Suvremena historiografija

Historiografija antikePojam antike obuhva a kulture izrasle na obalama Sredozemlja u razdoblju od oko 1000. godine pr.Kr. do oko 500. pos.Kr. uglavnom od pojave gr kih polisa (gradova-dr ava) do sloma Zapadnog Rimskoga Carstva. Pojam 'historia' javlja se prvi put u 5. stolje u prije Krista kod gr koga pisca Herodota u zna enju: znanje,ispitivanje,znanje ste eno ispitivanjem,obavijest,opisivanje i pripovijedanje,tj. u smislu dobivanja obavijesti ispitivanjem svjedoka. U starogr kim tekstovima javlja se pojmovi: 'histor',tj,svjedok,znalac,vje tak,'historikos',istra iva ,stru njak,te 'historeo',ispitivati,pitati,motriti,opaziti,saznati,doznati,iskusiti, to se ispitalo i doznalo,napisati,pripovijedati,'historiografeo',tj. pisati o povijesti. Tim rije ima se pripisuje veza s indoeuropskim korijenom 'vid' iz kojega proizlazi latinski 'video' (vidim), franc. 'voir' i 'savoir' (vidjeti,znati), njema ki 'wissen' (znati), hrvatski 'vidjeti'. Herodotova 'historia' obuhva a sada njost i dvije do tri generacije u pro lost a kao pojam odnosi se na jedinstvo njegova djela kao izvje a o vlastitu vi enju doga aja i ljudskih postupaka.'Historia' u njega nije pojam koji povezuje spletove djelatnosti ljudi,doga aja i kretanja spojenih u vremenu ljudskim pokoljenjima niti zna i poseban na in postavljanja pitanja,obja njenja i prikazivanja povijesne zbilje.Dok Herodot eli obavijestiti ne samo o politi kim i vojnim doga ajima nego i o obi ajima i raznovrsnim na inima ivota Grka i 'barbara' njegov mla i suvremenik Tukidid suzio je svoje izvje e na politi ke i vojne doga aje,koje je stoga morao jasnije i sustanije predo iti.No ini se da ni on nie bio svjestan predmetnog podru ja 'historiae' ili toga da pi e politi ku historiju.Tukidid samo ka e da opisuje rat Atenjena Pelopone ana, a pojam 'historia' ne upotrebljava.Posebnu definiciju pisanja o povijesti prvi je u 4. stolje u prije Krista dao Aristotel u svojoj poetici.Posudiv i pojam 'historia' od Herodota,dr ao je da je rije o pojedinim politi kim i vojnim doga anjima u odre enom vremenu kao sadr ajima posebne knji evne vrste.Pritom je prvi put upotrijebio pojam 'historikos',istra iva ,stru njak.Historija je ve dugo bila grana knji evnosti,no sa uvala je zna enje znanja,znanosti,ispitivanja bilo kojih problema.Polibije u 2. stolje u shva a pojam 'historia' kao dramu u zna enju me usobno povezane cjeline koja obuhva a ljudsku djelatnost i doga anja u razli itim djelovima svijeta s usmjerenjem prema istom cilju,dakle po etak,sredinu i kraj.Rije je dakle o mi ljenju da je pisanje o povijesnoj zbilji nu no knji evna vrsta.Pojam 'historia' rijetko obuhva a povijesnu zbilju, tj. ne razlikuju se 'povijest' i 'historija'.Povijest je sadr ana u historiji kao testis temporum,lux veritatis,vita memoriae,magistra vitae. Teoriju pisanja o povijesti,tj. historiografiju, razradio jje Ciceron,dr e i je granom govorni tva s visokim literarnim zahtjevima. 'Historia' je postala pojam za oblik i okvir izlaganja o razli itim doga ajima kao posebnim historijama-pripovijestima,a ne za vezu me u njima.Dakle,u antici nije postojalo shva anje o povijesno kretanju kao cjelini unutar kojeg bi promatra mogao tra iti vlastito mjesto u vremenu.Povijest je 'magistra vitae' zato to estetski privla na historiografija opisuje pojedine vojne ili politi ke doga aje te izuzetna ljudska djela koja mogu poslu iti kao primjer

za politi ku djelatnost i moralna pravila suvremenika. Politi ko-doga ajna historija (5.St.Pr.Kr.) izraz je razvoja gr kih gradova,polisa, u kojima su gra ani sudjelovali u politi kom odlu ivanju.Doga ajna historija vidljivih promjena postala je opisom zanimljivih ljudskih sudbina,omogu uju i slu ateljima i itateljima da osjete bliskost s opisanim osobama i njihovim postupcima,odnosno odbojnosti prema njima.Zbog toga to politi ka rascjepkanost Gr ke nije pogodovala pojavi jedinstvenog povijesnog subjekta postojale su samo 'historiae' tj. pripovijesti o skupinama istovremenih doga aja ili njihovu slijedu. Rimska historiografija se mogla obuhvatiti na jednu obuhvatnu temu,naime na to da rimski uspon i osvajanje tada poznatog svijeta oprava legendama o postanku Rima,slavljenjem rimskog dru tvenog i dr avnog ure enja te primjerima moralnih vrednota istaknutih osoba,pogotovo mudrosti rimskih dr avnika.No i to je bila historiografija pojedinih doga aja. Kao literaran vrsta,gr ka je historiografija nastala pod utjecajem epskoga pjesni tva i tragedije koje su se pojavile u Ateni u po etku 5. stolje a.