Sveučilište u Splitu - FESB eLearning · PDF fileIzvedbeni plan nastave preddiplomskog studija Računarstva za 2011/12. ak. god. 1/74 1. Popis obveznih i izbornih predmeta I. semestar

Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje

IZVEDBENI PLAN NASTAVE PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Računarstva

Split, 30. rujna 2011.

Sveučilište u Splitu

Izvedbeni plan nastave preddiplomskog studija Računarstva za 2011/12. ak. god. 1 / 7 4

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+ L ECTS Nastavnici

FEMX01 Matematika 1 45+45+0 7

Dr. sc. Anita Matković Dr. sc. Branko Červar Dr. sc. Marko Matić Vesna Gotovac

FEMB03 Fizika 1 45+30+0 7 Dr. sc. Damir Lelas Roko Pleština, dipl. inž.

FENB01 Elektrotehnika 45+30+0 7 Dr. sc. Slavko Vujević Dino Lovrić, dipl. ing. Tonći Movrić, dipl. ing.

FELB01 Uvod u računala i programiranje 45+0+30 7

Dr. sc. Mirjana Bonković Mr. sc. Ana Kuzmanić Skelin Vanjski suradnik

FEOB03 Engleski jezik 1 30+0+0 2 Daniela Matić, viši predavač * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

II. semestar


FEMX02 Matematika 2 45+45+0 7 dr. sc. Branko Červar dr. sc. Marko Matić Ivana Grgić

FEMB04 Fizika 2 45+30+0 7 Dr. sc. Nikola Godinović Ivica Sorić, dipl. inž.

FELB04 Elektronika 45+30+0 7 Dr. sc. Ivan Zulim Dr. sc. Tihomir Betti Ivan Marasović, dipl. inž.

FESB01 Programiranje 45+0+30 7

Dr. sc. Željan Lozina Dr. sc. Damir Vučina Igor Pehnec, dipl. inž. Damir Sedlar, dipl.inž. Ivan Tomac, dipl.inž.

FEOB04 Engleski jezik 2 30+0+0 2 Daniela Matić, viši predavač * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe


III. semestar


FEMB02 Diskretna matematika 30+30+0 6 Dr. sc. Ivan Slapničar Dr. sc. Marko Matić Ivana Grgić

FELB06 Diskretni sustavi i strukture 45+30+15 7

Dr. sc. Julije Ožegović Vesna Pekić, dipl. inž. Ante Kristić, dipl. inž

FELB02 Objektno orijentirano programiranje 45+0+30 7

Dr. sc. Ivo Mateljan

FELB03 Strukture podataka 30+0+30 6 Dr. sc. Linda Vicković Ivica Crnjac(VS)

FENB02 Praktikum 0+0+45 2 Mr.sc. Spomenka Bovan,v.pred. FEOB02 Komunikacijske vještine 30+0+0 2 Dr.sc. Mirjana M.Kovač,v.pred. * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

IV. semestar


FEMB01 Vjerojatnost i statistika 30+30+0 5 Dr. sc. Ante Rozga

FELB05 Arhitektura digitalnih računala 45+0+30 7

Dr. sc. Sven Gotovac

FELB07 Algoritmi 45+0+30 7 Dr. sc. Hrvoje Dujmić Dr. sc. Matko Šarić

FELB08 Baze podataka 30+0+30 6 Dr.sc. Vladan Papić Daniel Roguljić, dipl. inž.(VS)

FELB09 Signali i sustavi 30+30+0 5 Dr. sc. Tamara Šupuk * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe


V. semestar


FELB10 Operacijski sustavi 45+0+30 7 Dr. sc. Sven Gotovac Stipe Braica, predavač

FELB11 Računalne mreže 45+0+30 6 Dr. sc. Julije Ožegović Vesna Pekić, dipl. inž. Ante Kristić, dipl. inž.

FELB12 Programsko inženjerstvo 45+0+30 7 Dr. sc. Linda Vicković Marijana Puljak,dipl.inž. (VS)

FELB13 Programiranje za Internet 45+0+30 6 Dr. sc. Maja Štula Josip Maras, dipl. inž.

Izborni predmeti

FELB17 Programiranje za UNIX 30+0+15 4 Dr. sc. Sven Gotovac Dr. sc. Damir Krstinić

FELB18 Sigurnost računala i podataka 30+0+15 4 Dr. sc. Mario Čagalj

* P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

VI. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * P+S+V+ L ECTS Nastavnici

FELB14 Projektiranje informacij-skih sustava 30+0+30 5

Dr. sc. Maja Štula Josip Maras, dipl. inž

FELB15 Uvod u distribuirane in-formacijske sustave 30+0+30 5

Dr. sc. Maja Štula Dr. sc. Ljiljana Šerić Maja Braović, dipl. inž.

FETB01 Poslovna informatika 30+0+30 4 Dr. sc. Stipo Čelar Izborni predmeti

FELB16 Projektiranje za Windows 30+0+15 4 Dr. sc. Maja Štula

Bernardin Ćenan,dipl.inž. (VS)

FELB21 Osnove ugradbenih računalnih sustava 30+0+15 4

Dr. sc. Sven Gotovac

* P=predavanja, S=seminar, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe




ISPITNE GRUPE - PREDDIPLOMSKI STUDIJ RAČUNARSTVA

Studij Šifra studija Kolegij Sem. Ispitna

grupa Računarstvo 120 Matematika 1 1 11 Računarstvo 120 Engleski jezik 1 1 12 Računarstvo 120 Uvod u računala i programiranje 1 12 Računarstvo 120 Fizika 1 1 14 Računarstvo 120 Elektrotehnika 1 15 Računarstvo 120 Matematika 2 2 21 Računarstvo 120 Engleski jezik 2 2 22 Računarstvo 120 Elektronika 2 23 Računarstvo 120 Fzika 2 2 24 Računarstvo 120 Programiranje 2 25 Računarstvo 120 Diskretna matematika 3 11 Računarstvo 120 Komunikacijske vještine 3 12 Računarstvo 120 Praktikum 3 12 Računarstvo 120 Objektno orijentirano programiranje 3 13 Računarstvo 120 Strukture podataka 3 14 Računarstvo 120 Diskretni sustavi i strukture 3 15 Računarstvo 120 Arhitektura digitalnih računala 4 21 Računarstvo 120 Vjerojatnost i statistika 4 22 Računarstvo 120 Algoritmi 4 23 Računarstvo 120 Baze podataka 4 24 Računarstvo 120 Signali i sustavi 4 25 Računarstvo 120 Računalne mreže 5 11 Računarstvo 120 Operacijski sustavi 5 12 Računarstvo 120 Programiranje za internet 5 13 Računarstvo 120 Sigurnost računala i podataka (izborni) 5 14 Računarstvo 120 Programiranje za UNIX (izborni) Računarstvo 120 Programsko inženjerstvo 5 15 Računarstvo 120 Projektiranje informacijskih sustava 6 21 Računarstvo 120 Uvod u distribuirane informacijske sustave 6 22 Računarstvo 120 Poslovna informatika 6 24 Računarstvo 120 Obrada signala (izborni) 6 Računarstvo 120 Komunikacijski protokoli i arhitekture (izborni) 6 25 Računarstvo 120 Inženjerska ekonomika (izborni) 6 Računarstvo 120 Osnove ugradbenih računalnih sustava (izborni) 6 Računarstvo 120 Programiranje za Windows (izborni) 6 25


Izvedba nastave po predmetima I semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Matematika 1 (120)

Kod FEMX01

ECTS 7

Nastavnici i/ili suradnici

Dr. sc. Anita Matković, dr. sc. Branko Červar , dr. sc. Marko Matić (predavanja) Vesna Gotovac (auditorne vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Ovladavanje konceptima, definicijama i formulama vezanim uz realne i kompleksne brojeve, linearnu algebru, analitičku geometriju, matematičku analizu funkcija jedne varijable te nizove i redove brojeva i funkcija. Primjena navedenih matematičkih alata u rješavanju inženjerskih problema.

Preporučena literatura

Ivan Slapničar, Matematika 1, udžbnik, FESB, Split, 2002. Ivan Slapničar,Josipa Barić,Marina Ninčević,Matematika 1,zbirka zadataka,Split, 2010. http://www.fesb.hr/mat1 Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura Petar Javor, Matematička analiza 1, Element, Zagreb, 2001. Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. S. Pavasović i ostali, Matematika - riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split, 1999. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990., 1994., 1990.

Nastava

(satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja:

45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.

Auditorne vježbe: 45 sati sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.

Ispit

(način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra održat će se tri kolokvija. Prvi kolokvij bit će nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Po završetku nastave održavaju se Završni i Popravni ispit. Na Završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima, a na Popravnom ispitu cijelo gradivo. Na svakom kolokviju, te iz svakog dijela na Završnom ispitu može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću na nastavi tijekom cijelog semestra. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 12 bodova na svakom kolokviju, ili iz svakog dijela gradiva na Završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu ni nakon Završnog ispita, a ostvarili su barem 10 bodova na kolokvijima ili Završnom ispitu, mogu pristupiti Popravnom ispitu. Na Popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 36 bodova iz Popravnog ispita, te ukupno najmanje 45 bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.: 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan). Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.


Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja A. vježbe

Uvod. Brojevni sustavi, realni brojevi, kompleksni brojevi, trigonometrijski oblik kompleksnog broja, Moivreove formule. 3 sata 3 sata

Matrice. Osnovne operacije s matricama. Matrični zapis sustava linearnih jednadžbi. Gaussova eliminacija. Linearna nezavisnost i rang matrice.

Kronecker-Capellijev teorem 3 sata 3 sata

Inverzna matrica. Determinante. Podmatrice i poddeterminante. Laplaceov razvoj determinante. Cramerovo pravilo. 3 sata 3 sata

Vektori. Osnovne operacije s vektorima. Koordinatizacija. Jedinični vektor i kosinusi smjerova. Linearna nezavisnost vektora i baza prostora.

Skalarni, vektorski i mješoviti produkt. 3 sata 3 sata

Jednadžbe pravca. Jednadžbe ravnine. Primjene analitičke geometrije. 3 sata 3 sata

Funkcije realne varijable: načini zadavanja funkcija, klasifikacija funkcija. 3 sata 3 sata

Limes, neprekidnost, asimptote. Pregled elementarnih funkcija. 3 sata 3 sata

Derivacije. Tangenta i normala. Diferencijal i približno računanje. 3 sata 3 sata

Više derivacije i diferencijali. Deriviranje parametarski zadane funkcije. Teoremi diferencijalnog računa (Fermat, Rolle, Cauchy, Lagrange).

L'Hospital ovo pravilo i računanje limesa neodređenh oblika. 3 sata 3 sata

Monotonost. Nužni i dovoljni uvjeti ekstrema. Geometrijski ekstrem. 3 sata 3 sata

Zakrivljenost. Dovoljan uvjet konveksnosti i konkavnosti. Nužan i dovoljan uvjet za točke infleksije. 3 sata 3 sata

Ispitivanje toka i crtanje grafa funkcije. 3 sata 3 sata

Niz realnih brojeva. Osnovna nejednadžba konvergencije. Gomilište i podniz. Omeđenost, monotonost i konvergencija. Svojstva limesa. Cauchyjev niz.

Neki važni limesi 3 sata 3 sata

Red realnih brojeva. Nužan uvjet konvergencije. Kriteriji konvergencije. Apsolutna konvergencija. Alternirani redovi. 3 sata 3 sata

Niz funkcija. Red funkcija. Red potencija i radijus konvergencije. Deriviranje reda funkcija. Taylorov red i primjene. 3 sata 3 sata


Naziv predmeta Fizika 1

Kod FEMB03

ECTS 7


Dr. sc. Damir Lelas, doc. (predavanja) Roko Pleština, zn. novak (auditorne vježbe)


Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike, te njihova primjena na realne probleme. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije te kao priprema za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.


1. D. Lelas i R. Pleština: On-line materijali, E-learning portal FESB-a 2. P. Kulišić: Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. M. Grbac, L. Rađa-Ljubić: Zadaci iz mehanike i hidromehanike, FESB, Split,1991. 4. P. Kulišić i suradnici: Riješeni zadaci iz mehanike i topline, Šk. knjiga, Zagreb, 1996.

Dopunska literatura 1. D. Halliday, R. Resnick i J. Walke: Fundamental of Physics, 7th edition, Wiley, 2005 2. N. Cindro, N.: Fizika 1, Školska knjiga Zagreb, 1991. 3. Udžbenik Sveučilišta u Berkeleyu, svezak 1, Mehanika, Šk. knjiga, Zagreb

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Kolokviji (međuispiti) Studenti kolegij polažu prema pravilima relativnog načina ocjenjivanja. Gradivo će se podijeliti na tri dijela te polagati u tri kolokvija. Raspored održavanja kolokvija definiran je kalendarom nastave. Svaki kolokvij se sastoji od 6 zadataka, i to:

- 2 obavezna pitanja (osnovna pitanja iz gradiva), - 2 teorijskih pitanja, - 2 zadatka.

Napomena: sva teorijska pitanja biti će unaprijed objavljena. Za prolaznu ocjenu na svakom kolokviju potrebno je zadovoljiti:

- barem 90% iz obavezne skupine pitanja, - barem 50% iz teorijske skupine pitanja, - barem 50% iz zadataka.

Student se može osloboditi zasebno teorijske skupine, a zasebno zadataka, ukoliko na svakom od kolokvija osvoji barem po 50% iz tih skupina pitanja. Oslobađanje od određene skupine vrijedi za sve ispitne rokove do kraja tekuće akademske godine. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Polaganje cjelokupnog ispita Za prolaznu ocjenu potrebno je zadovoljiti:

- barem 90% iz obavezne skupine pitanja, - barem 50% iz teorijske skupine pitanja, - barem 50% iz zadataka.

Ukoliko je student preko kolokvija oslobođen teorijske skupine pitanja ili zadataka, taj dio ispita ne mora polagati (ali može ukoliko želi popraviti ocjenu). Utvrđivanje konačne ocjene Ocjena (u postotcima) je kombinacija rezultata postignutih iz teorijske skupine pitanja i rezultata iz zadataka, a utvrđuje se na sljedeći način:

ocjena = (3*teorija + 2*zadaci)/5 Ocjene s kolokvija utvrđuje se na sljedeći način:

Izvedbeni plan nastave preddiplomskog studija Računarstva za 2011/12. ak. god. 1 0 / 7 4

- obavezni dio ne ulazi u konačnu ocjenu već je samo uvjet za prolaz (više od 90%), - teorija: aritmetička sredina ocjena iz teorijskog dijela pitanja iz svih triju kolokvija, - zadaci: aritmetička sredina ocjena iz zadataka iz svih triju kolokvija - ukupna ocjena utvrđuje se prema gornjoj relaciji.

Ukupna ocjena izražena u postotcima pretvara se u konačnu brojčanu ocjenu na slijedeći način: (4) Vijeće sastavnice Izvedbenim programom definira predmete za koji se primjenjuje relativni ECTS sustav ocjenjivanja prilagođen brojčanom sustavu ocjena u Republici Hrvatskoj iz stavka 2. (5) ECTS sustav ocjenjivanja iz stavka 4. u prvom koraku dijeli studente na skupinu studenata koji su položili ispit i skupinu koji nisu položili ispit. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije prošla ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). Ukoliko se student tijekom semestra ističe zalaganjem (aktivnost na satu, rješavanje domaćih radova i sl.) ukupna ocjena može biti povoljnija nego ocjena određena gornjom relacijom. Termini kolokvija i ispitnih rokova: Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011./12.

Nastavne jedinice (u zagradi je naveden broj kolokvija kojemu gradivo pripada)

Trajanje

Predavanja A. vježbe Uvodno predavanje. O fizici. Dimenzije i mjerenje fizikalnih veličina. Skalari i vektori. (1) 3 sata 2 sata

Kinematika čestice. Materijalna točka. Jednoliko pravocrtno gibanje. Nejednoliko pravocrtno gibanje. Gibanje s konstantnom akceleracijom. Slobodni pad. (1) 3 sata 2 sata

Jednoliko i nejednoliko kružno gibanje. Kosi hitac. Općenito krivocrtno gibanje u ravnini. (1) 3 sata 2 sata

Dinamika čestice. Masa i sila. Newtonovi zakoni. Količina gibanja i impuls sile. Zakon očuvanja količine gibanja. (1) 3 sata 2 sata

Dinamika čestice. Sistem materijalnih točaka. Centar mase. Trenje. Centripetalna sila. (1) 3 sata 2 sata

Rad. Energija. Zakon očuvanja energije. Snaga. Sudari. (2) 3 sata 2 sata

Statika. Rotacija krutog tijela. Inercijalni i neinercijalni sustavi. (2) 3 sata 2 sata

Gravitacija. Specijalna teorija relativnosti. (2) 3 sata 2 sata

Statika fluida. (2) 3 sata 2 sata

Dinamika fluida. (2) 3 sata 2 sata

Toplina i temperatura. (3) 3 sata 2 sata

Termodinamički procesi. Prvi zakon termodinamike. (3) 3 sata 2 sata Rad pri promjeni stanja plina. Drugi zakon termodinamike. Carnotov kružni proces. (3) 3 sata 2 sata

Entropija. Rashladni stroj i toplinska pumpa. (3) 3 sata 2 sata

Kinetičko-molekularna teorija topline. (3) 3 sata 2 sata


Naziv predmeta Elektrotehnika

Kod FENB01

ECTS

7 45 sati predavanja: 2 ECTS boda 30 sati auditornih vježbi: 1 ECTS bod 120 sati samostalnog učenja: 4 ECTS boda


Dr. sc. Slavko Vujević, red prof. (predavanja) Dino Lovrić, dipl. ing. (auditorne vježbe) Tonći Movrić, dipl. ing. (auditorne vježbe)


Osnovna znanja iz elektrostatike, istosmjernih električnih struja, magnetostatike i izmjeničnih električnih struja.


1. Vujević, S., "Predavanja iz Elektrotehnike (120)", Sveučilište u Splitu, FESB, Split, 2011. (interna skripta u elektroničkom obliku)

2. Maletić, A., "Osnove elektrotehnike", ELMAP, Split, 1993. 3. Jurić-Grgić, I. i Vujević, S., "Auditorne vježbe iz Elektrotehnike (120)", Sveučilište u Splitu, FESB, Split, 2010. (interna skripta u elektroničkom obliku)

Dopunska literatura 1. Pinter, V., "Osnove elektrotehnike - knjiga prva", Tehnička knjiga, Zagreb, 1978. 2. Pinter, V., "Osnove elektrotehnike - knjiga druga", Tehnička knjiga, Zagreb, 1978.

Nastava

(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 42 sata 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Student može putem kolokvija položiti cjelokupni ispit. Na dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju teorija ili zadaci pojedinog kolokvija. Dakle, na svakom od kolokvija se polaže jedan dio teorije i jedan dio zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela teorije i 50 % bodova iz pojedinog dijela zadataka na kolokviju ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

332211 ZTZTZT61 (%)Ocjena

gdje su aktivnosti izražene u postocima: Ti, i =1, 2, 3 - bodovi iz pojedinog dijela teorije, Zi, i =1, 2, 3 - bodovi iz pojedinog dijela zadataka.

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili kompletnu teoriju ili kompletne zadatke bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak samo teoriju ili samo zadatke. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit.

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupne teorije i 50 % bodova iz cjelokupnih zadataka, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

ZT5,0(%)Ocjena

gdje su aktivnosti izražene u postocima: T - bodovi iz cjelokupne teorije, Z - bodovi iz cjelokupnih zadataka.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one


studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50 % do 61 % dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će 10 teorijskih pitanja i 2 zadatka. Na završnim ispitima bit će ukupno 15 teorijskih pitanja i 6 zadatka, a na popravnom i komisijskom ispitu 10 teorijskih pitanja i 4 zadatka.

Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, auditornim vježbama najmanje 70 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe Osnovni pojmovi. Elektrostatika. 9 sati 6 sati Istosmjerne električne struje. 9 sati 6 sati Magnetizam. 9 sati 6 sati Izmjenične električne struje. 15 sati 10 sati


Naziv predmeta Uvod u računala i programiranje

Kod FELB01

ECTS 7


Dr. sc. Mirjana Bonković, red. prof. Mr. sc. Ana Kuzmanić Skelin (lab. vj.) Vanjski suradnik (lab.vj.)


Predmet je zamišljen kao uvod u računala i programiranje. Studenti bi trebali dobiti solidan uvid u područje računarstva kao znanosti koju mnogi ograničavaju isključivo na područje programiranja.


J. Glenn Brookshear: Computer Science: An Overview, Addison Wesley, 2004. Ivo Mateljan: Računala i programiranje, skripta, FESB, 2005 R. Goić: Programski jezik C, FESB, 2005

Dopunska literatura Tannenbaum, S. Structured Computer Organisation., Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N.J., 1990.

Nastava


Predavanja: 42 sata. 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 14 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 6(7) tjedana nastave, a drugi nakon 14 tjedana nastave. Iz laboratorijskih vježbi se također organiziraju 2 kolokvija. Pozitivna ocjena se dobija na slijedeći način: 75% prisustva na laboratorijskim vježbama i ukupno 50% bodova prikupljenih na prva dva međuispita i dva kolokvija iz laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)=0.4(M1 +M2) +0.1(L1+L2) L1, L2- bodovi na kolokvijima iz laboratorijskih vježbi izraženi u postocima. M1, M2- bodovi na kolokvijima sa predavanja izraženi u postocima Konačna se ocjena, bez obzira na opisane način dobivanja bodova se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži do 20 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješena barem dva zadatka iz programiranja.


Predavanja L. vježbe

Uvod: Povijesni pregled. 3 sata 2 sata

Uvod: Računarstvo kao znanost. Razvoj programskih jezika. Pojam apstrakcije. 3 sata 2 sata

Binarno predstavljanje podataka i upravljanje informacijama. 3 sata 2 sata Osnovni logički sklopovi. Logička svojstva vrata i Booleove funkcije. Bistabili, registri, memorija. 3 sata 2 sata

Programiranje: Predstavljanje cijelih i realnih brojeva, znakova i instrukcija. Tipovi podataka, konstante, varijable. 3 sata 2 sata

Programiranje: Aritmetički izrazi. Naredbe pridruživanja. Logički izrazi. Slijedno izvođenje, grananje i petlja. 6 sata 4 sata

Programiranje: Potprogrami i parametri. Blokovska struktura programa. 3 sata 2 sata


Programiranje: Nizovi. Tehnike debugiranja. 3 sata 2 sata Razvoj algoritma. Tehnike rješavanja problema. Dijagram toka. Postepeno poboljšavanje. Jednostavni numerički primjeri. 3 sata 2 sata

Instrukcijski formati. Instrukcijski format. Metode adresiranja. Izvođenje instrukcije. 3 sata 2 sata

Arhitektura računala. Arhitektura računala. Funkcije osnovnih sastavnih dijelova računala. Funkcije sabirnice. Izvođenje instrukcije. Upravljanje podacima na primjeru jednostavnog procesora. Svojstva jednostavnih ulazno/izlaznih jedinica i njihovi kontroleri.

3 sata 2 sata

Programska podrška računala: Operacijski sustav. 3 sata 2 sata

Programska podrška računala: Korisnički programi (MATLAB). 3 sata 2 sata

Mreže. Internet. Izrada Web stranice. 3 sata 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi

Temeljna struktura C programa. 2 sata

Osnovne programske strukture: sekvenca, iteracija, petlja. Jednostavni primjeri. 6 sata

Binarno predstavljanje podataka. Formati podataka. 4 sata

Funkcije u C-u. 4 sata

Blokovska struktura programa. Moduli. 2 sata

Nizovi. 4 sata

Matlab – osnove 2 sata

Matlab – programiranje 2 sata

Razni ispitni primjeri. 4 sata


Naziv predmeta Engleski jezik 1

Kod FEOB03

ECTS 2

Nastavnici i/ili suradnici Daniela Matić, viši predavač


Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.


Glendinning, Eric H., John McEwan. (2006). Oxford English for Information Technology. Oxford:OUP

Dopunska literatura

Esteras, S.R. (2008). Infortech. English for Computer Users. Cambridge: CUP.

Nastava


Nastava: 30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema

kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12. Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.

Ispit


Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Pri kraju semestra održat će se jedan međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (70%), ocjena izlaganja (10%), redovno pohađanje nastave (5%), aktivnost na nastavi (5%). Termini kolokvija: prema rasporedu nastavnika i grupe studenata Termini ispita: prema kalendaru nastave akademske godine 2011/2012.


Predavanja

Unit 1 Computer users; tense revision 2 sata Unit 2 – Computer architecture - describing, locating and exchanging information, sequencing instructions 2 sata

Unit 3 – Computer applications – present passive; reading diagrams; describing process 2 sata

Unit 4 – Peripherals – comparison and contrast, listening for detail 2 sata Unit 5 – Interview: former student; tense and questions revision; listening for detail 2 sata

Unit 6 – Operating systems - -ing form; matching text and diagram; exchanging technical information 2 sata

Unit 7 – Graphical user interfaces – verbal structures; reading diagrams, providing explanations 2 sata

Unit 8 – Application programs – instructions and complex instructions; note-taking; exchanging information; making recommendation 2 sata

Unit 9 – Multimedia - -ing clauses; locating information; providing explanations; describing a process 2 sata

Unit 10 – Interview: computing support – if-sentences; noun compounds; giving instructions 2 sata

Unit 11 – Networks – relative clauses with a participle; describing advantages and disadvantages 2 sata


Unit 12 – The Internet – warnings; computer-mediated communication; writing a newsgroup contribution 2 sata

Unit 13 – The World Wide Web – time clauses; information transfer; listening and note-taking; describing a process 2 sata

Ponavljanje i priprema za međuispit 2 sata

Međuispit 1 2 sata


II semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Matematika 2 (120)

Kod FEMX02

ECTS 7


dr. sc. Branko Červar, dr. sc. Marko Matić (predavanja) Ivana Grgić (auditorne vježbe)


Ovladavanje konceptima, definicijama i formulama vezanim uz integralni račun i primjene, uvod u diferencijalne jednadžbe, funkcije više varijabli i višestruke integrale. Primjena navedenih matematičkih alata u rješavanju inženjerskih problema.


Ivan Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, 2005., (u izradi), http://www.fesb.hr/mat2 Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura Petar Javor, Matematička analiza 2, Element, Zagreb, 2000. Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990., 1994., 1990.

Nastava


Predavanja: 45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.


Ispit




Predavanja A. vježbe Neodređeni integral. Definicija i osnovna svojstva. Tablica osnovnih integrala. Osnovne metode integriranja.

3 sata 3 sata


Integriranje racionalnih funkcija. Integriranje trigonometrijskih funkcija. Rekurzivna formule.

3 sata 3 sata

Integriranje nekih iracionalnih funkcija. Integriranje reda funkcija. Primjena integralnog računa na proračun slobodnog pada uz otpor zraka.

3 sata 3 sata

Određeni integral. Definicija i osnovna svojstva. Newton-Leibnitzova formula. Tehnike integriranje. Nepravi integral.

3 sata 3 sata

Primjene određenog integrala – duljina luka ravninskih krivulja, volumeni i oplošja rotacionih tijela. Numeričko integriranje – trapezna formula, Simpsonova formula, Richardsonova ektrapolacija.

3 sata 3 sata

Uvod u diferencijalne jednadžbe. Osnovni pojmovi i definicije. Modeliranje rasta populacije. Logistička jednadžba. Jednadžba provođenja topline. Hookov zakon.

3 sata 3 sata

Jednadžbe sa separiranim varijablama. Egzaktne diferencijelne jednadžbe. Eulerovi multiplikatori. Ortogonalne trajektorije. Singularna rješenja diferencijalnih jednadžbi i ovojnice.

3 sata 3 sata

Linearna diferencijalna jednadžba prvog reda. Polje smjerova. Eulerova metoda za numeričko rješevanje linearnih diferencijalnih jednadžbi.

3 sata 3 sata

Diferencijalne jednadžba višeg reda sa konstantnim koeficijentima. Primjer strujnog kruga – harmonijski oscilator.

3 sata 3 sata

Sustavi diferencijalnih jednadžbi. Lhotka-Voletrrine jednadžbe za sustav lovac-plijen. Neke posebne diferencijalne jednadžbe.

3 sata 3 sata

Funkcije više varijabli. Osnovni pojmovi i definicije. Područje definicije. Limes i neprekidnost.

3 sata 3 sata

Plohe drugog reda. Parcijalne derivacije. Diferencijabilnost. Tangencijalna ravnina i normala. Taylorova formula.

3 sata 3 sata

Ekstremi funkcija više varijabli. Uvjetni ekstremi. 3 sata 3 sata

Višestruki integrali. Osnovni pojmovi i definicije. Dvostruki integral. Dvostruki integral u polarnim koordinatma. Primjene dvostrukog integrala.

3 sata 3 sata

Trostruki integral. Trostruki integral u cilindričnom i sfernom koordinatnom sustavu. Zamjena varijabli u višestrukom integralu.

3 sata 3 sata



Naziv predmeta Fizika 2

Kod FEMB04

ECTS 7


Dr. sc. Nikola Godinovic, izv. prof. (predavanja) Ivica Sorić, predavač (auditorne vježbe)


Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike i osnovnih pojmova kvantne fizike, te njihova primjena na realne probleme. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije, te kao priprema za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.


N. Godinović i I. Sorić: On-line materijali, E-learning portal FESB-a V. Henč-Bartolić, P. Kulišić: Valovi i optika, Školska knjiga Zagreb, 1989. V. Henč-Bartolić i suradnici: Riješeni zadaci iz valova i optike, Školska knjiga, Zagreb

1992. J. Vuletin: Zadaci iz Fizike (Titraji i valovi, Toplina, Atomi), FESB, Split, 1996.

Dopunska literatura

N. Cindro: Fizika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1991. D. Halliday, R. Resnick, J. Walker: Fundamentals of Physics 7th Edition, John Wiley & Sons, Inc., 2005.

E. M. Purcell: Elektricitet i magnetizam, udžbenik fizike Sveučilišta u Berkeley, svezak 2., Tehnička knjiga, Zagreb, 1988. E.V. Wichmann: Kvantna Fizika, udžbenik fizike Sveučilišta u Berkeley, svezak 4., Tehnička knjiga, Zagreb, 1988.

Nastava


Predavanja: 45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru

nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./12. Auditorne vježbe:

30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./12.

Ispit


Kolokviji i ispiti se odrzavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011./12.


Predavanja A. vježbe Elastičnost materijala. Jednostavno harmoničko titranje. Matematičko i fizikalno njihalo.

3 sata 2 sata

Prigušeno titranje.Rezonancija. Zbrajanje harmoničkih titranja. 3 sata 2 sata

Mehanički valovi: podjela valova, jednostavni harmonički val, valna jednadžba, valna jednadžba transverzalnog vala na žici, energija mehaničkih valova.

3 sata 2 sata

Superpozicija valova. Refleksija i transmisija valova. Stojni valovi. Interferencija valova. Valni paket. Fazna i grupna brzina vala. Sfreni val, ravni val.

3 sata 2 sata

Valovi zvuka. Jakost i glasnoća zvuka. Dopplerov efekt. Ultra zvuk. 3 sata 2 sata

Gaussov zakon za električno i magnetsko polje, Ampereov zakon, Biot-Savartov zakon. Elektromagnetski titraji.

3 sata 2 sata

Maxwellove jednadžbe. Elektromagnetski valovi. 3 sata 2 sata

Indeks loma, disperzija, apsorpcija, i polarizacija elektromagnetskih valova. Spektar elektromagnetskih valova.

3 sata 2 sata

Geometrijska optika. : Zakoni geometrijske optike.; Zrcalo.; Leće.; Povećalo.; Mikroskop.; Fizika ljudskog oka.

3 sata 2 sata

Fizikalna optika.: Interferencija.; Ogib; . Youngov pokus.; Optička rešetka. 3 sata 2 sata

Toplinsko zračenje. Ultraljubičasta katastrofa. Planckov zakon zračenja crnog tijela. Kvanti svjetlosti. Fotoelektrični efekt. Comptonov efekt.

3 sata 2 sata

Struktura atoma.: Linijski spektri.; Rutherfordov model atoma.; Bohrov model atoma. 3 sata 2 sata


Kvantni brojevi. Periodni sustav elemenata. Rendgensko zračenje. Laseri.

3 sata 2 sata

Valna priroda materije. 3 sata 2 sata

Jezgra atoma. 3 sata 2 sata


Naziv predmeta Elektronika

Kod FELB04

ECTS 7 ECTS-a 45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 3,5 ECTS-a, samostalno učenje 3,5ECTS-a


Dr. sc. Ivan Zulim (predavanja) Dr. sc. Tihomir Betti Ivan Marasović, dipl. inž.


Upoznavanje osnovnih svojstava poluvodičkog materijala i principa rada osnovnih elektroničkih komponenata. Sposobnost analize elektroničkih sklopova s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima u statičkim i dinamičkim uvjetima. Analiza osnovnih sklopova s operacijskim pojačalima.


I. Zulim, S. Gotovac: Osnovni poluvodički elektronički elementi, FESB Split 1998. P. Biljanović: Elektronički sklopovi, Školska knjiga Zagreb 1989. P. Biljanović, I. Zulim: Elektronički sklopovi – zbirka zadataka, Školska knjiga Zagreb 1994.

Dopunska literatura P.Biljanović: Poluvodički elektronički elementi, Školska knjiga Zagreb 1996 J. Millman, A. Grabel: Microelectronics, second edition, McGraw-Hill Book Company, Singapore 1987.

Nastava



Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,2667(M1 + M2 +M3)+0,1D+0,1S M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. D – redovitost pohađanja nastave S – seminarski radovi Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 73% dobar (3) 74% do 84% vrlo dobar (4) 85% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 15 teorijskih pitanja i 3 zadatka. Uvjet za polaganje ispita je po 50% bodova iz teorijskog dijela i iz zadataka. Ispitni rokovi (ispitna grupa 23): Prema kalendaru nastave




Uvod. Povijesni pregled. 3 sata 2 sata Čvrsta tvar. Intrinsični i ekstrinsični poluvodič. Degenerirani poluvodič. Gibanje slobodnih nosilaca naboja: difuzijsko i driftno gibanje. Pokretljivost nosilaca. 3 sata 2 sata

Einsteinova relacija. Vrijeme života i poništavanje (rekombinacija) nosilaca. Jednadžba kontinuiteta. Osnovne značajke poluvodiča. 3 sata 2 sata

PN spoj. Skokoviti pn prijelaz. PN spoj s priključenim naponom. Odnos struje i napona pn spoja. Akumulirani naboj manjinskih nosilaca. 3 sata 2 sata

Ovisnost struje i napona pn spoja o temperaturi. PN spoj dobiven difuzijom primjesa. 3 sata 2 sata

Bipolarni tranzistor: definicija i tehnološka izvedba. Struje normalno polariziranog tranzistora. Parametri tranzistora. 3 sata 2 sata

Djelotvornost emitera. Prijenosni faktor baze. Faktor strujnog pojačanja. Vrijeme proleta nosilaca kroz bazu. Earlyjev efekt. 3 sata 2 sata

Ebers-Mollove jednadžbe i model tranzistora. Područja rada tranzistora. 3 sata 2 sata Unipolarni tranzistor (FET). Tranzistor s efektom polja (JFET): dinamički parametri, statičke karakteristike. 3 sata 2 sata

MOSFET: prijenosne i izlazne karakteristike, parametri MOSFET-a. 3 sata 2 sata Osnovni pojmovi o pojačalima: strujno, naponsko, otporno i strminsko pojačalo; računanje pojačanja u decibelima. 3 sata 2 sata

Bipolarni tranzistor u statičkim uvjetima rada: istosmjerni model. Grafička analiza sklopova– određivanje statičke radne točke. Stabilizacija statičke radne točke. 3 sata 2 sata

Dinamička svojstva pojačala: pojačalo u spoju zajedničkog emitera, baze i kolektora. Hibridni nadomjesni model bipolarnog tranzistora. 3 sata 2 sata

Osnovni sklopovi pojačala s unipolarnim tranzistorom – statički uvjeti (definicija, određivanje statičke radne točke, stabilizacija statičke radne točke). Osnovni sklopovi pojačala s unipolarnim tranzistorom – dinamički uvjeti (svojstva, nadomjesni model, parametri nadomjesnog modela). Pojačalo u spoju zajedničkog uvoda, odvoda i upravljačke elektrode.

3 sata 2 sata

Frekvencijska karakteristika elektroničkih sklopova: nadomjesni sklopovi u području niskih i u području visokih frekvencija. Bodeov prikaz frekvencijske karakteristike.

3 sata 2 sata


Naziv predmeta Programiranje

Kod FESB01

ECTS 7 (45 predavanja = 1,5 ECTS, 30 laboratorij = 1 ECTS, 30 seminarski rad = 1,5 ECTS, 90 samostalno učenje = 3 ECTS )


Dr. sc. Željan Lozina; Dr. sc. Damir Vučina - (predavanja) Damir Sedlar,dipl.inž., Ivan Tomac,dipl.inž,

Kompetencije koje se stječu Osposobljenost za korištenje programskog jezika C u rješavanju programerskih zadataka.


Željan Lozina: Uvod u programiranje, Sveučilište u Splitu, Split, 2006. on line literatura: GNU manulas

Dopunska literatura Herbert Shildt: C: The complete reference, Osborne/McGraw-Hill, 4th ed., 2000. Eric Roberts: Programming abstractions in C, Addison Weslay, 1998. Bayron Gottfried: Programming with C, McGraw-Hill/schaum's outlines, 2nd ed. 1996. on line tecajevi

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu, Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu.

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (M1, M2 - kolokvija) i završni ispit (M3). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Međuispiti se sastoje od testa i programa. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Za vrijeme semestra studenti izrađuju projekt-program (P). Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 40% bodova na svakom međuispitu i završnom ispitu (ali ukupno, svi međuispiti i završni ispit zajedno, moraju biti barem 50% ukupnih bodova). Ocjena(%) = 0,1P + 0,25(M1 + M2 +M3) P - ocjena iz projekta, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne položi ispit preko kolokvija polaže pismeni ispit koji čini test i programerskog zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i barem 30% iz svakog dijela gradiva (izrazi i kontrola toka, pokazivači i funkcije, pokazivači i strukture) te uspješno programiran zadatak. Ispitni rokovi (ispitna grupa 25): Prema kalendaru nastave



Predavanja vježbe Uvod. Ponavljanje temeljnih pojmova. Računalo, procesor, memorija. Program. Programski jezik. Paradigme: objektna, logička, funkcijska. Prevoditelj i interpreter. Apatrakcija. Objekt. Varijabla. Konstanta.

3 sata 2 sata

Algoritmi - osnovni pojmovi: linijska, ciklična i razgranata struktura. Naredbe kontrole toka. Primjeri implementacija u u programskom jeziku C.

3 sata 2 sata

Objekti i varijable. Tip. Pokazivači. 3 sata 2 sata

Funkcija. Mehanizam poziva. Stog. Skrivanje. 3 sata 2 sata

Pokazivači i funkcije. Dinamičko alociranje memorije. Rad s objektima.

3 sata 2 sata

Polja. Polja i pokazivači. Nizovi znakova. Doseg. Vijek. Mapa memorije. Memorijske klase. Sijena (shedow).

3 sata 2 sata

Struktura. Unije. Enumerirani tip. (Konstante: pregled) Strukture i pokazivači. Strukturno, proceduralno, modularno.

3 sata 2 sata

Predprocesorske instrukcije. 3 sata 2 sata

Strukture podataka: red, stog, lista, stablo. Primjeri u C. Algoritmi: iteracija i rekurzija. Pretraživanje. Sortiranje.

3 sata 2 sata

Biblioteke. Standardne biblioteke. Rad s funkcijama iz standardne biblioteke: rukovanje nizovima znakova.

3 sata 2 sata

Rad s datotekama. 3 sata 2 sata

Grafičke biblioteke (SDL, Open GL) 3 sata 2 sata

Objekt i objektno programiranje. 3 sata 2 sata

Objekt razlomak. 3 sata 2 sata

C i Windows programiranje. 3 sata 2 sata



Naziv predmeta Engleski jezik 2

Kod FEOB04

ECTS 2


Daniela Matić, viši predavač


Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.


Glendinning, Eric H., John McEwan. (2006). Oxford English for Information Technology. Oxford:OUP.

Dopunska literatura Esteras, S.R. (2008). Infotech. English for Computer Users. Cambridge: CUP.

Nastava



kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12. Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe, te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.

Ispit


Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Pri kraju semestra održat će se jedan međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (70%), ocjena izlaganja (10%), redovno pohađanje nastave (5%), aktivnost na nastavi (5%). Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.


Predavanja Unit 14 – Websites – giving advice; understanding the writer's purpose; exchanging information; evaluating

2 sata

Unit 15 – Interview: webapge creator – word study: definitions and collocations; listening for specific information; exchanging information; advising

2 sata

Unit 16 – Communications systems – predictions: certainty expressions; reading for specific information, listening for predicitons and certainty; describing a system

2 sata

Unit 17 – Computing support – diagnosing a fault and giving advice; information transfer; givirng advice on technical problems; reporting a problem

2 sata

Unit 18 – Data security 1 – cause and effect; causative verbs; scanning; exchanging information; explaining a computer crime

2 sata

Unit 19 – Data security 2 – cause and effect; reading a table; exchanging explanations; describing how a system operates

2 sata

Unit 20 - Interview: the ex-hacker – listening fo specific information; role play; writing a short news item

2 sata

Unit 21 - Software engineering – revision if X, then Y, do until, do while; listening for specific information; exchanging opinions; describing advantages and disadvantages

2 sata

Unit 22 – People in computing – requirements need to, have to, must, be+essential/critical; reading and note-taking; comparing different versions of a text; writing a CV

2 sata

Unit 23 – Recent developments in IT – ability: can, could, be able to; reading and note-taking; comparing different versions of a text; making a presentation; writing

2 sata


a report

Unit 24 – The future of IT – predictions: future perfect and it in subject position; reading and note-taking; listening for points of view; persuading

2 sata

Unit 25 – Interview: electronic publishing – emphasizing: cleft sentences; word study, listening for points of view; defending a decision

2 sata

Writing a summary 2 sata

Ponavljanje i priprema za međuispit 2 sata

Međuispit 2 2 sata


III semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Diskretna matematika

Kod FEMB02

ECTS 6


dr. sc. Ivan Slapničar, dr. sc. Marko Matić (predavanja), Ivana Grgić (auditorne vježbe)


Student dobiva temeljna znanja i vještine iz matematičke logike, teorije skupova, teorije relacija, teorije brojeva, kombinatorike i teorije rekurzija, te još nekih izabranih tema diskretne matematike potrebnih za praćenje predmeta iz struke i za očekivanu primjenu u praksi. Naglasak je na jasnom, intuitivnom razumijevanju osnovnih pojmova i preciznom iskazivanju matematičkih činjenica.


D. Žubrinić: Diskretna matematika, Element, Zagreb, 2001. Dž. Lugić, Diskretna matematika, zbirka zadataka, FESB, Split, 2005.

Dopunska literatura D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001.

Nastava


Predavanja:

30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.


Ispit





Predavanja A. vježbe SKUPOVI I FUNKCIJE: Skupovi i operacije sa skupovima. Ekvipotentnost skupova. Kardinalni broj. Prebrojivi skupovi..

2 sata 2 sata

MATEMATIČKA LOGIKA: Algebra sudova. Operacije i relacije algebre sudova. Teoremi algebre sudova.

2 sata 2 sata

Sistem izvodnica i baza. Normalne forme. Tautologije i pravila zaključivanja. 2 sata 2 sata

Booleove algebre i funkcije. 2 sata 2 sata

Predikatni račun. Valjana formula. Unifikacija. Skolemizacija. Rezolucija. 2 sata 2 sata

RELACIJE: Binarne relacije i njihova svojstva. Operacije s binarnim relacijama. Relacije ekvivalencije

2 sata 2 sata

Relacija poretka. Lanac, Hasseov dijagam. Mreže. 2 sata 2 sata

CIJELI BROJEVI: Djeljivost. Teorem o djeljivosti i dijeljenju. Funkcija τ. Euklidov algoritam.

2 sata 2 sata

Prosti brojevi. Osnovni teorem aritmetike. 2 sata 2 sata

Kongruencije. Möbiusova funkcija i formula inverzije. Eulerova funkcija. 2 sata 2 sata

Diofantska jednadžba. Multinomni teorem. 2 sata 2 sata

KOMBINATORIKA: Produktno pravilo. Varijacije, permutacije i kombinacije bez ponavljanja i s ponavljanjem.

2 sata 2 sata

Formula uključivanja-isključivanja. Funkcije izvodnice. Dirichletov princip. 2 sata 2 sata

REKURZIVNE RELACIJE: Fibonaccijev slijed. Homogene linearne rekurzivne relacije.

2 sata 2 sata

Nehomogene linearne rekurzivne relacije. 2 sata 2 sata


Naziv predmeta Diskretni sustavi i strukture

Kod FELB06

ECTS 7 ECTS-a 45 sati predavanja i 45 sati vježbi = 3 ECTS-a, samostalno učenje 4 ECTS-a


Dr.sc. Julije Ožegović, red. prof. (predavanja) Vesna Pekić (auditorne i laboratorijske vježbe) Ante Kristić (auditorne i laboratorijske vježbe)

,Kompetencije koje se stječu

Kolegij pruža temeljna znanja Booleove algebre i teorije automata kao osnovu digitalne elektronike, uz praktična znanja sinteze kombinacijskih i sekvencijalnih digitalnih sklopova, te programabilnih struktura


1. Župan-Tkalić-Kunštić: Logičko projektiranje digitalnih sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1984, 1995.

2. Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, upute za laboratorijske vježbe, interna skripta, FESB Split 1995.

Dopunska literatura

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe 15 sati 7 uzastopnih tjedana (2 sata tjedno) prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja. Tijekom semestra pišu se testovi na početku svakog termina laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) zadataka u 10. i 15. tjednu nastave. Na završnom ispitu studenti koji polože međuispite zadataka oslobođeni su rješavanja zadataka. Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) teorije. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije. Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz testova predavanja, pozitivna ocjena laboratorijskih vježbi, pozitivna ocjena međuispita zadataka i pozitivna ocjena međuispita teorije. Ocjena(%)=0,12P +0,13L + 0,25(Z1+Z2)/2 + 0,5(M1 + M2 +M3)/3 P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, Z1, Z2 - bodovi na međuispitima zadataka izraženi u postocima M1, M2, M3 – bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način : Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit zadataka koji sadrži 3 zadataka, te usmeni ispit teorije koje se sastoji od dva kvalifikacijska pitanja (osnovni pojmovi) i dva ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pismenog ispita zadataka, pozitivan odgovor na oba kvalifikacijska pitanja usmenog dijela ispita i 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja teorije. Ispitni rokovi (ispitna grupa 15): Prema kalendaru nastave



Predavanja A. vježbe 1. PRIKAZ INFORMACIJA U DIGITALNIM SUSTAVIMA: 1.1. Analogni i digitalni sustavi 1.2. Informacijski volumen i digitalni sustav 1.3. Kodovi i kodiranje

3 sata 2 sata

2. BROJEVNI SUSTAVI 2.1. Poliadski brojevni sustavi 2.2. Izbor brojevnog sustava za digitalne sustave

3 sata 2 sata

2. BROJEVNI SUSTAVI 2.3. Prikaz brojeva binarnim kodovima 2.4. Primjene binarnih kodova

3 sata 2 sata

3. ARITMETIKA PO MODULU 3.1. Definicija sume po modulu kao grupe 3.2. Neutralni element i inverz za sumu po modulu 3.3. Binarni brojevni sustav i suma po modulu 3.4. Primjena drugog komplementa

3 sata 2 sata

4. ELEMENTARNI LOGIČKI SKLOPOVI 4.1. Koncept elementarnih logičkih sklopova 4.2. Klasifikacija digitalnih tehnologija 4.3. Diodna i diodno-tranzistorska logika 4.4. Tranzistorski-tranzistorska logika 4.5. Komplementarna MOS tehnologija 4.6. Primjena elementarnih logičkih sklopova

3 sata 2 sata

5. BOOLEOVA ALGEBRA 5.1. Booleova algebra i algebra logike 5.2. Postulati algebre logike 5.3. Teoremi algebre logike s jednom varijablom 5.4. Teoremi algebre logike s dvije varijable 6. BOOLEOVE FUNKCIJE 6.1. Booleova funkcija kao preslikavanje 6.2. Osnovno zapisivanje i vrste Booleovih funkcija 6.3. Grafički zapis Booleovih funkcija 6.4. Ostali načini zapisa Booleove funkcije

3 sata 2 sata

7. NORMALNI ALGEBARSKI OBLICI 7.1. Algebarski zapis potpunim normalnim oblicima 7.2. Svojstva negirane funkcije 7.3. Minimalni normalni oblici 7.4. Razbijanje PDNO na preostale funkcije 8. POTPUNI SKUPOVI FUNKCIJA 8.1. Elementarne funkcije 8.2. Potpuni skup funkcija 8.3. Dokazi potpunost za (I, NE) i (NI) 8.4. Dokazi potpunost za (ILI, NE) i (NILI)

3 sata 2 sata

9. MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA 9.1. Kriteriji minimizacije 9.2. Osnovni algebarski postupak minimizacije normalnih oblika 9.3. Pomoćni algebarski postupci (proširenja) 9.4. Postupak minimizacije PKNO 10. POSTUPCI MINIMIZACIJE I REALIZACIJA NI I NILI VRATIMA 10.1. Postupak minimizacije Veitchevim dijagramom 10.2. Quinn-McClusky postupak minimizacije 10.3. Harvardski postupak minimizacije 10.4. Minimizacija i realizacija NI vratima 10.5. Minimizacija i realizacija NILI vratima 10.6. Sinteza sklopova za zbrajanje

3 sata 2 sata

11. KOMBINACIJSKI SKLOPOVI SREDNJEG STUPNJA INTEGRACIJE 11.1. Selektor/multiplekser 11.2. Dekoder/demultiplekser 11.3. Enkoder s prioritetom 12. REALIZACIJA BF MULTIPLEKSEROM

3 sata 2 sata


12.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije multiplekserom 12.2. Realizacija BF multiplekserom za n=m 12.3. Realizacija BF multiplekserom za n>m 12.4. Minimizacija multiplekserskog stabla 13. REALIZACIJA BF DEMULTIPLEKSEROM 13.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije demultiplekserom 13.2. Realizacija BF demultiplekserom za n=m 13.3. Realizacija BF demultiplekserom za n>m 13.4. Minimizacija demultiplekserskog stabla 14. MULTIPLEKSERSKO-DEMULTIPLEKSERSKA (MD) STRUKTURA 14.1. Multipleksersko-demultiplekserska struktura 14.2. Optimalna veličina MD strukture 14.3. Memorije sa samom očitavanjem 15. PROGRAMABILNE LOGIČKE STRUKTURE 15.1. Definicija programabilne logičke strukture 15.2. FPLA (Field Programmable Logic Array) 15.3. GAL (Generic Array Logic) 15.4. CPLD (Complex Programmable Logic Device) i jezici za definiranje sklopovlja (HDL)

3 sata 2 sata

16. SEKVENCIJALNI SKLOPOVI 16.1. Kombinacijski sklopovi 16.2. Sekvencijalni sklopovi 16.3. Kašnjenje i pamćenje 17. RAD SKLOPA U DISKRETNOM VREMENU 17.1. Diskretno vrijeme 17.2. Rad sklopa u diskretnom vremenu 17.3. Sinkroni sklopovi 18. BISTABIL KAO SKLOP 18.1. Osnovni sklop za pamćenje - elementarni RS bistabil 18.2. Sinkronizacija bistabila s diskretnim vremenom 18.3. Bistabil kao funkcionalni blok 18.4. Standardni bistabili

3 sata 2 sata

19. SINTEZA OPĆIH BISTABILA 19.1. Model realizacije općih bistabila 19.2. Metoda rekonstrukcije 19.3. Metoda izjednačavanja 19.4. Metoda za D bistabil 20. SLOŽENI SKLOPOVI S BISTABILIMA 20.1. Registar 20.2. Pomačni registar 20.3. Brojilo

3 sata 2 sata

21. DIGITALNI AUTOMAT 21.1. Sustav s upravljanjem 21.2. Svojstva automata 22. APSTRAKTNI MODEL DIGITALNOG AUTOMATA 22.1. Automat kao petorka 22.2. Zapisivanje automata 22.3. Sinteza automata 23. ZADAVANJE AUTOMATA 23.1. Pristupi zadavanju automata 23.2. Vrste ulazne sekvence 23.3. Postupak zadavanja korak po korak 23.4. Primjena postupka korak po korak 24. EKVIVALENTNOST AUTOMATA 24.1. Odnosi jednakosti među automatima 24.2. Definicija ekvivalentnosti automata 24.3. Definicija ekvivalentnosti stanja 24.4. Nužan i dovoljan uvjet ekvivalencije 24.5. Minimizacija primitivne tablice

3 sata 2 sata

25. NAPREDNI POSTUPCI MINIMIZACIJE AUTOMATA 25.1. Huffman-Mealy algoritam 25.2. Paul-Unger algoritam

3 sata 2 sata


26. STRUKTURNA SINTEZA AUTOMATA 26.1. Model realizacije automata 26.2. Kodiranje automata 26.3. Tablica automata s kodovima 26.4. Sinteza konkretnog automata 27. AUTOMATI I ALGORITMI 27.1. Programabilni automat 27.2. Algoritam 27.3. Turingov stroj 28. AUTOMATI I JEZICI 28.1. Značaj analize jezika 28.2. Kompleksnost algoritama 28.3. Izračunljivost 28.4. Taksonomija automata i jezika 29. ALGEBRA DOGAĐAJA 29.1. Elementarni i složeni događaji 29.2. Operatori algebra događaja 30. ZADAVANJE AUTOMATA REGULARNIM IZRAZOM 30.1. Zadavanje automata s pomoću RI 30.2. Indeksiranje RI 30.3. Dobivanje strukture automata iz RI

3 sata 2 sata


Elementarni logički sklopovi 2 sata

Minimizacija Booleovih funkcija i sinteza logičkim vratima NI i NILI 2 sata

Sinteza sklopova primjenom multipleksera 2 sata

Sinteza programabilnih logičkih struktura (EPROM, GAL) 2 sata

Sinteza bistabila 2 sata

Sinteza digitalnih automata logičkim vratima i bistabilima 2 sata

Sinteza digitalnih automata programabilnim logičkim strukturama (EPROM, GAL), Simulacija Turingovog stroja

2 sata


Naziv predmeta Objektno orijentirano programiranje

Kod FELB02

ECTS 7 ECTS-a 45 sati predavanja i seminarski rad, 20 sati laboratorij


Dr. sc. Ivo Mateljan (predavanja)


Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da: 1. objasni koncepte: namespace, scope i lifetime, 2. objasni razliku između objektno temeljenog i objektno orijentiranog programiranja, 3. objasni i primijeni polimorfizam, 4. koristi temeljne STL klase: string, vector, list, stack, queue, 5. koristi klase iz "iostream" za pristup datotekama i standardnim ulazno/izlaznim uređajima, 6. primijeni mehanizam rukovanja iznimkama, 7. koristi Microsoft Visual Studio za izradu programa s grafičkim sučeljem.


I.Mateljan: OOP, skripta, FESB 2003.

Dopunska literatura Stroustrup, B., The C++ programming Language, Adison Wesley, 1986.

Nastava


Predavanja: 42 sata 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 14 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 10 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Student također mora izraditi seminarski rad iz OO programiranja za Windows. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i minimalno 40% bodova na svakom međuispitu, te pozitivno ocijenjen seminarski rad. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 + S) L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, S - ocjena iz seminarskog rada izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Predavanja A. vježbe Uvod. Povijesni pregled razvoja OO paradigme. 3 sata

Uvod u C++. Standardni tipovi. 3 sata

Prvi programi u C++ jeziku. Razvoj algoritma 3 sata

Izrazi i naredbe 3 sata

Programski blokovi 3 sata

Klase i objekti 3 sata

Nizovi i pokazivači 3 sata

Preopterećenje operatora 3 sata

Tokovi 3 sata

String klasa 3 sata

Generičko programiranje i predlošci 3 sata

Rekurzivne funkcije i strukture – lista, stog, red 3 sata

Nasljeđivanje i polimorfizam 3 sata

Rukovanje iznimkama 3 sata

Programiranje za Windows 3 sata


Upoznavanje s razvojnom okolinom, kompajliranje C++ programa, debugiranje 2 sata

Preopterećene funkcije 2 sata

Prijenos parametara po referenci i rekurzija 2 sata

Globalne i lokalne varijable, poziv po referenci, operatori 2 sata

Klase – objekti 2 sata

Statički članovi klase, prijateljske funkcije 2 sata

Dinamičko alociranje objekata 2 sata

Nizovi i klase 2 sata

Dinamičko alociranje memorije 2 sata

Preopterećenje operatora 2 sata

Stringovi 2 sata

Datoteke 2 sata

Generičko programiranje 2 sata

Nasljeđivanje 2 sata

Programiranje za Windows (MFC) 2 sata


Naziv predmeta Strukture podataka

Kod FELB03

ECTS 5 ECTS-a ( 30 sati predavanja – 1 bod 30 sati laboratorijskih vježbi – 1 bod 90 sati pripreme za ispit – 3 boda)


Dr.sc. Linda Vicković – predavanja dipl. inž. Ivica Crnjac (hon.) - laboratorijske vježbe


Stječu se temeljna znanja o apstraktnim tipovima podataka, stogu, redu i vezanim listama. Uz to, obrađuju se binarna, AVL,kosa i B stabla kao i raspršeno adresiranje (hashing)


Mark Allen Weiss, “Data Structures and Algorithm Analysis in C”,(poglavlja 1-6)

Dopunska literatura Robert Sedgewick, “Algorithms in C”

Nastava


Predavanja: 30 sati Prema kalendaru nastave 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 125): 30 sati Prema kalendaru nastave 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 12 tjedana nastave, a treći u okviru završnog ispita na prvom ispitnom roku. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom kolokviju. Ocjena(%)=0,5*L + 0,5*(K1 + K2 + K3)/3 L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, K1, K2, K3 - bodovi na kolokvijima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe Uvodno predavanje o predmetu, ponavljanje osnovnih elemenata C programskog jezika (rekurzivne funkcije, strukture, pokazivači, dinamičko alociranje memorije, rad s datotekama)

2 sata

Matematička pozadina analize algoritam 2 sata

Proračun vremena izvršavanja algoritma 2 sata

Apstraktni tipovi podataka, realizacija reda i stoga pomoću nizova 2 sata

Jednostavna implementacija vezane liste, ubacivanje elemenata na početak, kraj i sredinu vezane liste

2 sata

Pretraživanje i brisanje elementa iz vezane liste 2 sata

Dvostruko vezane i cirkularne vezane list 2 sata


Stog i red 2 sata

Binarna stabla 2 sata

AVL stabla 2 sata

Kosa stabla 2 sata

B stabla 2 sata

Grupiranje podataka (hashing) – osnovna ideja 2 sata

Funkcije za grupiranje podataka i otvoreno adresiranje 2 sata

Ponovno grupiranje i proširivo grupiranje 2 sata


Unošenje i brisanje elementa iz niza struktura. 2 sata

Pretraživanje, sortiranje niza struktura. 2 sata

Brisanje nasumičnog elementa, te upis i čitanje niza struktura iz datoteke. 2 sata

Dodavanje novog elementa na početak i kraj vezane liste, ispis vezane liste. 2 sata

Pretraživanje liste i brisanje elementa iz liste. 2 sata

Dodavanje novog elementa u vezanu listu ispred i iza određenog elementa. 2 sata

Sortiranje vezane liste, upis i čitanje liste iz datoteke. 2 sata

Zbrajanje i množenje polinoma 2 sata

Simulacija stoga pomoću niza i vezane liste. 2 sata

Simulacija reda pomoću niza i vezane liste. 2 sata

Kreiranje nove liste koja je presjek ili unija dviju zadanih lista. 2 sata

Napisati program koji pomoću vezanih listi simulira strukturu direktorija. 2 sata

Unošenje novog elementa i ispis binarnog stabla. 2 sata

Brisanje i pronalaženje elementa u binarnom stablu. 2 sata

Formiranje AVL stabla generiranjem 15 slučajnih brojeva u opsegu od 0-100. 2 sata


Naziv predmeta Praktikum

Kod FENB02

ECTS 2 ECTS (45 sati vježbi - 1,5 ECTS 15 sati samostalnog učenja - 0,5 ECTS)

Nastavnici i/ili suradnici Mr. sc. Spomenka Bovan, viši predavač


Osposobljenost za mjerenje osnovnih električnih veličina te mjerenje i snimanje karakteristika elektroničkih elemenata i sklopova.


Upute za laboratorijske vježbe – interna skripta, FESB, Split, 2006.

Dopunska literatura

Nastava


Laboratorijske vježbe 45 sati 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno (4,5 sati tjedno)

Ispit


Tijekom vježbi ocjenjuje se izrada vježbi, a na kraju odrađenih vježbi uz kolokvij utvrđuje se konačna ocjena. Student može 4 puta polagati kolokvij iz laboratorijskih vježbi. Termini kolokvija bit će određeni po završetku vježbi. Ispitni rokovi (ispitna grupa 12): Prema kalendaru nastave


Mjerenje napona i struje 3 sata

Spajanje otpora 3 sata

Mjerenje otpora Wheatstoneovim mostom 3 sata

Režimi rada izvora električne energije 3 sata

Magnetomotorna sila 3 sata

Kirchhoffovi zakoni i zakon superpozicije 3 sata

Theveninov i Millmanov teorem 3 sata

Poluvodička diode 3 sata

Zener diode 3 sata

Kapacitivna diode 3 sata

Bipolarni transistor 3 sata

Unipolarni transistor 3 sata

Pojačalo s tranzistorom 3 sata

Operacijsko pojačalo 3 sata


Naziv predmeta Komunikacijske vještine

Kod FEOB02

ECTS 2

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Mirjana Matea Kovač, viši predavač


Usvajanje vještina potrebnih za uspješnu komunikaciju s pojedincima, u grupi, poznavanje prepreka za uspješnu komunikaciju, razumijevanje sukoba, vještine jasnog izražavanja, aktivnog slušanja, rješavanje problema, ublažavanje sukoba, grupnog rada, javnog prezentiranja pred publikom.


Pearson, J.C., Spitzberg. B. H. (1990). Interpersonal communication:concepts, components and contexts. Dubuque:Wm.C.Brown Publishers. Egan,G. (1997). You and me: The skills of communicating and relating to others. Monterey:Brooks/Cole Publishing Company Lucas, S.E. (1998). The Art of Public Speaking. New York:McGraw-Hill Bolton,R. (1986). People skills. New York:Touchstone

Dopunska literatura Stewart, J. (Ed.) (1999). Bridges, not walls: A book about interpersonal communication. McGraw-Hill

Holliday, A., Hyde, M. I Kullman, J. (2004). Intercultural communication. London:Routledge

Nastava



kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12. Predavanja slijede ERR sustav (evokacija, razumijevanje značenja, refleksija) kojim se potiče aktivno učenje studenata. Koriste se pomagala kao PP-prezentacije ili folije, pripremljeni tekstovi, tablice i skale za samoprocjenu.

Ispit


Provjera znanja i svladavanje vještina provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke, te pismenim ispitom na kraju semestra. Ispiti se odrzavaju prema kalendaru nastave ak. god. 2011./12.


Predavanja Uvod, opis kolegija. Verbalna i neverbalna komunikacija 2 sata

Načela uspješne komunikacije 2 sata

Aktivno slušanje 2 sata

Razvijanje strategija efikasnog učenja 2 sata

Razvoj vještine postavljanja pitanja 2 sata

Razvoj sposobnosti kritičkog mišljenja 2 sata

Pisano i govorno komuniciranje 2 sata

Komuniciranje pomoću e-maila, weba , foruma 2 sata

Priprema prezentacije i prezentiranje 2 sata

Individualna i grupna komunikacija 2 sata

Uvjeravanje i argumentiranje,vještina pregovaranja 2 sata

Asertivna komunikacija 2 sata

Razrješavanje konflikata, javno govorenje i govorništvo 2 sata

Izrada prezentacija i pisanje seminraskih radova 2 sata

Izrada prezentacija i pisanje seminarskih radova 2 sata


IV semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Vjerojatnost i statistika

Kod FEMB01

ECTS 5 ECTS bodova 30 sati predavanja + 30 sati vježbi = 2 ECTS boda + 90 sati samostalnoga učenja = 3 ECTS boda.

Nastavnici i/ili suradnici Dr.sc. Ante Rozga, red. profesor (predavanja i vježbe).


Upoznavanje važnosti statističkih metoda u stručnome i znanstvenome radu. Samostalna obrada i interpretacija podataka dobivenih statističkim istraživanjima. Statistički način razmišljanja uz pomoć teorije vjerojatnosti. Osposobljenost za samostalno zaključivanje kod statističkih procjena i testiranja hipoteza.


1. Pavlić, I: Statistička teorija i primjena. Tehnička knjiga. Zagreb, 1971. 2. Rozga, A.: Statistika za ekonomiste. Ekonomski fakultet. Split, 2006.

Dopunska literatura 1. Pauše, Ž.: Uvod u matematičku statistiku. Školska knjiga. Zagreb, 1993. 2. Vranić, V.: Vjerojatnost i statistika. Tehnička knjiga, 1971.

Nastava



Ispit


Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 14 tjedana nastave. Na završnome ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima i to samo u ljetnome ispitnom roku. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pisani ispit koji sadrži 8 zadataka i 4 teorijska pitanja. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Statistički skup. Skale mjerenja. Grupiranje i prezentiranje podataka 2 sata 2 sata

Srednje vrijednosti. Mjere disperzije. Mjere asimetrije i mjera zaobljenosti. 2 sata 2 sata

Vjerojatnost. Pojam, adicijski i multiplikacijski teorem. 2 sata 2 sata

Uvjetna vjerojatnost. Bayesov teorem. 2 sata 2 sata Diskontinuirana slučajna varijabla. Teorijske distribucije diskontinuirane slučajne varijable. 2 sata 2 sata

Kontinuirana slučajna varijabla. Teorijske distribucije kontinuirane slučajne varijable. 2 sata 2 sata

Uzorak. Metode odabira jedinica u uzorak. Procjene parametara osnovnoga skupa. 2 sata 2 sata Testiranje hipoteze o nepoznatoj aritmetičkoj sredini osnovnoga skupa. Testiranje hipoteze o nepoznatoj proporciji osnovnoga skupa. 2 sata 2 sata


Grješke pri testiranju hipoteza. Određivanje optimalne veličine uzorka. 2 sata 2 sata Testiranje hipoteze o razlici aritmetičkih sredina dvaju nezavisnih osnovnih skupova. Testiranje hipoteze o razlici aritmetičkih sredina dvaju zavisnih osnovnih skupova.Testiranje hipoteze o razlici proporcija dvaju osnovnih skupova.

2 sata 2 sata

Testiranje hipoteze da distribucija ima određeni oblik. 2 sata 2 sata

Testiranje hipoteze o nezavisnosti obilježja. 2 sata 2 sata

Analiza varijance s jednim i s dva promjenjiva faktora. 2 sata 2 sata

Linearna korelacija i regresija. 2 sata 2 sata


Naziv predmeta Arhitektura digitalnih računala

Kod FELB05



Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. (predavanja) - (laboratorijske vježbe)


Poznavanje građe računala sa gledišta arhitekture skupa naredbi (ISA) te implementacije ISA na različitim rješenjima (jednosabirnička, višesabirniča arhitektura, cjevovod).


1. Hennesy & Patterson, "Computer Architecture: A Quantitative Approach", 3rd edition, Morgan Kaufmann

2. Heuring, V.P., Joredan, H.F.: Computer Systems Design and Architecture, Addison-Wesley, 1997.

Dopunska literatura

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana izravne nastave i treći nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli::

Ocjena (%) = 0,1NP + 0,15 LV + 0,25 (M1 + M2 +M3)

gdje su aktivnosti izražene u postocima:

NP - nazočnost na predavanjima, LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima. .

Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu..



Predavanja Uvod. Različita gledišta na računalo. 3 sata

Podjela računala i naredbi. CISC. RISC. Skup naredbi. Formati naredbi. Modovi adresiranja. 3 sata

Projektiranje procesora. Definiranje programerske arhitekture računala. 3 sata

AL naredbe. Naredbe za prijenos podataka. 3 sata

Naredbe za upravljanje programskim tokom. Prevođenje iz viših programskih jezika u simbolički jezik odnosno strojni kod.

3 sata

Jedno-sabirnička arhitektura računala 3 sata

Implementacija segmenata jednosabirničke arhitekture. 3 sata

Upravljačka jedinica. 3 sata

Više-sabirnički mikroarhitektura. 3 sata

Kvantitativna usporedba rješenja. 3 sata

Cjevovod. 3 sata

Projektiranje memorijskog sustava. Tehnologije implementacije memorijskih modula 3 sata

Dvorazinska hijerarhijska struktura memorije, Organizacija brze memorije. Asocijativna brza memorija.

3 sata

Direktno mapirana brza memorija. Kombinacija asocijatinog i direktno mapiranog preslikavanja. 3 sata

Ulazno/izlazni podsustav. 3 sata


Osnovna arhitektura mikroprocesora 80x86 2 sata

Programski model mikroprocesora 80x86. Organizacija memorije. Stog. 2 sata

Modovi adresiranja. Prevođenje i povezivanje programa. 2 sata

Osnovni tipovi varijabli. 2 sata

Skokovi. 2 sata

Procedura. 2 sata

Makro. 2 sata

Naredbe za manipuliranje podacima. 2 sata

Upravljanje blokovima podataka. 2 sata

Uvjetne petlje. 2 sata

Aritmetičke operacije – množenje dijeljenje. 2 sata

Logičke operacije – AND, OR , XOR, NOT. 2 sata

Pomak bitova. 2 sata

Rotiranje bitova 2 sata

Usporedba i testiranje stringova. 2 sata


Naziv predmeta Algoritmi

Kod FELB07

ECTS 7 ECTS-a 45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 3,5 ECTS-a, samostalno učenje 3,5 ECTS-a


Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv.prof. (predavanja) Dr.sc. Matko Šarić, doc. (vježbe)


Teoretske osnove dizajna efikasnih algoritama i analiziranja karakteristika algoritama (brzina i memorija). Praktična znanja o algoritmima za sortiranje te o graf algoritmima.

Preporučena literatura Hrvoje Dujmić: „Algoritmi“, interna skripta

Dopunska literatura T.Cormen, C.Leiserson, R.Rivest, C.Stein: „Introduction to Algorithms“, second edition, third printing, McGraw-Hill, 2002

Nastava


Predavanja: 45 sati 01.03.12. – 15.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 01.03.12. – 15.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se sastoji od 5 pitanja/zadataka. Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolokvija je 45% bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vježbama i položena oba kolokvija.

Ocjena(%)=0.5*(M1 + M2)

M1, M2 – ocjena na međuispitima. Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad) ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave. Drugom ispitnom terminu mogu pristupiti studenti koji su dobili ocjenu FX (potreban je dodatan rad) i oni polažu cjelokupno gradivo. Jedina pozitivna ocjena koja se može dobiti na drugom ispitnom roku je dovoljan. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu. Ispitni rokovi: Ispiti će se održavati prema rasporedu.



Uvod. Što su algoritmi. Analiziranje algoritama na primjeru 2-D maksimuma. 3 sata Analiziranje petlji. Rješavanje suma. Rješavanje problema 2-D maksimuma – metoda prelaženja ravnine. 3 sata

Asimptotsko označavanje. Ograničeno pravilo. 3 sata

Tehnika podijeli pa vladaj. Mergesort (pseudokod, analiza vremena izvršavanja). 3 sata

Rekurzija (traženje uzorka, metoda iteracije, metoda rekurzivnog stabla). Master 3 sata


teorem.

Heap struktura podataka. Heapsort (pseudokod, analiza vremena izvršavanja). 3 sata

Quicksort (pseudokod, analiza vremena izvršavanja). 3 sata

Donja granica vremena izvršavanja algoritama za sortiranje. Sortiranje s linearnim vremenom. (sortiranje brojenjem, korijensko sortiranje). 3 sata

Algoritmi temeljeni na grafovima (osnovni pojmovi i definicije). 3 sata

Prikaz grafova pomoću matrice susjedstva i pomoću liste susjedstva. Pretraživanje po širini. 3 sata

Najkraći putovi svih parova. Dinamičko programiranje. Floyd-Warshallov algoritam. 3 sata

Dijkstrin algoritam. Složenost Dijkstrinog algoritma. Eulerovi putevi i ciklusi u grafu. Algoritam za nalaženje Eulerovih ciklusa i složenost. 3 sata

Najduža zajednička podsekvenca. Množenje lanca matrica. 3 sata

Brza fourierova transformacija. Pohlepni algoritam (greedy algorithm). 3 sata

Problemi odlučivanja. NP i verifikacija polinomskim vremenom. NP potpunost. Redukcija. Hamiltonov put i Hamiltonov ciklus. 3 sata


Analiza tipičnih vremena izvršavanja algoritama. 2 sata

Rješavanje suma. 2 sata

Mergesort I. 2 sata

Mergesort II. 2 sata

Rješavanje rekurzija. 2 sata

Heapsort. 2 sata

Quicksort. 2 sata

Algoritmi za sortiranje u linearnom vremenu. 2 sata

Prikaz grafova. 2 sata

Pretraživanje po širini. 2 sata

Dinamičko programiranje. 2 sata

Dijkstrin algoritam. 2 sata

Najduža zajednička podsekvenca. 2 sata

Brza fourierova transformacija. 2 sata

Pohlepni algoritam (greedy algorithm). 2 sata


Naziv predmeta Baze podataka

Kod FELB08

ECTS

6 ECTS (30 sati predavanja - 1 ECTS 30 sati vježbi - 1 ECTS 30 sati za izradu projekta – 1 ECTS 90 sati samostalnog učenja - 3 ECTS)


Dr. sc. Vladan Papić, red. prof. (predavanja) Daniel Roguljić (hon.) - (laboratorijske vježbe)

Kompetencije koje se stječu Izraženi u smislu rezultata i osposobljenosti (learning outcomes and competences).


1. An Introduction to Database Systems, Eighth Edition by C.J. Date, Addison Wesley 2003 2. Hector Garcia-Molina, Jeffrey D. Ullman, Jennifer D. Widom: Database Systems: The

Complete Book, Prentice-Hall 2002. Dopunska literatura

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 12 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2,5 sati tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5. tjedna nastave, drugi nakon 10, tjedna nastave, treći nakon završetka nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo i rad na laboratorijskim vježbama i minimalno 40% bodova na svakom međuispitu Konačna ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3 gdje je: M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Nastavne jedinice Predavanja

Osnovni pojmovi o bazama podataka. Problem klasične obrade podataka (File model). Baza podataka i sustav za upravljanje bazama podataka. Fizička i logička nezavisnost podataka. Metodologija projektiranja baza podataka

2 sata

Modeli baza podataka.. Tipovi i strukture baza podataka. Životni ciklus baze podataka 2 sata Modeliranje podataka. Koraci u projektiranju baze podataka. Entiteti i atributi. Veze i skupovi veza. Funkcionalnost veza. Članstvo entiteta u vezama 2 sata

Prikaz ER-modela pomoću dijagrama. Složeni oblici u ER-dijagramima. Konceptualni dizajn baze podataka primjenom ER-modela. Kako najjednostavnije do modela podataka? 2 sata

Relacijski model baze podataka. Struktura relacijskog modela. Pretvaranje ER-modela u relacijski model. Usporedba relacijskog modela s mrežnim i hijerarhijskim modelima 2 sata

Postupak normalizacije i normalne forme. Prva normalna forma (1NF). Funkcionalne zavisnosti - osnovne definicije i terminologija. Druga normalna forma (2NF). Treća normalna forma (3NF) 2 sata

Boyce-Codd-ova normalna forma (BCNF). Višeznačne zavisnosti i Četvrta normalna forma (4NF). Zavisnosti spajanja i Peta normalna forma (5NF). Normalna forma ključeva i domena. Razlozi zbog kojih se može odustati od normalizacije.

2 sata

Operacije relacijskog modela. Relacijska algebra. Relacijski račun. 2 sata SQL (Structured Query Language). Obrada SQL naredbe. Definiranje baze podataka primjenom SQL (DDL). Izmjena postojeće tablice. Brisanje tablice. Indeksi. Unos podataka u tablice. 2 sata

Upiti u bazu podataka. Jednostavni upiti nad jednom relacijom. Uvjetni izraz (search condition). Oblikovanje izlaznih rezultata. 2 sata

Upiti nad više relacija. Upit koji se kreira nova tablica. Upiti sa naredbama za dodavanje. izmjenu i brisanje podataka. Alias-i 2 sata

Agregatne funkcije. Grupni upiti. Ugniježđeni upiti – podupiti. Unija. Optimizacija SQL upita. 2 sata

Problemi višekorisničkog okruženja. Pogledi (VIEW) 2 sata Zaštita od neovlaštenog korištenja . Dodjeljivanje privilegija (prava): pojedinačno i kaskadno. Opoziv privilegija. Grupiranje korisnika. Integritet i sigurnost podataka. Vremenski žigovi. 2 sata

Spremanje i obnova stanja baze podataka. Rezervna kopija baze podataka. Transakcijski log. Oporavak baze podataka. Kriteriji za ocjenu relacijskih sustava za upravljenje bazama podataka. 2 sata


1. Osnove MS-Accessa. 2,5 sata

2. Izrada ER-dijagrama 2,5 sata

3. Prevođenje ER-dijagrama u relacijski model baze podataka 2,5 sata 4. Modeliranje podataka: entiteti i veze 2,5 sata

5. Kreiranje i punjenje baze podataka u MS-Access-u 2,5 sata

6. Filtriranje, sortiranje i pretraga podataka. 2,5 sata

7. Jednostavni upiti u bazu podataka. 2,5 sata

8. Složeni upiti u bazu podataka. 2,5 sata

9. Forme za unos podataka. 2,5 sata

10. Pogledi i izvještaji. 5 sati

11. Makro naredbe. 2,5 sata


Naziv predmeta Signali i sustavi

Kod FELB09

ECTS 5

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Tamara Šupuk, doc. (predavanja, auditorne, laboratorijske vježbe)


Cilj kolegija je upoznavanje s temeljnim pojmovima iz područja signala i sustava: vremenski kontinuirani i diskretni sustavi, transformacije signala, opis sustava prijenosnim funkcijama. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije i od temeljnog su značaja za razvijanje unutar različitih inženjerskih disciplina.


Cilj kolegija je upoznavanje s temeljnim pojmovima iz područja signala i sustava: vremenski kontinuirani i diskretni sustavi, transformacije signala, opis sustava prijenosnim funkcijama. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije i od temeljnog su značaja za razvijanje unutar različitih inženjerskih disciplina.


1. Šupuk T., "Signali i sustavi", interna skripta, FESB, 2008. 2. Šupuk T., ''Signali i sustavi – Upute za laboratorijske vježbe'', Upute za

laboratorijske vježbe, FESB, 2008. 3. A.V. Oppenheim, A.S. Willsky, S.H. Nawab, "Signals and Systems", Second

Edition, Prentice-Hall, 1997.

Dopunska literatura

1. S.T. Karris, "Signals and Systems With Matlab Applications", Second Edition, Orchard Publications, 2003.

2. C.L. Phillips, J.M. Parr, E.A. Riskin: "Signals, Systems and Transforms", Prentice

Hall Inc., 2003.

Nastava


Predavanja: 30 sati Datumi: početak semestra i kraj semestra 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati Datumi: početak semestra i kraj semestra 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: o 15 sati Datumi: početak semestra i kraj semestra 5 tjedana (po 3 sata tjedno), u drugoj polovici semestra – Laboratorijske vježbe izvode se

na računalu, u računalnom laboratoriju. Studentima će se zadavati domaći radovi (zadaci za samostalno rješavanje iz gradiva

prethodno obrađenog na auditornim i laboratorijskim vježbama)

Ispit


Tijekom semestra održat će dva međuispita (kolokvija), nakon čega slijede završni i popravni ispit. Prvi kolokvij je nakon 10 tjedana nastave i obuhvaća prvu polovicu gradiva, a drugi po završetku nastave i obuhvaća drugu polovicu gradiva. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Po završetku laboratorijskih vježbi polaže se kolokvij iz gradiva obuhvaćenog laboratorijskim vježbama. Provjera znanja odvija se na računalu. Uvjet za pozitivnu ocjenu jest 50% bodova na svakom međuispitu i pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz laboratorijskih vježbi jest 50% bodova na kolokviju iz laboratorijskih vježbi i predani svi domaći radovi.


Ocjena(%)= 0,4 ( (T1+Z1)/2 + (T1+Z1)/2) + 0,2 L T1, Z1 - bodovi na prvom međuispitu, izraženi u postocima (T1 – bodovi iz teoretskih pitanja, Z1 – bodovi iz zadataka). T2, Z2 - bodovi na drugom međuispitu, izraženi u postocima (T2 – bodovi iz teoretskih pitanja, Z2 – bodovi iz zadataka). L – bodovi na kolokviju iz laboratorijskih vježbi, izraženi u postocima Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit sastoji se od 7 pitanja podijeljenih u dvije skupine (4 zadatka i 3 teoretska pitanja). Završni ispit sastoji se od 10 pitanja podijeljenih u dvije skupine (po 3 zadatka i 2 teoretska pitanja iz gradiva obuhvaćenog jednim međuispitom). Uvjet za polaganje međuispita i ispita jest 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine (zadaci i teoretska pitanja). Komisijski ispit sastoji se od pismenog dijela ispita (5 zadataka) i usmenog dijela ispita. . Ispitni rokovi (ispitna grupa 25): Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe 1. Uvod u signale i sustave, definicija sustava, primjeri tehničkih sustava, linearni, vremenski nepromjenjivi (LTI) sustavi 2h 1h

2. Definicija i matematički prikaz signala (vremenski kontinuirani, diskretni, digitalni signali), uzorkovanje, matematičko modeliranje sustava, MIMO i SISO sustavi, energija i snaga signala

2h 1h

3. Transformacije nezavisne varijable u signalu (vremenski pomak, vremensko obrtanje, vremensko skaliranje), periodički signali, parni i neparni signali 2h 1h

4. Vremenski kontinuirani i diskretni eksponencijalni i sinusni signali (realni eksponencijalni signali, periodički kompleksni i sinusni signali, općeniti kompleksni eksponencijalni signali); Periodičnost diskretnih kompleksnih eksponencijalnih signala (uvjet periodičnosti)

2h 1h

5. Diskretni i kontinuirani jedinični impuls i jedinični odskočni signal i njihova povezanost; Kontinuirani i diskretni sustavi; Povezivanje sustava (serijska, paralelna i povratna veza)

2h 1h

6. Osnovna svojstva sustava: sustavi sa i bez memorije, invertibilnost i inverzni sustavi, kauzalnost, stabilnost, vremenska nepromjenjivost, linearnost 2h 1h

7. Diskretni LTI sustavi: Prikaz diskretnih signala pomoću jediničnih impulsa, Odziv diskretnih LTI sustava na jedinični impuls i prikaz sustava pomoću konvolucijske sume

2h 1h

8. Kontinuirani LTI sustavi: Prikaz kontinuiranih signala pomoću jediničnih impulsa, Odziv kontinuiranih LTI sustava na jedinični impuls i integral konvolucije za kontinuirane LTI sustave, Svojstva LTI sustava iskazana pomoću konvolucije

2h 1h

9. Vremenski odziv LTI sustava na jediničnu odskočnu pobudu. Opis kauzalnih LTI sustava diferencijalnim jednadžbama (vremenski kontinuirani sustavi) i jednadžbama diferencija (vremenski diskretni sustavi) i prikaz sustava pomoću blok dijagrama

2h 1h

10. Laplace-ova transformacija (definicija, svojstva, teoremi), inverzna Laplaceova transformacija, Rješavanje diferencijalnih jednadžbi koje opisuju kontinuirane LTI sustave pomoću Laplace-ove transformacije

2h 1h

11. Prijenosna funkcija kontinuiranog LTI sustava; Stabilnost sustava opisanog prijenosnom funkcijom; Blok algebra (pravila blok algebre i primjena); Modeliranje električnih i mehaničkih sustava pomoću prijenosne funkcije

2h 1h

12. Frekvencijski odziv kontinuiranih sustava; Polarni dijagrami; određivanje 2h 1h


amplitude i faze prijenosne funkcije sustava i prikaz u kompleksnoj ravnini

13. Bode-ovi dijagrami; značenje, crtanje amplitudnih i faznih Bode-ovih dijagrama prijenosne funkcije sustava 2h 1h

14. Uzorkovanje signala (prikaz vremenski kontinuiranih signala pomoću uzoraka, teorem uzorkovanja, rekonstrukcija signala iz uzoraka, poduzorkovanje 2h 1h

15. Z - transformacija (definicija i teoremi Z - transformacije), inverzna Z – transformacija; Prijenosna funkcija diskretnih LTI sustava 2h 1h

Popis laboratorijskih vježbi L. vježbe Osnove Matlaba; prikaz i obrade signala pomoću Matlaba 3h

Svojstva signala i sustava, kontinuirani i diskretni LTI sustavi 3h

Laplace-ova transformacija i primjene na kontinuirane sustave 3h

Z-transformacija i primjene na diskretne sustave 3h Modeliranje kontinuiranih i diskretnih sustava u Simulinku i traženje vremenskog odziva sustava na različite pobude 3h


V semestar – redovni predmeti

Naziv predmeta Operacijski sustavi

Kod FELB10



Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. (predavanja) Stipe Braica, predavač (laboratorijske vježbe)


Poznavanje detalja građe i funkcionalnosti operacijskog sustava. Metodologija implementacije pojedinih funkcionalnosti. Realizacija funkcionalnosti u komercijalnim operacijskim sustavima.


Tanenbaum, A.S.: Woodhull, A.S.: Operating Systems: Design and Implementation, Prentice Hall, 1997.

Dopunska literatura 1. Stalings, W.: Operating Systems, Prentice Hall, 1996. 2. Silberschatz, A., Galvin, P.B.: Operatin System Concepts, Addison-Wesley, 1994.

Nastava


Predavanja: 45 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana izravne nastave i treći nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli::

Ocjena(%) = 0,1NP + 0,15 LV + 0,25 (M1 + M2 +M3)

gdje su aktivnosti izražene u postocima:

NP - nazočnost na predavanjima, LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima. .

Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu..



Predavanja Uvod u kolegij, Kratak opis tematike koja će biti razmatrana, Zadaci operacijskog sustava 3 sata

Usluge operacijskog sustava. Upravljanje procesima, Definicija procesa, Deskriptor procesa 3 sata

Stanja procesa, Izmjena konteksta, Realizacija upravljanja procesima 3 sata

Dodjela procesora, Algoritmi dodjele procesa 3 sata

Zavisni procesi. Problem sinkronizacije. Problematika rješavanja problema sinkronizacije. 3 sata

Test&Set, Semafor, Rješavanje problema sinkronizacije pomoću T&S naredbe i semafora. 3 sata

Potpuni zastoj, problematika i postupci rješavanja 3 sata

Upravljanje memorijom, problematika i mogući postupci rješavanja 3 sata

Dodjela memorije po stranicama 3 sata

Virtualna memorija, Postupci odabira zamjene stranica 3 sata

Obavljanje ulazno/izlaznih operacija 3 sata

Pogonski uređaji 3 sata

Sustav datoteka 3 sata

Postupci alokacije prostora na sekundarnom mediju 3 sata

Usporedba Windows Linux 3 sata


Uvod u Linux OS 2 sata

Linux OS procesi 2 sata

Linux procesi – fork naredba 2 sata

Linux procesi – komunikacija cjevovodima 2 sata

Windows NT Multitasking 2 sata

Pisanje višezadaćnih (multi-tasking) programa za Win NT platformu 2 sata

Pisanje višenitnih (multi-threading) programa za Win NT platformu 2 sata

1. Kolokvij 2 sata

Vremenska kontrola izvršavanja niti unutar procesa 2 sata

Sinkronizacija izvršavanja niti (uvod, event) 2 sata

Sinkronizacija izvršavanja niti (mutex, semafori) 2 sata

Java multithreading 2 sata

Win NT Međuprocesna komunikacija 2 sata

OS na virtualnom računalu 2 sata

2. Kolokvij 2 sata


Naziv predmeta Računalne mreže

Kod FELB11

ECTS 6 ECTS-a 45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2,5 ECTS-a, samostalno učenje 3,5 ECTS-a


Dr.sc. Julije Ožegović, red. prof. (predavanja) Ante Kristić, Vesna Pekić (laboratorijske vježbe)


Kolegij pruža temeljna znanja s područja računalnih mreža kao osnovu jezgre računarstva


1. Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb 1992.

Dopunska literatura 1. Ožegović, J. Računalne mreže, Veleučilište u Splitu, 2000.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 3 sata tjedno - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno kroz 10 uzastopnih tjedana po 3 sata tjedno

Ispit


Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja. Tijekom semestra pišu se testovi na početku svakog termina laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) teorije u 7. 11. i 15. tjednu nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije. Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz testova predavanja, pozitivna ocjena laboratorijskih vježbi, pozitivna ocjena međuispita zadataka i pozitivna ocjena međuispita teorije. Ocjena(%)=0,10P +0,15L + 0,75(M1 + M2 +M3)/3 P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni ispit teorije koje se sastoji od četiri ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja teorije. Ispitni rokovi (ispitna grupa 11): Prema kalendaru nastave



1. RAZVOJ PRIJENOSA PODATAKA 1.1. Razvoj telekomunikacijskih sustava 1.2. Informacijski volumen i prijenos podataka 1.3. Telegrafske mreže

2. RAZVOJ TERMINALSKIH MREŽA 2.1. Razvoj centralnih računala 2.2. Terminalske mreže 2.3. Jednospojno povezivanje 2.4. Višespojno povezivanje

3 sata


3. RAZVOJ MREŽNIH ARHITEKTURA 3.1. Privatne arhitekture 3.2. Javne arhitekture 3.3. ARPANet i Internet

4. OPĆA SVOJSTVA RAČUNALNIH MREŽA 4.1. Sistematizacija mreža prema elementima i topologiji 4.2. Sistematizacija mreža prema uslugama, vlasništvu i području 4.3. Prospajanje kanala 4.4. Prospajanje poruka 4.5. Prospajanje paketa 4.6. Prospajanje u ATM mreži

5. ELEMENTI RAČUNALNIH MREŽA 5.1. Kanali računalnih mreža 5.2. Osnovni i izvedeni kanali 5.3. Karakteristike kanala 5.4. Čvorišta i terminali računalnih mreža

3 sata

6. SLOJEVITI HIJERARHIJSKI SUSTAVI 6.1. Koncept razine, protokola i sučelja 6.2. Koncept zaglavlja i umetanje 6.3. Jedinica informacije i fragmentacija 6.4. Referentna ISO-OSI arhitektura

7. KOMUNIKACIJSKI PROTOKOLI 7.1. Svojstva protokola 7.2. Adresiranje 7.3. Sinkronizacija

3 sata

8. KONTROLA POGRJEŠKI 8.1. Organizacija kontrole pogrješki 8.2. Spojevni i bespojni protokoli 8.3. Vrste potvrda i algoritmi retransmisije 8.4. Kontrola pogrješki po razinama

9. KONTROLA ZAGUŠENJA 9.1. Zagušenje i kontrola zagušenja 9.2. Kontrola zagušenja prema vrsti prospajanja 9.3. Vrste zagušenja 9.4. Kakvoća usluge i kontrola zagušenja

3 sata

10. KONTROLA TOKA 10.1. Optimalna radna točka mreže 10.2. Modeliranje sustavima s posluživanjem 10.3. Funkcije čvorišta i terminala mreže 10.4. Detekcija zagušenja 10.5. Dojava zagušenja 10.6. Algoritmi predajnika

3 sata

11. SUČELJE DTE-DCE 11.1. Fizička razina 11.2. Koncept DTE-DCE 11.3. Električne karakteristike sučelja 11.4. Funkcionalne karakteristike sučelja 11.5. Kontrola toka na sučelja DTE-DCE

12. KANALI FIZIČKE RAZINE 12.1. Prijenos podataka telefonskim kanalom 12.2. Inteligentni modemi 12.3. Upravljanje inteligentnim modemom 12.4. Signalni kodovi

3 sata

13. LOKALNE MREŽE - ETHERNET 13.1. Lokalne računalne mreže 13.2. Lokalna mreža Ethernet općenito 13.3. Kontrola medija Etherneta

3 sata


13.4. Tehnička svojstva 10Mb/s Etherneta 13.5. Tehnička svojstva 100Mb/s Etherneta 13.6. Tehnička svojstva 1000Mb/s Etherneta

14. BEŽIČNE LOKALNE MREŽE 14.1. Opća svojstva bežičnih lokalnih mreža 14.2. Upravljanje bežičnim mrežama 14.3. Kontrola medija bežičnih lokalnih mreža

15. DIGITALNE PRETPLATNIČKE MREŽE 15.1. Uskopojasni ISDN 15.2. xDSL mreže 15.3. Tehnologija xDSL mreža 15.4. ATM na fizičkoj razini

16. KODOVI ZA OTKRIVANJE POGRJEŠKI 16.1. Redundantni kodovi 16.2. Sistematski blok kodovi s paritetnim ispitivanjem 16.3. Kodiranje sistematskih blok kodova s paritetnim ispitivanjem 16.4. Dekodiranje sistematskih blok kodova s paritetnim ispitivanjem

3 sata

17. CIKLIČKI KODOVI 17.1. Svojstva cikličkih kodova 17.2. Kodiranje i dekodiranje cikličkih kodova 17.3. Sklopovlje cikličkih kodova

18. ZNAKOVNO ORIJENTIRANI PROTOKOLI 18.1. Opća svojstva znakovnih protokola 18.2. Znakovni protokoli po ISO 1745 18.3. Dijagrami stanja ZO protokola 18.4. SLIP protokol Interneta 18.5. PPP protokol Interneta 18.6. Protokoli za prijenos datoteka

3 sata

19. BITOVNO ORIJENTIRANI PROTOKOLI 19.1. Opća svojstva BO protokola 19.2. HDLC BO protokoli po ISO3309 19.3. HDLC BO protokoli po ISO4335 19.4. Mehanizmi HDLC protokola 19.5. HDLC protokol u NRM načinu 19.6. HDLC protokol u ARM načinu

20. PRIMJENA BITOVNO ORIJENTIRANIH PROTOKOLA 20.1. LAP-B 20.2. LAP-M 20.3. Mreže za prijenos okvira (Frame Relay)

3 sata

21. LOKALNE MREŽE NA PODATKOVNOJ RAZINI 21.1. Organizacija podatkovne razine lokalnih mreža 21.2. Protokol podrazine 2.2 21.3. ATM tehnologija na podatkovnoj razini 21.4. Primjena ATM tehnologije na lokalnim mrežama

22. LOKALNE MREŽE ETHERNET 22.1. Osnovna svojstva MAC podrazine Etherneta 22.2. Problemi standardizacije Etherneta 22.3. Varijante okvira Etherneta

3 sata

23. LOKALNE MREŽE - WLAN 23.1. Osnovna svojstva MAC podrazine WLAN 23.2. MAC okvir WLAN

24. SVOJSTVA MREŽNE RAZINE 24.1. Opća svojstva mrežne razine 24.2. Deterministički algoritmi usmjeravanja 24.3. Stohastički algoritmi usmjeravanja

3 sata

25. MREŽNA RAZINA INTERNETA 3 sata


25.1. Protokoli mrežne razine Interneta 25.2. Adresiranje na Interneta 25.3. IP adresiranje na lokalnoj mreži

26. USMJERAVANJE PROMETA NA INTERNETU 26.1. IP adresiranje na globalnom Internetu 26.2. Usmjeravajući protokoli Interneta 26.3. Privatne podmreže - intranet

27. SVOJSTVA PRIJENOSNE RAZINE 27.1. Opća svojstva prijenosne razine 27.2. UDP protokol Interneta 27.3. TCP protokol Interneta

28. MEHANIZMI TCP PROTOKOLA 28.1. Uspostava TCP veze 28.2. Kontrola pogrješki TCP protokola 28.3. Organizacija kontrole toka TCP protokola 28.4. Napredni algoritmi kontrole toka TCP protokola

3 sata

29. SUSTAVI S POSLUŽIVANJEM 29.1. Modeli sustava s posluživanjem 29.2. Stohastički procesi 29.3. Ostali sustavi s posluživanjem

30. M/M/1 SUSTAV S POSLUŽIVANJEM 30.1. Poissonov proces 30.2. Markovljevi procesi - lanci 30.3. Svojstva M/M/1 sustava

3 sata


Sučelje DTE DCE 3 sata

Modem - prijenos podataka analognim telefonskim kanalom 3 sata

Lokalna mreža Ethernet 3 sata

Povezivanje računala na Intenet podmrežu 3 sata

Povezivanje podmreže na javni Internet 3 sata

Virtualne lokalne mreže 3 sata

Bežične lokalne mreže 3 sata

Sigurnost bežičnih lokalnih mreža 3 sata

Usmjernici Interneta 3 sata

Simulator paketnih mreža 3 sata


Naziv predmeta Programsko inženjerstvo

Kod FELB12

ECTS 7 45 sati predavanja – 1,5 ECTS boda 30 sati vježbi = 1 ECTS bod, 135 sati samostalnog učenja = 4,5 ECTS boda


dr. sc. Linda Vicković – 8predavanja i lab. vježbe) dipl.inž. Marijana Puljak (hon.) – (lab. vježbe)


Stječu se temeljna znanja o inžinjerskom pristupu razvoju sofvera, metodama vođenja projekata i metodologijama razvoja softvera.


– Ian Somerville: “Software engineering”, Addison Wesley, 7 edition (May 10, 2004) ISBN-10: 0321210263 ISBN-13: 978-0321210265

Dopunska literatura – UML Distilled, third edition, Martin Fowler, Addison Wesley, 2003 – The Rational Unified Process, an Introduction, Philippe Kruchten, Addison

Wesley, 2003 – Managing software requirements, a use case approach, Dean Leffingwell,

Don Widrig, Addison Wesley, 2003 Izvori na internetu

Nastava


Predavanja: 45 sati Prema kalendaru nastave 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Vježbe: 30 sati Prema kalendaru nastave 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu Prezentacije studentskih projekata rade se kroz vježbe. Predavanja gostujućih predavača iz industrije obavljaju se također kroz vježbe. Studenti

se kroz ta predavanja upoznaju s metodologijama razvoja softvera u nekim od vodećih softverskih tvrtki na našem području te sa situacijom na tržištu.

Ispit


Ispit se sastoji od predaje projekta, kojeg studenti rade tijekom semestra u grupama od po najmanje 3 do najviše 6 studenata, i usmenog ispita kojem studenti pristupaju pojedinačno. Projekt se predaje u 3 faze po rokovima svako 5 tjedana. Grupe prezentiraju svoj rad ostalim studentima. Konačna ocjena se sastoji od: ocjene projekta – 60% ocjene usmenog ispita – 40% Uvjet za izlazak na usmeni ispit je predan i pozitivno ocijenjen projekt te prisutnost predavanjima od 70% i vježbama od 100%. Na usmenom ispitu studenti polažu teoretsko gradivo. Ispit se sastoji od 5 pitanja iz 5 poglavlja obrađenih na predavanjima. Uvjet za polaganje usmenog ispita je 50% točnih odgovora. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Predavanja Uvod u programsko inžinjerstvo. 3 sata

Socijalno-tehnički sustavi 3 sata

Softver procesi. 3 sata

Upravljanje projektima. 3 sata

Softver zahtjevi. 3 sata

Proces upravljanja softver zahtjevima. 3 sata

Modeliranje sustava. Uvod u UML. 3 sata

Kritični sustavi. 3 sata

Dizajn arhitekture. 3 sata

Objektno orjentirani dizajn. 3 sata

Dizajn korisničkog sučelja. 3 sata

Ubrzani razvoj softvera. 3 sata

Verifikacija i validacija. 3 sata

Testiranje softvera. 3 sata

Evolucija softvera. 3 sata

Popis vježbi

Vođenje projekta korištenjem alata Microsoft Project. 2 sata

Uvod u UML (Unified Modelling Language). 2 sata

Korištenje Microsoft Visio alata za modeliranje sustava (UML dijagrami). 2 sata

Korištenje Microsoft Visio alata za modeliranje sustava. (UML dijagrami). 2 sata

Rational Rose – alat za potpunu podršku cijelom ciklusu razvoja softvera. 2 sata

Ratonal Rose – od modela do koda. 2 sata

Rational Rose – testiranje softvera. 2 sata

Prezentacije prve faze studentskih projekata. 2 sata

Prezentacije prve faze studentskih projekata. 2 sata

Prezentacije druge faze studentskih projekata. 2 sata

Prezentacije druge faze studentskih projekta. 2 sata

Prezentacije treće faze studentskih projekta. 2 sata

Prezentacije treće faze studentskih projekta. 2 sata

Gostujuće predavanje (Ericsson). 2 sata

Gostujuće predavanje (Siemens). 2 sata


Naziv predmeta Programiranje za Internet

Kod FELB13

ECTS 6


Predavanja: Dr. sc. Maja Štula, izv. prof. Laboratorijske vježbe: Maras Josip, dipl. Ing.


Ostvaruju se nužna teorijska znanja o funkcioniranju Interneta. Ostvaruju se znanja o aplikacijskim protokolima osobito HTTP protokolu. Stječu se kompetencije za rad sa tehnologijama www (world wide web), te kompetencije za projektiranje i razvoj jednostavnih web aplikacija.

Preporučena literatura 1. M. Štula: Vlastiti materijali

Dopunska literatura

1. Goodman, D. Dynamic HTML: The Definitive Reference 2nd Edition, O’Reilly, 2002. 2. Welling, L., Thomspon L., PHP and MySQL Web Development 2nd Edition, Sams

Publishing, 2003. 3. Essential ASP.NET with Examples in C#, Fritz Onion, Addison Wesley

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra biti će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je u 6. tjednu nastave, a drugi nakon završetka nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= (M1 + M2)/2 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 10 pitanja, a završni ispit sastoji se od 20. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Predavanja L. vježbe 1. Definicija Internet, arhitektura Interneta, povijest Interneta, razvoj WWW-a, statistički podaci o korištenju Interneta, mogućnosti budućeg razvoja Interneta 5 sati

2. Definiranje komunikacijskih protokola, mrežni model, uloge različitih razina mrežnog modela, mrežne usluge i servisi, jedinstvena identifikacija procesa na mreži, jedinstvena identifikacija računala na mreži, osnove podatkovnih, mrežnih i transportnih protokola

4 sata

3. Protokoli aplikacijske razine, Telnet, DNS protokol, organizacija DNS servera, format imena računala, DNS rješavač 3 sata

4. HTTP protokol, format HTT poruka, HTTP zahtjev, odgovor, zaglavlja HTTP protokola, statusni kodovi, URI standard za jedinstveno adresiranje informacijskih resursa na Internetu, HTTP metode, uvjetni, parcijalni GET, MIME standard

6 sata

5. Markup jezici, SGML, HTML, W3 kozorcijum, DTD, HTML poveznice (linkovi), definiranje boje i veličine u HTML dokumentu, XHTML, CSS 4sata

6. DHTML, Document Object Model, dijelovi DOM-a, mehanizam prikaza, HTML DOM, XML DOM, osnove JavaScript programskog jezika za razvoj klijentskih aplikacija

3 sata

7. XML, prednosti i nedostatci XML-a, definiranje ispravnosti XML dokumenta, prenošenje binarnih podataka u XML dokumentu, base64 shema kodiranja podataka, XML, Ajax

6 sata

8. Razvoj Web aplikacija, serverski orijentirane tehnologije, JavaServleti, ASP.NET 4 sata

9. Usluge web hostinga, PHP programski jezik, povezivanje web aplikacija sa bazama podataka 10 sati

Popis laboratorijskih vježbi:

1. Internet, telnet, FTP, objavljivanje web stranica. 2 sata

2. HTML, formatiranje teksta, umetanje linkova i slika 2 sata

3. HTML, kreiranje listi, izrada tablica, formi. 2 sata

4. HTML, okviri. 2 sata

5. Osnove CSS-a 2 sata

6. Napredni CSS 2 sata

7. Izrada XML dokumenta 2 sata

8. Načini prikaza XML dokumenta unutar web stranice 2 sata

9. Osnove JavaScripta 2 sata

10. JavaScript, izrada aplikacije 2 sata

11. JavaScript i XML 2 sata

12. Osnove DHTML-a 2 sata

13. Osnove PHP-a 2 sata

14. Obrada podataka sa forme PHP-om 2 sata

15. PHP rad sa MySQL bazom podataka 2 sata


V semestar – izborni predmeti

Naziv predmeta Programiranje za UNIX

Kod FELB17

ECTS 4 ECTS bodova 30 sati predavanja i 15 sati laboratorijskih vježbi


Dr. sc. Sven Gotovac, red prof. Dr. sc. Damir Krstinić (predavanja i laboratorijske vježbe)

Kompetencije koje se stječu Stječu se temeljna znanja o razvoju programske podrške za operativni sustav UNIX.

Preporučena literatura http://www.csc.unist.hr/~dkrst/unix/

Dopunska literatura Richard W. Stevens: Advanced Programming in the UNIX Environment

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati

Ispit


Tijekom semestra održati će se dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave. Drugi međuispit održati će se nakon završetka nastave i uključuje izradu seminarskog rada. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi, 45% bodova na svakom međuispitu i izrada seminarskog rada. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 45% do 60% dovoljan (2) 61% do 70% dobar (3) 71% do 84% vrlo dobar (4) 85% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu ispit koji se sastoji od izrade danog zadatka (programa) za operativni sustav UNIX. Uvjet za polaganje ispita je ispravno preveden i povezan program koji se može pokrenuti na operativnom sustavu UNIX i minimalno 50% zadane funkcionalnosti. Ispitni rokovi (ispitna grupa ): Prema kalendaru nastave


Nastavne jedinice Trajanje Uvod. Povijesni pregled. Temelji operativnog sustava UNIX. 2 sata Datotečni sustav, UNIX ljuska, osnovne naredbe. Sustav prava pristupa 2 sata UNIX procesi. Standardni ulaz i izlaz. Uvod u Shell skripte 2 sata Izvorni i objektni kod, prevođenje i povezivanje, GCC prevodioc 2 sata Automatizirano prevođenje i povezivanje, make program, Makefile datoteka 2 sata Arhive funkcija (libovi), povezivanje libova, izrada statičkih libova 2 sata Rad sa datotekama, file descriptori, prostup datotekama, pozicioniranje 2 sata Svojstva UNIX datoteka, dijeljenje datoteka, atomske operacije 2 sata Procesi. Funkcija main, argumenti naredbenog retka 2 sata Okruženje (environment) i obilježja UNIX procesa, upravljanje procesima 2 sata Nasljeđivanje procesa i otvorene datoteke. Zamjena memorijske slike procesa. 2 sata Osnove komunikacije među procesima, pipes, signali. 2 sata Sockets, semafori, dijeljena memorija 2 sata Uvod u višenitno programiranje 2 sata Uvod u mrežno programiranje 2 sata Popis laboratorijskih vježbi

Osnove korištenja operativnog sustava UNIX 2 sata

Datotečni sustav i shell skripte 2 sata

Osnove programiranja i GCC prevodioc, Makefile datoteke 2 sata

Funkcija main i argumenti naredbenog retka 2 sata

Rad sa datotekama 2 sata

Unix procesi 2 sata

Višenitno programiranje 3 sata


Naziv predmeta Sigurnost računala i podataka

Kod FELB18

ECTS 4

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof. (predavanja i laboratorijske vježbe)


Kolegij pruža temeljna znanja iz područja računalne i informacijske sigurnosti uključujući osnove sigurnosti operacijskih sustava, web sigurnost, osnove kriptografije, softversku sigurnost. Studenti će steći znanja potrebna za osnovnu analizu, dizajn i realizaciju jednostavnijih sigurnih računalnih sustava. U okviru laboratorijskih vježbi studenti ce steći određena praktična znanja iz područja sigurnosti računalnih i komunikacijskih sustava. Okvirni sadržaj i ključne riječi: Uvod u računalnu sigurnost. Osnovni koncepti, osnovne sigurnosne prijetnje, osnovni sigurnosni ciljevi. Sigurnost operacijskih sustava: zaštita memorije, kontrola pristupa, autorizacija, autentifikacija korisnika, zaporke, biometrijska autentifikacija, TPM (Trusted Platform Modules). Sigurnost softvera: pretek spremnika (buffer overflow) i drugi implementacijski sigurnosni propusti. Maliciozni kod (virusi, spyware, botnets, rootkits): analiza i obrane. Web sigurnost: XSS i XSRF napadi i obrane. Sigurnost baza podataka: kontrola pristupa, privatnost, integracija sa operacijskim sustavima. Mrežna sigurnost: IPSec, SSL/TLS, DDoS napadi, DNS, mrežni vatrozidi. Sigurnost mobilnih uređaja. Osnove kriptografije: enkripcija, autentifikacijske funkcije, slučajni brojevi. Sigurnost UNIX i Windows operacijskih sustava.


Osnovna:

Dieter Gollmann: Computer Security, 2nd Edition, Wiley, 2005. Charles P. Pfleeger, Shari Lawrence Pfleeger: Security in Computing, 4th Edition,

Prentice Hall, 2006.

Knjige dostupne "on-line":

Menezes, van Oorschot and Vanstone. Handbook of Applied Cryptography. Ross Anderson. Security Engineering. Cheswick and Bellovin. Firewalls and Internet Security: Repelling the Wily

Hacker.

Dopunska literatura

Znanstveni radovi Za vise informacija molimo konzultirajte web stranicu predmeta: http://www.fesb.hr/~mcagalj/SRP_11

Nastava


Predavanja: • 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2011 Laboratorijske vježbe: • 15 sati – prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012

Ispit


Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi. Osim pitanja, komentara, izvještaja sa laboratorijskih vježbi, studenti su dužni napraviti seminarski rad na jednu od ponuđenih tema; teme će biti isključivo iz područja koja će biti obrađena u okviru predmeta. Seminarski rad uključuje: detaljan izvještaj (u pisanoj formi) te eventualno prezentaciju. Npr., student može pripremiti seminarski rad na osnovu poglavlja knjige, znanstvenog rada ili kombinacije navedenih izvora. Profesor će osigurati pisani materijal nužan za izradu seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada ulazi u konačnu ocjenu. Ocjenjivanje: A - Prisustvo na predavanjima i lab. vježbama = 5% B - Seminarski rad = 20% C - Pismeni izvještaj sa lab. vježbi = 5% D - “Midterm” (pismeni) - sredina predavanja = 25 % E – Pismeni ispit - kraj predavanja = 45%


Konačna ocjena: Zaokruži[ 0.05*A + 0.2*B + 0.05*C + 0.25*D + 0.45*E ]


Predavanja L. vježbe 1. Uvod u računalnu sigurnost. Ciljevi sigurnosti: zaštita povjerljivosti, integriteta i dostupnost usluga. Osnovne sigurnosne prijetnje. 2 sata -

2. Kriptografiski alati. Kriptografija bazirana na simetričnom (tajnom) i javnom ključu. Autentifikacijske funkcije (hash i MAC algoritmi) i digitalni potpisi. Pseudoslučajni brojevi.

2 sata 2 sata

3. Autentifikacija korisnika. Autentifikacija zasnovana na zaporkama, sigurnosnim tokenima. Biometrijska autentifikacija. Sigurnosni problemi. Web autentifikacija. Kognitivne autentifikacijske metode. – 1. dio

2 sata 2 sata

4. Autentifikacija korisnika. Autentifikacija zasnovana na zaporkama, sigurnosnim tokenima. Biometrijska autentifikacija. Sigurnosni problemi. Web autentifikacija. Kognitivne autentifikacijske metode. – 2. dio

2 sata 2 sata

5. Kontrola pristupa. Osnovni principi. Kontrola pristupa datotekama u UNIX operacijskom sustavu. 2 sata -

6. Maliciozni softver. Virusi. Računalni crvi. Rootkits. Bot mreže. Zaštita od malicioznog softvera. 2 sata 2 sata

7. Denial-of-Service (DoS) napadi. Distribuirani DoS napadi. Primjeri napada. Zaštita od DoS napada. 2 sata 2 sata

8. Mrežni vatrozidi (network firewalls). Karakteristike, konfiguracije, prednosti i nedostaci. 2 sata 2 sata

9. Softverska sigurnost. Buffer overflow napadi i zaštita. 2 sata 2 sata

10. Trusted Computing i višerazinska sigurnost. Bell-LaPadula model. Primjene. 2 sata - 11. Upravljanje sigurnošću. Procjena rizika. Fizička sigurnost. Ljutski faktori. Security Auditing. Sigurnosni planovi, kontrole i procedure. 2 sata -

12. Uvod u internet sigurnost. SSL, IPSec. 2 sata -

13. Sigurnost Linux i Windows operacijskih sustava. 2 sata 2 sata

14. Seminarski radovi. Prezentacije i diskusija. 4 sata 2 sata


1. CrypTool. Symmetric and Asymmetric Cryptography. Hash i MAC funkcije. 2 sata

2. Web autentifikacija i web sigurnost. XSS i XSRF napadi i obrane. 2 sata

3. Malicionzni softver i računalni virusi. 2 sata

4. DoS i MitM napadi. Primjer flooding napada na bežičnu mrežu. 2 sata

5. Mrežni vatrozidi. 2 sata

6. Penetracijsko testiranje – primjer Windows servera. 2 sata

7. Sigurnost Linux operacijskog sustava. 2 sata

8. Sigurnost Windows operacijskog sustava. 2 sata

9. Seminarski radovi. Prezentacije, demonstracije, diskusije. 2 sata


VI semestar – redovni predmeti

Naziv predmeta Projektiranje informacijskih sustava

Kod FELB14

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Maja Štula, izv. prof. Laboratorijske vježbe: Josip Maras


Ostvaruju se teorijska i praktična znanja o analizi i dizajniranju informacijskih sustava. Stječu se kompetencije za definiranje, razvoj, vođenje i isporuku informacijskih sustava. Stječu se znanja o metodologijama i alatima koji se koriste u projektiranju i razvoju informacijskih sustava.


2. Dennis, Haley Wixom, M. Roth: Systems Analysis and Design, Fourth Edition, 2009. 3. Christian Dawson: Project in Computing and Information Systems: A Student's Guide,

2009. Dopunska literatura 1. Maja Štula: Vlastiti materijali

Nastava



Ispit




Predavanja L. vježbe 1. Uvod u analizu i dizajn informacijskih sustava, životni ciklus razvoja sustava, metodologije razvoja informacijskog sustava 3 sata

2. Pokretanje projekta, identifikacija projekta, postavljanje zahtjeva sustava, analiza provedivosti projekta, izbor projekta 2 sata

3. Vođenje projekta, identificiranje veličine projekta, pristup funkcijskih točaka, radni plan (workplan) projekta, Gantogrami, PERT dijagrami, CASE alati 2 sata

4. Detaljno definiranje zahtjeva sustava, tehnike analize zahtjeva, tehnike prikupljanja zahtjeva, JAD (Joint Application Development) 2 sata

5. Slučajevi korištenja sustava, elementi slučajeva korištenja 2 sata

6. Modeliranje poslovnog procesa, dijagrami toka podataka, definiranje poslovnog 2 sata


procesa pomoću dijagrama toka podataka, razine dijagrama toka podataka

7. Modeliranje podataka, dijagram entitet relacija (ER dijagram), rječnik podataka, validacija ER dijagrama, normalizacija ER dijagrama 2 sata

8. Transformacija zahtjeva sustava u dizajn sustava, strategije dobavljanja informacijskog sustava (prilagođeni sustav, generički softver, kupnja), faktori izbora strategije

2 sata

9. Dizajn arhitekture sustava, osnovni tipovi arhitekture informacijskih sustava, operacijskih zahtjevi, izvedbeni zahtjevi, sigurnosni zahtjevi, hardverske i softverske specifikacije

3 sata

10. Dizajn korisničkog sučelja, korisnički doživljaj sustava (user experience), navigacijski dizajn, dizajn ulaza i izlaza informacijskog sustava 2 sata

11. Dizajn programa, preoblikovanje logičkog modela procesa u fizički model procesa, strukturni dijagram, specifikacija programa 2 sata

12. Dizajn pohrane podataka, datoteke, baze podataka, izbor formata pohrane podataka, preoblikovanje logičkog modela podataka u fizički model podataka, optimizacija pohrane podataka

2 sata

13. Implementacija informacijskog sustava, vođenje procesa razvoja programa, dodjeljivanje programerskih zadataka, koordiniranje aktivnosti, vođenje rasporeda, testiranje, dokumentiranje

2 sata

14. Uvođenje informacijskog sustava, održavanje sustava i podrška korisnicima 2 sata


1. Postavljanje zahtjeva sustava 2 sata 2. Analiza provedivosti projekta, proračun kumulativne dobit, povrat investicije i poravnanje vrijednosti za troškovnik projekta 3 sata

3. Kreiranje Gantograma i PERT dijagrama 2 sata

4. Detaljno definiranje zahtjeva sustava analizom dokumentacije 3 sata

5. Definiranje slučajeva korištenja za primjer informacijskog sustava 3 sata

6. Kreiranje dijagrama toka 3 sata

7. Kreiranje dijagrama entitet relacija i rječnika podataka 3 sata

8. Izbor strategije dobavljanja informacijskog sustava 2 sata 9. Definiranje operacijskih, izvedbenih i sigurnosnih zahtjevi primjera informacijskog sustava 2 sata

10. Dizajniranje korisničkog sučelja 2 sata

11. Specifikacija programa 3 sata

12. Dizajn pohrane podataka 2 sata


Naziv predmeta Uvod u distribuirane informacijske sustave

Kod FELB15

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Maja Štula, izv. prof. i dr.sc. Ljiljana Šerić Laboratorijske vježbe: Maja Braović


Upoznavanje studenta s osnovnim konceptima, arhitekturom, dizajnom i razvojem distribuiranih informacijskih sustava. Upoznavanje s tehnologijama koje čine podlogu distribuiranih informacijskih sustava. Upoznavanje s aplikacijama distribuiranih informacijskih sustava.


4. Andrew S. Tanenbaum, Maarten van Steen: Distributed Systems, Principles and Paradigms, 2007 Pearson Education

5. Cameron Hughes, Tracey Hughes: Parallel and Distributed Programming Using C++, Addison Wesley 2003

Dopunska literatura

2. Tom Barnaby: Distributed .NET Programming in C#, Apress 2002 3. Ajay D. Kshemkalyani, Mukesh Singhal: Distributed Computing, Principles,

Algorithms, and Systems, Cambridge University Press 2008

Nastava



Ispit





Predavanja L. vježbe

1. Distribuirani informacijski sustavi, podjela, svojstva, arhitekture 3 sata

2. Procesi, stanja procesa, resursi, nazivlje, sinkronizacija, konzistencija 4 sata

3. Komunikacijski mehanizmi, stream prema message orjentiranoj komunikaciji 2 sata

4. Distribuirani algoritmi 2 sata

5. Soketi 4 sati

6. RPC 3 sata

7. ORPC (DCOM, RMI, CORBA) 6 sati

8. Message orijentirani distribuirani sustavi 3 sata

9. Web servisi, SOAP 4 sata


1. Soket aplikacija u C-u 5 sata

2. RPC aplikacija u C-u 6 sata

3. RMI aplikacija u javi 8 sata

4. DCOM aplikacija u C-u 6 sata

5. Web servis u PHP-u 5 sata


Naziv predmeta Poslovna informatika

Kod FETB01

ECTS 4 ECTS boda Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Stipo Čelar, doc. (predavanja i vježbe)


Cilj kolegija je uvesti studente u osnovna poslovna područja podržana informacijsko komunikacijskom tehnologijom (ICT). Studenti se upoznaju s prilikama na tržištu, te poslovnim i tehnološkim trendovima koji omogućavaju da informacijsko komunikacijska tehnologija podržava poslovne procese i poslovne sustave. Studenti ovladavaju znanjima i sposobnostima potrebnim za posredovanje između poslovnih potreba i mogućnosti koje nudi informacijsko komunikacijska tehnologija, tj. za primjenu informacijsko komunikacijske tehnologije u ostvarivanju poslovnih ciljeva.

Preporučena literatura S. Čelar: vlastiti materijali

Dopunska literatura

1. www.uni-paderborn.de 2. www.gartner.com 3. www.sap.com 4. www.ibm.com 5. www.sei.cmu.edu 6. www.idc.com

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno grupe od 10-15 studenata

Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i usmeni ispit. Prvi međuispit je u tijeku nastave, a drugi nakon završetka nastave. Na usmenom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu međuispitâ je minimalno 50 % bodova na svakom međuispitu kojem student(ica) pristupi. Student može pristupiti i samo jednom međuispitu. Uvjet za pozitivnu ocjenu je i pozitivna ocjena (minimalno 50%) iz laboratorijskih vježbi i usmenog ispita. Ocjena(%) = 0,5*(M1 + M2)*0,7 + U*0,1 + LAB*0,2 M1, M2 – bodovi na međuispitima, izraženi u postocima U – bodovi na usmenom ispitu, izraženi u postocima LAB – bodovi iz laboratorijskih vježbi, izraženi u postocima Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi (ispitna grupa 24): Prema kalendaru nastave

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja L. vježbe

1. Odnos poslovnih i informacijskih sustava (ICT kao podrška poslovanju) 2 h

2. Organizacija poslovnih procesa (od funkcijske ka procesnoj orijentaciji) 4 h

3. Smjernice strateškog upravljanja poslovnim procesima (SWOT-analiza, PEST- 2 h


analiza, misija, vizija, poslovni plan)

4. Od prvog računskog stroja do današnje ICT (primjena računarstva kroz povijest) 2 h

5. Poslovna područja i poslovni zahtjevi (ERP, HRM, CRM, BPM, Financial, Retail,…)

4 h

6. Zadaci ICT-djelatnika (prije 10-ak godina i danas) 2 h

7. ICT-projekti i poslovni projekti (faze projekta, ključni elementi projekta, ključni rizici projekta)

4 h

8. Životni vijek ICT-sustava i ICT-proizvoda (troškovi, investicije i povrat investicije) 4 h

9. Poslovni trendovi (globalizacija, outsourcing, offshoreing, clustering, SOA) 2 h

10. Tehnološki trendovi (Open Source, BI, Web 2.0 4 h


1. Uvod 2 h

2. Samostalna obrada izabrane/dodijeljene teme i pripremanje prezentacije 8 h

3. Prezentacija obrađenih tema 5 h


VI semestar – izborni predmeti

Naziv predmeta Programiranje za Windows

Kod FELB16

ECTS 4


Predavanja: Dr. sc. Maja Štula, izv. prof. Laboratorijske vježbe: Bernardin Ćenan, dipl. ing.


Stječu se kompetencije za osnove razvoja Windows aplikacija korištenjem .NET 2.x frameworka i .NET 3.x frameworka. Također se stječe i razumijevanje funkcioniranja Microsoft Windows operativnih sustava i komunikacije između aplikacije i operativnog sustava. Praktične kompetencije kolegija su poznavanje tipova podataka navedenih programskih modela, funkcija, predložaka klasa tj. programerska znanja potrebna za kreiranje prozora aplikacije, kontrola, izbornika itd. i definiranje funkcionalnosti kroz obrađivanje ulaznih događaja aplikacije i generiranje aktivnosti aplikacije.

Preporučena literatura 6. M. Štula: Programiranje korisničkih sučelja na Windows platformama, FESB, 2010

Dopunska literatura

4. C# 3.0 Unleashed With the .NET Framework 3.5, Joseph Mayo 5. Foundations of WPF: An Introduction to Windows Presentation Foundation, Laurence

Moroney, Apress 6. MSDN

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno)

Ispit





Predavanja L. vježbe 1. Microsoft Windows operacijski sustavi, povijest razvoja grafičkog sučelja, dinamičko povezivanje, izvorni API 3 sati

2. .NET framework 2.x struktura, .NET ključne riječi, tipovi podataka 2 sata

3. .NET framework 3.x struktura, PE format, poruke 3 sata

4. Ulazna točka aplikacije, petlja poruka, rad sa porukama u .NET aplikaciji 3 sata 5. Kreiranje prozora, tipovi prozora, hijerarhija prozora, prozori .NET 2.x i 3.x aplikacije 3 sata

6. XAML jezik, XAML pozadinska datoteka koda, XAML umetnuti koda 2 sata 7. Resursi aplikacije, ikone, kursori, izbornici, traka s botunima 2 sata

8. Kontrole, dijalog prozori, modalni i nemodalni prozori 3 sata

9. MDI aplikacije, tabularni dizajn, navigacijski dizajn 2 sata 10. Rad sa datotekama, standardni dijalog prozori, otvaranje i zatvaranje datoteka, pisanje i čitanje podataka 3 sata

11. Grafički podsustav GDI i GDI+ 2 sata

12. Grafički podsustav WPF 2 sata


1. Rad s različitim tipovima podataka u .NET aplikaciji 2 sata

2. NET 2.x i .NET 3.x aplikacije se osnovnim prozorom 2 sata 3. Mijenjanje izgleda i stila prozora, generiranje događaja, obrada događaja tj. obrada poruka u NET 2.x aplikaciji 2 sata

4. NET 2.x i .NET 3.x aplikacije sa izbornicima, izmjena ikona i kursora aplikacije, kreiranje funkcionalnosti izbornika 2 sata

5. Dodavanje kontrola u NET 2.x i .NET 3.x aplikaciju, kreiranje funkcionalnosti kontrole 2 sata

6. NET 2.x i .NET 3.x MDI aplikacije 2 sata

7. Rad sa grafičkim podsustavima GDI+ i WPF 3 sata


Naziv predmeta Osnove ugradbenih računalnih sustava

Kod FELB21



Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof.


Poznavanje ugradbenih sustava s sklopovske i programske osnove. Odluka što rješavati programski a što sklopovski. Operacijski sustavi ugradbenih sustava


Wayne Wolf, Computers as Components Principles of Embedded Computing Systems Design, Morgan Kaufmann 2001., 1-55860-541-X

Dopunska literatura Frank Vahid, Tony D. Givargis, Embedded System design: A Unified Hardware/Software Introduction, John Wiley 2001, ISBN 0-471-38678-2

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,33 L + 0,33 M1 +0,33 M2 L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 60% dovoljan (2) 60% do 70% dobar (3) 70% do 80% vrlo dobar (4) 80% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi (ispitna grupa ): Prema kalendaru nastave


Predavanja Važnost i područja primjene ugradbenih računalnih sustava. 2 sata

Sklopovlje ugradbenih računalnih sustava i njihovo povezivanje. 2 sata

Mikroprocesori, mikrokontroleri 2 sata

Digitalni procesori signala. 2 sata

Različite periferije te njihovo međusobno povezivanje. 2 sata

Problem sučelja razmatra se na razini arhitekture računala, logičkih sklopova, vremenskih dijagrama, protokola.

2 sata

Povezivanje analognih i digitalnih sustava. 2 sata

Programska podrška ugradbenih računalnih sustava. 2 sata

Operacijski sustavi ugradbenih računalnih sustava. 2 sata


Operacijski sustavi za rad u realnom vremenu. 2 sata

Metode projektiranja ugradbenih računalnih sustava. 2 sata

Odluke što i kako riješiti sklopovski a što programski. 2 sata

Alati za projektiranje ugradbenih računalnih sustava. 2 sata

Višeprocesorski i distribuirani ugradbenih računalnih sustavi. 2 sata

Primjeri ugradbenih sustava. 2 sata


Primjeri ugradbenih sustava 2 sata

Arhitektura ARM procesora 2 sata

Skup naredbi ARM procesora 2 sata

IDE za ARM procesore 2 sata

Jednostavni primjer programa za ARM procesor 2 sata

Složeniji primjer digitalni filtar 2 sata

Složeniji primjer FFT 2 sata


Komunikacija s periferijama (digitalnim tastaura) 2 sata

Komunikacija s periferijama (digitalnim displej) 2 sata

Komunikacija s periferijama (analognim A/D) 2 sata

Ugradbeni operacijski sustav 2 sata

Ugradbeni Linux 2 sata




Primjeri ugradbenih sustava 2 sata

Arhitektura ARM procesora 2 sata

Skup naredbi ARM procesora 2 sata

IDE za ARM procesore 2 sata

Jednostavni primjer programa za ARM procesor 2 sata

Složeniji primjer digitalni filtar 2 sata



Komunikacija s periferijama (digitalnim tastaura) 2 sata

Komunikacija s periferijama (digitalnim displej) 2 sata

Komunikacija s periferijama (analognim A/D) 2 sata

Ugradbeni operacijski sustav 2 sata




Documents

Sveučilište u Splitu - FESB eLearning · PDF fileIzvedbeni plan nastave preddiplomskog studija Računarstva za 2011/12. ak. god. 1/74 1. Popis obveznih i izbornih predmeta I. semestar