31
1. Tehnologija drveta Stablo drveta Tehnologija drveta je nauka koja se bavi proučavanjem gradje i svojstava drveta Drvo (biljka) – sastoji se od podzemnog i nadzemnog dela (stabla) Stablo – deblo + krošnja Deblo je izraženo po visini drveta, a u zavisnosti od vrste (četinari ili lišćari) Debljina debla – prečnik na 1,3m

1 Prvo predavanje

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Predavanja sa beogradskog univerziteta

Citation preview

Page 1: 1 Prvo predavanje

1. Tehnologija drvetaStablo drveta

Tehnologija drveta je nauka koja se baviproučavanjem gradje i svojstava drveta

Drvo (biljka) – sastoji se od podzemnog i nadzemnog dela (stabla)

Stablo – deblo + krošnja

Deblo je izraženo po visini drveta, a u zavisnosti od vrste (četinari ili lišćari)

Debljina debla – prečnik na 1,3m

Page 2: 1 Prvo predavanje

Građa drveta

Poprečni presek:• srž, srce – deo oko ose drveta• srčevina – deo gde se odigrao

proces rasta• beljikovina – gde je proces rasta

u toku

Uočava se izražena nehomogenost građe » anizotropija drveta kao materijala za građenje

Page 3: 1 Prvo predavanje

Tehnička svojstva drveta

1. Estetska svojstva

2. Fizička svojstva

3. Fizičko-hemijska svojstva

4. Mehanička svojstva

- posledica građe i hemizma drveta – od posebnog značaja za primenu drveta u konstrukcijama

Page 4: 1 Prvo predavanje

1. Estetska svojstvaregistruju se čulima – vidom, mirisom i dodirom

• Boja drveta - izgled obrađene površine zavisno od vrste i stepena zdravosti (beličasta, žućkasta, crvenkasta, mrka, crna)

• Sjaj drveta - izgled obrađene površine zavisno od anatomske građe i kvaliteta obrađene površine

• Miris drveta - zavisi od vrste i stepena zdravosti

• Finoća drveta – zavisi od anatomske građe (teksture). Finije drvo » homogenija građa

• Tekstura drveta - izgled posle mehaničke obrade zavisno od anatomske građe

Page 5: 1 Prvo predavanje

2. Fizička svojstva drveta

• Poroznost drveta - odnos između ukupne zapremine pora prema zapremini suvog drveta. Hrast i bukva – 55% pora. Bor – 75% pora.

• Vlažnost drveta - bitno utiče na mehaničke osobine. Izražava se preko procenta vlažnosti (n %) kao težinski odnos pre i posle sušenja drveta.

Razlikujemo:

- napojeno drvo – drvo zasićeno vodom

- polusuvo drvo – ne sadrži slobodnu kapilarnu vodu

- prosušeno drvo – vlažnost 12 - 22% (za drvene konstrukcije < 18 %)

- isušeno drvo – vlažnost 6 - 12 %

- suvo drvo – vlažnost ~ 0 %

Sušenje drveta: prirodno i tehničko

Page 6: 1 Prvo predavanje

• Težina drveta – zavisi od vrste, starosti, građe, poroznosti, vlažnosti, lokaliteta i dr.

Page 7: 1 Prvo predavanje

• Promenljivost dimenzija – zavisi od skupljanja i bubrenja drveta (promena dimenzija u zavisnosti od % vlažnosti)

Skupljanje i bubrenje različiti su različitim pravcima zbog heterogenosti drveta.

Najveće skupljanje (bubrenje) je u tangencijalnom pravcu, manje u radijalnom, a najmanje u pravcu vlakana (longitudinalnom pravcu).

Na veličinu skupljanja utiču: građa drveta, starost, obojenost srži, zapreminska masa, količina smole, vrsta drveta, obrada i sl.

Page 8: 1 Prvo predavanje

Skupljanje i bubrenje

Najveće je u higroskopnom području do 30% vlažnosti

Page 9: 1 Prvo predavanje

• Provodljivost zvuka – zavisi od vrste drveta, procenta vlažnosti, građe drveta i dr. Zdravo drvo daje jasan, zvonak i kratak zvuk, a trulo mukli, tupi zvuk. Brzina rasprostiranja zvuka || vlaknima kreće se od 3200 – 5200 m/sec (skoro kao kod metala)

• Provodljivost toplote – zavisi od građe drveta, zapreminske mase, pravca vlakana, temperature i vlažnosti. Drvo je slab provodnik toplote

• Termičke dilatacije – zavise od vrste drveta, zapreminske mase, pravca vlakana, temperature i vlažnosti. Dilatacije su različite u različitim pravcima. U poređenju sa betonom i čelikom zanemarljive su.

• Provodljivost elektriciteta – najviše zavisi od vlažnosti. Drvo je slab provodnik elektriciteta (dobar izolator).

Page 10: 1 Prvo predavanje

3. Fizičko hemijska svojstva• Trajnost drveta – zavisi od građe, zapreminske mase, vremena seče, insekata, mehaničkih povreda, vlažnosti, načina upotrbe i dr.(od nekoliko meseci do nekoliko hiljada godina).

• Zapaljivost drveta – svojstvo da se lakše ili teže pali. Zavisi od građe, vrste, zapreminske mase, vlažnosti i dr.

Bitno je razlikovati zapaljivost drveta od njegovog ponašanja u požaru !

Page 11: 1 Prvo predavanje

4. Mehanička svojstva drveta

4.1. Tvrdoća – zavisi od vrste drveta, vlažnosti, sadržaja smole, mesta uzimanja uzorka i dr. Od tvrdoće zavisi obradljivost.

4.2. Otpornost na habanje – zavisi od tvrdoće, a od posebne je važnosti kod izrade podova, stepenica i sl.

4.3. Čvrstoća drveta – mehaničko svojstvo najvažnije u drvenim konstrukcijama.

Zavisi od vrste drveta, zapreminske mase, građe drveta, vlažnosti, obrade i dr. Obzirom na anizotropnost drveta jedno isto drvo ima različite čvrstoće u različitim pravcima:

- čvrstoća na zatezanje (|| vlaknima, na vlakna),

- čvrstoća na pritisak (|| vlaknima, na vlakna, pod na vlakna, tangencijalno, radijalno)

- čvrstoća na savijanje,

- čvrstoća na smicanje

Manifestuju se pod uticajem spoljašnjih sila

Page 12: 1 Prvo predavanje

Čvrstoća na dugotrajno opteraćenje (trajna čvrstoća)

Opada sa nanošenjem opterećenja kroz vreme (~ 60% vrednosti čvrstoće pri lomu od trenutnog opterećenja).

Kada je < 0 lom ne može da nastupi i pored dugotrajnog opterećenja (povećavaju se deformacije).

Kada je > 0 dolazi do plastičnih deformacija (b - c ) i do loma.

» Drvo poseduje svojstvo prirasta deformacija kroz vreme (u elastičnoj i plastičnoj oblasti).

Page 13: 1 Prvo predavanje

Čvrstoća na zatezanje

Zatežuća sila deluje paralelno ili upravno vlaknima. Zavisi od vrste drveta, zapreminske mase, oblika i veličine uzorka, vlažnosti, pravilnosti građe.

Čvrstoća na zatezanje upravno na vlakna je 20 do 25 puta manja od čvrstoće na zatezanje paralelno vlaknima

<= kriva - za borovinu

Page 14: 1 Prvo predavanje

Čvrstoća na pritisak

<= kriva - za borovinu

Zavisi od vrste drveta, zapreminske mase, oblika i veličine uzorka, vlažnosti i dr.

Pritisak || vlaknima > od

Pritiska na vlakna (3

do 10 puta)

Page 15: 1 Prvo predavanje

Čvrstoća na pritisak upravno na vlakna (gnječenje)

a < b < c

Page 16: 1 Prvo predavanje

Čvrstoća na savijanjeZavisi od vrste drveta, zapreminske mase, vlažnosti.

Čvrstoća na savijanje u radijalnom pravcu veća je od čvrstoće na savijanje u tangencijalnom pravcu.

Page 17: 1 Prvo predavanje

Čvrstoća na smicanje

• Presecanje vlakana – a), b)

• Tangencijalno i radijalno smicanje – c), d)

• Smicanje paralelno vlaknima – e), f)

Drvo se smiče po određenoj ravni (smičućoj površini)

Čvrstoća na smicanje || vlaknima manja je za 3 do 4 puta od čvrstoće na smicanje na vlakna

Čvrstoća na smicanje || vlaknima najčešće se koristi u praksi

Page 18: 1 Prvo predavanje

Naponi pri smicanju

Raspored napona smicanja || vlaknima neravnomerniji je kad sila deluje jednostrano (a)

Usled ekscentriciteta sile smicanja T javlja se zatezanje upravno na vlakna (cepanje)

Konstruktivne mere za smanjenje zatezanja na vlakna

Page 19: 1 Prvo predavanje

Zbirni dijagram čvrstoća

Page 20: 1 Prvo predavanje

4.4. Žilavost drveta

4.5. Cepljivost drveta

Sposobnost da se posle uticaja spoljnih sila zadrži deformisani oblik, a da ne dođe do loma.

Kod žilavog drveta veliko je rastojanje između granice elastičnosti i granice loma.

Žilavost zavisi od gradje drveta (tanji godovi » veća žilavost), vlažnosti (sirovo je žilavije od suvog), zapreminske mase (lako je žilavije od teškog), strosti (mlađe je žilavije od starog)

Svojstvo da se lakše ili teže cepa u pravcu vlakana.

Ovo mehaničko svojstvo podobno je sa stanovišta obrade, a nepovoljno u konstrukciji (cepanje kod ugradnje spojnih sredstava)

Page 21: 1 Prvo predavanje

4.6. Elastičnost drvetaZavisi od vrste drveta, zapreminske mase, građe, vlažnosti, temperature.

Mera elastičnosti je modul elastičnosti (E ).

Razlikuju se moduli elastičnosti: kod savijanja (E m), pritiska paralelno vlaknima (E c||), zatezanja paralelno vlaknima (E t||) E t|| > E m > E c||

Tkođe, razlikuju se moduli elastičnosti u karakterističnim pravcima: u parvcu vlakana E1, radijalnom pravcu E2, tangencijalnom pravcu E3, kao i E upravno na vlakna.

Postoje i moduli klizanja G, koji su takođe različiti u različitim pravcima

Page 22: 1 Prvo predavanje

5. Uticaj vlažnosti

Povećanjem vlažnosti drveta smanjuju se njegove mehaničke karakteristike i trajnost.

Povećanje vlažnosti iznad tačke zasićenja vlakana > 30% ne utiče na čvrstoću

Page 23: 1 Prvo predavanje

6. Uticaj temperature

Sa povećanjem temperature smanjuje se čvrstoća drveta i modul elstičnosti (povećanje deformacija)

Povećanjem temperature dolazi do rasušivanja (skupljanja) što smanjuje mehaničke karakteristike.

Smanjenje temperature, kod vlažnog drveta (ispod 00 C) dolazi do razornog uticaja leda.

Page 24: 1 Prvo predavanje

7. Greške u drvetu

7.1. Greške građe drveta

• greške poprečnog preseka – manifestuju se preko:

Drvo je organska materija, nehomogena u organskom, anatomskom i fizičkom smislu zbog toga su moguće pojave grešaka, koje nepovoljno utiču na njegove karakteristike.

Greške su uglavnom posledica rasta drveta

- nepravilne strukture

- ekscentričnosti srca

- dvostruko srce

- nepravilnog perseka

Page 25: 1 Prvo predavanje

• zakrivljenost debla • nepravilnost (usukanost) vlakana (kada su vlakna usukana

ili spiralna)

• nejednaka širina godova – utiče na homogenost građe, povećava anizotropnost i smanjuje mehanička svojstva drveta (posebno čvrstoću na smicanje)

p = f / d *100 1 %

- mala usukanost

a = D/20 – D/10

- srednja usukanost

a = D/10 – D/5

- velika usukanost

a > D/5

Page 26: 1 Prvo predavanje

• kvrge • urasla kora

Smanjuju mahaničke karakteristike, naročito čvrstoću na zatezanje

Page 27: 1 Prvo predavanje

• greške od uzroka fizičke prirode

- paljivost (srčane pukotine) – raspucavanje u radijalnom pravcu - okružljivost –

odvajanje drvne mase u smeru godova

- greške usled skupljanja –

raspukline (ceo presek) i pukotine (deo preseka) krivljenje građe - izbočenost,

- koritavost,

- vitopernost

Page 28: 1 Prvo predavanje

• mehaničke ozlede drveta – pri zabijanju tvrdih predmeta, transportu i sl.

• greške boje drveta – kao posledica truljenja, smanjuju tehnička svojstva

• greške od insekata – bušotine i hodnici od insekata, smanjuju tehnička svojstva

• greške obrade drveta – lisičavost (jednoivična i dvoivična)

- nejednaka debljina po dužini, širini i debljini

Page 29: 1 Prvo predavanje

8. Kvalitetne klase drveta

• I klasa – građa visoke nosivosti. Koristi se za lepljene lamelirane konstrukcije

• II klase – građa normalne nosivosti. Upotrebljava se za klasične drvene konstrukcije

• III klasa – građa male nosivosti. Koristi se za pomoćne i privremene konstrukcije.

U zavisnosti od klase definisani su i dopušteni naponi koji se koriste za proračun

drvenih konstrukcija.

Prema botaničkim vrstama u drvenim konstrukcijama razlikuju se:

a) četinari (jela, smreka, beli i crni bor)

b) tvrdi lišćari (hrast, jasen, bagrem, grab, bukva, brest)

c) meki lišćari (joha, lipa, topola i jasika)

U zavisnosti od mahaničkih svojstava

Page 30: 1 Prvo predavanje

9. Obrada drveta

Za inženjerske drvene konstrukcije monolitno drvo može biti obrađeno kao:

• OBLA GRAĐA – bez kore i bez obrade. Pad prečnika 2cm/m

• POLUOBLA GRAĐA – obla građa prerezana po polovini

• TESANA GRAĐA – kvadratnog ili pravougaonog preseka. Dobija se tesanjem.

• REZANA GRAĐA (oštroivična građa) – dobija se struganjem u pilanama. Premaobliku poprečnog preseka razlikuju se:

- tanke daske, debljine od 9 do 13 mm,- daske, debljine od 14 do 48 mm,- planke, debljine od 48 do 100 mm,- letve, imaju debljinu dasaka i odnos strana od 1:1 do 1:2,- gredice, imaju debljinu planki i odnos strana od 1:1 do 1:2,- grede, imaju dimenzije poprečnog preseka > od 10/10 cm.

Najveća dimenzija 36/36 cm

Prema dužini: - kratka građa (do 4 m), duga građa (više od 4 m)

Page 31: 1 Prvo predavanje