dio građevinskih radova. “Pad koji se bilježi od 2010. godine posljedica je dijelom loše financijske situacije i nedostupnosti kapitala, ali i prezasićenosti investicijama u tom dijelu velikih gradova, prvens-tveno Zagreba”, ocjenjuje Čupić te dodaje da se s ulaskom Hrvatske u EU očekuje lakša dostupnost kapitala za investicije, što bi mogli omogućiti equity fondovi koji su zasad još nisko zastupljeni, ali bi

mogli biti zainteresirani za ulazak na tržište te omo-gućiti dostupnost ove vrste kapitala za nekretninske projekte. U prilog razvoju tržišta u posljednjih neko-liko godina ide i pojačana sinergija developera i glav-nih trgovačkih subjekata u Hrvatskoj na razvoju novih projekata što podrazumi-jeva strateško praćenje de-velopera na dobrim lokaci-jama. Čupić također ističe kako je u proteklih nekoli-ko godina evidentan trend gradnje manjih gradskih i

kvartovskih centara koji se razvijaju i dolaze u Zagreb te u manje gra-dove diljem

zemlje. U sekundarnim gradovima poput Slavon-skog Broda i Varaždina za uspjeh projekta najbitnija je lokacija koja mora biti unutar urbanog tkiva grada kako bi se osigurao potre-ban interes zakupoprimaca. U tercijarnim gradovima kao što su Čakovec, Gos-pić ili Koprivnica trend je razvoja trgovačkih parkova tzv.”retail parkova” koji uz smanjen trošak grad-nje izostankom klasičnog “mall-a” tj. zatvorene šet-nice, okupljaju uz trgovinu prehrane specijalizirane trgovine i trgovine srednjeg i nižeg cjenovnog ranga.

Po površini trgovačkih centara Hrvatska je oko 15% iznad europskog prosjeka

Razvoj ponude trgovačkih prostora u Zagrebu (ukupna površina u m²)

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.0

500.000

400.000

300.000

200.000

100.000

Izvor: Jones Lang LaSalle Research, 2013.


Trgovački centri - posjećenost

Popularnost koja NE PADA

Prema istraživanju koje je agencija Ipsos Puls tijekom svibnja provela na nacionalno

reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, čak 61% populacije Hrvatske posjećuje trgovačke centre. Pritom najveći broj kupaca dolazi iz Zagrebačke i Dal-matinske regije, a najmanje ih je iz Sjeverne Hrvatske i Slavonije.

POSJETI I POTROŠNJAOko 13% ispitanih posjećuje trgovačke centre redovito, odnosno na tjednoj bazi. Ukupno 23% ispitanih ističe kako ih posjećuje jednom mjesečno, a jednako toliko ima i onih koji to čine jed-nom u dva ili tri mjeseca. Dva do tri puta mjesečno trgovačke centre posjećuje 20% anketiranih građana, dok onih koji to obave jednom u šest mjeseci ima 12% a čak rjeđe od toga 9%. Trgovačke centre na tjednoj bazi najčešće posje-ćuju starije osobe, odnosno umirovljenici te ispitanici iz Dalmacije. Učenici i stu-denti skloniji su odlascima jednom do tri puta na mje-sec, dok jednom mjesečno trgovačke centre posjećuju osobe s višim prihodima te osobe iz Zagreba i okolice. Osobe iz gradova te osobe s

većim primanjima općenito češće posjećuju trgovačke centre od ostalih, a važno je naglasiti kako i muškarci i žene podjednako često posjećuju trgovačke centre. Kada se gleda potrošnja u trgovačkim centrima, nat-polovična većina posjetitelja (54%) pri svom posljednjem posjetu trgovačkom centru potrošila je između 100 i 500 kuna. Manje od 100 kuna potrošilo je 17% ispita-nih, a 14% ih je potrošilo od

500 do 1000 kuna. Gotovo je isti postotak onih koji su potrošili više od 1000 kuna (5%), kao i onih koji nisu potrošili ništa (6%) i onih koji se ne sjećaju koliko su potrošili (4%).

NAJPOSJEĆENIJI CENTRIZanimljiva je i lista najpo-sjećenijih centara u posljed-njih šest mjeseci. Tako se na vrhu Top 5 liste u Zagrebu nalazi Avenue Mall koji je posjetilo 34% ispitanika. Slijede Arena centar (32%), City Center One West (31%), Westgate (27%), dok petu poziciju sa 17% dijele

City Center One East i King Cross. Iz Sjeverne Hrvatske najveći je broj posjetitelja odabrao Westgate, njih 15%. Slijede Supernova (11%), Arena centar (10%), City Center One East (7%) i Ave-nue Mall (3%). Portanova je

najposjećeniji centar u Sla-voniji koji je posjetilo 34% anketiranih građana. Iza tog centra

dolaze Avenue Mall (18%), Emmezeta i Supernova sa po 9% te City Colosseum s 8%. U Lici i Banovini najviše se posjećivalo Kar-lovčanku (39%) i Supernovu (33%), a potom slijede Are-na centar (12%), Importan-ne (8%), dok petu poziciju s 5% posjeta drže Avenue Mall, City Center One East i King Cross. Glavnu riječ u Istri i Primorju drže riječki trgovački centri Tower Cen-ter s 36% i Zapadni trgovač-ki centar s 32%. Mercator centar u toj regiji ima 17%, Arena centar 5%, a Westgate 3%. U Dalmaciji je u protek-

lih pola godine najposjeće-niji bio splitski Joker koji je posjetilo 29% ispitanika. Na drugom je mjestu Superno-va s 19%, City center One East s 15%, Mercator s 14% i Emmezeta s 13% udjela.

I muškarci i žene podjednako često posjećuju trgovačke centre

Marina ZrileResearch Executive, Ipsos Puls

Trgovački centri po posjećenosti u posljednjih 6 mjeseciZagreb i okolicaAvenue Mall

34%

Garden Mall

12%Mercator centar

10%Emmezeta

9%

City Center One West

Arena Centar

32%

31%Westgate

27%City Center One East

17%King Cross

17%

Importanne

14%

Trgovačke centre posjećuje tri od pet građana Hrvatske, a po jednoj posjeti više od polovice njih potroši između 100 i 500 kuna


Trgovački centri - pregled

ZagrebARENA CENTAR ZAGREB Godina otvorenja: 2010.

Investitor: Trigranit Development Corporation i Heitman European Property Partners

Vrijednost investicije: 244 milijuna eura

Ukupna površina centra: 175.000 m2

Neto prodajna površina centra: 61.252,27 m2

Broj trgovina i lokala: 200

Broj zaposlenih: 2500

Trgovački lanac: Interspar

Prosječna mjesečna posjećenost: 660.000

Investicija u zagrebački Arena Centar najveće je

izravno strano ulaganje u jugoistočnoj Europi od po-četka globalne financijske krize. Interspar u Arena cen-tru najveći je hipermarket u Hrvatskoj, a uz mnoštvo novih brendova, od kojih su mnogi prvi put na hrvat-skom tržištu, tu je i bogata gastronomska ponuda te zabavni sadržaji.

AVENUE MALL ZAGREB

Godina otvorenja: 2007.

Investitor: GTC Group

Vrijednost investicije: 140 milijuna kuna


Neto prodajna površina centra: 27.000 m2



Trgovački lanac: Konzum


Avenue Mall je jedno od najpoznatijih shopping

i društvenih odredišta u Zagrebu. Odlična prometna povezanost omogućava do-lazak autobusom i tramva-jem, a posjetiteljima koji dolaze osobnim vozilima na raspolaganju je više od 1000 parkirnih mjesta u podzemnoj garaži centra koja se prostire na tri etaže.

CENTAR CVJETNIGodina otvorenja: 2011.

Investitor: HOTO Grupa d.o.o.



Neto prodajna površina centra: 7.762,45 m2 Broj trgovina i lokala: 40 Broj zaposlenih: Informacija nije dostupna Trgovački lanac: Konzum


Posebnost Centra Cvjetni je u činjenici da je

smješten u samom srcu Zagreba. U protekle se dvije godine profilirao kao atraktivan stambeno-pos-lovni kompleks u gradskom središtu, dok na tri etaže trgovačkog centra Cvjetni kupci mogu pronaći oko 40 renomiranih robnih marki s različitih područja.


Investitor: Kaufmann grupa



Neto prodajna površina

CENTAR KAPTOL


Investitor: Zagrebačka banka

Vrijednost investicije: Informacija nije dostupna

Ukupna površina centra: 45.000 m²

Neto prodajna površina centra: 12.000 m²


Broj zaposlenih: 12 u Centru Kaptol d.o.o., ostali podaci nisu dostupni

Trgovački lanac: Mercator

Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

Definirajući svoju poslovnu politiku uoči

otvorenja 2000. godine, Centar Kaptol se odlučio na segmentiranje tržišta i jas-no pozicioniranje. Centar je u prvome redu orijentiran na stanovnike okolnih re-zidencijalnih četvrti i ljude vezane uz zagrebačko pos-lovno središte te je tome prilagođena i ekskluzivna ponuda brendova.

centra: 50.000 m2





City Center one East je smje-šten na istočnom dijelu grada

Zagreba uz najprometniju zagre-bačku prometnicu – Slavonsku

CITY CENTER ONE EAST

aveniju. Lokacija je velika prednost i zbog činjenice da je City Center one East jedini veliki shopping centar u istoč-nom dijelu Zagreba kojemu gravitira više od 240.000 ljudi.


EMMEZETA ZAGREBGodina otvorenja: 1999.

Investitor: PPR / Steinhoff International


Ukupna površina centra: Informacija nije dostupna


Broj trgovina i lokala: Informacija nije dostupna

Broj zaposlenih: Informacija nije dostupna


CITY CENTER ONE WESTGodina otvorenja: 2006. (2009. centar proširen za 36.000 m2)







GARDEN MALLGodina otvorenja: 2009.

Investitor: Grupacija MID








Garden Mall je smješten u zagrebač-kom naselju Gornja Dubrava te je

posebno privlačan stanovnicima Du-brave, Maksimira, Podsljemenske zone i Sesveta. Radi se o trgovačkom centru srednje veličine sa širokim i prohodnim šetnicama te kružnim i preglednim ras-poredom trgovina zbog čega kupci brzo i ugodno obavljaju kupnju lišeni suviš-nog umaranja i nepotrebnog hodanja.


Emmezeta u Donjem Stupniku jedan je od

prvih trgovačkih centara otvorenih na zagrebač-kom području. Do 2011. godine Emmezeta je bila u vlasništvu francuske korporacije PPR kada prelazi u vlasništvo Grupe Stein-hoff International. Radi se o trgovačkom centru koji po svom formatu spada u ka-tegoriju “Discount Depart-ment Store”.



City Center one na Janko-miru otvoren krajem 2006.

bio je prvi klasičan shopping mall u Hrvatskoj. Upravo kroz ovaj centar na tržište su ušle mnoge poznate kuće poput Peek&Cloppenburga, Hervisa, Müllera, New Yorkera i drugih, a s proširenjem 2009. godine u Hrvatsku su došli i C&A, Hu-manic, Douglas, Guess Jeans, Ann Christine i H&M.

IMPORTANNE CENTAR ZAGREBGodina otvorenja: 1994.

Investitor: Importanne d.o.o.








Importanne Centar je prvi shop-ping centar u gradu Zagrebu.

Smješten na Starčevićevom trgu, između željezničkog kolodvora i hotela “Esplanada”, nudi bogatu trgovačku i ugostiteljsku ponudu. Za posjetitelje je na raspolaganju i garaža s 500 parkirališnih mjesta.



Split

KING CROSS JANKOMIR Godina otvorenja: 2002.Investitor: Fabricor d.o.o. i Degi Jan-komir d.o.o.Vrijednost investicije: Informacija nije dostupnaUkupna površina centra: 43.000 m2Neto prodajna površina centra: 28.500 m2Broj trgovina i lokala: 85Broj zaposlenih: 300


Prosječna mjesečna posjećenost: 180.000 do 250.000

King Cross Jankomir je centar s visoko specijaliziranom ponudom

u određenim kategorijama kao što su kućanstvo, igračke, dječja oprema i odjeća. Kao dodatnu prednost iz centra ističu jednostavnost kupovine i lagan pristup svim trgovinama koje se nalaze u prizemnoj razini te su su lako dostupne svim posjetiteljima centra.

WESTGATE SHOPPING CITY ZAPREŠIĆ Godina otvorenja: 2009.

Investitor: Focus Invest GmbH, Bra-unsberger Holding /Shopping Center Westgate Zagreb Beteiligungs GmbH.



Neto prodajna površina centra: 100. 000 m2



Trgovački lanac: Mercator


Westgate Shopping City najveći je trgovački centar u Hrvatskoj

koji svakodnevno organizira najveće evente za sve ciljne skupine. Smješten uz autocestu Zagreb - Macelj, mnogo-brojnim kupcima predstavlja idealno mjesto za kupovinu uz osigurani besplatan parking sa 7250 parkirnih mjesta. Uz to, Westgate shopping centar u svojoj ponudi nudi i besplat-ne autobusne linije koje posjetitelje dovoze s nekoliko lokacija u Zagrebu i Zaprešiću.

CITY CENTER ONE SPLITGodina otvorenja: 2010.









City Center one Split promijenio je sliku shopping ponude na

jugu Hrvatske te se razvio u najveći regionalni trgovački centar koji, uz cijelu Dalmaciju, privlači mnoštvo posjetitelja i iz susjedne BiH te veliki broj turista iz cijeloga svijeta. Njegove prednosti su, između ostaloga, izvrsna lokacija, pomno osmišljena arhitektu-ra te odličan miks brendova.

EMMEZETA KAŠTELAGodina otvorenja: 2003.









Emmezeta je 2003. godine u Kaštel Šućurcu kod Splita otvorila svoj

treći trgovački centar u Hrvatskoj. Do 2011. godine Emmezeta je bila u vlas-ništvu francuske korporacije PPR kada prelazi u vlasništvo Grupe Steinhoff International. Radi se o trgovačkom centru koji po svom formatu spada u kategoriju “Discount Department Store”.


Rijeka

Osijek

JOKER SPLITGodina otvorenja: 2007.

Investitor: Informacija nije dostupna


Ukupna površina centra: 54.000 m²

Neto prodajna površina centra: Informacija nije dostupna



Trgovački lanac: Informacija nije dostupna


Joker je veliki trgovački centar u Splitu otvoren

2007. godine. Njegov je vlasnik i osnivač bio Željko Kerum, a gradnja je za-počela 2003. godine. Shop-ping centar Joker nudi bogat izbor trgovina, šest kino dvorana s ukupno 850 mjesta, restoran bar Sky i druge uslužne sadržaje.

ZAPADNI TRGOVAČKI CENTAR RIJEKAGodina otvorenja: 2012.

Investitor: Universale International Realitäten GmbH




TOWER CENTER RIJEKAGodina otvorenja: 2006.

Investitor: Policentro Rijeka d.o.o.








Tower Center Rijeka najveći je shopping

mall na području Primor-sko-goranske, Ličko-senjske i Istarske županije, sa širokom ponudom trgovina različitih cjenovnih razreda. Osim tr-govačkog, centar ima i enter-tainment dio s ugostiteljskim objektima, automat clubom (Casino) i multiplex kinom.

AVENUE MALL OSIJEKGodina otvorenja: 2011.

Investitor: GTC Group






Trgovački lanac: Boso


Osječki Avenue Mall optimalno je geografski

smješten na zapadnom ulazu u grad Osijek, u blizini sjecišta

čak triju važnih prometni-ca. Pristup Avenue Mallu je lak i jednostavan (osobnim automobilom ili javnim prije-vozom), a od centra grada uda-ljen je tek pet minuta vožnje.



Trgovački lanac: Plodine


Zapadni Trgovački Centar (ZTC) otvoren je početkom

rujna prošle godine te je drugi po veličini trgovački centar u Rijeci. Centar je u svojoj ponudi donio brendove kojih do lani nije bilo u toj regiji, ali i raznovrsnu ponudu za sve uzraste.



Zadar

ŠibenikEMMEZETA OSIJEKGodina otvorenja: 2003.









Emmezeta je 2003. godine proširila svoju ponudu

otvorenjem trgovačkog centra na krajnjem istoku Hrvatske.

Do 2011. godine Emmezeta je bila u vlasništvu francuske korporacije PPR kada prelazi u vlasništvo Grupe Steinhoff International. Radi se o trgo-vačkom centru koji po svom formatu spada u kategoriju “Discount Department Store”.

PORTANOVA OSIJEKGodina otvorenja: 2011.

Investitor: Amplitudo d.o.o.


Ukupna površina centra: 80 000 m2

Neto prodajna površina centra: 40 000 m2




Prosječna mjesečna

posjećenost: 400.000

Trgovački centar Por-tanova otvoren je u

ožujku 2011. godine čime je istočna regija Hrvatske dobila svoj prvi regionalni

trgovački centar. Porta-nova je projekt lokalnog investitora te predstavlja najveće ulaganje u sektoru trgovačkih centara u tom dijelu Hrvatske.

SUPERNOVA ZADARGodina otvorenja: 2010.

Investitor: Supernova

projekti d.o.o.

Vrijednost investicije: 70

milijuna eura

Ukupna površina centra: 37.770 m2 (bez podzemne

garaže)

Neto prodajna površina

centra: 27.765 m2



Trgovački lanac: Spar

Prosječna mjesečna

posjećenost: 402.192

Supernovu Zadar odlikuje široka ponuda zakupa-

ca kao što su H&M, Zara, Humanic, C&A, Müller, New Yorker, S.Oliver, dm,

DALMARE Godina otvorenja: 2004.

Investitor: Zagreb-montaža d.o.o.








Dalmare je najznačaj-niji trgovački centar

na području srednje Dalmacije. Izgrađen je i opremljen po najvišim standardima kako bi zadovoljio prvenstve-no zahtjeve urbanih, modernih obitelji, ali i svih ostalih segmenata stanovništva te turista tijekom sezone. Centar raspolaže s 1200 parkir-nih mjesta uključujući i podzemnu garažu s 200 parkirnih mjesta.

Spar, Elipso i drugi, preglednost i prozračnost centra koja ne stvara osjećaj zatvorenog prostora već po-goduje ugodnosti kupovine, besplatna parking mjesta (više od 1250), te odlična prometna povezanost i laka dostupnost.


Varaždin

Karlovac

LUMINI VARAŽDIN Godina otvorenja: 2011.

Investitor: Emerging Europe Land Development AS/Verdispar






Trgovački lanac: B Hyper


Centar Lumini otvoren je 23. prosinca 2011. go-

dine kao prvi i zasad jedini regionalni trgovački centar nove generacije koji svojim konceptom odlično pove-zuje kupovinu i zabavu. U Lumini centru otvoren je i prvi B Hyper hipermarket u Hrvatskoj, a u ponudi su i CineStar multipleks kino te kuglana Stadium Bowling.

SUPERNOVA ŠIBENIK Godina otvorenja: 2011.

Investitor: Supernova projekti d.o.o.


Ukupna površina centra: 23.628 m2 Neto prodajna površina centra: 7753 m2


Broj zaposlenih: 87



Supernova Šibenik je moderan shopping

park koji svojim praktič-nim izgledom omogućava brz i direktan pristup svakoj od trgovina s bilo kojeg od 300 parkirnih mjesta. Centar je lociran uz Jadransku magistralu te putem svojih zakupaca omogućuje kupovinu svega potrebnoga na jednom mjestu (prehrana, parfumerija/drogerija, tehnika, odjeća i obuća).

STORELAND VARAŽDINGodina otvorenja: 2008.

Investitor: CCS Ulaganja d.o.o.


Ukupna površina centra: 6000 m2



Broj zaposlenih: 46

Trgovački lanac: Metro Cash&Carry


Koncept StoreLand je osmišljen kao lanac

trgovačkih centara u gra-dovima većim od 15.000 stanovnika. Trgovački centar ima zajedničke sa-nitarne prostorije, parkira-lište te sustave zaštite, no zakupnici imaju zasebne ulaze u svoje trgovine te posluju neovisno jedan o drugome.

SUPERNOVA VARAŽDINGodina otvorenja: 2009.



Ukupna površina: 56.000 m² (sa zemljištem)

Neto prodajna površina: 19.000 m²





Iz Shopping parka Super-nova Varaždin ističu kako

su izuzetno zadovoljni posjećenošću centra, iako ne raspolažu preciznom informacijom o prosječnoj mjesečnoj posjećenosti jer se radi o shopping parku gdje sve trgovine imaju za-seban ulaz. Riječ je o centru koji je u proteklih nekoliko godina osvojio nagrade za inovativnost te je progla-šen vodećom shopping destinacijom u županiji.

SUPERNOVA KARLOVACGodina otvorenja: 2010.



Ukupna površina centra: 47.000 m2Neto prodajna površina centra: 17.000 m2 Broj trgovina i lokala: 32 Broj zaposlenih: 250 Trgovački lanac: IntersparProsječna mjesečna posjećenost: 250.000

Specifičnost Supernove Karlo-vac leži u kombinaciji shop-

ping centra i shopping parka. Optimalna lokacija i ujednačena mješavina prisutnih zakupaca, odnosno njihovih brendova karakteristike su koje iz ovog centra navode kao svoje glavne komparativne prednosti.



Slavonski brod SUPERNOVA SLAVONSKI BRODGodina otvorenja: OBI (2007.), Shopping center (2008.), Shopping park (2009.)Investitor: Supernova projekti d.o.o.Vrijednost investicije: 35 milijuna euraUkupna površina centra: 68.050 m2Neto prodajna površina centra: 24.987,80 m2Broj trgovina i lokala: 38Broj zaposlenih: 300Trgovački lanac: Interspar


Supernovu Slavonski Brod čine tri građevine koje

su izgrađene u odvojenim fazama. Godine 2007. otvorena je OBI trgovina građevinskog materijala i vrtni centar, godinu potom je dodan Shopping center, a investiciju je 2009. zaključila gradnja Shopping parka. Centar se nalazi na povoljnoj lokaciji u blizini autoceste te raspolaže ujednačenom mješavinom zakupnika.

SUPERNOVA SISAKGodina otvorenja: OBI 2008., ostatak centra 2010.






Broj zaposlenih: 60

Trgovački lanac: nema


Shopping park Supernova Sisak smje-šten je na lako dostupnoj lokaciji,

sjeverozapadno od centra grada na glavnoj cesti prema Zagrebu. Zakupci su OBI, Takko, JYSK, KIK, Elipso i Müller, a iz uprave centra kao svoju glavnu pred-nost ističu upravo koncept shopping parka koji omogućuje ciljanu kupnju pri čemu posjetitelji štede vrijeme te brzo pronalaze ono po što su došli.

PARK&SHOP VIROVITICAGodina otvorenja : 2011.

Investitor: Saluto d.o.o. Split


Ukupna površina centra: 6184 m2

Neto prodajna površina centra: 5932 m2


Broj zaposlenih: 50



Park&Shop Virovitica je trgovački centar u formatu retail parka gdje

svaka trgovina ima vlastiti ulaz i stoga ne postoje podaci o ukupnoj posjeće-nosti. Iz centra ističu kako u Virovitici i široj okolici praktički nemaju konku-renciju, a kao svoju najveću prednost navode što su na jednom mjestu okupili nekoliko velikih brendova za koje se do sada moralo putovati do Zagreba ili Osijeka.

PARK&SHOP IMOTSKIGodina otvorenja: 2010.

Investitor: DOSIS d.o.o. / Real-Treuhand Croatia d.o.o.








Park&Shop Imotski je trgovački centar koji je obogatio shopping

ponudu Imotske krajine. Centar je otvoren u kolovozu 2010. godine. Investitor je tvrtka DOSIS d.o.o. koja je kasnije objekt prodala kompaniji Real-Treuhand Croatia d.o.o., kćerin-skom poduzeću Raiffeisenlandesbank Oberösterreich.

CITY COLOSSEUMGodina otvorenja: 11. travnja 2013.Investitor: Coloseum gradski centar Brod d.o.o.Vrijednost investicije: 53 milijuna euraUkupna površina centra: 50.000 m2Neto prodajna površina centra: 23.176 m2Broj trgovina i lokala: 42Broj zaposlenih: 300Trgovački lanac: Plodine

Suvremeni trgovačko-za-bavni centar City Colo-

sseum najveći je trgovački centar u središnjoj Slavoniji i ujedno jedna od najvećih investicija u Slavonskom Brodu u zadnja dva deset-ljeća. Investitori računaju da će centar privući kupce ne samo iz Hrvatske nego i iz susjedne BiH.


Osvježivači za WC školjke

Neizostavan ukras svake WC školjke, osvježivači za WC danas se nude u raz-

nim mirisnim varijantama i fizičkim oblicima. Njihova namjena naravno nije ukras-na već higijenska jer svojim djelovanjem čiste i dezinfi-ciraju WC školjku pritom ostavljajući ugodan miris. Prema Nielsenovoj definiciji ova kategorija uključuje sva sredstva koja osvježavaju WC kotlić ili školjku, dok u nju ne spadaju sredstva za čišćenje kemijskih WC-a niti tablete za pisoare.

SUPERMARKETI PRVI KANALU proteklih je godinu dana (svibanj 2012. – travanj 2013.) kroz prodajne kanale pokrivene Nielsenovim mje-renjem (koje ne uključuje Cash&Carry, veleprodaju, institucionalnu prodaju, te diskontere) prodano 445,2 tisuće litara u vrijednosti od 88,6 milijuna kuna. U odno-su na isto razdoblje prošle godine, kategorija bilježi

količinski rast od 2,3%, dok je vrijednosni trend ostao ne-promijenjen. Za ovu katego-riju najvažniji kanal prodaje su supermarketi (301 – 2500 m2) s 33%, zatim hipermar-keti (iznad 2500 m2) s 23%, slijede drogerije s 20%, velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 13%, srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 8%, te male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) s 3% udjela.

FORME I MIRISIAko pogledamo podjelu prema formi, odnosno na-mjeni pakiranja proizvoda, bazni proizvodi čine 77,4% ukupnih količina katego-rije, proizvodi namijenjeni za ponovno punjenje (“re-fil”) 12,6%, dok proizvodi u kombinaciji baza+“refil“

čine 10%. Najprodavaniji su proizvodi s mirisom bora (26,2%) i limuna (25,3%), slijede proizvodi s mirisom mora (14,3%), lavande (7,6%), miris lede-ne svježine (7,1%), te ostali

mirisi (19,5%). Vodeći pro-izvođači (s pripadajućim robnim markama) u pos-ljednjih godinu dana (svi-banj 2012. – travanj 2013.) su Henkel (Bref), SC Joh-nson (Anitra, Duck), Ma-nitoba (WC Net), Reckitt Benckiser (Harpic), Labud (Sanitar), te nezaobilazne

trgovačke robne marke. Trgovačke robne marke trenutno čine

oko 8% količinske prodaje kategorije, no njihova pro-daja zadnje godine (ožujak 2012. – veljača 2013.), u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bilježi rast od čak 39%.

Najprodavaniji su proizvodi s mirisom bora i limuna

Milanka ĆorićAnalitičar, AC Nielsen

Količinski udjeli prema mirisu proizvodasvibanj 2012. - travanj 2013.Miris bora

26,2%Miris limuna

Ostali mirisi

Miris mora

Miris lavande

Miris ledene svježine

25,3%

19,5%

14,3%

7,6%

7,1%

Higijenski ukrasU proteklih je godinu dana prodano 445,2 tisuće litara osvježivača za WC školjke u

vrijednosti od 88,6 milijuna kuna

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

33

23

20

13

8


svibanj 2012. - travanj 2013.





Kiosci i benzinske postaje

Izvor: Nielsen


Osvježivači za WC školjke - na polici

BREF

Za osvježavanje WC školjke Henkel nudi tri linije proizvoda: Bref Duo

Aktiv, Bref Power Aktiv te Bref WC gel. Najpopularniji su Bref Duo Aktiv proizvodi koji su dostupni u različitim pakiranjima: original od 60 ml, original s dodatnim punjenjem, original s dva punjenja i pakiranja veličine dva ili tri punjenja, te u mirisnim varijantama Pine, Lemon, Ocean, Lotus&Lavender te Lime&Mint. Power Aktiv proizvodi dolaze u pakiranju od 50 g, a nudi se i Power Aktiv pakiranje s dva i s tri koma-da proizvoda u mirisnim varijantama Lemon, Pine, Ocean, Chlori-ne i Chlorine Eucalyptus. Ponudu za-ključuje Bref WC gel od 200 ml i 360 ml u dvije mirisne vari-jante - Apple i Ocean.

DOMESTOS Domestos WC osvježivači pod nazivom “Domestos Double Power” istovremeno čiste i osvježavaju osloba-đajući ugodan miris. Na raspolaganju su tri mirisne varijante: bor, ocean i limun, te dvije vrste pakiranja: startno pakiranje te dvostruko refill pakiranje što je ujedno cjenovno najpovoljnije pakiranje za potrošača, navode iz Unilevera. Promotivne aktivnosti za ovu kategoriju proizvoda uglavnom se vežu uz tzv. “proljetno čišćenje”. Uz to, Domestos Double Power prisutan je i kroz različi-te “co-pack” ponude s ostalim najtraže-nijim va-rijantama kao što je Domes-tos 24H PLUS.

HARPIC

Harpic u svom asortimanu nudi dvije vrste krutih uložaka za WC

školjku. Harpic Max higijenski WC ulošci pružaju maksimalnu svježinu WC školjke koja traje i do četiri tjedna. Harpic Max je dostupan u četiri mirisa: Marine, Citrus, Lavanda i Pine. U sebi sadrži trostruku formulu: čisti, stvara dugotrajnu pjenu i kontinuirani svježi miris WC školjke. Harpic Active Fresh higijenski WC ulošci traju čak i do 1000 ispiranja ili do osam tjedana te su dostupni u tri mirisa: Marine, Citrus i Lavanda. To su kruti ulošci bez koša-rice te svojim djelovanjem osigurava-ju svakoj WC školjki da ostane higijenski čista sa svježim mirisom prilikom svakog ispiranja.

WC AS

U kategoriji osvježivača za WC Me-teor Đakovo nudi brend WC As.

Najprodavaniji proizvod je WC As tvrdi ulošci u košarici 4x40 g, dok nešto ma-nju popularnost kod potrošača imaju pakiranja 2x40 g i 1x40 g (blister). Iz tvrtke ističu kako su WC As tvrdi ulošci u košarici 4x40 g prisutni u većini trgovačkih lanaca većeg formata, dok se druge dvije varijante mogu pronaći u manjim formatima prodavaonica ovih trgovačkih lanaca. “U pripremi je redizajn košarice gdje će oblikom i dizajnom kvalitetnije pratiti trendove u ovom seg-mentu”, ističu iz Mete-ora.

WC NET

Tvrtka Bolton Croatia je na tržištu osvježivača za WC prisutna s WC

Net krutim i tekućim ulošcima. Naj-popularniji su WC Net Energy ulošci koji su dostupni u četiri mirisa: Ocean Fresh, Lavander, Pure Fresh i Pine Fresh. U ponudi je i tradicionalna linija WC Net Intense kruti ulošci koji dolaze u pakiranju od 4 komada te su, zahva-ljujući ovom praktičnom pakiranju i pristupačnoj cijeni, izvrsno prihvaćeni od strane potrošača. U segmentu tekućih uložaka Bolton nudi atraktiv-no pakiranje WC Net tekućih uložaka s punje-njem gratis (2x55 ml).

WC SANITAR

U okviru kategorije sredstava za čišćenje WC školjke, Labud je ove

godine upotpunio asortiman s novim proizvodima za osvježavanje i čistoću WC školjke. Uz klasičnu ponudu WC košarica s jednom i dvije komore, na tržište su lansirani i WC stickovi koji omogućuju higijensku primjenu bez dodira ruku s WC školjkom. WC Sanitar mirisni stick sadrži šest doza u dvije mirisne varijante: Blue Marine i Green Forest. U ponudi se nalaze i novi Sani-tar WC blokovi, tekući osvježivači WC školjke s jednom ili dvije komore u mirisnim verzija-ma: Blue Marine, Green Forest, Lemon Fresh i Green Fresh.


Mala škola prodaje

Tržište robe široke potrošnje u Hrvatskoj je razdijeljeno po Pa-retovom ključu 80/20 koji navodi da se 80 posto postignutog re-

zultata postiže u 20 posto od ukupnog vremena tijekom projekta pri čemu je važno naglasiti da je taj omjer još veći na strani “velikih” trgovaca. Postoje razne podjele kao što su “Modern Tra-de” vs “Traditional Trade” ili “Hyper/Supermarket” vs “Corner Shop”. Jed-nostavnije rečeno: David protiv Golija-ta. Mali su, naravno, žilavi. U borbi su iskustveno shvatili kako preživjeti, no rijetko traže znanja tamo gdje ga najvi-še ima – na tržištu znanja. I neki pogi-nu, a neki prežive, uz teške gubitke.

TRGOVINA IZ SUSJEDSTVAProšle i ove godine radim s vlasnicima malih trgovina, kroz udruge, udruže-nja, ili direktno. Sve ih krasi srčanost, a muči nesigurnost. No, ono što bih na-veo kao najveći potencijal preživljava-nju pa i blagom razvoju, jest primjena jasnog koncepta. Koncept “trgovine u susjedstvu” je jednostavan, a jedini na-čin kako preživjeti je poštivati osnovna pravila struke koja su adaptirana na format od 50 do 200 m2. Riječ je o sljedećim pravilima:Lokacija: Razmislite je li lokacija na

kojoj se nalazite adekvatna. Ne budite sentimentalni prema postojećoj već se zapitajte “jesam li potreban ljudima u najbližoj okolici ili imaju drugo, bolje rješenje”. Ukoliko je prostor u vašem vlasništvu, a na krivom mjestu za “trgovinu u susjedstvu”, činjenica što najma nema ne može nadomjestiti odgovor na gornje pitanje - “ne, nisam im ovdje potreban”. Tad si postavite pitanje “a gdje bih bio potreban?”, te krenite na novu lokaciju.Ponuda: U malom formatu ponuda ne smije biti uska jer to, dakako, ugrožava prodaju. Kad uđete u trgovinu koja je pred zatvaranjem, vidjet ćete neke ar-tikle razvučene na pet polica jer asor-

timana jednostavno nema dovoljno. Niti jedna trgovina ne može bez robe. No, kad uđete u trgovinu koja se šare-ni, možete se kladiti kako vlasnik ima problema s obrtnim kapitalom. Mali format ne trpi 25 vrsta tjestenine. Pravi odgovor je – adekvatno. S jedne strane imate velike centre koji rade na širini

od 30 i više tisuća artikala te, s druge strane, hard-diskonte poput Lidla koji rade na vrlo uskom, “brzom” asortima-nu od 500 – 1000 artikala uz minimal-nu uslugu. Vi morate imati više od tog. Vi ste nam potrebni s relativnom širi-nom asortimana. Sami ćete naći mjeru, poštujući iduća pravila. Upozoravam na riskantan postupak, a to je nabav-ljanje prema prodaji proteklog dana. Ovaj model je poput podizanja čepa i puštanja vode iz kade – koncentrični krugovi su sve manji dok sva voda ne iscuri. Pa kako nabavljati onda? Mjere-njem, o tom malo niže.Unutarnje uređenje, “Space & Cate-gory Management”: Što je dijagonala? To je linija koja najvažnije proizvode stavlja u najudaljeniji dio trgovine. Zašto? Odgovor je “flow”, tj. zamišljena linija kretanja kupaca koji, od ulaska pa do blagajne, moraju proći pored većine ponuđenog. Stoga do kruha i mlijeka trebaju proći kraj kozmetike koja ne smije biti zabačena u “mrtvom

kutu”. Ukoliko imate jednu oso-bu koja skače između blagajne i delikatese, uvedite međusmjenu ili sami uskočite. No,

odluka stavljanja kruha i delikatesa uz blagajnu radi jednostavnosti rada jedne osobe potpisuje smrtnu presudu “sporim” grupama roba. Cjenovna politika: Ne možete imati ci-jenu jednaku onoj u velikim centrima. Skidanjem marži ćete pojesti supstancu a uspjeh će izostati. Cijene u “trgovini

TRGOVINA U SUSJEDSTVU na tržištu velikih igrača

Mirko ĐukićBMM savjetovanje

Lokacija, ponuda, unutarnje uređenje, cjenovna politika, mjerenja i planiranje ukupnog obrta pravila su kojih se moraju pridržavati trgovci iz susjedstva

Prodavači trebaju provoditi model pet koraka: prijem-usluga-rješavanje prigovora-dodatna prodaja-ispraćaj


u susjedstvu” nisu najniže na tržištu. No, nećete moći niti pretjerati. Cijene trebaju biti adekvatne. Kako maržirati? Pogledajte pod mjerenja, jer to ovisi o pokazateljima grupa proizvoda. Mjerenja: Danas se uspješnost pos-lovanja prati kroz tzv KPI – Key Per-formance Indicators. Ovi pokazatelji stavljaju u mjeru uloženo i postignuto. Osnovni KPI je naravno obrt te stoga stavite u omjer prodaju i prosječnu zalihu i potom analizirajte periodički. Mjerite po izlaznim, maloprodajnim cijenama. U prošlosti ste mogli imati lager veći od mjesečne prodaje, danas teško. No, lager koji je bitno ispod mjesečne prodaje, ugrozit će prodaju. Simbolika 1:1 danas rijetko daje rezul-tat; ipak prodaja treba biti veća. Zalihu pokušajte” okrenuti” više nego jednom mjesečno. Neke lokacije uspijevaju i dva puta, no to su obično “kolodvor-ske” protočne trgovine, u uskom asor-timanu i velikom prodajom slatkiša i pića. Ponavljam, ukoliko idete lagerom bitno ispod mjesečne prodaje, budite oprezni. Sve navedeno je nedovoljno jer su grupe proizvoda različite po svojim performansama.Primjer planiranja ukupnog obrta: Analizirajte prema grupama proizvo-da. Ukoliko u informacijskom sustavu nemate odvojene grupe roba, doradi-te. Uložite. Ne možete istim metrom

mjeriti pića, bazne robe poput soli i šećera, konzervirane robe i kozmeti-ku. Sporiji obrt = viša marža. Brži obrt

= niža marža. Uz to, prostor na polici dajte grupama koje donose promet a suzite one druge. Primjerice, bi li prodaja pekarskih proizvoda bila ista, veća ili manja na suženom ili rašire-nom prostoru? Testirajte, mijenjajte. Mjerite grupe proizvoda. Budite

nemilosrdni prema artiklima koje su potrošači zaobišli. Promet/troškovi, troškovi/promet.

Profitabilnost garantira rast prometa uz za-uzdavanje tro-škova. Smanjite

trošak bez plana povećanja prometa pa će promet padom opet uhvatiti mjeru s troškom kakav ste i imali. Naći ćete se u istoj situaciji u kojoj ste i bili, ali vjerojatno lošijoj zbog još izraženijeg nedostatka obrtnog kapitala. Dakle, i prihod i rashod pratite podjednako, pogled na samo jednu etažu razlomka vodi ka neskladu, tj. nevolji.

KOMUNIKACIJA S POTROŠAČIMA U ovom grmu leži zec. “Veliki” stal-no “akcijaju”. Vi? Što vam je ponuda današnjeg dana, dok čitate ovaj čla-nak? Samo ono što vam je dobavljač nametnuo ili ste tražili dobavljača? Koji prostor ste namijenili akcijskoj ponudi? Gdje je? Koje ste artikle oda-brali ovog dana / tjedna / godišnjeg doba? Kako vaši prodavači ukazuju kupcima na tu mogućnost? I tu smo na najvažnijem – prodavači. U mojoj “trgovini u susjedstvu” zaposlena je nova prodavačica. “Stare” (cure znate što mislim) su ugodne, znaju me i smiješe se. “Nova” je namrgođena i neljubazna. Spremam se ozbiljno po-razgovarati s vlasnikom. I tu smo na najvažnijem – osnovni razlog moje kupovine tamo je ugoda. Ne cijena. Dobar osjećaj koji mi pružaju a koji “ova nova” ugrožava. I to je osnova vašeg poslovanja. Toliko jednostavno? Da, uz poštivanje ovog gore tvrdog, “hardverskog” dijela. Poradite sa svo-jim “curama” na modelu pet koraka: prijem-usluga-rješavanje prigovo-ra-dodatna prodaja-ispraćaj. Stimu-lirajte dobar rezultat, dajte bonus na dodatnu prodaju. Svi vole vidjeti rezultat svog rada. I naravno, izbacite iz svoje trgovine lošu atmosferu. Pro-daja uz namršteno lice i kuknjavu? Dajte molim vas. Ne zanima me koje muke muče zaposlene u trgovini, želim oazu dobrog raspoloženja. Iskustvo mi kazuje kako mnogi od mojih klijenata od ovog posla lijepo žive. No, dobar dio i propada. Kao i u sportu, tako i u biznisu – pobjeđuju sposobni, ispadaju nesposobni. Podignite svoju poslovnu sposobnost.

Mali trgovci moraju biti svjesni svoje pozicije na tržištu i primjenjivati jasne koncepte

stručna znanja su neophodna malim trgovcima

Ulaznost; KPI Ø broj kupaca = Broj računa / dan =

2011. 2012. 2013.

Broj računa 52.348 48.339 14.562

Broj radnih dana 345 347 119

Ø 152 139 122

Potrošnja; KPI Ø košarice = Dnevni promet / broj računa

2011. 2012. 2013.

Broj računa 52.348 48.339 14.562

Promet lokacije 1.745.998 1.433.467 394.399

Ø računa 33 30 27

Planiranje zaliha prema dvogodišnjem trendu

Lokacija Prodaja / prosjek

Zaliha / prosjek Obrt

Plan mjesečnog

prometa

Ciljani mjesečni

obrt

Maksimalna zaliha

L 1 328.939,35 236.778 1,39 334.718 1,45 230.840

L 2 126.377,35 144.233 0,88 147.383 1,00 147.383

L 3 242.046,90 206.556 1,17 260.114 1,20 216.762

total 697.363,60 587.567 1,19 742.215 1,25 594.985


Iz regije

Slovenski trgovački lanac Mer-cator u prva je tri mjeseca ove godine ostvario 658,4 milijuna eura prihoda od prodaje, što je 2,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, dok je kvartalni gubitak izno-

sio 8,6 milijuna eura. Direktor Mercatora Toni Balažič rekao je da je zabilježeni gubitak u okviru plana te da očekuje kako će Mercatorov poslovni rezultat na kraju godine biti pozitivan.

Kako bi zadržala fiskalnu stabilnost, crnogorska vlada donijela je odluku o poveća-nju stope PDV-a sa 17 na 19 posto, dok se niža od sedam posto i nulta stopa neće mijenjati. Analize tamošnjeg

ministarstva pokazale su da će povećanje stope PDV-a generirati jednokratan rast cijena, koji će biti ublažen zadržavanjem niže stope od sedam posto na istoj razini.

Gubitak Mercatora očekivan • • • Povećan PDV u Crnoj Gori • • •

PREUZIMANJE DIONICA MERCATORA

Prodajni konzorcij

vodi pregovore s Agrokorom

Prodajni konzorcij, u kojemu su vlasnici 53 posto trgovačkog lanca

Mercatora, potvrdio je da vodi pregovo-re s hrvatskim koncernom Agrokor, uz napomenu da se još ne može najaviti kada bi oni mogli biti zaključeni. “I prodavači i Agrokor svjesni su značenja transakcije za brojne dioničare Mercato-ra, njegove dobavljače, zaposlenike, vje-rovnike i potrošače. Kako bi osigurali da se transakcija zaključi na dobrobit svih, u pregovore s Agrokorom uključeni su i detaljni razgovori o Agrokorovim plano-

EK: BiH treba prihvatiti princip

tradicionalne trgovine

Trgovinski režim EU i BiH je asimetri-čan od 2000. godine, što znači da

27 država članica još nema pun pristup bosanskohercegovačkom tržištu, dok je sporazumom iz 2008. godine BiH zadržala svoj povlašteni položaj te na europsko tr-žište bez carine može izvoziti svu robu, iz-uzev šećera, vina, teletine i ribe. “Ulaskom Hrvatske u EU, trgovinski režim europske dvadesetsedmorke mora se proširiti i na tu zemlju. U svim prethodnim proširenji-ma to se završavalo preko principa tradici-onalne trgovine nove članice i susjednih zemalja. U pitanju je standardna procedu-ra kojom se omogućava nastavak postoje-će trgovine”, poručuju iz Bruxellesa.

Kostić za udruživanje

Vlasnik MK Grupe Miodrag Kostić smatra kako bi vlasničko udruživanje

s hrvatskim Agrokorom, Atlantic Grupom, Podravkom i srpskim Nectarom donijelo velike koristi svim uključenim tvrtkama jer bi postale konkurentne na širokom europ-skom tržištu. Zajednička kompanija nosila bi ime AMANP te bi imala ukupan prihod do gotovo sedam milijardi eura.

Molson Coors očekuje daljnji rast marži u regiji, najviše zahvaljujući lansiranju premi-

um brendova i proizvoda više cjenovne katego-rije. Izvršni direktor kompanije Peter Swinburn je najavio “značajne” inovacije u regiji i dodao da očekuje dalji rast prihoda zahvaljujući akviziciji

Starbeva prošle godine, kojom je Molson Coors preuzeo upravljanje nad devet pivovara u regiji srednje i istočne Europe, uključujući Apatinsku i Zagrebačku pivovaru. On je kazao da kompanija dosta očekuje od češkog brenda Staropramen te premium brenda Carling.

vima u vezi budućeg poslovanja”, navela je u ime vlasnika 53 posto dionica od njih ovlaštena agencija Futura PR u priopćenju za javnost. U priopćenju se također navodi kako se ne može najaviti kada bi pregovori s Agrokorom mogli biti zaključeni te da je sličnim poslovnim operacijama dogovor o zaključivanju transakcije obično vezan na određene uvjete, a među ostalim i na suglasnost regulatornih organa.

Molson Coors: Najviše u regiji očekujemo od Staropramena


Iz svijeta

Monsanto, najveći svjetski proizvođač genetski modi-ficirane hrane (GMO), nakon “Marša protiv Monsanta” koji je održan u 52 zemlje, otkazao je nalog za izvoz GMO pšenice u Europu. Nakon prosvjeda

europska podružnica Monsan-ta priopćila je da više nema na-mjeru lobirati za uzgoj GMO-a u Europi, ali ne odustaje od pokušaja da uvjeri potrošače i zakonodavce kako je GMO hrana sigurna.

Maggi, brend instant juha, kocki za juhu, umaka, pojači-vača okusa i rezanaca tvrtke Nestlé, proglašen je najboljim brendom u segmentu hrane prema istraživanju koje je proveo Kantar Worldpanel,

vodeća svjetska tvrtka za is-traživanje tržišta. U rangiranju brendova po novoj metodi Consumer Reach points drugo mjesto zauzeo je Unile-verov Knorr, dok je treći Lay’s tvrtke PepsiCo.

Monsanto odustaje od Europe • • •

NESTLÉ

Švicarski prehrambeni div Nestlé najavio je početak

gradnje nove tvornice u Njemačkoj koja predstavlja najveću investiciju te kom-panije u Europi. Njemačka kancelarka Angela Merkel pridružila se generalnom direktoru kompanije Nestlé, Paulu Bulckeu, na proslavi gdje su postavili temelje za izgradnju tvornice Nescafé Dolce Gusto. Očekuje se da će nova tvornica vrijedna 220 milijuna eura stvo-riti oko 450 novih radnih mjesta kada bude radila punim kapacitetom. “Ova je tvornica ne samo najveća investicija u Njemačkoj već i jedna od najvećih Nestlé investicija u Europi. Ona potvrđuje našu

Osnovano udruženje za borbu protiv

ilegalne trgovine trošarinskom

robom

British American Tobacco, Imperial To-bacco Group, Japan Tobacco Internati-

onal i Philip Morris International pokre-nuli su Udruženje za digitalno kodiranje i praćenje - Digital Coding & Tracking Association (DCTA), s ciljem promicanja međunarodnih standarda i digitalne tehnologije kao pomoć vladama u borbi protiv krijumčarenja, krivotvorenja i izbje-gavanja plaćanja poreznih davanja. DCTA nudi rješenje bazirano na tehnologiji Codentify u svrhu eliminiranja ilegalne trgovine cigaretama i alkoholom koji će pomoći djelatnicima u carini, na granič-nim prijelazima te u poreznoj upravi.

Metro razmišlja o povlačenju s

pojedinih tržištaU Metro Grupi razmišljaju o povlačenju

s tržišta Bugarske, Egipta, Japana i Ka-zahstana. Prema pisanju njemačkih medija, vjeruje se kako Metro na ovaj način kani pri-kupiti sredstva za ulaganja na domicilnom, njemačkom tržištu gdje mu je poslovanje otežano. Tvrtka se nada da će ubrzati tempo transformacije u domaćem poslovanju.

Zeleno svjetlo Buffettu za

preuzimanje HeinzaEuropska komisija dala je investicijskom

poduzeću Berkshire Hathaway, koje je u vlasništvu američkog investitora Warrena Buffetta, i financijskom holdingu 3G Capital zeleno svjetlo za preuzimanje

posvećenost Njemačkoj i dokaz je našeg dubokog povjerenja u zemlju gdje uspješ-no poslujemo već 110 godina“, izjavio je Bulcke. Nova će tvornica Nestléa u Schwe-rinu proizvoditi oko dvije milijarde Nescafé Dolce Gusto kapsula godišnje za tržišta Nje-mačke, Skandinavije i istočne Europe.

američkog proizvođača kečapa Heinz. Posao vrijedan 28 milijardi dolara prema ocjeni Bruxellesa neće negativno utjecati na konkurentnost u EU. Berkshire Hat-haway i 3G Capital su preuzimanje najavili u veljači. Heinz je prošle godine uknjižio 11,6 milijardi dolara prihoda od prodaje, što ga svrstava među najveće prehrambe-ne koncerne.

Maggi najbolji FMCG brend • • •

Najava gradnje tvornice u Njemačkoj


Mikado čokolada danas je dostupna u sedam različitih varijanti

Brendovi našeg djetinjstva

Prva na svijetu

Kad sa zapada doputuješ u Požegu, prvo što vidiš jest brežuljak. Gle, na-digao se usred mjesta.

Ostatak je to davne tvrđave, danas pretvorene u šetalište, starinski zvano Grad. Od nje-ga Požega, grad najveće kul-ture u Slavoniji, dobiva privid Atene s Akropolom. Na ovaj nas način poznati Požežanin, povjesničar umjetnosti, slikar i književnik Matko Peić vodi u grad smješten u Požeškoj dolini koju su stari Rimljani zbog sunca, plodnog tla, obi-lja voća i žitarica nazvali zlat-nom dolinom – Vallis aurea.

SLATKA POVIJESTU tom je podneblju stasalo i današnje Zvečevo čija se povijest počinje pisati 1921. godine kada je tvornicu Stock Cognac Medicinal osnovala tvrtka iz Trsta. U početku je proizvodila dvije

vrste konjaka i ruma te sirup od maline da bi 1925. godine, odmah iza Uniona (Kraš), prva u Hrvatskoj usvojila zahtjevnu tehnologiju pro-

izvodnje čokolade. Od 1930. godine tvornica nosi ime Stock Brandy Medicinal te sa svojim čokoladnim i ostalim asortimanom postaje kraljev-ski dvorski dobavljač. Nakon velike svjetske krize, koja je snažno pogodila poslovanje tvrtke, švicarski Nestlé 1934. godine zakupljuje prostor Stockovih pogona i ulazi u proizvodnju mliječne čoko-lade te kandita i marmelade. Dugoročna suradnja s Nes-tléom ostavila je neizbrisiv trag u povijesti Zvečeva te se stečeni know-how reflektirao kako na tehnološke procese, tako i komercijalnu prezen-taciju portfelja na tržištu. Godine 1936. Nestlé dobiva dozvolu za početak proizvod-nje čokolade i čokoladnih proizvoda, a 1946. godine proizvodnja je nastavljena u nacionaliziranoj tvornici. Od 1951. godine tvornica posluje pod imenom Zvečevo, a se-dam godina kasnije u sustav tvrtke ulazi mljekara koja je do tada radila pod imenom Slavonka. Tijekom 1960-ih godina napuštaju se nerenta-bilne i zastarjele proizvodnje

voćnih sokova i proizvodnje brašna. Svi napori usmjera-vaju se na proizvodnju kakao proizvoda, jakih alkoholnih pića i preradu mlijeka u mli-

ječni prah, a 1970. godine obnavlja se ugovor o dugo-ročnoj suradnji s Nestléom te kreće u snažan investicijski ciklus.

INOVACIJA OKUSAU takvom okruženju nastao je Mikado koji je tijekom vremena postao jedan od stožernih brendova Zvečeva. Orijentiranost na inovaciju te osmišljavanje novih pro-izvoda rezultirao je 1964. godine predstavljanjem prve čokolade s rižom na svijetu koja je dobila ime Mikado inspirirano engleskim na-zivom za japanskog cara. Motivi Dalekog Istoka, gdje

je riža najcjenje-nija namirnica, prevladavaju na samom pakiranju koje donosi vizual berača riže, dok je samo ime Mikado

otisnuto slovima koja kao da su sastavljena od dijelova nji-hovih kimona. Iznimna po-vijest ovoga brenda dugo je vremena bila poput neispri-

čane priče, no u posljednjih nekoliko godina u Zvečevu su odlučili istaknuti bogatu tradiciju svoje mliječne čo-kolade s rižom sa sloganom “Prva na svijetu!”. Mikado mliječna čokolada s rižom nositelj je znaka “Hrvatska kvaliteta” te je danas dostup-na u sedam različitih grama-ža: 25 g, 75 g, 125 g, 150 g, 225 g, 250 g i 300 g. Ponuda robne marke u novije je vrijeme proširena s Mikado Premium mliječnom čoko-ladom, čokoladom za djecu Mikado Kids, čokoladama sa žitaricama i mliječnom odnosno nougat kremom,

čokoladom s prženim cijelim lješnjacima te kombinacijom cijelih lješnjaka, badema i grožđica. Predstavljene su i Mikado Truffes, čokoladne delicije u obliku tartufa, a iz Zvečeva ističu kako su prvi na svijetu stopili čokoladu s brusnicom u obliku čokola-de Mikado brusnica. Najno-vije ekstenzije brenda čine crna čokolada Mikado Bitter, kombinacije voća i vrhnja (limeta &vrhnje, stracciatella &vrhnje, jagoda&vrhnje) i panna cotta prelivena ma-linom. “Odlični rezultati koje tvrtka Zvečevo bilježi iz godine u godinu rezultat su konstantnih inovacija u asortimanu proizvoda, od ulaganja u kvalitetu, redi-zajna starih brendova, lan-siranja niza novih okusa te unapređenja dostupnosti na tržištu”, ističu iz tvrtke.

Osmišljena prije gotovo pola stoljeća prva čokolada s rižom na svijetu dobila je ime Mikado inspirirano engleskim nazivom za

japanskog cara


Novo na polici

Dr. Oetker Parfe krema čokolada 200 g neizostavna je nadopuna uspješ-

nog asortimana Parfe kreme i Kreme za kremšnite koji istodobno dobivaju novu, atraktivniju ambalažu i dizajn. Ambalaža ne zauzima veći prostor od dosadašnje, a atraktivnija je u očima potrošača. “Novi format namijenjen je za pozicioniranje u polici s mješavinama za kolače, a bogata, čokoladna receptu-ra Parfe kreme zasigurno će brzo dostići uspjeh dosadašnje Dr. Oetker Parfe kreme”, ističu iz tvrtke.

Novosti iz Perutnine Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec

Nova pojačanja u redovima Freska voćnih jogurta stižu u vidu novih

ljetnih okusa. Naime, nakon prošlogodiš-njih hitova – Freska pistacije i smokve, ove nam sezone kao “rješenje za osvježenje” stižu Freska ananas - kokos i Freska breskva - marakuja – bijeli čaj. Pakirana

u čašice od 200 grama, nova izdanja omiljenih voćnih jogurta donose svim kupcima spoj odličnog okusa i vrhunske kvalitete, poručuju iz Vindije. Logističke informacije: 20 kom/karton,

120 kartona na paleti. Proizvođač:

Vindija d.d., Međimurska 6, Varaždin.

Tel./fax: +38542/399-999;

+38542/399-076. E-mail:

[email protected].

Nova voćna izdanja Ožujskog

Nova Ožujsko ljetna izdanja Gorka Naranča i Ožujsko Crni Ribiz&Limeta

dokazuju da i neuobičajene kombinacije okusa mogu biti iznimno ugodne i osvje-žavajuće. Ožujsko Gorka Naranča spojem Ožujskog piva i osvježavajućeg pića gorke naranče osvojit će svačije nepce svojim reskim okusom. Ljetnom užitku u dojmljivim voćnim okusima pridružuje se i Ožujsko Crni Ribiz & Limeta, prvo pivo koje neočekivanim okusom crnog ribiza i limete savršeno gasi žeđ, čije se izdanje može naći u Kon-zum prodava-onicama.

Dr. Oetker Parfe krema čokolada

Novi Freska ljetni okusi

Nova generacija sirupa iz Maraske

Kao tržišni lider u kategoriji sirupa Maraska nastavlja ulagati u istraži-

vanje i razvoj pa je tako tržištu ponudila nove funkcionalne sirupe. Iz tvrtke ističu kako ovim sirupima žele udovoljiti novim trendovima, ubrzanom ritmu života, te potrošačima ponuditi dodanu vrijednost kroz funkcionalne dodatke koji obogaćuju sirupe. Funkcionalni sirupi dolaze u zelenoj PET ambalaži od 1 L s novim prepoznatlji-vim vizualom te če-tiri okusa: Beauty (naranča-breskva), Body Fit (borovni-ca-brusnica), Sport (limun-grejp) i Multi (multivita-min). Redovna maloprodajna cijena za Body Fit iznosi 17,99 kn, dok za preostale tri varijante iznosi 16,99 kn.

PREPORUKA

Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec predstavila je tri noviteta na tržištu:

liniju proizvoda Piknik, Exclusive šunke i Pileći Toast narezak. Linija Piknik, koja uključuje Marinirani pileći batak, Mari-nirana pileća krila, Pileće ražnjiće, Pileće ražnjiće sa slaninom i paprikom te Piknik mix, od počet-ka lipnja dos-

tupna je u novoj ambalaži. Poznate Exclusive šunke Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec sada dolaze u novom, praktični-jem pakiranju za narezivanje: u pred-štampanom ovitku težine cca. 2600 g. Pileći Toast narezak član je obitelji pilećih kobasica iz linije Prirodno fit. Dostupan je također u pakiranju od cca. 2600 g, ne sadrži svinjetinu i proizveden je prema

HALAL standardu. Proizvođač: Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Ča-

kovec, Rudolfa Steinera 7, 40000 Čakovec.

Web stranica, e-mail: www.perutnina.com,

[email protected].

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekvetnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!

PDV nakon ulaska u EU - Novi zakon o PDV-uPredavač: Ksenija KramarMjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

Unapređenje prodajePredavač: Boris Vulić, Ivana TokićMjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

Javna nabava - pravna zaštitaPredavač: Zoran VuićMjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

20.6.2013.

20.6.2013.

27.6.2013.

Otvoreni seminari u lipnju:

Dodatne informacije: E-mail: [email protected]

Tel: 01/663-6462

Mapa znanja d.o.o. Ede Murtića 6,10 000 Zagreb

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

Izlog

Novo u ponudi

vanjskog oglašavanja:

HEAD ON BOARD

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekvetnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata

Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:[email protected]

www.frkaplus.hr




Documents

Ja TRGOVAC magazin - svibanj/lipanj 2013