SVEUČILIŠTE U RIJECI TEHNIČKI FAKULTET - bib.irb.hr · sustavi za planiranje i upravljanje proizvodnjom Postoji čitav niz sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom, a koji

SVEUČILIŠTE U RIJECITEHNIČKI FAKULTET

SOFTVERSKA PODRŠKA AKTIVNOSTIMAPLANSKO - IZVRŠNE FUNKCIJE PODUZEĆA

Magistarski rad

Dalibor Blažević

Rijeka, 2005.

SVEUČILIŠTE U RIJECITEHNIČKI FAKULTET


Magistarski rad

Dalibor Blažević, dipl. ing.

Mentor: Red. prof. dr. sc. Tonči Mikac, dipl. ing.

Rijeka, 2005.

Oznaka: M UDK 658.51:65.012.122:658.53:004.42(043)


Dalibor Blažević

Ključne riječi: - mMPC

- planiranje

- upravljanje

- model

- sustav

- proizvodnja

- softver

Sažetak:

Cilj ovog rada je prikaz mMPC softverskog sustava kao dio plansko – izvršne funkcije

poduzeća. Naglasak je stavljen na moderne metodologije u planiranju i upravljanju

proizvodnjom uz potporu informatičkog sustava. Rad daje pregled aktualnog stanja u

području planiranja i upravljanja proizvodnjom. Također, daje razradu teorijskog modela

planiranja i upravljanja te njegovu praktičnu primjenu u vidu originalnog softverskog

aplikativnog rješenja koje predstavlja implementaciju teorijskog modela razrađenog u

uvodnim poglavljima ovog rada. U uvodnom dijelu rada opisani su sustavi za planiranje i

upravljanje proizvodnjom, svrha primjene istih te osnovne značajke implementacije takvih

sustava u realnim proizvodnim organizacijama. U nastavku rada iznesen je teorijski model

protoka informacija u proizvodno-poslovnom sustavu, a prema kojem je realiziran softverski

model opisan u zadnjem dijelu ovog rada. Zadnji dio rada, najme, opisuje praktičnu primjenu

teorijskog modela planiranja proizvodnje kroz opis softverskog sustava mMPC kojeg je razvio

autor.

Oznaka: M UDC 658.51:65.012.122:658.53:004.42(043)

SOFTWARE SUPPORT FOR THE PLANNING AND EXECUTIVE FUNCTION OF AN ENTERPRISE

Dalibor Blažević

Keywords: - mMPC- planning- management- model- system- production- software

Summary:

The aim of this work is to describe the mMPC software system, an integral part of

planning and production management company department. This work gives an outline of the

recent achievements in the fields of planning and production management aim of information

system. It emphasizes the importance of modern technologies that are, through computer

technology, implemented in the stages of planning and production management. This work

gives an outline of the recent achievements in the fields of planning and production

management. Moreover, it analyzes the theoretical model of planning and management and it

demonstrates the significance of such model in a real production environment by way of an

application software, which implements the theoretical model exposed in the initial chapters.

The work begins with the description of the planning and production systems, their purpose

and significance, and the essential importance of implementing such systems in real

production systems. Then it offers a theoretical model of the information flow that should

take place within the production and business system; this gave the basis to an exemplar of

software. The final part of the work gives us the practical application of the theoretical model

of production planning trough the description of mMPC software developed by the author.

PREDGOVOR

U posljednjih nekoliko godina stalni rast globalnog tržišta, a isto tako i stalni rast

konkurencije, prisilio je mnoga poduzeća da revidiraju svoje proizvodne procese, kao i

organizaciju svojih poslovnih sustava. Današnja su uspješna poduzeća u stanju proizvoditi

visoko kvalitetne proizvode po niskim proizvodnim cijenama, usvajajući pritom nove

proizvodne tehnologije kako bi dostigle i zadržale vodeću poziciju u svom specifičnom

području djelovanja. Stoga je većina današnjih problema fokusirana na:

• "Just in Time", čime se označava potreba da se proizvode male serije prema zahtjevu

naručitelja, te na taj način smanje količine repromaterijala, poluproizvoda i gotovih

proizvoda koje stoje na skladištu.

• Visoko kvalitetne proizvode i praćenje kretanja materijala pojedine serije, da bi se

smanjili troškovi koji rezultiraju pojavom škarta proizvoda.

• Planiranje u realnom vremenu proizvodnih resursa, kako onih vezanih za

opterećenje radne snage tako i onih vezanih za opterećenje proizvodne opreme.

• Dobro organizirano održavanje proizvodne opreme, da bi se izbjegli nekontrolirani

zastoji proizvodnje i povećala ukupna produktivnost sustava.

Današnja tendencija rješavanja ovakvih problema je u primjeni niza metodologija

računalom podržane proizvodnje, tj. u implementaciji integriranog skupa aplikacija koje su u

stanju pokrivati pojedine segmente proizvodnje, ali isto tako i međusobno izmjenjivati

podatke te ih prosljeđivati sustavu koji vrši centralnu obradu istih. Ovakav integrirani sustav

omogućava proizvodnom menadžeru efikasno planiranje proizvodnje te izvršavanje i praćenje

proizvodnih naloga kako bi se ostvarili zadani proizvodno-poslovni ciljevi.

SADRŽAJ1. Uvod......................................................................................................................................1

2. Sustavi za planiranje i upravljanje proizvodnjom.................................................................3

2.1. Svrha primjene sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom..............................5

2.2. MPC i poslovni sustav...................................................................................................6

2.3. Tok informacija u poslovnom sustavu ......................................................................... 8

2.4. MRP i MRPII................................................................................................................ 9

2.4.1. Planiranje potreba materijala - MRP................................................................... 11

2.4.2. Planiranje resursa - MRPII.................................................................................. 11

2.4.3. Upravljanje proizvodnjom u realnom vremenu - JIT.......................................... 12

2.4.4. MRP planiranje u funkciji JIT izvršenja..............................................................12

3. Teorijski Model planiranja i izvršenja proizvodnje............................................................ 15

3.1. Organizacijska struktura upravljanja...........................................................................15

3.1.1. Menadžment poduzeća....................................................................................... 15

3.1.2. Razvoj i unapređenje proizvoda i proizvodnje.................................................... 16

3.1.3. Marketing.............................................................................................................17

3.1.4. Tehnološka priprema proizvodnje....................................................................... 19

3.1.5. Plansko-upravljačka funkcija operativne pripreme............................................. 20

3.1.5.1. Operativni terminski planovi....................................................................... 21

3.2. Redoslijed izrade......................................................................................................... 23

3.2.1. Modeli proizvodnih sustava.................................................................................25

3.2.2. Tehnološki proces u funkciji modela proizvodnog sustava.................................26

3.2.3. Alternativni tehnološki procesi i izbor optimalne varijante................................ 27

3.3. Ciklus izrade................................................................................................................28

3.3.1. Metode za određivanje ciklusa izrade..................................................................28

3.3.1.1. Slijedni odnosno uzastopni model............................................................... 28

3.3.1.2. Usporedni odnosno paralelni model........................................................... 29

3.3.1.3. Kombinirani model..................................................................................... 30

4. Softverski sustav mMPC......................................................................................................33

4.1. Praktična primjena teorijskog modela......................................................................... 33

4.1.1. Integracija poslovnih funkcija............................................................................. 33

4.1.2. Izgradnja ERP sustava......................................................................................... 34

4.2. Moduli i primjena........................................................................................................36

4.2.1. Ulaz u program.................................................................................................... 36

i

4.2.2. Standardni elementi programa.............................................................................39

4.2.3. Osnovne postavke................................................................................................41

4.2.3.1. Stalne postavke............................................................................................ 41

4.2.3.2. Radni kalendar............................................................................................. 42

4.2.3.3. Radno vrijeme..............................................................................................43

4.2.3.4. Mjerne jedinice............................................................................................ 43

4.2.3.5. Tečajna lista................................................................................................. 44

4.2.3.6. Planirani troškovi......................................................................................... 45

4.2.4. Podrška razvoju proizvoda.................................................................................. 46

4.2.4.1. Informacije o crtežu..................................................................................... 47

4.2.4.2. Popis pozicija...............................................................................................48

4.2.5. Resursi................................................................................................................. 49

4.2.5.1. Radna snaga................................................................................................. 50

4.2.5.2. Proizvodna oprema...................................................................................... 51

4.2.6. Upravljanje skladištima....................................................................................... 52

4.2.6.1. Prostor.......................................................................................................... 53

4.2.6.2. Skladišta.......................................................................................................53

4.2.6.3. Skladište alata.............................................................................................. 54

4.2.6.4. Skladište dijelova......................................................................................... 55

4.2.6.5. Zapremanje na skladište...............................................................................55

4.2.6.6. Izdavanje sa skladišta...................................................................................56

4.2.7. Tehnološki proces................................................................................................57

4.2.7.1. Tehnološka sastavnica proizvoda.................................................................58

4.2.7.2. Simboli aktivnosti........................................................................................ 59

4.2.7.3. Zaglavlje redoslijeda izrade......................................................................... 59

4.2.7.4. Unos aktivnosti po redoslijedu izvođenja i vremenu trajanja .....................61

4.2.7.5. Proizvodne operacije....................................................................................62

4.2.7.6. Zahvati......................................................................................................... 63

4.2.7.7. Transportne aktivnosti................................................................................. 64

4.2.7.8. Operacije kontrole........................................................................................65

4.2.7.9. Aktivnosti vezane za međuskladištenje....................................................... 66

4.2.8. Upravljanje nabavom...........................................................................................66

4.2.8.1. Politika naručivanja..................................................................................... 67

4.2.8.2. Nabava repromaterijala................................................................................ 68

ii

4.2.8.3. Dobavljači.................................................................................................... 68

4.2.8.4. Narudžbe...................................................................................................... 69

4.2.9. Planiranje proizvodnje......................................................................................... 70

4.2.9.1. Glavni plan...................................................................................................70

4.2.10. Terminski planovi..............................................................................................71

5. Praktični primjer upotrebe softverskog sustava mMPC...................................................... 73

5.1. Definicija zadatka........................................................................................................73

5.1.1. Sadržaj zadatka.................................................................................................... 73

5.2. Analiza zadatka i definicija ulaznih parametara..........................................................73

5.2.1. Podaci o teoretski raspoloživom vremenu...........................................................73

5.2.2. Mjerne jedinice.................................................................................................... 74

5.2.3. Konstrukcijska dokumentacija.............................................................................76

5.2.4. Podaci o raspoloživim resursima......................................................................... 78

5.2.5. Skladišni podaci...................................................................................................80

5.2.6. Tehnološka dokumentacija.................................................................................. 82

5.3. Izlazni rezultati MRPII planskog procesa korištenjem sustava mMPC....................... 89

5.3.1. Prikaz dobivenih rezultata................................................................................... 89

5.3.2. Ciklus proizvodnje...............................................................................................89

5.3.3. Ciklusi izrade dijelova......................................................................................... 91

5.3.4. Zauzetost i opterećenje proizvodne opreme........................................................ 94

5.3.5. Zauzetost i opterećenje radnog osoblja određene kvalifikacije........................... 97

6. Zaključak...........................................................................................................................103

7. Popis literature.................................................................................................................. 104

8. Popis oznaka i skraćenica..................................................................................................109

9. Popis slika......................................................................................................................... 113

10. Popis tablica.................................................................................................................... 117

iii

iv

D. Blažević – Magistarski rad Softverska podrška aktivnostima plansko – izvršne funkcije poduzeća

1. UVOD

Nema dobre organizacije bez poslovnog plana, kao što nema dobrog poslovnog plana

bez poznavanja dobre organizacijske strukture i tijeka odvijanja poslova u procesu planiranja i

upravljanja proizvodnjom. Poslovni plan mora biti temelj svake poslovne organizacije.

Naravno, u praksi on to često puta i nije pa se tako uočava brojna poduzeća kod kojih je

organizacija nastala isključivo temeljem nečijeg iskustva koje je često puta površno i slabo, pa

to vodi do suboptimizacije. Razvoj takvih poduzeća je stihijski i zato takva poduzeća za svoje

poslovanje troše prekomjerna sredstva.

No, da bi se izradio dobar poslovni plan, osim ekonomskih pokazatelja i faktora

okruženja potrebno je poznavati određene tipove organizacijskih struktura odnosno tijek i

obim poslova koje je u jednom poslovnom sustavu potrebno obaviti. U ovom radu će biti

prikazan tijek i obujam poslova koje je potrebno obaviti u proizvodnom poduzeću da bi se

moglo izvršiti uspješno planiranje odvijanja tijeka proizvodnje. Tu se u prvom redu misli na

sve aktivnosti od ideje proizvoda do planiranja termina nabavke repromaterijala potrebnih za

njegovu finalizaciju u traženim rokovima.

Potrebno je naglasiti da za dobru organizaciju nije presudna sama organizacijska

struktura, tj. hoće li neke službe fizički postojati kao zasebne organizacijske cjeline ili neće,

već da li su sve potrebne planske aktivnosti savjesno i korektno izvršene. Naravno da će u

manjem poduzeću poslovi više službi biti grupirani u jmanjem broju cjelina, dok će kod većih

ta podjela biti detaljnija.

Današnje tržište je vrlo dinamično i sofisticirano sa sve većim zahtjevima u pogledu

broja varijanti određenog proizvoda, veće kvalitete i kompleksnosti proizvoda. Također je i

proizvođaćima u interesu da se vijek eksploatacije proizvoda smanji kako bi se isti mogao

zamijeniti ili unaprijediti novom ili poboljšanom varijantom. Time se kupcu omogućuje da

posjeduje uvijek najnoviju i najbolju varijantu proizvoda. Istovremeno sam proizvod mora

konkurirati prihvatljivom cijenom i rokovima isporuke.

Sve to postavlja pred proizvođača vrlo velike zahtjeve u pogledu planiranja i

upravljanja proizvodnjom kako bi se moglo poslovati na jedan organiziran i optimalan način.

To znači da je poslove planiranja i upravljanja proizvodnjom potrebno organizirati i definirati

na što detaljniji način što znači da sve aktivnosti moraju biti detaljno razrađene.

Kako dakle planirati i upravljati određenim procesom a da se zadovolje navedeni

1


zahtjevi? Koje metode upotrijebiti?

Odgovor treba potražiti u karakteru odnosno vrsti proizvodnje kojom će se upravljati.

Za razliku od pojedinačne proizvodnje koja se u pravilu planira tehnikom mrežnog diagrama,

kod ponavljajuće proizvodnje, optimalno je primijeniti koncept koji se zasniva na:

• detaljnom planiranju svake stavke s osloncem na sastavnici proizvoda,

• uvidu u stanje skladišta uz proces umrežavanja potreba materijala i poluproizvoda

• detaljnom planiranju, odobravanju, lansiranju i praćenju realizacije potreba materijala i

poluproizvoda.

Koncepcijska shema funkcija poslovnog sustava i njihovo povezivanje dana je na slici

1. iz koje je vidljivo da planiranje i priprema proizvodnje odnosno funkcija plana ili

operativne pripreme proizvodnje ima centralnu ulogu u povezivanju svih funkcija poslovnog

sistema.

Sl. 1. Shema interakcije funkcija poslovnog sustava

2


2. SUSTAVI ZA PLANIRANJE I UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM

Postoji čitav niz sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom, a koji će se sustav

primijeniti uvelike ovisi o tipu i obimu proizvodnje te kompleksnosti proizvoda [1]. Kada se

govori o tipu proizvodnje onda se tu u prvom redu misli na ponavljajuću ili neponavljajuću

odnosno pojedinačnu proizvodnju. Kod ponavljajuće proizvodnje veliki utjecaj na izbor

sustava za planiranje ima i obim proizvodnje odnosno veličina serije. Kompleksnost

proizvoda daljnji je faktor koji utječe na izbor sustava za planiranje i upravljanje

proizvodnjom. Ta kompleksnost izražena je brojem sastavnih elementa koji sačinjavaju

finalni proizvod. Što je taj broj veći, ali i što je veći broj nivoa tj. koraka u tvorbi pojedinih

gradbenih cjelina, složeniji je i sustav za planiranje i upravljanje proizvodnjom [2].

Teško je govoriti o unificiranom sustavu planiranja u svim fazama proizvodnog procesa

jer se različite metodologije mogu primijeniti u različitim fazama proizvodnje istog

proizvoda. Tako, na primjer, kada se govori o brodu, onda se njegova izrada može smatrati

neponavljajućom proizvodnjom, dok se izrada pojedinih njegovih dijelova, kao što su npr.

brodski pregradni paneli, uputnici, ventili ili pojedini djelovi motora, može smatrati

ponavljajućom proizvodnjom.

Sl. 2. Izbor sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom u ovisnostio vremenskom ciklusu proizvodnje i obujmu proizvodnje

Danas je teško govoriti o masovnoj proizvodnji ako ona kao takva uopće još i egzistira,

jer i onaj tip proizvodnje koji se se do jučer smatrao masovnim, danas kao takav više ne

3


egzistira. Željezara mora biti u stanju mijenjati vrstu proizvoda i kvalitetu čelika koji

proizvodi u razmacima od nekoliko sati. Valjaonica čeličnih poluproizvoda radi pojedine

serije u količinama od 20 do 30 komada što znači da se izmjena valjaka na proizvodnoj liniji

za valjanje vrši u razmacima manjim od jednog sata [2].

Nekoliko je pristupa u planiranju i upravljanju proizvodnjom ovisno o dužini ciklusa ili

planske jedinice koja se uzima kao polazna osnova za terminiranje proizvodnje [3] (slika 2).

Donji lijevi kut prikazuje proizvodnju koja se odvija u kontinuitetu, karakteristično za većinu

kemijske industrije, određenih segmenata prehrambene industrije, naftne industrije i sl. S

obzirom da se ovdje radi o procesnoj, a ne tipičnoj komadnoj proizvodnji, teško da se uopće

može govoriti o vremenu proteklom između neke dvije jedinične količine. Najčešće jedinice

za praćenje u ovom su slučaju litre, galoni, kilogrami, tone na sat, itd.. Kako se proizvodni

sustav usložava po broju dijelova i vrstama proizvoda usložava se i sustav za planiranje i

upravljanje proizvodnjom.

Sl. 3. Izbor sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjomu ovisnosti o karakteru proizvodnje

Načelno se može reći da se kod faza proizvodnih procesa koji imaju karakter

neponavljajuće proizvodnje primjenjuje metodologija mrežnog planiranja, dok se kod

ponavljajuće proizvodnje primjenjuju MRP1, JIT2, MES3, Flow (PLC4) metodologije

1 MRP - kratica od engl. Material Requirements Planning (planiranje potreba materijala)2 JIT - kratica od engl. Just In Time (točno na vrijeme)3 MES - kratica od engl. Manufacturing Execution System (proizvodni izvršni sustav)4 PLC - kratica od engl. Programmable Logical Controller (programabilni logički uređaj). Računalo specijalne

4


planiranja i upravljanja proizvodnjom [4]. Tako je načelni izbor sustava za planiranje i

upravljanje proizvodnjom prikazan na slici 3.

U ovom radu naglasak će biti stavljen na sustave za planiranje i upravljanje

proizvodnjom ponavljajućeg tipa, što prema prethodnoj klasifikaciji podrazumijeva upotrebu

MRP i JIT sustava. Razlog leži upravo u činjenici da ponavljajuća proizvodnja čini većinu

ukupne svjetske industrijske proizvodnje dobara.

2.1. SVRHA PRIMJENE SUSTAVA ZA PLANIRANJE I UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM

U mnogim poduzećima planiranje i upravljanje proizvodnjom predstavlja velik

problem. Takva su poduzeća karakteristične po lošoj usluzi prema kupcima u smislu

poštivanja rokova isporuke, povećanom obujmu zaliha, neadekvatnoj upotrebi proizvodne

opreme i radne snage, niskim koeficijentima obrtaja financijskih sredstava vezanih za

materijal i velikom broju radnog osoblja namijenjenog rješavanju gorućih proizvodnih

problema. Ustvari loš ili čak nikakav sustav za planiranje i upravljanje proizvodnjom bio je

uzrok mnogih stečaja i likvidacija nekoć velikih, profitabilnih i stabilnih poduzeća [5].

Današnja tendencija u razvoju sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom je ka

sve većem smanjenju potrebne stručne radne snage uupravljanjem računala i pripadajućeg

namjenskog softvera.

Ukoliko ne žele zaostati u tržišnoj utrci, proizvođačima se neminovno nameće potreba

uvođenja sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom (MPC5). Uvođenjem sustava za

planiranje i upravljanje proizvodnjom produktivnost se povećava a smanjuju troškovi. To

potvrđuju i sljedeći primjeri:

• Poduzeće "Tennant", u dvogodišnjem periodu korištenjem sustava za planiranje i

upravljanje proizvodnjom postigla je slijedeće rezultate:

➢ skladište repromaterijala reducirano je za 42 %,

➢produktivnost je povećana za 66 %,

➢ efikasnost pri montaži proizvoda povećana je od 45 do 85 %, ovisno o tipu

proizvoda,

➢ostvarenje isporuka na vrijeme, ovisno o tipu proizvoda, povećana od 60 do 90 %.

namjene za kontrolu i upravljanje industrijskih strojeva i uređaja. Karakterizira ga visok stupanj pouzdanosti.5 MPC - kratica od engl. Manufacturing Planning and Control

5


• Poduzeće "Kumera OY", uvođenjem sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom u

šestomjesečnom periodu postigla je slijedeće rezultate:

➢utrostručena dobit,

➢povećan obrtaj sredstava vezanih za skladištenje od 2,5 do 10 % godišnje, ovisno

o vrsti skladišne stavke,

➢ eliminirani penali plaćani zbog isporuke robe sa zakašnjenjem,

➢ sredstva ostvarena iz ovih pozitivnih rezultata upotrijebljena za kupnju nove

proizvodne opreme čime je osigurana čelna pozicija na tržištu.

• Mađarsko poduzeće "Videoton", uvođenjem sustava za planiranje i upravljanje

proizvodnjom postigla je slijedeće:

➢ smanjila obim skladišta koji je prije bio povećan zbog visokog nivoa nesigurnosti

dobave,

➢povećala fleksibilnost u odgovoru na zahtjeve tržišta,

➢povećala iskorištenost proizvodne opreme i radne snage.

• Također i u zemljama u razvoju kao što je Kina uvidjele su se koristi od uvođenja

sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom. Tako naprimjer poduzeće "Optical

Equipment Company", postiže slijedeće rezultate:

➢ smanjuje upotrebu međuprocesnih skladišta za 20 %,

➢poboljšava iskorištenost proizvodne opreme,

➢povećava dobit za 5.4 %

➢ smanjuje kašnjenje isporuka [1].

2.2. MPC I POSLOVNI SUSTAV

S obzirom na prije navedeno, kod ponavljajuće proizvodnje može se sustave za

planiranje i upravljanje proizvodnjom, načelno podijeliti na tri nivoa (slika 4):

• Planski nivo (MRPII6, ERP7) - Nivo zadužen za planiranje proizvodnje i proizvodnih

resursa kao i za kontrolu izvršenja planova. Moduli uključeni u ovaj nivo ne izvršavaju

svoje aktivnosti u realnom vremenu, već ih izvršavaju skupnom obradom planskih

6 MRPII - sintagma koja znači: planiranje proizvodnih resursa (od engl. Manufacturing Resource Planning)7 ERP - kratica od engl. Enterprise Resource Planning. Predstavlja poopćenje MRPII sustava na sve tvornice u

vlasništvu jednog poduzeća

6


naloga [6]. Ovaj nivo je strogo povezan sa drugim funkcijama poslovnog sustava s

kojima može biti i vrlo usko integriran [7].

• Izvršni nivo (MES) - Nivo koji povezuje planski sa upravljačkim nivoom kako bi

omogućio pravodobno izvršenje i praćenje proizvodnog plana dobivenog od planskog

nivoa, pritom se u obzir uzimaju ograničenja dobivena analizom varijabli i praćenjem

njihove promjene u realnom vremenu [8]. Na ovom nivou sustav se može smatrati

sustavom u realnom vremenu, iako brzina njegove reakcije na promjene nije trenutna.

Međutim sama organizacija MES sustava je takva da on operira u dovoljno kratkim

vremenskim ciklusima da bi ga se moglo smatrati sustavom za izvršenje i kontrolu u

realnom vremenu [9]. Na ovom nivou podaci su različito strukturirani, te strukture

identifikacijskih podataka sadrže vremensku oznaku kao glavni identifikator podataka

[10].

• Upravljački nivo (HMI8, PLC) - Ovaj nivo zadužen je za direktno upravljanje i

kontrolu proizvodne opreme (strojeva, motora, robota, senzora, itd.) i povezan je sa

operaterom putem grafičkog upravljačkog sučelja (HMI) od kojeg prima direktne

upravljačke naloge. Ovaj nivo je strogo orijentiran na upravljanje u realnom vremenu i

brzine reakcije sustava ovdje su izražene u milisekundama. Svaki podatak identificiran

je imenom i vremenskom oznakom [11].

Sl. 4. Tok informacija koji povezuje planski sa izvršnim nivoom

8 HMI - kratica od engl. Human Machine Interface (grafičko sučelje za upravljanje proizvodnom opremom

7


2.3. TOK INFORMACIJA U POSLOVNOM SUSTAVU

Da bi se ostvarilo pravilno planiranje i upravljanje proizvodnjom, potrebno je poznavati

tok informacija u poslovnom sustavu koji se bavi preradom sirovine ili poluproizvoda u gotov

proizvod, dakle proizvodnjom. Iako tok informacija u poslovnom sustavu (slika 5) može

varirati od slučaja do slučaja, da bi se poslovanje a samim time i proizvodnja odvijalo na

optimalan način, moraju se poštovati određene zakonitosti. Te zakonitosti ili pravila određuju

na koja pitanja treba odgovoriti te koje funkcionalne cjeline povezati i na koji način da bi tok

informacija u poslovnom sustavu bio optimalan [12].

Sl. 5. Makro koncept toka informacija u poslovnom sustavu [13]

Jednom definiran, tok informacija, pruža polaznu osnovu za definiranje svih pripremnih

aktivnosti vezanih za proizvodnju, što uključuje razvoj proizvoda, konstrukcijsku i tehnološku

pripremu te operativno planiranje [14]. Takav se makro koncept protoka informacija najbolje

8


može prikazati tehnikom blok dijagrama iz kojeg su vidljivi osnovni tokovi informacija u

poslovnom sustavu te na koja osnovna pitanja treba pritom odgovoriti [13].

Sve započinje na tržištu bilo da se radi o kupcu s konkretnom narudžbom ili marketingu

na osnovi statističkih predviđanja i prognoza, te istraživanja tržišta [15]. Odavde dobiveni

podaci formiraju potraživanje kao ulazni podatak prodaji. To su ulazni podaci za izradu plana

plasmana finalnih proizvoda. Na osnovu tih podataka se formira dinamički GODIŠNJI PLAN

PROIZVODNJE sa mjesečnom dinamikom. Ovaj plan mora biti usklađen sa temeljnim

proizvodnim kapacitetima ili se cijeli postupak njegovog donošenja mora ponoviti. Na

temelju glavnog plana proizvodnje, ali i tekućih ugovaranja tijekom godine, nastaje PLAN

POTREBNIH RESURSA koji zauzima centralno mjesto u kompleksnom sustavu planiranja

proizvodnje [13]. Ovaj plan mora biti u detalje usuglašen sa raspoloživim proizvodnim

kapacitetima i sa stanjem skladišta te se na osnovi toga formiraju TERMINSKI PLANOVI

NABAVE I IZRADE. Planovi su podloge za formiranje narudžbe prema dobavljačima i

naloga za izradu u vlastitim pogonima na osnovi izdane radne dokumentacije. Radna

dokumentacija služi kao nalog početku izvođenja proizvodnih aktivnosti izrade dijelova i

montaže finalnih proizvoda [12].

2.4. MRP I MRPII

Planiranje proizvodnje u poduzećima koja proizvode raznolike proizvode u više

varijanti i koji se sastoje od velikog broja ugradbenih komponenti, može predstavljati

mukotrpan posao. To znači da treba izračunati termine početka i završetka nabavnih,

skladišnih ili proizvodnih aktivnosti za svaku ugradbenu komponentu posebno. Korištenje

klasičnih metodologija gantograma i mrežnog dijagrama, čak i uz upotrebu računala, može

predstavljati vrlo obiman i dugotrajan posao. Time se dovodi u pitanje i njegova opravdanost

odnosno ekonomska isplativost.

Kod primjene tehnike mrežnog dijagrama, ako se i uspjelo sagledati sve međuzavisnosti

pojedinih aktivnosti, te uspjelo izračunati potrebne količine vremena nabave, skladištenja ili

izrade za svaki dio uz planiranu veličinu serije, još je uvijek obiman posao sve te podatke

unijeti u računalo kad se radi o tisućama entiteta [16]. Pri tome treba imati u vidu da je većinu

ovih aktivnosti potrebno ponoviti svaki put kada se mijenja veličina serije, odnosno kada se iz

postojeće varijante definira nova.

9


Da bi se otklonili nedostaci gornje metode za ponavljajuću proizvodnju, formirana je

nova metoda koja omogućuje automatizaciju poslova, gdje se glavnina izračuna planskih

aktivnosti prepušta računalu. Ova metoda podrazumijeva nešto veći obim poslova kod

unošenja početnih podataka u računalo, ali je zato njihovo održavanje i izmjena minoran

posao. Lako je uočiti da je ovakav pristup isplativ upravo kod ponavljajuće proizvodnje gdje

je opravdano jednokratno povećanje obima poslova kod unosa početnih podataka.

Ovakav sustav poznat je pod kraticom MRP, MRPII ili ERP. Planska logika ovakvog

sustava prikazana je na slici 6.

Sl. 6. Planska logika MRP sustava

Prednosti ovog postupka nalaze se u tome što se on temelji na razrađenoj

konstrukcijskoj (sastavnice) i tehnološkoj (redoslijed izrade) dokumentaciji, koju se u procesu

10


pripreme proizvodnje ionako mora osigurati, a osiguravaju je službe koje nisu direktno vezane

za operativno planiranje i pripremu proizvodnje.

2.4.1. Planiranje potreba materijala - MRP

MRP, ili od engleskog "Material Requirements Planning", označava metodologiju

poznatu kao "Planiranje potreba za materijalom" kojom se određuju količine te termini

početka i završetka nabave odnosno proizvodnje te skladištenja i isporuke svih stavki

uključenih u proizvodnju finalnog proizvoda, i to za sve finalne proizvode i njihove varijante

koje poduzeće proizvodi [17].

Tvorci ovog koncepta su dva industrijska inženjera Joe Orlicky i Jim Burlingame.

Uvidjevši nedostatke do tada poznatih metoda za planiranje, formirali su još 60-tih godina

prošlog stoljeća jedinstveni sustav danas poznat kao MRP. Šira primjena ovog koncepta

započela je tek s erom šire upotrebe računala zbog velikog broja ponavljajućih računskih

operacija potrebnih prilikom kalkulacija vremena početka i završetka izrade, te potrebnih

količina svake stavke. Uz korištenje konstrukcijske i tehnološke dokumentacije kao polazne

osnove za planiranje, ovaj koncept podrazumijeva i usklađivanje potrebnih količina sa

stanjem na skladištu, te sa već lansiranim količinama u proizvodnju.

2.4.2. Planiranje resursa - MRPII

Razvoj MRP koncepta (slika.7) bio je uvjetovan razvojem računala i pripadajućeg

softvera te cijenom koštanja istih. Za pretpostaviti je da ovakva metodologija nikad ne bi

zaživjela u praksi da joj to ubrzani razvoj računarske tehnike nije omogućio.

Sl. 7. Razvoj sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom

11


Da bi se došlo do što realnijih planskih podataka, tj. onih koji će uzeti u obzir i

opterećenje proizvodnih kapaciteta, opterećenje radne snage, operativu prodaje, kalkulaciju

troškova itd, bilo je potrebno proširiti postojeći MRP koncept. Tako je Oliver Wight,

proširivši postojeći MRP koncept, stvorio novu metodologiju poznatiju kao MRPII što je

sintagma od engleskog "Manufacturing Resource Planning" što u osnovi znači planiranje

potreba za svim resursima u jednom poslovnom sustavu [17].

2.4.3. Upravljanje proizvodnjom u realnom vremenu - JIT

Kod automatizirane proizvodnje gdje je protok materijala vrlo brz, kao što je to slučaj u

pojedinim segmentima procesne industrije, automobilske industrije ili proizvodnje kovinskih i

plastičnih poluproizvoda, potrebno je posjedovati sustav koji će biti u stanju planirati, voditi i

pratiti proizvodnju u realnom vremenu odnosno "točno na vrijeme". Upravljanje

proizvodnjom u realnom vremenu podrazumijeva da su vremenski odsječci u kojima se

proizvodnja lansira i prati dovoljno mali (mjerljivi u sekundama) [18]. Takvo upravljanje

omogućavaju "proizvodni izvršni sustavi - MES". To su takvi informacijski sustavi koji

direktno komuniciraju sa nižim nivoom automatizacije (PLC, HMI, senzori). Karakteristika

im je kratko vrijeme odziva te mogućnost brze obrade i praćenja izvršenja planskih naloga. U

sklopu praćenja izvršenja proizvodnih naloga, većina ovakvih sustava ima modul za praćenje

kvalitete čijim se uupravljanjem postižu značajne uštede u procesu otkrivanja nepravilnosti u

proizvodnom procesu i škarta [19]. Na taj način omogućen je, barem u pojedinim

proizvodnim segmentima TQM9 a što je preduvjet za JIT. Prednost ovakvog vođenja je da

proizvodni nalozi pojedine faze proizvodnog procesa budu lansirani i obrađeni upravo u

vremenu kada su produkti te faze proizvodnog procesa potrebni za narednu fazu. Time se

izbjegava potreba za uvođenjem međufaznih skladišta, značajno ubrzava protok materijala, te

smanjuju količine materijala u proizvodnom procesu. Sve to automatski predstavlja značajno

smanjenje proizvodnih troškova čime se i opravdava uupravljanje takvog sustava [20].

2.4.4. MRP planiranje u funkciji JIT izvršenja

Da bi MRP proces omogućio izvršenje i praćenje naloga u realnom vremenu, on mora

biti tijesno povezan sa MES sustavom. Ta povezanost ostvaruje se kroz fizički i logički

9 TQM - Total Quality Management. Iz engleskog: potpuno upravljanje kvalitetom.

12


aspekt. Fizički aspekt podrazumijeva upotrebu informatičke infrastrukture, tj. upotrebu

snažnih server računala na kojima su instalirani servisi koji međusobno razmjenjuju podatke

korištenjem brzih računarskih mreža (LAN10), te za to adekvatnih mrežnih protokola (TCP/IP)

[21]. Logički aspekt podrazumijeva primjenu tzv. "bucketless11" MRP sustava. Radi se o

sustavu koji omogućava planiranje potreba materijala i formiranje planskih naloga na

intervale manje od jedan tjedan, tj. vrši egzaktno vremensko planiranje stavki kada one u

proizvodnju doista moraju biti lansirane. Ovako formirani nalozi prosljeđuju se MES sustavu

u obliku paketa naloga koje MES sustav prihvaća i po završenoj obradi vraća nazad MRP

sustavu [22].

10 LAN - Local Area Network. Iz engleskog lokalna računalna mreža11 Iz engleskog: bez odjeljaka

13


14


3. TEORIJSKI MODEL PLANIRANJA I IZVRŠENJA PROIZVODNJE

3.1. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA UPRAVLJANJA

Shvaćanje organizacijske strukture upravljanja poslovno-proizvodnog procesa

neophodno je da bi se detaljno sagledale sve one aktivnosti koje sačinjavaju planski proces

kao i one koje njemu prethode. Ove aktivnosti najlakše je sagledati kroz razmatranje zadataka

koje obavljaju pojedine organizacijske cjeline ili funkcije poduzeća kao i kroz međusobnu

interakciju pojedinih funkcija. Ponovno se želi naglasiti da promatranje toka informacija i

odvijanja poslovnih, planskih i proizvodnih procesa sa naglaskom na funkcije daje samo

grubu sliku. Među aktivnostima pojedinih funkcija ne postoje grube granice i zato naglasak

treba staviti na aktivnosti, njihov tok i međusobne interakcije između pojedinih aktivnosti, a

podjelu na funkcije treba uzeti samo kao pomoćno sredstvo za lakše shvaćanje same biti

odvijanja pojedinih aktivnosti [23].

3.1.1. Menadžment poduzeća

Menadžment poduzeća je taj na kome leži glavna odgovornost za ispravno

funkcioniranje poduzeća. On definira poslovnu politiku, proizvodni program, proizvodnu

politiku, raspoloživa sredstva i raspoložive kadrove. Naravno on pri tome savjetuje, za glavne

odrednice, vlasnika ili vlasnički odbor. Dakle, menadžment je u osnovi odgovoran za

planiranje strategije razvoja, upravljanja i vođenja jednog poduzeća [24].

Prvo što menadžment u suradnji s vlasničkim odborom (ne nužno) poduzeća donosi je

poslovna politika. Ona definira grubu strategiju orijentacije poduzeća prema struci i kategoriji

proizvoda.

Drugi korak koji menadžment poduzeća mora provesti je definiranje proizvodnog

programa. Može se reći da se ovaj korak realizira paralelno s prvim. Proizvodni program

može biti načelan kada se govori o smjernicama razvoja, ali i konkretan kada je definiran za

neko naredno plansko razdoblje.

U okviru poslovne politike i proizvodnog programa bit će definirani: mogući partneri ili

kooperanti, mogući dobavljači kao i segment tržišta kojeg poduzeće svojim proizvodima

može pokriti. Dakle jedno grubo okruženje poduzeća iz kojeg je vidljiva moguća opstojnost

tvrtke u uvjetima tržišne konkurencije.

15


Konkretan proizvodni program definira se u suradnji s ostalim službama i to

prvenstveno službom razvoja, marketinga i tehnološkom pripremom. U njemu su predložene

konkretne vrste proizvoda po karakteristikama i cijeni koje će se u narednom planskom

razdoblju proizvoditi.

Iz poslovne politike i proizvodnog programa slijedi proizvodna politika poduzeća.

Proizvodnom politikom se predviđa kakva je dinamika promjena, tj. vijek trajanja odnosno

zastare proizvoda na ciljanom tržištu. Iz toga kao i iz proizvodnog programa koji kaže kako će

se proizvod razvijati određuje se prevladavajući tip proizvodnog sustava za pojedine faze

izrade proizvoda (npr. velike količine i dugi vijek trajanja = linijski - automatiziran

proizvodni sustav) [12].

Još jedan element koji je potrebno unaprijed predvidjeti i planirati su kadrovi, odnosno

radna snaga. Pritom treba odrediti da li je postojeće radno osoblje sposobno i dostatno za

obavljanje predviđenog posla. Ukoliko je potrebno zaposliti nove radnike treba ispitati da li

isti postoje na tržištu te kolika im je cijena za traženu kvalitetu. Ovdje se govori o trošku

radne snage koja se izražava visinom osobnog dohotka . Naravno da će se ove podatke morati

uskladiti sa raspoloživim financijskim sredstvima.

Sve ove aktivnosti spadaju u strateško planiranje i u svom detaljnom obliku

predstavljaju osnovne elemente poslovnog plana koji je osnova za organizirano i ekonomično

poslovanje, ali također, kao studija izvodljivosti, oni su osnova za dobivanje kreditnih

sredstava banaka ili drugih ulagača [25].

3.1.2. Razvoj i unapređenje proizvoda i proizvodnje

Iako se može reći da su u jednome poduzeću sve njegove funkcije, odnosno s time

povezane aktivnosti, važne da bi ono ispravno funkcioniralo i niti jednu ne treba zanemariti,

ipak, posebno u proizvodnom poduzeću, aktivnostima vezanim za razvoj treba obratiti

posebnu pažnju.

Osnovne aktivnosti i zadaće razvoja proizvoda i proizvodnje jesu obogaćivanje

postojećih proizvoda i stvaranje novih. Jedino mogućnost proizvodnje proizvoda koji će biti

kvalitetniji, dizajnom atratktivniji i jeftiniji od konkurencije ili još bolje ako postoji

mogućnost proizvesti posve nov proizvod, čime će se osigurati da u prvom razdoblju

konkurencije neće ni biti, omogućiti će zadržavanje vodeće pozicije na tržištu, osigurati rast

16


poduzeća i povećanje udjela na tržištu [15].

Funkcija razvoja, kada se jednom izdvoji kao zasebna služba ili odjel, mora posjedovati

najkreativnije stručnjake u poduzeću i imati uz službu marketinga, najznačajnija sredstva na

raspolaganju. Poznato je da se u svijetu najviše ulaže u razvoj i reklamu jer upravo to i

održava jedno poduzeće živim.

Iz svega navedenog vidljivo je od kolikog je značaja potreba da se pokloni pažnja

aktivnostima razvoja.

3.1.3. Marketing

Nakon što je menadžment odobrio nastavak razvoja, uspostavljena je komunikacijska

linija između službe razvoja sa službom marketinga i to prvenstveno s odjelom promidžbe

Svrha ove veze je utvrđivanje stvarne komercijalne isplativosti, proizvoda kao i priprema za

promidžbeni program koji se ima ostvariti u planskom razdoblju.

Prva aktivnost koju ova funkcija treba obaviti je analiza cijena proizvoda koji su po

karakteristikama slični proizvodu kojeg za kojeg postoji intencija da se plasira na tržište.

Putem ovakve analize određuje se gornji limit prodajne cijene. Da bi bili konkurentni naša

cijena mora biti ista, a poželjno je da bude i manja od cijene konkurentnog proizvoda sličnih

karakteristika. To znači da ukoliko se želi ostvariti dobit, ukupni troškovi moraju biti još niži

od tako postavljene granice. Ukoliko takav cilj nije ostvariv, nema ni svrhe upuštati se u

daljnji razvoj i proizvodnju.

Druga aktivnost je istraživanje tržišta. U ovoj fazi ne postoji mogućnost izvršenja

kompleksnog i sveobuhvatnog istraživanja, ali postoji mogućnost da se istraživanje ipak

provede na razini koja omogućava dobijanje relevantnih pokazatelja mogućih količina prodaje

uz odgovarajuću promidžbu putem medija i sajmova.

Nakon provedenog istraživanje tržišta i na osnovu toga procijenjenih mogućih količina

prodaje, tu procjenu će se dostaviti (naravno elektronskim putem) funkciji operativne

pripreme proizvodnje. Operativna priprema proizvodnje će na osnovu predviđenih količina

prodaje i podataka iz tehnološke funkcije, odrediti vrijeme potrebno za izradu predviđenih

količina. To će biti polazna osnova ta se u suradnji sa funkcion nabave, odredi cijena koštanja

proizvoda.

Kada je jednom proizvod razvijen i pripremljena proizvodnja u mjeri da može biti

17


lansirana njegova izrada, a promidžbena kampanja je već u tijeku, može se pristupiti izradi

plana plasmana. Plan plasmana izrađuje se na temelju pristiglih narudžbi u određenom

vremenskom razdoblju, ali i na osnovu predviđanja prodaje i to tako da se od predviđanja

prodaje odbiju konkretne narudžbe. Predviđanje prodaje rezultat je statističke obrade prošlih

planskih razdoblja, ali također i obrade svježih informacija dobivenih praćenjem odziva

tržišta na promotivnu kampanju. Plan plasmana formulira se ne samo po količinama, nego i sa

dinamikom po kvartalima, a ukoliko je nivo informacija dovoljno detaljan, onda i po

mjesecima [13].

U organizacijskom modelu poduzeća, nabava nekako uvijek dolazi na začelje, što ne

znači da je njena važnost manja, već da njene aktivnosti slijede i logična su posljedica

aktivnosti promidžbe i prodaje, a također i operativne pripreme kao glavnog izvora podloga za

stvaranje nabavnog plana. Osim izrade i provođenja nabavnog plana, nabava ima i drugu vrlo

važnu funkciju: istraživanje tržišta dobavljača i vođenje statističkih podataka o dobavljačima

(cijene, vrijeme dobave, kašnjenja, itd.) te evidencije o pristigloj robi na skladište. Nabava

također ugovara i termine i uvjete transporta. Ako postoji neka vlastita dostavna služba,

nabava i prodaja sa njome moraju usko surađivati.

Nakon što je od funkcije operativne pripreme proizvodnje primila terminski plan

dospijeća svih repromaterijala i nabavnih dijelova na prvu operaciju , nabava može pristupiti

izradi terminskog plana nabave. U tu svrhu potrebno je uzeti u obzir čitav niz podataka koje

se prethodno unijelo u baze podataka i ažuriralo slanjem nabavnih zahtjeva i prikupljanjem

ponuda. Ovi podaci omogućiti će statističku provjeru raspoloživosti dobavljača, izračun

prosječnog vremena dobave i rezervnog vremena, kao i vremena uskladištenja te prosječnog

ulaznog škarta, pa je ciklus nabave prema [13]:

Cn=t zt tt ptu , h (1)

gdje je:

Cn - vrijeme trajanja ciklusa nabave i-tog proizvoda,

tz - moguće vrijeme kašnjenja dobavljača u odnosu na ugovoreni termin,

tt - vrijeme transporta od isporučitelja do kupca,

tp - vrijeme preuzimanja robe kod kupca i dobavljača,

tu - vrijeme kontrole i manipulacije robe prilikom uskladištenja.

18


Kada je u pitanju JIT tip proizvodnje onda je tu 0.

Ukupne nabavne količine po pojedinom materijalu ili dijelu mogu se računati min-max

metodom ili iskustveno odrediti ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima, prostoru i

dobavnim karakteristikama. Pritom količine uvijek treba uvećati za postotak ulaznog škarta.

Iz ovog slijedi da stvarne količine koje će se nabavljati mogu biti i veće od onih količina koje

se zahtijevaju terminskim planom dospijeća repromaterijala i dobavnih dijelova na prvu

operaciju. Dakle, ukoliko su npr. u pitanju vijci koji se ovim planom zahtijevaju u malim

količinama, onda će se, gotovo sigurno, u planu nabave ići na okrupnjavanje količina u

skladu sa potrebama u narednim terminskim razdobljima. S druge strane, ukoliko potražnja za

materijalom premašuje raspoloživi skladišni prostor, onda će se količine usitniti usklađujući

ih s transportnim količinama za početnu fazu procesa. Računalo ovaj postupak može provesti

i automatski ukoliko se izvrši potrebna klasifikacija materijala i izračunaju maksimalne i

minimalne dozvoljene skladišne količine, te unese prosječni ulazni postotak škarta. Dakle

kada je nabava u skladu sa najpovoljnijim ponudama i gornjom kalkulacijom izradila

terminski plan nabave , vrši se provjera da li su najraniji datumi nabave kasniji od tekućeg.

Ukoliko to nije slučaj onda nabava obavještava operativnu pripremu i prodaju sa nalogom da

se izvrši ažuriranje odnosno replaniranje plana plasmana, a u skladu s time i svih drugih

terminskih podplanova.

3.1.4. Tehnološka priprema proizvodnje

S obzirom da suvremene tendencije u poimanju poslova idu ka velikoj podjeli poslova,

onda i tehnološka priprema proizvodnje u takvim uvjetima mora biti detaljna i višestruko je

uvjetovana modelom proizvodno-poslovnog sustava i njegove organizacije. Tehnološki

proces koji je rezultat tehnološke pripreme proizvodnje mora dati odgovore na čitav niz

pitanja prema [14]:

Iz čega se nešto radi?

Kako će se to obrađivati i transportirati?

Sa čime će se izvršiti obrada i transport?

Vrijeme za obradu i transport?

Koliki su zastoji i čekanja?

Kolike su transportne količine?

19


Kolika je potrebna kvaliteta i kako će se ona osigurati?

Itd.

Dakle zadatak tehnološke pripreme je učešće u razvoju proizvoda i definicija

tehnološkog postupka izrade proizvoda i njegovih sastavnih djelova tako da se on izradi na

optimalan način. Iz svega navedenog vidljivo je da su poslovi tehnološke pripreme višestruko

složeni i njihovo detaljno izlaganje premašilo bi okvire ovog rada, zato će se ovdje navesti

samo one poslove koji su vezani za sam proces planiranja proizvodnje i to u onim okvirima

koji su neophodni za razumijevanje procesa planiranja.

U prvoj fazi kada se postavljaju planovi plasmana, izrade i nabave te procjenjuje cijena

koštanja proizvoda, zadatak tehnološke pripreme proizvodnje je da na osnovi zahtjeva iz

funkcije razvoja provede predhodnu definiciju tehnološkog procesa iz kojeg će biti vidljiva

ukupna vremena izrade potrebna za izračun ciklusa izrade (automatski postupak kojeg

provodi računalo ovisno o odabranom redoslijedu i tipu modela proizvodnog sustava na

kojem će se izvršiti obrada). Da bi to mogla, tehnološka priprema mora raspolagati s crtežima

proizvoda iz baze crteža, bazom podataka o karakteristikama i rasporedu proizvodne opreme,

raspoloživim materijalima, te podacima iz postojećih tehnoloških procesa koje će usporediti

sa podacima za thenološki proces kojeg definira. Ovako dobivene podatke tehnološka

priprema prosljeđuje operativnoj pripremi, da bi ova na osnovu njih mogla provesti postupak

izrade preliminarnog plana odnosno simulacije. Ukoliko menadžment odobri nastavak

aktivnosti razvoja proizvoda, započinje druga faza tehnološke pripreme proizcodnje koja je

slična prvoj samo je nešto detaljnija i počinje zahtjevom konstrukcije proizvoda za

dovršenjem izrade tehnološke dokumentacije. Preliminarni procesi sada se ažuriraju,

dopunjuju i stvaraju nove varijante koje će poslužiti kao stvarna podloga plansko upravljačkoj

funkciji operativne pripreme za izradu stvarnih terminskih planova izrade proizvoda i koji će

se u stvarnoj proizvodnji i upotrijebiti .

3.1.5. Plansko-upravljačka funkcija operativne pripreme

Funkcija operativne pripreme ima najznačajniju ulogu u plansko-upravljačkom procesu

zbog činjenice da ona služi kao veza između svih ostalih funkcija u plansko-upravljačkom

procesu (slika 1). Plan plasmana šalje se operativnoj pripremi, koja nakon završenog procesa

tehnološke pripreme proizvodnje, pristupa izradi dinamičkih godišnjih i operativnih

terminskih planova proizvodnje.

20


3.1.5.1. Operativni terminski planovi

a) Terminski plan isporuke finalnih proizvoda

Kod izrade operativnih terminskih planova proizvodnje počinje se izradom godišnjeg

terminskog plana isporuke finalnih proizvoda na skladište gotovih proizvoda. On se dobije

kada se od dinamičkog godišnjeg plana plasmana finalnih proizvoda odbije ciklus

uskladištenja, ambalažiranja i isporuke kupcu [13]:

T ri=T rp−C i (2)

gdje je:

Tri - termin u kojem mora biti dovršena montaža i-tog finalnog proizvoda da bi ovaj bio

isporučen na skladište gotovih proizvoda,

Trp - termin u kojem će i-ti finalni proizvod biti dostavljen kupcu,

Ci - ciklus isporuke i-tog finalnog proizvoda na skladište kupca.

C i=t ikt ut t , h (3)

gdje je:

tik - vrijeme potrebno za obavljanje izlazne kontrole,

tu - vrijeme potrebno za manipulaciju (unutarnji transport, ambalažiranje i odlaganje)

kod uskladištenja,

tt - vrijeme isporuke, tj. transporta do kupca.

b) Terminski plan montaže finalnih proizvoda

Do njega se dolazi kada se od termina dovršetka montaže finalnog proizvoda (nulti nivo

strukturne tehnološke sastavnice) odbije ciklus montaže u finalni proizvod, svih dijelova i

sklopova koji ga čine (prvi nivo sastavnice) [13]:

T mji=T ri−Cmji (4)

gdje je:

Tmji – termin u kojem j-ti dio i sklop mora biti spreman za ugradnju u i-ti finalni

proizvod,

21


Tri - termin u kojem mora biti dovršena montaža i-tog finalnog proizvoda da bi ovaj bio

isporučen na skladište gotovih proizvoda,

Cmji - ciklus montaže j-tog dijela ili sklopa koji ulazi u i-ti finalni proizvod.

Potrebno je naglasiti da temeljem tehnološkog procesa montaže za svaki dio ili

ugradbeni sklop proizlazi različiti trenutak kada treba započeti s ugradnjom istog u finalni

proizvod. Zato ako je cilj da zalihe dijelova i sklopova u međufazama procesa izrade budu što

manje, treba svaki dio promatrati za sebe i za njega računati zaseban ciklus montaže od

trenutaka kada se ovaj temeljem tehnološkog procesa ugrađuje pa do izlaska finalnog

proizvoda sa montažne trake. Ovo načelo, naravno, nije moguće primijeniti u svim tipovima

proizvodnje. Preduvjet za njegovo provođenje je vrlo stabilna interna organizacija, precizno

planiranje i disciplinirano izvršenje. Takvo načelo danas se uvelike primjenjuje u poduzećima

koje proizvode po “Just in Time” principu, ali je tamo sam planski postupak nešto

jednostavniji zbog primjene tehnologije vođenja koja to omogućava.

c) Terminski planovi izrade i montaže podsklopova

U ovoj fazi već je očita sva složenost procesa terminiranja. Sada se prvi nivo strukturne

sastavnice dijeli na dijelove koji se nabavljaju, i ti elementi sa pripadajućim terminima će ići

direktno nabavi za izradu terminskog plana nabave. Zatim su tu i dijelovi koji se izrađuju, pa

se i oni svrstavaju u zaseban plan. Zaseban plan pravi se i za podsklopove koji se montiraju.

Terminski plan montaže podsklopova

Za podsklopove terminski plan izrađuje se na isti način kao i terminski plan montaže

finalnih proizvoda čime se stiže do drugog nivoa sastavnice. U ovaj plan se pridodaju količine

i termini za sve one finalne proizvode koji koriste iste podsklopove.

Terminski plan izrade dijelova

On se počinje formirati već na prvom nivou sastavnice za one dijelove koji direktno

ulaze u finalni proizvod. U njega se također pridodaju količine i termini iz ostalih nivoa iste

sastavnice finalnog proizvoda, ali također i iz sastavnica drugih proizvoda ukoliko oni koriste

iste dijelove. Termini se računaju, na način da se za svaku fazu izrade odbije predviđeni ciklus

izrade izračunat iz tehnološkog procesa [13]:

T j=T m−C j (5)

22


gdje je:

Tj - termin u kojem se mora započeti sa izradom j-tog dijela da bi on bio spreman na

vrijeme za montažu u podsklop, sklop, finalni proizvod ili za isporuku na skladište

rezervnih dijelova,

Cj - ciklus izrade j-tog dijela koji se dobije iz tehnološkog procesa za svaku fazu procesa

posebno.

Ovaj postupak ponavlja se za svaku fazu proizvodnog procesa. Drugim riječima izvršiti

će se formiranje podplanova za sve faze izrade, sve do termina kada repromaterijal mora stići

na prvu operaciju pripreme repromaterijala za strojnu obradu. To svakako podrazumijeva da

za sve ove faze proizvodnog procesa postoji razrađen detaljan tehnološki proces.

Svaki terminski plan mora biti dodatno usklađen sa planiranim količinama škarta u

svakoj fazi procesa, količinama koje su već lansirane, količinama koje se već nalaze na

skladištu i količinama koje su namijenjene za rezervne dijelove (npr. za servise).

Da ispuni te zahtjeve, MRP koristi procese "netiranja" (izračunavanja neto količina)

potreba, "poravnavanja" naloga prema vremenu dobave i "razlaganja" sastavnice [26].

Nakon što su svi terminski planovi izrađeni i ažurirani, operativna priprema šalje nalog

nabavi za izradu terminskih planova nabave a također skladištima i proizvodnji šalje nalog za

ispis tehnološke, operativne i lansirne dokumentacije.

3.2. REDOSLIJED IZRADE

Redoslijed izrade predstavlja najznačajniji produkt tehnološke pripreme proizvodnje. Iz

njega proizilaze potrebni vremenski pokazatelji koji služe kao osnova za izračun planskih

termina, ali također predstavljaju i osnovu za izbor modela proizvodnog sustava.

Kada se govori o proizvodnom sustavu onda se u ovom slučaju misli na segment

ukupnog proizvodnog sustava, potreban da se izradi određeni poluproizvod, ugradbeni dio ili

finalni proizvod. To podrazumijeva da ukupni proizvodni sustav nije jednoobrazan, ali zato

pojedini njegovi segmenti jesu (npr. linijski sustav kod montaže finalnog proizvoda ili

fleksibilni proizvodni sustav kod izrade djelova).

Redoslijed izrade daje slijedeće informacije (slika 8):

zaglavlje redoslijeda izrade, koje sadrži:

➢ oznaku redoslijeda izrade,

23


➢ naziv i oznaku pozicije na koji se redoslijed odnosi

➢ način protoka izradaka kroz proizvodni sustav na kome se izrađuje (pojedinačno

ili u seriji),

➢ minimalnu veličinu serije,

informacije vezane za aktivnost, koje se sastoje od:

➢ rednog broja aktivnosti koji označava redoslijed izvođenja istih,

➢ naziva aktivnosti,

➢ vrijeme izvođenja aktivnosti,

➢ simbola koji predstavlja aktivnost i omogućuje lakše vizualno snalaženje,

➢ oznake i naziva proizvodne ili transportne opreme koja vrši aktivnost.

Sl. 8. Primjer ispisa redoslijeda izrade

Osim ovih informacija za svaku aktivnost u redoslijedu izrade mogu se vezati i

informacije koje imaju strogo tehnološki karakter i u osnovi nisu od presudne važnosti za

planiranje i upravljanje, već služe kod tiskanja tehnološke dokumentacije koja se dostavlja na

radno mjesto u vidu operacijskih lista. Neke od tih informacija su:

• vrijeme pripreme, raspreme stroja,

24


• vrijeme izmjene alata,

• dodatno vrijeme,

• skica operacije,

• opis i parametri pojedinih zahvata,

• itd.

Sadržaj redoslijeda izrade uvelike ovisi o modelu proizvodnog sustava. Zato će u

nastavku biti rečeno par riječi o modelima proizvodnih sustava.

3.2.1. Modeli proizvodnih sustava

Veliki je broj proizvodnih sustava koji se primjenjuju u praksi, no kada se izvrši njihova

usporedba, može se izvršiti grupiranje sustava po bitnim karakteristikama kao što su: količina

proizvodne opreme u sklopu sustava, broj izradaka koji se u njemu obrađuju [27], način

njihovog protoka kroz sustav, stupnju fleksibilnosti, itd. To dovodi do formiranja teorijskih

modela proizvodnih sustava [28] (tablica 1).

Tablica 1. Osnovni modeli proizvodnih sustava [28].

25


Važnost teorijskih modela proizlazi iz činjenice da svaki od njih generira određene

vrijednosti izlaznih parametara (fleksibilnost, produktivnost, cijena koštanja i sl.), ali i

definira okvir po kojem će određeni tehnološki proces biti koncipiran. Kada se zna kojem

modelu se proizvodni sustav najviše približuje, znati će se kakav tehnološki proces formirati,

te na koji način planirati i voditi proizvodnju da bi ona bila optimalna. Također će se na

osnovu tako dobijenih podataka moći unaprijed planirati izlazne rezultate ovakvog sustava.

Broj formiranih teorijskih modela zavisi od postavljenih kriterija, a to su [29]:

• broj izradaka u sustavu,

• broj proizvodne opreme u sustavu,

• broj operacija koje se izvode na jednom kapacitetu,

• način raspoređivanja proizvodne opreme.

3.2.2. Tehnološki proces u funkciji modela proizvodnog sustava

Svaki teorijski model proizvodnog sustava podrazumijeva i određen skup parametara

planiranja i upravljanja specifičan za svaki sustav. To podrazumijeva da je tehnološki proces,

a pogotovo redoslijed izrade, kao njegova fizička reprezentacija, u funkciji modela

proizvodnog sustava. To znači da će struktura aktivnosti, kako proizvodnih (operacije) pa tako

i transportnih, biti prilagođena određenom modelu.

Tako će npr. za jednopredmetni proizvodni kapacitet postojati samo aktivnost ulaznog i

izlaznog transporta dok međuoperacijskog transporta neće ni biti. Također će postojati samo

jedna proizvodna operacija. Ukoliko se radi o jednopredmetnom fleksibilnom proizvodnom

kapacitetu onda može postojati više proizvodnih operacija, ali i dalje ne postoji

međuoperacijski transport. S druge strane, kada je u pitanju proizvodni sustav sastavljen od

više proizvodnih kapaciteta, onda postoji, u terminima vremena, mjerljivi međuoperacijski

transport.

Kod proizvodnog sustava napravljenog po kombiniranom modelu uvjek želimo postići

optimum između opterećenja proizvodne opreme i dužine trajanja ciklusa izrade. To nameće

za potrebu da postoji, osim aktivnosti transporta i aktivnost mođuoperacijskog skladištenja

koju pri projektiranju tehnološkog procesa treba uzeti u obzir. Ukoliko takav sustav obrađuje

više raznovrsnih izradaka (višepredmetni proizvodni sustav) to će i potreba za

međuskladištnejem biti više naglašena.

26


Za pojedini model proizvodnog sustava relaciju između modela proizvodnog sustava i

tehnoloških operacija može se prikazati tablicom 2 [29].

Tablica 2. Međuzavisnost tehnološkog procesa o modelu proizvodnog sustava [29].

Kraticaproizvodnog

modela

Aktivnostiulaznog iizlaznog

transporta

Transport izmeđuproizvodne

opreme

Broj proizvodnihoperacija

Posebna pažnjakod balansiranja

operacija

JLPK da ne jedna neJFPK da ne više neJSPK da ne jedna neJLPS da da više velikaJFPS da da više malaJSPS da da više ne

VLPK da ne jedna neVFPK da ne više neVSPK da ne jedna neVLPS da da više velikaVFPS da da više malaVSPS da da više neVVPS da da više ne

3.2.3. Alternativni tehnološki procesi i izbor optimalne varijante

Današnja tendencija u razvoju modernih upravljačkih sustava je u ostvarenju

mogućnosti izbora varijante tehnološkog procesa koja će dati optimalne rezultate u okviru

trenutnih proizvodnih uvjeta. Ovakav pristup upravljanju posebno je značajan kod fleksibilnih

proizvodnih sustava, jer se kod njih, zbog međusobno zamjenjivih i uskladivih proizvodnih

kapaciteta, mogu pojaviti varijacije kako po broju proizvodne opreme uključene u proizvodni

sustav, tako i po broju mogućih transportnih puteva, a što utječe na vremena aktivnosti

transporta.

Prvi korak u izboru optimalne varijante tehnološkog procesa je izrada niza alternativnih

tehnoloških procesa koji sadrže samo proizvodne operacije. Računalo na osnovu algoritma

27


ugrađenog u softver [30] samo izabire optimalnu varijantu redoslijeda izrade. Ovaj izbor se

vrši na izvršnom nivou MES sustava [31].

Drugi pristup u donošenju zaključka o izboru optimalne varijante redoslijeda izrade

sastoji se u povezivanju redoslijeda izrade sa modelom proizvodnog sustava. Ukoliko je za

izradu u pojedinoj fazi proizvodnje određenog proizvoda moguće izabrati između više

varijanti proizvodnog sustava, onda se za svaki sustav dizajnira par: redoslijed izrade - model

proizvodnog sustava. Na osnovu izabranog modela proizvodnog sustava kod donošenja

godišnjeg plana proizvodnje, softver će sam naći odgovarajuću varijantu redoslijeda izrade.

Takav je pristup moguć kada se radi o fleksibilnoj opremi. Također je moguć i kada se

operacije izvode pretežno uz upotrebu ručnih alata kao što su razne operacije montaže i sl.

3.3. CIKLUS IZRADE

Ciklus izrade je ukupno potrebno vrijeme da se izradi određena serija izradaka.

Nemoguće je izvršiti pravilno planiranje proizvodnje, tj. za svaku stavku iz sastavnice, a

prema terminskom planu isporuke odrediti datum početka odnosno završetka pojedine faze

proizvodnje ukoliko se ne poznaje ciklus izrade.

3.3.1. Metode za određivanje ciklusa izrade

Ciklus izrade u načelu ovisi o modelu proizvodnog sustava i poznatim uvjetima

proizvodnje, tj. rasporedu proizvodne opreme i izabranom redoslijedu izrade. Prema Mikcu

[13] ciklus izrade se može uizračunati uz pomoć modela kako je dano u nastavku.

3.3.1.1. Slijedni odnosno uzastopni model

Slijedni model karakterizira proizvodnja u malim serijama koja se odvija pretežno na

proizvodnoj opremi koja zahtjeva veliki udio ručnog vremena kod izršenja proizvodnih

operacija. Kod ovog načina izvođenja proizvodnje svaka proizvodna operacija izvodi se na

cijeloj seriji izradaka prije no što se izraci transportiraju na drugu operaciju (slika 9).

Kod ovog načina proizvodnje za zapaziti je da su tehnološki ciklusi vrlo dugi što znači

da će proizvodna cijena, po osnovi koeficijenta obrtja materijala, biti visoka bez obzira na

relativno jeftinu proizvodnu opremu.

28


Sam ciklus izrade se određuje na slijedeći način:

C i=tT⋅f (6)

gdje je:

Ci - stvarni ciklus izrade tj. ukupno vrijeme potrebno za izradu serije,

tT - tehnološki ciklus,

f - faktor gubitka vremena (sadrži zastoje i organizacijske gubitke vremena).

Faktor gubitka vremena trebao bi uvijek biti što manji. Što je način vođenja poslovnoga,

a poglavito proizvodnog procesa bolji, to će taj koeficijent biti manji. Tehnološki ciklus se

kod ovog načina proizvodnje određuje na način:

tT=∑ t i⋅n (7)

gdje je:

∑ t i - ukupno vrijeme svih operacija potrebnih za izradu izratka i,

n - broj izradaka u seriji.

Sl. 9. Slijedni model

3.3.1.2. Usporedni odnosno paralelni model

Usporedni model karakterizira proizvodnja u velikim serijama koja se odvija na

linijskom proizvodnom sustavu kojeg karakterizira pretežno specijalizirana i specijalna

proizvodna oprema. Kod ovog načina izvođenja proizvodnje, odmah po završetku operacije

29


na prvom izratku, on se transportira na slijedeću operaciju i tako redom (slika 10).

Kod ovog modela je za zapaziti da je tehnološki ciklus vrlo kratk, što znači da je

pogodan za izradu skupih izradaka koji se izrađuju u velikim serijama. Na taj način će

proizvodna cijena, po osnovi koeficijenta obrtja materijala, biti niska, iako je cijena

proizvodne opreme relativno visoka. Ciklus izrade se određuje, kao u prethodnom slučaju

prema izrazu (6).

Sl. 10. Paralelni model

Tehnološki ciklus se kod ovog načina proizvodnje određuje na način:

tT=∑ t in−1tmax (8)

gdje je:


n - broj izradaka u seriji,

tmax - vrijeme trajanja najduže operacije.

3.3.1.3. Kombinirani model

Kombinirani model karakterizira proizvodnja u srednjim i manjim serijama koja se

odvija fleksibilnom proizvodnom sustavu kojeg karakterizira NC i CNC univerzalna

proizvodna oprema. Izvođenje proizvodnje planira se na način da su proizvodni kapaciteti

maksimalno zauzeti uz istovremenu maksimalnu protočnost materijala koja se pri tome može

ostvariti. Dakle ukoliko je naredna operacija duža od prethodne onda ona kreće sa izvršenjem

30


odmah nakon što je operacija na prvom izratku na prethodnom kapacitetu završila. Ukoliko je

pak operacija na slijedećem kapacitetu po vremenu trajanja kraća od one na prethodnom, onda

će operacija na prvom izratku krenuti u trenutku koji će osigurati da operacija na

pretposljednjem izratku završi kada i operacija na posljednjem izratku na prethodnom

proizvodnom kapacitetu (slika 11).

Sl. 11. Kombinirani model

Ovakav model može se realizirati kada su međuskladišta dovoljno velika. Kod ovog

načina proizvodnje za zapaziti je da su tehnološki ciklusi znatno kraći nego kod slijednog

načina odvijanja proizvodnje, ali ipak duže nego kod paralelnog. Ovakav način vođenja

pogodan je za sve tipove izradaka koji se izrađuju na fleksibilnoj proizvodnoj opremi i danas

sve više prevladava. Omogućuje relativno kratke cikluse i pri izradi malih serija uz čestu

promjenu proizvodnog asortimana. Ciklus izrade se određuje, kao u prethodnom slučaju

prema izrazu (6).

Tehnološki ciklus se kod ovog načina proizvodnje određuje na način:

tT=∑ t in−1tM−tm (9)

gdje je:


n - broj izradaka u seriji,

tM - zbroj vremena svih onih operacija koje su po trajanju veće od prethodne,

tm - zbroj vremena svih onih operacija koje su po trajanju manje od prethodne.

31


32


4. SOFTVERSKI SUSTAV mMPC

4.1. PRAKTIČNA PRIMJENA TEORIJSKOG MODELA

4.1.1. Integracija poslovnih funkcija

Kada je bio iznošen teorijski model organizacije i toka informacija u proizvodno-

poslovnom sustavu, a sa svrhom prikaza plansko-izvršnih aktivnosti, bila je, radi lakšeg

razumijevanja, izvršena raščlana na funkcije kao logične cjeline poslovnog sustava. I, doista,

razvoj softverskih rješenja za ubrzanje i automatizaciju rada ovih funkcija išao je najprije ka

stvaranju zasebnih rješenja i koncepata za svaku od ovih funkcija. Neki od tih koncepata su

[32]:

• računalom podržan razvoj proizvoda (CAE - Computer Aided Engineering),

• računalom podržano konstruiranje (CAD - Computer Aided Design),

• računalom podržano planiranje i upravljanje proizvodnjom (CAPPC - Computer Aided

Production Planing and Control),

• računalom podržana proizvodnja (CAM - Computer Aided Manufacturing),

• računalom podržano osiguranje kvalitete (CAQ - Computer Aided Quality).

Pri tome je postojala oštra granica u opsegu poslova koje je svako ovo softversko

rješenje obuhvaćalo. Posebno se uočavala granica između rješenja koja su pokrivala segment

poduzeća koji se bavio proizvodnjom i razvojem poduzeća, te rješenja koja su pokrivala

financijsko-administrativne poslove.

Naravno da su i prvi koraci u integraciji odvojenih informacijskih sustava išli ka

integraciji onih cjelina koje je međusobno najlakše povezati. Tako se razvio koncept CIM-a12

koji je nastojao objediniti sve koncepte vezane uz proizvodnju. Na drugoj strani su se

nastojala objediniti financijsko-administrativna rješenja, kao što su rješenja za financijsko

knjigovodstvo, materijalno knjigovodstvo, upravljanje kadrovima i sl.

U segmentu financijsko-administrativnih rješenja puno je brže ostvarena integracija

nego u segmentu vezanom uz razvoj i proizvodnju, jer je i nivo složenosti problema znatno

manji, a sami problemi su uglavnom egzaktno definirani postavljenim zakonskim

ograničenjima i smjernicama. U segmentu vezanom uz razvoj i proizvodnju, prvo je izvršena12 CIM - računalom integrirana proizvodnja iz engl. Computer Integrated Manufacturing

33


integracija sustava za razvoj i planiranje, pa se tu pojavio niz softverskih rješenja kao što je:

MicroMAX, Mapix, Copix, koja su koristila MRPII koncept. Sve većom automatizacijom

proizvodnje, omogućeno je integriranje i ostalih proizvodnih funkcija. Tako su nastali MES

sustavi koji su ujedinili CAM i CAQ koncepte [6,12]. Neka od tih rješenja su softverski

sustavi “Cube”, “Danieli Level2” i drugi.

Razvojem poduzeća koja djeluju internacionalno, ali također i sve većim jačanjem

konkurencije, uvidjela se potreba za sveobuhvatnom integracijom ovih sustava kako po dubini

(povezivanje financijsko-administrativnog segmenta sa segmentom vezanim za razvoj i

proizvodnju) tako i po širini (povezivanje različitih lokacija istog poduzeća u jedinstveni

sustav). Takva rješenja danas pružaju tvrtke kao što su BaaN, Oracle, Navision, i SAP sa

svojim R/3 sustavom.

Ovakvi sustavi nazivaju se još i Enterprise Resource Planning (ERP) sustavima, iako je

danas tendencija da im se promjeni naziv u Enterprise Resource Management (ERM)13

sustave, što više odgovara stvarnom smislu opsega poslovno-proizvodnih procesa koje ovakav

sustav pokriva. ERP sustavi omogućuju visoku efikasnost u svim segmentima poslovanja, a

samim time i znatno smanjenje troškova što omogućuje proizvodnju po nižim cijenama.

Naravno postoje i negativne strane ovakvih visoko integriranih sustava, a to su:

• visoka cijena samog sustava,

• visoka cijena implementacije sustava,

• dugo vrijeme implementacije,

• visoki troškovi održavanja sustava.

4.1.2. Izgradnja ERP sustava

Općenito danas u poslovnoj primjeni koriste se SQL14 baze podataka jer je njihova

pouzdanost te brzina, lakoća pripreme i dobave podataka najveća. Struktura podataka u

ovakvoj bazi opisana je SQL jezikom [33]. To znači da se struktura podataka može relativno

lako mijenjati i prenositi na poslužiteljske programe različitih proizvođača. Sam server baze

podataka, kod višeslojne arhitekture, ne obavlja nikakve specijalne zadaće, iako kao takav ima

mogućnosti izvršavanja manjih programa napisanih u internom jeziku servera u obliku

procedura i okidača [34]. Prepustiti poslužitelju baze podataka obavljanje poslova obrade

13 ERM - upravljanje resursima poduzeća.14 SQL - iz engl. Structured Query Language

34


podataka značilo bi dodatno opterećenje na server, a samim time i povećanje zahtjeva na

hardver. Osim toga, zbog upotrebe internog jezika poslužitelja, prijenos aplikacije na

poslužitelje drugih proizvođača bio bi vrlo zahtjevan zadatak.

Upravo zbog potrebe za povećanom fleksibilnošću i rasterećenjem poslužitelja baze

podataka uveden je sloj aplikacijskih poslužitelja. Aplikacijski poslužitelj je modularni

softver kojem je osnovna namjena izvršavanje svih računski zahtjevnih zadaća vezanih uz

obradu podataka te ostvarivanje komunikacije između prezentacijskog sloja i sloja

poslužitelja baze podataka. Komunikacija aplikacijskog poslužitelja sa poslužiteljem baze

podataka vrši se preko standardnog mrežnog protokola (obično TCP/IP), dok se komunikacija

aplikacijskog poslužitelja sa prezentacijskim slojem vrši preko jednog od standardnih

protokola za razmjenu paketa podataka i izvršavanje procedura kao što su: DCOM, CORBA,

HTTP i sl. [35].

Prezentacijski sloj najjednostavniji je i sastoji se ustvari od matematički nezahtjevnog

programa koji predstavlja, ustvari, korisničko sučelje za unos i pregled podataka. S obzirom

da je program kao takav male složenosti i obujma, lako ga je prenijeti na različite platforme.

Sl. 12. Razmiena podataka kod troslojne arhitekture

Kao što je vidljivo iz slike12, razmjena podataka između slojeva odvija se na način da

35


se podaci u prezentacijskom sloju preko korisničkog sučelja unose i pohranjuju u memoriji

PC stanice. Kada su podaci spremni za odašiljanje, formira se paket podataka i prosljeđuje

aplikacijskom poslužitelju. Istovremeno se pozivaju objekti na aplikacijskom poslužitelju

zaduženi za raspakiranje paketa podataka i njihovu obradu. S obzirom da se podaci šalju u

paketu mrežni promet sveden je na minimum. Aplikacijski poslužitelj po izvršenoj obradi

podataka upisuje podatke u bazu podataka koristeći za to SQL sintaksu.

Dohvaćanje podataka vrši se na sličan način kao i upis podataka samo obratnim

redoslijedom. U ovom slučaju, prvo od strane prezentacijskog sloj stiže zahtjev za

osvježavanjem podataka. Aplikacijski poslužitelj taj zahtjev oblikuje u SQL upit i prosljeđuje

ga poslužitelju baze podataka, a poslužitelj baze podataka vraća pripremljene podatke kao

odgovor na upit aplikacijskom poslužitelju. Na temelju toga aplikacijski poslužitelj formira

paket podataka koji se prosljeđuje prezentacijskom sloju.

4.2. MODULI I PRIMJENA

Sustav mMPC sastavljen je od niza modula integriranih u zajednički aplikacijski

poslužitelj tako da je distribucija aplikacijskog poslužitelja na više PC servera krajnje

jednostavna i svodi se praktično na kopiranje programa aplikacijskog poslužitelja na svaki

implementirani PC server. Također je pristup svim podacima aplikacijskog poslužitelja

moguć preko jedinstvenog korisničkog sučelja, gdje je pristup određenim opcijama ograničen

ovisno o korisničkim pravima pojedinog korisnika sustava. Na ovaj način je i distribucija

korisničkog sučelja na pojedine PC stanice krajnje jednostavna i svodi se na kopiranje

programa korisničkog sučelja na svaku implementiranu PC stanicu te uspostavljanje veze sa

aplikacijskim poslužiteljem i određivanja korisničkih prava od strane administratora sustava.

Moduli su na ekranu korisničkog sučelja logički organizirani u izbornike, iako to ne

znači da će pojedini korisnik imati pristup opcijama isključivo jednog izbornika, već to ovisi o

poslovnim procesima koje obavlja.

4.2.1. Ulaz u program

Po startanju korisničkog sučelja pojavljuje se pozdravni logo sa nazivom i imenom

autora programa (slika 13).

Cijeli softver napisan je na engleskom jeziku iz razloga što je taj jezik danas postao

36


službeni jezik za međunarodnu komunikaciju i 99% svjetskog softvera napisano je upravo na

tom jeziku.

Kada se kompletno korisničko sučelje učitalo u memoriju računala pojavljuje se prozor

za unos korisničkog imena i lozinke (slika 14).

Sl. 13. Pozdravni logo korisničkog sučelja

Nakon što se korisnik prijavio na sustav dočekuje ga glavni ekran sučelja sa glavnim

izbornicima, koji u ovom slučaju nisu razmješteni kako je to običaj kod klasičnih Windows

programa, a to znači u zaglavlju prozora, već sa desne strane prozora nalik izbornicima koji se

primjenjuju kod WEB aplikacija (slika 15).

Sl. 14. Prozor za upis korisničkog imena i lozinke

Glavni izbornici obuhvaćaju sljedeće logičke cjeline:

• SETUP - izbornik u kome se nalaze opcije za osnovne postavke programa,

37


• DESIGN - izbornik u kome se nalaze opcije vezane uz razvoj i oblikovanje proizvoda,

• RESOURCES - izbornik u kome se nalaze opcije za upravljanje glavnim proizvodnim

resursima,

• INVENTORY - izbornik u kome se nalaze opcije za upravljanje fizičkim i logičkim

skladišnim i proizvodnim prostorom,

• TECHNOLOGY - izbornik u kome se nalaze opcije za definiciju proizvodnih procesa i

pripadajuće tehnologije,

• SALES - izbornik u kome se nalaze opcije za upravljanje poslovima nabave i prodaje

proizvoda,

• CONTROL - izbornik u kome se nalaze opcije za izradu glavnog plana proizvodnje i

praćenje proizvodnje,

• REPORTS - izbornik u kome se nalaze opcije za ispis najvažnijih izvještaja.

Sl. 15. Glavni ekran sa izbornicima

38


4.2.2. Standardni elementi programa

Svaki prozor za unos podataka posjeduje određene standardne elemente za navigaciju i

manipulaciju podacima. Ti su elementi (slika 16):

• Navigacijska traka - služi za navigaciju unutar bloka zapisa i sadrži slijedeće opcije:

➢ First - prvi zapis unutar bloka postaje važeći,

➢ Previous - prethodni zapis postaje važeći,

➢ Next - slijedeći zapis postaje važeći,

➢ Insert - otvara novi zapis,

➢ Delete - briše tekući zapis,

➢ Ok - potvrđuje izmjene tekućeg zapisa

➢ Cancel - odbacuje izmjene tekućeg zapisa;

• Apply / Cancel - služi za slanje svih izmjena na aplikacijski poslužitelj odnosno za

odbacivanje izmjena;

• Podebljani tekst - označava sve zapise na kojima su učinjene izmjene ili novo uneseni

zapisi;

Sl. 16. Standardni elementi prozora za unos podataka

Još se neki elementi pojavljuju kod većine prozora za unos podataka (slika 17):

• Tablica za pregled / izmjenu podataka - kada prozor ne sadržava posebnu mapu za

39


unos i izmjenu podataka onda se podaci unose ili mijenjaju direktno u tablici;

• Mapa - služi za razdvajanje skupnih podataka u tabelarnom prikazu od trenutno

aktivnog zapisa koji se mijenja ili unosi;

• Stranica za unos podataka - kada postoji onda sadrži klasične elemente Windows

okruženja.

Sl. 17. Ostali standardni elementi prozora

Ukoliko se odluči izaći iz prozora, a da nismo potvrdili izmjene odnosno odaslali ih na

aplikacijski poslužitelj ili od njih odustali, program će dati obavijestit pojavljivanjem prozora

sa porukom u kojem postoji opcija hoće li se podatci potvrditi, od njih odustati ili se vratiti u

prozor i odustati od izlaza iz njega (slika 18).

Sl. 18. Prozor za potvrđivanje izmjena

40


4.2.3. Osnovne postavke

Osnovne postavke obuhvaćaju čitav niz pripremnih aktivnosti koje treba obaviti prije no

što se softver uopće može početi upotrebljavati odnosno prije no što softver krene u fazu

produkcije. Iz prikaza opcija glavnog izbornika osnovne postavke (slika 19), vidljivo je da

pripremni posao kojeg treba obaviti uopće nije trivijalan.

Sl. 19. Opcije izbornika SETUP

4.2.3.1. Stalne postavke

Stalne postavke (Permanent Setup) su postavke koje određuje proizvođač softvera (u

ovom slučaju autor ovog rada) i uvjetovane su internim potrebama programa (slika20).

Sl. 20. Prozor za unos i izmjenu stalnih postavki

41


Te su postavke unesene po isporuci programa, a njihova izmjena mora se vršiti strogo

slijedeći upute proizvođača jer nepravilna izmjena istih može uvjetovati nepravilan rad cijelog

sustava ili čak njegov zastoj.

Tu se nalaze postavke kao što su standardne jedinice mjere koje se koriste u

izračunavanju planskih perioda, standardne stope amortizacije kod izračuna troškova,

standardne porezne stope i sl.

4.2.3.2. Radni kalendar

Da bis se pravilno izvršio proces planiranja potreban je radni kalendar u kojeg se unose

dani u željenoj poslovnoj godini koji se smatraju neradnima, odnosno koji neće biti uzeti u

obzir u planskom ciklusu (slika 21).

Sl. 21. Prozor za definiranje radnog kalendara

Ovaj prozor ponešto odstupa od standarda i jedini je kod koga aplikacijski poslužitelj ne

preuzima obradu podataka, već nalog za pripremu kalendara samo prosljeđuje poslužitelju

baze podataka. Poslužitelj baze podataka, koristeći svoj interni programski jezik, priprema

podatke u obliku tablice pridružujući svakom datumu tražene godine, oznaku kvartala i tjedna.

Korisnik zatim vrši označavanje svih onih dana koji se u planskom procesu neće koristiti (Day

off indicator).

42


4.2.3.3. Radno vrijeme

Da bi se planski proces proveo što preciznije nije dovoljno znati samo koji su dani radni

odnosno koji su neradni unutar poslovne godine, već je potrebno znati i kako je raspoređeno

radno vrijeme po smjenama unutar jednog radnog dana, tj. koliko se neto vremena koristi

unutar bruto raspoloživog vremena tijekom jednog dana (slika 22).

Sl. 22. Prozor za unos raspodjele i trajanja radnog vremena po smjenama

To znači da će trebati unijeti početak i završetak svakog vremenskog ciklusa unutar

svake smjene. Dakako, pri tome treba isključiti sve planirane pauze unutar jedne smjene

(odmor, topli obrok i sl.).

4.2.3.4. Mjerne jedinice

Moderni ERP sustavi omogućuju unos podataka u različitim decimalnim jedinicama

mjere unutar osnovne jedinice mjere (npr. mm, m, km). Da bi to bilo moguće uvedena je

posebna tablica unutar baze podataka koja sadrži popis svih mjernih jedinica koje se

upotrebljavaju unutar sustava.

Ovaj popis nije statičan, što znači da je omogućeno dodavanje novih mjernih jedinica

kako se unutar sustava ,pojavljuje potreba za njima. Također je moguće brisanje onih mjernih

jedinica koje se više ne upotrebljavaju. Sustav će dati obavijest ukoliko se jedinica mjere još

43


upotrebljava i neće dozvoliti brisanje zapisa (slika 23).

Sl. 23. Prozor za unos mjernih jedinica

S obzirom da se u sustavu može pojaviti veliki broj različitih mjernih jedinica,

omogućeno je filtriranje zapisa po osnovnim mjernim jedinicama.

4.2.3.5. Tečajna lista

Kako je ERP sustav zamišljen da funkcionira u međunarodnom okruženju, potrebno je

omogućiti da se novčane vrijednosti unose i izražavaju u različitim valutama. Može se

postaviti pitanje kakve veze financijski pokazatelji imaju sa planskim i proizvodnim

procesom? Kada je bilo govora o modelu planiranja i izvršenja proizvodnje onda je bilo

rečeno da odluka o tome hoće li se nastaviti razvoj proizvoda i lansiranje proizvodnje ovisi

upravo o simulaciji planskog procesa iz kojeg će se kalkulacijom proizvodnih troškova doći

do proizvodne cijene koštanja proizvoda. Pribrajanjem režijskih i ostalih troškova doći će se

do minimalne cijene koštanja proizvoda. Ovaj pokazatelj je ustvari osnova za donošenje

odluke o tome hoće li se nastaviti razvoj proizvoda i lansirati proizvodnja (slika 24).

Da bi se moglo izvršavati preračunavanje valuta, tečaj se veže za neku bazičnu

vrijednost koja onda poprima oznaku bazne vrijednosti (Base value) i ne mora biti valuta koja

44


fizički postoji u opticaju već može biti i indeks koji ima tendenciju relativne stabilnosti.

Sl. 24. Prozor za unos tečajne liste

4.2.3.6. Planirani troškovi

Da bi došli do informacije o realnoj cijeni koštanja potrebno je izručunati direktne i

indirektne troškove svakog izratka koji je uključen u strukturu finalnog proizvoda. Direktne

troškove određuje se temeljem planskih podataka dobivenih iz operativne pripreme

proizvodnje dok indirektne troškove ćine svi oni troškovi koje nije moguće neposredno i

jednoznaćno utvrditi.

Ukoliko ne postoji knjigovodstveni modul koji bi te troškove statistički pratio, moguće

je ručno unijeti u ovu tablicu sve poznate indirektne troškove.

Troškove se ne mora preračunavati već ih se može unijeti u valuti u kojoj su izraženi.

sustav će se sam pobrinuti za njihovo preračunavanje u trenutku kada to bude potrebno (slika

25).

U budućoj verziji softvera biti će ugrađen modul za izračun kako direktnih tako i

indirektnih troškova proizvodnog sustava te će se na taj naćin statističkim praćenjem i

kvalitetnom analizom poslovnih rezultatata iz prošlih planskih razdoblja, moći doći do realne

45


cjene koštanja koja će služiti kao podloga za procjenu isplativosti proizvodnje.

Sl. 25. Prozor za unos planiranih režijskih troškova

4.2.4. Podrška razvoju proizvoda

Ukoliko se postavi pitanje kakve veze ima razvoj proizvoda sa planiranjem proizvodnje,

treba naglasiti da, kod modela planiranja i izvršenja proizvodnje, razvoj proizvoda predstavlja

početnu fazu u planiranju u smislu da on određuje osnovnu strukturu proizvoda iz čega će u

fazi definiranja tehnološkog procesa doći do formiranja tehnoloških sastavnica kao preduvjeta

za planiranje. Većina modernih ERP sustava sadrži podršku razvoju proizvoda pa tako i

mMPC sustav (slika 26).

Sl. 26. Opcije izbornika DESIGN

46


Najbitniji činioci kod pružanja podrške inženjeru konstruktoru prilikom projektiranjaproizvoda je čuvanje informacija o crtežu i informacija o gradbenim dijelovima proizvoda.

4.2.4.1. Informacije o crtežu

Informacije o crtežu moraju sadržavati sve relevantne podatke iz zaglavlja sastavnicecrteža, a to su: naziv djela, oznaka djela, materijal izrade, informacije o mjerilu, dimenzijama,

namjeni crteža i sl. U softver mMPC je osim podrške za unos svih relevantnih informacijacrteža ugrađena i podrška za spremanje i pregled crteža (slika 27).

Sl. 27. Prozor za unos informacija o crtežu i pohranu crteža

Spremanje i pregled crteža mogući su iz svih formata koji podržavaju Microsoftovu

47


OLE215 tehnologiju, što u praksi znači iz većine modernih programa za tehničko crtanje,

design i obradu slike. Moguće je pohraniti i crteže dobivene iz vanjskih izvora kao što je

uređaj za digitalizaciju slike. Pregled crteža moguć je u prozoru u kojem se vrši i unos

informacija o crtežu ili u aplikaciji u kojoj je crtež i nastao. Ukoliko se crtež otvori u

aplikaciji u kojoj je i nastao, onda je moguća i obrada odnosno prerada slike (slika 28).

Sl. 28. Pregled crteža u prozoru programa

4.2.4.2. Popis pozicija

Klasični način formiranja konstrukcijske sastavnice je da se podaci o dijelovima upisuju

iznad identifikacijskih podataka crteža u zaglavlju sastavnice na samom crtežu. Drugi pristup

je da se formira konstrukcijska količinska sastavnica kao zaseban dokument. U računalom

podržanom razvoju proizvoda to se čini na način da se podaci o svakom dijelu ili gradbenoj

cjelini direktno unose u računalo i vežu za crtež (slika 29).

15 OLE2 - iz engl. Object Linking and Embiding standard two (Povezivanje i umetanje objekata standard dva)

48


To implicira potrebu da se na sklopnim nacrtima, umjesto jednostavnog numeriranja

pozicija po rednom broju, unose identifikacijske oznake (šifre) pozicija onako kako su

unesene u popis pozicija. Osim toga u ovaj popis treba unijeti sve one gradbene cjeline koje će

kasnije ući u tehnološku sastavnicu, što znači da ovom prozoru treba imati pristup i tehnolog.

Sl. 29. Prozor za unos informacija o gradbenim cjelinama i dijelovima crteža

4.2.5. Resursi

Moderne tehnike planiranja proizvodnje ne uzimaju u obzir samo planiranje potreba za

materijalima i lansiranje količina u skladu sa planskim potrebama, već i planiranje svih

proizvodnih resursa, a tu su uključeni radna snaga i sva proizvodna oprema.

Iako je u ovom sustavu upravljanju resursima poklonjena samo onolika pažnja koliko je

to neophodno za aktivnosti u vezi sa planiranjem proizvodnje, dobro je naglasiti da

profesionalno ERP sustavi posjeduju posebne module posvećene upravljanju svakom grupom

resursa (radna snaga, proizvodna oprema) (slika 30).

Upravljanje resursima u sustavu mMPC podjeljeno je u dvije kategorije:

49


• Employees – upravljanje radnom snagom

• Equipment – upravljanje proizvodnom i transportnom opremom

Sl. 30. Opcije izbornika RESOURCES

4.2.5.1. Radna snaga

U prozoru za unos informacija o radnoj snazi moguće je unijeti informacije o vrsti

zanimanja koju radnik obavlja, plaći i grupi kojoj pripada. Također se u ovom modulu

određuje korisnička šifra radnika koja će služiti za prijavu radnika na sustav, ukoliko se on

sustavom koristi (slika 31).

Sl. 31. Prozor za unos podataka o radnoj snazi

50


Vrlo je bitno ovdje unijeti podatke o grupi kojoj radnik pripada jer će se kod provođenja

planskog procesa na taj način moći odrediti koliko je radnika pojedine grupe potrebno za

izradu određenog sklopa ili proizvoda u određenom planskom periodu.

4.2.5.2. Proizvodna oprema

Proizvodna oprema je uz radnu snagu najvažniji resurs kojeg treba uzeti u obzir u

planskom procesu (slika 32).

Sl. 32. - Prozor za unos podataka o proizvodnoj opremi

51


U prozor za unos podataka o proizvodnoj opremi moguće je unijeti ne samo podatke

relevantne za planiranje već i podatke koji će služiti za obračun proizvodnih troškova,

amortizacije te tehnološke podatke koji će služiti tehnologu prilikom projektiranja

proizvodnih procesa. Iz navedenog je vidljivo da je ovaj modul prvenstveno namijenjen

tehnologu, a tek onda, za informaciju, planeru.

4.2.6. Upravljanje skladištima

Da bi planiranje potrebnih količina materijala i dijelova bilo točno, potrebno je planske

podatke uskladiti sa stanjem na skladištu i to ne samo skladištu repromaterijala nego i sa

stanjem na privremenim lokacijama unutar proizvodnog pogona. Iz tog razloga potrebno je

imati informacije o skladištima kako logičkim tako i fizičkim. Ponekad se skladište može

nalaziti u prostoru koji fizički nema tu namjenu (kao što je proizvodni pogon), te je potrebno

razdvojiti ove dvije cjeline (slika 33).

Sl. 33. Opcije izbornika INVENTORY

Da bi informacije o stanju na skladištu bile što točnije, potrebno je voditi informacije o

svakom ulazu ili prijemu na skladište i izlazu ili izdavanju sa skladišta. Knjigovodstveno bi

ove dvije aktivnosti trebalo popratiti sa dva štampana dokumenta: predatnicom i izdatnicom.

Iz ovih razloga je u sustavu mMPC ugrađena i mogućnost za praćenje ulaza i izlaza sa

skladišta.

52


4.2.6.1. Prostor

Sustav mMPC podržava unos informacija o svim fizičkim prostorima koje poduzeće

koristi. Na taj način je moguće imati uvid ne samo o tome gdje se koje skladište nalazi, već i o

tome gdje se fizički nalazi svaki pojedini resurs. Na taj je način moguće pratiti i eventualne

promjene resursa po pitanju lokacije (slika 34).

Sl. 34. Prozor za unos podataka o fizičkim lokacijama radnog prostora i skladišta

4.2.6.2. Skladišta

U sustavu mMPC skladišta se promatraju kao logičke cjeline gdje se pohranjuju

informacije o repromaterijalu, dijelovima i gotovim proizvodima, kao i ostalim resursima koji

se skladište. Da bi dobila fizički smisao, skladišta je potrebno prvo vezati za fizički prostor.

Na ovaj način je omogućena pravilna identifikacija: skladište repromaterijala, skladište

gotovih proizvoda, ali također i međuoperacijskih skladišta koja u pravilu nemaju odjeljen

prostor namjenski za tu svrhu već se nalaze u samom proizvodnom pogonu kao odjeljci

između pojedinih rpoizvodnih resursa odnosno proizvodne opreme.

Iz slike 35 vidljivo je da sustav mMPC omogućava uspostavu veze između logičkih

53


skladišta i fizičkih lokacija.

Sl. 35. Prozor za unos podataka o skladištima

4.2.6.3. Skladište alata

Alati koji se koriste u proizvodnji kao i oni koji se čuvaju na skladištu čine značajnu

troškovnu stavku (slika 36).

Sl. 36. Prozor za unos skladišnih podatak alata

54


Da bi imali informacije o tome gdje se pojedini alat nalazi u sustavu mMPC kreirana je

opcija za unos skladišnih podataka alata.

4.2.6.4. Skladište dijelova

Repromaterijal, dijelovi, gotovi sklopovi i proizvodi, vežu se za neko logičko skladište.

U ovom modulu moguć je unos te veze, ali također i početnih podataka o skladištenom dijelu

kao i pregled trenutnog stanja pojedine skladišne stavke (slika 37).

Sl. 37. Prozor za unos skladišnih podataka dijelova

Na skladište se ne upisuju samo gotovi dijelovi već i oni namijenjeni za škart ili doradu.

Na taj način je sustavu omogućeno da u planske kalkulacije uračuna i postotak škarta pojedine

stavke.

4.2.6.5. Zapremanje na skladište

Kada bi se količina dijelova na skladištu mogla mijenjati bez ikakvog traga, postojala bi

opasnost da podaci budu nekonzistentni. Prozor za zaprimanje na skladište (slika 38)

omogućuje upravo to, praćenje ulaza dijelova i materijala na skladište.

Svakim unosom stavke kroz ovaj prozor kreira se jedan slog u bazi podataka koji ustvari

55


predstavlja podlogu za formiranje štampanog dokumenta kojeg svojim potpisom ovjerava

skladištar koji je robu i zaprimio na skladište.

Sl. 38. Prozor za unos podataka o ulazu na skladište

4.2.6.6. Izdavanje sa skladišta

Izdavanje sa skladišta je aktivnost suprotna od zaprimanja, ali koja slijedi istu logiku

kao zaprimanje tj. i kod ove aktivnosti se formira slog u bazi podataka (slika 39).

Sl. 39. Prozor za unos podataka o izlazu sa skladišta

56


4.2.7. Tehnološki proces

Formiranje tehnološkog procesa ključna je faza u procesu planiranja proizvodnje jer se

iz njega mogu saznati vremena potrebna za izradu svake stavke tehnološke (montažne)

sastavnice i to u svakoj proizvodnoj fazi. To znači da tehnološki proces za svaku fazu mora

biti dan u obliku redoslijeda izrade u kojemu će, između ostalog, biti navedeno: trajanje svake

operacije, trajanje transporta izratka od jedne do druge operacije, kao i trajanje ulaznog i

izlaznog transporta. Da planske vrijednosti budu korektne potrebno je unijeti podatke, vezane

uz tehnološki proces, detaljno i ažurno (slika 40).

Sl. 40. Opcije izbornika TECHNOLOGY

Tehnološki modul sustava mMPC daje podršku za detaljno formiranje redoslijeda izrade

za svaku fazu proizvodnog procesa, ali isto tako omogućuje i stvaranje alternativnih

redoslijeda izrade čime je ovisno o primijenjenom modelu proizvodnog sustava moguće

izabrati uvijek optimalnu varijantu. Iako algoritam za izbor optimalne varijante nije trenutno

ugrađen u sustav već je izbor prepušten iskustvu tehnologa, u budućnosti je moguće ugraditi i

takav algoritam u sustav.

Osim redoslijeda izrade, kao važnu aktivnost, ovaj modul pruža podršku i formiranju

tehnološke sastavnice proizvoda.

57


4.2.7.1. Tehnološka sastavnica proizvoda

Tehnološka ili montažna strukturna sastavnica je uz redoslijed izrade najvažniji produkt

tehnološke pripreme. Ona ne daje samo informacije o količinama pojedine pozicije ugrađene

u nadređeni sklop, već daje i informacije o redoslijedu ugradnje dijelova i sklopova u

nadređene gradbene cjeline (slika 41).

Sl. 41. Prozor za fromiranje strukture proizvoda

Sastavnica se formira na osnovu podataka o strukturi koji se unose u tablicu strukture.

Informacije koje treba unijeti su: koji je dio ili sklop nadređen (Ancestor) određenom djelu ili

58


sklopu, te u kolikoj količini taj dio ulazi u nadređeni sklop (Quantity). Na osnovu ovih

informacija sustav će sam formirati strukturu ili gradbeno stablo proizvoda.

4.2.7.2. Simboli aktivnosti

Grafički simboli zasigurno nisu najnužniji element kod formiranja redoslijeda izrade, ali

mogu pomoći kod vizualnog sagledavanja redoslijeda izrade, zato je u ovaj modul ugrađena

mogućnost unosa grafičkih simbola za svaku aktivnost redoslijeda izrade (slika 42).

Sl. 42. Prozor za unos naziva aktivnost zajedno sa grafičkim simbolom iste

Grafičke simbole moguće je unijeti iz bilo kojeg programa za crtanje koji može izvoziti

slike u Windows BMP16 formatu od 32x32 točaka.

4.2.7.3. Zaglavlje redoslijeda izrade

Zaglavlje redoslijeda izrade sadrži zajedničke informacije redoslijeda izrade bez obzira

o kojem se tipu i fazi proizvodnog procesa radi (slika 43).

U zaglavlje redoslijeda izrade unose se podaci za identifikaciju, na koji dio ili sklop se

popis odnosi, kakav je tip protoka materijala, kolika je transportna količina na prvoj operaciji,

s kolikim udjelom ovaj tehnološki proces opterećuje višepredmetni proizvodni sustav kada se

na tom proizvodnom sustavu istovremeno obrađuje više različitih vrsta izradaka tj. u kakvom

16 BMP - od engl. Bitmap (Bitna mapa). Standardni Windows format za pohranu slike.

59


će odnosu raznovrsni izratci ulaziti u sustav, te tko je autor redoslijeda.

Sl. 43. Prozor za unos podataka zaglavlja redoslijeda

Još su dvije informacije bitne za planiranje, se unose u zaglavlje redoslijeda izrade. To

su oznaka da li je ovaj tehnološki proces važeći za planiranje i JIT17 oznaka. Oznaka važenja

tehnološkog procesa daje informaciju koji tehnološki proces od više alternativnih će se uzeti u

obzir prilikom procesa planiranja. Iako dobar ekspertni sustav može vršiti odabir modela

proizvodnog sustava u ovisnosti o rubnim uvjetima i količini u seriji [29], softverski sustav

mMPC nema ugrađen algoritam za automatski odabir modela proizvodnog sustava, ali koristi

sustav izbora: model proizvodnog sustava redoslijed izrade, koji je za implementaciju

znatno jednostavniji. Ostavljena je i mogućnost buduće integracije sa ekspertnim sustavima za

automatski odabir modela proizvodne opreme kao što je IPSD [27]. JIT oznaka daje

informaciju da kod izračuna planskih podataka sve redoslijede koji prethode ovom, treba

vezati tako da dijelovi iz prethodne faze proizvodnog procesa budu gotovi i raspoloživi

upravo u trenutku kada su potrebni za tekuću fazu proizvodnog procesa.

17 JIT - iz engl. Justi In Time (Točno na vrijeme)

60


4.2.7.4. Unos aktivnosti po redoslijedu izvođenja i vremenu trajanja

Ukupno vrijeme za izradu određenog dijela ili sklopa po pojedinim fazama proizvodnog

procesa dobiva se sumiranjem vremena potrebnim za izvođenje svih aktivnosti po fazama

proizvodnog procesa. Iz tog razloga potrebno je unijeti kako vrstu tako i vrijeme potrebno za

izvođenje svake aktivnosti. Pritom je potrebno paziti na redoslijed izvođenja aktivnosti jer, u

planskom procesu, algoritam i taj podatak uzima u obzir (slika 44).

Sl. 44. Prozor za unos aktivnosti po redoslijedu izvođenja i vremenu trajanja

Ovaj prozor ponešto odstupa od standarda jer omogućuje unos informacija o

aktivnistima direktno iznad liste u kojoj je vidljiv sam redoslijed izrade zajedno sa grafičkim

61


simbolima koji predstavljaju aktivnost. Ovaj sustav je izabran zato da bi tehnologu omogućio

lakši pregled nad unesenim podacima. Aktivnosti je moguće unijeti u proizvoljnim

vremenskim jedinicama. Sustav će se sam pobrinuti da preračuna sve jedinice na zajednički

nazivnik.

4.2.7.5. Proizvodne operacije

Iako je za provođenje planskih aktivnosti dovoljno posjedovati redoslijed izrade zajedno

sa pripadajućim vremenima, mMPC sustav omogućuje i unos detaljnih parametara svake

operacije. Najviše detalja zastupljeno je kod proizvodnih operacija (slika 45).

Sl. 45. Prozor za unos detalja proizvodnih operacija

Mjerenjem i statističkim praćenjem trajanja svake aktivnosti u proizvodnom procesu

kao i svih onih vremenskih perioda koji ne sačinjavaju strojno i ručno vrijeme, može se doći

do precizne vrijednosti o trajanju svake aktivnosti. U vremena koji ne sačinjavaju strojno i

ručno vrijeme može se ubrojiti vrijeme potrebno za pripremu odnosno raspremu proizvodne

62


opreme, vrijeme čišćenja proizvodne opreme, vrijeme za obavljanje fizioloških potreba i sl.

Sva ta vremena utječu na dužinu trajanja proizvodne aktivnosti i algoritam za planiranje će ih

uzeti u obzir.

U prozor za unos detalja vezanih uz proizvodnu operaciju (sl 45) moguće je unijeti i

referencu na crtež koji je pohranjen u sustav koristeći modul za podršku konstruiranju i

razvoju proizvoda. U ovom prozoru sliku je moguće i pregledati. Ova referenca potrebna je da

bi radnik u pogonu mogao imati skicu operacije u obliku tiskanog dokumenta koji se naziva

“operacijski list”. Osim reference na crtež u ovom prozoru se unosi i redoslijed proizvodne

opreme kako se ona pojavljuje u pogonu. Ovaj redoslijed služiti će kod određivanja

hodograma obrade.

4.2.7.6. Zahvati

Kod složenih proizvodnih operacija, kao što je to slučaj kod operacija strojne obrade na

NC tokarilicama, nije dovoljno dati samo parametre i opis operacije već je potrebno dati

parametre i opis svakog zahvata koji čini operaciju (slika 46).

Sl. 46. Prozor za pregled i prozor ua unos informacija o zahvatima koji čine proizvodnu operaciju

63


Parametri mogu biti različiti ovisno o tipu aktivnosti. Zato sustav dozvoljava unos

proizvoljnog tipa i broja parametara. Ove informacije, ako su unesene također će biti

odštampane na operacijskom listu kao informacija proizvodnom radniku koji vrši operaciju.

Iznosi trajanja ručnog i strojnog vremena uneseni za svaki zahvat automatski će biti

zbrojeni za sve zahvate i sustav će izvršiti ažuriranje redoslijeda izrade u skladu sa ovdje

unesenim vrijednostima.

4.2.7.7. Transportne aktivnosti

Ukoliko aktivnost transporta ne predstavlja integralni dio proizvodne operacije tada i

aktivnost transporta treba uvrstiti u redoslijed izrade. mMPC sustav omogućuje unos detaljnih

informacija vezanih uz aktivnost transporta (slika 47).

Sl. 47. Prozor za unos detalja vezanih uz aktivnost transporta

Ovaj prozor omogućuje unos informacija o vremenu trajanja transporta, transportnoj

količini, da li se radi o ulaznom ili izlaznom transportu, te da li se transport vrši automatski

64


robot rukom, manipulatorom, te je za njega potrebno odvojiti vrijeme radnika. Također je

omogućen unos opisa aktivnosti transporta.

4.2.7.8. Operacije kontrole

Kada se operacije kontrole izvode na za to predviđenoj posebnoj opremi ili radnom

mjestu (nisu sastavni dio operacije tj. ne predstavljaju jednu od aktivnosti proizvodne

operacije), onda ih je potrebno uvrstiti u redoslijed izrade zajedno sa pripadajućim vremenima

trajanja (slika 48).

Sl.48. Prozor za unos detalja vezanih za operacije kontrole

Prozor za unos detalja vezanih za aktivnost kontrole ne omogućuje samo unos vremena

65


trajanja operacije kontrole, već i vrijeme potrebno za pripremu/raspremu opreme za kontrolu,

opisa operacije kontrole kao i reference na crtež sa skicom operacije, a koji će biti odštampan

na operacijskom listu kontrole.

4.2.7.9. Aktivnosti vezane za međuskladištenje

Kada unutar određene faze proizvodnog procesa dolazi do potrebe za međuskladištem

da bi se uskladila dinamika odvijanja različitih proizvodnih procesa, onda je i vrijeme

međuskladištenja potrebno uvrstiti, kao operaciju ili aktivnost međuskladištenja, u redoslijed

izrade (slika 49).

Sl. 49. Prozor za unos detalja vezanih za međuskladište.

U ovaj prozor moguće je unijeti podatke o vezi sa logičkim skladištem tj. skladišnim

prostorom koji se fizički možće nalaziti u proizvodnom pogonu, te podatke o količini na

međuskladištu i podatke o vremenu zadržavanja ukupne količine na međuskladištu.

4.2.8. Upravljanje nabavom

Iako naziv “SALES” ovog modula upućuje više na aktivnosti vezane uz prodaju, ovaj

modul se zasad isključivo bavi aktivnostima vezanim uz nabavu materijala i dijelova,

66


odnosno sklopova koji u proizvodni proces ulaze kao nabavne stavke. Naziv ovog modula

izabran je tako da se u jednu cjelinu objedine sve komercijalne aktivnosti tj. nabava i prodaja..

U budućnosti će sustav mMPC sadržavati u ovom modulu i te aktivnosti (slika 50). Ovaj

modul sadrži opcije za kontrolu nad repromaterijalima, dobavljačima i politikom naručivanja.

Kroz ove module je moguće vidjeti i kontrolirati stanje na skladištu repormaterijala te ulaz i

izlaz materijala sa i na skladište.

Sl. 50. Opcije izbornika SALES

4.2.8.1. Politika naručivanja

Politika naručivanja daje vremenske termine u kojima će se vršiti naručivanje određene

stavke iz nabavnog plana. Na primjer, vijčanu robu sigurno se neće naručivati u malom broju

komada u dnevno potrebnim količina već će se izvršiti okrupnjavanje količina i narudžba će

se izvršiti jednom mjesečno ili rjeđe (slika 51).

Sl. 51. Prozor za unos politike naručivanja

67


4.2.8.2. Nabava repromaterijala

Repromaterijal se nabavlja na osnovu plana nabave dobivenog iz plana proizvodnje

kojeg formira služba operativne pripreme proizvodnje ili planska služba a na osnovu

predhodno formiranih redoslijeda izrade tj. thenoloških podataka unesenih u sustav.

Plan proizvodnje daje potrebnu količinu materijala za prvu operaciju u određenom

vremenskom terminu. Okrupnjavanje nabavnih količina u skladu sa normativima materijala i

mogućnostima transporta i skladištenja, te definiranje politike nabave za svaku nabavnu

stavku, preduvjet je formiranja plana nabave. Upravo u tu svrhu u mMPC sustavu nalazi se

opcija za unos planskih podataka vezanih za repromaterijal gdje se uz količinu materjala

određenu planom proizvodnje i normativom materijala, unosi i oznaka materijala, te podaci o

dimenzijama materijala iz normativa materijala (slika 52).

Sl. 52. Prozor za unos planskih podataka vezanih za repromaterijal

4.2.8.3. Dobavljači

Sustav mMPC omogućuje i upravljanje podataka o dobavljačima. Informacije o

dobavljačima potrebne su kod izvršenja same narudžbe. Najinteresantniji podatak pri tome je

interno ocjenjivanje dobavljača. Ovo je podatak kojeg nabavna služba formira za svakog

68


dobavljača i omogućuje donošenje odluka o izboru dobavljača kada se pojavi više od jednog

dobavljača iste vrste repromaterijala. Ovo cojenjivanje treba se izvršiti na temelju statističkog

praćenja pouzdanosti dobave i vremena dobave od pojedinog dobavljača. Ocjene dobavljača

ne moraju uvjek biti numerički izražene već se u sustav mMPC mogu unijeti i opisne ocjene

kao što su: pozdan, nepouzdan i sl.(slika 53).

Sl. 53. Prozor za unos podataka o dobavljačima

4.2.8.4. Narudžbe

Kad je formiran plan nabave i kada postoje informacije o dobavljačima, može se

pristupiti formiranju narudžbe prema izabranom dobavljaču. Podatke narudžbe se unose u

prozor prema slici 54.

Sl. 54. Prozor za unos podataka narudžbe

69


Ovi podaci mogu služiti kao evidencija o izvršenoj narudžbi ukoliko se narudžba vrši

usmeno. Također mogu služiti za formiranje štampanog dokumenta (narudžbenice) koji se

onda može slati faksom ili poštom, ili takvi podaci mogu služiti za formiranje elektronske

pošte kada se narudžba šalje putem interneta.

4.2.9. Planiranje proizvodnje

U engleskom govornom području se sve aktivnosti vezane za planiranje i praćenje

proizvodnje nazivaju zajedničkim terminom “Manufacturing Control” pa otuda i naziv ovoga

modula (slika 55).

Sl. 55. Opcija izbornika CONTROL

U ovom programskom sustavu ugrađen je samo sustav za terminiranje proizvodnje, jer

je kompleksnost ovog sustava tolika da prostor ovog rada ne dozvoljava i izradu modula za

praćenje proizvodnje.

4.2.9.1. Glavni plan

Glavnim planom obuhvaćeno je određivanje termina završetka izrade gotovih proizvoda

i pozicija koje se predaju na skladište gotovih proizvoda.

Ovdje prikazan sustav karakterizira takozvani “bucketless” način rada, što znači da se

termin završetka izrade gotovog proizvoda, odnosno pozicije koja se predaje na skladište

gotovih proizvoda određuje egzaktno, te nije vezan za specifične terminske jedinice ili

odsječke kao što su mjesec, tjedan ili dan prema kojem se vrši izračun termina izrade

pojedinih pozicija.

Da bi se uspješno izvršio MRP algoritam i dobili adekvatni terminski planovi, osim

informacija o terminu završetka izrade, koji se unosi u glavni plan, također su važne

70


informacije o količini i planiranom proizvodnom škartu pojedine stavke. Upravo zbog

navedenog u sustav je moguće unijeti i te informacije koje će sustav također uzeti u obzir

prilikom terminiranja.

Sl. 56. Prozor za unos podataka glavnog plana

4.2.10. Terminski planovi

Terminski planovi se izračunavaju automatski na osnovu ulaznih podataka glavnog

plana. Sustav uzima u obzir svaku stavku iz sastavnice proizvoda, počevši od zadane stavke

glavnog plana kao polazne točke. Za svaku stavku iz sastavnice izračunava se termin početka i

završetka izrade planirane količine zadane stavke. Do termina se dolazi tako da se kreće od

termina završetka izrade planirane količine pojedine stavke te se odbija ciklus izrade i

planirani zastoji i čekanja.. Na taj način termin početka izrade stavke je uvijek najkasniji

mogući termin početka.

71


72


5. PRAKTIČNI PRIMJER UPOTREBE SOFTVERSKOG SUSTAVAmMPC

5.1. DEFINICIJA ZADATKA

Da bi se ispitala vrijednost, učinkovitost i praktična primjena softverskog sustava

mMPC, u nastavku je dan pregled unosa i procesiranja stvarnih podataka. Za primjer je uzet

proces konstrukcijskog i tehnološkog projektiranja te planiranja proizvodnje: ravnog zapornog

ventila NP6 oznake: 1A200-SB2677.

5.1.1. Sadržaj zadatka

Treba izraditi ili pribaviti konstrukcijsku dokumentaciju za izradu ventila ravnog

zapornog NP6, te istu unijeti u mMPC sustav. Na osnovu raspoložive proizvodne opreme i

godišnjih planiranih količina proizvodnje, potrebno je izraditi tehnološku dokumentaciju te

istu unijeti u sustav mMPC. U sustav je potrebno također unijeti i početne skladišne podatke

vezane za proizvod, te podatke o proizvodnoj opremi i ljudskim resursima potrebnim za

izradu zadanog proizvoda prema definiranoj tehnologiji i količinama.

Zadan je termin završetka odnosno isporuke 10 komada ventila na skladište gotovih

proizvoda. Taj termin je: 01.04.2004 godine u 12 sati. Upotrebom sustava mMPC koji koristi

MRPII metodologiju planiranja proizvodnje, potrebno je izračunati termin početka izrade

planirane količine proizvodnje, kao i termine početka i završetka svake pojedine stavke iz

sastavnice zadanog finalnog proizvoda.

5.2. ANALIZA ZADATKA I DEFINICIJA ULAZNIH PARAMETARA

5.2.1. Podaci o teoretski raspoloživom vremenu

Da bi se ispitala kvaliteta i pouzdanost MRPII algoritma implementiranog u mMPC

sustav, s obzirom na zadanu količinu izrade od 10 komada i zadani termin završetka izrade

01.04.2004 godine u 12 sati, uzet je planski postupak sa planiranim dnevnim radnim

vremenom od tri smjene, te su u skladu s time u sustav uneseni mMPC podaci o smjenama i

radnom vremenu kako je navedeno u tablici 3.

Osim podataka o raspoloživom radnom vremenu u okviru jednog radnog dana potrebno

je formirati i radni kalendar tj. definirati radne i neradne dane i to ne samo po ukupnoj količini

raspoloživih radnih dana, već je potrebno točno definirati i vremensku poziciju neradnih dana

73


u okviru radnog kalendara (tablica 4).

Tablica 3. Raspored raspoloživog radnog vremena po smjenama.

SMJENA POČETAK ZAVRŠETAK1 07:00 10:301 11:00 15:002 15:00 18:302 19:00 23:003 23:00 02:303 03:00 07:00

Tablica 4. Dio radnog kalendara sa neradnim danima označenim jedinicama.

74


U tablici 4 kolone imaju slijedeće značenje:

DATUM – datum iz radnog kalendara,

WEEK – broj tijedna u godini kome pripada datum iz radnog kalendara,

QUARTAL – broj kvartala kome pripada datum iz radnog kalendara,

DAY_OFFS – oznaka neradnog dana (0 – radni dan, 1 – neradni dan).

mMPC sustav automatski izračunava potrebne prekide proizvodnje kada naiđe na

oznaku neradnog dana na vremenskoj ordinati. To znači da će se termin početka pojedine faze

proizvodnog procesa pomaknuti za onoliko dana koliko je dana označeno kao neradni u

radnom kalendaru. Dio radnog kalendara prikazan je u tablici 4.

5.2.2. Mjerne jedinice

Kako bi se mogli unijeti tehnološki i proizvodni podaci neovisno o upotrijebljenoj

mjernoj jedinici u izračunu, sustav mMPC podržava unos mjernih jedinica i njihovih faktora

pretvorbe te njihovo grupiranje. U skladu s time, za rješavanje zadanog zadatka u sustav su

unesene mjerne jedinice i njihovi faktori pretvorbe kako je dano u tablici 5.

Tablica 5. Mjerne jedinice i njihovi faktori pretvorbe.

Na taj je način u sustavu podržana mogućnost da se npr. vremena operacija unutar

jednog redoslijeda izrade, unesu u minutama, a unutar drugog redoslijeda izrade, u

sekundama.

75



UNIT_IDENT – oznaka mjerne jedinice,

UNIT_NAME – ime mjerne jedinice,

UNIT_FACTOR – faktor pretvorbe mjerne jedinice,

UNIT_GROUP – oznaka grupe kojoj mjerna jedinica pripada .

Za rješavanje zadanog zadatka bitne su vremenske jedinice (sekunda, minuta, sat, dan,

tjedan) i jedinična oznaka za kvantitet (kom). Vremenske jedinice upotrijebiti će se pri

izražavanju trajanja tehnoloških operacija i zahvata a kvantitet odnosno veličina serije će se

izraziti u broju komada koje treba izraditi.

5.2.3. Konstrukcijska dokumentacija

Da bi se došlo do podataka o strukturi proizvoda, ali isto tako da bi se uspješno izradila

tehnološka dokumentacija, potrebno je najprije u sustav mMPC unijeti konstrukcijsku

dokumentaciju i pripadajuće podatke. U tu svrhu izvršeno je skeniranje odnosno digitalizacija

postojeće konstrukcijske dokumentacije te pohrana iste na server sustava. Uz skeniranu

dokumentaciju, tj. sklopne i radioničke nacrte vezani su i pripadajući podaci koji pobliže

opisuju sadržaj i strukturu same dokumentacije, kako je prikazano u tablici 6.

Tablica 6. Podaci o radioničkim i sklopnim nacrtima.


DWG_IDENT – jedinstvena oznaka sklopnog ili radioničkog crteža (ukoliko sklopni ili

radionički crtež ne postoji za određeni dio ili sklop, takav će dobiti oznaku crteža:

EMPTY),

DWG_NUM – oznaka crteža kako ga vodi sustav (automatski se generira),

76


DWG_NAME – ime crteža,

DWG_GRP – oznaka grupe kojoj crtež pripada,

DWG_SUBGRP – oznaka podgrupe kojoj crtež pripada,

DWG_DATE – datum zadnjeg ažuriranja informacija o crtežu,

DWG_TYPE – tip crteža (koji može biti: B-standardni element, R-radionički nacrt, S-

sklopni nacrt).

Svaki sklopni crtež sadrži niz pozicija, a neke od tih pozicija ponavljaju se na raznim

sklopnim crtežima tj. na raznim nivoima strukture finalnog proizvoda. Da bi se moglo doći do

podataka o strukturi finalnog proizvoda konstruktor prvo treba, za finalni proizvod, formirati

popis sklopova i dijelova tj. proizvodnih i nabavnih stavki, te svaku poziciju iz popisa treba

vezati uz pripadajući radionički crtež. Na taj se način olakšava pretraživanje baze podataka

crteža. Podaci o pozicijama, tj. popis pozicija potreban za rješavanje zadanog zadatka dan je u

tablici 7.

Tablica 7. Popis pozicija sa konstrukcijske dokumentacije

77



PART_IDENT – oznaka proizvodne ili nabavne stavke - pozicije (finalni proizvod,

sklop, dio),

PART_GRP – grupa kojoj stavka pripada,

PART_SUBGRP – podgrupa kojoj stavka pripada,

PART_NAME – naziv proizvodne ili nabavne stavke,

DWG_IDENT – oznaka crteža na kojem je stavka prikazana ili 'EMPTY' ukoliko nema

pripadajućeg crteža,

PART_DIM – osnovni gabariti stavke,

UNIT_IDENT – mjerna jedinica kojom su izraženi gabariti stavke.

Sustav označavanja proizvodnih odnosno nabavnih stavki je proizvoljan i može slijediti

neki već utvrđeni način šifriranja proizvoda ili se npr. mogu koristiti oznake koje koristi

dobavljač. Svrstavanje stavki u grupe i podgrupe uvedeno je da se olakša snalaženje u

velikom broju stavki koje jedan proizvodni sustav može proizvoditi odnosno nabavljati.

Sustav je koncipiran tako da je veza između stavke i crteža jednoznačna. To znači da

jedna stavka može imati samo jedan pripadajući crtež.

Polje za unos osnovnih gabarita stavke služi kao informacija službi nabave kako bi

mogla formirati troškovnik materijala, a također i operativnoj pripremi kako bi mogla

organizirati potreban skladišni prostor za pojedine stavke.

5.2.4. Podaci o raspoloživim resursima

U realnoj situaciji prilikom kreiranja tehnološkog procesa izrade dijelova i gotovih

proizvoda nije moguće uvijek upotrijebiti one resurse (radnu snagu i proizvodnu opremu) koje

bi tehnologu odgovarale, već one resurse koji već postoje u sustavu ili koje rukovodstvo

poduzeća planira nabaviti prije no što kreirani tehnološki proces dođe u primjenu. Iz tog

razloga potrebno je u sustav mMPC unijeti podatke o realno raspoloživim resursima kako bi se

tehnologu omogućio automatiziran izbor raspoloživih resursa prilikom kreiranja tehnološkog

procesa. Najprije su uneseni podaci o raspoloživoj radnoj snazi kako je prikazano u tablici 8.

78


Tablica 8. Podaci o radnoj snazi


EMP_LOGIN – korisničko ime radnika,

EMP_FIRST_NAME – ime radnika,

EMP_LAST_NAME – prezime radnika,

EMP_PAYMENT – plaća radnika,

EMP_GROUP – grupa kojoj radnik pripada,

EMP_DUTY – dužnost koju radnik ima.

Svaki zaposlenik u poduzeću koji je registriran u mMPC sustav istovremeno je i korisnik

sustava što znači da posjeduje korisničko ime te da može pogledati svoje podatke o

ugovorenoj plaći, a u budućim verzijama sustava će moći vidjeti i svoje radne zadatke, te

koliki mu je prosječni učinak i slične informacije.

Osim podataka o radnoj snazi potrebno je, naravno, unijeti i podatke o raspoloživoj

proizvodnoj opremi. Uneseni podaci vide se u tablici 9.

Za postupak planiranja potreban je jedino podatak o nazivu resursa, ali su tu prikazani i

ostali podaci koje je moguće unijeti u sustav a koji mogu poslužiti tehnologu kod pravilnog

izbora proizvodne opreme koju će upotrijebiti za rješavanje određenog tehnološkog problema.

Također je prikazan i dio financijskih podataka vezanih uz proizvodnu opremu, a ti podaci će

poslužiti i financijskoj službi da izračuna trošak rada i godišnji trošak amortizacije proizvodne

opreme.


RESC_NAME – naziv resursa,

RESC_CST – nabavna cijena koštanja resursa,

VAL_IDENT_1 – oznaka valute u kojoj je nabavna cijena izražena,

RESC_DATE – datum nabavke resursa,

79


RESC_AMOR – broj godina amortizacije resursa,

RESC_POWER – nominalna snaga koju ima resurs,

UNIT_IDENT – oznaka mjerne jedinice u kojoj je izražena nominalna snaga resursa,

RESC_HELPMAT – cijena pomoćnih materijala i uređaja koji su potrebni za ispravno

funkcioniranje resursa.

Tab 9. Podaci o proizvodnoj opremi

5.2.5. Skladišni podaci

MRPII algoritam za planiranje uzima u obzir i početna stanja na skladištu kod

izračunavanja neto količina proizvodnje. Radi toga je potrebno unijeti i početna stanja na

skladištu i to za sve pozicije koje čine sastavnicu proizvoda koji ulazi u planski proces.

Za potrebe zadanog zadatka uneseni su skladišni podaci kako je prikazano u tablici 10.

Pritom su simulirane početne količine, tj. početna stanja, kako bi se MRPII algoritam za

80


planiranje mogao ispitati u što realnijim uvjetima.

Tablica 10. Početno stanje skladišta


PART_IDENT – oznaka stavke kako je unesena u popis finalnih proizvoda, sklopova i

dijelova odnosno popis proizvodnih i nabavnih stavki,

PART_TYPE – tip skladišne stavke (može biti: N-normalna stavka, S-materijal za

doradu, T-otpadni materijal),

INV_IDENT - oznaka skladišta na kojem se stavka trenutno nalazi,

PART_QTTY – količina stavke na skladištu,

UNIT_IDENT – mjerna jedinica kojom je izražena količina stavke na skladištu,

81


MAX_QTTY – maksimalna količina stavke koju skladište može zaprimiti.

Sustav će uzeti u obzir samo one stavke koje imaju oznaku 'N' tj. neće u postupak

planiranja uzeti u obzir materijal namijenjen za doradu i otpadni materijal. Sustav će od

ukupno potrebne količine za proizvodnju odbiti količinu koja već postoji na skladištu ili je

već lansirana što znači da je moguće da se pojedine proizvodne faze preskoče ukoliko je

stanje na skladištu takvo da se zadovolji količina djelova ili sklopova koja prema planu treba

biti lansirana u proizvodnju. Na taj će se način skratiti ukupni ciklus proizvodnje zadane

količine.

5.2.6. Tehnološka dokumentacija

Nakon što se u sustav mMPC unesu svi podaci vezani uz konstrukcijsku dokumentaciju

kao i podaci o raspoloživim resursima, moguće je pristupiti izradi i unosu tehnološke

dokumentacije.Podaci za zadani zadatak navedeni su u tablici 11.

Tablica 11. Podaci tehnološke (montažne) sastavnice

82





ANC_PART_IDENT – nadređena stavka (sklop ili finalni proizvod) unesenoj stavki,

ANC_QTTY – količina stavke koja ide u nadređeni sklop ili finalni proizvod,

UNIT_IDENT – oznaka mjerne jedinice količine stavke.

Sl. 57. Strukturna (montažna) sastavnica proizvoda

Najprije je potrebno definirati tehnološku sastavnicu proizvoda. To je strukturna

sastavnica koja daje informacije o redoslijedu ugradnje dijelova, pod sklopova i sklopova u

83


finalni proizvod. U ovoj je sastavnici navedena i količina pozicije potrebna za sastavljanje

gradbene cjeline višeg nivoa. Podatke koje tehnolog unosi su: osnovna pozicija, njoj

nadređena pozicija, odnosno gradbena cjelina višeg nivoa, te potrebna količina pozicije za

sastavljanje nadređene pozicije.

Na osnovu ovih podataka sustav je u stanju sam formirati tehnološku sastavnicu koju će

onda upotrijebiti u planskom procesu prilikom izračuna redoslijeda i potrebnih količina

izrade. Tehnološka sastavnica formirana na temelju podataka iz tablice 11 dana je na slici 57.

Za planski proces bitni su ne samo podaci o strukturi proizvoda, već i o vremenima

potrebnim za izvršenje svake aktivnosti (proizvodne, transportne, zastoja). Ova vremena

dobivaju se prilikom formiranja tehnološkog procesa. Da bi formirao tehnološki proces

odnosno redoslijed izrade, tehnolog najprije unosi podatke u zaglavlje redoslijeda izrade, tj.

opće identifikacijske podatke tehnološkog procesa. Podaci su prikazani u tablici 12.

Tablica 12. Podaci zaglavlja tehnoloških procesa


WORK_IDENT – oznaka redoslijeda izrade,



WORK_VALID – oznaka koji je od više alternativnih redoslijeda izrade validan (0-nije

validan 1-validan redoslijed izrade),

WORK_MAN – oznaka da li je između dva sukcesivna tehnološka procesa (tekući i

naredni) smije postojati prekid u kontinuitetu proizvodnje (0-smije biti prekida, 1-

nesmije biti prekida),

84


WORK_MOD – oznaka tipa proizvodnje (S-serijski, L-linijski, C-kombiniran),

TRANSP_LOT – količina koja se normalno transportira na prvu operaciju, a ovisi o

mogućnostima transportnog sustava i organizaciji proizvodnog sustava,

TEH_IDENT – oznaka (identifikator) tehnologa koji je izradio ovaj redoslijed izrade,

WORK_FACT – faktor u postocima koji daje informaciju koliko ovaj tehnološki proces

opterećuje višepredmetni proizvodni sustav kada se na tom proizvodnom sustavu

istovremeno obrađuje više različitih vrsta izradaka,

SHIFTS – oznake smjena u kojima se planira da će se vršiti obrada pozicije čija je

tehnologija izrade predstavljena ovim redoslijedom izrade.

Za svaku poziciju iz tehnološke sastavnice, u zaglavlje tehnološkog procesa unose se

podaci o tome koje će se smjene (vremenski odsječci) od ukupnog raspoloživog broja smjena

koristiti za planiranje odnosno izradu navedene pozicije. Također tehnolog ima priliku kreirati

više alternativnih tehnoloških procesa za izradu jedne pozicije. Koji će se od više alternativnih

procesa koristiti u izradi, tehnolog također navodi u zaglavlju tehnološkog procesa.

Izbor formule odnosno matematičkog modela koji će se koristiti za izračun ciklusa

izrade pojedine stavke iz sastavnice proizvoda ovisi o izboru modela proizvodnog sutava.

Informacija o odabranom modelu proizvodnog sustav unosi se zaglavlje redoslijeda izrade.

Također će na izračun ciklusa proizvodnje utjecati da li između dva sukcesivna tehnološka

procesa smije postojati prekid u kontinuitetu proizvodnje. To znači da gledajući strukturu

proizvoda, neke stavke, zbog same tehnologije izrade, moraju biti vezane sa prethodnim

proizvodnim fazama. To je dosta često izraženo kod montažnih linja koje rade bez skladišta tj.

dio se ugrađuje onog trenutka kada je završila njegova proizvodnja u prethodnoj fazi. Ako je

dakle stavljena ova oznaka u tehnološki proces, sustav će pomaknuti termin početka

proizvodnje određene stavke tako da bude zadovoljen ovaj uvjet.

Faktor opterećenja višepredmetnog proizvodnoga sustava sa proizvodnjom pojedine

stavke ima utjecaj na planiranje opterećenja proizvodne opreme a ne toliko na planiranje

termina početka proizvodnje određene stavke. Utjecaj na planiranje termina početka

proizvodnje određene stavke može imati jedino onda ako je proizvodna oprema u određenom

vremenskom razdoblju prekapacitirana pa je nužno izvršiti pomak termina početka

proizvodnje određene stavke da bi se rasteretila proizvodna oprema potrebna za proizvodnju

te stavke, vodeći računa o prioritetima.

85


Uz svako zaglavlje veže se detaljan ispis redoslijeda izrade (tabela 13). On sadrži

podatke o tome koliko se vremena utroši na svaku aktivnost potrebnu za izradu ili montažu

određene pozicije (sklopa ili dijela). U aktivnosti se ubrajaju kako proizvodne operacije, tako i

transportne aktivnosti te svi planirani zastoji.



WORK_NUM – redni broj aktivnosti,

ACTIV_IDENT – oznaka tipa aktivnosti (proizvodna, transportna, kontrola),

AREA_IDENT – oznaka prostora gdje će se navedena aktivnost izvršavati,

RES_IDENT – oznaka resursa (opreme) na kojem će se izvršavati navedena aktivnost,

WORK_TIME – vrijeme potrebno za izvršenje navedene aktivnosti,

UNIT_IDENT – oznaka mjerne jedinice u kojoj je navedeno vrijeme izvršenja navedene

aktivnosti.

Tablica 13. Podaci redoslijeda izrade za svaku poziciju izratka

86


Osim mogućnosti unosa podataka o operacijama i pripadajućim vremenima, sustav

omogućava i unos detaljnih tehnoloških podataka o vremenima izrade za svaku poziciju:

faktor zamjene alata, vrijeme trajanja kontrole i sl. Za pojedine pozicije gdje je bio potreban

ovakav detaljan nivo informacija uneseni su i ti podaci (tablica 14).Tablica 14. Detaljni podaci operacije




RES_NUM – oznaka pozicije proizvodne opreme unutar proizvodnoga sustava,

PROC_TIME – vrijeme obrade (strojno + ručno) stavke navedene u redoslijedu izrade,

TOOL_TIME – vrijeme potrebno za izmjenu alata

TOOL_DURATION – prosječno trajanje alata u satima,

FINISH_TIME – vrijeme pripreme-raspreme stroja,

POLISH-TIME – vrijeme potrebno za čišćenje stroja

ADI_TIME – vrijeme potrebno za vršenje fizioloških potreba i sl.,

CONTR_TIME – vrijeme potrebno za kontrolu izratka.

Ako je navedeno vrijeme potrebno za izmjenu alata ono se dijeli sa prosječnim

trajanjem alata te se tako dobiveni faktor množi sa vremenom potrebnim za kontrolu izratka

pridodaje stvarnom vremenu izrade kako je navedeno u izrazu (10).

to=t pt ct a

t t⋅t pt c (10)

gdje je:

to – ukupno vrijeme operacije,

tp – vrijeme obrade (strojno + ručno),

tc – vrijeme kontrole,

ta – vrijeme potrebno za izmjenu alata,

tt – prosječno vrijeme trajanja alata.

87


Vrijeme pripreme-raspreme stroja se pridodaje ukupnom ciklusu proizvodnje pojedine

stavke na početku proizvodnoga ciklusa dok se vrijeme potrebno za vršenje fizioloških

potreba i vrijeme potrebno za čišćenje stroja, pridodaju na kraju svake smjene.

Za svaku proizvodnu operaciju moguće je u sustav unijeti i podatke o zahvatima te

definirati koliko strojnog, a koliko ručnog vremena otpada na pojedini zahvat. Za određeni

broj zahvata su za zadani zadatak uneseni i ti podaci, kako je prikazano u tablici 15.

Tablica 15. Podaci o zahvatima




SUBPROC_NUM – redni broj zahvata,

TOOL_IDENT - oznaka alata kojim se vrši zahvat,

WORK_TIME – strojno vrijeme zahvata,

UNIT_IDENT_1 - oznaka mjerne jedinice kojom je izraženo strojno vrijeme,

HAND_TIME – ručno vrijeme zahvata,

UNIT_IDENT_2 – oznaka mjerne jedinice kojom je izraženo ručno vrijeme.

Ukoliko se za tehnološku operaciju unesu i informacije o strojnim i ručnim vremenima

zahvata, onda sustav preračunava vrijeme operacije uzimajući u obzir sumu svih strojnih i

ručnih vremena zahvata kako je dano izrazom (11).

t p=∑1

n

t zs∑1

n

t zr(11)

gdje je:

tp – vrijeme obrade,

tzs – vrijeme zahvata strojno,

tzr – vrijeme zahvata ručno.

88


Naravno, za izvršenje planskog procesa, nije uvijek potrebno za sve stavke unositi tako

detaljne informacije već je dovoljno unijeti ukupno vrijeme operacije, no ponekad je zbog

npr. organizacije višestrojnog posluživanja ipak potrebno ići na viši nivo detaljnosti

informacija. Ako se informacije o pripremno-raspremnom vremenu, zahvatima itd. unesu,

onda će sustav i te informacije uzeti u obzir, te će preračunati ukupno vrijeme operacije u

skladu sa ovim informacijama.

5.3. IZLAZNI REZULTATI MRPII PLANSKOG PROCESA KORIŠTENJEMSUSTAVA mMPC

Složenost MRPII algoritma, a samim time i sustava mMPC, očituje se u velikom broju

ulaznih parametara koje uzima u obzir, kao što je iz prethodnog poglavlja bilo vidljivo.

Upravo iz tog razloga ispitivanje pouzdanosti rezultata dobivenih procesiranjem svih zadanih

parametara predstavlja zahtjevan zadatak za inženjera koji za analizu dobivenih rezultata

mora posjedovati bogato iskustvo i ekspertna znanja iz planiranja i upravljanja proizvodnje. U

nastavku ovog poglavlja dan je prikaz i kratka analiza rezultata obrade ulaznih parametara

pomoću mMPC softverskog sustava.

5.3.1. Prikaz dobivenih rezultata

Sustav mMPC, po završenom procesiranju, tj. obradi ulaznih parametara, sam generira

gantogramski i tablični prikaz dobivenih rezultata. Iz gantogramskog prikaza (slika58) je

moguće zorno vidjeti koliko je vremena potrebno za izradu svake serije određene pozicije iz

sastavnice finalnog proizvoda. Osim toga iz gantogramskog prikaza moguće je vidjeti i

prethodnost aktivnosti tj. redoslijed izvođenja pojedinih faza proizvodnog procesa.

Gantogramski prikaz, u ovisnosti o odabiru iz izbornika, može dati i prikaz zauzetosti

proizvodne opreme, odnosno opterećenja potrebne grupe radne snage.

Tablični prikaz, s druge strane, daje precizniju informaciju, iako ne tako zornu, o

vremenima zauzetosti pojednih proizvodnih kapaciteta, radne snage te ciklusu izrade svakog

pojedinog djela ili sklopa kao i o ciklusu izrade planiranog proizvoda.

5.3.2. Ciklus proizvodnje

Za zadanu količinu od 10 komada finalnog proizvoda (ventila ravnog zapornog NP6

89


oznake: 1A200-SB2677 ) ukupan ciklus proizvodnje iznosi: 2h 34 min 5s. Sam početak i kraj

ciklusa izrade vidljivi su u tablici 16. preslikanoj direktno iz samog programa i

gantogramskom prikazu (slika 58).

Tablica 16. Početni i završni termin glavnog plana


Pl.Num – jedinstveni redni broj terminskog plana,

Ident – šifra finalnog proizvoda,

Delivery term. - termin završetka izrade ukupne serije finalnih proizvoda,

Entry term. - termin početka proizvodnog ciklusa,

Quantity – veličina serije čija se proizvodnja planira,

Scrap – planirani postotak škarta.

U postupak planiranja uzet je i planirani postotak škarta od 10% pa je ukupna planirana

količina automatski povećana za taj iznos. To znači da sustav neće računati sa planiranih 10

komada nego će u razmatranje uzeti količinu od 11 komada finalnog proizvoda zapornog

ventila.

Iz tabličnoga i gantogramskog prikaza glavnog plana proizvodnje vidljivo je da je

moguće u mMRP paketu prikazati i cikluse izrade za relativno male serije čija izrada traje

manje od jednog tjedna, što je uobičajena mjerna jedinica u MRPII planskom algoritmu.S

obzirom da je MRPII planski algoritam primijenjen u mMPC softverskom paketu takav da

planska vremena egzaktno računa, moguće je izvršiti planiranje proizvodnje do u minutu. U

praksi je takva preciznost u planiranju potrebna jedino kod visoko automatizirane proizvodnje

koja omogućuje i visok stupanj stabilnosti proizvodnje, te samim time i visoku pouzdanost

ispunjenja plana.

U gantogramskom je prikazu, trajanje ciklusa proizvodnje za svaki izradak prikazano

trakom različite boje. Svaka traka ima na sebi oznaku koja predstavlja šifru finalnog

proizvoda. Trake se automatski raspoređuju na ordinati u skladu sa jedinstvenim rednim

brojem terminskog plana što znači da je u istom prikazu moguće vidjeti više različitih

terminiskih planova. Vremenske oznake na apcisi idu od većeg ka manjem datumu tj. od

90


datuma završetka izrade serije gotovih proizvoda ka datumu početka proizvodnog ciklusa

(slika 58).

Sl. 58. Gantogramski prikaz glavnog plana proizvodnje

5.3.3. Ciklusi izrade dijelova

Značajka MRPII algoritma je u tome da osim ciklusa izrade gotovih proizvoda

izračunava i ciklus izrade svakog pojedinog dijela iz sastavnice proizvoda. Na taj način

moguće je dobiti uvid u to kada treba započeti te kada treba završiti, proizvodnja svake

pojedine faze izrade finalnog proizvoda.

mMPC sustav kroz modul za planiranje proizvodnje omogućuje pregled i izmjenu

planskih podataka izrade dijelova i sklopova planiranog proizvoda. Kada se govori o izmjeni,

onda je potrebno naglasiti da je moguće vršiti izmjenu planiranih termina proizvodnje dijelova

u skladu sa stvarnim stanjem gotovosti pojedinih faza proizvodnje gotovog proizvoda.

91


Ukoliko se ukaže potreba za izmjenom termina gotovosti izrade dijelova, onda sustav,

unosom novog termina, automatski vrši replaniranje te proizvodne stavke. Pri tome se

replanira i terminski plan zauzetosti i opterećenja proizvodne opreme kao i terminski plan

zauzetosti i opterećenja radne snage.

I ciklus izrade dijelova kao i ciklus proizvodnje moguće je vidjeti kroz izbornik

planskog modula mMPC paketa. Rezultat terminiranja za zadani zadatak vidljiv je iz tabličnog

i gantogramskog prikaza danog u tablici 17.

Tablica 17. Termini početka i završetka izrade dijelova


Pl.Num – jedinstveni redni broj terminskog plana proizvodnje finalnih proizvoda za koji

je vezan terminski plan izrade sklopova i dijelova,

Ident – šifra sklopa ili dijela koji se izrađuje,

Quantity – količina dijelova koji se ugrađuju u finalni proizvod,

End Time – termin završetka izrade pojedine stavke iz terminskog plana,

Start Time – termin početka izrade pojedine stavke iz terminskog plana,

Scrap – planirani postotak škarta za pojedinu stavku iz terminskog plana,

Level – nivo kojem prema strukturnoj sastavnici planirana stavka pripada.

Iz tablice 17. vidljivo je da je terminski plan izrade dijelova i sklopova direktno vezan

za terminski plan proizvodnje finalnih proizvoda. To znači da:

1. termin završetka izrade finalnih proizvoda jednak je najkasnijem terminu završetka iz

terminskog plana izrade dijelova,

92


2. termin početka izrade finalnih proizvoda jednak je najranijem terminu početka iz

terminskog plana izrade dijelova,

3. količina svake stavke je uvećana za 10 % planiranog škarta,

4. također je količina svake stavke rekalkulirana s obzirom na količinu te stavke koja se

prema sastavnici ugrađuje u nadređeni sklop,

5. nivo sastavnice je automatski izračunat s obzirom na unesenu međuzavisnost

proizvodnih stavki.

Sl. 59. Gantogramski prikaz termina početka i završetka izrade planirane količine pojedine pozicije iz tehnološke (montažne) sastavnice finalnog proizvoda

U gantogramskom prikazu (slika 59) vidljivo je da je svaki nivo sastavnice prikazan

zasebnom trakom. Svaka traka koja predstavlja vremenski odsječak za proizvodnju određene

serije. Svaka serija izradaka iz terminskog plana izrade dijelova, u gantogramskom prikazu

93


dobiva zasebnu traku koja predstavlja vremenski odsječak potreban za izradu serije određenog

izratka. Svaka traka ima različitu boju da bi dijagram dobio na preglednosti, te svaka traka

ima svoju labelu sa šifrom izratka radi lakše identifikacije. Vremenski odsječci prikazani u

gantogramu grupirani su s obzirom na nivo strukturne sastavnice te su povezani linijama iz

kojih se vidi slijed faza proizvodnje u skladu sa ukupnim tehnološkim procesom.

5.3.4. Zauzetost i opterećenje proizvodne opreme

Kroz modul za planiranje mMPC paketa moguće je izvršiti uvid u vremensko

opterećenje proizvodne opreme odnosno zauzetost proizvodnih kapaciteta. Pregled je moguće

vršiti u grafičkom (gantogramskom) ili tabličnom prikazu kako je vidljivo iz tablice 18.

Tablica 18. Termini početka i završetka zauzetosti proizvodnih kapaciteta

94



Resource – šifra resursa,

Start Date – početak zauzetosti resursa

End Date – završetak zauzetosti resursa,

Simul. - oznaka simulacije plana (0-plan će biti važeći i spreman za lansiranje, 1-izvršiti

će se samo simulacija plana radi utvrđivanja mogućnosti realizacije),

Res.ID – identifikacijski broj resursa.

U tablici 18. vidljivo je da ne postoji direktna povezanost sa stavkama glavnog plana

već je dat kumulativni prikaz zauzeća bez obzira koji se izradak tog trenutka obrađuje na

proizvodnoj opremi (slika 60).

Sl. 60. Gantogramski prikaz termina početka i završetkazauzetosti proizvodnih kapaciteta

95


Drugim riječima, sustav uzima u obzir sve stavke koje se izrađuju na istoj proizvodnoj

opremi a čiji se termini izrade preklapaju, te ovisno o faktoru opterećenja proizvodne opreme

unijetom za pojedini tehnološki proces, vrši replaniranje stavke terminskog plana.

Gantogramski prikaz je izuzetno pogodan da se zorno predoči tok materijala sa jednog

proizvodnog kapaciteta na drugi jer je svaka stavka iz terminskog plana označena različitom

bojom, koju stavka zadržava kod prelaska na sljedeći proizvodni kapacitet. To je najbolje

vidljivo kod detaljnog prikaza termina početka iz završetka zauzetosti proizvodnih kapaciteta

(slika 61).

Sl. 61. Gantogramski prikaz opterećenja proizvodne opreme kod kombiniranog modela proizvodnog procesa

Kada planski algoritam, pregledom postojećih stavki iz terminskog plana naiđe na već

zauzeti proizvodni kapacitet u zahtijevanom terminu onda se vrši replaniranje na slijedeći

način:

96


1. ukoliko je proizvodni sustav pogodan za obradu više vrsta izradaka odjednom

(višepredmetni proizvodni sustav) a zauzetost kapaciteta je manja od raspoloživog

vremena, onda će planski algoritam pokušati iskoristiti preostalo raspoloživo vrijeme

pridružujući mu stavku iz tekućeg terminskog plana,

2. ukoliko proizvodni sustav nije pogodan za obradu više vrsta izradaka odjednom ili bi

priduživanjem stavke iz tekućeg terminskog plana zauzetost kapaciteta bila veća od

raspoloživog vremena, onda će se stavka iz tekućeg terminskog plana pomaknuti do

prvog slobodnog termina.

Kada se planira veći broj različite proizvodne opreme, gantogramski prikaz može

postati nepregledan. U tu svrhu je u sustav mMPC ugrađena mogućnost povećavanja odnosno

smanjenja prikaza kako bi se planirani termini i grafički jasno i pregledno, mogli predočiti.

Kod detaljnog pregleda zauzetosti proizvodne opreme gantogramski prikaz varirat će

ovisno o izabranom izratku za koji se promatra zauzetost proizvodne opreme, te proizvodnom

modelu (serijski, linijski, kombinirani) primijenjenom kod planiranja pojedine stavke iz

sastavnice planiranog finalnog proizvoda .

5.3.5. Zauzetost i opterećenje radnog osoblja određene kvalifikacije

Proces planiranja ne bi bio potpun kada se pored izračuna zauzetosti proizvodnih

kapaciteta ne bi moglo izračunati i opterećenje radnog osoblja vezano uz upotrebu planiranih

proizvodnih kapaciteta. Iz tog razloga je MRPII algoritam, ugrađen u mMPC planski modul, u

stanju izračunati, paralelno sa izračunom zauzetosti proizvodne opreme, i vremensko

opterećenje pojedinih grupa ili vrsta radnog osoblja.

Dvije su mogućnosti pregleda zauzetosti i potreba radne snage:

1. opterećenje radne snage vezano uz ukupno opterećenje proizvodne opreme bez

obzira na vrstu izratka koju određeni proizvodni kapacitet trenutno obrađuje,

2. opterećenje radne snage vezano uz opterećenje proizvodne opreme s obzirom na

vrstu izratka koju određeni proizvodni kapacitet trenutno obrađuje.

Kod obje mogućnosti pregleda moguće je podatke dobiti u tabličnom i gantogramskom

prikazu. Tablični prikaz dat je u tablicom 19.

97


Tablica 19. Termini početka i završetka zauzetosti radnog osoblja određene kvalifikacije


Occupation end – završetak zauzetosti određene grupe radnog osoblja,

Occupation start – početak zauzetosti određene grupe radnog osoblja,

Group – grupa odnosno kvalifikacija radnog osoblja,

Load bal. - broj potrebnog odnosno raspoloživog radnog osoblja određene kvalifikacije

potreban da se zadovolje uvijeti terminskog plana,

Simul. - oznaka simulacije plana (0-plan će biti važeći i spreman za lansiranje, 1-izvršiti

će se samo simulacija plana radi utvrđivanja mogućnosti realizacije),

Group ID – identifikacijski broj grupe odnosno kvalifikacije radnog osoblja.

Iz tablice 19. vidljiv je ne samo termin počeka i završetka zauzetosti pojedine grupe

radnog osoblja, već i ukupno opterećenje, odnosno potreban broj radnog osoblja po pojedinoj

grupi odnosno kvalifikaciji (slika 62).

Potreban broj radnog osoblja uvjetovan je zahtjevima terminskog plana pri čemu se,

kada se pojavi zahtjev za određenom grupom radnog osoblja postupa na slijedeći način:

1. Ukoliko proizvodni sustav omogućuje višestrojno posluživanje a zauzetost radnika

manja od raspoloživog vremena radnika, onda se prilikom planiranja nastoji iskoristiti

preostalo raspoloživo vrijeme radnika.

2. Ukoliko proizvodni sustav ne omogućuje višestrojno posluživanje ili je zauzetost

radnika jednaka ukupno raspoloživom vremenu radnika onda se, ukoliko ima još

slobodnog radnog osoblja iste kvalifikacije, pridodaje novi radnik istoj grupi.

3. Ukoliko proizvodni sustav ne omogućuje višestrojno posluživanje ili je zauzetost

radnika jednaka ukupno raspoloživom vremenu radnika i nema slobodnog radnog

osoblja iste kvalifikacije, onda će se stavka iz tekućeg terminskog plana pomaknuti do

prvog slobodnog termina.

98


U gantogramskom prikazu zauzetosti radnog osoblja na apcisi su prikazane vremenske

odrednice a na ordinati su prikazane pojedine grupe odnosno kvalifikacije radnog osoblja.

Svaka traka ima na sebi labelu koja označava koliko je broj radnika iste grupe potreban za

ispunjenje plana.

Sl. 62. Gantogramski prikaz termina početka i završetkazauzetosti radnog osoblja određene kvalifikacije

Kod detaljnog pregleda, tj. pregleda opterećenja radnog osoblja vezano uz opterećenje

proizvodne opreme s obzirom na vrstu izratka koju određeni proizvodni kapacitet trenutno

obrađuje, također je moguće dobiti tablični (tablica 20) i gantogramski prikaz.


Pl.Num – jedinstveni redni broj terminskog plana proizvodnje finalnih proizvoda,

Group – grupa odnosno kvalifikacija radnog osoblja,

Resource – resurs za kojeg je vezan radnik u planiranom terminu,

99


Start Time – početak zauzeća radnika,

End Time – završetak zauzeća radnika,

Load – postotak zauzeća radnika na tom resursu odnosno proizvodnom kapacitetu za

planirani termin,

Group ID – jedinstvena identifikacijska oznaka grupe odnosno kvalifikacije radnog

osoblja.

Tablica 20. Detaljni pregled termina početka i završetka zauzetostiradnog osoblja određene kvalifikacije

100


Iz tablice 20. vidljivo je da je detaljni prikaz zauzetosti radnog osoblja u direktnoj vezi

sa stavkama glavnog plana i terminskog plana proizvodnje te je za njega vezan jedinstvenim

planskim brojem.

Također je iz tablice 24 i gantogramskog prikaza (slika 63) vidljivo da opterećenje

radnog osoblja po pojedinom proizvodnom kapacitetu nije kontinuirano već ovisi o zauzetosti

odnosno opterećenju proizvodne opreme, što ovisno o izabranom proizvodom modelu ostavlja

prostora za višestrojno posluživanje.

Sl. 63. Detaljni gantogramski prikaz termina početka i završetkazauzetosti radnog osoblja određene kvalifikacije

101


102


6. ZAKLJUČAK

Ovaj rad je pokazao da su sustavi za planiranje i upravljanje proizvodnjom visoko

integrirani i složeni, te da je za njihovu uspješnu implementaciju potreban visok nivo

ekspertnih znanja iz organizacije i odvijanja poslovnih i proizvodnih procesa a također i iz

informatike. U radu je dat prikaz implementacije mMPC sustava za planiranje i upravljanje

proizvodnjom. Kroz primjer prikazan postupak planiranja i upravljanja, te rezultate dobivene

planskim procesom. Za razliku od većine sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom

koji su danas u primjeni, u ovom radu prikazan mMPC sustav karakterizira takozvani

“bucketless” način rada, što znači da se termin završetka izrade gotovog proizvoda, odnosno

pozicije koja se predaje na skladište gotovih proizvoda određuje egzaktno, te nije vezan za

specifične terminske jedinice ili odsječke kao što su mjesec, tjedan ili dan prema kojem se vrši

izračun termina izrade pojedinih pozicija.

Implementacijom sustava mMPC i obradom podataka u sustavu nastojalo se prikazati

jedan od načina na koji je moguće planeru olakšati svakodnevnu zadaću planiranja

proizvodnje na način da terminski planovi proizvodnje budu izrađeni automatski na osnovu

podataka koje planer unosi u sustav.

Sa stanovišta praktične primjene mMPC sustava vrijedno je istaknuti, da je za pravilno

funkcioniranje mMPC sustava potrebno voditi računa o čitavom nizu detalja i početnih

preduvjeta, što je u velikoj mjeri diktirano samom složenošću plansko-upravljačkog procesa.

S druge strane, samo izvršenje planskog procesa je visoko automatizirano te omogućuje

pregled i analizu planskih podataka do u najsitnije detalje.

Da bi omogućio takav nivo automatizacije izvršenja planskog procesa i obrade

podataka, mMPC sustav ima slijedeće karakteristike:

• podršku za višekorisnički rad gdje podatke specifične za određeno područje unosi

upravo korisnik sustava nadležan za to područje,

• višeslojnu arhitekturu koja omogućava distribuciju procesne snage sustava na više

radnih mjesta kao i lako održavanje sustava,

• skalabilnost, što znači da je sustav proširiv horizontalno u smislu jednostavnog

dodavanja novih radnih mjesta u skladu sa povećanjem potreba, ali i vertikalno u

smislu povećanja performansi uvođenjem bržih računala te većom propusnošću

podatkovnih kanala.

103


Rezultati dobiveni primjenom mMPC sustava pokazuju da je moguće izvršiti planiranje i

relativno malih serija, te da je preciznost dobivenih planskih podatka visoka. Sustav je

primjenjiv u serijskoj i visokoserijskoj proizvodnji. Sa porastom nivoa automatiziranosti

proizvodnog sustava raste i nivo sigurnosti izvršenja plana.

Kao što je iz rada vidljivo, današnje tendencije u razvoju softvera za planiranje i

upravljanje proizvodnjom idu u nekoliko značajnih smjerova:

1. sve veća integracija sustava za planiranje sa ostalim informacijskim podsustavima

poduzeća, čime se dobiva kompletno integrirano rješenje,

2. povećanje mogućnosti nadogradnje i proširivanja sustava kako vertikalno tako i

horizontalno na što jednostavniji način, kako bi se smanjili troškovi implementacije

i održavanja sustava,

3. internetizacija, tj. prebacivanje kompletnih modula sustava na sustav internet

portala, čime se omogućuje pristup aplikaciji sa bilo kojeg mjesta u svijetu koje ima

pristup internetu

4. lokalizacija sustava u smislu prilagođenosti sustava pravnim i lokacijskim

aspektima na kojima se sustav implementira

5. multinacionalizacija sustava, čime je omogućen rad u sustavu na materinjem jeziku

korisnika bez obzira s koje lokacije korisnik pristupa sustavu.

Svjetski trendovi pokazuju, da ovakvi sustavi imaju osiguranu budućnost kako u smislu

daljnjeg razvoja tako i u smislu povećanja broja implementacija od strane proizvodnih

organizacija. S obzirom da su takvi sustavi kao i algoritmi primijenjeni u njima relativno

mladi u svom postojanju, predstavljaju veliko područje i istraživački potencijal za mlade

znanstvenike i inženjere.

104


7. POPIS LITERATURE

1. Vollmann, T., Berry, W., Whybark, C.: Manufacturing Planning and Control Systems,

Irwin, Chicago, 2001.

2. Zorzenon, L..: Level 2 - Production Schedule and Management, Danieli Automation

S.p.A, Italija 1997.

3. Usher, J., Roy, U., Parsei, H.: Integrated Product and Process Development, John

Wiley and Sons, New York , 1998.

4. Grupa autora: Execution-Driven Manufacturing Management for Competitive

Advantage, white paper number 5, MESA INTERNATIONAL, 1997.

5. Grupa autora: The Benefits of MES: A Report from the Field, white paper number 1,

MESA INTERNATIONAL, 1997.

6. Grupa autora: Micro-MAX MRP Potpuno proizvodno rješenje, Opis paketa,

Milnatrade, Split, 1995.

7. Jacobs, F., Whybark, C.: Why Erp?, Irwin McGraw-Hill, USA, 2000.

8. Grupa autora: MES Functionalities & MRP to MES Data Flow Possibilities, white

paper number 2, MESA INTERNATIONAL, 1997.

9. Grupa autora: MES Explained: A High Level Vision, white paper number 6, MESA

INTERNATIONAL, 1997.

10.Colavizza, A.: Level 2 Server Design Specification, Danieli Automation S.p.A, Italija

1998.

11.Colavizza, A.: Level 2 - Level 1 Interface Specification, Danieli Automation S.p.A,

Italija 1998.

12.Selaković, M.: Organizacija proizvodnje, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci,

Rijeka, 1999.

13.Mikac, T.: Predavanja iz kolegija "upravljanje proizvodnjom računalom", Tehnički

fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, ak.g. 1996/97.

14.Selaković, M.: Predavanja iz kolegija "Organizacija proizvodnje", Tehnički fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, ak.g. 1995/96.

15.Grupa autora: Menadžment i poduzetništvo, Mladost, Zagreb, 1994.

16.Grupa autora: Microsoft Project 98, Microsoft Corporation, USA, 1998.

105


17.Shafer, S., Meredith, J.: Operations Management A Process Approach with

Spreadsheets, John Wiley and Sons, New York , 1998.

18.Grupa autora: Justifying MES: A Business Case Methodology, white paper number 7,

MESA INTERNATIONAL, 2000.

19.Colavizza, A. : Level 2 Quality Control System (QCS), Danieli Automation S.p.A,

Italija 1998.

20.Grupa autora: MES Software Evaluation / Selection, white paper number 4, MESA

INTERNATIONAL, 1996.

21.Casad, J., Willsey, B.: Teach Yourself TCP/IP in 24 Hours, Sams, Indianapolis, 1998.

22.Ometto, M.: LIVELLO 2 - LIVELLO 3 Controllo di Processo e Produzione, Danieli

Automation S.p.A, Italija 1998.

23.Blanchard, B.: "System Engineering Management, John Wiley and Sons, New York,

1997.

24.Grupa autora: Vodič za poduzetnike, Gipa, Zagreb, 1997.

25.Grupa autora: Kako pripremiti dobar poslovni plan, Seminar za savjetnike, HGK-

Županijska komora Rijeka, Rijeka, 2001.

26.Blažević, D.: Računalna podrška projektu odvijanja proizvodnje sklopa zapornog

ventila, Diplomski rad, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1997.

27.Pekić, Z.: Softverska podrška aktivnostima projektiranja proizvodnih sustava,

Magistarski rad, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1998.

28.Mikac, T.: Modeli proizvodnih struktura pri izradi koncepta projekta, Zbornik radova

Tehničkog fakulteta Rijeka br. 13, Rijeka, 1993.

29.Selaković, M.: Predavanja iz kolegija "Projektiranje proizvodnih sustava", Tehnički

fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, ak.g. 1995/96.

30.Grupa autora: Livello 2 - Concetti Generali del Laminatoio - Specifica Tecnica,

Danieli Automation S.p.A, Italija 1998.

31.Grupa autora: Controls Definition & MES to Controls Data Flow Possibilities, white

paper number 3, MESA INTERNATIONAL, 2000.

32.Singh, N.: System Approach to Computer Integrated Design and Manufacturing, John

Wiley & Sons, New York, 1996.

33.Portfolio, T.: PL/SQL User's Guide and Reference, Oracle, Redwood City, 1996.

34.Linden, B.: Oracle7 Server SQL Reference, Oracle, Redwood City, 1995.

106


35.Grupa autora.: Inprise MIDAS Multi Tier Distributed Application Services, Marotz,

Jamul, 1999.

107


108


8. POPIS OZNAKA I SKRAĆENICA

Oznaka Poglavlje ZnačenjeCn 3.1.3. vrijeme trajanja ciklusa nabave i-tog proizvod

tz 3.1.3. moguće vrijeme kašnjenja dobavljača u odnosu na ugovoreni termin

tt 3.1.3. vrijeme transporta od isporučitelja do kupca

tp 3.1.3. vrijeme preuzimanja robe kod kupca i dobavljača

tu 3.1.3. vrijeme kontrole i manipulacije robe prilikom uskladištenja

Tri 3.1.5.1 termin u kojem mora biti dovršena montaža finalnog proizvoda da bi ovaj bioisporučen na skladište gotovih proizvoda

Trp 3.1.5.1. termin u kojem će gotov proizvod biti dostavljen kupcu

Ci 3.1.5.1. ciklus isporuke na skladište gotovih proizvoda

tik 3.1.5.1. vrijeme potrebno za obavljanje izlazne kontrole,

tu 3.1.5.1. vrijeme potrebno za manipulaciju (unutarnji transport, ambalažiranje iodlaganje) kod uskladištenja

tt 3.1.5.1. vrijeme isporuke tj transporta do kupca

Tm 3.1.5.1. termin u kojem dijelovi i sklopovi moraju biti spremni za ugradnju u finalniproizvod

Cm 3.1.5.1. ciklus montaže pojedinog dijela ili sklopa koji ulazi u finalni proizvod.

Tj 3.1.5.1. termin u kojem se mora započeti sa izradom pojedinog dijela da bi on biospreman na vrijeme za montažu u poluproizvod, finalni proizvod ili za isporukuna skladište rezervnih dijelova

Cj 3.1.5.1. ciklus izrade j-tog dijela koji se dobije iz tehnološkog procesa za svaku fazuprocesa posebno

Ci 3.3.1.1. stvarni ciklus izrade tj. ukupno vrijeme potrebno za izradu serije

tT 3.3.1.1. tehnološki ciklus

f 3.3.1.1. koeficijent propusta (sadrži zastoje i organizacijske propuste)

∑ t i 3.3.1.1. ukupno vrijeme svih operacija potrebnih za izradu izratka i,

n 3.3.1.1. broj izradaka u seriji

tmax 3.3.1.2. vrijeme trajanja najduže operacije

tM 3.3.1.3. zbroj vremena svih onih operacija koje su po trajanju veće od prethodne,

tm 3.3.1.3. zbroj vremena svih onih operacija koje su po trajanju manje od prethodne.

Skraćenica Poglavlje ZnačenjeCIM predgovor Computer Integrated Manufacturing

mMPC sažetak Micro Manufacturing Planning and Control

MPC 2. Manufacturing Planning and Control

109


Skraćenica Poglavlje ZnačenjeMRP 2. Material Requirements Planning

JIT 2. Just In Time

MES 2. Manufacturing Execution System

PLC 2. Programmable Logic Controler

HMI 2. Human Machine Interface

MRPII 2.2. Manufacturing Resource Planning

ERP 2.2. Enterprise Resource Planning

TQM 2.4.3. Total Quality Management.

LAN 2.4.4. Local Area Network

TCP/IP 2.4.4. Transmission Control Protocol/Internet Protocol

JFPK 3.2.1. Jednopredmetni fleksibilni proizvodni kapacitet

JFPS 3.2.1. Jednopredmetni fleksibilni proizvodni sustav

JLPK 3.2.1. Jednopredmetni linijski proizvodni kapacitet

JLPS 3.2.1. Jednopredmetni linijski proizvodni sustav

JSPK 3.2.1. Jednopredmetni serijski proizvodni kapacitet

JSPS 3.2.1. Jednopredmetni serijski proizvodni sustav

VFPK 3.2.1. Višepredmetni fleksibilni proizvodni kapacitet

VFPS 3.2.1. Višepredmetni fleksibilni proizvodni sustav

VLPK 3.2.1. Višepredmetni linijski proizvodni kapacitet

VLPS 3.2.1. Višepredmetni linijski proizvodni sustav

VSPK 3.2.1. Višepredmetni serijski proizvodni kapacitet

VSPS 3.2.1. Višepredmetni serijski proizvodni sustav

VVPS 3.2.1. Višepredmetni proizvodni sustav po vrsti proizvodne opreme

IPSD 3.2.3. Interactive Production System Designer

CAE 4.1.1. Computer Aided Engineering

CAD 4.1.1. Computer Aided Design

CAPPC 4.1.1. Computer Aided Production Planing and Control)

CAD 4.1.1. Computer Aided Manufacturing

CAQ 4.1.1. Computer Aided Quality

ERM 4.1.1. Enterprise Resource Management

SQL 4.1.2. Structured Query Language

DCOM 4.1.2. Distributed Component Object Model

CORBA 4.1.2. Common Object Request Broker Arhitecture

110


Skraćenica Poglavlje ZnačenjeHTTP 4.1.2. Hyper Text Transfer Protocol

OLE2 4.2.4.1. Object Linking and Embiding standard two

111


112


9. POPIS SLIKA

Redni broj Poglavlje Naziv1. 1. Koncepcijska shema povezivanja funkcija poslovnog sustava

2. 2. Izbor MPC sustava u ovisnosti o vremenskom ciklusu proizvodnjejedinične količine

3. 2. Izbor MPC sustava u ovisnosti o karakteru proizvodnje

4. 2.2. Tok informacija koji povezuje planski sa izvršnim nivoom

5. 2.3. Makro koncept toka informacija u poslovnom sustavu

6. 2.4. Planska logika MRP sustava

7. 2.4.2. Razvoj MRPII koncepta

8. 3.2. Primjer ispisa redoslijeda izrade

9. 3.3.1.1. Slijedni način proizvodnje

10. 3.3.1.2. Usporedni način proizvodnje

11. 3.3.1.3. Kombinirani način proizvodnje

12. 4.1.2. Razmjena podataka kod troslojne arhitekture

13. 4.2.1. Pozdravni logo korisničkog sučelja

14. 4.2.1. Prozor za upis korisničkog imena i lozinke

15. 4.2.1. Glavni ekran sa izbornicima

16. 4.2.2. Standardni elementi prozora za unos podataka

17. 4.2.2. Ostali standardni elementi prozora

18. 4.2.2. Prozor za potvrđivanje izmjena

19. 4.2.3. Opcije izbornika SETUP

20. 4.2.3.1. Prozor za unos i izmjenu stalnih postavki

21. 4.2.3.2. Prozor za definiranje radnog kalendara

22. 4.2.3.3. Prozor za unos raspodjele i trajanja radnog vremena po smjenama

23. 4.2.3.4. Prozor za unos mjernih jedinica

24. 4.2.3.5. Prozor za unos tečajne liste

25. 4.2.3.6. Prozor za unos planiranih režijskih troškova

26. 4.2.4. Opcije izbornika DESIGN

27. 4.2.4.1. Prozor za unos informacija o crtežu i pohranu crteža

28. 4.2.4.1. Pregled crteža u prozoru programa

29. 4.2.4.2. Prozor za unos informacija o gradbenim cjelinama i djelovima crteža

30. 4.2.5. Opcije izbornika RESOURCES

113


Redni broj Poglavlje Naziv31. 4.2.5.1. Prozor za unos podataka o radnoj snazi

32. 4.2.5.2. Prozor za unos podataka o proizvodnoj opremi

33. 4.2.6. Opcije izbornika INVENTORY

34. 4.2.6.1. Prozor za unos podataka o fizičkim lokacijama radnog prostora i skladišta

35. 4.2.6.2. Prozor za unos podataka o skladištima

36. 4.2.6.3. Prozor za unos skladišnih podatak alata

37. 4.2.6.4. Prozor za unos skladišnih podataka dijelova

38. 4.2.6.5. Prozor za unos podataka o ulazu na skladište

39. 4.2.6.6. Prozor za unos podataka o izlazu sa skladišta

40. 4.2.7. Opcije izbornika TECHNOLOGY

41. 4.2.7.1. Prozor za unos strukture proizvoda

42. 4.2.7.2. Prozor za unos naziva aktivnosti zajedno sa grafičkim simbolom iste

43. 4.2.7.3. Prozor za unos podataka zaglavlja redoslijeda

44. 4.2.7.4. Prozor za unos aktivnosti po redoslijedu izvođenja i vremenu trajanja

45. 4.2.7.5. Prozor za unos detalja proizvodnih aktivnosti

46. 4.2.7.6. Prozor za pregled i prozor ua unos informacija o zahvatima koji čine proizvodnu operaciju

47. 4.2.7.7. Prozor za unos detalja vezanih uz transportnu aktivnost

48. 4.2.7.8. Prozor za unos detalja vezanih za aktivnost kontrole

49. 4.2.7.9. Prozor za unos detalja vezanih za međuskladište

50. 4.2.8. Opcije izbornika SALES

51. 4.2.8.1. Prozor za unos politike naručivanja

52. 4.2.8.2. Prozor za unos planskih podataka vezanih za repromaterijal

53. 4.2.8.3. Prozor za unos podataka o dobavljačima

54. 4.2.8.4. Prozor za unos podataka narudžbe

55. 4.2.9. Opcija izbornika CONTROL

56. 4.2.9.1. Prozor za unos podataka glavnog plana

57. 5.2.6. Strukturna sastavnica proizvoda

58. 5.3.2. Gantogramski prikaz glavnog plana proizvodnje

59. 5.3.3. Gantogramski prikaz termina početka i završetka izrade dijelova

60. 5.3.4. Gantogramski prikaz termina početka i završetkazauzetosti proizvodnih kapaciteta

61. 5.3.4. Gantogramski prikaz opterećenja proizvodne opreme kod kombiniranog modela proizvodnog procesa

114


Redni broj Poglavlje Naziv62. 5.3.5. Gantogramski prikaz termina početka i završetka

zauzetosti pojedine grupe radne snage

63. 5.3.5. Detaljni gantogramski prikaz termina početka i završetkazauzetosti pojedine grupe radne snage

115


116


10. POPIS TABLICA

Redni broj Poglavlje Naziv1. 3.2.1 Osnovni modeli proizvodnih sustava

2. 3.2.2 Međuzavisnost tehnološkog procesa o modelu proizvodnog sustava

3. 5.2.1 Raspored raspoloživog radnog vremena po smjenama

4. 5.2.1 Dio radnog kalendara sa neradnim danima označenim jedinicama

5. 5.2.2 Mjerne jedinice i njihovi faktori pretvorbe

6. 5.2.3 Podaci o radioničkim i sklopnim nacrtima

7. 5.2.3 Popis pozicija sa konstrukcijske dokumentacije

8. 5.2.4 Podaci o radnoj snazi

9. 5.2.4 Podaci o proizvodnoj opremi

10. 5.2.5 Početno stanje skladišta

11. 5.2.6 Podaci tehnološke strukturne sastavnice

12. 5.2.6 Podaci zaglavlja tehnoloških procesa

13. 5.2.6 Podaci redoslijeda izrade za svaku poziciju izratka

14. 5.2.6 Detaljni podaci redoslijeda izrade

15. 5.2.6 Podaci o zahvatima

16. 5.3.2 Početni i završni termin glavnog plana

17. 5.3.3 Termini početka i završetka izrade dijelova

18. 5.3.4 Termini početka i završetka zauzetosti proizvodnih kapaciteta

19. 5.3.5 Termini početka i završetka zauzetosti pojedine grupe radne snage

20. 5.3.5 Detaljni pregled termina početka i završetka zauzetostipojedine grupe radne snage

117


118


ŽIVOTOPISRođen 1. travnja 1971. godine u Rijeci. 1989. godine, po završetku srednje tehničke

škole stekao zvanje “strojarski tehničar”. Nakon završene srednje škole upisuje fakultet gdje

1997. diplomira s odličnim uspjehom iz kolegija “Vođenje proizvodnje računalom” . Već od

najranije mladosti pokazuje interes za računala i tu svoju strast nastoji povezati sa

strojarstvom i menadžmentom. Već u toku studija paralelno radi kao kompjuterski tehničar,

sustav inženjer i programer, a po završetku studija odlazi na rad u inozemstvo gdje sudjeluje u

razvoju softvera za praćenje i upravljanje proizvodnjom. Po povratku iz inozemstva pohađa

niz seminara iz menadžmenta, upravljanja i ERP softverskih sustava, a danas je zaposlen kao

“Oracle CRM18” konzultant.

18 CRM – kratica od engl. Customer Relationship Management.

119

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI TEHNIČKI FAKULTET - bib.irb.hr · sustavi za planiranje i upravljanje proizvodnjom Postoji čitav niz sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom, a koji