PRAVCI I KONCEPCIJE SUVREMENE FILOZOFIJE Pozitivizam Neopozitivizam Pragmativizam Iracionalizam Voluntarizam Filozofija ivota Filozofija egzistencije Hermeneutika Kritika teorija drutva Filozofija jezika Filozofija politike

SREN KIERKEGAARD Danski filozof, pastorov sin Najvanija djela: 1. Ili-ili 2. Pojam tjeskobe 3. Bolest na smrt 4. Stadiji na ivotnom putu

Obraivao je problem egzistencije, tj. pojedinane opstojnosti ovjek je bie mogunosti, slobode i osobne odgovornosti . On je individualan, ne moe se nikakvom shemom niti opim planom racionalno proniknuti, iscrpsti i predvidjeti Egzistencija se suprotstavlja svakoj apstrakciji Egzistencija je oznaena slobodom i tjeskobom TJESKOBA je temeljno stanje ovjeka kao duhovnog bia, samo ovjek moe biti tjeskoban. Tjeskoba dolazi od toga to je mogunost uvijek tea od zbilje Postoje stadiji ili stilovi egzistencije: a) estetski stil rafinirano uivanje u neponovljivim iskustvima (primjer: Don Juan)Suvremena filozofija

1

b) etiki stil samostalnost izbora se potvruje ponavljanjem c) religiozni stil potiskivanje vremenitog i materijalnog kako bi se stupilo u odnos s Bogom Skokovi iz stadija u stadij nisu postupni, nego su bljeskovi slobodne i neobrazloene odluke

Tjeskoba vodi jedinom moguem rjeenju VJERI Vjera potvruje paradoks egzistencije: Mi smo konani, a oslanjamo se na beskonano Vjera mora biti INDIVIDUALNA: o Gomila je la. o Obredi su kao kad bi se netko udvarao prema priruniku.

ARTHUR SCHOPENHAUER Glavno djelo mu je: Svijet kao volja i predodba Zastupao je VOLUNTARIZAM i PESIMIZAM Svijet nije racionalan i logian, nego je oitovanje bezumne volje Volja je bit ovjeka, ona je jedino i sve, bit svega postojeeg = VOLUNTARIZAM o Ono to proturjei srcu, ne ulazi u glavu. Budui da je volja bezumna, slijepi nagoni, nikada se ne moe biti zadovoljena. Zato imamo bol, nesreu, patnju, trpljenje o ivot je 6 dana bijede i sedmi dosade. o Ovaj je svijet najgori od svih moguih.

Protiv bola nauava ASKEZU, negaciju volje, umrtvljenje Zagovara etiku samilosti:

Suvremena filozofija

2

o Samo se samilou i suosjeanjem moe ublaiti patnja onih pored mene.

Umjetnost ima funkciju KATARZE: o Glazba je kupelj duha.

KARL MARX Razvio je filozofiju prakse Uveo je materijalistiko shvaanje povijesti HISTORIJSKI MATERIJALIZAM Povijest je igra klasnih borbi Takav kaos trebao bi rijeiti socijalistiki preobraaj Potrebne su nam slobodne zajednice udruenih proizvoaa i proleterska revolucija ovjek je drutveno aktivno bie koje stvara svoj svijet i sama sebe ovjek je bie prakse, djelatno i samodjelatno bie ovjek i svijet meusobno se ujedinjuju, zato je praksa bit ovjeka, njegov nain egzistiranja U kapitalistikom drutvu ovjek je otueno bie ALIJENACIJA. Otuen je sam od sebe kao bia mogunosti, budunosti i slobode. Potrebno je razotuiti ovjeka DEZALIJENACIJA. Ukinuti privatno vlasnitvo i ostvariti komunizam drutvo u kojemu e ovjek ovjeku biti najvie bie i najvia potreba ovjek nije samo ono to jest, nego i ono to moe biti

Suvremena filozofija

3

LUDWIG FEUERBACH Kritizirao je religiju: ona je rezultat ovjekova otuenja od samoga sebe Ne stvara Bog ovjeka, nego ovjek Boga Zato su korijeni religije osjeaji ovisnosti, straha i ljubavi Sve najbolje smo uzeli od ovjeka i kreirali Boga

FRIEDRICH NIETZSCHE Njemaki filozof Djela: 1. Tako je govorio Zaratustra 2. Volja za mo 3. S one strane dobra i zla 4. Genealogija morala

Kritizirao je kulturu i moral Filozofija i kranstvo su svojim dvostrukim svijetom i moralom produbili dekadenciju (propadanje) drutva Oni su vodili borbu protiv instinkta i ivotnosti u ovjeku Svijetom vlada KAOS, a ne red i logos ivot je borba, a najvanije kod ovjeka je volja koja nas pokree prema moi: volja za mo Jakost je vrlina, a slabost je loa: o Ono to pada, valja gurnuti da bre padne. o Onoga koga ne moete nauiti letjeti, nauite ga brzo padati. Utjelovljenje volje za mo, razbija i stvaralac, onaj koji se razlikuje od stada je NADOVJEK (BERMENSCH) Zato je trebalo proglasiti: Bog je mrtav! (Nema metafizike)Suvremena filozofija

4

Ovakav nain razmiljanja dovodi do NIHILIZMA (filozofski pravac koji tvrdi da je nita poelo) ivot je vraanje uvijek istoga: vjeno se gradi ista kua bitka, krug bitka Nadovjek prihvaa ivot i ponavljanje mu nije strano Formula za veliinu ovjeka je AMOR FATI (Ljubav prema sudbini) Nunost treba, ne samo podnositi, nego i ljubiti Umjetnost je jedinstvo dionizijskog i apolonskog (pia, zabave i mudrosti) Samo je uz pomo umjetnosti mogue podnijeti egzistenciju, istinu i prevladati pesimizam

Suvremena filozofija

5