2. Antropocentrizam i biocentrizam:Čovjek kao gospodar prirode

Antička i poglavito srednjovjekovna filozofija u čovjeku je gledala gospodara nad prirodom. Sve do praga novog doba čovjek je bio shvaćen kao najuzvišenije živo biće koje pripada višem prirodnom redu. Priroda mu treba služiti. Današnji čovjek vrlo brzo podliježe opasnosti da i sebe i prirodu podredi konzumističkim (konsum – uporaba, uzimanje, trošenje…) i profitabilnim (profit – zarada) ciljevima. Suvremeni čovjek je pljačkaš.

Pristupi prema životu, prirodi, Zemlji: radikalni antropocentrizam (antropos = grč. čovjek; centar = središte): Čovjek je najvažniji i

njegove potrebe. Ne postoji nikakva dužnost i odgovornost čovjeka koja bi sama po sebi trebala štititi biljke i životinje.

radikalni biocentrizam: nema razlike kad umre čovjek ili drvo; u oba slučaja umire živo biće. Zemlju treba promatrati kao jedinstven ekosustav, pa biološko narušavanje jednog bića narušava cijeli lanac. Ni jedna vrsta nije važnija od druge.

Zbog toga bi trebalo radije se prikloniti umjerenom biocentrizmu: čovjek se mora s poštovanjem odnositi prema svim živim bićima. Trebamo uvidjeti međusobnu ovisnost, treba poštovati prirodu, u njoj treba gledati partnera. Čovjek jest dio prirode i ne postoji izdvojeno od nje, te je određen njenim zakonima. To je sada i umjereni antropocentrizmom.

Jedan od načina napredovanja morala jest širenje moralnih vrlina: dobrote, solidarnosti, poštovanja, pravednosti i hrabrosti itd. Ipak, dosadašnja etika u povijesti ljudskog roda bila je antropocentrična (antropos = čovjek, centar = središte) ili usko humanistička, zaokupljena isključivo potrebama čovjeka.

Neke religije i filozofije ističu da ne-ljudska bića (životinje) ne mogu biti moralni subjekti jer nemaju dušu, um, govor, osjećaje itd. No, danas postoje posve druge teorije, mnoge znanstveno dokazane. Peter Singer, ugledni znanstvenik tvrdi da i ne-ljudska bića pate ili osjećaju zadovoljstvo. Zato se antropocentrizmu suprotstavlja biocentrizam (bios-život) Na temelju čega možemo tvrditi da nešto "vrijedi", da nešto vrijedi "više", da je nešto nekorisno ili štetno?

Poznato je da je Charles Darwin sebi postavio pravilo: “ Nikad ne govoriti da je nešto u biologiji "više", ili "niže." S druge strane, nepobitno je da upravo darvinski mehanizam u razvojne promjene uključuje odabiranje. A svako odabiranje uključuje pravljenje razlike, davanje nekome, nečemu stanovite prednosti. Konc – logori u Europi

Problemi eugenike. Sama spoznaja da je prirodni odabir iz nekih nižih bića proizveo i čovjeka, ubrzo je nakon Darwinove smrti potakla neke na misao da isti mehanizam (selekcije) čovjek primjeni na sebe za poboljšanje sama sebe, odnosno čovječanstva. Taj pristup nazvan  je eugenika (grč. eu - dobar,

genos – rod) a radi se o poboljšanju koja se mogu postići razmnožavanjem "boljih" ili "najboljih" vrsta, rasa. S druge strane, jasno, da se sprečava reprodukcija loših, koji su nasljedno bolesni i

uopće "nesposobniji", "niži"... Vratimo se Peteru Singeru (rođen 1946.), australskom filozofu, bioetičaru. Utemeljitelj je projekta koji se zalaže da Ujedinjeni narodi usvoje deklaraciju kojom bi se veliki čovjekoliki majmuni kategorizirali kao osobe.Peter Singer je najpoznatiji po knjizi Oslobođenje životinja, klasičnom djelu pokreta za oslobođenje životinja, gdje je izložio svoje teze protiv specizma (termin specizam je, prema analogiji s terminom rasizam, što znači diskriminaciju što je na etičkom planu ljudi provode nad životinjama).

U osjetilna bića Singer uključuje i životinje koje imaju sposobnost patnje.

Budući da svi nismo stvoreni jednakima, trebalo bi reći ovako: "Svi ljudi imaju jednaka prava i jednaki su pred zakonom".

Zadatak: Napiši sastav na temu ( stranicu teksta):"Svi ljudi imaju jednaka prava i jednaki su pred zakonom".

Mogu ti pomoći ova pitanja:1. Što je antropocentrizam, a što biocentrizam? 2. Kako se suvremeni čovjek odnosi prema prirodi?3. Jesu li doista svi ljudi jednaki ili su “jednakiji” s drugima?4. Kakva je praktična strana jednakosti? Da li u stvarnom životu doista vidiš da svi ljudi

imaju ista prava i da su jednaki pred zakonom ili se ta priča razlikuje od teorije?