Upload
mufaveljko
View
122
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
IZBOR I ODRΕ½AVANJEIZBOR I ODRΕ½AVANJE PNEUMATIKAPNEUMATIKA
TEMETEME
Karakteristike pneumatikaObeleΕΎavanje pneumatikaIzbor pneumatikaTehniΔko odrΕΎavanje pneumatika
SITUACIJA U SVETUSITUACIJA U SVETU
U svetu danas postoji oko hiljadu fabrika pneumatika
Samo je oko 200 nezavisnih ili uslovno zavisnih
Prve tri kompanije Δine 55% svetske prodaje
Prvih jedanaest prodaju 75%, a 75 najveΔih kompanija drΕΎe 98% svetske prodaje
UΔEΕ ΔE "VELIKE TROJKE" UΔEΕ ΔE "VELIKE TROJKE" U PRODAJI PNEUMATIKA U U PRODAJI PNEUMATIKA U 2002.2002.
Ostatak sveta; 44,24%
Goodyear 17,43%
Bridgestone Corp; 19,09%
Michelin; 19,24% Ostatak
sveta; 44,24%
Goodyear 17,43%
Bridgestone Corp; 19,09%
Michelin; 19,24%
FABRIKE PNEUMATIKA U FABRIKE PNEUMATIKA U SCG SCG
Tigar iz Pirota
Trayal iz KruΕ‘evca
Rumaguma iz Rume
Rekord iz Rakovice
TRΕ½IΕ TE PNEUMATIKA U TRΕ½IΕ TE PNEUMATIKA U SCGSCG
TrΕΎiΕ‘te pneumatika u SCG
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
1993 1995 1997 1999 2001 2003
Godina
To
na
ProizvodnjaIzvoz
Uvoz novih
PotroΕ‘nja
Uvoz polovnih
PNEUMATIK SE SASTOJI PNEUMATIK SE SASTOJI OD:OD:
spoljnje gume,unutraΕ‘nje gume-zraΔnice,pojasa-Ε‘titnika,ventila,naplatka ivazduha.
OPΕ TE O PNEUMATICIMAOPΕ TE O PNEUMATICIMA
Pneumatik sa Pneumatik sa zrazraΔnicomΔnicom
OPΕ TE O PNEUMATICIMAOPΕ TE O PNEUMATICIMA
Pneumatik Pneumatik bez bez zrazraΔnice β Δnice β ββtubelesstubelessββ
PopreΔni PopreΔni presek presek radijalnog radijalnog tubeless tubeless pneumatipneumatika za ka za putniΔka putniΔka vozilavozila
KONSTRUKCIJA SPOLJNE KONSTRUKCIJA SPOLJNE GUMEGUME
DijagonalDijagonalnana
RadijalnRadijalnaa
Prednosti Prednosti radijalnihradijalnihpneumatika:pneumatika:
Ravnomerna Ravnomerna raspodela raspodela pritiska u pritiska u kontaktukontaktu
RadijalniRadijalni
DijagonalDijagonalnini
Prednosti Prednosti radijalnihradijalnihpneumatika:pneumatika:
Ravnomernija Ravnomernija raspodela raspodela optereΔenja po optereΔenja po obimu obimu pneumatikapneumatika
RadijalniRadijalni
DijagonalDijagonalnini
DijagonalDijagonalnini
RadijalniRadijalni
OBELEOBELEΕ½AVANJE Ε½AVANJE PNEUMATIPNEUMATIKAKA ZA ZA MOTORNA I PRIKLJUMOTORNA I PRIKLJUΔΔNA NA VOZILA:VOZILA:
1. ECE (Economic Commission for Europe),
2. ETRTO (The European Tyre andRim Technical Organization) i /ili
3. DOT (Department of Transport of USA) i UTQG.
H
d
B
H
VAΕ½NE DIMENZIJE VAΕ½NE DIMENZIJE PNEUMATIKAPNEUMATIKA
OZNAKE OZNAKE NA BOKU NA BOKU PNEUMATIKA ZA PUTPNEUMATIKA ZA PUTNINIΔKAΔKA VVOZILAOZILA ((SADSAD))
OSNOVNI PODACIOSNOVNI PODACI NA NA BOBOΔΔNOJ STRANINOJ STRANI PNEUMATIKAPNEUMATIKA PREMA PREMA DOTDOT
Kod dimenzije pneumatikaKod dimenzije pneumatika
Oznaka fabrike Oznaka fabrike Nedelja i godina Nedelja i godina proizvodnje proizvodnje
Rezervisano za potrebe fabrikeRezervisano za potrebe fabrike
DDODATNI ZAHTEVIODATNI ZAHTEVI
U pogledu istroΕ‘enja, prianjanja i temperature pneumatici u SAD moraju da zadovolje "Uniform Tire "Uniform Tire Quality Gradingβ Quality Gradingβ ili skraΔeno ili skraΔeno UTQGUTQG..
UTQGUTQGTreadwearTreadwear - vek trajanja pneumatika- vek trajanja pneumatika
β 160160 - vek ispitivanog pneumatika za 60% duΕΎi od - vek ispitivanog pneumatika za 60% duΕΎi od veka referentnog pneumatikaveka referentnog pneumatika
TractionTraction - sposobnost da se zaustavi na - sposobnost da se zaustavi na mokrom kolovozu (pravolinijsko koΔenje)mokrom kolovozu (pravolinijsko koΔenje)β slovna oznaka moΕΎe biti slovna oznaka moΕΎe biti A, B A, B iliili C C
TemperatureTemperature - otpornost na zagrevanje- otpornost na zagrevanjeβ A A - moΕΎe da izdrΕΎi β₯ 30 min pri 180 km/h- moΕΎe da izdrΕΎi β₯ 30 min pri 180 km/hβ B B - izdrΕΎava zadate uslove pri 160 km/h- izdrΕΎava zadate uslove pri 160 km/hβ C C - strada nakon 30 min pri 160 km/h- strada nakon 30 min pri 160 km/h
OZNAΔAVANJE SPOLJNE OZNAΔAVANJE SPOLJNE GUME TERETNOG VOZILAGUME TERETNOG VOZILA
OBELEΕ½AVANJE OBELEΕ½AVANJE PNEUMATIKAPNEUMATIKA
U skladu sa JUS propisima, koji su U skladu sa JUS propisima, koji su usklaΔeni sa propisima ETRTO, osnovni usklaΔeni sa propisima ETRTO, osnovni podaci, koji se upisuju na boΔnoj strani podaci, koji se upisuju na boΔnoj strani pneumatika za teretna vozila, su sledeΔi:pneumatika za teretna vozila, su sledeΔi:
NOSIVOST PNEUMATIKANOSIVOST PNEUMATIKA
INDEKS NOSIVOSTI ZA INDEKS NOSIVOSTI ZA SPOLJNE GUME TERETNIH SPOLJNE GUME TERETNIH VOZILAVOZILA
Indeks nosivosti
Nosivost Indeks
nosivosti Nosivost
Indeks nosivosti
Nosivost
IN kg IN kg IN kg 130 1900 144 2800 158 4250 131 1950 145 2900 159 4375 132 2000 146 3000 160 4500 133 2060 147 3075 161 4625 134 2120 148 3150 162 4750 135 2180 149 3250 163 4875 136 2240 150 3350 164 5000 137 2300 151 3450 165 5150 138 2360 152 3550 166 5300 139 2430 153 3650 167 5450 140 2500 154 3750 168 5600 141 2575 155 3875 169 5800 142 2650 156 4000 170 6000 143 2725 157 4125 171 6150
143 143 2725 kg2725 kg
146 146 3000 kg3000 kg
INDEKS BRZINE INDEKS BRZINE PNEUMATIKAPNEUMATIKA
INDEKS BRZINE ZA INDEKS BRZINE ZA SPOLJNE GUME TERETNIH SPOLJNE GUME TERETNIH VOZILAVOZILA
O ΔEMU VODITI RAΔUNA O ΔEMU VODITI RAΔUNA PRI IZBORU PNEUMATIKA PRI IZBORU PNEUMATIKA ??
Vrsta vozila i njegove dimenzijeMaksimalna brzinaOsovinsko optereΔenjePoloΕΎaj pneumatika na voziluVozna svojstva vozilaKarakteristike kolovozaEkonomiΔnost eksploatacije
USLOVI PUTAUSLOVI PUTA
Autoput i velike Autoput i velike distancedistance
Regionalni puteviRegionalni putevi
GraΔevinarstvo i rudniciGraΔevinarstvo i rudnici
KamenolomiKamenolomi
Gradski usloviGradski uslovi
PERFORMANSEPERFORMANSE
Vek pneumatikaVek pneumatika
PrijanjanjePrijanjanje
PonaΕ‘anje na kiΕ‘iPonaΕ‘anje na kiΕ‘i
PonaΕ‘anje na sneguPonaΕ‘anje na snegu
NAMENA VOZILA INAMENA VOZILA ISKLONOSTI VOZAΔASKLONOSTI VOZAΔA
Letnji pneumatici i pneumatici za sve sezone ili tzv. ALL SEASON pneumatici
Zimski pneumaticiPneumatici za velike brzinePneumatici za SUV i dostavna
vozila
Ε TA TREBA PROVERITI Ε TA TREBA PROVERITI KOD ZAMENE KOD ZAMENE PNEUMATIKAPNEUMATIKA
UsaglaΕ‘enost sa lokalnim propisimaUkupni preΔnik
β optimalno 1%β moguΔe od β 3% do +2%
Indeks nosivosti: nikad niΕΎiBrzinska karakteristika: nikad niΕΎaOdstojanja od zemlje i karoserijeNaplatak
KONCEPT KONCEPT + 1β / +2β + 1β / +2β
Gradska Gradska mreΕΎamreΕΎa
Reginalni Reginalni puteviputevi
Autoputevi, Autoputevi, duga duga
putovanjaputovanja
Put-Put-bespuΔbespuΔ
eeTerenska Terenska
vozilavozila
IZBOR PNEUMATIKA ZA IZBOR PNEUMATIKA ZA KOMERCIJALNA VOZILAKOMERCIJALNA VOZILA
IZBOR PNEUMATIKA ZA IZBOR PNEUMATIKA ZA KOMERCIJALNA VOZILAKOMERCIJALNA VOZILA
Dva dezena za upravljaΔku osovinuDva dezena za upravljaΔku osovinu
IZBOR PNEUMATIKA ZA IZBOR PNEUMATIKA ZA KOMERCIJALNA VOZILAKOMERCIJALNA VOZILA
Tri opcije za Tri opcije za pogonskupogonsku osovinu osovinu
IZBOR PNEUMATIKA ZA IZBOR PNEUMATIKA ZA KOMERCIJALNA VOZILAKOMERCIJALNA VOZILA
Dve opcije za prateΔe pneumatike
IZBOR PNEUMATIKA ZA IZBOR PNEUMATIKA ZA KOMERCIJALNA VOZILAKOMERCIJALNA VOZILA
IZBOR PNEUMATIKA ZA IZBOR PNEUMATIKA ZA MEΔUGRADSKE MEΔUGRADSKE AUTOBUSEAUTOBUSE
IZBOR PNEUMATIKA ZAIZBOR PNEUMATIKA ZAGRADSKE AUTOBUSEGRADSKE AUTOBUSE
Dve opcije za sve osovineDve opcije za sve osovine
IZBOR PNEUMATIKA ZA IZBOR PNEUMATIKA ZA GRAΔEVINSKU OPERATIVUGRAΔEVINSKU OPERATIVU
IZBOR PNEUMATIKA ZAIZBOR PNEUMATIKA ZATERENSKA VOZILATERENSKA VOZILA
Tri opcije za sve osovine i istu namenu
BRIGA O PNEUMATICIMA IBRIGA O PNEUMATICIMA INJIHOVO ODRΕ½AVANJENJIHOVO ODRΕ½AVANJE
PRAVILNO ODRΕ½AVANJE I PRAVILNO ODRΕ½AVANJE I EKSPLOATACIJA EKSPLOATACIJA PNEUMATIKAPNEUMATIKA
BezbednostPerformansePotroΕ‘nja gorivaVek pneumatika
β Pravilnim odrΕΎavanjem pneumatika moΕΎe da se produΕΎi vek pneumatika i do 45%
β A smanjuje se Δak za 15% za 10% niΕΎi pritisak
VEK PNEUMATIKAVEK PNEUMATIKA
ΔINJENICE - VEK ΔINJENICE - VEK PNEUMATIKAPNEUMATIKA
ProseΔan vek pneumatika za putniΔka vozila iznosi 32 meseca β ako je vek pneumatika 40.000 kmβ a godiΕ‘nja kilometraΕΎa vozila 15.000
kmPri 20% niΕΎem pritisku veΔa je
potroΕ‘nja za 0,45 od spoljne gume ili 25 EUR godiΕ‘nje
ΔINJENICE - PRITISAKΔINJENICE - PRITISAK
Jedan od pet kontrolisanih pneumatika ima pritisak za 40% niΕΎi od propisanog (NHTSA)
75% otkaza pneumatika je posledica niΕΎeg pritiska u pneumatiku
PotroΕ‘nja goriva raste 1,5% za svakih 0,2 bara niΕΎeg pritisak (Goodyear, SAE)
MOGUΔE UΕ TEDE U MOGUΔE UΕ TEDE U GORIVU GORIVU
Ako proseΔno putniΔko vozilo troΕ‘i oko8 L/100 km, tj. potroΕ‘i 1200 litara godiΕ‘nje (za godiΕ‘nju kilometraΕΎu od 15.000 km)
1 Litar goriva proseΔno koΕ‘ta 80 dinTada za 20% niΕΎi pritisak, potroΕ‘nja
goriva iznosi 40 litara godiΕ‘nje ili 60% cene nove spoljne gume za putniΔko vozilo
UKUPNE UKUPNE MOGUΔE UΕ TEDEMOGUΔE UΕ TEDE
PUTNIΔKA VOZILAβ 1,25 spoljne gume po vozilu godiΕ‘njeβ 50 EUR godiΕ‘nje
KAMIONI I AUTOBUSIβ 2,0 spoljne gume po vozilu godiΕ‘njeβ PribliΕΎno 500 EUR godiΕ‘nje
BRIGA O PNEUMATICIMABRIGA O PNEUMATICIMAPoΔinje prijemom i skladiΕ‘tenjem, a
zavrΕ‘ava reciklaΕΎom pohabanog pneumatka
Pravilno koriΕ‘Δenje i odrΕΎavanje pneumatika podrazumeva:β skladiΕ‘tenjeβ montaΕΎu i demontaΕΎu pneumatikaβ preventivno odrΕΎavanjeβ korektivno odrΕΎavanje i obnavljanje
pneumatika
USLOVI SKLADIΕ TENJAUSLOVI SKLADIΕ TENJA
PRAVILNO SKLADIΕ TENJEPRAVILNO SKLADIΕ TENJESPOLJNIH GUMASPOLJNIH GUMA
Privremeno Trajno
RECIKLAΕ½ARECIKLAΕ½A
PREVENTIVNO PREVENTIVNO ODRODRΕ½Ε½AVANJEAVANJEMONTAΕ½A PNEUMATIKAMONTAΕ½A PNEUMATIKA
PROVERA PRITISKAPROVERA PRITISKA
DNEVNI PREGLED DNEVNI PREGLED PNEUMATIKAPNEUMATIKA
1. Vizuelni pregled metalnog dela toΔka
2. Vizuelni pregled pneumatika
VIZUELNI PREGLEDVIZUELNI PREGLEDMETALNOG DELA TOΔKAMETALNOG DELA TOΔKA
1. Provere da na toΔku nema prskotina, oΕ‘teΔenja ili deformacija
2. Provere postojanja i zategnutosti elemenata za vezu
3. Provere da nije doΕ‘lo do pomeranja/ proklizavanja delova toΔka
VIZUELNI PREGLED VIZUELNI PREGLED PNEUMATIKAPNEUMATIKA
1. Provera pritiska vazduha u pneumatiku2. Provere da na spoljnoj gumi nema
ozbiljnih zasekotina3. Provere da na spoljnoj gumi nema
ispupΔenja na boku ili protektoru4. Provere dubine Ε‘are protektora5. Provere da na boΔnim stranama ne
vire ΕΎice ili karkasa
VIZUELNI PREGLED VIZUELNI PREGLED PNEUMATIKAPNEUMATIKA
6.6. Kod udvojenih pneumatika treba Kod udvojenih pneumatika treba proveriti pritisak i stanje proveriti pritisak i stanje unutraΕ‘njeg pneumatikaunutraΕ‘njeg pneumatika
7.7. Provere da se neΕ‘to nije zaglavilo Provere da se neΕ‘to nije zaglavilo izmeΔu udvojenih pneumatikaizmeΔu udvojenih pneumatika
8.8. Provere da se pneumatici ne dodirujuProvere da se pneumatici ne dodiruju
9.9. Provere da li pneumatik povremeno Provere da li pneumatik povremeno ili stalno dodiruje karoseriju vozilaili stalno dodiruje karoseriju vozila
NEDELJNI PREGLED NEDELJNI PREGLED PNEUMATIKAPNEUMATIKA
1. Vizuelni pregled metalnog dela toΔka
2. Vizuelni pregled pneumatika3. Kontrola pritiska vazduha u
pneumatiku4. Kontrole stepena istroΕ‘enosti
protektora pneumatika
KONTROLA PRITISKAKONTROLA PRITISKAU PNEUMATIKUU PNEUMATIKU
VRΕ I SE NAJMANJEJEDNOM U DVE NEDELJE I TO
KADA SU PNEUMATICI
HLADNI
UGRADNJA TPMS NA UGRADNJA TPMS NA VOZILAVOZILA
IZJEDNAΔAVAΔ PRITISKA IZJEDNAΔAVAΔ PRITISKA KOD UDVOJENIH KOD UDVOJENIH PNEUMATIKAPNEUMATIKA
SISTEM ZA CENTRALNUSISTEM ZA CENTRALNUREGULACIJU PRITISKAREGULACIJU PRITISKA
UGRADNJA UGRADNJA INTELIGENTNIH INTELIGENTNIH SPOLJNIH GUMASPOLJNIH GUMA
KOREKTIVNO KOREKTIVNO ODRΕ½AVANJEODRΕ½AVANJEUREZIVANJE DEZENAUREZIVANJE DEZENA
NovNov Pohaban Pohaban UrezanUrezan
POPREΔNI PRESEK POPREΔNI PRESEK PNEUMATIKA PRE I NAKON PNEUMATIKA PRE I NAKON UREZIVANJA DEZENAUREZIVANJA DEZENA
POSTUPAK UREZIVANJE POSTUPAK UREZIVANJE DEZENADEZENA
PROTEKTIRANJEPROTEKTIRANJE
Obnavljanje protektoraPostupci protektiranja:
β Topli postupak ili vulkanizacijaβ Hladan postupak
NaΔini protektiranja:β Samo protektorβ Protektor sa blagim prelazomβ Od boka do bokaβ Od pete do pete
NAΔINI PROTEKTIRANJANAΔINI PROTEKTIRANJA
ZABLUDE O ZABLUDE O PROTEKTIRANJUPROTEKTIRANJU
Protektirani pneumatici nisu dovoljno bezbedni
Kvalitet im je problematiΔanKompletan pneumatik je za otpis
kada se protektore pohabaNemaju iste performanseOsetljiviji su na delovanje toplote
FAKTORI OD UTICAJA NA FAKTORI OD UTICAJA NA TROΕ KOVETROΕ KOVE
Faktori koji utiΔu na troΕ‘kove mogu se podeliti u nekoliko velikih grupa:β Karakteristike vozilaβ Karakteristike putaβ Uslovi eksploatacijeβ Regionalni faktori
INTENZITETI HABANJA INTENZITETI HABANJA PNEUMATIKA PNEUMATIKA [km/mm] [km/mm]
a) kamion a) kamion b) turistib) turistiΔΔki autobuski autobus
4980
2
4
6
5
4980
53600
35500 3040
2880
4980
4980
12000
14600
14000
12200
12450
13800
aa
bb
UTICAJ VRSTE PUTA NA UTICAJ VRSTE PUTA NA VEK PVEK PROTEKTORA ROTEKTORA PNEUMATIKAPNEUMATIKA
UTICAJ NOMINALNOG UTICAJ NOMINALNOG OPTEREΔENJA NA VEK OPTEREΔENJA NA VEK PPROTEKTORA ROTEKTORA PNEUMATIKAPNEUMATIKA
UTICAJ EKSPLOATACIONE UTICAJ EKSPLOATACIONE BRZINE NA VEK BRZINE NA VEK PPROTEKTORA ROTEKTORA PNEUMATIKAPNEUMATIKA
UTICAJ SPOLJNE UTICAJ SPOLJNE TEMPERATURE NA VEK TEMPERATURE NA VEK PPROTEKTORA ROTEKTORA PNEUMATIKAPNEUMATIKA
UTICAJ GODIΕ NIH DOBA UTICAJ GODIΕ NIH DOBA NA VEK PNA VEK PROTEKTORA ROTEKTORA PNEUMATIKAPNEUMATIKA
NOVE TEHNOLOGIJENOVE TEHNOLOGIJE
RUN FLAT TWHEEL
SISTEMI ZA OSLANJANJE NA SISTEMI ZA OSLANJANJE NA VOZILIMAVOZILIMA
TEMETEME
KARAKTERISTIKE SISTEMA ZA OSLANJANJE
PODELA SISTEMA ZA OSLANJANJE
OPOPΕ TE O SISTEMU ZA Ε TE O SISTEMU ZA OSLANJANJEOSLANJANJE
Osnovni zadatak sistema za oslanjanje je da sve reaktivne sile i momente(o kojima je bilo reci u temi o pneumaticima) koji se javljaju izmedju tockova i tla prenese na okvir ili karoseriju vozila,pri cemu je pozeljno da omoguci sto vece ublazenje udarnih opterecenja kao i sto vecu stabilnost vozila.
Sistem za oslanjanje se Sistem za oslanjanje se sastoji iz: sastoji iz:
mehanizma za vodjenje tockova(poluge, tkzv. βramenaβ)
elasticnih oslonaca(opruge)
elemenata prigusivanja(amortizeri)
Mehanizam za vodjenjeMehanizam za vodjenje
Mehanizam za vodjenje sluzi da obezbedi sto povoljniju kinematiku tockova tj. sto manju promenu geometrijskih karakteristika pri kretanju vozila kao i da obezbede prenosenje opterecenja sa tockova na okvir tj. karoseriju vozila.
Elasticni oslonciElasticni oslonci
Elasticni oslonci imaju ulogu ublazavanja vertikalnih udarnih opterecenja koja nastaju usled nepravilnosti tla po kojem se vozilo krece. Ukoliko oni ne bi postojali, vozilo bi bilo nemoguce za upravljanje, jer bi ga svaka sila koja nastane usled udarca tocka u neravninu destabilizovala, pritom ga odvajajuci od podloge. Pri brzini od recimo 60km/h poslednje sto zelite je da vas neka neravnina odbaci pola metra u vis, pri cemu apsolutno gubite kontrolu nad vozilom zbog nepostojanja kontakta izmedju pneumatika i tla. Najbolja varijanta u celoj prici je da ostanete bez bubrega koji bi otpali usled vibracija ukoliko bi vam se nesto slicno desiloβ¦
Prigusni elementiPrigusni elementi
Prigusni elementi imaju zadatak prigusenja oscilacija koje se javljaju usled prisustva elasticnih oslanaca tj. prigusenje oscilacija sistema za oslanjanje i vozila u celini,kao i smanjenje udarnih opterecenja. Oni moraju postojati jer bi u suprotnom tocak nakon sto upadne u rupu npr. nastavio da skakuce gore-dole. Ovo skakutanje s obzirom da tocak ima znatnu masu destabilizuje vozilo. Takodje, skakutanjem se gubi i prianjanje. Gubitak prianjanja znaci gubitak vremena, a vreme je u F1 dragoceno. Probajte da zamislite vozilo kod kojeg svaki tocak skace u drugom ritmuβ¦zamislite kako bi to izgledalo iz perspektive karoserije koja mora da prati sva cetiri tocka istovremenoβ¦
KAKO IZGLEDA MEHANIZAM KAKO IZGLEDA MEHANIZAM ZA OSLANJANJE KOD F1ZA OSLANJANJE KOD F1
Ono sto je ideja kojoj se tezi pri konstruisanju sistema za oslanjanje je da tokom kretanja vozila sasija(karoserija) bude paralelna sa podlogom dok sve neravnine koje se javljaju pri tom βupijajuβ tockovi vozila svojim pomeranjem u prostoru, pri tom prateci neravnine podloge kao da su βzalepljeniβ za nju. Na taj nacin dobijamo stabilno i udobno vozilo sa maksimalnim prianjanjem.
Ovo je takodje i ideja vodilja prilikom podesavanja oslanjanja bolida, s tim sto je udobnost vozaca nesto sto je svesno zanemareno. To se cini iz razloga sto je kod F1 bolida jako vazno da je on sto blizi podlozi kako bi postojao sto veci βefekat tlaβ. Efekat tla je pojava koja je vrlo osetljiva na rastojanje bolida od tla. Ukoliko je bolid previsoko u odnosu na tlo, gubice aerodinamicku silu prianjanja usled rasipanja vazduha izvan kanala koji se nalaze na podu(Venturijevi tuneli+difuzor). Ukoliko je bolid preblizu tlu, docice do βzagusenjaβ, usled toga sto vazdusna masa nece moci da prodje kroz suzeni poprecni presek kanala(nesto slicno autobusima GSP-a, kada 50 ljudi pokusava da udje na jedna vrataβ¦ ). U oba slucaja gubi se prianjanje.
Iz ovog razloga opruge su kod F1 bolida znacajno krute, jer moraju izdrzati jako velike vertikalne sile a da pri tom njihova deformacija(ugib) bude jako mala, kako ne bi doslo do prevelike promene u rastojanju od tla, ili u najgorem slucaju kontakta izmedju podloge i poda bolida( engleski termin za ovu pojavu je βbottomingβ). U tom slucaju bolid postaje nesto slicno kamenu koji odskace po povrsini vode kada ga bacite velikom brzinom.
Renaultov mass-damper je konstruisan kako bi se ublazile oscilacije prednjih tockova, a samim tim i odrzavalo konstantno rastojanje prednjeg krila od podloge tj. povecala njegova efikasnost.
Vertikalni hod tocka kod F1 je oko 10mm. Poredjenja radi, kod terenaca hod iznosi 300mm, dok je kod nekih porodicnih automobila hod oko 150mm. Sto je veci udeo efekta tla, to I hod oslanjanja mora biti manji. Sto je staza neravnija, hod mora biti veci.
Hod se sastoji delom iz deformacije pneumatika u vertikalnom pravcu, a delom iz pomeranja samog oslanjanja. Deo kojim pneumatik ucestvuje u ovom pomeranju kod F1 je veoma veliki(oko 50%). Kada se govori o radijalnoj krutosti pneumatika, misli se na to koliko ce se pneumatik deformisati u vertikalnom pravcu kada na njega deluje odredjena sila. Ova karakteristika pneumatika je jako vazna prilikom konstruisanja i podesavanja oslanjanja. Sam pneumatik se ponasa kao dodatna opruga usled toga sto je ispunjen gasom, a i iz razloga sto je sam po sebi elastican(mada F1 pneumatik moze imati jako velike histerezisne gubitke sto sam pominjao u temi o pneumaticima, cime ova druga karakteristika gubi na znacaju).
Kako bi malo bolje objasnio svo ovo teoretisanje, koristicu se sledecom slikom na kojoj je prikazano prednje oslanjanje F1 bolida.
Tamno sivi krug koji se nalazi unutar tamno zutog kruga predstavlja torzionu oprugu(engleski termin βtorsion barβ ). U F1 ona se u poslednjih 8 godina iskristalisala kao najbolje resenje i na tom mestu je zamenila klasicnu zavojnu oprugu(engeski termin βcoil springβ).
Torziona opruga predstavlja celicnu sipku koja je sa obe strane ozljebljena. Jedan kraj sipke je preko tog ozljebljenja fiksiran za sasiju, dok je drugi kraj spojen(tamno zuti krug) takodje preko ozljebljenja za dvokraku polugu(engleski termin βrocker armβ) koja je svetlo zuto obojena na slici, i moze se uvijati prateci rotaciju dvokrake poluge. Prilikom toga docice do uvijanja sipke odnosno elasticne deformacije te sipke.
Isto kao sto zavojna opruga tezi da se vrati u pocetni polozaj kada je pritisnete ili istegnete, tako ce i torziona opruga teziti da se vrati u prvobitan polozaj kada jedan njen kraj uvijete za odredjen ugao u odnosu na kraj koji je cvrsto fiksiran. Kolika je krutost ove opruge zavisice od njenih dimenzija(unutrasnji i spoljasnji precnik i duzina) i materijala od kojeg je napravljena.
Ovakva konstrukcija se pokazala kao bolje resenje jer je kruca i zauzima manje mesta u nosu bolida + su opruge i amortizeri sklonjeni unutar nosa, tako da ne smetaju struji vazduha.
Sivom bojom su oznacene vodjice tocka(iliti ramena, dok je engleski termin βwishboneβ). Crnom bojom je oznacena poluga(engleski termin βpushrodβ) koja vertikalno pomeranje tocka pretvara u rotaciono kretanje dvokrake poluge. Pushrod u prevodu znaci βsipka koja guraβ jer ako malo bolje posmatramo bolid kada miruje ova poluga kao da βguraβ tocak ka zemlji pritom odizuci bolid od zemlje. Postoji i varijanta u kojoj ovakva poluga βvuceβ gornji deo tocka ka zemlji pritom odizuci bolid od zemlje. Tada govorimo o βpullrodβ oslanjanju. Ono se primenjivalo kod niskih noseva bolida i izgleda kao slika u ogledalu u odnosu na osu tocka.
Crvena boja predstavlja amortizere(engleski termin βdampersβ ili βshock absorbersβ), dok su svetlo plavom I tamno plavom bojom oznacene poluge koje su povezane na takav nacin da igraju ulogu stabilizatora(enleski termin βantiroll bar linkagesβ).
Nacin vezivanja ovih poluga Nacin vezivanja ovih poluga je prikazan na sledecoj slici: je prikazan na sledecoj slici:
Na slici je takodje prikazan βpullrodβ tip oslanjanja, ali objasnjenje za princip funkcionisanja stabilizatora je manje-vise isto. Dakle, gornja slika pokazuje pogled spreda, donja prikazuje pogled odozgo a sa desne strane je prikazan 3D izgled ovog mehanizma. Torziona opruga(na slici oznacena βantiroll barβ) je ulezistena(bearings) u nosu bolida i moze se slobodno okretati u odnosu na sasiju. Jednim krajem je vezana za desni tocak, a drugim za levi tocak. Ona svojom elasticnoscu igra ulogu stabilizatora tj. sprecava preterano naginjanje bolida prilikom kretanja u krivini.
Kako sve ovo funkcionise? Kako sve ovo funkcionise?
Levi tocak usled nailaska na neku izbocinu ili zbog naginjanja u krivini pocinje da se krece nagore. Kako je poluga(pullrod u nasem slucaju) vezana za njega on ce je povuci za sobom, cime takodje dolazi do rotacije dvokrake poluge. Ona ce dalje pokrenuti mehanizam koja ce daljim kretanjem dovesti do uvijanja jednog kraja torzione opruge. Pri tom se desni tocak ponasa kao da je fiksiran u odnosu na levi, jer je u celom mehanizmu najslabija karika upravo torziona opruga. Kako je ona najslabija ona ce se elasticno deformisati. Tom svojom deformacijom ona se prakticno opire naginjanju bolida.
Krutost ove opruge ima jako velik uticaj na ponasanje bolida. O tome vise reci drugom prilikomβ¦
Sad posto smo se upoznali sa nekim
osnovnim stvarima mozemo preci na prave stvariβ¦slika prednjeg oslanjanja bolida Renault R25:
1- poluga(pushrod) 2- gornja vodjica(upper wishbone) 3- donja vodjica(lower wishbone) 4- torziona opruga(torsion bar) 5- dvokraka poluga(rocker arm) 6- amortizer(damper, shock absorber) 7- upravljacki mehanizam tipa zupcanik-zupcasta letva 8- poluga(spona) upravljackog mehanizma 9- detalj koji prikazuje nacin vezivanja poluga za sasiju
Svaka poluga na kraju ima zavrsetak u obliku zgloba(rod-end) koji se moze ushrafiti u polugu ili izraditi izjedna sa polugom(sto je slucaj kod sadasnjih bolida). Taj kraj poluge izgleda ovako:
U sustini predstavlja zglob kroz koji se provlaci osovinica koja sa jedne strane ima navoj na koji dolazi navrtka(matica). Ovaj zglob dozvoljava relativno zakretanje vodjice u odnosu na sasiju, dok se preko njega na sasiju prenose sve sile koje deluju u kontaktu pneumatika i tla.
Na sledecoj slici je prikazan nacin vezivanja vodjica zadnjeg oslanjanja za menjac bolida(Toro Rosso je u pitanju):
Toliko za sada narode. O ovoj temi ima jos mnogo, mnogo, mnogo toga da se kazeβ¦koji se materijali koriste, kakvi su amortizeri u pitanju, kinematika, dinamika, βkeelβ dizajn, podesavanjeβ¦
Ostatak ce biti u nekom od narednih postova, kada budem mogao da izdvojim malo vremenaβ¦βwe will be right back after these commercialsβ sto bi rekli ameriβ¦
AMORTIZERIAMORTIZERI
AmortizeriAmortizeri Π£ΠΏΡΠΊΠΎΡ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎΠ±ΡΠΎΡΠ½ΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΡΠΈΡ ΡΠ³ΡΠ°ΡΡΡΡ, Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΡ Ρ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠ°Π²Π½Π΅ Π½Π°ΠΏΡΠ°Π²Π΅. ΠΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠ°Π²Π½ΠΎ ΡΠ΅, Π±Π°ΡΠ΅ΠΌ, ΠΏΡΠΈΠ½ΡΠΈΠΏ Π½Π° ΠΊΠΎΠΌΠ΅ ΠΎΠ½ΠΈ ΡΠ°Π΄Π΅. ΠΠΎ, Π·Π° ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΠΊ Π΄Π° ΡΠ°Π·ΡΠ°ΡΠ½ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½Ρ ΡΠΈΡΠ½ΠΈΡΡ: Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΎ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ΠΌΠΎ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠΈ ΡΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΡ ΠΎΠ½ΠΈ "ΡΠ΅Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠΏΡΠΊΠΈ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°" ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠ΄Π°ΡΠΈΠΌΠ° Π²ΠΎΠ·ΠΈΠ»Π° ΡΡΠΎ ΠΈΡ ΠΎΠΏΠΈΡΡΡΠ΅. Π’Π°ΠΊΠΎΡΠ΅, ΠΊΠ°ΡΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠΈ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΌΠΈΠ½ "Ρ ΠΈΠ΄ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠ½Π° Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°". ΠΠ±Π° ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½ΡΡΠ° Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° ΠΎΠΏΠΈΡΡΡΡ, Π±Π°ΡΠ΅ΠΌ Π΄Π΅ΠΎ, ΠΏΡΠΈΠ½ΡΠΈΠΏΠΈ ΡΠ°Π΄Π° Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠΈΡ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°. ΠΠ½ΠΈ ΡΡ ΡΠ΅Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠΏΡΠΊΠΈ, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΠΌΠ΅ΡΠ° ΡΠ°Π·ΠΌΠ°ΠΊ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΊΡΠ°ΡΡΠΈΡ ΡΠ°ΡΠ°ΠΊΠ° (ΠΏΡΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π²Π°ΡΡ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΊΡΠ°ΡΡΡΠ΅) ΡΠ°ΠΊΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π΄Π΅ΠΎ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ»Π°Π·ΠΈ Ρ Π΄ΡΡΠ³ΠΈ. ΠΠΎ, ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΡ ΠΈ Ρ ΠΈΠ΄ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠ½Π°, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ Ρ ΡΠΈΠΌΠ° Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ Ρ ΠΈΠ΄ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠ½Π° ΡΡΠ΅ ΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΡΡΡΠ°ΡΠ΅ Π΄Π°ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π½Π° ΡΠ²ΠΎΡΡΡΠ²Π°
Kako radi i Δemu sve Kako radi i Δemu sve to? to? Π£Π»ΠΎΠ³Π° Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° Ρ Π²Π΅ΡΠ°ΡΠ° Π°ΡΡΠΎΠΌΠΎΠ±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ΡΡ
ΠΏΡΠΈΠ³ΡΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅ Π²ΠΈΠ±ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°. Π‘Π΅ΡΠΈΡΠ΅ Π»ΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»ΠΎΠ³ Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΠΊΠ° Π¨ΠΊΠΎΠ»ΠΈΡΠ΅, Π±ΠΈΡ ΡΠ΅ Π²Π°ΠΌ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ (ΡΠ΅ΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈ) Π°ΡΡΠΎΠΌΠΎΠ±ΠΈΠ» Π±Π΅Π· Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΡΠ°Π»Π½ΠΎ ΡΡΡΠ°ΠΎ. Π£ ΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΡ ΠΊΠ°ΡΠΎΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΠΈΡΠΊΡΡΡΠΈΠ²ΠΎ Π½Π° ΠΎΠΏΡΡΠ³Π°ΠΌΠ° ΡΠ΅ ΡΡ ΡΡ ΠΈ Π½Π°ΡΠΌΠ°ΡΠ΅ Π½Π΅ΡΠ°Π²Π½ΠΈΠ½Π΅ Π½Π° ΠΏΡΡΡ ΡΠ½Π°ΠΆΠ½ΠΎ ΠΈ ΡΡΠ°Π»Π½ΠΎ ΠΏΠΎΠΌΠΈΡΠ°Π»Π΅, Π³ΠΎΡΠΎΠ²ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ½ΡΡΠΎΠ»ΠΈΡΠ°Π½ΠΎ. ΠΠ° Π±ΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΠΎΠ²Π°ΠΊΠ²ΠΎ ΠΏΠΎΠ½Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠΎΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ "ΡΠ²Π΅Π»ΠΎ ΠΌΠ°Π»ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π°", ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ°ΡΡ ΡΠ΅ (ΡΠ΅Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠΏΡΠΊΠΈ) Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°. ΠΠΈΡ ΠΎΠ²Π° ΡΠ»ΠΎΠ³Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎΠΌΠ΅ Π΄Π° ΠΏΡΠΈΠ³ΡΡΡΡΡ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠ°ΡΠ° Π΄ΠΎ ΠΊΠΎΡΠΈΡ Π΄ΠΎΠ»Π°Π·ΠΈ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΎΠΆΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ Π½Π΅ΡΠ°Π²Π½ΠΈΠ½Π΅. ΠΠΏΠ°ΠΊ, ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈ ΠΊΠΎΠΌΠΏΡΠΎΠΌΠΈΡ ΠΎΠΏΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΡΠ°Π²ΡΠ°. ΠΠ°ΠΈΠΌΠ΅, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠΎ Π²ΠΈΠ΄Π΅ΡΠΈ ΠΈΠ· ΠΎΠΏΠΈΡΠ° ΡΠ°Π΄Π° Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°, ΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ³ΡΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠ° ΠΊΠ°ΡΠΎΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ½ΠΈΠ²Π° Π½Π° Π½Π°ΠΌΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΠΌ ΡΡΠΏΠΎΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΠΊΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ° Π²Π΅ΡΠ°ΡΠ°. Π’ΠΎ, ΠΏΠ°ΠΊ, Π·Π° ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΠΈΡΡ ΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΠ΄Π°ΡΠ°ΡΠ° ΡΠ° ΠΏΠΎΠ΄Π»ΠΎΠ³Π΅ (ΠΏΡΡΠ°) Π½Π° ΠΊΠ°ΡΠΎΡΠ΅ΡΠΈΡΡ. Π¨ΡΠ° ΡΠ°ΡΠ΅ (ΡΠ²ΡΡΠ΅) Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠΌΠΎ Π½Π° Π½Π΅ΠΊΠΈ Π°ΡΡΠΎΠΌΠΎΠ±ΠΈΠ», ΠΊΠ°ΡΠΎΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ΅ Π±ΡΠΆΠ΅ ΡΠΌΠΈΡΠΈΠ²Π°ΡΠΈ Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΡΡΠΎ ΡΡ Π·Π°ΡΡΡΠ° Π½Π΅ΡΠ°Π²Π½ΠΈΠ½Π΅ Π½Π° ΠΏΡΡΡ. ΠΠΎ, Ρ Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΡΠ΅ ΠΏΠ°ΠΊ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ ΡΠ²ΡΡΠΈ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠΈΡΠΈ ΡΠ΄Π°ΡΡΠ΅ Π½Π° ΠΊΠ°ΡΠΎΡΠ΅ΡΠΈΡΡ ΡΡΠΎ Π²ΠΎΠΆΡΡ ΠΌΠΎΠΆΠ΅ ΡΡΠΈΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΈ Π½Π΅ΡΠ΄ΠΎΠ±Π½ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΎΠ½Π΅ ΠΏΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ Π°ΡΡΠΎΠΌΠΎΠ±ΠΈΠ» ΡΡΠ°Π»Π½ΠΎ ΡΡΡΠ°.
ΠΡΠ΅ΡΠ΅ΠΊ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠ½ΡΠΈΠΏ ΡΠ°Π΄Π° ΡΠ΅Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Ρ ΠΈΠ΄ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°
ΠΡΠΈΠ½ΡΠΈΠΏ ΡΠ°Π΄Π° ΡΠ΅Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠΏΡΠΊΠΈΡ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ΅ΠΌΠ΅ΡΠΈ ΡΠ΅ Π½Π° ΡΡΡΡΡΠ°ΡΠ΅ Ρ ΠΈΠ΄ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠ° ΠΊΡΠΎΠ· Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ» ΠΏΡΠΎΡΠ°ΡΡΠ½Π°ΡΠΈΡ Π΄ΠΈΠΌΠ΅Π½Π·ΠΈΡΠ°. ΠΠ° ΡΠ»ΠΈΡΠΈ 1 Π²ΠΈΠ΄ΡΠΈΠ²ΠΈ ΡΡ ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅ΠΊ ΠΈ ΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ΅Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°. ΠΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠ°Π²Π½Π°. ΠΠ· ΡΡ Π΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠ΅ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ΅ ΡΠ΅ Π²ΠΈΠ΄ΡΠΈΠ²ΠΎ Π΄Π° Ρ ΠΈΠ΄ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠ½Π° ΡΡΠ΅ (ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΎ) ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΊΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ° ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° Π΄ΡΡΠ³ΠΎΡ (Π‘ΡΠΈΡΠΊΠ°ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°) ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΊΡΠΎΠ· ΠΌΠ°Π»ΠΈ Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ» Π½Π° ΠΊΠ»ΠΈΠΏΠ° Π·Π° Π·Π°ΠΏΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅. Π£ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΠΎ ΠΏΡΠΎΠΏΡΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΎΠ²ΠΎΠ³ Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ»Π° Π·Π°Π²ΠΈΡΠΈ ΠΈ Π±ΡΠ·ΠΈΠ½Π° ΠΊΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΌΠΎΡΠΈ ΡΡΠΈΡΠ½ΡΡΠ΅. ΠΡΡΠ³ΠΈ Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ», ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·Π°Π½ Π½Π° ΡΠ΅ΠΌΠΈ, ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ»ΡΠΆΠΈ ΠΏΡΠΎΠΏΡΡΡΠ°ΡΠ° ΡΡΠ°, Π½ΠΎ ΠΎΠ²Π°Ρ ΠΏΡΡΠ° ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΡΠ΅Π·Π°ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°. Π‘ ΠΎΠ±Π·ΠΈΡΠΎΠΌ Π½Π° ΠΎΠ²Π°ΠΊΠ²Ρ "ΠΏΠΎΠ΄Π΅Π»Ρ ΡΠ»ΠΎΠ³Π°" ΠΎΠ±Π° ΡΡ ΠΎΠ²Π° Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ»Π° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΠΌΡΠ΅ΡΠ½Π΅, ΡΡ ΠΏΡΠΎΠΏΡΡΡΠ°ΡΡ ΡΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠΎΠΌ Π‘ΡΠΈΡΠΊΠ°ΡΠ΅ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ°ΡΡΠ΅Π·Π°ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°.
ΠΠΏΠ°ΠΊ, ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈ ΡΠΌΠΎ Π²Π°ΠΌ Π΄ΡΠΆΠ½ΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΈ Π·Π±ΠΎΠ³ ΡΠ΅Π³Π° ΡΠΎΠΏΡΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ»Π°Π·ΠΈ Π΄ΠΎ Π‘ΡΠΈΡΠΊΠ°ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ°ΡΡΠ΅Π·Π°ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°. ΠΠ°ΠΈΠΌΠ΅, Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΈ Π½Π°ΡΠ΅Π³ Ρ ΠΈΠ΄ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° (ΠΎΠΊΡΡΠ³Π»ΠΈ Π΄Π΅Π»ΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ° ΠΏΡΠΎΠ²ΡΡΠΎΠΌ, Π³ΠΎΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΠ»Π΅) ΠΏΡΠΈΡΠ²ΡΡΡΠ΅Π½ΠΈ ΡΡ ΡΠ²Π°ΠΊΠΈ Π½Π° ΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΌΠ΅ΡΡΡ - ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π½Π° ΠΊΠ°ΡΠΎΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅, Π° Π΄ΡΡΠ³ΠΈ Π½Π° Π½ΠΎΡΠ°ΡΠΈΠΌΠ° ΠΈΠ»ΠΈ Π³Π»Π°Π²ΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΠΎΡΠΊΠΎΠ²Π°. ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π²Π°ΠΌ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ°Ρ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠΈ ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΈ Ρ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΈΠΌ Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΡΠΈΠΌΠ°, Π½Π°ΠΏΠΎΠΌΠΈΡΠ΅ΠΌΠΎ Π³Π° ΠΎΠ²Π΄Π΅ Π΄Π° Π±ΠΈΡΡΠ΅ ΡΡ Π²Π°ΡΠΈΠ»ΠΈ ΠΎΠ΄ ΠΊΡΠ΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠΎ ΡΡΠ΅Π·Π°ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ°ΡΡΠ΅Π·Π°ΡΠ΅.
ΠΠΎΠ΄Π²Π°ΡΠΈΡΠ°Π½ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎΠΠΎΠ΄Π²Π°ΡΠΈΡΠ°Π½ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎ
ΠΠ²ΠΎΡΡΡΡΠΊΠΈ (Π»Π΅Π²ΠΎ) ΠΈ ΠΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΡΡΠΊΠΈ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅Ρ
ΠΠ°ΠΎ ΠΈ ΡΠ²ΡΠ΄Π°, ΠΈ Ρ ΠΏΡΠΈΡΠΈ ΠΎ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΈΠΌΠ°ΠΌΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΈΡ Π²Π°ΡΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΠ° Π½Π° ΡΠ΅ΠΌΡ. ΠΠ΅ΡΡ Π½Π°ΡΠ·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ²Π°ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠΏΠ°Π΄Π°ΡΡ ΡΠ°Π·Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠ΅Π²Π½ΠΈΡ (ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΡΡΠΊΠΈΡ ) ΠΈ Π΄Π²ΠΎΡΡΠ΅Π²Π½ΠΈΡ (Π΄Π²ΠΎΡΡΡΡΠΊΠΈΡ ) Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ΅ Π³Π°ΡΠ½Π΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°. ΠΠ° ΡΠ»ΠΈΡΠΈ 2 Π²ΠΈΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ²Ρ Π½Π°Π²Π΅Π΄Π΅Π½Ρ Π²Π°ΡΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΡ, ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ, ΡΠ΅Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠΏΡΠΊΠΈ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ° Π΄Π²ΠΎΡΡΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π²ΠΈ (Π»Π΅Π²ΠΎ) ΡΠ΅ ΡΠ΅Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠΏΡΠΊΠΈ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΡΡΠΊΠΎ ΡΠ΅Π²ΠΈ (Π΄Π΅ΡΠ½ΠΎ). ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ½ΡΠΈΠΏ ΡΠ°Π΄Π° Ρ ΠΎΠ±Π° ΡΠ»ΡΡΠ°ΡΠ° ΡΠ΅Π΄Π½Π°ΠΊΠΎ, Π΄Π°ΠΊΠ»Π΅ Ρ ΠΈΠ΄ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠΊΠ° ΡΡΠ΅ ΡΡΡΡΡΠΈ ΠΊΡΠΎΠ· Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ»Π΅, ΡΠ°Π·Π»ΠΈΠΊΠ΅ ΡΡ Ρ ΡΠ½ΡΡΡΠ°ΡΡΠΎΡ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΡΠΈ ΠΎΠ²ΠΈΡ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°. ΠΠ²ΠΎΡΡΠ΅Π²Π½ΠΈ (Π΄Π²ΠΎΡΡΡΡΠΊΠΈ) Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·Π°Π½ Π»Π΅Π²ΠΎ Π½Π° ΡΠ»ΠΈΡΠΈ 2 ΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠΈ ΡΠΏΠΎΡΠ½Ρ ΡΠ΅Π² (ΡΠΌΡΠ΅ΡΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠΊΠΎ ΡΠ΅Π²ΠΈ ΡΠ° ΡΡΠ΅ΠΌ ΠΈ ΠΊΠ»ΠΈΠΏΠΎΠΌ Π·Π° Π·Π°ΠΏΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅) ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠ²ΠΎΠ°Ρ Π·Π° ΡΡΠ²ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΡΠ΅. ΠΠ°ΠΈΠΌΠ΅, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΡΠΈΡΡΠ΅, ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠΎΡΠ°ΠΊ Π½Π°Π»Π΅ΡΠΈ Π½Π° ΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ±Π»ΠΈΠΆΠΈ ΠΊΠ°ΡΠΎΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅, ΠΊΠΎΠ΄ Π΄Π²ΠΎΡΡΠ΅Π²Π½ΠΈΡ ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠΊΡΡΠ΅ (ΡΠ· ΠΏΠΎΠΌΠΎΡ ΠΊΠ»ΠΈΠΏΠ°) ΠΈΠ· ΡΠ½ΡΡΡΠ°ΡΡΠ΅ Ρ ΡΠΏΠΎΡΠ½Ρ ΡΠ΅Π² (ΡΠ°Π½ΠΊΠΈ ΠΏΠ»Π°Π²ΠΈ ΡΠ»ΠΎΡ Ρ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΠΈΡΡΠΈΡΠ½ΡΡΠΎ ΡΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ Ρ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΡ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠΏΠΎΡΠ½Π΅ ΠΈ ΡΠ½ΡΡΡΠ°ΡΡΠ΅ ΡΠ΅Π²ΠΈ). Π’Π·Π². "ΠΏΠΎΠ΄Π½ΠΈ Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ»" ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π° ΡΠ»Π°Π·Ρ Ρ ΡΠΏΠΎΡΠ½Ρ ΡΠ΅Π² Π·Π°Π΄ΡΠΆΠ΅Π½ ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠ΄ Π΄Π²ΠΎΡΡΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° Π·Π° ΠΊΠΎΠ½ΡΡΠΎΠ»Ρ Π±ΡΠ·ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠΎΡΠΎΠΊΠ° ΡΡΠ°, ΡΡ "ΡΠ²ΡΠ΄ΠΎΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°". ΠΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠ΅Π²Π½ΠΈ ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ»ΠΈΡΠ½ΠΈΡΠΈ Π½Π°ΡΠ΅ΠΌ ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠ° ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π½Π° ΡΠ»ΠΈΡΠΈ 1. ΠΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠΈ ΡΠ΅ΠΊ ΡΠ΅Π΄Π½Π° ΡΠ΅Π², Π° ΡΡΠ΅ ΡΠΈΡΠΊΡΠ»ΠΈΡΠ΅ ΠΊΡΠΎΠ· Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ» ΡΠΌΡΠ΅ΡΡΠ΅Π½ Π½Π° ΡΠ°ΠΌΠΎΠΌ ΠΊΠ»ΠΈΠΏΠ° ΡΠ΅ ΡΡΠ°Π»Π½ΠΎ ΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡ ΡΠ΅Π²ΠΈ. Π‘Π°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π½ΠΎ Π½Π°Π³Π»Π°ΡΠΈΡΠΈ Π΄Π° ΡΡ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ²ΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΡΠΎΡΠΌΠ°Π½ΡΠ°ΠΌΠ° Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ»ΠΈ Ρ ΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠ»Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΠΌΡΠ΅ΡΠ½Π΅. ΠΡΡΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ°, ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ» ΠΊΠΎΠ½ΡΡΠΎΠ»ΠΈΡΠ΅ ΡΡΡΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΡΠ° ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠΎΠΌ Π‘ΡΠΈΡΠΊΠ°ΡΠ΅, Π° Π΄ΡΡΠ³ΠΈ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΡΠ΅Π·Π°ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°. ΠΠΎΠ΄ Π²Π΅ΡΠΈΠ½Π΅ Π°ΡΡΠΎΠΌΠΎΠ±ΠΈΠ»Π° ΠΎΠ²Π° Π΄Π²Π° Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ»Π° Π½ΠΈΡΡ ΡΠ΅Π΄Π½Π°ΠΊΠΎ ΠΏΠΎΠ΄Π΅ΡΠ΅Π½ (Π½Π° ΠΈΡΡΡ ΠΏΡΠΎΠΏΡΡΠ½ΠΎΡΡ), ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ Π»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠ·ΠΌΠ΅ΠΌΠΎ Π»ΠΈ Ρ ΠΎΠ±Π·ΠΈΡ Π΄Π° ΡΡ ΡΠΈΠ»Π΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠΎΡΠ°ΠΊ ΡΡΠ΅ΡΠ°ΡΡ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° Π³ΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠΎΠΌ Π½Π°Π»Π΅ΡΠ° Π½Π° Π½Π΅ΠΊΠΎ ΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΡΠ΅ Π΄Π°Π»Π΅ΠΊΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΠΎΠ½ΠΈΡ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΡΠ΅ΠΆΡ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°, ΡΠ΅ΠΊ ΠΏΠΎΠ΄ ΡΠ΅ΠΆΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΌΠΎΠ³ ΡΠΎΡΠΊΠ° .
ΠΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ° ΠΏΠΎΠ΄Π΅ΡΠ°Π²Π°ΡΠ΅ΠΌ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΎΡΠ΅
ΠΠΎ, Π΄Π° Π±ΠΈ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ Π±ΠΈΠ»Π΅ ΡΠΎΡ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ°ΡΠΈ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠΎΠ½Π΅Π½ΡΠΈ Π²Π΅ΡΠ°ΡΠ° ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ "ΡΠ²ΡΠ΄ΠΎΡΠ΅" ΠΌΠΎΠΆΠ΅ ΡΠ΅Π³ΡΠ»ΠΈΡΠ°ΡΠΈ. Π Π°Π΄ΠΈ ΡΠ΅, ΠΏΠΎΡΠ°Π΄Π½ΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΎ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ΡΠΈ, ΠΎ ΡΠΎΡΠ°ΠΊ Π½Π° Π²ΡΡ Ρ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° (Π²ΠΈΠ΄ΠΈ ΡΠ»ΠΈΠΊΡ 3) ΡΠΈΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΠ°ΠΊΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄Π΅ΡΠ°Π²Π° ΡΠ°Π΄ Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ»Π° Π·Π° ΠΏΡΠΎΠΏΡΡΡΠ°ΡΠ΅ Ρ ΠΈΠ΄ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠ° ΡΠ½ΡΡΠ°Ρ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°. ΠΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ, Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΡΠ΅ΠΊ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΡΡΠΊΠΎ ΠΈΠ»ΠΈ "ΠΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎ" ΠΏΠΎΠ΄Π΅ΡΠ°Π²Π°ΡΠ΅. Π’ΠΎ Π·Π½Π°ΡΠΈ Π΄Π° ΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄Π΅ΡΠ°Π²Π°ΡΠΈ ΡΠ΅ΠΊ Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ ΡΠΌΠ΅ΡΡ ΠΊΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ°, ΠΈΠΌΠ°ΡΠΈ ΡΡΠΈΡΠ°Ρ Π½Π° ΡΠ΅ΠΊ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΠΌΡΠ΅ΡΠ½Π΅ Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ». ΠΠΎΠ΄ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΈΡ ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° Ρ ΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠ»Ρ ΡΠ°Π΄ΠΈ Ρ Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ» ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΠΎΠ»ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ²ΡΠ°Ρ ΡΠΎΡΠΊΠ°, ΡΡ ΡΠ°ΡΡΠ΅Π·Π°ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°. ΠΠΏΠ°ΠΊ, ΠΌΠ°ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡΠΈ ΡΡ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΎΡΠΈ Ρ ΠΌΠ΅ΡΡΠ²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Ρ ΠΎΡΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠ»ΠΈ ΠΈ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ° ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠ΄Π΅ΡΠ°Π²Π°ΡΠ΅ΠΌ ΠΊΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ΅ ΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΡΡΠ²Π° Ρ ΠΎΠ±Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ°, ΡΡ Π·Π° ΠΎΠ±Π° Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ»Π°. ΠΠ°ΠΊΠ°ΠΊΠΎ, ΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ° "Π½Π°ΡΡΠ°Π·ΠΌΠ°ΠΆΠ΅Π½ΠΈΡΠΈΠΌ" ΠΏΡΠΎΠ΄Π°ΡΡ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΈ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ° ΡΠ΅Π³ΡΠ»Π°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠΌΠΎΡΡ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΈΠ΄Π°ΡΠ° Π½Π° ΡΠ°Π±Π»ΠΈ ΡΠ° ΠΈΠ½ΡΡΡΡΠΌΠ΅Π½ΡΠΈΠΌΠ°. Π‘Π°Π΄Π°, ΡΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎΠΌ, ΠΈ Π·Π½Π°ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ°Π΄ΠΈ Π²Π΅ΡΠ°ΡΠ° (ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½Π΅, Π½Π΅ Ρ ΠΈΠ΄ΡΠΎΠΏΠ½Π΅ΡΠΌΠ°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΡΠ΅) Π½Π° Π°ΡΡΠΎΠΌΠΎΠ±ΠΈΠ»ΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠΆΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄Π΅ΡΠ°Π²Π°ΡΠΈ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΎΡΠ΅ (ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΡ ΡΠΎ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ°ΡΠΈ "Π¦ΠΎΠΌΡΠΎΡΡ" ΠΈ "Π‘ΠΏΠΎΡΡ").
ΠΠ°ΡΠ½Π΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ° ΠΏΠΎΠ΄Π΅ΡΠΈΠ²ΠΎ ΠΏΠ»Π°ΡΡΠΎΡΠΌΠΎΠΌ
ΠΡ Π΄Π°. ΠΠ΅ΡΡΡΠ΅ΠΌΠΎ Π΄Π° ΠΌΠ°Π»ΠΎ ΠΊΠΎ ΠΎΠ΄ Π²Π°Ρ Π½ΠΈΡΠ΅ ΡΡΠΎ Π·Π° ΠΏΠΎΡΠ°ΠΌ ΡΠ·Π². "ΠΏΠ»ΠΈΠ½ΡΠΊΠΈΡ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°". ΠΠΎ, ΠΈΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅Π·ΠΈΡΠΊΠΎ Π³Π»Π΅Π΄Π°ΡΡΡΠΈ ΠΎΠ²Π°Ρ ΠΈΠ·ΡΠ°Π· Π±Π°Ρ ΠΈ Π½Π΅ ΠΎΠ΄Π³ΠΎΠ²Π°ΡΠ°, Ρ ΠΎΠ±Π·ΠΈΡΠΎΠΌ Π½Π° ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΡΡ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΈΡ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°, Ρ ΡΠΈΠΌΠ° Π·Π°ΠΈΡΡΠ° ΠΈΠΌΠ° Π³Π°ΡΠ°. Π ΡΠ΅ΠΌΡ ΡΠ΅ Π·Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΠ°Π΄ΠΈ. Π₯ΠΈΠ΄ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠ½Π° ΡΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΡΠ½ΡΡΠ°Ρ ΡΠ΅Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈ ΡΠ΅ Π·Π°Π³ΡΠ΅Π²Π°ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π·Π²Π°Π½ΠΈΠΌ ΡΡΠ°Π»Π½ΠΈΠΌ ΡΡΡΡΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΊΡΠΎΠ· Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ»Π΅ Π½Π° Π±ΡΡΠ²ΠΈΠ»Π½ΠΎΠΌ ΠΊΠ»ΠΈΠΏΠ°. Π’Π°ΠΊΠ²ΠΎ ΡΠ΅ Π·Π°Π³ΡΠ΅ΡΠ°Π½ ΡΡΠ΅, Π΄Π°ΠΊΠ°ΠΊΠΎ, Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ°ΡΡΠ΅Π·Π°ΡΠΈ, ΡΡ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π²Π°ΡΠΈ ΠΎΠ±ΠΈΠΌ. ΠΠΎΠ²Π΅ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΎΠ±ΠΈΠΌΠ° ΡΡΠ° ΡΠ½ΡΡΠ°Ρ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π²Π° ΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠΈΡΠ°ΠΊ ΠΈΡΠ΄, ΠΈΡΠ΄ .. ΠΠ° Π±ΠΈ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ΅Π½Π·ΠΈΡΠ°Π»Π° ΡΠ° ΡΠ°Π·Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΎΠ±ΠΈΠΌΠ° Π΄ΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ»Π°Π·ΠΈ ΡΠ½ΡΡΠ°Ρ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ½ Ρ Π»Π°Π΄Π°Π½ / ΡΠΎΠΏΠ°ΠΎ, ΠΎΡΠΊΡΠΈΠ²Π΅Π½ ΡΡ Π³Π°ΡΠ½Π΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°. ΠΠΎΠ΄ ΡΠΈΡ ΡΠ΅, ΡΠ½ΡΡΠ°Ρ ΡΠ΅Π²ΠΈ, ΡΠ±Π°ΡΠ΅Π½ Π³Π°Ρ ΠΏΠΎΠ΄ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΠΎΡΠ΅Π³ ΠΎΠ΄ ΡΡΠ° Π΄Π΅Π»ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½Π° Π±ΡΡΠ²Π° Π·Π° ΡΠ°Π·Π΄Π²Π°ΡΠ°ΡΠ΅. ΠΠΎΠ΄ ΠΎΠ²Π°ΠΊΠ²ΠΈΡ ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΠΈΠΌΠ° ΡΡΠ° ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ΅Π½Π·ΡΡΠ΅ Π‘ΡΠΈΡΠΊΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΠ° Ρ ΠΊΠΎΡΠ΅ΠΌ ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ Π³Π°Ρ. ΠΠ±ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΎΡ Π»Π°Π΄ΠΈ ΠΈ ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΡΠ΅ ΡΡΠΈΡΠ½Ρ (ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ°ΡΠΈ ΠΎΠ±ΠΈΠΌ) Π³Π°Ρ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄ ΠΏΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠΈΡΠΈΡΠΈ Π½Π°Π΄ΠΎΠΊΠ½Π°ΡΡΡΡΡΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡ Π½Π°ΡΡΠ°ΠΎ Ρ Π»Π°ΡΠ΅ΡΠ΅ Ρ ΠΈΠ΄ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠ°. ΠΠ°ΡΠ½ΠΎ ΠΏΡΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΎΠ²Π΅ Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΎΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ°Π²Π° Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° Π±ΠΎΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠΎΠΊΠΈΡ ΠΎΠΏΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ° (ΠΈ ΡΠ΅ΠΌΠΏΠ΅ΡΠ°ΡΡΡΠ°) ΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΈ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° Ρ ΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠ»Ρ ΡΠ³ΡΠ°ΡΡΡΡ Π½Π° ΡΠΏΠΎΡΡΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΌΠΈΡΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π°ΡΡΠΎΠΌΠΎΠ±ΠΈΠ»Π΅.
ΠΠ°ΡΠ°Π²ΡΡΡΡΡΠΈ ΠΎΠΏΡΠ΅ΠΆΠ½Ρ ΡΠ΅ΠΌΡ Π²Π΅ΡΠ°ΡΠ° Ρ ΠΏΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΠΌΠΎ Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΠΊΡ ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΊΠ»ΠΈ Π΄Π° ΡΡ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΌΠΎ ΠΎΠ²Π΄Π΅ ΡΠΏΠΎΠΌΠΈΡΠ°ΡΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΡΠΎΠ±Π½ΠΎ ΠΏΠΎΠ²Π΅Π·Π°Π½Π΅ Π½Π° ΡΠ°ΠΊΠ°Π² Π½Π°ΡΠΈΠ½ Π΄Π° ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ Π±Π΅Π· Π΄ΡΡΠ³ΠΈΡ Π½Π΅ ΠΌΠΎΠ³Ρ Π±ΠΈΡΠΈ Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ°Π·ΡΠΌΡΠΈΠ²Π΅. ΠΡΡΠΎ ΠΎΠ²ΠΎ Π²Π°ΠΆΠΈ ΠΈ Π·Π° ΠΏΡΠΈΡΡ ΠΎ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°. ΠΠ° ΡΠ»ΠΈΡΠΈ 4 ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·Π°Π½Π° ΡΡ ΡΡΠΈ ΠΠ»ΠΈΠ½ΡΠΊΠ° Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ° ΠΏΠΎΠ΄Π΅Π·ΠΈΠ²ΠΎΠΌ Π²ΠΈΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΏΠ»Π°ΡΡΠΎΡΠΌΠ΅ - Π½ΠΎΡΠ°ΡΠ° ΠΎΠΏΡΡΠ³Π΅. ΠΠΏΠ°ΠΊ, ΡΠ»ΠΎΠ³Ρ ΠΈ ΡΠ²ΡΡ Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ°ΡΠ° ΠΎΠ²ΠΎΠ³ Π½ΠΎΡΠ°ΡΠ° ΠΌΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ΠΌΠΎ Π²Π°ΠΌ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΈ ΡΠ΅ΠΊ ΠΊΠ°Π΄Π° Ρ ΡΠ»Π΅Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌ Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΠΊΡ "ΠΏΡΠΎΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΌΠΎ" ΠΎ ΠΎΠΏΡΡΠ³Π°ΠΌΠ°. ΠΠΎ, ΡΠΏΡΠ°Π²ΠΎ Π·Π±ΠΎΠ³ ΡΠ°ΠΊΠ²Π΅ "ΠΈΠ½ΡΠ΅ΡΠ°ΠΊΡΠΈΠ²Π½Π΅" ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π΅ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π²Π΅ΡΠ°ΡΠ° Π½ΠΈΡΠΈ Π΄Π°Π½Π°ΡΡΡ ΠΏΡΠΈΡΡ Π½Π΅ΡΠ΅ΠΌΠΎ ΠΌΠΎΡΠΈ Π΄Π° Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π΄ΠΎΠ²ΡΡΠΈΡΠΈ. ΠΠ½ΠΎ ΡΡΠΎ Π½Π°ΠΌ ΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ Π·Π° ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌ ΡΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ΄Π΅ΡΠ°Π²Π°ΡΠ° Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°, ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π΅, Π΅Π²Π΅Π½ΡΡΠ°Π»Π½Π΅, Π·Π°ΠΌΠ΅Π½Π΅. ΠΠ°ΠΈΠΌΠ΅, ΠΈΠ· ΠΎΠΏΠΈΡΠ° ΡΠ°Π΄Π° Ρ ΠΈΠ΄ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΎΠ½ ΠΏΡΡΠΆΠ° ΠΎΡΠΏΠΎΡ ΡΠ°Π±ΠΈΡΠ°ΡΠ΅, Π°Π»ΠΈ Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΠΈ Π±ΠΈΠ²Π° ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ ΡΡΠΈΡΠ½ΡΡΠ΅. ΠΠΌΠ°ΠΌΠΎ Π»ΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ° Π½ΠΏΡ Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ»ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ 50 ΠΊΠ³ Π½ΠΈΡΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ° ΡΠΈΠΌΠ΅ Π½Π΅ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ Π΄ΠΎΠΊ Π½Π΅ Π³Π° Π½Π΅ ΠΎΠΏΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ° 51 ΠΊΠ³. Π’Π°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΏΠΎΠ»Π°ΠΊΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈ ΡΡΠΈΡΠΊΠ°ΡΠΈ Π΄ΠΎΠΊ Π½Π΅ Π΄ΠΎΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΠΊΡΠ°ΡΠ°. Π’Π΅ΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈ Π±ΠΈ ΡΠ΅ Π²ΠΎΠ·ΠΈΠ»ΠΎ ΠΎΠΏΡΠ΅ΠΌΡΠ΅Π½ΠΎ ΠΈΡΠΊΡΡΡΠΈΠ²ΠΎ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° (Π±Π΅Π· ΠΎΠΏΡΡΠ³Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½ΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΆΠΈΠ½Ρ ΠΊΠ°ΡΠΎΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅) Ρ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΠ½ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»ΠΎ ΠΏΠΎΡΡΠ΅ΠΏΠ΅Π½ΠΎ Π½Π°Π³ΠΈΡΠ°ΡΠΈ (Π±ΡΠ·ΠΈΠ½Π° Π½Π°Π³ΠΈΡΠ°ΡΠ° Π·Π°Π²ΠΈΡΠΈΠ»ΠΈ Π±ΠΈ ΠΎ ΠΏΡΠΎΠΏΡΡΠ½ΠΎΡΡ Π²Π΅Π½ΡΠΈΠ»Π° Ρ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ°), ΡΠ²Π΅ Π΄ΠΎΠΊ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° ΠΈ ΠΊΠ°ΡΠΎΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ Π½Π΅ Π±ΠΈ "Π»Π΅Π³Π»ΠΈ" Π½Π° ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π³ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊΠ°. Π‘Π°Π΄Π° Π½Π°ΠΌ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ ΡΠ»ΡΠΆΠ΅ Π°ΠΌΠΎΡΡΠΈΠ·Π΅ΡΠ° - ΡΡΠΏΠΎΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΠΊΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ° Π²Π΅ΡΠ°ΡΠ°, ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ Π΄ΡΠ΅Π»ΠΈΠΌΠΈΡΠ½ΠΎΡ Π½Π΅ΡΡΡΠ°Π»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠ°. ΠΠΏΠ°ΠΊ, Π±Π΅Π· ΠΎΠΏΡΡΠ³Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ Π²ΡΠ°ΡΠ°ΡΡ Π½Π° ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ, Π½ΠΈΡΡΠ° Π½Π΅ Π±ΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ΅.