Click here to load reader

Sverigepocket Serb Bosn Kroat

  • View
    544

  • Download
    82

Embed Size (px)

DESCRIPTION

*

Text of Sverigepocket Serb Bosn Kroat

  • vedskadepni vodi

    injenice, korisna obavjetenjai savjeti novim graanimaIntegrationsverket

  • vedskadepni vodi

    injenice, korisna obavjetenja i savjeti novim graanima

  • vedska depni vodi

    GLAVNI AUTORI: Ingela Bjrck, Bulle DavidssonOSTALI AUTORI: Jolin Boldt, Mark Olson, Gran Rosenberg,

    Jasenko Selimovi, Hanna WallensteenVOA PROJEKTA: Ingela DahlinSEKRETAR PROJEKTA: Nenad DuborijaUREDNIKO VIJEE: Ingela Dahlin, Nenad Duborija, Britta Linebck,

    Mark Olson, Anna-Sofia QuenselREFERENTNA GRUPA: Anne-Marie Eger, sa Gredebck, Eva Norinder,

    Ali Rashid, Wiwi SamuelssonTAMPARIJA: Berlings Skogs AB, TrelleborgIZDAVA: Integrationsverket, Norrkping 2003DIZAJN I ORIGINALNA PROIZVODNJA: Forma Viva, LinkpingPREVOD: Eqvator ABFOTOGRAFIJA NA OMOTU KNJIGE: Hkan Sandbring, Pressens Bild

    REVIDIRANO IZDANJE 2003: VOA PROJEKTA: Nenad Duborija UREDNIKO VIJEE: Nenad Duborija, Anna-Sofia Quensel, Britta Linebck, Mark OlsonUREDNICI: Britta Linebck, Mark Olson

    Veliko hvala Zavodu za sudove, Zavodu za migraciju, Ombudsmanu protiv etnike diskriminaciji, Dravnom zavodu za socijalno osiguranje, Dravnom poreskom zavodu, Zavodu za kolstvo kao i Dravnom zavodu za izgradnju i odravanje puteva za dragocjene savjete u vezi sadraja ove knjige.

    Odgovornost za injenice u sadraju knjige ostaje na urednitvu i Zavodu za integraciju. ISBN 91-89609-19-0

  • itaocu

    Dobro doli u vedsku. U naem drutvu svi trebaju imati ista prava i iste mogunosti. To vai i za vas.

    Da bi novi graani, poput vas, stvarno imali ansu da do kraja iskoriste svoje mogunosti, potrebne su im dobre i korisne informacije. Depni vodi daje brze odgovore iz svih oblasti, od kole, radnog ivota i poreza pa do isto rije drave.

    Rijei markirane plavom bojom, su pojmovi koji su korisni da se znaju. Plave rijei sa zvjezdicom *, su definisane uz tekst.

    Nadamo se da e ove stranice uiniti va put otkrivanja ved ske lakim a moda i zanimljivijim. Ova knjiga je na dar svima vama koji ste dobili stalnu dozvolu boravka u vedskoj.

    injenice u knjizi opisuju prilike kakve su bile u vrije me izdavanja knjige, u ljeto 2003. godine. S vremenom odreene informacije vie nee biti aktuelne. Iz tog razlo ga objavljujemo vedsko izdanje knjige u digital - nom obliku na web stranici Zavoda za integraciju: www. integrationsverket.se

    Digitalno izdanje knjige se redovno aurira.

  • Sadraj 7 Nova zemlja Uvod 12 Ukratko o vedskoj Priroda, klima i stanovnitvo 17 Istorija zemlje Kratka tura itanja od ledenog do sadanjeg doba 29 Raspravljati, glasati, odluivati Ovako se upravlja dravom vedskom 43 Ovako mi obino radimo Tradicije i popularni obiaji u vedskoj danas 61 Mi koji ve ivimo ovdje Krivudav put ka zajednitvu 63 Optina donosi odluke i prua usluge u vaem neposrednom okruenju 70 Karte 75 Prvo vrijeme u vedskoj Novi poetak u novoj zemlji 81 Nai dobar stan Unajmiti stan. Kupiti stan ili kuu. 90 Mi koji ve ivimo ovdje Peglanje ljudskog dostojanstva 92 Nai dobar posao Trite rada u vedskoj 107 Koliko kota? O novcu i svakodnevnoj ekonomiji 126 Mi koji ve ivimo ovdje Kiobran 128 Nai najblii ivjeti zajedno. Porodica, parovi i rodbina 142 Sigurno mjesto za djecu Djeji vrtii, otvorene predkolske ustanove i ustanove za produeni boravak 148 kola za sve Osnovna i srednja kola 161 Nauiti vie Narodni univerziteti i fakulteti 170 Pod stare dane Podrka i usluge da bi se prebrodila svakodnevnica176 Biti iv i zdrav Razni oblici zdravstvene zatite i podrke200 Crkve i vjera Mjesto religija u vedskoj danas209 Zakon i pravda Ovako vedska pokuava dijeliti pravdu219 Usred saobraaja Voziti auto na vedskim putevima. ta je za to potrebno?225 ta radi u slobodno vrijeme Obino pitanje sa mnogo zanimljivih odgovora 235 Dozvola boravka i dravljanstvo Propisi o privremenom i stalnom boravku u vedskoj 244 Mi koji ve ivimo ovdje Sram i suovjenost247 Novi poetak u vedskoj Introdukcija za useljenike koji su tek stigli u vedsku 250 Vjerske zajednice u vedskoj Popis adresa 252 Zemaljske etnike organizacije u vedskoj257 Ako se dogodi nesrea Brojevi telefona u kriznim situacijama258 Indeks

    vedska depni vodi

  • Nova zemljaUvod Do prije neke decenije vedska je bila zajednica koja je pola zila od toga da su svi njeni stanovnici jednaki. Da svi govo re istim jezikom, imaju istu istoriju, istu vjero ispo-vijest, iste tradicije i odprilike ista shvatanja o tome kako dobro dru tvo treba izgledati.

    Mogue je da se ta jednakost inila jaom nego to je u stva ri bio sluaj. Regionalne i kulturne razlike u vedskoj, u periodu koji je prethodio modernom dobu, bile su ve like, kao i razlike izmeu razliitih drutvenih klasa, a i razlike izmeu domaih graana i doljaka. ak i u vrstom jedin-

    Nova zemlja uvod

    vedska depni vodi 7

    Prvi put na vedskom tlu. Porodica sa Kosova, u Savez-noj Republici Jugo slavije, stie u Karlskronu u nadi za novim, mirnijim ivotom u vedskoj.

    Foto

    graf

    ija: T

    orbj

    rn

    And

    erss

    on /

    PRES

    SEN

    S BI

    LD

  • stvu nacionalnog narodnog doma bilo je onih koji su bili vie jednaki od drugih. A time i onih koji su se, na manje ili vie okru tan nain, morali ili prilagoditi zajednici ili biti is ti snuti iz nje; a to su bili skitnice, Sami, cigani, homo sek-sualci, Jevreji, bioloki manje vrijedne oso be, osobe koje su odstupali od normalnog ponaanja u drutvu kao i me-n talno retardirane osobe.

    Otvaranje spoljnih i unutranjih granicaDanas smo bolno svjesni toga da smo tada izabrali po-grean put, da se san o drutvu koje se zasniva na ide ja-ma o jednakosti svih ljudi lako moe pretvoriti u komar. Danas mnogo jasnije uviamo osobitost i razliitost sva-kog pojedinca. Razlog tome nije samo injenica da je ve li-ki broj ljudi iz razliitih kultura doao ovamo i da su ti lju-di postali nai susjedi, nego i injenica da je cjelokupna naa kultura postala vie individualizovana. To to nas razlikuje jednog od drugog je postalo isto toliko znaajno i bitno kao i ono to nas ujedinjuje. Svi mi elimo uraditi neto na svoju ruku, t.j. oblikovati svoj ivot kako sami hoemo, pronalaziti zajednice koje nama odgovaraju, biti ba onoliko razliiti koliko u stvari smatramo da i jesmo. Granica izmeu domaeg i stranog se vie ne zav rava na najblioj pasokoj kontroli nego meu nama samim.

    Raznolikost postaje svakodnevnicaNeko vrijeme inilo nam se prirodno da govorimo o ve-anima i useljenicima, ili o drutvu veine i njegovim ma-njinama, ili o multikulturi i ved skoj kulturi. Danas smo shvatili da raznolikost i razliitost ostaju tu zauvijek. Sa da je vedska dru tvena zajednica koja se zasniva na razno-likosti u drutvu, drutvo u kome opta politika na pot-puno drugaiji nain nego do sada (mora da) polazi od i od ra ava etniku i kulturnu raznolikost koja postoji u drutvu. (vedska, budunost i raznolikost od usel je-

    Nova zemlja uvod

    vedska depni vodi8

  • nike polike do politike integracije, prijedlog vedske vlade 1997/98:16).

    Moe biti da je ovo oito. Demokratsko drutvo treba biti odraavanje sastava i javnog mnijenja svojih gra ana, zar ne? Ako se graani mijenjaju, mijenja se vje ro vatno i politi-ka.

    Progresivna obaveza Ali, ustvari nije toliko oito. injenica da se etniki i kulturni sastav vedskog stanovnitva mijenja, ne zna i da e se ta promjena poto poto odraziti i na drut veno ureenje vedske. Drutvo koje se zasniva na etnikoj i kulturnoj raznolikosti predstavlja, u stva ri, progresivnu obavezu za dravu poput vedske, za p ra vo za sve demo-kratije koje su, manje ili vie neizreeno, izgradili svoju zajednicu blagostanja na osnovu predstave o istorij skoj i kulturnoj uzajamnoj pripadnosti. A da su pri tome, manje

    Nova zemlja uvod

    vedska depni vodi 9

    Ali je neko radoznao! Grupa ivahnih djeaka na izletu u jednom od najmatovitijih muzeja vedske Tom Tits Experiment u Sdertljeu. Raznolikost ostaje tu zauvijek.

    Foto

    graf

    ija: L

    ars

    Epst

    ein

    / PR

    ESSE

    NS

    BILD

  • ili vie neizreeno, postavljali zahtjeve o kulturnom prila-goavanju i kulturnoj podudarnosti.

    Demokratija koja eli zasnivati svoju zajednicu na pred-stavama o ljudskim razlikama i kulturnoj raz nolikosti, ne moe postavljati iste zahtjeve. Takva demokratija ne moe polaziti od nepisane etnike i kulturne uzajamne pri-padnosti kao osnove solidarnosti u drutvu. Takva de mo -kratija ne moe polaziti niti od toga da graani imaju pri-blino slina shvatanja kao i preferencije.

    Umjesto toga, takva demokratija treba nastojati u svo jim pokuajima da spoji kulturno osobita shva tan ja sa drut-venim institucijama koje nemaju vee razumijevanje pre-ma drugim kulturama, kao i razlike pro uz rokovane kultur-nim razlikama sa pravdom ko ja prevazilazi kulturne razlike. Ona mora uspjeti u tome da se rijei zablude da je razno likost prolazna neprijatnost. Mora uspjeti u tome da kod veine gra ana stvori predstavu da razliitost i raznolikost predstavljaju trajno stanje koje uglavnom obo-gauje.

    Poeti jedina alternativa Postoje ljudi koji tvrde da je nemogue stvoriti takvu vrstu demokratije iz razloga to ovjek po prirodi bjei od toga to mu je strano i kod prve krize koja naie trai utoite kod onog to mu je dobro poznato. Postoje i ljudi koji tvrde da ovjeka, isto toliko prirodno, mami i stimulie susret sa drugim kulturama i drugim nainom ivota, a da se de-mokratija danas nalazi pred istorijskim mogunostima a ne pred nerjeivim problemom.

    U svakom sluaju nikako se ne moemo odrei etnike i kulturne raznolikosti u naem drutvu. Na isti nain se ne moemo odrei ni ivota sa sve otvorenijim granicama, sve brim komunikacijama i sve eim kontaktima meu ljudima irom svijeta.

    Nova zemlja uvod

    vedska depni vodi10

  • Ti koji se danas zalau za drutvo izgraeno na et nikoj i kulturnoj jednakosti, zalau se za drutvo koje ne posto-ji i koje se moe stvoriti iskljuivo krenjem osnovnih de-mokratskih prava i sloboda.

    To ne znai da e se demokratija koja se zasniva na etni koj i kulturnoj raznolikosti moi stvoriti preko no i. Ali to isto tako znai da nam ne preostaje nijedna druga alternativa osim da ponemo.

    Iz toga e izrasti nova vedska, nova zemlja. Na isti na in kao to je i prije sto godina u vedskoj izrasla nova zemlja.

    I na isti nain kao i tada, od nas samih zavisi da li e ova nova zemlja biti zemlja u kojoj je dobro ivjeti.

    Gran Rosenberg

    pisac i diskutant o drutvenim pitanjima

    Nova zemlja uvod

    vedska depni vodi 11

    Djeca izbjeglica iz Iraka igraju bandy u dvoritu u Lyckseleu, naselju u sjevernoj vedskoj. Brze akcije i novi naini druenja.

    Foto

    graf

    ija: M

    ikae

    l Lun

    dgre

    n /

    PRES

    SEN

    S BI

    LD

  • Ukratko o vedskojPriroda, klima i stanovnitvo

    Po svojoj povrini vedska je etvrta najvea zemlja u Evropi. Ona je 500 kilometara iroka i 1600 kilometara dugaka od sjevera do juga, a njena povrina je 450 000 kvadratnih kilometara. Meutim, stanovnitvo nije mnogobrojno, samo neto manje od 9 miliona stanovnika. Veina stanovnitva ivi u junom dijelu zemlje, dok mnogi dijelovi sjeverne vedske u potpunosti su nenaseljeni.

    Ukratko o vedskoj

    12

    vedska je nesrazmjerno naseljena. Veina stanovnika ivi na jugu a manji broj u sjevernim dijelovima gdje ume i brda, planine i rijeke dominiraju pejzaem.

    Foto

    graf

    ija: B

    engt

    Arn

    e Ig

    nell

    / RE

    DA

    KTA

  • Glavni grad vedske je tokholm, koji je takoe i najvei grad zemlje. U tokholmskom regionu ivi preko 1,5 mi-liona ljudi. Drugi grad po veliini je Geteborg a zatim sli je-de Malm, Uppsala i Linkping.

    S obzirom da je vedska izduena zemlja, kako priroda tako i klima se razlikuju u razliitim dijelovima zemlje. Obraeno zemljite, koje pokriva manje od jedne dese ti ne cijelokupne povrine zemlje, se uglavnom nalazi na ju gu. U unutranjosti na sjeveru vedske ima puno uma i velikih planinskih predjela fjll na granici prema Nor- vekoj. Tamo ima takoe puno snijega u toku zime. Kli ma na morskoj obali sjevernog dijela ved ske, Norr landa, ne razlikuje se meutim mnogo od klime u junijim pre-djelima zemlje.

    Obala i otoci vedska ima dugaku obalu a na nekim mjestima i veliki broj otoka. U tokholmskom arhi pelagu ima, na pri mjer, 25 000 otoka. Dva otoka u junom Baltikom moru su vrlo velika, naime land i Gotland.

    U zemlji postoje takoe i velike ume i mnogo vodotoka. Ima itavih 100 000 jezera. Najvea jezera su Vnern, Vttern i Mlaren.

    Priroda oko etiri od najveih rijeka na sjeveru vedske je zatiena. To znai da se vodopadi tih rijeka ne smi-ju unitavati izgradnjom hidroelektrana, kraftverk*. Me-utim na vie drugih rijeka na sjeveru izgraene su hi-droelektrane koje proizvode veliku koliinu elektrine energije. Radi dobijanja energije, vedska takoe koristi nuklearnu energiju, krnkraft*, kao i naftu i ugalj koji se uvoze iz drugih zemalja. Korienje nuklearne energije e se meutim postepeno smanjivati da bi s vremenom sas-vim prestalo, prema odluci vedskog parlamenta.

    Ukratko o vedskoj

    vedska depni vodi 13

    kraftverk: fabrike koje proizvode elektrinu energiju od uglja, nafte ili drugih energetskih sirovina. krnkraft: elektrina energija koja se dobija raspadom atoma.

  • Prije 100 godina gvo-e i drvo su bili naj-znaajnija izvozna ro ba ze mlje. Jo uvi-jek sainjavaju dio izvo za, ali sada je indu strijska roba po-put automobila, ma-ina, mobilnih tele-fona i lijekova zna-aj nija. Dan as su ve-like meu na rodne kom panije vlasnici mno gih ved skih in-du strijskih pre du ze-a.

    Demokratija sa slo bodnim izborima Otprilike petina zvih zaposlenih u vedskoj radi u industriji. Is to toliki broj ljudi radi u zdravstvu i drut-venoj brizi, omsorg*, u trgovini, komunika-cijama kao i uslu-nom sektoru.

    Skoro dvije treine svih zaposlenih radi u veim ili manjim privatnim predu-zeima. Vie od jedne treine radi u oblasti koja se obino naziva javni sektor, offentliga sektorn. Ovaj sek tor obuhvata sve to se finansira poreskim sredstvima, na primjer kole, zdravstvo, drutvena briga o starima, policija, odravanje i-

    omsorg: brinuti se o na primjer djeci i starima.

    Dvije treine svih zaposlenih u vedskoj rade u privatnim preduzeima. Jedna treina je zaposlena u javnom sektoru, to jest djelatnosti koja se finansira poreskim sredstvima.

    Ukratko o vedskoj

    vedska depni vodi14

    Foto

    graf

    ija: B

    engt

    Arn

    e Ig

    nell

    / RE

    DA

    KTA

  • stoe, renhllning* kao i izgradnja puteva. U vedskoj javni sektor je vei nego u drugim zemljama.

    vedska je demokratija u znaenju da dravom upravlja parlament izabran na slobodnim optim izborima. ved-ska je takoe i kraljevstvo, ali kralj danas nema nikakvu stvarnu vlast. Vie o tome nai ete u poglavlju Demo kra-tija.

    Od 1995. godine vedska je lan EU, Evropske Unije. Veliki broj vedskih propisa morao je da se prilagodi pro-pisima EU, izmeu ostalog propisi o carini i graninoj kon-troli. vedska je takoe lan UN, Uje dinjenih Nacija.

    Podruje gdje su locirani vedska i njene susjedne zemlje Norveka i Danska zove se Skandinavija. Po nekad u Skan-dinaviju se ubraja i Finska. Izraz Nor den obuhvata svih pet nordijskih zemalja: vedsku, Nor veku, Dansku, Fin-sku i Island.

    Manjine u vedskoj Sami su manjinski narod na sjeveru vedske koji ima svoju kulturu i svoj sopstveni jezik. Mnogi smatraju da su Sami narod koji se prvo doselio u Norrland. U naj-sjevernijem dijelu Norrlanda uvijek je ivjelo i dosta Fin-aca, kao i u drugim dijelovima srednje vedske.

    Drugi narodi su se useljavali u vedsku u toku odreenih perioda, poev od srednjeg vijeka i nadalje: na primjer njemaki trgovci, belgijski kovai, engleski brodograditelji. Sredinom 20. vijeka veliki broj ljudi je takoe doao iz june Evrope da radi u vedskoj industriji, koja je u to vri-jeme imala potrebu za radnom snagom. Poev od sre dine 1970-ih godina doao je veliki broj izbjeglica, izbjeglih od ratova i politikog progona.

    Danas vie od milion ljudi, vie od svakog desetog sta-novnika vedske, roeno je u inostranstvu. Od onih koji su roeni u inostranstvu otprilike jedna treina je iz nor-

    Ukratko o vedskoj

    vedska depni vodi 15

    renhllning: brinuti se o smeu.

  • dijskih zemalja, jedna treina iz ostalih dijelova Evro pe a jedna treina iz zemalja izvan Evrope. Vie od polo vine svih onih koji su roeni u inostranstvu steklo je vedsko drav ljanstvo.

    Skoro svaki peti Najea zemlja porijekla onih koji su roeni u inostrans -tvu je Finska. Skoro 200 000 ljudi u vedskoj roeno je u Finskoj. Zatim su najee zemlje porijekla po redu Srbija i Crna Gora (biva Jugoslavija), Iran, Bosna i Her cegovina, Norveka, Poljska, Njemaka, Danska kao i Tur ska. Ako se samo uzme grupa izbjeglica koja je dobila dozvole bo-ravka, najee regioni porijekla u toku zadnje decenije su Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska, Irak i Somalija.

    Ima takoe ca 700 000 lica koja su roena u vedskoj, ali koja imaju najmanje jednog roditelja roenog u ino strans-tvu. Sve u svemu ovo znai da skoro svaki peti gra a nin vedske je stranog porijekla.

    DOBRO DA SE ZNA:

    vedski Institut - SI (Svenska Institutet), tel. 08-453 78 00 ili www.si.se, ima 70-ak broura o vedskom filmu, vedskim kraljevskim porodicama, spoljnjoj politici vedske i dr. Ove broure se mogu naruiti direktno od slube za rad sa strankama SI ili skinuti sa Interneta. Mnoge su prevedene na vie jezika, izmeu ostalog i na istonoevropske jezike. Poev od 2004. godine serija informativnih listova SI e se izdavati iskljuivo u elektronskom obliku radi skidanja preko Interneta.

    Ukratko o vedskoj

    vedska depni vodi16

  • Istorija zemljeKratka tura itanja od ledenog do sadanjeg doba

    Vie hiljada godina vedska je bila seljako drutvo. Razlika izmeu bogatih i siromanih bila je vrlo velika. Tek sredinom 19. vijeka dananja vedska je poela obli kovati se. Sprovodili su se zemljine reforme, in dust rijalizacija je krenula veom brzinom. Siromatvo je jo uvijek bilo veliko, a poetkom 20. vijeka radnici su osnovali sindikate da bi se izborili za bolje radne uslove. Krajem 20. vijeka okolni svijet je imao vei uticaj na ved sku nego ikad ranije.

    Ovdje moete itati o razvoju drave od praistorije do danas.

    Istorija

    17

    Slike uklesane u stijenu, nedavno ispunjene crvenom bojom, kod Himmelstalunda u Norrkpingu, stergtland. Lijepe poruke iz davnih vremena.

    Foto

    graf

    ija: S

    taffa

    n G

    usta

    vsso

    n /

    RED

    AKT

    A

  • Jako davno, u toku ledenog doba, istiden, led je pokri vao itavo podruje koje sada ini vedsku. Veliki ledeni pokri-va se irio preko sjevernog dijela Zemljine kugle, a poeo se topiti tek prije otprilike 15 000 godina. Na nekim mje-stima ledeni pokriva je bio debljine itava tri kilo metra.

    Kako se led topio tako biljke, ivotinje i ljudi su se doseljavali sa juga na podruja koja su se oslobaala od leda. To su bile manje grupe familija lovaca koje su iv jeli od lova, rib-o lova i skupljanja jestivih biljaka. Seljakali su se od mjesta do mjesta. Kasnije, prije 5 000 do 6 000 godina, umjesto lova lovci su poeli uiti kako se gaju biljke i uz gaju pito-me iv otinje. S vremenom lovci su se pretvorili u sta lno nastanjene seljake.

    Novi metali za oruje i alatVrijeme lovakog i prvog seljakog drutva naziva se kameno doba, stenldern, s obzirom da su ljudi kori stili iskljuivo alatke od kamena i drveta. Kasnije, otpri like 1500. godine prije Hrista, poeli su izraivati i pred mete od bronze. Bronza je mjeavina razliitih metala, lako je obradiva i moe se oblikovati u sjekire, koplja, maeve kao i nakit. Zato se ovo doba naziva bronzanim dobom, brons ldern.

    U to vrijeme skoro da nije bilo puteva, samo uskih sta za. Zato su ljudi vie voljeli putovati brodovima po jezerima i rijekama, kada je to bilo mogue. Bilo je trgovaca koji su putovali daleko sa svojom robom, od jednog dijela Evrope do drugog.

    Oko 500. godine prije Hrista ljudi u vedskoj su nauili da prave gvoe, koje je vre i trajnije od bronze. Izra i-vali su nove alatke, s kojim su mogli graditi bolje kue i obraivati vee povrine zemlje. Ovo doba se naziva gvo-z de nim dobom, jrnldern.

    Istorija

    vedska depni vodi18

  • Daleka putovanja vikingaVikinko doba, Vikinga ti den, poznat je period u istoriji vedske. Trajao je otprili ke od 800. do 1050. go di ne poslije Hris ta. Vikinzi, viking-arna*, putovali su svojim velikim brodovima prema zapadu u Francusku, Engle-sku, na Island i Grenland, kao i prema istoku ak do Crnog i Kaspijskog mora, Istambula i Bagdada. Njiho-va puto vanja su isto vreme-no bila i ratna i trgovaka. Ponekad su nasilno otimali to su htjeli, a ponekad su mijenjali krzna, koe i ratne zarobljenike za srebreni no-vac kao i predmete od stakla i bronze.

    Krajem vikinkog doba pojavila se nova vjeroispovijest u vedskoj: hrianstvo. Do tada ljudi su vjerovali u druga boanstva, koja se zvala Asi i nosila imena po put Odena, Tora i Freje.

    Hrianstvo se sporo irilo. Vie od sto godina stara i no-va vjera su postojali jedna pored druge, ali s vremenom nova vjera je pobijedila i svuda je poela izgradnja crkvi. Istovremeno drava je postajala sve ujedinjenija. Prestale su dugotrajne borbe izmeu monih porodica i izmeu raznih dijelova zemlje, a vedska je dobila jednog jedinog kralja koga je i crkva podravala.

    Drava je bila podjeljena na pokrajine a svaka pokrajina je imala svoj sopstveni zakon. Iz poetka zakoni su po-stojali samo u usmenoj formi. Prvi pisani zakoni potiu iz 13. vijeka. Neto kasnije, u 14. vijeku, uki nuto je i kmet-

    Istorija

    vedska depni vodi 19

    viking: nordijski ratnik i trgovac, koji je jedrenjakom odlazio na daleka putovanja.

    Slika je sa izlobe Ratnici Birke na otoku Bjrk u Upplandu. Tamo je bilo locirano srednjevjekovno trgovako mijesto Birka. Pronaeni su spomenici iz doba vikinga na sjevernom dijelu Bjrka.

    Foto

    graf

    ija: J

    an F

    Car

    lsso

    n /

    PRES

    SEN

    S BI

    LD

  • stvo. Do tada su postojali kmetovi robovi koji su radili ili u poljoprivredi ili u kui i koji su se mogli prodavati poput krava ili konja.

    Trgovina preko Baltikog mora Period izmeu vikinkog doba i poetka 16. vijeka se u vedskoj istoriji obino naziva srednjim vijekom, medel-tiden. Trgovinom je upravljala takozvana Hansa, to jest zajednica monih gradova na sjeveru Njemake. Trgovci Hanse su bili vrlo moni i u vedskim gradovima, koji su poeli nicati tokom srednjeg vijeka. tokholm nije bio vei od sela, dok je Visby, na otoku Gotland, bio znaajan grad sa mnogo crkvi i velikim kamenim kuama.

    Temelj vedskog parlamenta Riksdaga je postavljen to-k om srednjeg vijeka. U to vrijeme esto je dolazilo do bor-be za kraljevsku vlast, a svako koji je elio postati kra ljem sazi vao je sastanak sa ljudima ija mu je podrka bila

    Vojvoda Magnus dramatina ljudska sudbina iz vedske istorije predstavljena kao opera na Akademiji u Vadsteni. Operske predstave u Vadsteni izazivaju veliku panju meunarodne javnosti.

    Istorija

    vedska depni vodi20

    Foto

    graf

    ija: S

    taffa

    n G

    usta

    vsso

    n /

    RED

    AKT

    A

  • potrebna. S vremenom ti sastanci su se razvili u Riksdag skuptinu sa etiri stalea koja su trebala zastupati inte-rese razliitih grupa u drutvu. etiri stalea su bila plem-stvo (otmjene porodice koje su dobili posebna prava od kralja), svetenici, graani (varoani) i seljaci. U Riksdagu su sjedili samo mukarci ene su dobile politiku vlast tek u 20. vijeku.

    Gustav VasaU toku jednog perioda srednjeg vijeka Danska, Nor veka i vedska su sainjavali savez. Ali nikada nije bilo mi ra unutar saveza. vedski monici nisu eljeli da imaju danske gospodare, nego su htjeli da vedska upra vlja sa-ma sobom. Kada je kralj Danske 1520. godine kruni san kraljem i u vedskoj, protesti veana su bili vrlo glas-ni. Da bi sauvao svoju vlast, kralj je naredio da se ubije stotinjak vedskih monika u tokholmu. Ovaj dogaaj se zove Krvoprolie u tokholmu, Stockholms blodbad, a danski kralj Kristijan II je u vedskoj dobio nadimak Kristijan Tira-nin.

    Ukratko poslije krvoprolia u tokholmu digao se us ta nak protiv kralja Kristijana. Voa ustanka je bio mladi ple-mi po imenu Gustav Vasa. Putovao je po itavoj zemlji i pozivao vedski narod na ustanak protiv danske vlasti. S vremenom je vedska pobijedila dansku vojsku, a Gustav Vasa je postao kralj.

    U to vrijeme crkva je bila veoma mona posjedovala je petinu itavog zemljita u dravi. Ali kralju je bio potreban novac za odbranu drave. Sam je sebe proglasio gospo-darom crkve i dopustio je dravi da preuzme veliki dio bo-gatstva crkve. Isto vremeno katolika vjera je zamijenjena protestantskom, luteranskom vjerom.

    U to vrijeme vedska uopte nije imala toliko stanovnika koliko ima danas. U itavoj dravi ivjelo je otprilike

    Istorija

    vedska depni vodi 21

  • 800 000 ljudi. Veina stanov nitva je obrai vala zem lju, dok glavni grad tok holm nije imao vie od 8 000 sta- novnika.

    Doba velesile 17. vijek se obino naziva do bom velesile, stormaktstiden, ved ske. U to vrijeme vedska je bila znaajna drava u Evropi, i daleko vea nego to je da nas. vedskoj dravi nije pripadala samo Finska, koja je vie stotina godina bila dio vedske, nego i mnoga druga pod druja koja su osvojena u rato vima. To su bila podruja koja sada pripadaju Rusi-ji, Estoniji, Letoniji, Poljskoj, Nje-makoj i Nor vekoj.

    vedska je imala veliku voj sku i znaajnu industriju o ruja. Jedan od poz na tijih kra ljeva veds ke je Gustav II Adolf koji je ue stvovao u trideseto godinjem ratu (trettioriga kriget) u Njemakoj. On je tamo i poginuo u bici koja se zove bitka kod Ltzena, slaget vid Ltzen. U tridesetogodinjem ratu katolike voj ske su se borili protiv protestantskih vojski, to znai da se rat vodio kako za vlast tako i za vjeroispovijest.

    Drugi poznati kralj vedske je Karl XII, koji i dan danas izaziva mnogo razliitih osjeanja u vedskoj. Neki ga smatraju herojem i ratnikom, koji je branio ast vedske i borio se protiv, izmeu ostalog, Rusije. Drugi ga, pak, sma-traju gubitnikom, s obzirom da je za vrijeme njegove vlada-vine vlast vedske velesile doivjela slom i vedska je izgubila velike teritorije.

    Danska, koja je danas dobar prijatelj i dobar susjed ved-

    Istorija

    vedska depni vodi22

    Gustav Vasa (14961560) je predvodio ustanak protiv danske kraljevske vlasti. Zatim je sam postao kralj vedske, pa je radio sve da bi uvrstio vlast kralja, kako u odnosu na plemstvo tako i u odnosu na crkvu.

    Foto

    graf

    ija: O

    ljem

    lni

    ng, G

    ripsh

    olm

    s sl

    ott

  • ske, ranije je esto bila neprijateljska drava. Za vrijeme vladavine Karla XII vedska je bila u ratu sa Danskom, a Karl XII je poginuo u Norvekoj, koja je u to vrijeme pri pa-dala Danskoj. Dan danas se ne zna da li je kralj ubijen od strane norvekih trupa protiv kojih su se veani borili, ili da li ga je ubio neko sa njegove strane. U tom sluaju ubicu su mogli potplatiti neko ili neki koji su eljeli veu vlast tako to bi sklonili kralja, ili neki koji su eljeli presta-nak rata koji bi vedska, po svemu sudei, svejedno izgu-bila.

    Meutim, kada je rije o kralju koji je vladao kasnije, Gustafu III, sasvim je sigurno da je ubijen. U tom sluaju se zna i ko je bio ubica i zato ga je ubio. Gustaf III je hteo poveati vlast kralja a umanjiti vlast plemstva, to je dovelo do toga da je plemstvo postalo njegov neprijatelj. Takoe je uvukao vedsku u rat protiv Rusije, rat za koji su mnogi smatrali da je besmislen. Gustaf III je ustrijeljen na maskenbalu, maskeradbal*, od jednog od gostiju, ple-mia koji je doao na bal sa pitoljem sakrivenim ispod ogrtaa.

    Oblikuje se dananja vedska Poetkom 19. vijeka vedska je izgubila rat protiv Ru sije. Poraz je doveo do toga da se Finska, koja je dugo vremena predstavljala istoni dio vedske, morala predati Rusiji. Umjesto toga vedska je sklopila savez sa Norvekom, ali Norveani su eljeli samostalnost i zato je Norveka napu-stila savez 1905. godine. Od tada vedska ima iste granice kao i danas.

    Poetkom 19. vijeka veina veana je i dalje ivjela po selima i bavila se poljoprivredom. Razlika izmeu si roma-ha i bogataa je bila vrlo velika. Samo bogatiji seljaci i varo ani su mogli sjediti u Riksdagu, a kralj je jo uvijek imao veliku vlast.

    Istorija

    vedska depni vodi 23

    maskeradbal: zabava gdje su svi gosti prerueni.

  • U zemlji je zavladao mir nakon mnogo ratova. Zdrav-stvo se takoe popravilo i nije vie umirao toliko veliki broj djece. Zato se stanovnitvo poveavalo, ali nije bilo dovoljno zemlje za sve. Neki su se useljavali u gradove i zapoljavali u industriji koja se poela razvijati. Dru gi su naputali vedsku da bi sebi potraili bolju budunost u nekoj drugoj zemlji. U toku 19. vijeka emigriralo je preko milion veana, veina u Sjevernu Ameriku.

    U toku 19. vijeka dogodile su se i druge krupne promjene. Sprovedena je itava serija zemljinih refor mi, a ranija sela su rasparana tako da umjesto seoskih cjelina, ima-nja su bila rasprostranjena svako za sebe. Ove reforme su dobile naziv podjele (skiften). Drugi zakon je utvrdio da sva djeca trebaju ii u kolu, i da tada tzv. osnovna na-rodna kola (folkskola) treba biti besplatna.

    Industrijalizacija se, kao to smo ve naveli, takoe poe-la razvijati u ovom periodu. Poela je izgradnja fabrika tek stilnih fabrika, pilana, industrija papira, eljezara, metalnih industrija i drugih. Gradili se takoe i putevi, eljeznice i kanali. Mnogi ljudi su naputali sela i dose-ljavali se u gra dove, koji su postajali sve vei.

    20. vijekPoetkom 20. vijeka jo uvijek je bilo dosta siromatva u vedskoj. Rad u industriji je bio teak i loe plaen i zato su radnici osnovali sindikate da bi se borili za bolje radne uslove. To je bio poetak tzv. radnikog pokreta, arbetar-rrelsen. Osnovale se i politike stranke. 1909. godi ne doni-jet je zakon da svi mukarci, ne samo bo gati, ima ju pravo glasa. Neto kasnije, tanije 1921. godine, i ene su dobile pravo glasa.

    vedska nije uestvovala niti u prvom niti u drugom svjet-skom ratu. Iz tog razloga ratovi nisu mogli nanijeti traj nu

    Istorija

    vedska depni vodi24

  • tetu privredi zemlje, a ranije prisutno siro ma tvo je po-stepeno nestalo.

    Stranka socijaldemokrata je vodea politika stranka u ved skoj od 1930-ih godina. Uglavnom su radnici glasali za socijaldemokrate, koji su eljeli pomoi onima koji su bili najvie ugroeni. Govorili su o stvaranju narodnog do-ma, folkhem, drutva koje je trebalo biti kao dom za na rod, bez veih drutvenih ili ekonomskih razlika izme u ljudi.

    Istorija

    vedska depni vodi 25

    vedski premijer Olof Palme govori u lunaparku Liseberg u Gete-borgu u toku predizborne kampanje 1985. godine. Palme i njegovi socijaldemokratski prethodnici su imali narodni dom kao svoj politiki cilj. Drutvo bez veih ekonomskih razlika izmeu stalea.

    Foto

    graf

    ija: C

    arl E

    rik S

    unds

    trm

    / P

    RESS

    ENS

    BILD

  • Zato su i doneeni propisi o nadoknadama bolesnim i nezaposlenim ljudima. Kasnije su doneeni i propisi o pla-enom godinjem odmoru, djejem dodatku, penziji za sve ljude, kao i drugi propisi. Sve ovo se obino naziva bla-gostanjem, vlfrd, a plaaju ga svi sta novnici vedske kroz porez i doprinose. Vie o porezu i potporama u pogla-vlju o Novcu.

    Prvobitni Riksdag sa etiri stalea zamjenjen je o toku 19.

    vedska celuloza se tovari na brod u luci u Norrkpingu. Meunarodna trgovina igra sve znaajniju ulogu. A posebno za manje drave kao to je vedska. Trgovinska razmjena meu dravama obuhva-ta i robu i usluge.

    Istorija

    vedska depni vodi26

    Foto

    graf

    ija: S

    taffa

    n G

    usta

    vsso

    n /

    RED

    AKT

    A

  • vijeka Riksdagom sa dva doma. Isti je tokom 1970-ih godina zamjenjen dananjim Riksdagom koji ima samo jedan dom. Danas (2003. godine) u Riks dagu zastupljeno je sedam politikih stranaka. Vie informacija o poli-tikom ivotu vedske u poglavlju o Demokratiji.

    Dogaaj koji je izazvao veliku panju javnosti kako u ved-skoj tako i u inostranstvu je ubistvo vedskog pre mijera Olofa Pal mea 1986. godine. Palme je ustrijeljen u tok hol-mu uvee ka da se iz kina vraao kui. Jo uvijek se ne zna ko je poi nio ubistvo.

    Smjena stoljea okolni svijet postaje sve znaajnijiTokom zadnjih nekoliko decenija 20. vijeka kao i po et -kom 21. vijeka, ravnotea izmeu takozvanih soci jali sti-kih stranaka i takozvanih graanskih stra naka bila je pri-lino izjednaena. Najvee stranke u obje grupe, to jest socijal demokrati i konzervativci, takoe su bili sloni u tome da je bilo potrebno smanjiti javne trokove. Zato je i sma njen broj za po slenih u, na primjer, zdravstvu i kol-stvu.

    Istovremeno je smanjen i porez, s obzirom da je ve i na stranaka smatrala da je suvie visok. Snienje poreza je uglavnom ilo u prilog ljudima sa visokim ili srednjim pri-manjima. Zato razlika izmeu bogatih i siromanih, koja je dugo vremena bila neobino mala u vedskoj u pore-enju sa drugim zemljama, opet je postala vea. Povodom veih razlika u primanjima kao i posljedica utede drave, koja je bila osjetljiva za mnoge ljude, pokrenut je itav niz ras prava.

    Druga stvar koja je takoe prilino uticala na vedsku zad-njih nekoliko godina je sve vea meunarodna razmjena ljudi, robe, usluga i novca. Takav razvoj se obino naziva in-ter nacionalizacijom, internationalisering, ili globaliza ci jom, globali sering.

    Istorija

    vedska depni vodi 27

  • Istorija

    vedska depni vodi28

    Meunarodna trgovina, to jest svjetska trgovina, vrlds-handeln, danas vie utie na privredu vedske nego ranije u pog ledu onoga to se dogaa u drugim dijelovima svi-jeta. Ulanjenje u EU, Evropsku Uniju, takoe je uvrstilo ve zu vedske sa drugim dravama.

    DOBRO DA SE ZNA:

    Nekoliko dana u sedmici je dobilo svoja imena u vrijeme kada su veani jo uvijek vjerovali u stara paganska boanstva Ase. Utorak je bio dan boga Tyra, srijeda dan Odena, etvrtak dan Tora a petak je bio dan Freja.

    Skijaki maraton Vasa Vasaloppet natjecanje u kome uesnici na skijama preu rastojanje izmeu mjesta Slen i Mora u Dalarna, dobio je svoje ime po Gustavu Vasi. Navodno je on na skijama preao ovu relaciju da bi pobjegao od vojnika danskog kralja.

    Knjige o istoriji vedske se nalaze na odjeljenju Kc u biblioteci. Preporuljivo je potraiti knjige o istoriji i drugim strunim temama i na odjeljenju za mlade. Strune knjige na odjeljenju za mlade sadre malo manje detalja nego knjige za odrasle, i zato su dobre za one koji ele dobiti optu sliku o nekoj pojedinoj strunoj oblasti.

    Elektronske novine o vedskoj istoriji nai ete na adresi www.historia.nu

    Ve odavno je vedska podijeljena na 25 razliitih pokrajina, landskap. Podjela potie sa podruja ranijih kulturnih krajeva gdje su ljudi govorili istim narjejem i imali zajedniku sudsku tradiciju. Mnogim pokrajinama su sve do srednjeg vijeka upravljale pokrajinske sudije i pokrajinski zakoni. Danas su 21 sreza, ln, vedske preuzeli administrativnu funkciju pokrajina.

    1980. godine u vedskoj je uvedeno ljetno vrijeme, sommartid, to znai da se sat pomjeri jedan sat unaprijed zadnjeg vikenda u martu mjesecu a zatim se ponovo vrati jedan sat unazad zadnjeg vikenda u oktobru mjesecu.

  • Raspravljati, glasati, odluivatiOvako se upravlja dravom vedskom

    U ovom poglavlju govorimo o tome kako se upravlja dravom vedskom koju ulogu imaju politiari i organi uprave, kao i kako mi kao graani vedske moemo uticati na drutveni ivot u zemlji.

    Dajemo takoe i kratak opis razliitih politikih stranaka, nekih znaajnijih zakona koji tite pravo graana da slobodno iznose svoje miljenje, i organa uprave kojima se graani mogu obratiti u sluaju da smatraju da se vlasti u nekom pogledu nisu pravilno ponijeli prema njima.

    Demokratija

    vedska depni vodi 29

    vedski narod bira svoje politiare na optim izborima. Zbog toga politiari vole da se susreu sa narodom kako bi mu iznijeli stavove svoje stranke po raznim pitanjima. Skupovi pod vedrim nebom je jedan od naina za politiare da pridobiju povjerenje naroda i vrbuju glasove za svoju stranku.

    Foto

    graf

    ija: O

    la T

    orke

    lsso

    n /

    PRES

    SEN

    S BI

    LD

  • vedska je demokratija, to znai narodna vlast. Kad se go vori o nekoj zemlji kao demokratiji znai, izmeu osta-log, da sva odrasla lica imaju pravo glasa pod jed na kim uslo vima. Svi mogu slobodno izraavati svoje miljenje, a postoje i politike stranke koje stoje iza svojih razliitih ubjeenja. Narod bira svoje politike pred stavni ke na optim izborima, a stranka, ili stranke, koja dobije veinu glasova upravlja dravom. Odluke politiara rezul tiraju u donoenju zakona i propisa, koji sa svoje strane upravljaju radom organa uprave i njihovih slubenika.

    Najznaajnija politika skuptina u vedskoj je par la-ment Riksdag, riksdagen. U njemu sjede poli ti ari koji donose odlu ke na najviem nivou, to jest na nivou cijelo-ku pne drave.

    vedska je takoe podijeljena na sreske optine, lands ting, vea podruja koja su odgovorna za prije svega zdravstvo, kao i na optine, kommuner, manja podruja pod iju nadle-nost spadaju kolstvo, djeji vrtii i druga lokalna pita-nja, lokala frgor*. Ovi organi takoe imaju i svoje poli tike skuptine, to jest sresku skuptinu, lands tingsfull mktige, i skuptinu optine, kommunfullmktige. Vie infor macija o optinama i sres kim optinama nai ete u poglavlju Optina. Izbori za sve tri skuptine odravaju se istom pri-likom, to jest u septembru mjesecu svake etvrte godine: 2002., 2006. godine i tako dalje.

    Glasativedski dravljani koji su napunili 18 godina ivota imaju pravo glasa na sva tri izbora. Veina stranih dravljana koja je dobila dozvolu boravka u vedskoj moe stei vedsko dravljanstvo nakon pet godina boravka u ved-skoj. Neki ga mogu stei i ranije. Zavod za migraciju ili ko-ordinator za izbjeglika pitanja pri optini mogu dati vie informacija o propisima za dobijanje vedskog dra vljan-stva.

    lokala frgor: pitanja koja se odnose na manje podruje.

    Demokratija

    vedska depni vodi30

  • Ako ste strani dravljanin nemate pravo glasa na izbo-rima za Riksdag. Meutim, moete glasati na izbo rima za skuptinu optine i sresku skuptinu pod uslovom da ste stariji od 18 godina i upisani u matinu evidenciju ve d-ske najmanje tri godine. Ako ste dravljanin neke druge drave lanice EU, moete neposredno glasati na optin-skim izborima i izborima za sresku optinu, a da niste pre-thodno bili nastanjeni tri godine u zemlji.

    Svi koji imaju pravo glasa mogu biti i izabrani. Ako ste strani dravljanin a lan neke od vedskih politikih stra-naka, moete se prijaviti kao kandidat na izborima za skuptinu optine ili sresku skuptinu.

    Kraljevina unutar EUvedska je lan Evropske Unije (EU), EU. Zato vedski dravljani mogu glasati i na izborima za Evropski Par la-ment, koji se odravaju svake pete godine.

    vedska je monarhija, to jest kraljevina. Kraljevska ku a, me utim, nema nikakvu stvarnu politiku vlast u ved-skoj, nego samo istorijski i simbolian znaaj. Kralj ved-ske se zove Carl XVI Gustaf, Carl estnaesti Gustaf, a kral-

    Demokratija

    vedska depni vodi 31

    Porodica Berna-dotte se nalazi na prijestolu vedske od 1818. godine. Sadanji kralj se zove Carl XVI Gustaf. Kraljica Silvia stoji desno na slici a u sredini priijestolona s-ljednica Victoria.

    Foto

    graf

    ija: J

    an C

    olls

    i

    /Pr

    esse

    ns B

    ild

  • jica se zove Silvia. Njihovo porodino ime je Berna dotte. Kral jevski par ima troje djece; Victoriju, Carl Phili pa i Ma-deleine. Victoria e biti regent poslije sadanjeg kralja.

    Parlament- Riksdagvedski parlament Riksdag, riksdagen, broji 349 lanova, to jest izabranih lanova. Broj ena u Riksdagu se pove-ao, kao i broj ena na drugim istaknutim poloajima u zemlji, iako to jo uvijek ne odgovara stvarnom dijelu ena u sta novnitvu.

    Stranka, ili stranke, koja je dobila veinu glasova na izbo-rima za Riksdag, sastavlja vladu, regering, i up ravlja dra-vom u narednom periodu od etiri go dine. Vlada se sa-stoji od la nova kabineta, statsrd, to jest ministara, ministrar, koji su ili na elu jednog od ministarstava, depar-tement, ili rade u nekom od njih. Ima deset mini star stava koja su podijeljena po strunim oblastima. Ministarstvo spoljnih poslova se bri ne o meunarodnim pitanjima, ministarstvo finansija o eko nomskim pitanjima, ministar-stvo prosvjete o pitanjima kol stva, i tako dalje.

    Krupna i znaajna pitanja se, po pravilu, ne rjeavaju di-rektno od strane vlade. Rasprava o takvim pitanjima vodi se i u Riksdagu, a ponekad se postavlja i posebna komi-sija, utredning. To znai da se imenuje komisija od jed nog ili vie lanova radi ispitivanja odreenog pitanja i da-vanja prijedloga o potrebnim mjerama.

    Gotov prijedlog komisije, izvjetaj komisije, se upuuje na izjanjenje organima uprave i organizacijama koji mogu imati miljenje o predmetu. Ako se, na primjer, radi o pita-n jima integracije, Zavod za integraciju, drugi organi upra-ve kao i mnoga udruenja useljenika mogu biti zamoljeni da iznesu svoje miljenje o prijedlogu komisije. U tom slu-aju isti dostavljaju svoje izjanjenje o predme tu, remiss-svar, to jest pismo u kome iznose svoje miljenje o pred-

    Demokratija

    vedska depni vodi32

  • metu a mo da i prijedloge za oredene izmjene. Ka da politiari, s vre menom, pristupe donoenju odluke po tom pitanju, trebaju uzeti u obzir i to to je napisano u izja-njenju o predmetu.

    Dravni organi uprave Odluke Riksdaga i vlade se sprovode, izmeu ostalog, od strane dravnih organa uprave, myndigheterna*. Slu bena lica u tim ustanovama trebaju biti nepris trasna, opartiska*, i drati se zakona i propisa koji reguliu nain rada orga-na uprave. Ako smatrate da je slubeno lice donijelo po-grenu odluku, imate mogunost uloiti albu, ver klaga*, na odluku tako to ete se obratiti ne kom slu be nom licu na viem nivou. U tom sluaju slubena lica su duna da vam objasne kome trebate uputiti albu. Moete se takoe obratiti i Pravnom ombudsmanu, JO. Vie infor macija o JO nai ete pri kraju ovog poglavlja.

    U vedskoj ima niz raznih organa uprave, neki su vei a drugi su prilino mali. Neki od organa up rave koji se esto spominjaju su Dravna uprava za rad i zapoljavanje, Arbetsmarknadsstyrelsen, kad je rije o pitanjima trita rada, Vrhovna socijalno-zdravstvena uprava, Social styrelsen, koja se brine o socijalnim i zdravstvenim pita njima, Dravni

    Demokratija

    vedska depni vodi 33

    myndigheterna: dravne ili optinske jedinice sa slubenim licima koji donose odluke po pitanjima iz djelokruga organa uprave. opartiska: koji ne zauzimaju stav za ili protiv odreenog lica ili odreene stvari. verklaga: aliti se viem organu uprave na odluku za koju se smatra da je pogrena.

    Sala za plenarne sjednice Riksdaga. U njoj se obavljaju odluujua glasanja o novim zakonima, reformama ili ekonomskim investicijama.

    Foto

    graf

    ija: J

    ack

    Mik

    rut /

    PRE

    SSEN

    S BI

    LD

  • za vod za migraciju, Migrationsverket, i Dravni zavod za inte-graciju, Inte grationsverket, za pitanja vezana za useljenje i ise-ljenje kao i integraciju, Zavod za kolstvo, Skolverket, i Upra-va za razvoj kolstva, Myndigheten fr skolutveckling, kad je rije o predkolskim ustanovama i kolama, Zavod za visoko ob-razovanje, Hgskoleverket, koji se brine o pitanjima vezanim za visoko obrazovanje, Dravna uprava za iz grad nju i odra vanje puteva, Vgverket, koja je nadlena za pitanja saobraaja i vozakih dozvola, kao i Dravni za vod za pitanja ouvanja prirode, Naturvrdsverket, u vezi zatite prirode i ivotne sre dine.

    Sreske uprave, optine i sreske optineVeina dravnih organa uprave nadlena je na nivou cjelo-kupne drave, ili preko jednog jedinog ureda naj ee u tokholmu ili vie ureda u itavoj zemlji. Sreske uprave, Lnsstyrelserna*, su dravni organi koji su, meu tim, nad le-ni svaka za svoje manje podruje, srez, ln. U vedskoj ima 21 srez. Naelnik sreske uprave se zove sres ki nael-nik.

    Sreske uprave su nadlene za tako zvano regionalno pla-niranje. To znai pitanja industrije i trita rada, puteva i prevoza unutar sreza. Pitanja lova i ribolova, zatite pri-rode i ivotne sredine kao i druga pitanja spadaju takoe u nadlenost sreskih uprava.

    Optine i sreske optine ne spadaju u dravne organe. Nji-ma upravljaju optinski i sreski politiari, koji se ne biraju na izborima za Riksdag, ve na drugim izborima. Optine i sre ske optine su odgovorne za vei deo usluga koje se pruaju graanima vedske a koje graani sami plaaju putem poreza. Te usluge su na primjer drutvena briga o djeci, kol stvo, drutvena briga o starima kao i zdravstvo. Vie informa cija o ovome nai ete u poglavlju o Optini.

    Demokratija

    vedska depni vodi34

    lnsstyrelse: dravni organ uprave koji postoji u svakom srezu. Nai ete ga na Roza stranicama telefonskog imenika.

  • Politike strankeU vedskom Riksdagu zastupljeno je sedam politikih stranaka, partier. Najstarija stranka je stranka socijalde-mokrata, Socijaldemokratska radnika stranka, koja je osnovana ve 1889. godine. Zatim dolaze konzervativci, Kon zervativna stranka.

    Ponekad socijaldemokrate i stranku ljevice zovu socija-listikim strankama, a konzervativce, liberalnu stranku, stranku centra i hrianskodemokratsku stranku, gra-anskim strankama. U irem smislu se moe rei da soci-ja listike stranke zagovaraju opta rjeenja kao i da dru-tvo, t.j. drava, ima veliku odgovornost za dobrobit ljudi. Gra anske stranke za govaraju, meutim, individualna rje-enja kao i slobodu pojedinca da sam oblikuje svoj ivot.

    Drugi nain izraavanja iste razlike je govoriti o desnici, hger*, i ljevici, vnster*. U tom sluaju se smatra da se soci jaldemokrati i pripadnici stranke ljevice nalaze na ljevoj strani, konzervativci i hrianskodemokrati na des-noj strani, a liberali i pripadnici stranke centra u sre dini. Tee je svrstati Stranku za zatitu ivotne sredine s obzi-rom da ova stranka zauzima stav po svakom poje di nom pitanju zavisno od toga koje su poslje dice za ivotnu sredinu.

    2003.godine socijaldemokrati su imali 144 zastupnika u Riksdagu, konzervativci 55, stranka ljevice 30, hria nski demokrati 33, stranka centra 22, liberali 48 a stranka za za titu ivotne sredine 17 lanova. Meu zastupnicima stranaka u Riksdagu, mali je broj zastupnika stranog pori-jekla.

    Po pravilu stranke imaju lokalna udruenja stranaka u svakoj optini, bar u veim optinama. Lokalna udru enja stranaka bave se optinskom politikom. Mogu takoe izno-siti i svoje gledite na dravnu politiku zema ljskoj orga-nizaciji svoje stranke. Lokalne ogranke stranaka nai ete pod naslovom Politiska organisationer na utim strani ca ma telefonskog imenika.

    Demokratija

    vedska depni vodi 35

    hgern: u politikom smislu esti naziv za konzervativce. Ovaj pojam vodi porijeklo iz Francuske revolucije. U narodnoj skuptini (parlamentu) pristalice starog drutva su sjedili skroz na desno u sali. Ti koji su eljeli preokret u drutvu, sjedili su na lijevo.

    vnstern tako se od tada zovu grupe koje ele promijeniti drutvo i koje ele intervenciju drave u stvaranju jednakih uslova za sve graane.

  • Politika stranakaU toku naeg rada sa ovom knjigom zamolili smo stranke u Riksdagu da nam kau kako bi one same ukratko eljele opisati svoje programe. Ovako su odgovorile stranke, koje nabrajamo po abecednom redu:

    Hrianskodemokratska stranka: (Kristdemokraterna)

    Mi elimo novu graansku vladu

    20 000 novih mjesta za njegu i lijeenje u roku od deset godina. Bolju kadrovsku politiku uz struno usavravanje i dareljive plate u zdravstvu i drutvenoj njezi.

    kolu koja je sigurna i stimulativna kako za nastavnike tako i za uenike i da u njoj istovremeno vladaju ovje-nost i red ali da pri tome postoji i odreena struktura.

    Konzervativna stranka: (Moderaterna)

    Mi se zalaemo za slobodno preduzetnitvo i slobodnu privredu, a protiv smo socijalizma.

    Treba smanjiti porez kako bi ljudi mogli ivjeti od svojih plata nakon odbitka poreza i da ne budu ovisni od eko-nom ske pomoi.

    elimo suzbijati nezaposlenost stvaranjem novih, pravih radnih mjesta. U preduzeima moemo stvarati radna mjesta koja e zemlju dovesti do ekonomskog porasta i blagostanja.

    Liberalna stranka: (Folkpartiet)

    Najvanije pitanje za koje se zalaemo je sloboda. Ra-dimo na tome da svi ljudi imaju veu vlast nad svojom svakodnevnicom.

    Danas je za nas najkrupnije pitanje kolstvo koje e svim ue nicima dati stvarno znanje. Svakom ueniku treba pruati mogunost da stekne osnovno znanje to se tie itanja, pisanja i raunanja.

    Demokratija

    vedska depni vodi36

  • Socijaldemokratska stranka: (Socialdemokraterna)

    Naa vizija je drutvo u kome ljudsko dostojan-s tvo je vanije od trine vrijednosti i u kome svi imaju pravo na zaposljenje. Da bi mogli stvoriti jednako i pravino drutvo, kolstvo, zdravstvo i drutvenu brigu treba finansirati preko poreza. Takoe e-limo poboljati poli tiku u pogledu djece i porodice, radnog ivota kao i zdravlja zuba.

    Stranka centra: (Centerpartiet)

    Sredinja stranka ija je osnovna ideja jednako pravo i jedna ka vrijednost svih ljudi. Pruati svim ljudima istu ansu da uzimaju odgovornost i koriste svoje mogu nosti, neo visno o porijeklu. Vana pita nja: vea lokalna vlast, jednako pravo na obrazovanje i socijalnu sigurnost, slobo-dno preduzetnitvo, rad na zatiti ivotne sredine, meu-narodna solidarnost.

    Stranka ljevice: (Vnsterpartiet)

    Krae radno vrijeme i manje razlike u platama.

    Ravnopravnost meu enama i mukarcima.

    Drutvo koje je prilagoeno ekologiji, izvore energije koji se viekratno pune umjesto nuklearne energije.

    Pravian ekonomski poredak u svijetu, solidarna izbje g-lika politika kao i suzbijanje rasizma. Saradnja izmeu samostalnih drava umjesto lanstvo u Evro pskoj Uniji.

    Stranka za zatitu ivotne sredine: (Miljpartiet)

    Naa najvanija pitanja su: Skraivanje radnog vremena drutvo koje eli da posveti vie vremena svojoj djeci, mora skratiti radno vrijeme.

    Pitanje klime svojim nainom ivota ovjek mijenja uslove ivota na Zemlji.

    Evropska Monetarna Unija EMU vedska treba ostati izvan EMU iz demokratskih i ekonomskih razloga.

    Demokratija

    vedska depni vodi 37

  • Udruenja i organizacije vedska je zemlja sa mnogo udruenja i organizacija. Pojam narodni pokreti folkrrelser, ozna ava organizacije koje su aktivne u cijeloj zemlji i imaju veliki broj lanova. Nekoliko narodnih pokreta koji postoje ve dugo vremena jesu sindikati, obra zovni savezi, sportski pokret i nezavisne crkve. Vie informacija o nezavisnim crkvama nai ete u poglavlju o Religiji. Pokret za zatitu ivotne sredine je na-rodni pokret novijeg datuma.

    Narodni pokreti imaju niz aktivnosti u kojima ljudi uest-vuju. Jednostavnije reeno moe se rei da obra zovni sav ezi organizuju studijske kruoke, neza visne crkve bog-o slu enja, sportska udruenja treninge i takmienja, udru-en ja za zatitu ivotne sredine odravaju sastanke na ko-ji ma se raspravlja o raznim problemima vezanim za zati-tu i votne sredine.

    Veina udruenja ima ustaljenu organizaciju sa upravnim odborima, godinjim skuptinama i zapi sni cima. Mree, ntverk, su kontaktne mree vie neslubenog karaktera za ljude iste struke ili istih interesa. Nastavnici, ljudi koji pjevaju u horovima ili roditelji koji ele vei broj kadrova u djejim vrtiima primjeri su grupa koje mogu stvoriti mree radi odravanja kontakata.

    Odreena velika zemaljska udruenja se nazivaju interes-nim organizacijama, intresseorganisationer, radi toga to im je prije svega cilj unapreenje ekonomskih interesa svojih la nova. Savez preduzetnika pomae, na primjer, svojim lanovima, malim privrednicima, oko prikupljanja infor-macija o novim poreskim propisima i drugim stvarima koje su njima od koristi.

    Kako narodni pokreti tako i interesne organizacije bave se takoe lobiranjem, lobbying, to jest vre pri tisak na po-li tiare da bi isti donosili odluke korisne za lanove tih or-ganizacija. Velike organizacije e sto vre slubene posjete ministrima i organima uprave radi iznoenja svog gledita u vezi pitanja iz njihovog djelokruga. esto im se obraaju

    Demokratija

    vedska depni vodi38

  • komisije radi izjanjenja o raznim predmetima, kao to smo ve naveli. U takvim sluajevima organizacije mogu iznije ti svoje miljenje u vezi komisije i u vezi toga na koji bi nain prijedlog komisije djelovao na lanove tih orga-nizacija.

    Sloboda govora i sloboda tampe U demokratiji vano je da svaki pojedinac slobo dno moe iznositi svoje miljenje. Zato postoje zakoni koji tite odre-ena znaajna prava i slobode u vedskoj, naime:

    slobodu govora slobodu tampe slobodu sastajanja i demonstriranja slobodu udruivanja slobodu vjeroispovijesti

    Sloboda govora znai da slobodno moete iznositi svoje miljenje. Jedino ogranienje u tom pogledu je da pri to-me nemate pravo vrijeati drugu osobu po imenu ili se baviti hukanjem protiv etnike ili vjerske grupe, hets mot folkgrupp, to jest napadati neku drugu grupu ljudi zbog njenog nacionalnog ili etnikog porijekla, etniskt ursprung*, vjere ili seksualne sklonosti. Sloboda tampe znai da slobodno moete iznositi svoje miljenje u knjigama i novinama, bez ikakve politike cen-zu re. Meutim, vlasnik novina ili izdavaka kua uvi jek odluuje ta e se u ustvari tampati. Zato sloboda tampe ne znai da e sve to se moe tampati stvarno i biti tam-pano.

    Demokratija

    vedska depni vodi 39

    Pravo demonstri-ranja je zakonom zatieno u veds-koj. Na ovoj slici grupa uenika demonstrira u Gteborgu za dodjeljivanje vie sredstava za kolu.

    Foto

    graf

    ija:

    Sam

    Lin

    dh /

    PRE

    SSEN

    S BI

    LD

    nationellt eller etniskt ursprung: iz koje je neko zemlje ili kojoj etnikoj grupi neko pripada.

  • Tri zadnje slobode na gornjoj listi daju vam pra vo orga ni-zo vati ili uestvovati na skupovima i demo nstra cijama, u radu raznih udruenja kao i slobodno upranjavati svoju vjeru.

    Ustavom je takoe utvren princip javnosti, offentlighets-principen. Po njemu veina isprava, handlingar*, organa upra ve treba biti dostupna svakome ko trai da ih vi di. Ne-ke isprave su meutim izuzete od tog pravila, na prim jer ispra ve koje se odnose na pojedince ili na pre govore o eko-nom skim pitanjima.

    Sredstva javnog informisanjaJedan od naina da se neiji glas prouje je pokuaj izno-enja svog miljenja u sredstvima javnog informi sanja. U vedskoj postoji mnogo novina, kako na papiru tako odnedavno i na Internetu. U mnogim mjestima, me utim, po stoje samo jedne lokalne ili regiona lne novine.

    vedski Radio i vedska Televizija su preduzea koja se ne finansiraju oglasima niti od strane politikih stranaka, ve preko pre tpla ta svih vlasnika televizora. Vie infor ma-cija o TV-pretplatama nai ete pod na slo vom Dobro da se zna. Ova predu zea imaju ugovor sa dravom u kome je utvreno da njihove emisije moraju biti proete nepri-strasnou, objekti v no u, ra znovrsnou i kvali tetom. Pod tim se, izme u osta log, podrazumijeva da one ne tre-baju zauzi mati stav za ili protiv nekog spornog pitanja te pruati mo gunost da se uje vie razliitih miljenja. vedski Radio ima kanale P1, P2, P3 i P4 a vedska Tele-vizija SVT1 i SVT2. Osim ovih radio i televizije postoji i niz drugih komercijalnih, kommersiella, kanala radio i tele-vizije koje se finansiraju pomou reklame.

    Ombudsmeni javnostiU vedskoj takoe postoje i ombudsmeni koji su postav-ljeni od strane drutva i iji je zadatak da vode rau na o tome da se sa ljudima pravedno postupa. Ako smat rate da

    Demokratija

    vedska depni vodi40

    handling: pisma, izvjetaji ili drugi papiri kod organa uprave.

  • je neki organ uprave prekrio propise koje upravljaju radom tog organa, moete se obratiti Pra vnom ombuds-manu, JO, Justitieombudsmannen, JO.

    Ako smatrate da je poslodavac prekrio pravilo o ravno-pravnom tretiranju mukaraca i ena na poslu, moete sluaj prijaviti Ombudsmanu za ravnopravnost, JmO, Jmstlldhetsombudsmannen, JmO.

    Lice koje smatra da je diskriminisano na poslu zbog svo je etnike ili vjerske pripadnosti ili pri pa dnosti nekom dru-gom vjerovanju, moe sluaj pri javiti Om budsmanu pro-tiv etnike diskriminacije, DO, Ombudsmannen mot etnisk diskrimi nering, DO*. Na web stranici DO nai ete tekstove na vie jezi ka.

    1. jula 2003. godine usvojen je novi zakon koji zabranjuje diskriminaciju i u drugim oblastima a ne samo u oblasti radnog ivota. Ovaj zakon pokriva, na primjer, diskri mina-ciju kada elite osnovati privatno preduzee ili kada tra-ite registraciju kao na primjer meetar, instruk tor vonje ili medicinska sestra. Nije doz voljeno da budete izloeni diskri minaciji kod Zavoda za zapoljavanje, Zavoda za socijalno osiguranje ili u zdravstvu, niti od strane sindi-kata ako ste podnijeli zahtjev za lanstvo.

    Prema ovom zakonu zabranjenja je i diskriminacija u sva-koj komercijalnoj djelatnosti, na primjer prilikom kupo vi-ne sta na ili kue, ulaska u restoran ili kupovine nekog osi-guranja. Takoe je zabranjeno maltretiranje ili pozi vanje na diskri minaciju drugih. DO, HomO i Ombudsman za in-va lide su nadleni za nadzor u vezi pridravanja zakona.

    Za djecu postoji Ombudsman za djecu, BO, Barnombuds-mannen, BO, a za funkcionalno onesposobljena lica, funk-tions hindrade*, postoji Ombudsman za invalide, Handi kapp-ombuds mannen. Lica koja smatraju da su diskriminisana zbog svoje seksualne sklonosti imaju posebnog ombuds-mana, Ombuds mana protiv diskriminacije zbog sek-sualne sklo nosti, HomO, HomO. Lice koje smatra da je ne-

    Demokratija

    vedska depni vodi 41

    diskriminering: kada se prema nekome postupa nepravedno ili uvredljivo zbog njegove etnike ili vjerske pripadnosti ili zbog pripadnosti nekom drugom vjerovanju, zbog njegovog pola, seksualne sklonosti ili funkcionalne onesposobljenosti.

    funktions hindrad:lice koje ima neizljeive tjelesne ili duevne povrede, na primjer u pogledu vida, sluha ili pokretnosti.

  • Demokratija

    vedska depni vodi42

    objektivno ili pogreno tretirano u tampi, moe se obratiti Ombudsmanu za tam pu, PO, Pressombudsmannen, PO.

    DOBRO DA SE ZNA:

    Sve stranke koje su zastupljene u Riksdagu imaju svoje web stranice na Internetu, gdje moete uputiti pitanja strankama i iznijeti svoje miljenje u vezi njihove politike.

    Adrese su:www.centerpartiet.se www.folkpartiet.sewww.kristdemokrat.sewww.mp.sewww.moderat.sewww.sap.sewww.vansterpartiet.se

    SverigeDirekt je poetna stranica za traenje informacija na svim web stranicama javnog sektora. Na toj stranici nai ete i web adrese i druge podatke za kontaktiranje optina, sreskih optina, organa uprave i drugih. www.sverigedirekt.se

    Veina ombudsmena ima svoje web stranice na Internetu. Nai ete ih na sljedeim adresama: Ombudsman za ravnopravnost, JmO: www.jamobud.se Ombudsman za djecu: www.bo.se Ombudsman protiv etnike diskriminacije, DO: www.do.se

    Ombudsman za invalide: www.handikappombudsmannen.seOmbudsman protiv diskriminacije zbog seksualne sklonosti, HomO: www.homo.se Ombudsman za tampu: www.po-pon.org

    Pravni ombudsman, JO, nema svoju web stranicu s obzirom da organizaciono pripada Riksdagu. Nai ete ga na adresi www.riksdagen.se. Kliknite na Sk i upiite JO.

    Vlada i Riksdag imaju svoje web stranice: www.riksdagen.se iwww.regeringen.se

    Svi koji uzimaju u najam, pozajmljuju ili posjeduju televizor po zakonu su duni platiti TV- pretplatu preduzeu Radiotjnst i Kiruna AB. Ne igra nikakvu ulogu koje kanale gledate jer osnovu za pretplatu predstavlja samo posjedovanje samog TV-prijemnika. Ako elite dobiti dodatne informacije u vezi TV pretplate, pogledajte na web stranici www.radiotjanst.se. Tamo ete nai informacije na 30 razliitih jezika.

  • Ovako mi obino radimo... Tradicije i popularni obiaji u vedskoj danas

    Onaj ko eli upoznati novu zemlju suoava se esto sa stvarima koje mu izgledaju udne, iz razloga to su mu nepoznate. U takve stvari spadaju i tradicije. U ovom poglavlju emo opisati nekolicinu obinih vedskih tradicija. Ponekad one potiu iz religije, ponekad iz neke druge narodne kulture. Ovdje moete takoe ita ti i o onome to je specifino vedsko ako tako neto uopte i postoji.

    veani i njihove tradicije

    43

    Ljetne zabave u vedskoj. Na primjer vrtoglavi let u vazduh ili trening u prirodi.

    Foto

    graf

    ija: S

    taffa

    n G

    usta

    vsso

    n /

    RED

    AKT

    A

  • vedsko je nejasan pojam. Svi veani imaju pretke koji su ustvari doli s neke druge strane, prije vie hiljada ili vie stotina godina, ili prije pedeset, dvadeset ili deset godina ili i kasnije. vedska ima de vet miliona stanov-nika, a svaki peti stanovnik je roen u nekoj drugoj zemlji ili su mu jedan ili oba roditelja roena u nekoj drugoj dravi. U odreenim gradovima i podrujima ovaj broj je znatno vei. Neka djeca ili unuad useljenika ak se osje-aju vie kao veani nego kao, na primjer, ileanci ili Turci. Kod drugih je pak obrnuti sluaj, osjeaju se vie kao ileanci ili Turci nego kao veani.

    S druge strane ima i mnogih koji se osjeaju kod kue jed-nako i u jednoj i u drugoj svojoj zemlji.

    Novi doprinos jeziku Novi stanovnici zemlje doprinose i novim vedskim pojmo-vima kao na primjer Rinkeby vedski. To je dijalekt koji je nastao u predgrau Rinkeby u tokholmu, gdje ive lju-di iz mnogo razliitih zemalja. U vedski jezik se, od kad se on govori, unosile rijei i izrazi iz drugih jezika. Ljudi su nauili razne rijei na putovanjima ili nali ih u knji-gama ili novinama, ili su ih ovamo donijeli posjetioci ili useljenici. U toku 20. vijeka jezik se takoe mnogo izmje-nio zah valjujui filmu, radio i televiziji, a danas i zahva-ljujui Inter netu. vedski jezik je poprimio toliko engleskih rijei i izraza da se ponekad ak govori i o vengleskom jeziku.

    Dobar nain da se upozna vedska i veani je da se to prije naui vedski jezik. Jezik je kljuna ulaznica u ved-sko drutvo, na trite rada, za uee u ivotu i radu kola, udruenja, sporta, jednostavno svega. Kada razu mi-jete i go vorite jezik lake ete i upoznati nove prijatelje, a i oni vas. Ne morate ga govoriti perfektno!

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi44

  • veani i priroda Ako bi pokuali istaknuti neto specifino vedsko, mo-emo izabrati, na primjer, ljubav prema prirodi, krlek till naturen. vedska je rijetko naseljena zemlja i postoje veli-ke povrine netaknute prirode gdje se moe provoditi slobodno vrijeme. Ljudi koji dolaze iz gusto naseljenih dijelova svijeta esto se iznenauju injenicom da je mo-gue provesti vie sati u umi a da se ne sretne nijedan ovjek. Opte pravo na kretanje u prirodi, allemansrtten, je staro pravilo koje znai da je dozvoljeno slobodno se kre tati u prirodi, bez obzira ko je vlasnik zemljita. Posto-je, naravno, i izuzeci: Nije dozvoljeno kretanje unutar odreenih vojnih podruja, niti na posijanim oranicama ili u nepo srednoj blizini privatnih kua. Ali svi mogu slobodno uivati u u m ama, livadama i vodama. Meu-tim, svako mora imati odgovorni pristup prema prirodi, to znai da nije dozvoljeno upati biljke, lomiti grane ili zagaivati prirodu. Vie o optem pravu na kretanje u pri-rodi u poglavlju Za kon i Pravda.

    Kada veani ive u drugim zemljama esto se zaele nekih posebnih stvari. Za mnoge od njih slika vedske je

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi 45

    Priroda je veoma znaajna za mnoge veane. Zahvaljujui optem pravu na kretanje u prirodi svi se mogu slobodno kretati u prirodi, bez obzira ko je vlasnik zemljita. Na posijanim oranicama, poput ove sa uljanom repicom, ne moe se hodati bilo kako jer bi to moglo biti tetno za buduu etvu.

    Foto

    graf

    ija:

    Beng

    t Arn

    e Ig

    nell

    / RE

    DA

    KTA

  • crvena drvena kuica kraj jezera, sa vedskom zastavom koja se vihori na jarbolu. Kada oekuju pos jetu iz vedske esto mole svoje goste da im donesu neke vedske namir-nice kao, na primjer, hrskavi hljeb knckebrd, kavijar u tubi ili mariniranu haringu.

    Tradicije tokom cijele godinevedske tradicije, traditionerna* esto potiu iz hrianske vjere, ali ima tu i tragova iz paganskih vremena. Nie vam dajemo saeti pregled najznaajnijih vedskih tradicija to-kom cijele godine.

    ZIMANova godina, nyret, najee se slavi praznino uz slav-lje i vatromet, kao i u mnogim drugim zemljama. Ali u vedskoj Nova godina se moe slaviti i vie puta, ako neko to eli. Nedelju dana poslije vedske Nove godine slavi se Nova godina po pravoslavnom crkvenom obiaju. Osim toga Nova godina se posebno slavi i kod Sika, Muslimana, Jevreja i Hindusa. Iranci i Vijetnamci takoe imaju svoje proslave Nove godine. vedska crkvena godina poinje prve nedelje Adventa krajem novembra ili poetkom de-cembra mjeseca.

    Ve poetkom godine u izlozima pekara se pojavljuje posebna vrsta kolaa. To su semle, semlor. Semla je slatka zemika, iji je vrh isjeen i slui kao poklopac, punjena marcipanom i lagom. Danas se semle pojavljuju u pro-davnicama ve poetkom godine, ali su ustvari vezane za period uskrnjeg posta koji pada kasnije. Sedma nedelja prije Uskrsa, fastlagssndagen pada u februaru martu. U tom periodu se prodaju i granice breze sa arenim perjima, tzv. uskrne granice. Grani ce se stav ljaju u vodu u kui, a kada prolistaju daju nam osjeaj pro ljea.

    traditioner: vjero-vanja, ideali, nain posmatranja, mo-ral, odjea, prie, i drugo to se pre-nosi od generacije do generacije.

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi46

  • PROLJEEUskrs, psken, hrian ski je praznik vezan za smrt i uskr snue Isusa. Neko-liko sedmica uoi Uskrsa nazivaju se Velikim pos t-om, fastan. U tom perio-du hrianske crk ve obi-ljeavaju ono to se desi-lo Isusu u toku njegovih posljednih da na prije raspea. Po vedskoj tradiciji danas ne postoji pravi post u pogledu hrane. Zadnji etvrtak prije Uskrsa naziva Veliki etvrtak, skrtorsdag, i tada se u crkvama govori o posljednjoj veeri Isusa sa svojim uenicima. Ova veera predstavlja osnov za priest u crkvi, kada vjernici u toku mise dijele hljeb i vodu jedni sa drugima.

    Vezano za Veliki etvrtak postoji jo jedna narodna, nehrianska tradicija, a to su uskrsne vjetice, psk-krringar. Moe se desiti da ugledate preruenu djecu koja ide od kue do kue, a neko od njih e moda zakucati i na vaa vrata i rei vam Glad Psk!. U tom sluaju od vas se oekuje da ih ponudite slatkiima ili kolaiima ili da im date koju paru. Djeca su preruena u uskrsne vje-tice u dugakim suknjama i marama na glavi. Po sta rom narodnom vjerovanju vjetice su svake godine na Veli ki etvrtak sjedale na svoje metle i letjele na Blkullu, mi-stinu goru gdje su se navodno sve vjetice sastajale ba na Veliki etvrtak. Upravo zbog toga djeca se preruavaju u vjetice i obilaze kue.

    Sljedei dan, Veliki petak, lngfredagen, obiljeava se u znak sjeanja na smrt Isusa na krstu. U dananje vrijeme poruka Velikog petka ne utie u tolikoj mjeri na porodini ivot kao to je bio sluaj prije 30-40 godina. Tada se

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi 47

    Na Veliki etvrtak male preruene uskrsne vjetice idu od kue do kue i ele ukuanima sretan Uskrs. U zamjenu se raduju ako se stave slatkii u njihove korpice ili kavenike.

    Foto

    graf

    ija:

    Beng

    t Arn

    e Ig

    nell

    / RE

    DA

    KTA

  • smatralo da se tog dana ne treba veseliti. Djeci se Veliki petak esto inio jako dugakim danom. Veliki petak je praznik i veina ljudi ne radi tog dana. Mnoge prodavnice su takoe zatvorene.

    Postoji i druga strana Uskrsa koja nije hrianska: U subo-tu, vee uoi Uskrsa, pskafton, veani jedu barena jaja koja se prvo boje u arene boje, a na vedskoj uskrnjoj trpezi obino se nau i razne vrste haringe. Na uskrsne granice se tom prilikom kae obojene ljuske od jaja i drugi ukrasi.

    U nedelju, na prvi dan Uskrsa, u crkvama se pjevaju ve-sele crkvene pjesme u znak sjeanja na uskrsnue Isusa iz mrtvih. Prvi dan Uskrsa pada na razliite datume razli-itih godina. Ali uvijek pada prve nedelje poslije prvog pu-nog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, vrdag jm-ningen*, 20. marta.

    Zadnji dan u aprilu mjesecu, sista april, ili Valpurgijska no, Valborgsmssoafton, znaajan je dan u vedskoj. Ta da se pozdravlja proljee. Ljudi se skupljaju kraj velikih vatri, koje se zovu valpurgijske lomae, valborgsmssobl, ili maj-ske lomae, majbl. Neko dri go vor proljeu a zatim horo-vi, obino muki, pjevaju pro ljetne pjesme. Ovaj praz nik je najvei pra znik mukih ho rova u vedskoj.

    Prvi maj, Frsta maj, dan radninog pokreta, uvijek je dan praznika. Predstavnici socijaldemokrata i stranke ljevice tog dana uvijek dre politike govore. Ove stranke takoe orga nizuju i demonstracije.

    Voznjesenje, Kristi himmelsfrdsdag, uvijek pada u etvrtak. Po ved skom crkvenom kalendaru crkva tada obiljeava dan kada je Isus napustio Zemlju i popeo se na nebo. Za mnoge ljude taj dan je blisko vezan za proljee. Mnogi tog dana ustaju rano i idu u prirodu na gkotta. Rije otta znai rano jutro. Uranak, gkotta, je izlet na kome

    vrdagjmning: proljetni dan i no kada su dan i no jednako dugaki. Proljetna ravnodnevnica pada oko 21. marta a jesenska ravnodnevnica oko 23. septembra.

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi48

  • se ljudi skupljaju da bi po prvi put u godini uli pticu kukavicu. Na-ravno, nije sigurno da kukavica slijedi kalendar, tako da je njeno prisustvo na uranku pomalo i nesigurno. Mnoga radna mjesta su zatvorena slijedeeg dana, koji je petak. Obino i djeca ne idu u kolu tog dana.

    Duhovi, pingsten, par sedmica kas-nije veliki je svadbeni praznik. Mnogi parovi biraju ba dan uo i prvog dana Duhova za dan svog vjenanja. Ovo je takoe praznik kada se poinje javljati njeno zelenilo ranog ljeta. Hriani obi-ljeavaju Duhove u znak sije anja na dan kada se Isus pojavio pred narodom poslije svog uskrsnua.

    LJETO6. juni, 6 juni, je dravni praznik vedske, Sveriges national-dag, koji se slavi uz muziku, narodne igre i govore. Po nekim optinama dijele se i vedske zastave. Na nekim mjestima posebnom dobrodolicom po zdra vljaju se i oni koji su u toku godine stekli vedsko dravljanstvo. U vedskoj postoje posebni dani u toku godine koji se zovu dani podizanja zastave, flaggdagar, to jest dani kada se podie vedska zastava na javnim zgradama, autobusima i privatnim kuama. Dani podizanja zastave su, na pri-mjer, prvi dan u novoj godini, prvi dan Uskrsa, roen dan vedskog kralja 30. aprila, Prvi maj, dravni praznik 6. juna, kao i imendan kraljice Silvije 8. juna. Privatna lica obino podiu zastavu kada je roendan nekog od uku-

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi 49

    Duhovi, poetkom ljeta, popularni je praznik za svadbe. Popularni obiaj je da se bacaju zrna rie na mladu i mladoenju.

    Foto

    graf

    ija:

    Staf

    fan

    Gus

    tavs

    son

    / RE

    DA

    KTA

  • ana. Prilikom smrtnog sluaju zastava se sputa na pola koplja.

    U ovo vrijeme poinje i ljetni raspust, sommarlov, za kolsku djecu. Posljednjeg kolskog dana odrava se i zavrna kol-ska sveanost, skolavslutning, koja se obiljeava na raz liit nain u razliitim kolama. Obino roditelji prisustvuju sveanosti u niim razredima. Uenici su tom prilikom lije-po obueni a uionice su okiene cvijeem. Prilikom zavr-etka osnovne kole u devetom razredu, kao i zavr etka srednje kole, t.j. mature, proslava je posebno va na. Vie o proslavi mature u poglavlju kola i obrazo va nje.

    Negdje oko 24. juna proslavlja se sredina ljeta Ivandan, midsommar*. Veina veana slavi sredinu ljeta uz veselje i igre oko ivandanjskog jarbola. Ljeto ima poseban znaaj u ovoj relativno mranoj i prohladnoj zemlji. Ivandan je dakle veliki praznik, a ako bi padala kia na dan uoi Ivandana, svi ljudi koji ele u prirodi proslaviti Ivandan bili bi duboko razoareni. U veini mjesta organizuju se zaje-dnike proslave Ivandana na trgovima, sportskim igralitima

    midsommar: obuhvata veer uoi Ivandana, Ivandan i nedelju poslije Ivandana.

    Ivandanski jarbol je podignut i ples je poeo. Ako kia ne pada a sunce se moda pojavi, slavlje je uspjelo.

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi50

    Foto

    graf

    ija: B

    engt

    Arn

    e Ig

    nell

    / RED

    AKT

    A

  • ili u dvoritima zaviajnih udruenja. Prijepodne svako ko eli izlazi u prirodu da bere cvijee i lie za ukra avanje ivandanskog jarbola, midsommarstngen. Izgled jar bola varira od kraja do kraja. U Dalarna, gdje se odra va naju-venija proslava Ivandana u cijeloj zemlji, esto se koristi isti jarbol iz godine u godinu, a jarbol, sa uvelim ukrasima, ostaje tokom cijele godine dok se ponovo ne ukrasi na Ivandan naredne godine. Kada je jarbol ukraen treba ga uspraviti, a to obino rade nekoliko snanih muka raca uz glasno navijanje posmatraa. Poslijepodne po inje ples oko jarbola. Tada se plee uz tradicionalne ved ske pje-sme. Kasnije navee ponekad se organizuju i ples za odra-sle.

    Po crkvenoj tradiciji Ivandan se proslavljuje u znak sje an-ja na Ivana krstitelja, a istovremeno je i imendan Johanne-sa (Ivana) vezan za ovaj praznik. Mogue je da je ovoj pro-slavi prethodio i paganski praznik sunca, a osim toga pro-slava je mogla biti inspirisana i jevrejskim praznikom Sukkot.

    Tradicionalna ivandanska jela, midsommarmaten, su ha-ringa s krompirom, po mogustvu ovogodinjim mladim krom pirom, a mnogi odrasli uz to piju brnnvin, vrstu estokog pia. Kao desert se obino slue svjee jagode.

    U drugoj polovini ljeta mnogi ili sami love ili kupuju rakove a zatim organizuju slavlja na kojima se slue kuvani rako-vi, krftskivor. Na takvom tradicionalnom slavlju areni fenje-ri su okaeni iznad stolova a gosti imaju male, smijene e-ire na glavi dok jedu rakove. Rakovi se kuvaju u vodi sa mnogo miroija a uz njih se obino slui brnnvin.

    Druga, vrlo specifina kulinarska tradicija, takoe u dru-goj polovini ljeta, je surstrmmingsfesten. To je prije svega norr landski obiaj. Surstrmming je fermentirana bal-tika haringa koja se prodaje u limenkama. Uz nju se jede kuhani krompir i norrlandski tanak beskvasan hljeb

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi 51

  • tunnbrd. Surstrmming ima vrlo jak i neprijatni miris koji mnogi teko po-dnose.

    JESENJesen je duga u vedskoj. Jutra i veeri postaju sve tamnije. Otprilike kra jem oktobra, poetkom novem-bra mjeseca slavi se vjer-ski praznik Svih svetih, Alla helgons dag, dan kada pose-bno mislimo na nae pre-minule roake i prija telje. Tradicija novi jeg da tuma je da se pale svi jee na gro bovima, a na vee uo i

    dana Svih svetih stotine malih svjeica svijetlu caju po grobljima.

    Zadnjih nekoliko godina ameriki obiaj Halloween, stigao je i do vedske. Postalo je popularno kod djece i omladine preruavati se u vjetice i kosture i paliti svijee u izdub-ljenim tikvama.

    Krajem novembra, poetkom decembra mjeseca dolazi Advent, advent. Rije advent znai dolazak, a u ovom slu-aju se dolazak odnosi na roenje Isusa. Advent se slavi tokom etiri nedelje prije prvog dana Boia. Po kuama i na radnim mjestima ljudi stavljaju elektrine svijenjake u prozore. Ovaj obiaj predstavlja svijetlu taku u jesenjem mraku. Pale se takoe svijee i u kuama, u svijenjacima sa etiri svijee. Prve nedelje Adventa pali se prva svije e, druge nedelje i druga, i tako dalje. Advent je isto vremeno i priprema za Boi. Prodavnice prireuju poseban dan

    Stotine i stotine svijea svjetlucaju u novembarskom mraku uoi Svih svetih. lanovi porodice pale svijee na grobo-vima u znak sjeanja na svoje preminule roake i prijatelje.

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi52

    Foto

    graf

    ija: T

    orbj

    rn

    And

    erss

    on /

    PRE

    SSEN

    S BI

    LD

  • veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi 53

    Sveta Lucija osvjetljuje vedsku. 13. decembra sveta Lucija se slavi kako na veliko tako i na malo. Horska pjesma, bijelo odijelo i kruna od svijea predstavljaju sastavni dio ove tradicije.

    boinog ureenja izloga, julskyltningsdag, poetkom perio-da, a tog dana mnogi veani izlaze u grad i gledaju lijepo ureene boine izloge.

    Usred perioda Adventa pada dan svete Lucije, Luciadagen, 13. decembra, kad nam Lucija donosi svijetlo u mraku. Luci ja je bila djevica hrianka iz Sirakuze u Italiji koja je ubijena 304. godine kada je car Dioklecijan proganjao hri-ane. Rimokatolika crkva tog dana odrava proslavu u ast ove svjetice.

    Ali u vedskoj se sveta Lucija svuda slavi kao donosilac svije-tla, prije svega po kolama, djejim vrtiima, sta rakim domo vima i na radnim mjestima, ali i u nekim crkvama i udruenjima. Provslava se sastoji u tome da se gasi svi-jetlo u prostoriji kako bi bio potpuni mrak, a zatim se u-je pjesma koja se pribliava i uskoro se vidi svjetlucanje svijea, stearin skih ili elektrinih. Stie Luci ja sa svojom povorkom. Svi su obueni u dugake bijele koulje. Sama Lucija ima krunu od svijea na glavi. Njene pratilje, trnor, dre svijee u rukama i imaju svjetlucave ukrasne trake u kosi. Ponekad Luciju prate i zvjezdani djeaci, stjrngossar, djeaci obu eni u bijelo sa iljatim kapama po-sutim zlatnim zvijezdicama na glavi. Ponekad se u povorci

    Foto

    graf

    ija:

    Beng

    t Arn

    e Ig

    nell

    / RE

    DA

    KTA

  • nau mali kuni duhovi i ovjeuljci paprenjaci. Lucijina povorka pjeva lucijine i boine pje sme a ponekad slui i kafu i lussekatter, vrstu peciva sa afranom i suhim groem, koja se mijese u to vrijeme.

    Boi, julen, je najvei praznik godine u vedskoj, a pros- lavlja se u znak sjeanja na roenje Isusa. Pripreme poinju ve poetkom decembra. Tada je i vrijeme da se misli na poklo ne za Boi, boine darove, julklappar, i da se alju boine estitke, julkort, prijateljima i poznanici-ma. 24. decembra je Badnje vee, julafton, a veina ljudi tada ve ima jelku, gran, pravu ili plastinu, u kui. Jelka je okiena sjajnim staklenim kuglicama, zastavicama, Dje-da Mrazovima kao i drugim ukrasima, a na granama jelke su okaene i svjeice. Da nas su svjeice uglavnom elek-trine. Kue se takoe kite boi nim ukrasima. Na mno-gim boinim zabavama plee se oko jelke i pjevaju razne tradicionalne boine pjesme. Najpopularnija pjesma zvui ovako:

    Nekoliko sedmica prije Boia javlja se stres kod mnogih ljudi, zbog kupovine boinih darova, ienja kue i spremanja bo i-nih jela. Ali uz Boi je vezana i druga poruka u crkvi se slavi roenje Isusa.

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi54

    Foto

    graf

    ija:

    Tord

    Har

    lin /

    PRE

    SSEN

    S BI

    LD

    Foto

    graf

    ija:

    Pete

    r Hoe

    lsta

    d /

    PRES

    SEN

    S BI

    LD

  • Boi je opet tu, Boi je opet tu, a trajat e sve do Uskrsa!

    Al to istina nije, istina nije, jer izmeu dolazi post!

    Na Badnje vee se dijele i boini darovi. Tradicionalna vedska boina hrana, julmaten, se sastoji od na primjer: unke, svinjskih rebara, pihtija od svinjskog mesa, raznih vrsta marinirane haringe, lutfiska suene ribe pri prem-ljene poslije omekavanja u cijei sa sosom, sutlijaa. Prije, kad su ljudi radili teke fizike poslove po umama, ova hrana se raunala kao zdrava hrana. Danas nam nije potrebna to lika energija i mnogi su znatno smanjili koli-inu hrane za vrijeme Boinih praznika.

    Po tradiciji, roenje Isusa se slavi rano ujutro na dan Bo-ia a tad se i u crkvama odrava misa koja se zove bo i-na jutarnja misa, julotta. U stara vremena se na bo inu jutarnju misu ilo sankama zapregnutim za konje, koji su bili okieni zvoniima. Danas mnogi ljudi koji idu u crkvu, rae idu na pononu misu, midnattsmssan, u no izmeu Badnje veeri i Boia.

    Mnogi samci osjeaju se posebno usamljenim za vrijeme Boia, dok porodini ljudi slave Boi sa svo jim poro dica-ma i rodbinom. Zato crkve i udruenja orga nizuju alter na-tivni Boi, alternativ jul, na koji su svi do bro doli.

    Boi je hrianski praznik, ali ve dok hrianstvo jo nije ni stiglo do vedske odravala se velika zabava plod-nosti, fruktbarhetsfest*, krajem jeseni. Zimi se odravao obred midvinterblot*, kada su ljudi bogovima rtvovali ivotinje a zatim prireivali gozbu na kojoj su sluili rtvovano meso.

    Sedmicu dana poslije Boia dolazi Nova godina, a onda Jovo na novo! Boi, meutim, jo nije sasvim zavren. Jer poslije uobiajene proslave Nove godine u januaru, sa-mo je par dana do Bogojavljenja, Trettondedag jul, ili Trinaestog dana Boia. Kao to i samo ime nagovjetava,

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi 55

    fruktbarhetsfest: U mnogim kulturama ljudi su izvodili obrede i prireivali gozbe kako bi podstakli bogove da daruju plodnost ljudima, ivotinjama i biljkama. Nordijska gozba plodnosti je bila jedna od takvih obreda.

    midvinterblot: Vjerski obred prinoenja rtve je predstavljao znaajan dio u praistorijskom nordijskom klanja-nju bogovima. Obred se sastojao u tome da su ljudi rtvovali pre dmete, ivo-tinje a ponekad ak i ljude. Poslije samog obreda prireivali su gozbu sa jelima pripremljenim od mesa rtvo vanih ivotinja.

  • trinaest dana je prolo od Boia, a crkva obiljeava dola-zak tri mudraca u Betlehem, gdje ih je ak sa Istoka svo-jim sjajem dovela velika zvijezda. Boini praznici se ko-nano zavravaju 13. januara. Taj dan se naziva Dva de-stim da nom Knuta, tjugondag Knut, s obzirom da pada na dvade se ti dan od Badnje veeri, kao i zato to Knut tog dana ima imendan. Radi obiljeavanja kraja Boia pri-reuje se jul grans plundring, sveanost kada se skidaju ukra-si sa boine jelke. Tom prili kom se poslednji put plee oko jelke i pjeva se:

    Veselom Boiu doao je kraj, kraj, kraj, jelka se izbacuje van, van, van, Al do godine e nam opet doi prijatelj stari jer nam je to obeao.

    Zatim se skidaju svjeice i ukrasi sa jelke, a sama jelka, sa koje je ve dosta iglica otpalo, izbacuje se vani.

    Roendani i imendani Roendani su vrlo znaajni u vedskoj, prije svega za djecu. Imendani se posebno ne slave. U nekim porodicama se dijele imendanski pokloni, dok drugi uo pte ne obra-uju pa nju na imendan. Roendani su, dakle, daleko vaniji. Djeca obino prireuju urke za svoje drugove i drugarice. Igraju se, jedu tortu, imaju balone i serpentine. Obino dobijaju i po kesicu slatkia prije nego to krenu kui.

    Odrasli prije svega slave svoje parne roendane kao to su 30, 40, 50 godina, a starije ljudi slave i svoj 75-i, 85-i, 95-i roendan. 50-i roendan se proslavljuje poseb-no sveano uz poklone, veliko slavlje i podignutu zastavu. U nekim krajevima prijatelji se esto preru avaju i dolaze kui kod slavljenika u no uoi samog roendana kako bi ga iznenadili.

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi56

  • Tradicije se mijenjajuNijedna tradicija ne ostaje vjeito is-ta. Tokom godina vedske tradicije su se mijenale. Prije 70-80 godina Djeda Mraz nije bio taj koji je do no-sio boine darove, ve boini jarac. Jedna proljetna tra-di cija je danas ma-nje vie nesta la, a to je pje vanje ma-ju krajem apri la, poetkom maja mjeseca. Ranije je om-ladina ila u grupama od kue do kue, od imanja do ima-nja i pjevala Dobro nam doao Maj, a pone kad su kao zahval nicu dobijali kolae ili slatkie.

    Neke su tradicije dakle nestale, dok su se neke nove poja-vile. Ve smo spomenuli Halloween, koji se slavi tek zad-njih neko liko godina. Zahvaljui muslimanima u ved skoj mnogi su veani upoznali i ramazan, mjesec posta. Iran-ska Nova go dina se esto obiljeava u tampi raznim re-portaama sa proslava iste.

    Novi kulturni impulsiNa festivalima i raznim skupovima esto uestvuju grupe, koje potiu iz nekih drugih kultura, sa svojom muzikom, igrom i literaturom. Kada se ljudi useljavaju u nove ze-mlje njihove se tradicije esto i mijenaju. Na isti nain i nova zemlja moe poprimiti impulse iz razliitih kultura uselje nika. Na taj nain se stvara vie kulturna razmjena.

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi 57

    Jitterbug na zelenoj travi. U toku ljeta par hiljada ljubitelja plesa iz 20 zemalja se okupi u Domu kulture Herrng u Roslagenu. Najvei kamp za treniranje plesa u svijetu privlai kako stare tako i mlade ljubitelje.

    Foto

    graf

    ija: M

    agnu

    s H

    allg

    ren

    / PR

    ESSE

    NS

    BILD

  • Nova jela na vedskoj trpezi Navike u ishrani veana su se prilino izmijenile zadnjih 10-20 godina. S jedne strane sve vie ljudi je poe lo jesti vegetarijansku hranu, a s druge strane use ljenici iz razli-itih zemalja uveli su mnogo novih jela. Za hvaljujui tome da sve vie ljudi iz vedske putuje u ino stranstvo na odmor, prije svega u zemlje Mediterana, ve ani su otkrili i kulturu kulinarstva drugih zemalja.

    Danas u restoranima nije teko nai neto to odgovara sva kom ukusu. U skoro svim veim mjestima postoje baro-vi gdje se slui pizza ili kebab. Kod kue veani esto jedu jela od tjestenine a kad je slavlje moda grku salatu sa tza tzikijem.

    Tradicionalna vedska jela esto sadre svinjsko meso, po-sebno boina jela. Boina unka je ustvari dimljeni ili lako uso ljeni svinjski but, koji se prvo kuha ili pee a zatim se pre mae mjeavinom od jaja i senfa i zapee u penici.

    Druga boina jela su kobasice od svinjskog mesa i svinj-ska rebra, kao i ufte i jetrena pateta. Razne vrste marini-rane haringe, crveni kupus, kiseli kupus, cvekla, pire od jabuka kao i sutlija, kuhan na mlijeku od okruglog zrna rie, takoe su tradicionalna vedska boina jela.

    Mnoge porodice danas odustaju od pripremanja velike ko-liine hra ne kao to su ranije spremali za Boi. Ali un ka i sutlija se uvijek nalaze na boinoj trpezi kod veine porodica. Mnogi restorani slue tradicionalni ved ski bo-ini stol tokom decembra mjeseca.

    Husmanskost jaka hranaTradicionalna vedska svakodnevna hrana obino se naziva husmanskost. Ova hrana se uglavnom temelji na me-su, ribi i korijenastom povru. Razna takva jela su na primjer ufte, kttbullar, s barenim krompirom i demom od brusnica, lako usoljeno svinjsko meso, svinjska kolje-

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi58

  • nica, flsklgg s pireom od bijele repe, graak sa slaninom, rtsoppa med flsk, prena baltika haringa stekt strmming, s pireom od krompira, prena uso ljena haringa, stekt salt sill, s kuhanim krompirom i sosom od luka, kosani odrezak, pannbiff, (od sjeckanog ili mljevenog mesa) s prenim lukom i kuhanim krompirom ili pytti panna, jelo od prenih komadia mesa, krompira i luka uz koje se slui cvekla u turiji. Husmanskost je jaka hrana. U stara vremena, kada su ljudi uglavnom radili teke fizike poslove, ova vrsta hrane je bila neophodna.

    Ljudi iz drugih zemalja koji dolaze u vedsku smatraju da je vedski hljeb suvie sladak. Jedna od najobinijih vrsta hljeba je vekna slatkog hljeba. Danas je raznovrsnost hlje-ba u prodavnicama vea nego to je bio sluaj prije petnaest dvadeset godina, i to zahvaljujui tome da je ve-liki broj ljudi iz razliitih zemalja doao ovamo i doneo sa sobom i svoju kulturu ishrane.

    Osim to se veliki dio doseljene hrane prodaje u obinim vedskim samoposlugama, postoje i specijalizovane pro - da v nice hrane iz, na primjer, istone Azije, june Evrope

    veani i njihove tradicije

    vedska depni vodi 59

    Danas postoje u veini gradova specijalizovane prodavnice i tezge na pijacama sa namirnicama iz razliitih dijelova svjeta. Jela i namirnice koji su se nekada smatrali egzotinim, sada predstavljaju svakodnevnu hranu mnogih.

    Foto

    graf

    ija:

    Mag

    nus

    Berg

    str

    m /

    PRE

    SSEN

    S BI

    LD

  • Quinquennalis umbraculi senesceret concubine, ut quadrupei imputat Octavius, quamquam gulosus ruresQuinquennalis umbraculi senesceret concubine, ut quadrupei imputat Octavius, quamquam gulosus rures

    Trafikregleri Sverige

    vedska depni vodi60

    veani i njihove tradicije

    i sje verne Afrike. U ovim prodavnicama se prije svega pro-daju sirovi proizvodi koji se obino koriste u zemljama sa tih prostora. To su, na primjer, razne vrste rie, graha, brana i zaina. Obino se prodaje i mnogo raznih kon-zervi. esto takve prodavnice nose nazive kao to je na primjer Orient-livs, a vlasnici tih prodavnica su ljudi koji su se doselili u vedsku iz drugih zemalja. U veim gradovima u vedskoj postoje i prodavnice gdje se moe kupiti meso obredno zaklanih ovaca i goveda. Prodavnice sa koer hranom, t.j. tradicionalno jevrejskim namirnica-ma, postoje ve dugi niz godina.

    DOBRO DA SE ZNA