Sustavi za upravljanje sadržajem za učenje (LCMS)

Ive, Alen

Master's thesis / Diplomski rad

2017

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Pula / Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:264863

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-18

Repository / Repozitorij:

Digital Repository Juraj Dobrila University of Pula

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizama

«Dr. Mijo Mirković»

ALEN IVE

SUSTAVI ZA UPRALJANJE SADRŽAJEM ZA UČENJE

(LCMS)

Diplomski rad

Pula, 2017.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizama

«Dr. Mijo Mirković»

ALEN IVE

SUSTAVI ZA UPRALJANJE SADRŽAJEM ZA UČENJE

(LCMS)

Diplomski rad

Broj indeksa: 182-ED, izvanredni student

Studijski smjer: Poslovna informatika

Predmet: Razvoj informacijskih sustava

Znanstveno područje: Društvene znanosti

Znanstvena grana: Poslovna informatika

Znanstveno polje: Ekonomija

Mentor: Prof. dr. sc. Vanja Bevanda

Pula, veljača, 2017.

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, dolje potpisani _________________________, kandidat za magistra ______ ovime

izjavljujem da je ovaj Diplomski rad rezultat isključivo mojega vlastitog rada, da se

temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to

pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio Diplomskog

rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz kojega

necitiranog rada, te da ikoji dio rada krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem,

također, da nijedan dio rada nije iskorišten za koji drugi rad pri bilo kojoj drugoj

visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi.

Student

_____________________

U Puli, _________, ________ godine

IZJAVA

o korištenju autorskog djela

Ja, _______________________________________ dajem odobrenje Sveučilištu Jurja Dobrile u

Puli, kao nositelju prava iskorištavanja, da moj diplomski rad pod nazivom

koristi na način da gore navedeno autorsko djelo, kao cjeloviti tekst trajno objavi

u javnoj internetskoj bazi Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te

kopira u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne

knjižnice (stavljanje na raspolaganje javnosti), sve u skladu s Zakonom o

autorskom pravu i drugim srodnim pravima i dobrom akademskom praksom, a

radi promicanja otvorenoga, slobodnoga pristupa znanstvenim informacijama.

Za korištenje autorskog djela na gore navedeni način ne potražujem naknadu.

U Puli, _______________ (datum)

Potpis

___________________

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................ 1

2. SUSTAVI UPRAVLJANJA SADRŽAJEM (CMS) ................................................................ 3

2.1. Osnove CMS-a .................................................................................................................. 3

2.2. Povijest CMS-a ................................................................................................................. 4

2.3. Primjena CMS-a ............................................................................................................... 6

2.4. Arhitektura CMS-a ....................................................................................................... 14

2.5. Primjer Quilt CMS-a .................................................................................................... 18

3. OBJEKTI UČENJA .................................................................................................................. 26

3.1. SCORM ............................................................................................................................. 27

3.2. Learnativity.................................................................................................................... 28

3.3. CISCO ................................................................................................................................ 28

3.4. Mapiranje modela – ALOCOM ................................................................................. 29

4. MODERNI SUSTAVI ZA E-UČENJE ................................................................................. 30

4.1. Model četiri kvadranta .............................................................................................. 31

4.2. Funkcionalnosti i razlike LMS i LCMS sustava ................................................. 36

4.3. Kada je potreban LCMS ............................................................................................. 41

5. TRŽIŠTE LCMS SUSTAVA .................................................................................................. 44

5.1. Odabir LCMS sustava ................................................................................................. 46

6. LCMS .......................................................................................................................................... 51

6.1. Konceptualni dizajn i arhitektura LCMS-a ......................................................... 51

6.2. Implementacija LCMS-a ............................................................................................ 53

6.2.1. Repozitorij objekata učenja ............................................................................ 54

6.2.2. Aplikacija za automatizirani proces autoringa ....................................... 55

6.2.3. Dinamičko sučelje za isporuku ...................................................................... 55

6.2.4. Aplikacija za administraciju ........................................................................... 56

6.3. Moduli LCMS-a .............................................................................................................. 56

6.4. Prednosti i osobine dobrog LCMS sustava ........................................................ 58

7. MJERENJE UČINKOVITOSTI LCMS-a ............................................................................. 61

8. PRIJEDLOZI BUDUĆEG PRAVCA RAZVOJA QUILT CMS-a ..................................... 63

9. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 65

LITERATURA .................................................................................................................................. 67

1

1. UVOD

S porastom količine informacija, područje e-učenja se nalazi pred velikim

izazovom efikasnog korištenja sadržaja za učenje. Razvoj tehnologije doprinosi

razvoju sve većeg broja alata koji se primjenjuju pri izradi sadržaja za učenje i

njegovom ponovnom korištenju. Oslanjanje na samo jedan sustav za e-učenje

pomalo postaje prošlost.

Cilj rada je dati detaljni uvid u sustav za upravljanje sadržajem za učenje, te

definirati njegovu poziciju unutar sustava za e-učenje akademske institucije.

Hipoteza ovog diplomskog rada je da LCMS sustavi nisu dostigli potpunu

integraciju u sustave e-učenja i da postoji još veliki iskoristivi potencijal. Kroz

primjer funkcionalnosti Quilt CMS-a ovaj rad pokušati će odrediti prijedloge

budućeg pravca razvoja LCMS-a.

Budući da je tema „Sustavi za upravljanje sadržajem za učenje“ na samom početku

rada definirani su sustavi za upravljanje sadržajem (CMS), odnosno osnove,

povijest i primjena CMS-a. Uz ove osnovne informacije o CMS-u opisana je općenita

arhitektura koja se koriti kod ovih sustava uz primjer Quilt CMS-a.

U trećem poglavlju objašnjeni su standardi koji se primjenjuju kod e-učenja jer oni

su neophodni za razumijevanje sustava za upravljanje sadržajem za učenje jer se

upravo bave tematikom standardizacije sadržaja za učenje.

Četvrto poglavlje donosi opis modernih sustava za e-učenje kroz model četiri

kvadranta u kojem su definirani dijelovi akademskog sustava za e-učenje. Nakon

toga pobliže su uspoređeni sustavi za upravljanje učenjem (LMS) i sustavi za

upravljanje sadržajem za učenje (LCMS). Opisane su njihove razlike,

funkcionalnosti i djelokrug djelovanja unutar sustava za e-učenje. Zadnji dio ovog

poglavlja predstavljaju temeljne pretpostavka koje treba sagledati prilikom

odluke o potrebi LCMS-a od strane akademske institucije.

Peto poglavlje odnosi se na veličinu tržišta LCMS sustava. Nabrojani su glavni

proizvođači LCMS-a, te poteškoće zbog nerazvijenosti tržišta.

U šestom poglavlju detaljnije se opisuje LCMS sustav. Prvi dio je fokusiran na

arhitekturu LCMS-a i implementaciju u sustav za e-učenje. Opisani su glavni

2

dijelovi LCMS-a poput repozitorija objekata učenja, aplikacije za automatizirani

proces autoringa, dinamičkog sučelja i aplikacije za administraciju. Drugi dio

opisuje glavne module LCMS-a i njihove funkcionalnosti te prednosti i osobine

dobrog LCMS sustava.

U predzadnje poglavlju obrađena je problematika mjerenja učinkovitosti LCMS-a

kroz pet faktora učinkovitosti. Nakon toga opisana su tri područja potencijalne

uštede kod implementacije LCMS-a.

Zadnje poglavlje usmjereno je na buduće trendove u e-učenju i prijedloge budućeg

pravca razvoja Quilt CMS-a.

Kod pisanja diplomskog rada korištena je većinom strana literatura raznih autora,

knjige su većinom korištene za definiranje pojmova, dok glavninu čine znanstveni

radovi i razni stručni materijali i bilteni. Također su kao izvor informacija

korištene različite Internet stranice. U radu su primijenjene znanstveno-

istraživačke metode, poput induktivne i deduktivne metode, metode analize,

metode sinteze, metode deskripcije i metode kompilacije.

3

2. SUSTAVI UPRAVLJANJA SADRŽAJEM (CMS)

2.1. Osnove CMS-a

Sustav za upravljanje sadržajem (CMS) je računalni program koji se koristi za

stvaranje, izmjenu, upravljanje i objavljivanje sadržaja na dosljedno organiziran

način. CMS sustav se često koristi za rukovanje specifičnom dokumentacijom kao

što su vijesti, tehnički priručnici, vodiči te brošure.

Kao alternativa klasičnim web stranicama razvijene su stranice zasnovane na CMS

(engl. Content Management System) sustavu koji omogućava korisnicima da se

bave isključivo sadržajem stranica, a ne detaljima programske izvedbe. U osnovi,

takvi sustavi samu informaciju drže u bazi podataka, a programi koji čine CMS, na

zahtjev korisnika, od informacije dinamički stvaraju web stranicu. Slika 1.

prikazuje scenarij gdje je ostvareno povezivanje web preglednika, poslužitelja s

PHP prevoditeljem i bazom podataka. (Carnet CERT, 2008.)

Slika 1. Povezivanje komponenti

Izvor: vlastita izrada prema CARNet CERT i LS&S, (2008.): „CMS sustavi i sigurnost“, http:/ /www.cis.hr/www.edicija/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2008-12-249.pdf, (pristupljeno 4.

travnja 2016.)

Upravljanje sadržajem može uključivati slikovne medije, audio i video datoteke,

elektroničke dokumente i ostali web sadržaj. CMS sustav može pružati sljedeće

funkcije:

identifikaciju svih ključnih korisnika (npr. obični korisnici, moderatori,

administratori) i njihovu ulogu u upravljanju sadržajem (prilikom pristupa

korisnik se autentificira te dobije određenu ulogu tj. prava pri izmjeni

sadržaja),

4

mogućnost dodjele uloga različitim kategorijama ili vrstama sadržaja,

definicija tijeka procesa (engl. workflow) zadataka za suradničko stvaranje,

često popraćena porukama koje služe menadžerima kao upozorenja o

promjeni sadržaja (npr. kreator sadržaja predlaže vijest, koja je objavljena

tek nakon što ju revidira pomoćni urednik i odobri glavni urednik),

mogućnost upravljanja i praćenja više od jedne inačice sadržaja (npr.

izmjena sadržaja se očituje novom inačicom),

sposobnost prikupljanja sadržaja na stranici (npr. skeniranje),

sposobnost spremanja sadržaja u spremište podataka (engl. repository)

kako bi se omogućio naknadni pristup do njega,

razdvojenost upravljanja sadržajem od izgleda (npr. CMS sustav može

automatski podešavati boje i fontove teksta). (Carnet CERT, 2008.)

2.2. Povijest CMS-a

Povijest CMS-a seže u povijest samoga "sadržaja", a ona nastaje u isto vrijeme kao

i ljudsko znanje. Kako bi se efikasnije upravljalo sadržajima razvile su se posebne

tehnike organizacije i pohranjivanja podataka. Već od antičkog doba sadržaj se

pohranjuje u svitcima, knjigama i zbirkama dok se kasnije razvojem civilizacije

pojavljuju knjižnice i razne arhive.

Tokom povijesti količina sadržaja je rasla i tako i potreba za njegovim

skladištenjem postajala je sve skuplja. Informatičkim razvojem u potpunosti se

promijenio pristup upravljanju sadržajem. Umjesto ručne i mehaničke obrade,

računala su omogućila iznimno brz i precizan način obrade podataka koji se

temelji na sedam glavnih karakteristika koje predstavljaju značajno poboljšanje u

odnosu na sve ranije sustave:

5

Slika 2. Karakteristike obrade podataka

Izvor: vlastita izrada prema Crnić, J. (2015.). Informatički list učenika OŠ "Sv.Matej". Halubijan

Info.

Ključna činjenica koja je omogućila današnji oblik skladištenja podataka putem

CMS-a je izum računala i njegove periferne jedinice (CD, DVD, USB) koji su

omogućavali lakše prenošenje sadržaja. No, to i dalje nije bilo dovoljno da bi se

CMS mogao u potpunosti koristiti, stoga razvojem interneta odnosno world wide

weba, programskih jezika i baza podataka, CMS je doživio svoj rast.

Na početku u 90-im godinama većina CMS-a koristila je PHP programski jezik zbog

jednostavnosti i stabilnosti koju je pružao. Sve većim zahtjevima weba došlo je do

znatnog razvoja PHP-a koji je sada trebao pružati podršku novonastalim

komponentama poput MySQL-a (baze podataka), Linuxa (operativnog sustava za

web servere) te Apache (softvera za web servere). Tako je 2000. godine razvijen

PHP 4.0 koji je u kombinaciji sa spomenutim komponentama činio „LAMP“ koji je

doveo do povećanog rasta web stranica na internetu.

Usporedno s rastom web stranica, razvili su se i specijalizirani računalni programi

za upravljanje informacijama odnosno CMS sustavi. Dok su neki od njih

specijalizirani za specifične primjene, velik broj CMS sustava je prilagodljiv za

različite svrhe. Njihova najšira primjena našla je svoje mjesto u edukacijskim i

korporacijskim okruženjima i uređivanju sadržaja na web stranicama.

1.Skupljanje podataka

2.Pohrana

informacija

3.Organizacija informacija

4. Izračun

5. Komunika-

cija

6.Prezentacijapodataka

7.Kontrola

6

2.3. Primjena CMS-a

Sustavi za upravljanjem sadržajem mogu se podijeliti prema načinu primjene.

Tako CMS omogućuje dinamično objavljivanje i upravljanje sadržajem za razne

namjene.

Slika 3. Podjela CMS-a prema načinu primjene

Izvor: vlastita izrada prema Mehta N., (2009.): „Choosing An Open Source CMS“, Birmingham, Packt Publishing.

Portali ili CMS za opću namjenu koriste se na razne načine, a najčešće za

izgradnju dinamičkih korporativnih web stranica jer pojednostavljuje ažuriranje

sadržaja stranica te nema potrebe za dodatnim tehničkim osobljem. Ovakav CMS

donosi razne alate pomoću kojih korisnik sa malo i čak bez znanja programskih

jezika može izrađivati i upravljati sadržajem. Glavne značajke CMS-a za portale su:

Izrada i upravljanje hijerarhijom sadržaja i njezinim dijelovima

Izrada stranica i lakoća dodavanja tekstualnog i grafičkog sadržaja

Izmjena već objavljenog sadržaja

Automatsko povezivanje i objavljivanje sadržaja

Mogućnost administracije i upravljanja za više korisnika

Mnogi CMS-ovi za web portale omogućuju veliku fleksibilnost upravljanja

izgledom web stranice. Korisnik može upotrijebiti ovu vrstu CMS-a za različite

namjene poput:

Web portali za objavljivanje novosti i časopisa

Korporativnih i društvenih web stranica

Web stranice za sport i zabavu

Osobne web stranice za objavu životopisa i biografija

Za objavu ostalih informacija

Portali ili CMS za opću namjenu

Blog CMS CMS za e-trgovinu Wiki CMS

Forum CMSCMS za e-učenje

(LMS/LCMS)CMS za suradnju

CMS za dijeljenje sadržaja

7

Vidljivo je da se portali ili CMS-ovi za opću namjenu mogu koristiti za razne svrhe.

Nadalje, moguće je nadograditi takve sustave sa dodacima koji donose razne

dodatne funkcionalnosti koje se mogu prilagoditi za određenu namjenu. Veliki

broj web stranica koristi CMS, a evo nekoliko primjera:

http://www.fastcompany.com/

http://corp.aol.com/

http://www.gsas.harvard.edu/

http://www.quizilla.com/

http://hasselblad.com/

http://discovermagazine.com/

http://www.fsf.org/

Web logovi (blogovi) su dnevnici u obliku web stranica. Blogovi su jako

popularni i jedni su od najjednostavnijih oblika CMS-a. Blogovi su jedan prema

više način komuniciranja i jednostavni su za izradu i održavanje. Korisnici često

koriste blog kao svoj digitalni dnevnik. Popularnost blogova dovelo je do njenog

širenja na razne oblike poput blogova za slike, video blogova (vlog), audio blogova

(podcast) i drugih. Blogovi su u biti web stranice ali imaju određene specifične

funkcionalnosti koje svaki CMS mora posjedovati kako bi zadovoljio potrebama

ove primjene, a one su slijedeće:

izrada objava

kategorizacija objava i oznaka prema ključnim riječima

mogućnost komentiranja objava što blog čini interaktivnim (budući da se

dopuštaju komentari mora imati mogućnost blokiranja spam komentara)

izrada stalnih veza na svaku objavu bloga

izrada automatskih obavijesti kada objava drugog bloga ima referencu na

blogu (pingback/trackback)

Dodavanje slika, videa i drugih sadržaja

Kronološka objava sa navigacijom u obliku kalendara

Izrada liste blogova koje autor bloga čita (u svrhu promocije drugih

blogova cross-linking)

Upravljanje izgledom bloga i ugrađivanje novih tema

8

Izvoz sadržaja u obliku RSS-a koji omogućava ugradnju sadržaja na druge

stranice bez posjećivanja bloga

Blogovi pripadaju društvenim medijima koje koristi više milijuna ljudi a većina

njih koristi CMS-ove. CMS sustavi za blog se koriste za slijedeće namijene:

Online dnevnik – objave o osobnom iskustvu i stavovima

Komentare o specifičnim temama, npr. politika, tehnologija, poslovanje, itd.

Objavljivanje vijesti

Objava multimedije: blog o slikama, video blog, izrada objava preko

mobilnog uređaja

Korporacijski blog: dijeljenje novih objava o proizvodima i uslugama te

njihovom održavanju

Blog koji ujedinjuje skupinu blogova kako bi filtrirao najvažniji sadržaj

Blog za samopromociju

Primjeri takvih blogova su slijedeći:

http://boingboing.net/

http://www.smashingmagazine.com/

http://www.techcrunch.com/

http://offtherack.people.com/

http://nelsonmandela.org/

Glavna značajka CMS za e-trgovinu je omogućiti online trgovinu na internetu na

način da korisnik može upravljati proizvodima, kategorijama i postavkama

proizvoda. Na internetu postoji mnogo softvera za izradu e-trgovine no one nisu

smatrane CMS-ovima. Glavne karakteristike dobrog CMS-a za e-trgovinu sadrže

slijedeće elemente:

Upravljanje proizvodima – kategorije, karakteristike, opcije, slike, cijene

Košarica proizvoda – usporedba, popis želja, kupnja, platformu za plaćanje

Upravljanje korisnicima – korisnici, praćenje narudžba

Alati za e-marketing – izvještaji, promocije, posebne ponude, unakrsna

prodaja

Upravljanje stranicom – stranice, sekcije, meniji

9

SEO (optimizacija web stranice) – URL-ovi razumljivi korisniku, ključne

riječi i ostalo

Web prodaja dosegla je visok stupanj uporabe u cijelom svijetu te mnogo je

besplatnih (open source) CMS-ova za e-trgovinu. Korisnici takve CMS-ove koriste

za:

Prodaju knjiga, poklona, igračka ili bilo kojih drugih proizvoda

Za rezerviranje i kupnju karata za razne evente, pretplate

Za objavljivanje i promociju relevantnih proizvoda

Usporedbu i prodaju proizvoda

Za stvaranje dobiti od prodaje proizvoda na webu

Slanje marketinških biltena i porast povratka korisnika na stranicu

Stvaranje programa povećanje prodaje

Cilj korištenja CMS-ova za e-trgovinu je jasan. Prodati proizvod na

najjednostavniji način. U nastavku su primjeri korištenja takvih CMS-ova:

http://www.4-pieds.com/

http://www.smallable.com/

http://www.mobileedge.com/

http://www.jazzwisemagazine.com/

Wiki CMS je web mjesto u mreži koje posjetiocima omogućuje da dodaju,

preuzimaju, te modificiraju sadržaj. Lakoća interakcije i operiranja na stranici čini

wiki učinkovitim alatom za masovne poduhvate. (Šimonović, 2010.) Wikiji se

mogu koristiti zarazne namijene od jednostavnih tekstualnih zapisa, do ogromnih

surađivačkih projekata. Mogu biti jednostavne platforme za planiranje

neformalnog druženja ili pokretačko načelo u pozadini globalnih projekata poput

Wikipedije. S porastom popularnosti wikija počeo se čak koristi i u poslovnom

svijetu, npr. kao rješenje za upravljanje znanjem, a sve se više koriste i u

obrazovanju. Njihova jednostavnost i niski troškovi korištenja i održavanja idealni

su za obrazovno okruženje koje se rijetko može podičiti velikim budžetom.

(CARNet, n.d.)

Wiki CMS koristi se u privatne i javne svrhe, a neke od glavnih značajka jesu:

jednostavno stvaranje i uređivanje stranica u web pregledniku

10

automatsko stvaranje poveznica (iako još poveznice nema)

pozivanje posjetitelja na doprinos

Wiki CMS-ovi koriste se u slijedeće svrhe:

stvaranje intraneta – baze znanja koju bi izrađivali sami zaposlenici i

partneri

stvaranje kalendara s eventima ili određenih kataloga

pisanje knjiga na kojima bi surađivali zaposlenici tako da svatko može

uređivati sadržaj

stvaranje dokumentacije koju bi posjetitelji mogli ispravljati

izrada web stranica za putovanje i odmor koje omogućuju korisnicima

unos doživljaja i preporuka

Jedini nedostatak wiki leži upravo u njenoj prednosti, naime u lakoći modificiranja

sadržaja. (Šimonović, 2010.) Što se više koristi Wiki CMS to je veća korist od istog

zbog sve veće pohranjene količine informacija. Wiki CMS se može isto tako

koristiti unutar organizacije kako bi se promicala kultura suradnje. Neki od

primjera Wiki CMS-a su:

http://www.wikipedia.org/

http://wikitravel.org/

http://www.wikibooks.org/

http://www.dokuwiki.org/

Forum CMS je usluga na Internetu koja omogućava razmjenu mišljenja među

sudionicima uporabom web preglednika. Sve poruke koje korisnik napiše i pošalje

na forum vidljive su svim ostalim sudionicima foruma. To nalikuje na oglasnu

ploču (engl. message board) na kojoj sudionici ostavljaju poruke. U načelu poruke

na forumu mogu ostavljati i čitati sudionici interneta bez ograničenja. Sudionici su

najčešće anonimni jer se pri slanju poruke na forum ne mora navesti pravi

identitet. Zbog lakšeg snalaženja forum je obično podijeljen u nekoliko skupina

prema temama razgovora. Jednostavnost uporabe i mogućnost anonimne

rasprave o različitim temama jedan je od glavnih razloga popularnosti foruma.

Glavne značajke CMS-a za forum jesu:

po tematici hijerarhijski raspoređene diskusije

11

mogućnosti pisanja javnih i privatnih poruka

kontrola pristupa posjetitelja (posjetitelja, korisnika, moderatora i

administratora)

značajke za korisnike (pretplata na teme, izrada profila)

jednostavno oblikovanje sadržaja

umetanje privitaka u objave

mogućnost jednostavnog i naprednog pretraživanja

sortiranje tema prema važnosti i posjećenosti

RSS vijesti

Jednostavno anketiranje i istraživanje

Budući da su forumi već dosta godina u uporabi, podosta korisnika interneta

zamijenila ih je wiki-jima, blogovima i drugim servisima.

Kao najbolja pozitivna strana korištenja foruma navodi se mogućnost rasprave, no

forum se može koristiti i za slijedeće:

podrška za proizvod ili uslugu

recenzije proizvoda, usluga

tehnološka rješenja – rješenje raznih problema koje su neki korisnici već

riješili i dijele sa ostalima

za rasprave u akademskim institucijama poput fakulteta, gdje se

razmjenjuje znanje i raspravlja

Dakle, danas se forumi najčešće koriste za podršku korisnicima ili kada se želi

potaknuti suradnju i konstruktivnu raspravu. Neki od popularnijih CMS-ova za

izradu foruma mogu se naći u nastavku:

phpBB: http://www.phpbb.com/

Simple Machines Forum—http://www.simplemachines.org

myBB: http://www.mybboard.net/

JForum: http://www.jforum.net/

CMS za suradnju (intranet) namijenjen je za korisnike unutar poduzeća kao što

su zaposlenici, partneri i kupci. Potrebe svake kompanije razlikuju se ovisno o

poslu s kojim se bave pa tako i svaki intranet poduzeća je različit. Neke od značajki

koje nudi CMS za suradnju jesu:

12

upravljanje korisnicima

upravljanje dokumentima i zapisima – uređivanje, komentiranje

upravljanje procesima i tokovima

upravljanje timovima – organizacija rada

blogovi, forumi, wikiji i ostali alati za suradnju

integracija s drugim sustavima (API)

specifične značajke (upravljanje kontaktima, baza znanja, upravljanje

projektima)

Korištenje intraneta značajno poboljšava komunikaciju smanjenjem broja e-

mailova te ubrzava procese unutar organizacije. Prednost takvog sustava je i u

tome što informacije ostaju na jednom mjestu kako ne bi došlo do disperzije

podataka. CMS za suradnju moguće je koristiti za slijedeće:

pohranjivanje obrasca i dokumenata na jednom centraliziranom mjestu

efikasnije upravljanje izmjenama dokumentacije nakon revizije

bolje upravljanje marketing kampanjama kroz centralizaciju informacija,

dokumenata, izvještaja i drugih medijskih zapisa

podrška projektnom managementu

postavljanje baze znanja pomoću wikija ili upravljanjem dokumenata

CMS za suradnju se može koristiti na mnogo načina te svaki takav CMS je lako

nadogradiv ovisno o funkcionalnostima koje su potrebne korisnicima. Neki od

najznačajnijih CMS-a za suradnju jesu:

Alfresco: http://www.alfresco.com/

Nuxeo: http://www.nuxeo.com/

Jahia: http://www.jahia.com/

CMS za dijeljenje sadržaja je danas vrlo rasprostranjen, postoje razni servisi koji

nude usluge dijeljenja sadržaja poput Flickr-a (slike), Youtube-a (videa),

SoundCloud-a (zvuka), Scribd-a (dokumenata) i drugih. Korisnik koji želi objaviti

vlastitu zbirku sadržaja koja se može lako prilagođavati i mijenjati odabrati će CMS

za dijeljenje sadržaja koji će mu pružiti takvu fleksibilnost u radu.

Nakon pregleda različitih vrsta CMS-a od onih za opću namjenu do CMS-a za

dijeljenje sadržaja može se uočiti da iako svaki ima neku svoju specifičnu značajku

13

u mnogo čemu se preklapaju njihove funkcionalnosti. U svojoj srži svaki CMS

dopušta korisniku da dodaje i upravlja određenim vrstama sadržaja – tekstualnim,

slikama, datotekama i drugim. Način prikaza sadržaja može se razlikovati no

osnova je ista. U nastavku nabrojane su značajke koje je moguće pronaći u većini

CMS-a:

WYSIWYG uređivač – omogućuje dodavanje i uređivanje teksta, a neki

omogućuju i uređivanje slika.

Kategorije razvrstane prema hijerarhiji

SEO – Optimizacija web stranice je prisutna u većini CMS-a (poveznice i

ključne riječi koje jasno opisuju sadržaj)

Tagging - korištenje ključnih riječi u tekstu sa izvorima

Različite razine ovlasti – više korisnika može upravljati istim sadržajem s

time da neki korisnici mogu upravljati drugim korisnicima i davati im

ovlasti da uređuju ili stvaraju određeni sadržaj

Mogućnost proširenja – CMS-ovi mogu se proširiti raznim proširenjima

(eng. plug-in)

Teme – mogućnost upravljanja i prilagođavanja temama

Komentiranje – komentiranje, Web 2.0 i implementacija društvenih mreža

rašireni su u svim CMS-ovima (Mehta, 2009.)

14

2.4. Arhitektura CMS-a

Arhitekturu CMS-a karakterizira troslojna arhitektura koja omogućava

transparentno povezivanje korisničkih aplikacija sa različitim izvorima podataka

na raznim platformama, a ne samo sa jednim serverom baze podataka.

Arhitekturu čine sljedeći slojevi:

Osnova sustava za upravljanje sadržajem

· Perzistentni sloj predstavlja sloj stvarne pohrane podataka, a

ovisno o sustavu, može biti izveden na različite načine. Najčešće se

koriste relacijske ili objektne baze podataka, datotečni sustav, ili

njihove kombinacije. Ako sustav koristi neki tip virtualnog

repozitorija, tada ovaj sloj može uključivati slojeve pohrane

različitih postojećih aplikacija.

· Repozitorij sadržaja je sloj koji implementira model sadržaja te

osnovnu funkcionalnost za rad sa pohranjenim sadržajem. Ova

funkcionalnost obuhvaća podršku za upravljanje verzijama,

pretraživanje sadržaja, primjenu pravila pristupa i sl.

Aplikacijski sloj sastoji se od različitih skupova funkcionalnosti ili

aplikacija za rad sa nekim specifičnim tipovima sadržaja (npr. aplikacije za

upravljanje dokumentima, Web sadržajem, elektroničkom poštom i sl.) ili

za primjenu neke odredbene funkcionalnosti (npr. upravljanje zapisima).

Prezentacijski sloj brine o prezentaciji krajnjem korisniku i obuhvaća

portalska rješenja te aplikacije koje prezentiraju sadržaj na različitim

korisničkim uređajima, npr. Web-u, mobilnim telefonima, PDA uređajima i

sl. (Horvat)

Slika 4. prikazuje općenitu arhitekturu sustava za upravljanje sadržajem. Svi

sustavi za upravljanje sadržajem ne obuhvaćaju sve slojeve arhitekture, niti su kod

svih slojevi ovako jasno raspodijeljeni. Međutim, logički se njihovi skupovi

funkcionalnosti mogu prikazati arhitekturom na Slika 4.

15

Slika 4. Arhitektura sustava za upravljanje sadržajem

Izvor: vlastita izrada prema Horvat, I. (n.d.). Sustavi za upravljanje sadržajem. Preuzeto 6. rujan 2016. iz Fakultet elektrotehnike i računarstva:

https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/KDI_-_Iva_Horvat.pdf

Također, osnova sustava za upravljanje sadržajem je ono što je zajedničko većini

sustava, a broj različitih aplikacija i naprednih funkcionalnosti koje se mogu

razviti korištenjem osnove sustava za upravljanje sadržajem te načina njihove

prezentacije praktički je neograničen. (Horvat)

CMS koristi troslojnu programsku arhitekturu jer želi postići efikasnu

distribuiranu klijent-server arhitekturu koja nudi dobre performanse,

skalabilnost, povećanu fleksibilnost, jednostavno održavanje i nadogradnju

sustava te ponovnu iskoristivost pojedinih dijelova sustava.

Osnova sustava za upravljanje sadržajem sastoji se od perzistentnog sloja i

repozitorija sadržaja. Perzistentni sloj izveden je kao jedan ili više tradicionalnih

sustava za pohranu podataka, kao što su relacijske baze podataka ili datotečni

sustav. Ovisno o izvedbi perzistentnog sloja, repozitoriji sadržaja mogu se

podijeliti na:

Integracijske – perzistentni sloj sastoji se od različitih sustava pohrane – stvarni

sadržaj može biti pohranjen u relacijskim bazama podataka, datotečnom sustavu,

različitim postojećim aplikacijama unutar organizacije i sl. Repozitorij sadržaja

integrira sve ove sustave pohrane na način transparentan za bilo kakvu aplikaciju

koja koristi njegove usluge

Prezentacijski sloj

Aplikacijski sloj

Aplikacije Skupine

funkcionalnosti

Osnova sustava za upravljanje sadržajem

Repozitorij sadržaja

Perzistentni sloj

16

Distribuirane – perzistentni sloj sastoji se od vlastitog sustava pohrane, nad kojim

sam sustav za upravljanje sadržajem ima kontrolu, a može biti fizički distribuiran

na različitim geografskim lokacijama (najčešće je izveden u obliku distribuiranih

baza podataka) Centralizirane – perzistentni sloj sastoji se od vlastitog sustava

pohrane bez mogućnosti distribucije na više lokacija U svakom od slučajeva

aplikaciji koja koristi usluge repozitorija sadržaja izgleda kao da komunicira s

centraliziranim repozitorijom. Repozitorij sadržaja je razina apstrakcije za

perzistentni sloj i ključna komponenta sustava za upravljanje sadržajem. On je

neka vrsta nadogradnje na tradicionalne sustave za pohranu podataka koji pruža

napredniji set funkcionalnosti za upravljanje bilo kakvim pohranjenim sadržajem.

Istodobno je sučelje prema specijaliziranim aplikacijama koje koriste tu

funkcionalnost i nadograđuju je za upravljanje nekim specifičnim vrstama

sadržaja ili za neko specifično područje rada.

Aplikacijski i prezentacijski sloj mogu obuhvaćati vrlo različite aplikacije i

skupine funkcionalnosti cesto u obliku posebnih programskih rješenja,

integriranih s osnovom sustava za upravljanje sadržajem. Najčešće su obuhvaćene

sljedeće funkcionalnosti:

Upravljanje dokumentima, DM (engl. Document Management). Sustavi za

upravljanje dokumentima služe za upravljanje kreiranjem i tokom

dokumenata upotrebom centraliziranog repozitorija i radnog toka koji

sadrži poslovna pravila organizacije. Fokus je primarno na dokumente u

tradicionalnom smislu (npr. Word dokumente) koji su rijetko međusobno

povezani. Bitan element upravljanja dokumentima je podrška za

upravljanje životnim ciklusom dokumenata, koji nakon što su kreirani,

cesto prolaze kroz različita stanja (draft, pregledan, odobren itd.)

Upravljanje zapisima, RM (engl. Records Management). Sustavi za

upravljanje zapisima su informacijski sustavi koji prikupljaju, održavaju i

omogućavaju pristup zapisima. Zapis je zabilježena informacija, neovisno

o mediju ili karakteristikama, koju je kreirala ili primila neka organizacija,

a koja je dokaz njezinih operacija i sadrži vrijednost koja zahtijeva čuvanje

kroz odredno vrijeme.

17

Upravljanje digitalnim objektima (Digital Asset Management, DAM).

Sustavi za upravljanje digitalnim objektima podržavaju pohranu,

pretraživanje i ponovno korištenje objekata unutar organizacije. Ovi

sustavi primarno su orijentirani na multimedijske sadržaje, kao što su

slike, audio i video.

Također mogu biti obuhvaćene i neke od sljedećih funkcionalnosti i aplikacija:

• upravljanje Web sadržajem, WCM (engl. Web Content Management)

• upravljanje digitalnim slikama, DIM (engl. Digital Image

Management)

• arhiviranje sadržaja

• elektronička trgovina (engl. eCommerce)

• upravljanje odnosima s klijentima, CRM (engl. Customer

Relationship Management)

• upravljanje životnim ciklusom proizvoda, PLM (engl. Product

Lifecycle Management)

• upravljanje poslovnim procesima, BPM (engl. Business Process

Management)

• upravljanje poslovnim resursima, ERP (engl. Enterprise Resource

Planning)

• integracija poslovnih aplikacija, EAI (engl. Enterprise Application

Integration)

• elektroničko učenje (engl. eLearning)

• financijski servisi (engl. Financial Services)

• upravljanje ljudskim potencijalima, HRM (engl. Human Resources

Management)

Model sadržaja, apstraktni model koji logički opisuje svojstva sadržaja, njegove

komponente i njihove međusobne povezanosti, središnja je komponenta svakog

sustava za upravljanje sadržajem. Sadržaj pohranjen u sustavu za upravljanje

sadržajem opisuje se različitim modelima u različitim arhitekturnim slojevima:

Perzistentni model je model u fizičkom, perzistentnom sloju. Ovisno o izvedbi

perzistentnog sloja, može biti opisan:

18

relacijskim modelom, ako se za pohranu koristi relacijska baza podataka

XML shemom

objektnim modelom, u slučaju pohrane u objektnoj bazi podataka

datotečnim modelom, u slučaju pohrane u datotečnom sustavu

Informacijski model je apstraktni model koji logički opisuje svojstva, komponente

i njihove međusobne povezanosti. Cesto se opisuje UML (engl. Unified Modeling

Language) modelom te tekstualnim opisom pojedinih komponenti. Ovaj je model

na razini repozitorija sadržaja.

Objektni model je model implementiran u nekom objektno orijentiranom

programskom jeziku koji se koristi za pristup konkretnom sadržaju unutar

aplikacija. Ovaj model pripada gornjim slojevima arhitekture sustava za

upravljanje sadržajem, aplikacijskom i prezentacijskom sloju. (Horvat)

2.5. Primjer Quilt CMS-a

Quilt CMS je sustav za upravljanje sadržajem razvijan od strane Fakulteta

Elektrotehnike i Računarstva u Zagrebu (FER-a). Sustav Quilt je dio e-Campus

rješenja koje je specifično napravljeno za potrebe akademskih građana i

institucija. Cijeli sustav e-Campus kojem Quilt pripada implementira integracije sa

sustavima kao što su ISVU i AAI@Edu.hr s kojih prikuplja informacije o nastavi,

djelatnicima i studentima fakulteta, e-learning sustavima Moodle, WebCT i Ahyco,

sustavom Google Apps za razmjenu dokumenata, kalendara i e-mail,

elektroničkim knjižnicama i drugim sličnim sustavima.

Razvija se već više od desetljeća, konkretno od 2001. godine te je prvenstveno

namijenjen studentima kao sustav za unapređenje nastave. To je moderna

platforma načinjena u tehnologijama otvorenog koda, a podržava različit način

korištenja, od jednostavnih „portalnih“ funkcija, pa do naprednog Intraneta s

mnogim integracijama s vanjskim aplikacijama poslovnog ili akademskog tipa.

Neke od mnogih mogućnosti Quilt sustava su objava reda predavanja, unos ocjena

i rezultata, evidencija opterećenja nastavnika i zauzetosti dvorana. Također

pomažu pri izračunu troškova sveučilišta, njihovih materijalnih potreba te

inventuri. Sve to može biti objavljivano na velikim ekranima posvuda po

19

sveučilištu. Uz studijske alate i funkcije, Quilt pruža i mogućnost upravljanja

radnim nalozima i upravljanje ugovornom suradnjom s gospodarstvom. No to su

samo od nekih opcija Quilt-a, koji je u suštini još napredniji od toga.

Minimalne zahtijevane verzije internet preglednika za uspješno korištenje Quilt

CMS-a su: Internet Explorer 7, Mozilla Firefox 2.0, Opera 9. Zbog podrške za

Unicode u URL-ovima CMS-a i imenima datoteka u repozitoriju potreban je i

operacijski sustav s odgovarajućom podrškom. U slučaju Windows obitelji

operacijskih sustava ova podrška je prisutna u verzijama Windows NT 4.0 i višim

(nije prisutna u Windows 95 i Windows 98). (Marko, 2015.)

U Tablica 1 slijedi pregled modula Quilt CMS-a i svih komponenti koje uključuje.

Tablica 1. Pregled modula Quilt CMS-a

Moduli Uključuje

Jezgra CMS-a s osnovnim modulima

Glavni sustav, baza, obavijesti, forum, repozitorij, sadržaj, ankete, tražilica, pretplate, administracijsko sučelje

Nastavnički portfolio Adresa svakog nastavnika /ime.prezime, imenik, pregled po radnim jedinicama

Integracije: ISVU Preuzimanje podataka iz Informacijskog sustava visokih učilišta i njihovo uključivanje u bazu

Integracije: WebCT (e-learning)

Administracija tečajeva, korisnika, SSO, komunikacija s WebCT podrškom

Integracije: Moodle (e-learning)

Instalacija, prilagodba, administracija tečajeva, korisnika, SSO

Vanjska autorizacija XML-RPC i REST

RSS feed-ovi RSS 0.92, RSS 2.0, RDF 1.0, SSL autorizacija

FER Java Panel Informacijski panel za velike plazma ili TFT displaye

Foto arhiva Sustav za upravljanje kolekcijama slika, za potrebe PR-a

20

Sučelje za unos znanstvenih radova

Diplomski i magistarski radovi, doktorati, autor, mentor, broj rada, datum, hrv./eng.

Održavanje sustava Ispravke grešaka, briga o ispravnosti rada (ticketing sustav, mail, telefon) - mjesečno

Novi razvoj, izmjene i konzalting

Izvor: vlastita izrada prema Zimmer, K. (2006.). Quilt Academic CMS - pregled mogućnosti. Dohvaćeno iz PMF - Prirodoslovno-matematički fakultet:

https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/FER_Quilt_CMS_i_E-Campus.pdf

Jezgra CMS-a s osnovnim modulima uključuje sve potrebne dijelove CMS-a za

njegov ispravan rad. Jezgra CMS-a uključuje u sebi sljedeće funkcionalnosti:

Sve datoteke potrebne za izvršavanje CMS-a

Bazu podataka

Portlete:

· Obavijesti – mogućnost objave obavijesti na stranicama CMS-a.

Svaka obavijest sadrži naslov i kratki sažetak obavijesti. Svaka može

dodatno sadržavati i: puni tekst vijesti, sliku uz sažetak, Puni tekst

obavijesti može sadržavati: tekst, slike, tablice, flash animacije. Za

početne korisnike preporuča se upotreba WYSIWYG uređivača

teksta koji nalikuje na jednostavniju inačicu programskog alata

Microsoft Word. Napredni korisnici mogu koristiti mogućnost

izravnog upisivanja HTML koda. Obavijesti se prikazuju poredane

prema vremenu objave, a svakoj se može dodatno odabrati razina

prioriteta. Svaka vijest uz sadržaj sadrži vrijeme objave te ime i

prezime autora kao i osobe koja je odobrila vijest. Za svaku vijest

odvojeno može se omogućiti komentiranje.

· Forum – mogućnost sudjelovanja u diskusijskim grupama.

Temeljem mogućnosti grupiranja korisnika unutar samog CMS-a

moguće je organizirati tematske forume koji su namijenjeni samo

članovima neke grupe korisnika. Takvi forumi mogu biti i otvoreni

drugim korisnicima samo za čitanje dok samo članovi grupe mogu

sudjelovati u njima ili mogu biti zatvorene za druge grupe korisnika.

Unutar jednog foruma moguće je definirati neograničeni broj tema

21

u kojima se mogu razvijati daljnje diskusije. Posebni oblik teme je

„konzultacije“. Ovaj oblik teme omogućava sudionicima diskusijske

grupe da vide samo svoje poruke i poruke administratora. Na taj

način moguće je razviti posebni, konzultativni oblik diskusija pri

čemu se poštuje privatnost drugih sudionika diskusije. Svaka

diskusijska poruka osim naslova i teksta može sadržavati i jednu

datoteku.

· Repozitorij – mogućnost jednostavne objave datoteka i linkova na

druge Web stranice. Svaka datoteka može sadržavati naziv

datoteke, opis datoteke, dok automatski sadrži originalni naziv

datoteke te veličinu datoteke. CMS automatski uz svaku datoteku

prikazuje odgovarajuću ikonu za taj tip datoteke. Svaka datoteka

može se zamijeniti i novijom inačicom ukoliko je to potrebno. Sve

datoteke iz repozitorija imaju jednostavnu adresu, a prilikom

pokušaja preuzimanja provjerava se da li korisnik ima pravo na

preuzimanje datoteke. U slučaju da korisnik pokuša preuzeti

datoteku na koju nema prava sustav će ga obavijestiti o tome.

· Sadržaj – izrada statičkog sadržaja upotrebom naprednog

WYSIWYG editora nalik na jednostavniju verziju programskog alata

Microsoft Word korištenjem isključivo Web sučelja. Sve promjene

sadržaja se prate u arhivi čime se pruža mogućnost zamjene

trenutne inačice sa starijom inačicom sadržaja.

· Ankete – jednostavne ankete za prikupljanje javnog mijenja s

mogućnošću odabira jednog ili više od više ponuđenih odgovora.

Svaka anketa pruža mogućnost anketiranja samo prijavljenih

korisnika ili svih (ovisno o odabiru pri postavljanju ankete), te

datum do kojeg će biti aktivna. Na ovaj način moguće je izraditi

anketu koja će biti aktivna, primjerice, samo u ovoj godini.

· Tražilica – indeksiranje i pretraživanje cijelog sadržaja CMS-a. Sav

sadržaj se automatski indeksira svakodnevno ili češće prema

potrebi.

· Pretplata – mogućnost označavanja pojedinih sadržaja na

stranicama za praćenje. Promjene kod sadržaja na odabranim

22

stranicama mogu se slati putem elektroničke pošte ili se mogu

jednostavno pregledati na početnoj stranici nakon što se korisnik

prijavi na sustav.

· Administracijsko sučelje - omogućava jednostavnu administraciju

svih dijelova CMS-a kao što su: administracijska traka, otvaranje

novih stranica, izmjena prava na pojedinoj stranici, dodavanje i

brisanje portleta na stranici, promjena redoslijeda navigacije,

administriranje korisnika, administracija Web sjedišta (Web

siteova).

Nastavnički (odnosno djelatnički) portfolio se sastoji od tri osnovna dijela:

Uniformirane adrese za pristup osnovnim informacijama o djelatniku

(soba u kojoj se djelatnik nalazi, izravni broj telefona, kućni broj telefona,

e-mail djelatnika, zavod / službu za koji djelatnik radi, adresa za pismovne

pošiljke, fotografija djelatnika – ako ju je djelatnik ili administrator

postavio, "privatni" URL djelatnika – ako ga je djelatnik unio). Uz ove

informacije odabirom linka „Prikaži sve podatke“ mogu se vidjeti i dodatne

informacije o djelatniku poput životopisa i ostalih informacija.

Telefonski imenik - telefonski imenik omogućava brzi i jednostavan uvid u

telefonske brojeve svih djelatnika. Telefonski imenik ispisuje sljedeće

informacije: titula djelatnika, ime i prezime djelatnika, kućni telefonski

broj, izravan telefonski broj, soba u kojoj se nalazi, zavod / odjel na kojem

radi, funkcija na zavodu. Telefonski imenik se može pretraživati prema

svim poljima, a ispisuje samo one djelatnike koji zadovoljavaju zadani

kriterij upita. Moguće je također i ispisati telefonski imenik za sve

djelatnike.

Pregled po radnim jedinicama - zavod ili služba može na svojoj stranici

imati pregled svih djelatnika iz te radne jedinice. Na taj se način

posjetiteljima Weba olakšava komunikacija sa djelatnicima. Sve

informacije o djelatnicima se, kao i telefonski imenik, mogu održavati od

strane samih djelatnika čime se znatno povećava njihova ažuriranost.

Integracija sa sustavom ISVU omogućava jednostavniji rad s djelatnicima i

studentima budući da ISVU u sebi već sadrži bazu podataka o svim djelatnicima,

23

njihovim pripadnostima zavodima, kao i sve informacije o studentima kao što su

njihovi osobni podaci, upisani predmeti te sve ostale informacije potrebne za rad

svakog visokog učilišta. Integracija omogućava da se svi podaci koji su već jednom

uneseni u ISVU, a velik dio njih se unosi automatski od strane samih studenata kao

što su prijave na ispit ili upis više godine putem studomata, ne trebaju ponovo

ručno unositi u sam CMS.

Također, podaci dobiveni iz ISVU-a se koriste za jednostavnije dodavanje

studenata i djelatnika u sam CMS i veću ažurnost svih podataka. Na temelju ovih

informacija grade se grupe studenata koje slušaju i grupe nastavnika koje drže

pojedini predmet. Tim grupama moguće je dodijeliti odgovarajuća prava, pa tako,

na primjer samo studenti koji su upisali određeni predmet imaju pravo pristupiti

materijalima koje je objavio nastavnik iz tog predmeta. Na jednak način, samo

nastavnici koji predaju na nekom predmetu imaju pravo objavljivanja obavijesti

ili izmjene sadržaja na svojem predmetu.

Na temelju informacija dobivenih iz baze ISVU-a, CMS prilagođava svoj izgled

pojedinim korisnicima, radi automatske pretplate studenata na sadržaje

predmeta koje su upisali, te omogućava automatsko upisivanje studenata na E-

learning aplikacije kao što su Moodle, WebCT i AHyCo.

Integracija WebCT - „WebCT je programski alat koji se koristi za održavanja

nastave na daljinu (ukoliko su nastavnik i studenti prostorno udaljeni) ili kao

dopuna klasičnim predmetima/kolegijima i klasičnom načinu obrazovanja. Pri

tome se koriste multimedijalne mogućnosti koje WebCT i internet tehnologije

omogućuju. Uporabom integracije sa sustavom WebCT moguće je jednim klikom

na link otvoriti predmet/kolegij bez potrebe za ispunjavanjem obrazaca, a drugim

je moguće upisati sve studente na predmet/kolegij čak i bez pregledavanja

studenata koji će se upisati. Na WebCT se automatski upisuju svi studenti koji su

upisali predmet i još ga nisu položili.

Integracija sa sustavom Moodle omogućava jednak oblik integracije i jednako

sučelje kao i integracija sa sustavom WebCT. Slični izgled administracijskog

sučelja pomaže nastavnicima jednostavniji prijelaz s jednog sustava na drugi

ukoliko se na to odluče. Integracija sa sustavom Moodle osigurava sve mogućnosti

administracije studenata i nastavnika kao i integracija sa sustavom WebCT.

24

Integracija osigurava instalaciju sustava Moodle na odgovarajući poslužitelj,

njegovu prilagodbu prema potrebama institucije te proširenje sustava Moodle

kako bi imao podršku za administraciju iz drugog sustava.

Vanjska autorizacija proširuje mogućnosti CMS-a i njegove mogućnosti

integriranosti s drugim aplikacijama. Temeljem XML-RPC i REST zahtjeva moguće

je ne samo autorizirati korisnika na temelju njegovog korisničkom imena i

zaporke, već i saznati neke njegove osobne podatke, kao što su ime, prezime, e-

mail adresa, uloga (kao što je: student, djelatnik) i druge informacije koje se mogu

koristiti u drugim, vanjskim sustavima. Osim za prijavu na druge sustave

autorizacija se koristi i za usklađivanje podataka na vanjskim aplikacijama, pa

tako vanjska aplikacija prilikom svake prijave korisnika na sustav može ažurirati

prava tog korisnika i povećati ili smanjiti razinu prava koja korisnik ima. Ovaj

oblik autorizacije se vrlo često koristi i kod izravne prijave na drugi sustav. U tom

slučaju sustav na koje pokušava izvršiti izravna prijava putem ključa koji korisnik

prenosi na vanjsku aplikaciju može provjeriti podatke o korisniku i odlučiti da li

mu omogućiti ili ne pristup i daljnje korištenje. Bez upotrebe vanjske autorizacije

znatno se otežava mogućnost integracije sa drugim sustavima budući da je tada

neophodno koristiti neki treći sustav za autorizaciju koji, vrlo često, ne može

pružiti sve potrebne informacije.

RSS Feedovi omogućavaju korisnicima praćenje svih promjena i novosti na Webu

uporabom specijaliziranih klijentskih aplikacija – RSS čitača. RSS je protokol

temeljen na HTTP (Web) protokolu i omogućava jednostavno prenošenje novih

informacija između dva Web poslužitelja ili prikazivanje na zaslon korisnika

putem RSS čitača. Danas je upotreba RSS-a sve više rasprostranjena jer

omogućava korisnicima da prate sadržaje s nekoliko desetaka ili čak stotina

stranica istovremeno bez potrebe da kliknu na svaku od tih stranica. U slučaju da

se na nekoj od stranica dogodila neka izmjena, RSS čitač ih automatski o tome

obavještava prikazujući samo tu novost, a ne cijelu stranicu.

FER Java Panel omogućava dinamički prikaz svih aktualnih zbivanja na instituciji

upotrebom velikog ekrana koji može biti temeljen na Plazma ili LCD tehnologiji.

FER Java Panel je organiziran u četiri osnovna dijela:

najvećem dijelu je predviđen za ispis aktualnih obavijesti

25

sat i datum

raspored trenutno rezerviranih dvorana

RSS novosti iz drugih Web sjedišta

Osim ovih informacija FER Java Panel može prikazivati i filmove. Administracija

FER Java Panela se u potpunosti odvija putem Web sučelja na CMS-u gdje se može

definirati vrsta informacija koje se prikazuju u pojedinom dijelu. Osim informacija

kao što su obavijesti moguće je ispisivati i različite statičke sadržaje koji se unose

u samom CMS-u.

Sučelje za unos znanstvenih radova omogućava jednostavan i brz svih

diplomskih i magistarskih radova, doktorskih disertacija ali i drugih radova. Ispis

radova je uniformiran i pruža jednostavno pretraživanje objavljenih radova.

Radovi se mogu pretraživati prema imenu i prezimenu autora i mentora te prema

naslovu rada.

Održavanje sustava osigurava siguran i nesmetan rad, te nadzor ispravnosti rada

sustava. U slučaju da se pojave pogreške u radu sustava, njihov ispravak je

uključen u cijenu održavanja, te se dodatno ne naplaćuje. Sve uočene pogreške ili

probleme u radu moguće je dojaviti na više načina:

Ticketing Web sustav – omogućava prijavu pogreške i praćenje načina

ispravljanja pogreške, kao i

Elektronička pošta – prijava pogreške putem el. pošte

Telefon – prijava pogreške putem telefonskog poziva

Ako je potrebno poboljšanje sustava tada se prvo napravi analiza svih novih

potreba i predlaže se troškovnik poslova, a korisnik se obavještava da je potrebno

napraviti značajne izmjene u sustavu prema cjeniku razvoja novog softvera. Svi

korisnički dijelovi CMS-a su raspoloživi na engleskom i hrvatskom jeziku, a

moguće ga je jednostavno prevesti i na bilo koji drugi jezik bez izmjene samih

programskih datoteka i bez poznavanja programskih jezika. Jezik na kojem se

prikazuje sučelje CMS-a određuje se za svaku stranicu posebno, a svaki korisnik,

dodatno, može odrediti jezik na kojem će mu se sučelje ispisivati. U slučaju da je

korisnik odabrao jedan jezik, a stranica je definirana na drugom jeziku, korisniku

će se stranica ispisati na jeziku koji je on odabrao. (Zimmer, 2006.)

26

3. OBJEKTI UČENJA

Prije definiranja pojma sustava upravljanja sadržaja za učenje potrebno je

definirati koncept objekta učenja. Veliki je broj definicija objekata učenja, no

većina definicija posjeduje određena zajednička svojstava, iako se njihovo

tumačenje razlikuje. Objekti učenja stoga imaju slijedeća svojstva:

ponovna primjenjivost (engl. reusability, sharability) – primjena u

različitim obrazovnim prilikama (uz moguću prilagodbu – ovisno o

tumačenju definicija)

dohvatljivost (engl. accessibility, discoverability) – pronalazak i

preuzimanje sadržaja

međudjelovanje (engl. interoperability, portability) – uporaba u raznim

sustavima, primjenom raznih alata

trajnost (engl. durability) – očuvanost kroz razne verzije programske

potpore vezane za objekte učenja

modularnost – mogućnost rastavljanja sadržaja i njegovog kombiniranja s

drugim objektima (Bosnić, 2009.)

Osnovna značajka svih ovih svojstva je zrnatost (engl. granularity) koja označava

smanjivanje objekta do najjednostavnijeg oblika. Problem kod zrnatosti jest ta da

kod smanjivanja objekta gubi se vrijednost samog sadržaja učenja, a taj fenomen

je poznat kao reusability paradox. No, to ima i svoje prednosti jer što se više

smanjuje objekt učenja to je veća mogućnost njegove ponovne uporabe.

Sheme strukturiranja objekata učenja o nekoj temi temelje se na nekoliko

teoretskih podjela prikaza znanja. Najstarija od njih je Structured Writing u kojoj

se znanje definira kroz sedam tipova informacija (koncept, činjenica, klasifikacija,

struktura, princip, procedura) i oko 200 informacijskih blokova (definicija, opis,

dijagram, formula, tablica...). Na tom je temelju zasnovan dio specifikacije

metapodataka LOM, koji pod tipovima resursa (engl. Resource Types)

podrazumijeva petnaest vrijednosti, poput vježbi, simulacija, slajdova, grafova,

eksperimenata, samoprovjera, itd.

Autori obrazovnog sadržaja, posebno institucije koje imaju potrebu za

upravljanjem većom količinom materijala, pokušavaju bolje unificirati objekte

27

učenja definicijom modela strukturiranog sadržaja. Pritom se pažnja posvećuje

dvama problemima:

strukturiranju složenog sadržaja po različitim razinama zrnatosti

semantičkom strukturiranju sastavnih komponenata sadržaja

Prvi problem opisuje razinu zrnatosti ovakvih modela, koja se kreće od "sirovog"

materijala (engl. raw data) poput teksta ili fotografija, preko tema (engl. topic) i

lekcija (engl. lesson) do čitavih tečajeva. Pritom se, kao drugi problem, rješava

pitanje semantičke strukture objekata, u kombinaciji shema strukturiranja, poput

primjera, vježbi, koncepata i sastavnih dijelova, poput slika, teksta ili zvuka. Prvi

problem upućuje na strukturiranje, a drugi na dekompoziciju sadržaja. Slijedi

nekoliko primjera poznatijih modela sadržaja. (Bosnić, 2009.)

3.1. SCORM

SCORM je najrašireniji model sadržaja, zamišljen kao temelj sadržaja za

samostalno (engl. self-paced) učenje. Razvilo ga je Ministarstvo obrane SAD-a radi

učinkovitije izrade sadržaja za obuku vojske. Model se sastoji od resursa (engl.

Asset), djeljivih objekata sadržaja SCO (engl. Sharable Content Object), aktivnosti

(engl. Activities) i agregacija sadržaja (engl. Content Aggregations).

Slika 5. SCORM paket

Izvor: vlastita izrada prema Jerković, H. (2006.). Informacijski sustavi za učenje. Preuzeto 12. prosinca 2016. iz Zavod za primijenjeno računarstvo:

http://161.53.18.5/zpr/Portals/0/Predmeti/UIS/LMS.pdf

Manifest

Physical Files

(sadržaj)

Meta-data

Organizations

Resources

(sub)Manifest(s)

Content Package

Manifest File

(imsmanifest.xml)

28

U ovoj strukturi imsmanifest.xml je ključni file koji definira cijelu strukturu paketa

za učenje tj. SCO-a. Dakle to je XML datoteka koja opisuje «sastav» cijelog paketa.

Ta se datoteka još naziva i «Manifest File» kao što je prikazano na slici. Manifest

datoteka sadrži:

Meta-data : dakle opis svih fizičkih podataka SCO paketa

Organization (organizacija) : način na koji je strukturiran ( «posložen»)

cijeli paket, dakle sadrži informacije o tome na koji način su fizičke

datoteka posložene u lekcije.

Resources (resursi): sadrži adrese svih resursa, fizičkih datoteka koje se

koriste za definiranje izgleda pojedinih lekcija.

(sub)Manifest datoteke : može ih biti više jedne, unutar druge ukoliko se

recimo radi lekcija koja sadrži neku drugu lekciju unutar sebe. (Jerković,

2006.)

Model SCORM naglašava neovisnost djeljivih objekata sadržaja o kontekstu, kako

bi se povećala mogućnost ponovne uporabe. Ovaj model nema ugrađenu

semantičku klasifikaciju sadržaja.

SCORM se naziva i "referentnim modelom" jer ne definira svoje standarde, već

koristi postojeće preporuke, poput IMS CP za agregaciju sadržaja, IEEE LOM za

metapodatke te AICC za komunikaciju sa sustavima za upravljanje učenjem. No,

nedostaci SCORM-a su često samo teoretska kompatibilnost među LMS-ovima i

zahtjevna prilagodba strukture sadržaja vlastitim potrebama drugih korisnika.

SCORM je stalno u fazi unaprjeđivanja, već u ovisnosti kako napreduju istraživanja

SCORM-ovih laboratorija i ključnih institucija čije ideje SCORM usvaja.

3.2. Learnativity

Model Learnativity sastoji se od pet razina objekata sličnih modelu SCORM. Ovaj

model dodatno sadrži i semantičku klasifikaciju sadržaja, kao kombinaciju sheme

Structured Writing i tipova resursa specifikacije LOM.

3.3. CISCO

Model tvrtke CISCO Systems za definiranje strukture sadržaja nešto je strože

definiran od prethodno spomenutih modela. Svaka se lekcija (engl. Reusable

Learning Object – RLO) ovdje sastoji od tema (engl. Reusable Information Object –

29

RIO). Lekcija započinje pregledom lekcije, zatim slijedi 5-7 tema (RIO) i sažetak

lekcije. Provjera znanja obavlja se prije početka i na kraju lekcije. Teme mogu biti

semantički strukturirane, uporabom pojmova poput činjenica, koncepata,

analogija, preduvjeta, tablice odluka itd. Stroga struktura omogućuje lakšu

organizaciju sadržaja, s obzirom na količinu materijala.

3.4. Mapiranje modela – ALOCOM

Abstract Learning Object Component Model (ALOCOM) je model preslikavanja

postojećih modela sadržaja kako bi se omogućila što jednostavnija zajednička

uporaba sadržaja različitih modela. Pritom je jedan od većih problema

usklađivanje razine zrnatosti postojećih modela, Sami objekti učenja mogu

fokusirati na jedan cilj, više ciljeva, ili biti agregacije više objekata učenja, dok su

komponente objekata učenja podijeljene na:

fragmente sadržaja – osnovne komponente sadržaja, najmanje zrnatosti,

poput teksta, slike, audio/video datoteke

objekte sadržaja – komponente objekta učenja nastale agregacijom

fragmenata, usmjerene na jednu informaciju, definirane po

klasifikacijskim osnovama sadržaja

Preslikavanje se obavlja definiranjem ontologija u jeziku OWL, na sljedeći način:

izrada globalne ontologije koja pokriva sve specifikacije (ALOCOM)

izrada lokalnih ontologija za svaku pojedinu specifikaciju

izrada mapiranja modela ALOCOM na lokalne ontologije specifikacija

Zbog izjednačavanja razina strukture i mogućnosti preslikavanja modela, ovakav

globalni model omogućuje izradu globalnih repozitorija objekata učenja, koji

sadržaj mogu dobivati u različitim oblicima, a također ga i isporučivati sustavima

za upravljanje učenjem u željenim oblicima. (Bosnić, 2009.)

30

4. MODERNI SUSTAVI ZA E-UČENJE

Posljednja velika prekretnica u obrazovnoj tehnologiji bilo je uvođenje Interneta i

hipermedijske usluge World Wide Web. Od aktualnih sustava za e-učenje, najčešće

se primjenjuju sustavi za upravljanje učenjem LMS (engl. Learning Management

System) i sustavi za upravljanje sadržajem za učenje (engl. Learning Content

Management Systems). Zajedničko ovim sustavima je što su Web orijentirani i

namijenjeni potpori učenju i poučavanju tijekom stjecanja znanja i vještina

studenata. Za pojašnjavanje razlike između njih, potrebno je poći od definicije.

Sustav za poslovanje učenjem (LMS) predstavlja programsku podršku koja

globalno omogućava potpuno administriranje procesa učenja i poučavanja. On

obavlja registraciju učenika, omogućuje slijed tečajeva, opis podataka o učeniku te

izvještavanje o obavljenom. Oblikovan je kako bi mogao rukovati s tečajevima koje

su isporučili različiti davatelji usluga. (Cvitanić, 2015.)

Sustav za upravljanje sadržaja učenja (LCMS) omogućava upravljanje kreiranjem,

pospremanjem, upotrebom i ponovnom upotrebom sadržaja za učenje. Sadržaj je

strukturiran u formi granula znanja koje nazivamo objektima učenja. Strukturno,

možemo ga promatrati kao nadogradnju strukture LMS sustava kojemu je dodan

sustav za upravljanje sadržajem (engl. Content Management System – CMS) ili

ponovno upotrebljivi objekti učenja (engl. Reusable Learning Objects – RLO).

(Cvitanić, 2015.)

LCMS je sustav dizajniran za olakšavanje stvaranja, skupljanja, upravljanja,

prijenosa i raspodjele sadržaja dizajniranog za e-učenje. (Shaw, 2007.) LCMS

i LMS su dva potpuno različita sustava, ali uglavnom imaju slične značajke. Većina

LCMS-ova ima osnovnu funkcionalnost LMS-ova, a analogno tome mnogi LMS-ovi

uključuju neke aspekte upravljanja sadržajem. Upravo je tu vidljivo koliko se

zapravo isprepliću. Primarni cilj LMS-a je upravljanje polaznicima, praćenje

njihova napretka i performansi kroz sve tipove aktivnosti, dok je cilj LCMS-a

upravljanje sadržajem i predmetom učenja koji se nude pravom polazniku u pravo

vrijeme.

Dok se LMS sustavi koriste procesima u okruženju učenja, LCMS sustavi se koriste

procesima kreiranja i isporučivanja sadržaja učenja, odnosno sjedinjuju

31

administrativnu i poslovodnu dimenziju tradicionalnih LMS-ova s mogućnostima

CMS sustava u stvaranju nastavnog sadržaja i njegove individualizacije. Postoji

zaista mnogo različitih tipova LCMS-ova koji imaju brojne funkcije i značajke, no,

sve se svodi na nekoliko temeljnih komponenti. Većina standarda i specifikacija za

e-učenje bilo da se radilo o LMS ili LCMS tehnologiji, a koji definiraju komunikaciju

klijenta i poslužiteljskog sustava upravo koriste gore navedeni SCORM.

4.1. Model četiri kvadranta

Povećanje popularnosti online učenja potaknulo je rast tržišta tehnologija koje se

primjenjuju u obrazovanju. Vodeće obrazovne institucije u svijetu dostigle su

zrelost u primjeni sustava koje se temelje na LMS-u i SMS-u (engl. Student

Management System).

Sve veća potreba za upravljanjem materijalima za učenje dovela je do razvoja

sustava za upravljanje sadržajem. Nažalost, unatoč povećanju investicija u

obrazovne tehnologije, većina obrazovnih institucija ne koristi učinkovito

prednosti takvih sustava, a razlog tome jest slabo provođenje integracije samog

sustava.

Pojavom novih tehnologija poput online podrške učenicima (podrška face to face,

učenja putem interneta) zahtjeva izgradnju stabilne i efikasne infrastrukture.

U posljednjem desetljeću došlo je do razvoja informacijskih sustava za

obrazovanje. Najveći napredak napravljen je u povezivanju informacijskih sustava

obrazovnih institucija i poduzeća. Takva novonastala arhitektura može se sažeti u

modelu četiri kvadranta (Roche, 2011.):

32

Slika 6. Model četiri kvadranta

Izvor: vlastita izrada prema Roche, A. (2011.). Educational Technology Systems Architecture: An

introduction. Preuzeto 11. prosinca 2016. iz Androgogic:

http://www.androgogic.com/EducationalTechnologyArchitectureAnIntroduction.pdf

U gornjem desnom kvadrantu nalazi se okolina za virtualno učenje VLE (engl.

Virtual Learning Environment) koja se sastoji od sustava koji služi za podršku u

nastavi i učenju. Takav sustav naziva se sustav za upravljanje učenjem LMS.

Najpoznatiji primjeri LMS-a koji čine temelj VLE su Moodle, Blackboard i drugi.

Ostali VLE sustavi koji mogu biti dio LMS-a su: e-mape (npr. Mahara), suradničke

grupe poput wikija i društvenih mreža, sustavi za ocjenjivanje (npr. Respondus),

sustavi za otkrivanje plagijata (npr. Turnitin), sustavi za upravljanje

bibliografijom (npr. End Note), sustav virtualne učionice (npr. Adobe Connect,

Ellumniate, Centra, Webex), alati za izradu sadržaja za e-učenje (npr. Captivate).

33

Dakako, najpoznatiji element u modelu četiri kvadranta jest LMS, sustav koji

učinkovito olakšava proces učenja kroz olakšani pristup resursima (online

materijalima za učenje), obvezama koje student treba ispuniti, ocjenjivanju i

komunikaciji student-profesor i obrnuto.

LMS sustavi su kompleksni i vrlo su tipizirani odnosno njihov fokus je dobro

prepoznat na tržištu. LMS je svoj razvoj doživio 90-ih godina, sa strane raznih

specijaliziranih poduzeća jer nije bila najbolja praksa da obrazovne institucije

razviju takav softver u vlastitom IT sektoru. Veliki doprinos tipizaciji zahtjeva LMS

sustava doprinijela je činjenica da je u razvoj uključen veliki broj akademskih

institucija. Tipizacija LMS dala je impuls Open Source developerima da uđu na

tržište i konkuriraju velikim poduzećima te da na još efikasniji način razviju LMS

sustave.

Iako je LMS izvorno zamišljen kao samostalni informacijski sustav, danas takav

sustav ne donosi cjelovito rješenje. Na primjer, LMS ne upravlja sadržajem na

učinkovit način već je nazvan „content dumb“, niti upravlja efikasno kompleksnim

sustavom koji se bavi zapisima o studentima. LMS sustavi ne sadrže sofisticirane

alate za učenje zbog toga LMS ima potrebu integracije s drugim sustavima za

obrazovanje.

Vodeći primjeri Open Source LMS-a koji su na tržištu jesu Moodle, Sakai,

Blackboard i Desire2Learn. Blackboard je najpopularniji u SAD-u dok Moodle je

jedan od najkorištenijih i najrobusnijih LMS-a u svijetu.

U donjem lijevom kvadrantu nalazi se sustav za upravljanje studentima SMS

(engl. Student Management System), koji služi za upravljanje evidencijom upisa,

osobnim podacima te ostalim izvještajima o studentima. SMS obično upravlja

financijskom evidencijom upisa studenta na pojedine studije, stoga može

sadržavati elemente sustava za upravljanje poslovanjem i odnosima s klijentima

CRM-a (engl. Customer Relationship Management) kako bi se omogućilo efikasnije

upravljanje i komunikaciju knjigovodstvu i vodstvu akademske institucije. SMS

sustavi pojavili su se prije LMS sustava, no budući da su takvi sustavi manje vidljivi

krajnjem korisniku i iziskuju veću razinu prilagodbe zahtjevima pojedine

akademske institucije takvi sustavi razvijani su u vlastitim IT sektorima. Takav

razvoj podrazumijeva da kvaliteta takvih sustava varira. Zbog tih razloga SMS nije

34

doživio visoku razinu standardizacije na globalnoj razini, a sve to vodi do

redundancije funkcionalnosti. Primjerice LMS sustavi nude funkcionalnost

upravljanja zapisima o studentima isto kao i SMS sustavi koji bi trebali biti

specijalizirani za taj dio. Stoga, integracija takvih sustava je izazovna i iziskuje

pažnju upravo zbog redundantne funkcionalnosti.

Slično kao i LMS, SMS je koncipiran kao samostalni sustav s ciljem da riješi

određeni problem upravljanja s informacijama kao što je upravljanje zapisima o

studentima odvojeno od sustava za e-učenje. SMS sustavi teže se integriraju sa

drugim sustavima unutar obrazovne arhitekture zbog niske razine standardizacije

i međudjelovanja sa drugim sustavima. Integracija SMS-a i LMS-a i razmjena

podataka između tih sustava dovodi do lakšeg upravljanja podacima o upisima

(financijskim transakcijama) i izvršavanju obveza studenata (podaci o polaganju

kolegija). Vodeći primjeri SMS-a su Paradigm, Banner, Integris, Calista, Tribal, dok

se u Hrvatskoj u javnim sveučilištima koristi ISVU sustav, projekt Ministarstva

znanosti, obrazovanja i sporta.

Ostali sustavi koji su prisutni u SMS kvadrantu su:

Sustavi logistike (za distribuciju raznih materijala)

Sustavi za upravljanje poslovanjem i odnosima s klijentima - Customer

Relationship Management system (CRM)

Sustavi za upravljanjem resursima (sustavi za upravljanje zauzeća učionica

i drugih fizičkih resursa)

U donjem desnom kvadrantu nalaze se sustavi za upravljanje sadržaja za učenje

LCMS (engl. Learning Content Management System) koji su relativno nova

tehnologija u obrazovanju. LCMS sustavi još su poznati kao LOR (engl. Learning

Object Repository) ili COR (engl. Content Object Repository). LCMS upravlja

sadržajem na suvremeni način tako da efikasno upravlja verzijama sadržaja i

njihovom stanju (skica, objavljeno, arhivirano, recenzija, izbrisano i dr.).

Omogućuje stvaranje sadržaja, ažuriranje, razvrstavanje te suradnju sa

suradnicima i objavljivanje. Ovo su standardne funkcionalnosti bilo kojeg CMS-a

na tržištu. LCMS je drukčiji, iako je vrsta CMS-a koji je fokusiran na obrazovanje,

što znači da bi trebao upravljati svim izazovima upravljanjem sadržajem koji su

specifičnim obrazovnom sektoru za koje generički CMS bi iziskivao skupu i

35

dugotrajnu prilagodbu. Primjeri obrazovnih izazova koje bi LCMS trebao riješiti

jesu:

Objavljivanje sadržaja u drugim obrazovnim sustavima poput LMS-a

Upravljanje digitalnim pravima DRM (engl. Digital rights management)

Upravljanje obrazovnim standardima koje se koriste u obrazovnim

sustavima poput SCORM (engl. Shareable Content Object Reference Model),

i drugi

Sustav za dizajniranje kolegija po SCORM standardu

Specijalizirani obrazovni sustav za ocjenjivanje

Integracija s drugim sustavima (bazama podataka) za online resurse poput

akademskih članaka

LCMS je prvenstveno razvijen kako bi nadopunio nedostatke koje su nastali nakon

standardizacije LMS sustava u nedostatku upravljanja sadržajem. To znači da se

LCMS sustavi lako integriraju sa LMS sustavima čineći njihovu integraciju s

drugim sustavima lakšom.

Drugi sustavi koji su prisutni u LCMS kvadrantu jesu:

Sustav za upravljanje životopisima (engl. Curriculum Management System)

Sustav za upravljanje kvalitetom (engl. Quality Management System)

Sustav za upravljanje projektima (engl. Project Management System)

Sustav za upravljanje znanjem (engl. Corporate Knowledge Management)

Bibliografske baze podataka

Ostali upstream sadržaji

U gornjem lijevom kvadrantu nalazi se web stranica obrazovne institucije koja

ima veliku ulogu u obrazovnom informacijskom sustavu. Karakteristike koje bi

trebao imati web obrazovne institucije jesu:

Ovisno o vrsti obrazovne institucije primarni cilj varira. Većini obrazovnih

institucija primarni strateški cilj je prodaja i marketing odnosno upis što

većeg broja studenta.

Razni tehnički zahtjevi koji variraju o tehnologiji koja se koristi

Web stranica treba omogućavati brzo objavljivanje i uređivanje sadržaja

bez duge i skupe procedure objavljivanja. Upravljati oglašavanjem putem

36

interneta SEM (engl. Search Engine Marketing) i optimizaciji za tražilice

SEO (engl. Search Engine Optimization), prikazivati razne pozive na akciju

(engl. call to action) potencijalnim studentima te takve rezultate slati SMS-

u i CRM sustavu.

Druge funkcionalnosti web stranice mogle bi biti online forme za upis na

fakultet sa funkcionalnosti za e-trgovinu.

Mnogi open source i komercijalni CMS-ovi danas zadovoljavaju gore navedene

zahtjeve. Neki primjeri takvih sustava jesu: Plone, Wordpress, Drupal i Joomla.

4.2. Funkcionalnosti i razlike LMS i LCMS sustava

Kako bi se mogla detaljnije opisati razlika između LMS i LCMS sustava potrebno je

definirati razinu granulacije na kojoj svaki od ovih alata djeluje. Stoga prema

(Horton & Horton, 2003.) Slika 7 prikazuje okvir za klasifikaciju alata potrebnih

za različite razine e-učenja.

Slika 7. Okvir za klasifikaciju alata potrebnih za različite razine e-učenja

Izvor: vlastita izrada prema Horton, W., & Horton, K. (2003.). E-Learning Tools and Technologies. Indianapolis: Wiley Publishing, Inc.

Stvaranje i integriranje dijelova sadržaja

Lociranje i korištenje

proizvoda

Omogućavanje dostupnosti na mreži: hosting, administracija, održavanje i podrška

Zbirka, knjižnica

Web stranica, knjiga, proizvod

Poglavlje, grupa

Web stranica, predmet

Slika, video zapis, test

37

LMS i LCMS sustavi vrlo su slični te dolazi do preklapanja funkcionalnosti, a Slika

8 pojednostavljeno prikazuje funkcionalnosti i njihove razlike.

Slika 8. Funkcionalnosti LMS i LCMS sustava

Izvor: vlastita izrada prema Horton, W., & Horton, K. (2003.). E-Learning Tools and Technologies.

Indianapolis: Wiley Publishing, Inc.

Slika 8 prikazuje da je položaj LCMS-a u okviru za klasifikaciju alata smješten u

sredini prema lijevo, odnosno sudjeluje u olakšavanju procesa administracije i

stvaranja sadržaja za predmete/kolegije, predavanja i stranice. Kao što sam naziv

nalaže, LCMS je usko vezan uz stvaranje sadržaja i alate. Sadržaj se najprije stvara

alatima za stvaranje sadržaja (alati za uređivanje sadržaja web stranice, alati za

uređivanje medija), te je nakon toga za taj stvoreni sadržaj zadužen LCMS koji

upravlja njime. LCMS omogućuje stvaranje predmeta/kolegija kojima će kasnije

upravljati LMS. Predmete/kolegije koji su stvoreni putem LCMS-a studenti

pristupaju putem web preglednika.

LCMS pojednostavljuje proces kreiranja, upravljanja i ponovnog iskorištavanja

sadržaja za učenje tj. različitih multimedijalnih sadržaja, stranica, ispita,

materijala predavanja i ostalih komponenti pojedinog kolegija. Recimo da je to set

alata sa specijaliziranom bazom različitih dokumenata i multimedije koja služi za

Web server

LMS W

eb p

regledn

ik

Alat za

uređivanje

sadržaja

predmeta/

kolegija

Alat za

uređivanje

sadržaja

web

stranice

Alat za

testiranje

Serv

er za surad

nju

Klijen

t za surad

nju

Alat za

uređivanje

medija Media server

Media

player

Con

tent

con

verter

LCMS

38

izradu kolegija/predmeta. Važno je napomenuti da sam LCMS ne služi kreiranju

gotovih predavanja ili stvaranju sadržaja za učenje, već samo omogućava

korisnicima da pristupe materijalima koji se nalaze na njemu. Njegov glavni cilj je

da pohranjuje gotove materijale i procesuira ih kada im korisnici pristupaju. LCMS

procesuira te materijale onako kako mu LMS proslijedi. Npr., kada student pristupi

predmetu/kolegiju LMS modul informacijskog sustava će registrirati o kakvoj se

vrsti korisnika radi, na koji predmet/kolegij je pristupio te će mu u skladu s time

prezentirati (preko njegovog Web preglednika) točno određene materijale i alate

i točno određene ovlasti nad njima. (Jerković, 2006.)

Npr., pretpostavimo da IS-u obrazovne institucije obuhvaća 40 predmeta/kolegija

i 3500 korisnika sustava razvrstani prema pet različitih vrsta korisnika

(administrator, profesor, asistent, student i podrška), a na raspolaganju imaju niz

različitih alata za sadržaj. U trenutku kada se student sa svojim pristupnim

podacima prijavi na sustav, LMS prosljeđuje LCMS-u koji će se predmeti/kolegiji

učitati sa pripadajućim ovlastima nad tim predmetima. Ovlasti za predmete

određuje administrator, ali isto tako profesor pojedinog predmeta/kolegija može

odrediti koje će ovlasti posjedovati studenti unutar predmeta. Tako npr. Može

odrediti u koju grupu za izradu grupnih zadataka će student pripadati i drugo.

Što se tiče funkcionalnosti LCMS sustav je fokusiran na konkretne korisnike – na

procesiranje postavki korisnika, rad s alatima, prezentaciju sadržaja dok je LMS

sustav koji nadgleda svim postavkama korisnika i svim alatima i prosljeđuje iste

LCMS-u.

U skladu s time dolazimo do zaključka da je LCMS = LMS+CMS što u praksi često

nije tako. Ponekad i je, ponekada LCMS je jedino što fakultet ima, u tome slučaju

LCMS stvarno i pokriva LMS funkcionalnosti. Recimo da su LCMS sustavi

kombinacije CMS-a i upravljačkih informacija LMS-a za određivanje vrste

operacije koja će se realizirati nad određenim materijalima ili alatima.

Bitno je naglasiti da LCMS nije jednostavan repozitorij svega i svačega. Za razliku

od klasičnih baza, LCMS sprema sadržaj ne samo na temelju tipa podataka (.html,

.pdf, video) nego i na temelju pedagoških karakteristika samog objekta. Što znači

da je bitno znati u koju pedagošku svrhu se taj dokument ili multimedija može

upotrijebiti – kao dio predavanja, vježbi, u učestalim pitanjima (FAQ), kao primjer,

39

studij slučaja i sl. Jednom kada se objekt opiše sa navedenim podacima on postaje

LO (engl. learning object). Poželjno je dakle da se LO spremaju u LCMS-u prema

općeprihvaćenoj specifikaciji – LOM IEEE , tj. prema SCORM-u jer je SCORM

prihvatio LOM kao standard za metadatiranje u e-učenju. Takva pohrana

omogućava interoperabilnost različitih sadržaja unutar različitih LCMS sustava,

naravno pod uvjetom da oba sustava koriste LOM.

Dakle, sastavni dio cjelokupnog LMS sustava je definitivno neki oblik CMS s

naglaskom da se ne radi o pohrani sadržaja na uobičajen način, kojeg inače

susrećemo kod CMS sustava, već da je pitanju sadržaj za učenje koji ima mnogo

specifičnosti.

Npr., profesor može tražiti animaciju koja će objasniti funkcioniranje vatrozida.

Takva animacija u klasičnoj bazi nema mnogo prateće informacije (metadata) koje

je opisuje. Dakle profesor bi trebao spremiti i pregledati mnogo materijala prije

nego bi došao do onog što mu treba, vrlo je vjerojatno da će prije izgubiti živce

tražeći među tonama sadržaja koji su sve samo ne ono što mu treba. Međutim ako

je takva animacija spremljena u repozitorij objekata za učenje onda će ona

sadržavati metadata podatke koji će jasno opisati u koje nastavne svrhe se taj

objekt može upotrijebiti, da li je to primjer, dio lekcije, praktičnog rada ili nešto

treće. Takvih polja za opis podataka ima još mnogo više, SCORM standard ih

definira čak 80.

Sustavi za kreiranje sadržaja koji su navedeni u prvom stupcu tablice također

funkcioniraju zajedno sa LMS sustavom, ali i sa LCMS. LMS sustav govori profesoru

gdje može naći materijale ako želi napraviti svoj predmet/kolegij iz već postojećeg

repozitorija LO koji se nalazi u LCMS-u, a sam proces kreiranja novih LO i samog

tečaja radi se u sustavima za kreiranje sadržaja (engl. Authoring tools).

U nastavku u tablici naveden je skup pitanja i odgovora koji definiraju kako LMS i

LCMS odgovaraju na njih, što će podrobnije razjasniti razliku između tih sustava.

40

Tablica 2. Razlike između LMS-a i LCMS-a

Pitanje «Čisti» LMS «Čisti» LCMS

Čemu služi? Za upravljanje studentima koji polaze predmete/kolegije.

Da se sastavi predmet/kolegij od manjih jedinica sadržaja.

Sa kojim razinama sadržaja upravljaju?

Na razini nastavnog plana i programa i na razini predmeta/kolegija.

Na razini predmeta/kolegija, predavanja, stranice, multimedije- posebno ako se dostavljaju kao objekti za učenje (LO)

Čime još mogu upravljati?

Mogu upravljati predmetima/kolegijima u učionici i ocjenjivanjima.

Mogu upravljati ovlastima nad LO do vrlo detaljne razine.*

Što se može ponovno iskoristiti?

Cijeli predmeti/kolegiji u različitim nastavnim programima.

Predavanja, stranice i multimedija u više različitih tečajeva. **

Kako prilagođavaju sadržaj studentu?

Prezentiraju ga sa menijem i katalogom predmeta/kolegija. Neki čak predlažu predmete/kolegije (izborni predmeti) na temelju profila polaznika.

Neki analiziraju napredak studenta na razini individualnih objekata.

Što prate u vezi studenta

Potrebe, sklonosti i mogućnosti. Također prate početak pohađanja predmeta/kolegija, ispunjavanje obaveza studenta, te polaganje ispita.

Početak, ispunjavanje obaveza studenta i napredak kroz predmet/kolegij, predavanja i stranice.

Kakve izvještaje proizvode?

O studentima, nastavnom planu, predmetima/kolegijima i ocjenama.

O predmetima/kolegijima, predavanjima, ispitima i aktivnostima.

Kako su predmeti/kolegiji kreirani?

Tečajevi se importiraju/uvoze u LMS sustav. Autorski alati nisu ugrađeni.

Autorski alati su ugrađeni ili dostupni kao dodaci. LCMS također dopušta sa se importira/uveze već postojeći sadržaj.

Kako se pristupa učenju?

LMS-ovi imaju ugrađene alate za kreiranje ispita i administraciju na razini predmeta/kolegija i nastavnog plana i programa.

LCMS-ovi imaju ugrađene alate za kreiranje ispita i administraciju. Ispiti se mogu pratiti na razini stranice, predavanja i samog predmeta/kolegija. ***

Tko omogućava navigaciju kroz predmet/kolegij?

LMS upravlja cijelim predmetom/kolegijem.

Upravlja pojedinim modulima sadržaja, ne cijelim predmetom/kolegijem.

Izvor: vlastita izrada prema Jerković, H. (2006.). Informacijski sustavi za učenje. Preuzeto 12. prosinca 2016. iz Zavod za primijenjeno računarstvo:

http://161.53.18.5/zpr/Portals/0/Predmeti/UIS/LMS.pdf

41

*Određuje koje će ovlasti nad određenim LO imati pojedini korisnici na pojedinim

predmetima/kolegijima.

**Isti LO se može koristiti u više različitih predmeta/kolegija, u tom slučaju i

ovlasti nad njim su kompleksnije jer dizajneri mogu definirati različite ovlasti nad

istim LO unutar različitih predmeta/kolegija.

***Iz ovog primjera je očito da za nadležnosti unutar pojedinog predmeta/kolegija

ponekad LCMS može imati sve funkcionalnosti LMS sustava. Dok je na razinama

većim od jednog predmeta/kolegija za sve operacije sa korisnicima, alatima i

sadržajima zadužen je LMS.

4.3. Kada je potreban LCMS

Temeljna pretpostavka koju treba sagledati prilikom odluke o potrebi LCMS-a jest

sagledavanje koncepta izrada dinamičkog sadržaja u odnosu na statičku izradu

sadržaja. (Herle, 2007.)

Svakoj organizaciji koja stvara neku vrstu publikacija odnosno sadržaja, a u ovom

slučaju sveučilištu potreban je sustav za upravljanje sadržajem. LCMS je potreban

ako su kolekcije i upravljanje podacima, te proces objave previše složeni za

upravljanje standardnim metodama.

Opseg složenosti se može mjeriti prema sljedećim smjernicama:

Količini sadržaja – ta količina se ne odnosi samo na broj stavki, nego i na

broj različitih vrsta stavki kojima se pokušava upravljati

Broju sudionika

Očekivanoj količini promjene sadržaja – tu također ulazi i dodavanje novog

i brisanje sadržaja iz sustava

Broj publikacija koje se namjerava stvoriti (Boiko, 2005.)

Boikova formula za odluku da li je LCMS potreban ili nije:

(Autori) X (Izvori) X (Komponente) X (Vrste) X (Propusnost) X (Publikacije) X

(Personalizacija) X (Redizajn)

Tablica 3 objašnjava faktore i vrijednosti ove formule.

42

Tablica 3. Faktori LCMS-a

Faktor Opis Vrijednost

Autori Broj autora koji će biti uključeni

Za manje od 20 autora vrijednost je 1. Za više od 20 autora, vrijednost je broj autora podijeljen s 20

Izvori

Broj kompleksnih izvora Za 0 ili 1 kompleksnih izvora, vrijednost je 1. Za 2 ili više, vrijednost je broj izvora podijeljen s 2.

Komponente

Broj komponenti (ili stranica ako se ne može odrediti broj komponenti) koje će se nalaziti u sustavu

1-500 komponenti, vrijednost je 0.5. 501- 1000 komponenti vrijednost je 1. Za više od 1000 komponenti, vrijednost je broj komponenti podijeljen s 1000.

Vrste

Broj različitih vrsta komponenti u sustavu

1-3 vrste vrijednost je 0.5. Za 4 i 5 vrste vrijednost je 1. Za više od 5 vrsta, vrijednost je broj vrsta podijeljen s 5.

Propusnost

Tjedni broj kreiranih ili izmijenjenih komponenti

+ Broj komponenti koje će biti arhivirane ili obrisane u jednom tjednu

0-25 komponenti vrijednost je 0.5. 26-50 komponenti, vrijednost je 1. Za više od 50 komponenti, vrijednost je broj komponenti podijeljen s 50.

Publikacije Broj različitih publikacija koje će sustav trebat kreirat

Broj publikacija.

Prilagodba

Stupanj prilagodbe za publikacije

Ako nema prilagodbe vrijednost je 1. Vrijednost 2 predstavlja prilagodnu za manji broj velikih korisničkih segmenata. Vrijednost 3 predstavlja prilagodbu za veći broj malih korisničkih segmenata. Vrijednost 4 predstavlja prilagodbu za svakog korisnika. U svakom slučaju, prilagodba mora bi trebala biti više nego samo stavljanje nečijeg imena na vrh stranice.

Redizajn

Godišnji broj većih promjena u dizajnu

Za 1 ili 2 redizajna vrijednost je 1. Za više od 2 redizajna u godini, vrijednost je broj redizajna podijeljena s 2.

Izvor: vlastita izrada prema Boiko, B. (2005.). Content Management Bible. Wiley Publishing.

43

Tablica 4. Raspon složenosti

Složenost Potreba za LCMS-om

Ispod 0.25 Mala potreba za sustavom.

0.25-05 Moglo bi se početi razmišljati o sustavu ako postoji mogućnost da će se zahtjevi povećati.

0.5-0.75 Trebalo bi se razmišljati o sustavu ako postoji velika vjerojatnost da će se zahtjevi povećati.

0.75-1.0 Ovaj raspon je početak tzv. sive zone između potrebnog i nepotrebnog. U ovom rasponu potrebno je vjerovati intuiciji.

1.0-10 Ovaj raspon je još uvijek u sivoj zoni, ali je sustav prije potreban nego nepotreban. Iako se ne očekuje rast složenosti, mali sustav bi mogao uštedjeti više nego će koštati.

10-100 Sustav se preporuča. Možda će se početi polako, ali na kraju će se željeti implementirati cijeli sustav.

Iznad 100 Sustav je nužan, vjerojatno postoje problemi s upravljanjem sadržajem.

Izvor: vlastita izrada prema Boiko, B. (2005.). Content Management Bible. Wiley Publishing.

U Tablica 4 nalazi raspon složenosti za potrebu LCMS-a. Prema (Boiko, 2005.) što

je veći rezultat, veća je potreba za implementacijom LCMS sustava kako bi

akademska institucija mogla što efikasnije upravljati sadržajem.

44

5. TRŽIŠTE LCMS SUSTAVA

Zbog činjenice da veliki broj LMS-a posjeduje funkcionalnosti LCMS-a i obrnuto na

popisu proizvođača LCMS sustava nalazi se veliki broj LMS proizvođača. Neka

poduzeća koja proizvode oba proizvoda (LMS,LCMS) čine razliku među njima i

daju im posebne nazive dok druga to ne čine. Razlika između LMS i LCMS sustava

postaje sve manja zbog toga što veliki broj proizvođača LMS sustava nudi alate za

izradu sadržaja što čini LMS vrlo sličnim LCMS sustavu. (McIntosh, 2016.)

Tržište LCMS-a karakterizira mali broj velikih proizvođača, dok svi ostali čine

manje proizvođače koji ne postižu rezultate na globalnom tržištu. Tako šest

najvećih proizvođača LCMS sustava čini 50% tržišta.

U nastavku Tablica 5 prikazuje najpopularnije proizvođače LCMS sustava i njihove

proizvode koje nude na tržištu.

Tablica 5. Proizvođači LCMS sustava

Rb. Naziv LCMS-a Proizvođač Opis

1. Infor Learning Management Content Creator Cloud Edition

Infor Sustav koji se razvio iz CERTPOINT LCMS-a. Ima funkcionalnosti LMS-a, LCMS-a, stvaranja web portala i drugih alata.

2. Cornerstone OnDemand Enterprise Suite

Cornerstone OnDemand Inc.

LMS i LCMS sustav koji pored toga nudi i mogućnost alata za suradnju te modul talent management-a

3. dominKnow Claro DominKnow, Inc.

LCMS koji nudi alate za izradu sadržaja. Prilagođen je mobilnom učenju.

4. Kenexa LCMS by Kenexa

Kenexa Inc. LCMS u vlasništvu je IBM-a. Dio je cjelokupnog rješenje sustava za upravljanje ljudskim potencijalima.

5. Mzinga OmniSocial Learning

Mzinga

Osnovana 2007. kao rezultat spajanja poduzeća Knowledge Planet i Shared Insight. Nudi rješenja poput: Mzinga OmniSocialContent za izradu sadržaja, OmniSocial Engaged alat za suradnju i OmniSocial Insure za sigurnost.

6. Saba Learning Content Management

Saba Cloud rješenje za upravljanje sadržajem. Osim u obrazovanju nudi rješenja za različita polja djelovanja.

7. SumTotal TotalLCMS SumTotal Systems, LLC

Može se koristiti kao zasebni sustav ili kao dio cjelokupnog rješenja TotalLMS.

8. Blackboard Learn Blackboard, Inc.

Sustav fokusiran na obrazovanje. Primarno razvijen kao LMS ali pored toga nudi alate LCMS sustava.

9. Composica Composica Sustav temeljen na webu s alatima za suradnju, integracijom društvenih alata za e-učenje, blogova, foruma, RSS feed, chat,

45

tagging, stvaranje grupa i ostalim LCMS funkcionalnostima

10. Creative Logic eTrainCenter

Creative Logic Solutions

Fokusiran na oba LMS i LCMS sustava. Nudi i besplatnu verziju.

11. Desire2Learn Learning Repository

Desire2Learn Inc.

Dio je Desire2Learn Learning Environment-a, primarna namjena je za obrazovne institucije

12. DynDevice LCMS Mega Italia Media

Sadrži LMS i LCMS mogućnosti za e-učenje.

13. EasyGenerator EasyGenerator Online alat za izradu sadržaja sa svim funkcionalnostima LCMS-a. Proizvođač nudi i besplatnu verziju.

14. eXact Learning Solutions learn eXact Suite

eXact Learning Solutions

LCMS sa standardnim alatima uz modul za mobilno učenje

15. EZ LCMS EZ LCMS LCMS sa funkcionalnostima LMS-a, uz sve standardne alate nudi i plug-in za konvertiranje Powerpoint prezentacija

16. Informetica Learning Content Management System

Informetica Corporate Online Training Systems, a division of Sencia Canada Limited

Iako sam naziv nalaže da se radi o LCMS sustavu, Informetica LCMS nudi i mogućnosti LMS-a

17. Web CourseWorks CourseCreate System

Web CourseWorks

Kombinacija LMS i LCMS sustava namijenjena neprofitnim organizacijama

18. Xyleme Learning Content Management System (LCMS)

Xyleme LCMS sustav nudi alate za izradu sadržaja

Izvor: vlastita izrada prema McIntosh, D. (2016.). Vendors of Learning Management and eLearning Products. Preuzeto 5. veljače 2017. iz TEACHONLINE.CA:

http://teachonline.ca/sites/default/files/vendors_of_elearning_products_dec2016.pdf

Prema (Perring, 2014.) postoje četiri glavna razloga zbog nerazvijenosti tržišta

LCMS proizvoda:

Institucije koje nabavljaju LCMS nisu dobro upoznate sa mogućnostima

ulaganja u sadržaj za učenje, resurse i procese. Problem je i u nedostatku

mjerljivosti takvog sustava što npr. kod LMS-a nije slučaj jer su troškovi

vidljiviji.

Izrada sadržaja za učenje vrlo je kreativan zadatak, stoga dizajneri sadržaja

ne preferiraju centralizirane alate za izradu sadržaja jer ograničavaju

njihovu kreativnost.

Proizvođači LCMS sustava nisu dovoljno snažno artikulirali prednosti i

vrijednost LCMS-a. Sustavi poput LCMS-a vrlo su skupi u odnosu na dektop

alate za izradu sadržaja. Barijera postoji i u tome što LCMS sustavi koriste

46

veliki broj standarda koje proizvođači nisu pretvorili u vrijednost i potrebe

institucija.

Navika na postojeće desktop alate za izradu sadržaja. Često se pokušavaju

integrirati postojeći alati za izradu sadržaja u LCMS što ne pridonosi

potpunoj funkcionalnosti LCMS-a. Korisnici često zbog navika prelaskom s

jednog alata na drugi smanjuju svoju produktivnost te imaju tendenciju

korištenja alata kojeg već znaju koristiti.

Ukratko, postoji mnogo razloga nerazvijenosti LCMS tržišta. Neki od razloga

odnose se na proizvođače i proizvod koji nude dok drugi se odnose na kupce i

njihovu sposobnost prepoznavanja prednosti usvajanja LCMS-a.

5.1. Odabir LCMS sustava

Da bi se odabrao najprikladniji LCMS sustav potrebno je pri odabiru kritički

razmatrati svaku komponentu LCMS sustava. U slijedećoj tablici prikazane su

glavne komponente LCMS-a (izrada sadržaja, objekti učenja, sučelje,

administracija i tehnički aspekti) sa pripadajućim karakteristikama.

Karakteristike su rangirane prema značajnosti od maksimalnog broja 4 do

minimalnog broja 1. (Süral, 2010.)

Tablica 6. Glavne karakteristike pri odabiru LCMS-a

Ko

mp

on

en

te

Karakteristike 4 3 2 1

Izra

da

sa

drž

aja

Neutralnost korištenja alata

Sadržaj se može izraditi koristeći bilo koji alat

Sadržaj se može izraditi koristeći mnogo alat

Sadržaj se može izraditi koristeći se samo malim brojem alat

Sadržaj se može izraditi koristeći se jako malim brojem alata

Jednostavnost korištenja alata za stvaranje sadržaja

Sustav nudi jednostavne alate za automatizirano stvaranje sadržaja koji su implementirani u sustav (npr. WYSIWIG uređivač)

Sustav nudi komplicirane alate za stvaranje sadržaja koji su implementirani u sustav

Sustav nudi alate za stvaranje sadržaja ali takvi alati imaju samo osnovne funkcionalnosti i nisu korisni u stvaranju sadržaja

Sustav ne nudi implementirane alate za stvaranje sadržaja, stoga je potrebno stvarati sadržaj s vanjskim alatima

Fleksibilnost u izradi sadržaja za predmet/kolegij

Korisnik stvara sadržaj sa standardnim alatima za stvaranje sadržaja radije no s implementiranim alatima. Sustav nudi integraciju teksta, statičkih grafika,

Korisnik može stvarati sadržaj sa standardnim alatima za stvaranje sadržaja ali potreban mu je third-party alat da bi integrirao sadržaj. Sustav nudi

Korisnik može stvarati sadržaj samo s implementiranim LCMS alatima

Sustav ne predviđa fleksibilne alate za stvaranje sadržaja

47

Flash animacije, audio i drugo

samo integraciju teksta i statičkih grafika

Lakoća migracije sadržaja

Sustav automatski pretvara Powerpoint prezentacije u predavanja i korake

Sustav automatski pretvara Powerpoint prezentacije u predavanja i korake

Sustav automatski pretvara Powerpoint prezentacije u predavanja i korake

Sustav ne nudi automatsku migraciju sadržaja ali podržava ručnu migraciju

Ob

jek

ti u

čen

ja

Integracija s LMS i ERP sustavima

Sustav podržava osnovne formate poput XML-a te standarde IMS, SCORM, AICC

Sustav podržava osnovne formate poput XML-a te najmanje dva od slijedećih standarda IMS, SCORM, AICC

Sustav podržava osnovne formate poput XML-a te najmanje jedan od slijedećih standarda IMS, SCORM, AICC

Sustav podržava samo osnovne formate poput XML-a

Mogućnost ponovnog korištenja objekta učenja

Nude predloške za jednostavnije stvaranje sadržaja

Nude predloške za jednostavnije stvaranje sadržaja

Nude predloške za jednostavnije stvaranje sadržaja

Nude predloške za jednostavnije stvaranje sadržaja

Mogućnost pretraživanja i ponovnog korištenja postojećeg sadržaja kako bi se smanjila mogućnost stvaranja redundantnog sadržaja

Mogućnost pretraživanja i ponovnog korištenja postojećeg sadržaja kako bi se smanjila mogućnost stvaranja redundantnog sadržaja

Mogućnost pretraživanja i ponovnog korištenja postojećeg sadržaja kako bi se smanjila mogućnost stvaranja redundantnog sadržaja

Mogućnost dijeljenja sadržaja između različitih odjela i kolegija

Mogućnost dijeljenja sadržaja između različitih odjela i kolegija

Mogućnost stvaranja predmeta/kolegija iz već postojećih predavanja koristeći se novim konfiguracijama

Su

čelj

e

Komunikacija i suradnja

Alate za suradnju je lako koristiti

Alate za suradnju je lako koristiti

Alate za suradnju je lako koristiti

Alate za suradnju je lako koristiti

Alate za suradnju je lako koristiti i olakšavaju komunikaciju i suradnju korisnika

Alate za suradnju je lako koristiti i olakšavaju komunikaciju i suradnju korisnika

Alate za suradnju je lako koristiti i olakšavaju komunikaciju i suradnju korisnika

Alati za suradnju nude mogućnost prirodne interakcija korisnika grafičkim objektima

Alati za suradnju nude mogućnost prirodne interakcija korisnika grafičkim objektima

Alati za suradnju omogućuju dijeljenje raznih sadržaja poput dijagrama, slika, časopisa i drugih objekta

Alati za izradu zadataka

Sustav omogućuje izvještavanje

Sustav omogućuje izvještavanje

Sustav omogućuje izvještavanje

Sustav omogućuje izvještavanje

Sustav nudi mogućnost procjene studentovog predznanja

Sustav nudi mogućnost procjene studentovog predznanja

Sustav nudi mogućnost procjene studentovog predznanja

Sustav omogućuje izradu zadataka

Sustav omogućuje izradu zadataka

Sustav omogućava stvaranje raznolikih zadataka različitog stupnja kompleksnosti

48

Ad

min

istr

aci

ja

Aplikacija za administraciju

Sustav upravlja upisima i evidenciji o napretku studenta

Sustav upravlja upisima i evidenciji o napretku studenta

Sustav upravlja upisima i evidenciji o napretku studenta

Sustav upravlja upisima i evidenciji o napretku studenta

Sustav upravlja sadržajem kolegija

Sustav upravlja sadržajem kolegija

Sustav upravlja sadržajem kolegija

Upravljanje vremenskim tokovima

Upravljanje vremenskim tokovima

Upravljanje evidencijom studenata

Te

hn

ičk

i a

spe

kti

Implementacija LCMS-a

Sustav se automatski implementira od strane kupca jer posjeduje opcije koje se mogu jednostavno uključiti kako bi se sustav implementirao

Sustav se ručno implementira

Implementacija sustava uključuje treću stranu odnosno konzultante koje se naknadno plaća

Ne postoji automatizirana implementacija sustava

Sigurnost

Osigurati da samo ovlašteni korisnici mogu pristupati sustavu

Osigurati da samo ovlašteni korisnici mogu pristupati sustavu

Osigurati da samo ovlašteni korisnici mogu pristupati sustavu

Osigurati da samo ovlašteni korisnici mogu pristupati sustavu

Višestruka razina kontrole pristupa administraciji, izvještavanju i porukama

Višestruka razina kontrole pristupa administraciji, izvještavanju i porukama

Višestruka razina kontrole pristupa administraciji, izvještavanju i porukama

Time-out funkcionalnost kada je korisnik neaktivan

Time-out funkcionalnost kada je korisnik neaktivan

Nisu potrebni dodaci (plug-ins) treće strane

Platforma

Sustav se može instalirati na bilo koju platformu: Unix, Linux, Windows, MacOS

Sustav se može instalirati na tri platforme

Sustav se može instalirati na dvije platforme

Sustav se može instalirati na samo jednu platforme

Web preglednik

Sustav se može koristiti s bilo kojim preglednikom: Chrome, Firefox, Opera, Safari, Internet Explorer i drugi

Sustav se može koristiti s tri web preglednika

Sustav se može koristiti s dva web preglednika

Sustav se može koristiti s tri web preglednika

Izvor: vlastita izrada prema Süral, I. (2010.). Characteristics of a sustainable Learning and Content Management System (LCMS). Procedia Social and Behavioral Sciences 9 (str. 1145–1152). Eskisehir Osmangazi University, Meselik Kampusu 26480, Meselik,Eskisehir, Turkey:

ScienceDirect.

U nastavku biti će definirane razlike između odabira komercijalnih i Open Source

LCMS rješenja. Budući da postoje besplatni (engl. Open Source) LCMS sustavi i

komercijalni LCMS sustavi čija se vrijednost kreće i do nekoliko milijuna dolara,

korisnici istih moraju znati koje su im značajke zaista važne prije kupnje nekog

takvog sustava. Prema (Herle, 2007.) tri su ključne razlike između Open Source i

komercijalnih LCMS sustava:

1. Integrirani alati za izradu sadržaja – kod komercijalnih LCMS sustava

proizvođači će ponuditi robusne i integrirane alate za izradu sadržaja dok

49

besplatni LCMS će imati više fokus na razvrstavanje i skladištenje sadržaja dok

za izradu sadržaja će koristiti alate trećih strana. Glavne prednosti korištenja

integriranih alata za izradu sadržaja su:

a. Organizacije mogu izbjeći trošak upravljanja višestrukim vrstama i

verzijama softverskih licenca

b. Nema potrebe za dodatnom obukom korisnika za korištenje

kompleksnijih softvera koji im nisu potrebni prilikom izvršavanja

njihovih zadataka

c. Alati su fokusirani na stvaranje sadržaja dok prezentacija sadržaja

prepuštena je dizajnerima tako da se korisnici mogu fokusirati

isključivo na stvaranje sadržaja

d. Koristeći integrirane alate za izradu sadržaja obrazovne institucije

imati će veću kontrolu nad svojim intelektualnim kapitalom, jer će se

sadržaj automatski pohranjivati u središnji repozitorij LCMS-a. Kod

besplatnih LCMS-a sadržaj se često pohranjuje u desktop mapama ili je

dijeljen u grupnim datotekama. Njegovo pohranjivanje, izmjena naziva

i slične operacije ovise isključivo o korisnicima koji se njima služe.

Integrirani alati za izradu sadržaja nude veću kontrolu nad praćenjem

izmjene podataka.

Iako se mnogi iskusni programeri osjećaju ograničenim funkcionalnostima

koje većina integriranih alata za izradu sadržaja nude, oni i dalje mogu

koristiti aplikacije poput Flash-a, ili neke softvere za audio/video

uređivanje sadržaja koji će doprinijeti finalnom izgledu njihovog

obrazovnog sadržaja.

2. Alati za suradnju u izradi sadržaja i tijek zadataka – veliki broj obrazovnih

institucija nailazi na probleme u sporosti izrade sadržaja za učenje.

Usvajanjem alata za suradnju temeljenim na webu, sav sadržaj, njegovo

uređivanje i komentiranje lako je vidljivo svim korisnicima tako da grupe koje

rade na određenom sadržaju mogu smanjiti vrijeme potrebno za izradu istog.

Možemo pretpostaviti da više neće biti potrebe za stvaranjem velikog broja

verzija istog dokumenta u nekom programu za izradu teksta ili još gore

pregledavanje većeg broja e-mailova u kojima se nalaze izmjene. Naprednije

funkcionalnost pretpostavljaju korištenje alata za tijek zadataka u kojemu se

50

grupi pri izradi sadržaja automatski prezentira zadatak koji trebaju izvršiti.

Takva funkcionalnost potpuno nadilazi korištenje desktop aplikacija u izradi

sadržaja.

3. Alati za održavanje i ocjenjivanje – sofisticirani komercijalni LCMS sustavi

omogućiti će praćenje i izvještavanje o uspješnosti e-učenja i pronalazak onih

dijelova koje je potrebno poboljšati. Sve to temelje na prikupljenim podacima

o studentima pri pohađanju predmeta/kolegija. Npr. mogućnost izvještavanja

o uspješnosti studenta na visokoj razini granularnosti – do razine pitanja na

pojedinom testu.

51

6. LCMS

Već ranije je spomenuto da je LCMS vrsta CMS-a za e-učenje. Dok je CMS prema

korisnicima horizontalno fokusiran za raznovrsnu namjenu, LCMS je vertikalna

tehnologija fokusirana na obrazovanje. Oba sustava su prema arhitekturi slična u

tome što im je sadržaj u središtu i svaki od tih sustava treba na efikasan način

organizirati, održavati i zaštiti sadržaj. Budući da je LCMS vertikalna tehnologija

ona zahtjeva složeniji razvoj i implementaciju što kod CMS nije slučaj.

6.1. Konceptualni dizajn i arhitektura LCMS-a

U nastavku prikazan je konceptualni dizajn LCMS sustava temeljen na

modularnom pristupu.

Slika 9. Konceptualni dizajn LCMS-a

Izvor: vlastita izrada prema: Abazi-Bexheti, L. (2008.). LCMS: Design, Development and Implementing Experience. Computational Methods and Applied Computing (str. 367-372).

Istanbul: WSEAS Press. Dohvaćeno iz http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.466.8903&rep=rep1&type=pdf

Slika 9 predstavlja modularnu arhitektura podijeljenu na različite komponente:

LCMS.Opcenito – služi za definiranje subjekata aplikacije (npr. korisnici,

predmet/kolegij, materijali i ostalo)

LCMS.Operacije – implementirana email aplikacija

LCMS.PoslovnaLogika – aplikacija koja je zadužena za sve pozadinske

operacije

Baza podataka LCMS.Podatkovni

Sloj

LCMS.Operacije

LCMS.Opcenito

LCMS.PoslovnaLo

gika

LCMS.Aplikacija

Web

preglednik

52

LCMS.PodatkovniSloj – aplikacija koja služi za prikaz i spremanje podataka

u bazu podataka a koristi se sa aplikacijom LCMS.PoslovnaLogika.

Slika 10. Arhitektura LCMS-a

Izvor: vlastita izrada prema: Abazi-Bexheti, L. (2008.). LCMS: Design, Development and Implementing Experience. Computational Methods and Applied Computing (str. 367-372).

Istanbul: WSEAS Press. Dohvaćeno iz http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.466.8903&rep=rep1&type=pdf

Slika 10 prikazuje arhitekturu LCMS aplikacije te kao i većina današnjih web

aplikacija koristi troslojnu klijent/server arhitekturu (engl. three-tiered

architecture). Vidljivo je da ovakav pristup odvaja prezentacijski sloj od

podatkovnog sloja te omogućava brži razvoj velikih aplikacija poput LCMS-a, te

arhitektura LCMS aplikacije dijeli na tri komponente:

Prezentacijski sloj (engl. Presentation tier) – sloj prikaza informacija

korisniku putem preglednika. (Google Chrome, MS Internet Explorer,

Mozilla, Firefox, Safari ili dr.)

Aplikacijski sloj (engl. Application tier, Middleware tier, ili Business Logic) –

sloj koji upravlja aktivnostima koje aplikacija treba izvršavati (tj. obradom

ili funkcioniranjem aplikacije). Za aplikacijski sloj koriste se – dinamičke

web tehnologije (ASP, ASP . NET, PHP, JavaScript, CGI, ColdFusion,

JSP/Java, Perl, Python, i dr.)

Podatkovni sloj (engl. Data tier) – sloj koji upravlja pohranjivanjem

podataka u bazu i prikazom podataka iz baze na poslužitelju. Za podatkovni

Web aplikacija

Prezentacijski sloj

Aplikacijski sloj

Podatkovni sloj

53

sloj koriste se sustavi za upravljanje bazama podataka (npr. SQL server,

MySQL, DB2, i dr.) (M.Zekić-Sušac, 2009.)

6.2. Implementacija LCMS-a

International Data Corporation vodeća IT tvrtka u sektoru inteligentnih sustava i

telekomunikacija definira LCMS kao sustav za stvaranje, pohranjivanje,

sastavljanje i isporuku personaliziranog sadržaja za e-učenje u obliku objekata

učenja. Međutim nisu svi LCMS sustavi isti. Proizvođači LCMS-a imaju

diferenciranu ponudu kroz različite jedinstvene funkcionalnosti prema lakoći

integracije s drugim sustavima i stupnju prilagodbe s potrebama akademske

institucije. (Brennan, Funke, & Anderson, 2001.)

Bez obzira na njihove razlike LCMS sustavi u praksi sadrže iste komponente kao

što prikazuje Slika 11.

Slika 11. Komponente LCMS sustava

Izvor: vlastita izrada prema: Brennan, M., Funke, S., & Anderson, C. (2001.). The Learning Content Management System: A New eLearning Market Segment Emerges. Preuzeto 13. prosinac 2016. iz

Internet Time Blog: http://www.internettime.com/Learning/lcms/IDCLCMSWhitePaper.pdf

Kako bi se efikasno postigli ciljevi razvoja LCMS sustava potrebno je učiniti

dostupnima resurse učenja svim korisnicima (profesorima, učenicima), kroz

repozitorij objekta učenja na način da se isti implementira u LCMS sustav i da

posjeduje jednostavno web grafičko sučelje.

Dinamičko sučelje za isporuku

Aplikacija za izradu sadržaja Aplikacija za administraciju

Repozitorij objekta učenja

54

6.2.1. Repozitorij objekata učenja

Upravljanje repozitorijem objekata učenja, LOR (engl. Learning Object Repository)

je ključno za uspješnu implementaciju LCMS-a. LOR skladišti podatke iz dva

izvora: baze podataka informacijskog sustava akademske institucije te samih

korisnika.

Slika 12. Mrežna infrastruktura akademske institucije

Izvor: vlastita izrada prema: Abazi-Bexheti, L. (2008.). LCMS: Design, Development and Implementing Experience. Computational Methods and Applied Computing (str. 367-372).

Istanbul: WSEAS Press. Dohvaćeno iz http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.466.8903&rep=rep1&type=pdf

Baza podataka informacijskog sustava akademske institucije je centralna baza

podataka u kojoj su pohranjene sve informacije vezane za fakultet, osoblje i

najvažnije, informacije o studentima. Ovi podaci su vrlo povjerljivi stoga bi

sigurnost takvih podataka trebala biti na visokoj razini, zato je potrebno da se

središnje računalo (engl. mainframe computer) i ostali serveri razdvoje

usmjerivačem (engl. router), dok se ostatak mreže treba zaštiti vatrozidom kako

bi se onemogućila komunikacija izvana. Da bi se smanjila mogućnost gubitaka

podataka potrebno podatke središnjeg računala replicirati na backup server. Za

potrebe LCMS sustava potrebno je koristiti PROXY server koji ima izravan pristup

replici baze podataka središnjeg računala koji šalje podatke preko web servisa.

INTERNET

Mail Server

Središnje računalo Aktivni direktorij Backup server

LCMS web server LCMS server

za pohranu podataka

Proxy

Laptop Računalo Računalo

55

Korisnici LCMS-a (profesori, asistenti, studenti) stvaraju sadržaj za učenje, a to

mogu učiniti tako da učitaju digitalni sadržaj bilo koje vrste preko jednostavnog

sučelja. Sadržaj za učenje može biti:

Pohranjen u obliku datoteke ili u bazi podataka

Pohranjen na vanjskom mediju poput vanjskog hard diska

Lako djeljiv s drugim aplikacijama. Sadržajem za učenje upravlja aplikacija

za automatizirani proces autoringa (engl. automated authoring

application)

Kopirana i premještana na jednostavan način. U slučaju promijene

arhitekture (hardvera ili softvera) neće utjecati na LOR jer se temelji na

datotečnom sustavu. (Abazi-Bexheti, 2008.)

6.2.2. Aplikacija za automatizirani proces autoringa

Aplikacija za automatizirani proces autoringa automatizira proces izrade sadržaja

opskrbljujući autore s predlošcima i storyboarding mogućnostima koje uključuju

principe instrukcijskog dizajna. Koristeći te predloške autori mogu razviti cijeli

tečaj na temelju postojećih objekata u repozitoriju, kreiranjem novih objekata ili

kombinacijom obaju principa. Na taj način osjetno se ubrzava inače dosta

dugotrajan razvoj sadržaja. (Löw, 2002.)

Korisnici dakle mogu na jednostavan način stvarati sadržaj za pojedini

predmet/kolegij temeljem predloška bez ikakvog znanja o programiranju ili

bazama podataka. Vrste materijala koje mogu prenijeti mogu biti raznolike, poput:

dokumenata, prezentacija, e-knjiga, kvizova, upitnika, objava, poruka i slično.

Svaki stvoreni sadržaj može se dijeliti između korisnika te može se koristiti u bilo

kojem drugom predmetu/kolegiju bez kopiranja. Dijeljenje se vrši pomoću

globalnog jedinstvenog identifikatora GUID (engl. globally unique identifiers) kako

bi se smanjio potreban prostor za pohranu materijala.

6.2.3. Dinamičko sučelje za isporuku

Kako bi se isporučio pravi sadržaj pravom korisniku koristi se dinamičko sučelje

za isporuku koje isporučuje sadržaj korisniku ovisno o profilu korisnika i razini

56

pristupa. Ova komponenta omogućuje praćenje korisnika, stvaranje dinamičkih

hiperveza za predmete/kolegije koje su studenti upisali, pristup sadržaju učenja

te pristup kalendaru i porukama. Sav taj sadržaj prikazan je u obliku web stranice,

a temelji se na AJAX (Asynchronous JavaScript i XML) tehnologiji koja kombinira

klijentsko i poslužiteljsko skriptiranje. Na određenu korisnikovu akciju klijentska

skripta šalje pozadinski zahtjev skripti na poslužitelju koja obavlja dohvaćanje

podataka iz baze podataka i šalje ih korisnikovom pregledniku, bez osvježavanja

cijele stranice. Upotrebom tehnologije AJAX web aplikacije postaju brže za

uporabu i imaju bolje korisničko sučelje od aplikacija koje se temelje samo na

poslužiteljskim tehnologijama. (Mujadžević, 2007.)

6.2.4. Aplikacija za administraciju

Aplikacija koja služi za administraciju podijeljena je na nekoliko dijelova.

Upravljanje sa podacima studenata, kolegijima koje studenti pohađaju, studijskim

programima odvija se zasebno od LCMS-a. Upravljanje korisnicima odvija se u

aktivnom direktoriju gdje su pohranjeni podaci o korisnicima. Korisnici upravljaju

sadržajem za učenje ovisno o razini pristupa. Na primjer profesorima je

omogućeno dodavanje sadržaja, stvaranje ispita i stvaranje objava, dok studenti

mogu predavati zadaće, polagati testove, čitati razne sadržaje i slično. (Abazi-

Bexheti, 2008.)

6.3. Moduli LCMS-a

U nastavku biti će prikazani osnovni moduli koje bi svaki LCMS trebao imati u

prvoj fazi razvoja, dok se u drugim fazama mogu nadodavati razni dodatni moduli.

57

Tablica 7. Osnovni moduli LCMS-a i njihove funkcionalnosti

Modul Funkcionalnost U

pra

vlj

an

je k

ori

snic

ima

Pregled Modul koji omogućava pregled sažetka najznačajnijih stavki korisnika sustava. Iziskuje visoku razinu sigurnosti.

Upis

Modul upis automatski povlači podatke o upisima iz postojeće aplikacije za upis studenta (npr. ISVU). Profesori i administratori imaju mogućnost stvaranja grupa studenata za predavanja ili vježbe.

Uloge

Mogućnost dodjeljivanja uloga za korisnike s posebnim ovlastima nad pojedinim predmetima/kolegijima i materijalima za nastavu. Profesori mogu dodijeliti uloge upisanim studentima (npr. demonstrator). Profesori/asistenti mogu stvarati sadržaj i dodijeliti ovlasti nad istim.

Up

rav

lja

nje

pre

dm

eti

ma

/k

ole

gij

ima

Pregled

Prikaz svih aktivnosti pojedinog predmeta/kolegija poput kvizova, resursa (materijala za učenje), zadataka, poruka, evenata. Pregled ocjena za pojedine zadatke koje je moguće preuzeti u obliku tabličnog prikaza. Mogućnost praćenja prijavljivanja korisnika na sustav. Integracija E-mail usluge i prikaz poruka.

Zadaci

Specifikacija zadataka prema vremenskom roku izvršenja i maksimalnoj mogućoj ocjeni. Student može učitati zadatak (u bilo kojem file formatu) na server te takav dobiva vremensku oznaku učitavanja.

Obavijesti RSS obavijesti koje stvara administrator (profesor/asistent).

Poruke Poruke mogu biti poslane pojedincu ili grupi. Sadržaj predmeta/kolegija može se pridodati poruci.

Kalendar Korisnici mogu stvarati i dijeliti evente. U kalendar integriran je podsjetnik koji šalje e-mail korisniku prije određenog eventa.

Predavanje

Predavanja su raspoređena na hijerarhijskim razinama gdje jedna stavka predstavlja određena mapa ili file. Navigacija kroz predavanja omogućena je putem prikaza stabla mapa. Sadržaj stranice je kompatibilan sa HTML standardom te posjeduje set alata za profesore i asistente. Prema potrebi moguće je zaštititi datoteke šifrom. Mogućnost pregleda popisa imena koji su pristupili predavanju.

Kviz

Pitanja se mogu dodavati iz postojećeg popisa pitanja prema vrsti predmeta. Pitanja mogu biti oblika točno/netočno, višestruki izbor, jednostruki izbor, teksta odnosno eseja. Kvizovi imaju vremensko ograničenje ispunjavanja. Pitanja u kvizu mogu se nasumično postaviti da bi se smanjila mogućnost prepisivanja. Pitanja mogu biti u tekstualnom obliku ili u obliku slike.

58

Materijal

Fileovi poput PDF-a ili Microsoft Office formata mogu se direktno integrirati na stranicu predmeta/kolegija. Fileovi se mogu prenijeti na server, preuzimati sa servera, preimenovati i pomicati. Na serveru se mogu stvarati datoteke te upravljati njima. Mogu se stvarati dodatne web stranice putem integriranog HTML editora. Postoji i mogućnost za korištenjem vanjskih web aplikacija s podacima iz LCMS-a.

Blog Blogovi su dostupni svim profesorima i asistentima a studentima je omogućeno komentiranje postojećih objava s bloga.

Izvor: vlastita izrada prema : Abazi-Bexheti, L. (2008.). LCMS: Design, Development and Implementing Experience. Computational Methods and Applied Computing (str. 367-372).

Istanbul: WSEAS Press. Dohvaćeno iz http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.466.8903&rep=rep1&type=pdf

Kod modularnog pristupa razvoju LCMS-a potrebno je najprije razviti sve module

zasebno zatim vršiti završnu integraciju u jednu cjelinu. Ovakav pristup ima dvije

prednosti. Prva prednost je ta da se moduli razvijaju simultano što bi značilo da se

vrijeme izrade samog sustava smanjuje. Druga prednost je u tome da je aplikacija

za LCMS vrlo skalabilna te je integracija dodatnih modula jednostavna i ne utječe

na ostatak modula. (Abazi-Bexheti, 2008.)

6.4. Prednosti i osobine dobrog LCMS sustava

Sadržaj koji LCMS proizvede nalazi se u bazi podataka. Svaki objekt učenja je

obilježen i pohranjen kao jedinica informacije koja se može implementirati u

prezentacijski sloj koji se prikazuje studentu. Studentu se “stranice” dinamički

generiraju u trenutku pristupanja na stranice predmeta/kolegija, povlačeći

odgovarajuće sadržaje iz baze podataka. Ovakva vrsta metode dinamičke gradnje

omogućava tri vrlo bitne koristi izrade sadržaja:

1. Korisnik je u mogućnosti ažurirati sadržaj odjednom, i taj će se sadržaj

replicirati na svim stranicama u kojima će biti prezentiran. Jedan

najjednostavniji primjer toga može biti logo na glavnom slajdu neke

PowerPoint prezentacije, koji se neće morati ručno postavljati na svim

ostalim slajdovima nego će automatski biti repliciran na svima. Najveća

korist ove opcije jest što omogućava korisniku da na taj isti način upravlja

svim programskim sadržajima.

59

2. Korisnik je u mogućnosti prilagoditi sadržaj koji će biti prezentiran

različitim grupama korisnika. Odnosno, moći će prikazati isti sadržaj, samo

što će prikaz istog moći biti prilagođen izgledom različitim skupinama

korisnika. Primjer toga može biti da će se jednom studentu taj isti sadržaj

prikazivati na standardnom web pregledniku kao “kolegij X”, dok će se

drugom student moći prikazati kao “kolegij Y” na mobilnom pregledniku.

Sve to moguće je jednostavnom promjenom postavka prikaza, umjesto

sastavljanja različitih verzija kolegija.

3. Korisniku se omogućava personalizirano iskustvo učenja korištenjem

adaptivne ili propisane metode učenja koja prikazuje studentu samo onaj

sadržaj koji mu je potreban, na temelju rezultata inicijalnog testa. Na ovaj

se način smanjuje vrijeme učenja. (Herle, 2007.)

Svaki LCMS trebao bi sadržavati osobine dobrog CMS sustava budući da je i sam

LCMS inačica CMS-a. Osobine dobrog CMS-a odnosno LCMS-a su slijedeće:

Jednostavno web sučelje za upravljanje podacima - omogućuje upravljanje

i stvaranje sadržaja preko Interneta s bilo kojeg mjesta

online uređivanje sadržaja sa pristupačnim uređivačem sadržaja

(WYSIWYG) - osigurava da će sadržaji nakon objave izgledati jednako kao

i u sučelju za uređivanje

ugrađeno pretraživanje po ključnim riječima i kategorijama

sustav različitih prava pristupa zasnovan na ulogama - pomoću sustava

uloga može se učinkovito upravljati složenim zadacima koji se odvijaju

kroz više etapa, smanjujući mogućnost pogreške.

sustav tijeka zadataka (engl. workflow system) i mogućnost suradnje -

omogućuje nadgledanje izvršenja zadatka kroz različite faze. Ova

mogućnost je osobito korisna velikim akademskim institucijama (npr.

asistent ima mogućnosti upisa teksta, ali ne i mijenjanja izgled portala.

Nakon upisa svog teksta on dolazi na provjeru kod profesora te nakon

odobrenja profesora ide u proces objave).

upravljanje s više povezanih akademskih institucija ili portala s jednog

mjesta

upravljanje korisnicima

60

stalan i kontinuiran razvoj novih inačica u skladu s razvojem web-

standarda

mnogostruka namjena - mogućnost korištenja za različite namjene,

prilagođene krajnjem korisniku

napredne funkcije (moduli) kao što su: dodavanje web-trgovine,

mogućnost upravljanja forumima i news-grupama, ugrađeni prozori za

uređivanje slike i teksta

sigurnost

podrška za višejezičnost

Osim ovih osobina koje su zajedničke CMS-u i LCMS-u, dobar LCMS trebao bi

jednostavno omogućavati integraciju sadržaja izrađenog putem jednostavnih

desktop alata za izradu sadržaja (PowerPoint, Flash, Dreamweaver i slično).

Zatim, trebao bi pratiti i označavati svaki objekt učenja na način da bi bio kasnije

ponovno upotrjebljen. Bitna funkcionalnost je i pretraživanje objekata učenja

kako bi dizajneri (profesori) predmeta/kolegija što efikasnije i brže sastavili

materijal za pojedini predmet/kolegij. Kako bi krajnji korisnici (studenti) dobili

materijale za učenje LCMS bi trebao osigurati isporuku sadržaja za učenje na

adekvatan način. Isporuka sadržaja za učenje trebala bi biti namijenjena za više

platforma poput: e-učenja na sučelju ekrana, za mobilno učenje na mobilnim

uređajima i za papirnati oblik.

61

7. MJERENJE UČINKOVITOSTI LCMS-a

Iako je LCMS tehnologija, kao tehnologija za e-učenje, u nastajanju od kraja 1990.

čini se kako se razumijevanje i interes za ovu vrstu tehnologije javlja tek u

posljednje vrijeme. Dok polako priče o uspješnosti ove tehnologije počinju izlaziti

u javnost, još uvijek prevladava neznanje o tome što zapravo LCMS tehnologija

može ponuditi za povećanje efikasnosti sveučilišta. Međutim, do toga dolazi iz

razloga što mnogi proizvođači ove tehnologije još uvijek nisu jasno definirali što

je zapravo LCMS i za sada postoji vrlo malo članaka, seminara i predavanja o tome

kako odabrati i implementirati LCMS tehnologiju. To zapravo zbunjuje osobe koje

su počele proučavati ovu tehnologiju te one ne znaju što ona zapravo jest i koje

koristi mogu dobiti od iste. Osobe zadužene za razvoj tehnologije se nalaze u istoj

situaciji kao prije desetak godina, kada su počinjali istraživati LMS tehnologiju i

kada nisu znali što očekivati od iste. (Herle, 2007.)

Prema (Moore, i dr., 2007.) postoji pet ključnih faktora prema kojima se mjeri

učinkovitost LCMS sustava, a to su: alati, obuka, procesi, održavanje i ljudi. LCMS

će proizvoditi više kvalitetnog sadržaja u manjem vremenskom roku i za manju

količinu financijskih resursa te će utjecati na veći broj korisnika ako je životni

ciklus LCMS-a temeljen na efikasnosti i efektivnosti resursa i procesa.

Tablica 8. Pokazatelji učinkovitosti LCMS-a

Kategorija Povećanje Smanjenje

Trošak ROI (engl. return on investment)

Sredstva utrošena na outsourcing

Efikasnost Broja izrađenih predmeta/ kolegija

Vremenski period za izradu LCMS projekta

Resursi Broja ljudi koji su uključeni u radu LCMS-a

Korištenja vanjskih izvora

Utjecaj Broja studenta koji su položili predmet/kolegij

Izrade loših odnosno manjkavih i neefikasnih projekta

Izvor: vlastita izrada prema Moore, K., Hanfland, F., Shank, P., Young, L., Dublin, L., Watkins, R., & Corry, M. (2007.). The eLearning Guild’s Handbook of e-Learning Strategy. (B. Brandon, Ur.)

Preuzeto 7. siječanj 2017. iz The eLearning Guild: https://www.elearningguild.com/publications/index.cfm?id=7

62

Implementacija LCMS sustava dakako ima svoje prednosti kao što je prethodno

opisano, no često je teško definirati područja uštede i buduću vrijednost LCMS-a,

ali nije nemoguće. Tri su područja potencijalne uštede implementacije LCMS-a:

1. Ušteda vremena kod stvaranja i održavanja sadržaja, uzimajući u obzir i

njegovo ponovno korištenje, lakoću stvaranja većeg broja

predmeta/kolegija i korištenje alata za suradnju te sposobnost upravljanja

projektima unutar LCMS-a. Prema (Herle, 2007.) potrebno je mjeriti

utrošeno vrijeme kod stvaranja i održavanja pojedinog predmeta/kolegija.

U prvoj godini korištenja LCMS-a planirana bi ušteda vremena mogla

dosegnuti 15%, dok u drugoj godini taj iznos raste na 20% te u trećoj do

25%. Produktivnost će rasti sa sve većim usvajanjem LCMS tehnologije od

strane korisnika. Cilj je da svaki korisnik na dnevnoj bazi počne koristi

ponovno iskoristivi sadržaj.

2. Ušteda vremena kod učenja studenta korištenjem predtestova i

adaptivnog učenja. Vrijeme učenja je na mnogim sveučilištima skriveni

trošak. Ako se omogući mogućnost predtestova i ako se korisniku ponudi

samo onaj sadržaj koji mu je zaista potreban kako bi ispunio svoj cilj učenja,

može se na svakom studentu uštedjeti velika količina vremena za učenje.

3. Ušteda kod korištenja implementiranih alata za izradu sadržaja i smanjenje

prostora za pohranu sadržaja. Ovo se odnosi na smanjenje plaćanja licenci

za korištenje softvera trećih strana. Treba uzeti u obzir i migraciju sadržaja

u centralni LCMS repozitorij koji efikasnije raspolaže podatkovnim

prostorom i omogućuje velike uštede.

Sva ova područja uštede pretpostavljaju visoku razinu usvajanja LCMS tehnologije

kako bi se dosegla što veća efikasnost.

63

8. PRIJEDLOZI BUDUĆEG PRAVCA RAZVOJA QUILT CMS-a

Quilt CMS sustav dokazao je kako se sveučilišni program može brzo i jednostavno

odvijati preko intraneta. Quilt CMS sadrži sve osnovne funkcionalnosti LCMS-a. Uz

podjelu na komponente i prepoznavanje sadržaja i obavijesti po ključnim riječima,

korisnici vrlo lako nalaze željene podatke i dokumente, a svaki je sadržaj

dodijeljen nekoj grupi sličnih sadržaja ili pripada određenom kolegiju. Korisnici

su u mogućnosti surađivati alatima za suradnju te stvarati sadržaj alatima za

izradu sadržaja.

U nastavku navedeni su prijedlozi budućeg pravca razvoja Quilt CMS-a koji su

ujedno i trendovi razvoja e-učenja za današnje potrebe:

Mobilno učenje (engl. mLearning) – prema (Penfold, 2016.) danas 70%

studenta pristupa materijalima za e-učenje putem mobilnih uređaja. Stoga

bitno je da LCMS bude prilagođen mobilnim uređajima kako bi studenti

mogli pristupati materijalima za učenje.

Učenje putem mentalnih mapa, učenje povezivanjem – odmakom od

klasičnih načina predavanja razvijaju se novi pravci učenja. Potrebno je

razviti alate ili integrirati postojeće alate koji će zadovoljiti potrebu za ovu

vrstu učenja.

Mobilne aplikacije – omogućuju korisniku fleksibilnost, bez obzira da li ima

pristup internetu može pristupati materijalima za učenje i izvršavati

obveze. (Pandey, 2017.)

Igrifikacija (engl. gamification), novi je trend kod učenja i ne odnosi se

strogo na stvaranje igre. Ona predstavlja upotrebu mehanizama, dizajna i

elemenata igre u ne zabavnom okruženju, a sve to u svrhu promicanja

motivacije, truda i zabave kod učenja. Igrifikacija u odgoju i obrazovanju od

velikog je značaja u ostvarivanju ciljeva i zadaća u budućnosti cjelokupnog

sustava odgoja i obrazovanja. (Ružić & Dumančić, 2015.)

Integracija alata za stvaranje interaktivnih videozapisa. Korištenje

videozapisa kod učenja drastično raste. Neka su predviđanja da do 2019.

godine 80% prometa na internetu biti će videozapisi. Interaktivni

videozapisi potiču korisnike na akciju tako da studenti više nisu pasivni

promatrači već ih se potiče aktivno učenje. Na tržištu postoje razni alati za

64

izradu sadržaja koji omogućuju stvaranje interaktivnih videozapisa koje je

moguće integrirati u LCMS.

Implementacija social learning-a i surađivanja što će povećati interakciju

među studentima (razmjenu ideja, surađivanje na pojedinim zadacima,

rješavanje problema i ostalo).

Svakako jedan od prijedloga razvoja Quilt CMS-a bio bi uvođenje modula za

upravljanje talentima (engl. talent management) i povezivanje sa tržištem

rada gdje bi svaki potencijalni poslodavac mogao dobiti izvješće o

najperspektivnijim studentima u samo nekoliko klikova.

65

9. ZAKLJUČAK

Upravljanje sadržajem odnosno materijalima za učenje odvija se od strane

korisnika za korisnike sustava. Dakle sadržaj će biti ažuran jer je to dužnost

profesora/asistenta. To će pojednostaviti učenje i smanjiti vrijeme studentu za

savladavanje gradiva. Zadaća odnosno ideja oko stvaranja LCMS-a jest stvoriti

kvalitetan sadržaj koji se može lako distribuirati u obliku koji je korisniku

(studentu) jednostavan za čitanje.

Današnje akademske institucije najčešće za sustav e-učenja koriste LMS sustave

ili hibridne LMS/LCMS sustave. Razlog tome je i taj da tržište LCMS-a obiluje

velikim brojem malih proizvođača i samo nekoliko većih proizvođača koji ujedno

nude i LMS proizvode tako da u novije vrijeme mogućnosti LMS-a i LCMS-a sve se

više izjednačavaju te 70% vodećih LMS-ova nudi i mogućnost upravljanja

sadržajima, dok LCMS-ovi sve više uključuju funkcionalnosti izvedbe kolegija,

praćenja korisnika i izvještavanja. Najveći dio „čistih“ LCMS-ova koristi se u

poduzećima kod obuke radnika dok u akademskim institucijama najčešće se

koristi kao dio LMS-a ili se uopće ne koristi. Zato postoji još veliki iskoristivi

potencijal kod primjene LCMS-a.

LCMS sustav povećat će efikasnost sveučilišta na način da će uštediti vrijeme

potrebno za stvaranje sadržaja, no problem se pojavljuje kod mjerenja

učinkovitosti jer često takvi podaci nisu mjerljivi.

Velika prednost LCMS-a je ta da je dizajniran da radi na svim većim web

preglednicima koji podržavaju JavaScript. Sadržaj je djelomično pohranjen u

obliku file formata a djelomično u bazi podataka. Stoga u slučaju radikalnih

promjena u hardveru i softveru sav sadržaj biti će očuvan i spreman za daljnju

upotrebu.

LCMS je vrlo vrijedan alat za skraćivanje vremena potrebnog za razvoj sadržaja

učenja. Spajajući pravo rješenje s potrebama sveučilišta, LCMS podiže efikasnost i

efektivnost alociranja financijskih resursa na učenje putem ciljanih aplikacija za

upravljanje učenjem, administriranje, praćenje i izvještavanje. Prije odabira

LCMS-a, donositelji odluke o svim strateškim pitanjima na sveučilištu trebali bi

provesti detaljna istraživanja svojih stvarnih potreba, ali i financijskih mogućnosti

66

i tek onda pristupiti odabiru konkretnog LCMS-a. LCMS nije samo tehnologija već

strategija.

Budući trendovi razvoja e-učenja kao što su: korištenje mobilne tehnologije kod

učenja, korištenje videozapisa za učenje, igrifikacija te društvene mreže sigurno

će imati veliki utjecaj na LCMS tehnologiju.

67

LITERATURA

Abazi-Bexheti, L. (2008.). LCMS: Design, Development and Implementing

Experience. Computational Methods and Applied Computing (str. 367-

372). Istanbul: WSEAS Press. Dohvaćeno iz

http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.466.8903&re

p=rep1&type=pdf

Boiko, B. (2005.). Content Management Bible. Wiley Publishing.

Bosnić, I. (2009.). Višekratna primjena i prilagodba objekta učenja. Preuzeto 16.

listopad 2016. iz Fakultet elektrotehnike i računarstva:

https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/KDI_Bosnic_Ivana.pdf

Brennan, M., Funke, S., & Anderson, C. (2001.). The Learning Content

Management System: A New eLearning Market Segment Emerges. Preuzeto

13. prosinac 2016. iz Internet Time Blog:

http://www.internettime.com/Learning/lcms/IDCLCMSWhitePaper.pdf

Carnet CERT, L. (2008.). CMS sustavi i sigurnost. Preuzeto 10. svibnja 2016. iz

Centar informacijske sigurnosti:

http://www.cis.hr/www.edicija/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-

2008-12-249.pdf

CARNet. (n.d.). Društveni softver. Preuzeto 15. lipnja 2016. iz CARNet:

https://www.carnet.hr/tematski/drustvenisoftver/wiki.html

Crnić, J. (2015.). Informatički list učenika OŠ "Sv.Matej". Halubijan Info.

Cvitanić, F. (2015.). Sustav za upravljanje sadržajem i učenjem (LCMS). Preuzeto

9. studeni 2016. iz Portal za poslovno e-učenje:

http://eucenje.efst.hr/sustav-za-upravljanje-sadrzajem-i-ucenjem-lcms/

Herle, S. (2007.). Looking Beyond Content Reusability: The Many Benefits of an

LCMS. Preuzeto 10. listopad 2016. iz SkillSpark eLearning Ignited:

http://skillspark.ca/papers/LCMS_Benefits.pdf

Horton, W., & Horton, K. (2003.). E-Learning Tools and Technologies.

Indianapolis: Wiley Publishing, Inc.

Horvat, I. (n.d.). Sustavi za upravljanje sadržajem. Preuzeto 6. rujan 2016. iz

Fakultet elektrotehnike i računarstva:

https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/KDI_-_Iva_Horvat.pdf

68

Jerković, H. (2006.). Informacijski sustavi za učenje. Preuzeto 12. prosinca 2016.

iz Zavod za primijenjeno računarstvo:

http://161.53.18.5/zpr/Portals/0/Predmeti/UIS/LMS.pdf

Löw, Z. (2002.). Prvi hrvatski LMS. Preuzeto 17. prosinac 2016. iz Edupoint -

časopis o informacijskim tehnologijama u obrazovanju:

http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-08/clanak-02/index.html

M.Zekić-Sušac. (2009.). Web aplikacije. Preuzeto 15. prosinac 2016. iz Sveučilište

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - Odjel za matematiku:

http://www.mathos.unios.hr/wp/wp2009-10/P14_Web_aplikacije.pdf

Marko, D. (2015.). Sustavi za upravljanje sadržajem. Pula. Preuzeto 31. siječanj

2016. iz https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:569154

McIntosh, D. (2016.). Vendors of Learning Management and eLearning Products.

Preuzeto 5. veljače 2017. iz TEACHONLINE.CA:

http://teachonline.ca/sites/default/files/vendors_of_elearning_products_

dec2016.pdf

Mehta, N. (2009.). Choosing An Open Source CMS. Birmingham: Packt Publishing.

Moore, K., Hanfland, F., Shank, P., Young, L., Dublin, L., Watkins, R., & Corry, M.

(2007.). The eLearning Guild’s Handbook of e-Learning Strategy. (B.

Brandon, Ur.) Preuzeto 7. siječanj 2017. iz The eLearning Guild:

https://www.elearningguild.com/publications/index.cfm?id=7

Mujadžević, E. (2007.). Uvod u PHP i MySQL. (S. Rako, Ur.) Preuzeto 14. prosinac

2016. iz Srce- Sveučilište u Zagrebu Sveučilišni računski centar:

http://www.srce.unizg.hr/files/srce/docs/edu/osnovni-

tecajevi/d350_polaznik.pdf

Pandey, A. (2017.). 2017: eLearning Trends And Predictions. Preuzeto 4. veljače

2017. iz eLearning Industry: https://elearningindustry.com/elearning-

trends-and-predictions-2017

Penfold, S. (2016.). eLearning Trends To Watch In 2017. Preuzeto 3. veljače 2017.

iz eLearning Industry: https://elearningindustry.com/top-10-elearning-

trends-to-watch-in-2017

Perring, D. (2014.). Why has the LCMS market not been more successful? Preuzeto

5. veljače 2017. iz Linkedin:

https://www.linkedin.com/pulse/20140818150947-1199049-why-has-

the-lcms-market-not-been-more-successful

Roche, A. (2011.). Educational Technology Systems Architecture: An introduction.

Preuzeto 11. prosinca 2016. iz Androgogic:

69

http://www.androgogic.com/EducationalTechnologyArchitectureAnIntr

oduction.pdf

Ružić, I. M., & Dumančić, M. (2015.). Gamification in education. Informatologia,

48(3-4), str. 198-204. Preuzeto 2. veljače 2016. iz

http://hrcak.srce.hr/151675

Shaw, S. (2007.). Insight into Learning Content Management Systems. Preuzeto 9.

studeni 2016. iz Checkpoint eLearning: http://www.checkpoint-

elearning.com/corporate-elearning/interviews/insight-into-learning-

content-management-systems

Süral, I. (2010.). Characteristics of a sustainable Learning and Content

Management System (LCMS). Procedia Social and Behavioral Sciences 9

(str. 1145–1152). Eskisehir Osmangazi University, Meselik Kampusu

26480, Meselik,Eskisehir, Turkey: ScienceDirect.

Šimonović, V. (2010.). Uvod u informacijke sustave. Zagreb: Golden Marketing.

Zimmer, K. (2006.). Quilt Academic CMS - pregled mogućnosti. Dohvaćeno iz PMF

- Prirodoslovno-matematički fakultet:

https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/FER_Quilt_CMS_i_E-

Campus.pdf

70

POPIS SLIKA

Slika 1. Povezivanje komponenti ............................................................................................... 3

Slika 2. Karakteristike obrade podataka ................................................................................. 5

Slika 3. Podjela CMS-a prema načinu primjene .................................................................... 6

Slika 4. Arhitektura sustava za upravljanje sadržajem .................................................. 15

Slika 5. SCORM paket ................................................................................................................... 27

Slika 6. Model četiri kvadranta ................................................................................................ 32

Slika 7. Okvir za klasifikaciju alata potrebnih za različite razine e-učenja ............. 36

Slika 8. Funkcionalnosti LMS i LCMS sustava .................................................................... 37

Slika 9. Konceptualni dizajn LCMS-a ..................................................................................... 51

Slika 10. Arhitektura LCMS-a ................................................................................................... 52

Slika 11. Komponente LCMS sustava .................................................................................... 53

Slika 12. Mrežna infrastruktura akademske institucije ................................................. 54

POPIS TABLICA

Tablica 1. Pregled modula Quilt CMS-a ................................................................................ 19

Tablica 2. Razlike između LMS-a i LCMS-a .......................................................................... 40

Tablica 3. Faktori LCMS-a .......................................................................................................... 42

Tablica 4. Raspon složenosti ..................................................................................................... 43

Tablica 5. Proizvođači LCMS sustava .................................................................................... 44

Tablica 6. Glavne karakteristike pri odabiru LCMS-a ..................................................... 46

Tablica 7. Osnovni moduli LCMS-a i njihove funkcionalnosti ..................................... 57

Tablica 8. Pokazatelji učinkovitosti LCMS-a ....................................................................... 61