Tako|e je donesena i Rezolucija br. 01-011-13-20/97 od 27 ... · drat stambene povr{ine koji nam ne pripada po zakonu, ne}emo stati ni na jedan pedalj zemlje koji nije na{ stolje}ima

101

Skup{tina daje podr{ku Kantonalnom uredu za povratak prognanih za njegov rad uskladu sa Aneksom 7 Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Skup{tina }e prioritetno i kontinuirano pratiti provo|enje Aneksa 7 i prate}ih doku-menata i predlagati adekvatne mjere.”18

Tako|e je donesena i Rezolucija br. 01-011-13-20/97 od 27. 1. 1997. godine u vezi sdono{enjem arbitra`ne odluke za Br~ko.

“REZOLUCIJA1. Skup{tina/Sabor i narod Tuzlansko-podrinjskog kantona/ùpanije ne}e mo}i prih-

vatiti ni jednu odluku me|unarodne arbitraè koja bi se zasnivala na drugoj osnovi izuzevna pravdi i neoborivim ~injenicama o rezultatima posljednjeg popisa stanovni{tva i genoci-du izvr{enom u ovom gradu. Pozivamo SAD, me|unarodnu zajednicu i arbitra RobertsaOwena da se udupru ucjenama ekstremnog rukovodstva srpskog entiteta da odluku zasnu-ju na pravdi i racionalnim argumentima koje je iznijela arbitra`na komisija FBiH.

2. Uslov na{e daljnje podr{ke Dejtonskom sporazumu je pravi~na odluka o dodjeliBr~kog onim Br~acima koji su se na Referendumu o nezavisnosti, apsolutnom ve}inom(sa 77%), izjasnili za opstanak u nezavisnoj i suverenoj Bosni i Hercegovini.

3. Dosada{nji tok primjene Dejtonskog sporazuma pokazuje da }e Br~ko pripasti svimBr~acima samo ukoliko ne bude pod vla{}u srpskog entiteta.

4. Mi }emo vratiti narod u Br~ko po svaku cijenu, pri tome ne}emo uzeti ni jedan kva-drat stambene povr{ine koji nam ne pripada po zakonu, ne}emo stati ni na jedan pedaljzemlje koji nije na{ stolje}ima.

Molimo me|unarodnu zajednicu da nam u tome pomogne. To joj je obaveza koja proizi-lazi, ne samo iz principa demokracije, ljudskih prava i neprikosnovenosti privatne svojine,kojima se zaklinje, nego i na osnovu konkretnih obaveza koje je preuzela Dejtonskim spora-zumom.

5. Skup{tina/Sabor Tuzlansko-podrinjskog kantona/ùpanije }e svim sredstvimapodràti narod op}ine i grada Br~kog da se u skladu sa Aneksom 7 Dejtonskog sporazu-ma, bez obzira na odluku arbitraè, vrati u svoje domove i na svoja imanja. Me|unarod-na zajednica }e dobiti razuman rok u kome }e mo}i i sama da pokaè {ta uistinu ho}e icijeni. Poslije toga u~ini}emo sve {to moramo u za{titu svog naroda i svoje domovine.”19

5.3. Program rada

Donesene su i odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Skup{tine TPK,zatim i Odluka o utvr|ivanju Programa rada Skup{tine TPK za period januar - decem-bar 1997. godine kao i Program rada Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona zaperiod januar - decembar 1997. godine.

18 Rezolucija br. 01-011-306-19/96 od 14. 11. 1996. godine, “Slu`bene novine TPK”, br. 9/96., str. 202.19 Rezolucija br. 01-011-13-20/97 od 27. 1. 1997. godine, “Slu`bene novine TPK”, br. 1/97., str. 1.

102

103

104

105

5.4. Ustav Tuzlansko-podrinjskog kantona

Na po~etku ovog mandatnog perioda donesen je i progla{en Ustav Tuzlansko--podrinjskog kantona.

Pravni osnov za dono{enje Ustava Tuzlansko-podrinjskog kantona sadràn je u odred-bi ~lana V.1.4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je potvr|eno da Kanton imaUstav, kojim se osiguravaju:

a) institucije Kantona,b) za{tita prava i sloboda utvr|enih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.Ustav Kantona mora biti u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, Federacija Bosne i Hercegovine definisana jekao zajednica kantona, a ustavno pravnim ustrojstvom Federacije Bosne i Hercegovineusvojen je princip decentralizacije vlasti, odnosno ovim Ustavom izvr{ena je podjelanadle`nosti izme|u Federacije Bosne i Hercegovine i kantona. Iz ovakvog ustavnogure|enja Federacije Bosne i Hercegovine i ustavnog poloàja kantona, ~lanom V.1.4.Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, odre|eno je da svaki kanton ima svoj ustav kojimse osigurava za{tita prava i sloboda utvr|ena Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine ifunkcionisanje zakonodavne, izvr{ne i sudske vlasti, kao i drugih institucija i organa.Dakle, dono{enjem Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i konstituisanjem kantonalnogzakonodavnog tijela (Skup{tine kantona) postojala je potreba i obaveza za dono{enjeUstava Tuzlansko-podrinjskog kantona, kojim bi se uspostavilo ure|enje ovog Kantona.

Me|utim, u to vrijeme (kada je donesen Ustav Federacije i kada je formirana Skup{tinaTuzlansko-podrinjskog kantona), ustavno pravno ure|enje, uspostavljeno je Ustavnimzakonom Kantona iz razloga {to se u to vrijeme nije raspolagalo svim potrebnim elemen-tima za dono{enje cjelovitog Ustava. Primjeri za to su slijede}i:

- Propisi koji bliè ure|uju lokalnu samoupravu doneseni su nakon usvajanja Ustavnogzakona Tuzlansko-podrinjskog kantona, odnosno 15. oktobra 1995. godine. Vlada Repu-blike Bosne i Hercegovine donijela je Uredbu o ratifikaciji Evropske povelje o lokalnojsamoupravi, prema kojoj }e princip lokalne samouprave biti utvr|en zakonodavstvomzemlje potpisnice i, gdje je to mogu}e, ustavom. Djelokrug lokalne samouprave prvi putje utvr|en Zakonom o osnovama lokalne samouprave koji je Ustavotvorna skup{tinaFederacije Bosne i Hercegovine donijela 19. 9. 1995. godine.

- Odluke o gradu, kao jedinici lokalne uprave i samouprave, i najuì djelokrug grada igradskih institucija, nastali su tek usvajanjem Amandmana II - XXIV na Ustav FederacijeBosne i Hercegovine 5. juna 1996. godine. Istim Amandmanima izmijenjene su zajedni~kenadle`nosti Federacije i kantona.

Dono{enjem pomenutih propisa stekli su se uslovi da se Ustavom Kantona cjelovitijeuredi lokalna samouprava i druga pitanja, koja predstavljaju ustavnu materiju. Zbog napri-jed navedenih razloga i potrebe da se ustavno-pravno ure|enje Tuzlansko-podrinjskogkantona uredi ustavom stekli su se uslovi za dono{enje ustava ovog Kantona.

106

- U poglavlju I preuzete su odredbe Ustava Federacije o konstitutivnosti Bo{njaka iHrvata i ravnopravnosti ostalih naroda i gra|ana kantona; kanton je definisan kao fede-ralna jedinica Federacije koja obuhvata op}ine i gradove, u sastavu kantona, u skladu safederalnim propisima; definisana je obaveza da svi organi u kantonu, op}inama i grado-vima odraàvaju nacionalnu strukturu stanovni{tva; zadràn je naziv i sjedi{te, slu`benijezici i pismo prema Ustavnom zakonu Tuzlansko-podrinjskog kantona iz 1994. godine;definisana je odredba o simbolima Kantona, izuzev u dijelu izgleda, za{tite i upotrebe sim-bola kojim je predvi|eno da }e se simboli Kantona upotrebljavati u skladu sa zakonom iumjesto sada{nje norme prema kojoj se simboli Kantona upotrebljavaju, uz simboleFederacije i dràve Bosne i Hercegovine, u skladu sa Federalnim zakonom.

- U poglavlju II odredba ~lana 7., u odnosu na Ustavni zakon, data je saètija i preciz-nija formulacija koja omogu}ava njegovo razumijevanje i primjenu u ostvarivanjunadle`nosti kantona, koje se odnose na osiguravanje i provo|enje mjera za{tite ljudskihprava i sloboda utvr|enih Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije i ovimUstavom. Odredbe ~lana 8. i ~lana 9. uskla|ene su sa Amandmanima na Ustav Federacije.odredba ~lana 10. institucija ombudsmena nije ni ovim Prijedlogom ustava razra|ivana izrazloga {to je rije~ o federalnoj instituciji koja je bliè odre|ena Federalnim ustavom.

- U poglavlju III nadle`nosti kantona, u su{tini, ostale su iste u odnosu na Ustavni zakon,izuzev u dijelu pojedinih ta~aka gdje su izvr{ene odre|ene konkretizacije u smislu odredabaiz Federalnog ustava. Zajedni~ke nadle`nosti, svojevremeno su preuzete iz Ustava Federacije,s tim {to su uskla|ene sa Amandmanima na Ustav Federacije, nastalim u cilju usagla{avanjaUstava Federacije sa Ustavom Bosne i Hercegovine iz Dejtona, a ~ija je su{tina u vra}anjuFederaciji nadle`nosti koje pripadaju jednom od entiteta, a dràvi Bosni i Hercegovininadle`nosti koje su potrebne da se o~uva suverenitet, teritorijalni integritet, politi~ka neza-visnost i me|unarodni subjektivitet. Tako je u zajedni~koj nadle`nosti Federacije i kantonaostala komunikacijska i transportna infrastruktura, ali u skladu sa Ustavom Bosne iHercegovine; provo|enje zakona i drugih propisa o dràvljanstvu, dopunjeno je i putnimispravama dràvljana Bosne i Hercegovine, ali samo sa teritorija Federacije, te boravkom ikretanjem stranaca; imigracija i azil, vra}eni su u nadle`nost dràve Bosne i Hercegovine.

Ostvarivanje zajedni~kih nadle`nosti u potrebnoj mjeri preuzeto je iz Ustava Federacije.^lan 14. u cijelosti je uskla|en sa Amandmanima na Ustav Federacije, a su{tina je da

kanton, osim na op}inu i federalnu vlast, nadle`nosti navedene u stavu 2. tog ~lana moèprenijeti i na grad, a duàn je to u~initi ako u pogledu nacionalnog sastava ve}insko sta-novni{tvo konkretne op}ine odnosno grada nije ve}insko stanovni{tvo kao cjeline.

U odnosu na sada{nje rje{enje, adekvatnije je rije{eno pitanje zaklju~ivanja me|una-rodnih sporazuma od strane kantona na na~in da je, u pravilu, potrebna prethodna saglas-nost Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine.

U poglavlju IV ~lanovi 15. i 16. ostali su nepromijenjeni u odnosu na Ustavni zakon.^lan 17. dopunjen je stavom 2. koji ure|uje da se, u slu~aju ratnog stanja, neposredneratne opasnosti i vanrednih prilika, mandat poslanika izabranih na posljednjim izborimaza vrijeme trajanja tog stanja produàva, najduè {est mjeseci po prestanku tih okolnosti.

107

^lan 19. u odnosu na Ustavni zakon, termin “predsjedavaju}i” zamijenjen je terminom“predsjednik”. înjenica je da predsjedavaju}i u su{tini vr{i funkciju predsjednikaSkup{tine kantona, jer je i predstavlja. Me|utim, termin predsjedavaju}i, koji je prvi putproistekao iz va{ingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma, ipak asocira na privre-menost i povremenost obavljanja funkcije. Nadle`nosti koje su utvr|ene za predsjedava-ju}eg ovim Ustavom po svojoj funkcionalnoj nadle`nosti u formalnom i pravnom smisluvi{e odgovaraju terminu predsjednik. Na kraju i funkcioneri na ~elu izvr{ne i sudske vlas-ti nose naziv predsjednik, a ne predsjedavaju}i.

Druga novina je uvo|enje u ~lanu 19. zamjenika predsjednika, a u ~lanu 20. funkcijesekretara Skup{tine.

Odredba ~lana 23. dopunjena je nadle`nostima, za koje se u me|uvremenu od 1994.godine neosporno utvrdilo da su u djelokrugu Skup{tine Kantona.

Odredba ~lana 25. uskla|ena je sa Ustavom Federacije, i za razliku od Ustavnog zako-na, predvi|a da Amandmani na Ustav kantona stupaju na snagu u pono} istog dana kadaih usvoji Skup{tina kantona, dok kantonalni zakoni stupaju na snagu kao {to je u njimaodre|eno, ali ne prije nego {to budu objavljeni.

Odredbe u izvr{noj vlasti ostale su nepromijenjene u odnosu na Amandmane naUstavni zakon Tuzlansko-podrinjskog kantona, izuzev:

- Odredbe o nadle`nosti predsjednika Kantona, koja je dopunjena nadle`nostima zakoje se u me|uvremenu od 1994. godine utvrdilo da pripadaju predsjedniku Kantona. Sdruge strane, eliminisana je mogu}nost da predsjednik Kantona raspusti Skup{tinu kanto-na kada ona ne uspije donijeti budèt prije po~etka budètske godine, iz razloga {to jeneophodno dosljedno primijeniti princip podjele vlasti na zakonodavnu, izvr{nu i sudsku.

- Odredbe ~lana 36. kojom je predvi|eno da je Vlada odgovorna predsjedniku Kantonai Skup{tini Kantona.

- Odredbe ~lana 37. koje predstavljaju realizaciju principa da se Vlada Kantona moèsmijeniti na isti na~in na koji je imenovana ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi u Skup{tiniKantona.

- Odredbe stava 1. ~lana 38. kojom se predvi|a mogu}nost da predsjednik Kantonamoè razrje{iti predsjednika Vlade Kantona, uz potvr|ivanje Skup{tine Kantona.

Odredbe ~lana 44. stav 2. kojom se predvi|a obaveza Vlade Kantona da propise, kojedonosi u skladu sa stavom 1. ~lana 44., podnosi Skup{tini Kantona na potvr|ivanje, dokje ~lan 45. dopunjen stavom 2. koji ure|uje da, o imunitetu nosioca izvr{ne vlasti, odlu~ujeSkup{tina Kantona.

Odredbe o sudskoj vlasti ostale su nepromijenjene u odnosu na Ustavni zakon, izuzev:- Kantonalnog suda koji je odre|en kao najvi{i sud Kantona;- ugra|ene su odredbe o sudijama - porotnicima;- odredbe o op}inskim sudovima uvr{tene su u poglavlje Sudska vlast Kantona.Odredba ~lana 61. o savjetima kantona ostala je ista kao u Ustavnom zakonu.- U poglavlju V ugra|ene su odredbe o sve~anoj izjavi.Za odgovaraju}e predstavnike zakonodavne i izvr{ne vlasti utvr|en je tekst sve~ane izjave.

108

Za nosioce pravosudnih funkcija predvi|ena je obaveza davanja sve~ane izjave, dok sesam tekst sve~ane izjave, zbog razli~itosti, ure|uje odgovaraju}im zakonima.

Poglavlje VI pretrpjelo je najve}i broj izmjena u odnosu na Ustavni zakon, po~ev od nazi-va u koji je pored op}inske ugra|ena i gradska vlast. Preuzeta je odredba Amandmana naUstav Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojoj u uslovima kada su dvije ili vi{e op}inakoje su urbano ili teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama gra|ana postojimogu}nost da se formira grad, ali ne samo kao jedinica lokalne samouprave nego i kao jedi-nica lokalne uprave. U ovom poglavlju preuzete su odredbe ustava Federacije Bosne iHercegovine, Amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Evropske povelje olokalnoj samoupravi i Zakona o osnovama lokalne samouprave o jedinicama lokalnesamouprave, najuèm djelokrugu lokalne samouprave ~ime je eliminisana dosada{nja pre-preka za zaìvljavanje op}ina kao jedinica lokalne samouprave, dok su sve ostale potrebeza regulativom u oblasti lokalne samouprave prepu{tene Kantonalnom zakonu o lokalnojsamoupravi. Regulisano je finansiranje kao i organi jedinica lokalne uprave i samouprave,mandat ~lanovima op}inskog i gradskog vije}a i op}inskog na~elnika i gradona~elnika.

U poglavlju VII zadràne su dosada{nje odredbe o amandmanima na Ustav Kantona, izu-zev u ~lanu 88. stav 2. koji se bri{e iz razloga {to se na~in odlu~ivanja ure|uje ~lanom 24.

U poglavlju VIII propisan je postupak dono{enja zakona koji je predvi|en u dvije faze:precizirano je ko u pravilu podnosi inicijativu, a ko moè pokrenuti inicijativu zadono{enje zakona, te razmatranje nacrta i razmatranje prijedloga zakona.

U poglavlju IX predvi|eno je da Ustav Kantona stupa na snagu u pono} onog danakada ga usvoji Skup{tina Kantona, a da tim danom prestaje primjena Ustavnog zakonaTuzlansko-podrinjskog kantona i Amandmana I - X na Ustavni zakon. Zadràn je konti-nuitet svih zakona, drugih propisa i pravila koji budu na snazi u Kantonu na dan stupa-nja na snagu Ustava, u mjeri, u kojoj nisu u suprotnosti sa ovim Ustavom.

Poglavlje X sadrì prijelazne odredbe koje su preuzete iz Ustava Federacije Bosne iHercegovine.

5.5. Poslovnik Skup{tine TPK

U nastojanju da rad poslanika u Skup{tini bude {to efikasniji i konstruktivniji a utemel-jen na zakonskim osnovama donesen je i Poslovnik o radu Skup{tine Tuzlansko-podrinjs-kog kantona.

Pravni osnov za dono{enje Poslovnika Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantonasadràn je u ~lanu 24. stav 1. ta~ka e) Ustava Tuzlansko-podrinjskog kantona u kome jepropisano da Skup{tina Tuzlansko-podrinjskog kantona donosi Poslovnik Skup{tine.

Skup{tina Tuzlansko-podrinjskog kantona u novom sazivu nakon provedenih izbora umjesecu septembru 1996. godine, konstituisana je 9. 10. 1996. godine.

Na konstituiraju}oj sjednici Skup{tine Kantona nije donesen Poslovnik Skup{tine,

109

odnosno organizacija i na~in rada utemeljen je na odredbama Poslovnika o radu Skup-{tine iz prethodnog saziva.

Poslanici na konstituiraju}oj sjednici Skup{tine izrazili su volju da se organizacija ina~in rada Skup{tine uredi novim poslovnikom.

Iz tih razloga Programom rada Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona za 1997.godinu, utvr|eno je, pored ostalog, i dono{enje novog poslovnika ove Skup{tine.

Tako|e, zaklju~kom Skup{tine od 11. 9. 1997. godine odlu~eno je da se pristupi izradinovog poslovnika Skup{tine koji bi bio uskla|en sa rje{enjima Ustava TPK.

Cjelokupna materija, koju ure|uje Poslovnik Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kanto-na, sistematizovana je u 10 poglavlja.

- U poglavlju I u op}im odredbama ~lanova od 1. do 5. data su na~ela organizovanja irada Skup{tine.

^lanom 1. u odnosu na sada{nja rje{enja Poslovnika o radu Skup{tine definisana sunova na~ela kojima se ure|uje odnos Skup{tine i predsjednika Kantona, zatim ostvarujuprava i du`nosti Skup{tine prema Vladi Kantona i kantonalnim organima uprave.

- U poglavlju II u odredbama ~lanova od 6. do 83. u odnosu na ranija rje{enja Poslovnika,data su saètija i preciznija rje{enja organizacije i na~ina rada Skup{tine, koja defini{u slijede}apitanja: verifikacija mandata novoizabranih poslanika, izbor predsjednika, zamjenika preds-jednika i sekretara Skup{tine, izbor radnih tijela Skup{tine sa definisanim nadle`nostima, obra-zovanje kolegija Skup{tine sa jasno utvr|enim zadacima. U istom poglavlju data su adekvatni-ja rje{enja sazivanja sjednica, predlaganja i utvr|ivanja dnevnog reda, zatim utvr|ivanja kvo-ruma, u~e{}a u radu, tok sjednice, odlu~ivanja, te izbori i imenovanja, potvr|ivanja imeno-vanja i razrje{enja, kao i pitanje zapisnika koji se vodi na sjednici Skup{tine.

Termin “predsjedavaju}i i zamjenik predsjedavaju}eg” zamijenjen je terminom “pred-sjednik” i “zamjenik predsjednika”, {to je u skladu sa ~lanom 19. Ustava Tuzlansko--podrinjskog kantona.

Adekvatnije je definisano pitanje rada radnih tijela Skup{tine u izvr{avanju zadataka izsvog djelokruga rada, saradnja radnih tijela sa drugim subjektima u organima Kantona,kao i obaveza prisustvovanja sjednicama radnih tijela predstavnika predlaga~a, kada serazmatra nacrt, odnosno prijedlog zakona, drugog propisa ili op}eg akta.

Pored radnih tijela Skup{tine, utvr|enih sada{njim Poslovnikom, a u skladu sa odred-bama Zakona o unutra{njim poslovima, obrazuje se i Komisija za kontrolu rada organaunutra{njih poslova sa ta~no utvr|enim nadle`nostima.

Poslovnikom je propisana svrha obrazovanja, sastav, djelokrug i na~in rada KolegijaSkup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona.

U dijelu: Sazivanje sjednice, predlaganje i utvr|ivanje dnevnog reda, propisan je na~insazivanja sjednice, rokovi uru~ivanja poziva, kao i predlaga~i, postupak i na~in utvr|iva-nja dnevnog reda. Tako|e je regulisan na~in rada na sjednici.

Propisana je procedura, koja obuhvata na~in podno{enja prijedloga i ovla{tene pre-dlaga~e za pojedine funkcije, postupak odlu~ivanja, na~in utvr|ivanja rezultata, te postu-pak smjenjivanja i ostavke funkcionera.

110

Ure|ena su na~ela na kojima se donosi program rada, na~in izrade, postupak dono{enjai pra}enja izvr{avanja Programa, s tim {to je ovim Poslovnikom detaljnije obra|en postupakoko dono{enja programa, u koji je, kao predlaga~, uvr{ten kolegij Skup{tine pro{iren preds-jednicima radnih tijela. Nove su tako|e i odredbe o obavezi razmatranja ostvarivanjaPrograma od strane Skup{tine i preduzimanje mjera za njegovo izvr{enje.

Obuhva}ena su pitanja, koja se odnose na prava i du`nosti poslanika, pitanja imunite-ta i razloga koji povla~e prestanak funkcije poslanika, kao i postupak za ukidanje imuni-teta poslanika i postupak po podnesenoj ostavci.

Utvr|ena su i pitanja javnosti rada Skup{tine.Poglavlje VI. Akti Skup{tine - sistematizovano je prema vrsti pitanja koje se obrazuje u

sedam podgrupa, kojima se ure|uje postupak za dono{enje zakona, razra|en krozpodno{enje inicijative za dono{enje zakona, prethodni postupak, nacrt zakona, javnu ras-pravu o nacrtu zakona, drugog propisa ili op}eg akta, prijedlog zakona, amandmani,tako|e dono{enje zakona po hitnom postupku, dono{enje zakona po skra}enom postup-ku i vr{enje ispravki u zakonu, drugom propisu ili op}em aktu.

U odredbama o postupku za dono{enje drugih akata Skup{tine propisan je i postupakdono{enja budèta Kantona, te dono{enje odluka, deklaracija, rezolucija i preporuka.

Tako|e je utvr|en postupak sa~injavanja pre~i{}enog teksta, postupak promjeneUstava, kao i odnosi Skup{tine sa drugim organima vlasti i uprave.

5.6. Zakonodavno-pravna djelatnost

Konstituisanje kantonalne uprave je nastavljeno dono{enjem Zakona o izmjenama idopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave, Zakona o preuzima-nju prava osniva~a prema RO Zavod zdravstvene za{tite i Odluke o osnivanjuKantonalnog {taba civilne za{tite a donesen je i Zakon o osnivanju Javne ustanoveBosanski kulturni centar Tuzlansko-podrinjskog kantona i preuzeta osniva~ka pravanad pojedinim ustanovama kao {to je dono{enje Zakona o preuzimanju prava osniva~anad Javnom zdravstvenom ustanovom Klini~ki centar Tuzla i Zakona o preuzimanjuprava osniva~a nad JU Dom za djecu bez roditeljskog staranja.

U ovom sazivu Skup{tine izvr{eno je vi{e izmjena zakona iz oblasti pravosu|a i to:Zakona o sudovima, Zakona o tuìla{tvu, Zakona o broju sudija Kantonalnog suda iop}inskih sudova i Zakona o broju tuìlaca i zamjenika tuìlaca Kantonalnog tuìla{tvai op}inskih tuìla{tava. Donesen je i Zakon o preno{enju nadle`nosti dono{enjaKrivi~nog zakona, posebni dio na Federaciji Bosne i Hercegovine kao i Zakon o pla}ama,naknadama i drugim li~nim primanjima sudija sudova Tuzlansko-podrinjskog kantonai Zakon o pla}ama, naknadama i drugim li~nim primanjima tuìlaca i zamjenikatuìla{tava Tuzlansko-podrinjskog kantona. Tako|e je donesen Zakon o prekr{ajima i nataj na~in je oblast pravosu|a dodatno regulisana u ovom periodu.

111

U okviru djelokruga rada Skup{tine vr{ene su i izmjene Zakona o osnovnoj {koli i Zakonao srednjoj {koli, a donesen je Zakon o nostrifikaciji i ekvivalenciji inostranih {kolskih svje-dod`bi, te zakoni o ure|enju imovinsko-pravnih i drugih odnosa u vezi sa preuzimanjemprava i obaveza osniva~a prema osnovnim {kolama koje imaju status javne ustanove kao iprema srednjim {kolama, koje imaju status javne ustanove. U oblasti obrazovanja donesen jeZakon o pred{kolskom odgoju i obrazovanju kao i vi{e odluka o izdvajanju podru~nih osnov-nih {kola i odluka o davanju saglasnosti za osnivanje studijskih odsjeka na Univerzitetu u Tuzli.

U ovom mandatu je donesen novi Zakon o unutra{njim poslovima Tuzlansko-po-drinjskog kantona, a dinamika de{avanja u ovoj oblasti uslovila je dono{enje Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o unutra{njim poslovima Tuzlansko-podrinjskog kantona.

Tako|e je donesen Zakon o slu`benim novinama Tuzlansko-podrinjskog kantona iZakon o izmjenama i dopunama Zakona o pe~atu Tuzlansko-podrinjskog kantona a kaoosniva~ki akti za osnivanje javnih preduze}a doneseni su: Zakon o osnivanju Javnog predu-ze}a za termi~ku preradu otpada “Piroliza” Tuzla i Zakon o osnivanju Javnog preduze}a“Me|unarodni aerodrom” Tuzla, kao i Zakon o Kantonalnoj agenciji za privatizaciju.

Stambena oblast je regulisana dono{enjem Zakona o prestanku primjene Zakona opreuzimanju Zakona o napu{tenim stanovima u Tuzlansko-podrinjskom kantonu iZakona o preno{enju nadle`nosti za vo|enje prvostepenog upravnog postupka u oblastistambenih odnosa.

Skup{tinsko zasjedanje u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli

112

U oblasti finansija i poreza donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona obudètu Tuzlansko-podrinjskog kantona, Zakon o kantonalnim porezima, Zakon ouvo|enju doprinosa na pla}u za finansiranje dijela socijalne za{tite, Zakon o kantonal-nim administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksi, Zakon osudskim taksama, Zakon o robnim rezervama Tuzlansko-podrinjskog kantona. Tako|eje usvojen Budèt Tuzlansko-podrinjskog kantona za 1997. godinu i Budèt Tuzlansko--podrinjskog kantona za 1998. godinu, zakoni o izvr{enju budèta Tuzlansko-podrinjs-kog kantona za 1997. i 1998. godinu, kao i Odluka o usvajanju godi{njeg obra~unaBudèta za 1997. godinu i Odluka o privremenom finansiranju Tuzlansko-podrinjskogkantona za 1. 1. - 31. 3. 1997. godine.

Oblast saobra}aja je regulisana dono{enjem Zakona o preuzimanju Zakona o osnova-ma bezbjednosti saobra}aja na putevima i Zakona o preuzimanju Zakona o bezbjed-nosti saobra}aja na putevima.

Oblast kulture je zastupljena dono{enjem Zakona o kulturi, oblast za{tite ìvotne sre-dine dono{enjem Zakona o za{titi okolice i oblast lokalne samouprave dono{enjemZakona o lokalnoj samoupravi.

U ovom mandatnom periodu donesen je i Program rada Skup{tine Tuzlansko--podrinjskog kantona za 1998. godinu, kao i Deklaracija o statusu grada Br~kog.

Predsjednik Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona i poslanici na pauzi skup{tinskog

zasjedanja u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli

113

Pored navedene zakonodavne aktivnosti, koja se ogledala kroz dono{enje 48 zakona(31 osnovni zakon i 17 izmjena i dopuna postoje}ih zakona), Skup{tina Tuzlansko--podrinjskog kantona je, u odrànih 22 redovne i jednoj vanrednoj sjednici, razmatrala nizaktuelnih tema iz oblasti dru{tveno-ekonomskih odnosa, kao i aktuelne probleme spro-vo|enja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Tako|e je razmatrano stanje i problemi u privredi, industriji, energetici, rudarstvu, po-ljoprivredi, {umarstvu, vodoprivredi, stambenoj politici, problemi ìvotne sredine, oblastsaobra}aja, poslovanja preduze}a iz oblasti trgovine, turizma i ugostiteljstva, stanje i kre-tanje kriminaliteta i drugo.

Skup{tina je kontinuirano na nekoliko sjednica razmatrala informacije o stanju i pro-blemima povratka i smje{taja izbjeglih i raseljenih lica i aktuelna pitanja vezana za Br~ko,te donijela brojne zna~ajne akte iz nadle`nosti Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona.

Treba posebno istaknuti rad radnih tijela Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona,koja su odràla preko 90 sjednica i to: Zakonodavno-pravna komisija koja je odràla 21sjednicu, Komisija za izbor i imenovanja 19 sjednica, Mandatno-imunitetska komisija 6sjednica, Administrativna komisija 8 sjednica, Komisija za ustavna pitanja 15 sjednica,Komisija za predstavke i prijedloge 5 sjednica, te Odbor za dru{tveno-ekonomske odno-se 5 sjednica i Odbor za politi~ki sistem 4 sjednice. Pored stalnih radnih tijela Skup{tineTuzlansko-podrinjskog kantona, svoj doprinos u radu su dale Komisija za izradu Nacrtaustava Tuzlansko-podrinjskog kantona sa odrànih 10 sjednica i Komisija za izraduPoslovnika Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona sa odrànih 8 sjednica.

Neophodno je ista}i korektan i funkcionalan rad Kolegija Skup{tine Tuzlansko--podrinjskog kantona, koji je kroz svoje 22 odràne sjednice u mnogo~emu doprinio raduSkup{tine, kao i rad klubova poslanika i ekspertne grupe koja je zastupala Skup{tinuTuzlansko-podrinjskog kantona u postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne iHercegovine, ~iji je izvje{taj, tako|e, dostavljen poslanicima.

Treba istaknuti i aktivnosti Slu`be Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona na blago-vremenom pripremanju materijala i ostalih uslova za rad, za 22 redovne i jednu vanrednusjednicu Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona, kao i sjednice radnih tijela u prote-klom periodu, te blagovremeno pripremanje i {tampanje “Slu`benih novina Tuzlansko--podrinjskog kantona”, ukupno 23 broja, u kojima su objavljeni svi zakonski i drugi pro-pisi, usvojeni na sjednicama Skup{tine, kao i brojne odluke, rje{enja o imenovanjima itd.

“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona” su redovno i blagovremeno dos-tavljane poslanicima i svim ministarstvima Vlade Kantona kao i ostalim organima vlasti iinstitucijama na podru~ju Tuzlansko-podrinjskog kantona.

114

VI - AKTIVNOSTI SKUP[TINE

6.1. Sve~ane sjednice Skup{tine

Sve~ane sjednice Skup{tine odràvane su povodom obiljeàvanja zna~ajnih datuma:- 1. mart - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine - 25. novembar - Dan dràvnosti Bosne i Hercegovine.

Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine odràna je sve~ana sjednica 1. marta1997. godine, na kojoj se predsjednik Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona FuadHadìavdi} prisutnim obratio slijede}im rije~ima:

“Dame i gospodo, uvaèni gosti, dragi i po{tovani prijatelji,

Imam izuzetno veliku ~ast i zadovoljstvo da vas u ime Skup{tine Tuzlansko-podrinjs-kog kantona, guvernera i Vlade Kantona najsrda~nije pozdravim, da vam najiskrenije~estitam ovaj na{ veliki praznik te i da vam se zahvalim {to ste do{li na ovu sve~anu sjed-nicu Skup{tine kako bismo zajedno obiljeìli 1. mart - Dan nezavisnosti Bosne iHercegovine.

I ovom prilikom moramo se podsjetiti da se od 2.073.568 gra|ana Bosne i Hercegovinekoji su glasali na Referendumu odrànom 29. februara i 1. marta 1992. godine, za suvere-nu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dràvu ravnopravnih gra|ana, naroda Bosne iHercegovine - Bo{njaka, Hrvata, Srba i pripadnika drugih naroda, koji u njoj ìve, izjasni-lo 99,44% gra|ana.

Na taj na~in na{a dràva Bosna i Hercegovina je ispunila jedan od uslova me|unarod-ne zajednice da dobije me|unarodno priznanje i postane ~lanica Svjetske zajednice neza-visnih dràva. To je i potvr|eno 22. maja 1992. godine kada je Bosna i Hercegovina prim-ljena u ~lanstvo organizacije Ujedinjenih Nacija.

Dan nezavisnosti za jednu dràvu zna~i da je od toga dana politi~kom voljom naroda -nezavisna dràva preuzela odgovornosti pred me|unarodnom zajednicom za samostalnovo|enje svoje politike, odbranu svoga dràvnog teritorija i vr{enja dràvne vlasti na svomteritoriju, kao i obavezu da }e voditi miroljubivu politiku prema susjedima i drugimdràvama me|unarodne zajednice.

Naravno, svima nama je jasno da smo jo{ uvijek dosta daleko od èljenog i potrebnognivoa navedenih, klju~nih principa nezavisnosti, ali je to na{ cilj kojem teìmo i koji izgodine u godinu sve vi{e ostvarujemo.

Pri tome, moramo biti duboko svjesni da {est godina u ìvotu naroda jedne dràve, nijevelik period. Ali, na primjeru Bosne i Hercegovine, moè se vidjeti da se za {est godina naovom malom par~etu zemlje odigralo vi{e doga|aja, dobrih i lo{ih, vi{e zlo~ina, vi{e

115

izdajstva i ubojstva, vi{e ra|anja i umiranja nego u bilo koja tri vijeka na{e historije. Namaje bilo su|eno da budemo sudionici tih dramati~nih zbivanja i doga|aja. Dijelim sigurnova{e mi{ljenje, ako kaèm da svi mi, a posebno borci na{e Armije, na{eg Drugog korpusai drugih jedinica, {ehidi, poginuli borci i invalidi oslobodila~kog rata - moèmo biti ponos-ni {to smo bili i ostali aktivni u~esnici navedenih povijesnih doga|aja kojima }e se pono-siti i budu}e generacije.

Prvi mart je, dakle, bio na{a sudbina i neumjesno je, pa i grje{no pitanje da li je i{tamoglo biti druga~ije.

Postojao je samo jedan put i na taj put bo{nja~ki i hrvatski narod, na dana{nji dan, prije{est godina, krenuli su sa dubokom svije{}u da jednom izgubljenu nezavisnost, dràvavrlo te{ko ponovo sti~e. Bosni i Hercegovini je trebalo 529 godina da ponovo 1992. godi-ne, osigura svoju nezavisnost.

Za{to ova na{a veli~anstvena borba, kojoj se dive svi miroljubivi i napredni ljudi imavisoko civilizacijsko zna~enje u borbi protiv fa{izma.

Ovom borbom mi utiremo put i osiguravamo miran i sretan ìvot na{im budu}im genera-cijama za narednih hiljadu godina. Istovremeno se oduùjemo generacijama koje su namkroz dosada{nju tegobnu historiju o~uvale Bosnu i Hercegovinu kao na{u jedinu domovinu.

Tako|e ovom borbom mu potvr|ujemo da narod, moè opstati u svojoj dràvi, te da jeon u svakoj drugoj dràvi ili rob ili nacionalna manjina, ili samo jedna religijska skupina.

Zato je ova borba za teritorijalni integritet i suverenitet BiH, koja jo{ uvijek traje, odìvotnog zna~aja za sva tri bosanska naroda, a posebno za bo{nja~ki narod, jer mu njego-vi susjedi odri~u pravo na vlastiti identitet. Ali je ona od istog takvog zna~aja i za bosans-ke Hrvate i bosanske Srbe, kojima je, tako|e Bosna i Hercegovina jedina domovina.

Jer, po mom mi{ljenju, ~ovjek moè biti dràvljanin dvije dràve, ali domovina je samojedna. Drugim rije~ima, Bo{njacima, Hrvatima i Srbima i pripadnicima drugih naroda kojivjekovima ìve na ovim prostorima, domovina je u dràvno-pravnom, politi~kom i nacio-nalnom smislu samo Bosna i Hercegovina. Sva tri bosanska naroda su samo svoj, sa svo-jim vlastitim kulturnim identitetom, na svojoj bosanskoj zemlji.

Stavljaju}i interes cjelovite Bosne i Hercegovine ispred parcijalnog, svaki narod imat }eve}e {anse da ostvari svoje nacionalne interese, nego ako se getoizira i zatvori u odre-|enom prostoru. Dok u svakom na{em narodu ne prevlada svijest da je BiH njegova jedi-na i prava domovina, njihova dràva }e ostati trusno podru~je s mogu}no{}u obnove ratai manipulisanja bosanskim narodima, ~ega smo bili svjedoci u minulom ratu, pa i sada ugodinama mira.

Obiljeàvaju}i 1. mart - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine moèmo s ponosom re}ida je Okrug Tuzla odnosno Tuzlansko-podrinjski kanton tokom cijelog minulog rata i ugodinama Dejtonskog mira, bio i ostao simbol nezavisnosti BiH.

Valjalo je to, tokom minulih 6 godina, stalno potvr|ivati ne samo rije~ima, ve} i djeli-ma, kako na prvim borbenim linijama, tako i u organizovanju kompletnog dru{tveno-eko-nomskog ìvota. To je ovdje na podru~ju Tuzlansko-podrinjskog kantona u~injeno nanajbolji mogu}i na~in - masovnim uklju~ivanjem svih raspoloìvih ljudskih, materijalnih i

116

drugih potencijala u odbranu nezavisnosti BiH. Zahvaljuju}i tome Tuzlansko-podrinjskikanton je tokom cijelog oslobodila~kog rata bio podru~je sa najve}om slobodnom terito-rijom, koja sada obuhvata 2.928 kvadratnih kilometara.

Sve ovo je rezultat uporne i herojske borbe desetine hiljada boraca koji su, iako vi{estrukoslabije naoruàni od agresora, ne samo odbranili prve linije fronta u op}inama: Grada~ac, Br~-ko, êli}, Teo~ak, Kalesija, Sapna, Tuzla, @ivinice, Banovi}i, Lukavac, Gra~anica, Doboj-Istokitd. ve} i oslobodili na stotine kvadratnih kilometara okupiranih i zaposjednutih teritorija.

Pored toga, i u najteìm uslovima rata, uspje{no je organizovana namjenska i drugaproizvodnja, a izuzetno dobro je funkcioniralo i kompletno zdravstvo, radile osnovne isrednje {kole i fakulteti, PTT-e i elektroenergetski sistem.

Uspje{no je nastavljeno, sve to na daleko ve}em nivou i nakon potpisivanja Dejtonskogmirovnog sporazuma, koji, bez obzira na sve pote{ko}e koje su i danas prisutne u njego-voj implementaciji, ozna~ava jednu novu etapu u razvoju Federacije i dràve Bosne iHercegovine i Tuzlansko-podrinjskog kantona.

Ovom prilikom }u u najkra}im crtama da se osvrnem na najzna~ajnije rezultate koji suu toku 1997. godine ostvareni u skoro svim oblastima ìvota na podru~ju Tuzlansko--podrinjskog kantona.

Prije svega, pobolj{ano je stanje infrastrukture, koje se ogleda u obnovi zdravstva,{kolstva, saobra}aja, vodosnabdijevanja, energetike, rudarstva, telekomunikacija, kao iosposobljavanja objekata policije i pravosu|a. Dosta je ura|eno na oìvljavanju i pokre-tanju malih i srednjih preduze}a, pove}an je obim industrijske proizvodnje za 58% uodnosu na 1996. godinu, broj zaposlenih je dostigao cifru od 68.293 radnika, dok statusradnika na ~ekanju, ima 13.619 radnika. Veliki je broj nezaposlenih lica 58.683 od ~egademobilisanih boraca 24.506, {to je veoma ozbiljan problem.

Od ukupno 587.126 stanovnika Tuzlansko-podrinjskog kantona ~ak 143.477 ih ima sta-tus raseljenih lica, i u na{em Kantonu su veoma izraèni problemi prognanika. U privat-nom smje{taju trenutno se nalazi 135.860 raseljenih lica, u kolektivnim naseljima 6.609 i ukolektivnim centrima i institucijama ne{to vi{e od 1.000 prognanika.

Prema broju raseljenih lica, Tuzlansko-podrinjski kanton je najnaseljenije podru~je uFederaciji Bosne i Hercegovine i taj broj se stalno pove}ava povratkom izbjeglica iz inos-transtva. Povratak izbjeglica i raseljenih lica svojim ku}ama, u skladu sa Aneksom 7Dejtonskog sporazuma, i pored zna~ajnih rezultata, ne ostvaruje se èljenim tempom i dosad se u svoje domove na podru~ju Tuzlansko-podrinjskog kantona vratilo, prema jo{nepotpunim podacima, svega oko 7.000 prognanika. Ova aktivnost se mora maksimalnopoja~ati. U vezi s tim }e narednih dana biti odràna i sjednica Skup{tine Tuzlansko--podrinjskog kantona na kojoj }e biti razmatran i usvojen plan i program povratka izbje-glica i raseljenih lica svojim ku}ama u 1998. godini, koja je, ina~e, progla{ena godinompovratka i to dvosmjernog povratka izbjeglica i raseljenih lica na cijelom podru~ju Bosnei Hercegovine.

Tako|er treba poja~ati aktivnosti na rje{avanju problema nestalih lica jer je to na{a veli-ka obaveza.

117

Od brojnih drugih rezultata ostvarenih u proteklom periodu pomenimo da na podru~ju14 op}ina Tuzlansko-podrinjskog kantona rade 84 osmogodi{nje osnovne {kole sa 135podru~nih {kola koje poha|a 64.263 u~enika, 35 srednjih {kola sa oko 24.000 u~enika, te9 vi{ih {kola i fakulteta sa vi{e hiljada studenata. Ve}i broj {kola je adaptiran i opremljeni novim {kolskim namje{tajem i savremenim u~ilima, a obezbije|en je i dovoljan broj nas-tavnika. U narednih 6 mjeseci bit }e ponu|en i realan koncept razvoja obrazovanja u cje-lini, a o~ekuje se i dono{enje zakona o univerzitetu.

Veliko je bogatstvo imati oko 90.000 u~enika osnovnih i srednjih {kola i vi{e hiljada stu-denata. To je mladost na kojoj se temelji, ne samo budu}nost Kantona, ve} i Bosne iHercegovine.

Izuzetno zna~ajni rezultati ostvareni su i u zdravstvu, gdje je zaposleno 4.760 radnikaod ~ega 2.300 u Univerzitetsko klini~kom centru u Tuzli.

Uz pomo} donatora izvr{ena je rekonstrukcija najve}eg broja ratom o{te}enih zdravs-tvenih objekata u primarnoj zdravstvenoj za{titi i sa ulaganjima u oblast zdravstva trebanastaviti i u narednom periodu.

Tako|er treba istaknuti da je na podru~ju Tuzlansko-podrinjskog kantona izvr{enasanacija najve}eg dijela manje o{te}enih objekata u vlasni{tvu Bo{njaka i Hrvata.Izgra|eno je oko 700 stambenih jedinica ~ime je zna~ajno smanjen broj ljudi u kolektiv-nom smje{taju. I dalje treba forsirati izgradnju novih stambenih objekata iz mase sredsta-va koja }e se dobiti prodajom stanova, favorizovati individualnu izgradnju davanjem raz-nih povlastica gra|anima, zatim obezbijediti sredstva za popravak ku}a u zonama separa-cije, te izgraditi model sistemskog pruànja pomo}i i podr{ke funkcionisanju i razvoju naj-nerazvijenih odnosno rubnih op}ina, posebno posvetiti pa`nju problemima Podrinja.

U narednom periodu treba pokrenuti projekte pruànja pomo}i socijalno najugroèni-jim porodicama, do{kolovanju, prekvalifikaciji demobilisanih boraca, saniranju ku}aporodica {ehida i poginulih branitelja, te osigurati povoljna kreditna sredstva za proljetnusjetvu i otkup poljoprivrednih proizvoda.

Iz svega navedenog i brojnih drugih ~injenica i pokazatelja moè se vidjeti da se na{Kanton, Federacija Bosne i Hercegovine u cjelini oporavlja daleko brìm tempom u odno-su na druge zemlje koje su doìvjele sli~nu sudbinu i ratna stradanja.

Prije svega, to treba zahvaliti sprovo|enju Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji jedonio mir, demokratiju i prosperitet na ove na{e bosanskohercegova~ke prostore i zato, iu narednom periodu, ne smije biti odstupanja od odredbi ovog historijskog dokumentakoji se mora u cijelosti, u svim svojim aneksima, ostvariti.

To se odnosi i na odredbe Dejtonskog sporazuma o Br~kom ~ija arbitraà se nepo-trebno odugovla~i ve} dvije godine.

Na dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine mi moramo upozoriti me|unarodnu zajed-nicu da se, ako Br~ko pripadne Republici Srpskoj, bitno ugroàva i dovodi u pitanje neza-visnost na{e dràve na koju smo ~ekali punih 529 godina. Ako u Arbitra`nom tribunalu ime|unarodnoj zajednici, uprkos svim dokazima o agresiji, zlo~inima i genocidu nad

118

Br~acima, ne bude prava i pravde za Br~ko, kako onda o~ekivati pravdu od te isteme|unarodne zajednice za dràvu Bosnu i Hercegovinu. Poèlimo svi skupa da se ostva-re rije~i predsjedavaju}eg Predsjedni{tva Alije Izetbegovi}a koji je sino} u svojoj porucigra|anima na{e dràve, posebno naglasio: da je ovo godina u kojoj }e biti rije{en problemBr~kog za koje zahtijevamo pravdu, koju je garantovao i Dejtonski sporazum.

Za pravi~no i pravedno rje{enje Br~kog treba nam podr{ka me|unarodne zajednice,koju najvi{i dràvni organi Bosne i Hercegovine moraju jo{ jednom upozoriti da kona~nuarbitra`nu odluku treba donijeti u predvi|enom roku do 15. marta ove godine i da se bezpravde za Br~ko dovodi u pitanje me|unarodno priznata nazavisnost i cjelovitost Bosne iHercegovine, a samim tim i dalja sudbina Dejtonskog sporazuma.

Vra}aju}i se ponovo 1. martu - Danu nezavisnosti, èlim jo{ jednom da naglasim da jezahvaljuju}i ste~enoj nezavisnosti 1992. godine i hrabrom otporu branitelja, na{a dràvaopstala. Zato je trebalo velike hrabrosti i mudrosti.

Kad danas obiljeàvamo ovaj zna~ajan doga|aj, sjetimo se i odajmo du`nu po{tu svimonima, koji su u proteklom milenijumu, branili i o~uvali nam Bosnu i Hercegovinu.

Ponosni {to pripadamo generaciji Bosanaca koji, na prijelazu u tre}i milenij, o~uvanuBosnu i Hercegovinu, predajemo u amanet na{im potomcima da nastave slavnu tradicijusvojih predaka.

Ovo obra}anje u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine zavr{it }u rije~imana{eg predsjednika Alije Izetbegovi}a, koji je na izuzetno lijep na~in ozna~avaju}i na{usudbinsku vezanost za Bosnu i Hercegovinu i njenu nezavisnost, potencirao:

“Svaki narod ima svoju obe}anu zemlju.Na{a obe}ana zemlja je Bosna i Hercegovina.Pozivam vas da se za nju izborimo”.

Na kraju jo{ jednom vam ~estitam dana{nji praznik i èlim vam svako dobro.”

6.2. Me|unarodna saradnja

Aktivnosti Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona odvijale su se i na polju me|una-rodne suradnje.

Prilikom posjete Dubrovniku, u martu 1998. godine, povodom me|urepubli~kesuradnje Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, odnosno Tuzlansko--podrinjskog kantona predsjednik Skup{tine ovog Kantona Fuad Hadìavdi} je upoznaogradona~elnika Dubrovnika sa osobenostima Tuzlansko-podrinjskog kantona:

119

“Po{tovana gospodo,uvaèni gradona~elni~e Dubrovnika,

@elim, prije svega, da izrazim svoje veliko zadovoljstvo {to mi se pruìla prilika da pos-jetim Va{, u cijelom svijetu, poznati povijesni grad Dubrovnik, i {to imam ~ast da Vas najis-krenije i od srca pozdravim i izrazim duboku zahvalnost na Va{em srda~nom prijemu.

Dozvolite mi da Vam u najkra}im crtama predstavim Tuzlansko-podrinjski kanton/ùpaniju.

Prije rata 1991. godine na povr{ini od 6.000 kvadratnih kilometara, u 19 op}ina tuz-lanske regije, ìvjelo je oko 950.000 stanovnika, od ~ega 55,3% Bo{njaka, 28% Srba, oko9% Hrvata i 7,7% ostalih. Ukupno je bilo zaposleno 168. 122 radnika od ~ega je 84 postoradilo u oblasti privrede.

Tokom minulog rata teritorija Tuzlansko-podrinjskog kantona/ùpanije smanjena je za50% - na 2.928 kvadratnih kilometara, broj stanovnika u 14 op}ina ovog Kantona/@upa-nije sveden je na 587.000 i manji je za 373.000 u odnosu na predratni period, od ~ega oko150.000 ima status raseljenih osoba i izbjeglica. Broj zaposlenih je manji za oko 100.000radnika, u okviru ~ega 60.000 ljudi ima status nezaposlenih osoba.

Na podru~ju Tuzlansko-podrinjskog kantona/ùpanije rade 94 osnovne {kole sa 67.700u~enika i 3.500 prosvjetnih djelatnika, 35 srednjih {kola sa 22.100 u~enika i 1.600 zapos-lenih, dok na 7 fakulteta Univerziteta u Tuzli ima 6.500 studenata i 700 profesora i drugogosoblja.

Pored {kolstva, posebna pa`nja se posve}uje zdravstvu i svaka op}ina ima dom zdrav-lja, dok u Tuzli radi 12 klinika. Kompletno zdravstvo je organizovano na nivou Kan-tona/@upanije u okviru Univerzitetskog klini~kog centra Tuzla sa oko 4.700 zaposlenih.

Na podru~ju Tuzlansko-podrinjskog kantona/@upanije postoje tradicionalno dobriodnosi izme|u bo{nja~kog i hrvatskog naroda i njegovih zastupnika u op}inskim i kanto-nalnim/ùpanijskim organima vlasti. To se potvrdilo neposredno pred po~etak rata i agre-sije na Bosnu i Hercegovinu, na Referendumu za nezavisnost Bosne i Hercegovineodrànom 29. 2. i 1. 3. 1992. godine, kada je 99,44 % Bo{njaka i Hrvata, koji su pristupiliglasanju, dalo svoj glas za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. To se potvrdilo i uminulom ratu u kojem su Bo{njaci i Hrvati zajedno branili i odbranili sada{nje prostoreKantona/@upanije od srpsko-crnogorskih i drugih vojnih i paravojnih vojski i formacijaNapokon, to se potvr|uje i u miru, u zajedni~kim naporima Bo{njaka i Hrvata na konsti-tuisanju organa vlasti u op}inama Tuzlansko-podrinjskog kantona/ùpanije u cjelini.

Na nivou Kantona/@upanije vlast je organizirana po uzoru na savremene demokratskeparlamentarne sisteme zapadnih zemalja: zakonodavnu, izvr{nu i sudsku vlast.

Zakonodavnu vlast vr{i Skup{tina Tuzlansko-podrinjskog kantona/ùpanije, koja jeorganizirana kao jednodomni parlament, konstituisan od 50 zastupnika, izabranih naop}im izborima 1996. godine, iz ~etiri parlamentarne stranke: SDA, HDZ, Zdruèna listaBosne i Hercegovine i Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Na temelju izbornih rezultata par-lamentarne stranke imaju slijede}i broj zastupni~kih mjesta u Skup{tini/Saboru Kan-

120

tona/@upanije: SDA - 33, Zdruèna lista - 9, Stranka za Bosnu i Hercegovinu - 5 i HDZ 3zastupni~ka mjesta. Nacionalna struktura zastupnika je slijede}a: Bo{njaka 44, Hrvata 5 iJevreja 1 zastupnik, {to je u skladu i sa nacionalnom strukturom stanovni{tvaKantona/@upanije. Treba napomenuti da je predsjednik Skup{tine/Sabora Kantona/@upa-nije iz reda bo{nja~kog naroda, a zamjenik predsjednika iz reda hrvatskog naroda.

U pro{loj 1997. godini odràno je 15 sjednica Skup{tine/Sabora Tuzlansko-podrinjskogkantona/ùpanije i vi{e od 50 sjednica radnih tijela. Razmatrano je i usvojeno vi{e od 30osnovnih zakona i zakona o izmjenama i dopunama zakona, te razmatrano 6 aktualnihanaliza dru{tveno-ekonomskog ìvota gra|ana.

U raspravama o svim navedenim zakonima i pitanjima ostvaren je visoki stupanjsuradnje, kako svih parlamentarnih stranaka, tako i zastupnika bo{nja~kog i hrvatskognaroda u radu i dono{enju odluka Skup{tine/Sabora Kantona/@upanije. Svi predloènizakoni, uklju~uju}i i Ustav Kantona/@upanije, donijeti su bez preglasavanja, u ve}inislu~ajeva jednoglasno.

Za 1998. godinu Programom rada Skup{tine/Sabora Kantona/@upanije planirana je jo{intenzivnija aktivnost Kantonalnog/@upanijskog parlamenta. Bit }e razmatrano 45 nacrtai prijedloga raznih zakona i 22 analize, kao i izvje{taji i informacije, pripremljene od stra-ne ministarstava i Vlade Kantona/@upanije.

Uz ovo kratko predstavljanje na{eg Kantona/@upanije, dozvolite mi da na kraju poseb-no istaknem na{u èlju da u narednom periodu, polaze}i od vi{estoljetne povijesneupu}enosti Bosne i Hercegovine na Dubrovnik i Dubrovnika na Bosnu i Hercegovinu,nastavimo to veli~anstveno djelo trgova~ke, privredne, turisti~ke i kulturne suradnje, kojesu utemeljili na{i slavni preci, i da tom djelu damo nove sadràje.

Istinski smatram da mi to moèmo uraditi!

Hvala vam na pa`nji i jo{ jednom primite izraze na{eg dubokog po{tovanja.”

6.3. Arbitra`na odluka za grad Br~ko

U ovom mandatnom periodu veliki dio aktivnosti Skup{tine Tuzlansko-podrinjskogkantona je bio posve}en vo|enju aktivnosti oko dono{enja arbitra`ne odluke za gradBr~ko.

Aktivnosti su se odvijale i putem saop}enja za javnost kao i pismenom komunikacijomsa Robertom Farrandom, zamjenikom visokog predstavnika i supervizorom za Br~ko.

121

Saop}enje za javnost u vezi sa arbitraòm za Br~ko od 14. 4. 1997. godine:

“1.Vanredna sjednica Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona, koja je odràna 4. fe-bruara 1997. godine, bila je u cijelosti posve}ena najaktualnijim pitanjima vezanim za arbi-traù Br~kog. Poslanici su, nakon vi{e~asovnog razmatranja dotada{nje sveukupne aktiv-nosti o arbitraì za podru~je Br~kog, usvojili poseban dokument pod nazivom: “APEL zapravdu Arbitra`nom tribunalu za podru~je Br~kog”. Ovaj dokument Skup{tine Tuzlansko--podrinjskog kantona istog dana je poslan na adresu Arbitra`nog tribunala u SAD. U Apeluse traì strogo pridràvanje odredbi Dejtonskog sporazuma, po{tivanje principa pravi~nostii pravde u procesu dono{enja Arbitra`ne odluke za podru~je Br~kog, zatim, po{tivanjeprava sloboda kretanja, povratak prognanih Br~aka svojim ku}ama, prava na privatno vlas-ni{tvo i imovinu, zatim je ukazano i na zna~aj Br~kog za Federaciju Bosne i Hercegovine, tena negativne posljedice, ukoliko bi Br~ko pripalo Republici Srpskoj, itd.

2. Na konferenciji za {tampu, koja je odràna 31. marta o. g. u Skup{tini Tuzlansko--podrinjskog kantona u Tuzli, posebno su akcentirana “Aktuelna pitanja vezana za spro-vo|enje Odluke Arbitra`nog tribunala za podru~je Br~kog”. Putem sredstava javnoginformisanja, kojima dugujemo posebnu zahvalnost, od supervizora za Br~ko, a u povo-du njegovog dolaska u Bosnu i Hercegovinu, zatraèno je da odmah pristupi sprovo|enjuOdluke Arbitra`nog tribunala, posebno na planu povratka prognanih Br~aka svojimku}ama, uspostave administracije supervizora i me|uetni~kih i me|unarodnih policijskihsnaga, ostvarivanja prava na slobodu kretanja, uspostavu saobra}aja na svim komunikaci-jama koje vode u i iz Br~kog, uspostavu dràvnog carinskog prijelaza u Br~kom, formi-ranje i rad dràvne korporacije za transport, uz kori{tenje Luke Br~ko, zatim,omogu}avanje zajedni~kog kori{tenja svim Br~acima, dru{tvenih objekata u graduBr~kom za privredu, {kolstvo, zdravstvo, kulturu, sport, koji su prije rata izgra|eni tokomzajedni~kog rada i ìvota, da onemogu}i ratnohu{ka~ku propagandu srpskih medija,kojom se nastoje zastra{iti intelektualci i drugi stru~ni kadrovi iz reda Bo{nja~kog naroda,koji se optuùje za ratne zlo~ine, kako bi odustali od povratka u Br~ko.

3. Predsjedavaju}i Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona uputio je 10. 4. 1997.godine pismo gosp. Robertu Farrandu, supervizoru za Br~ko, u kojem mu je poèlio punouspjeha u budu}em radu u Br~kom i ponovio zahtjeve i o~ekivanja Skup{tine Tuzlansko--podrinjskog kantona u vezi sa sprovo|enjem Odluke Arbitra`nog tribunala, posebno naplanu povratka prognanih Br~aka svojim ku}ama, uspostave administracije i policijskihsnaga, slobode kretanja, ostvarivanja gra|anskih prava na privatno vlasni{tvo, imovinuitd., uspostavu carinskog prijelaza Bosne i Hercegovine u Br~kom, odràvanju septem-barskih izbora itd.

4. Na predstoje}oj sjednici Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona, koja }e seodràti do kraja aprila o. g., informisa}emo poslanike i javnost o dosada{njim aktivnosti-ma vezanim za sprovo|enje Odluke Arbitra`nog tribunala za Br~ko, {to }emo ~initi i nasvakoj narednoj sjednici Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona.”

122

Prilog broj 2

Tuzlansko-podrinjski kanton

Skup{tina

Broj: 01-011-149-1/97Tuzla, 10. 4. 1997. g.

URED VISOKOG PREDSTAVNIKAZA BOSNU I HERCEGOVINU- za gosp. Roberta Farranda, zamjenikaVisokog predstavnika i Supervizora za Br~ko -SARAJEVO

Predmet: Pismo gosp. Robertu Farrandu

Mnogopo{tovani i uvaèni gosp. Farrand!

U povodu Va{eg dolaska u Br~ko i po~etka rada kao supervizora za grad i op}inu Br~ko, u imeSkup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona i u vlastito ime, najiskrenije Vam èlim puno uspjeha uVa{em budu}em radu. Od Vas, kao svjetskog diplomate i Supervizora, iza kojeg stoje svi relevantnime|unarodni faktori na ~elu sa Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, o~ekujemo da na temeljima prin-cipa pravde i pravi~nosti, obezbijedite dosljednu i efikasnu sprovedbu dijela Dejtonskog sporazuma,koji se odnosi na podru~je Br~kog i Odluke Arbitra`nog tribunala u ~emu }ete imati punu podr{kusvih struktura Tuzlansko-podrinjskog kantona i op}ine Br~ko.

123

Parlament Tuzlansko-podrinjskog kantona o~ekuje od Vas, kao supervizora, i od Va{e administra-cije, da povratak gra|ana Br~kog, bez obzira na nacionalnu pripadnost, a shodno popisu stanovni{tvaiz 1991. godine, bude primaran zadatak ~ijem realiziranju treba pristupiti ODMAH. U tom smisluneprihvatljiva je svaka inicijativa kojom bi se ograni~avao i svodio na minimum broj povrataka prog-nanih i raseljenih Br~aka, zatim pojave ograni~enja vezanih za slobodu kretanja na podru~ju grada iop}ine Br~ko, kao i pojave ograni~avanja ostvarivanja prava na privatno vlasni{tvo i imovinu progna-nim Br~acima.

O~ekujemo od Vas da se zaloìte da se u {to skorije vrijeme pristupi formiranju multietni~kih poli-cijskih snaga za podru~je pod Va{om jurisdikcijom koje }e, zajedno sa Me|unarodnim policijskim sna-gama Ujedinjenih naroda, doprinjeti sprovedbi Odluke Arbitra`nog tribunala i Dejtonskog sporazuma.Isto tako, Skup{tina Tuzlansko-podrinjskog kantona od Vas traì da {to hitnije uspostavite zajedni~kumultietni~ku administraciju za grad i op}inu Br~ko, koja }e, uz Va{e vo|stvo, imati odlu~uju}i zna~aju sprovo|enju Odluke Tribunala.

Parlament Tuzlansko-podrinjskog kantona traì od Vas da se aktivno uklju~ite u zajedni~ke aktiv-nosti na: otvaranju i funkcionisanju imovinskog prijelaza dràve Bosne i Hercegovine u Br~kom i stva-ranju op}ih uslova za formiranje i po~etak rada dràvne korporacije za transport u ~iji bi sastav u{la iLuka Br~ko.

U sklopu op}ih nastojanja za zaìvljavanje mira i povjerenja, Skup{tina Tuzlansko-podrinjskog kan-tona o~ekuje od Vas, kao supervizora za Br~ko, da {to prije obezbijedite zajedni~ko kori{tenje {kols-kih, zdravstvenih, privrednih, kulturnih, sportskih i drugih objekata u gradu, te rad parlamentarnih i dru-gih stranaka, udruènja gra|ana i dobrotvornih humanitarnih organizacija sva tri naroda. Smatramo daje u gradu Br~kom, kao sredi{tu budu}eg distrikta pod jurisdikcijom supervizora, nu`no zadovoljitinavedene i druge potrebe svih gra|ana Br~kog, koji su te objekte izgradili tokom zajedni~kog dugo-godi{njeg rada i ìvota.

Parlament Tuzlansko-podrinjskog kantona traì od Vas da, kao zamjenik Visokog predstavnika zaBosnu i Hercegovinu i supervizor, stvorite sve potrebne pretpostavke za odràvanje septembarskihizbora na cjelokupnoj predratnoj teritoriji op}ine Br~ko, kao jedinstvenoj izbornoj jedinici, u okviru~ega se mora omogu}iti da glasanju mogu pristupiti i birati jedinstvenu multietni~ku vlast, samogra|ani Br~kog po popisu iz 1991. godine po utvr|enom jedinstvenom bira~kom spisku.

Od Vas, gosp. Farrand, tako|er o~ekujemo da odlu~no onemogu}ite svaki poku{aj samovoljnoginterpretiranja Odluke Arbitra`nog tribunala od bilo koje strane, {to predstavlja kr{enje Dejtonskogsporazuma, te da se suprotstavite pojavama oìvljavanja ratnohu{ka~ke propagande putem sredsta-va javnog informiranja.

Primite izraze dubokog po{tovanja.

Predsjedavaju}i Skup{tinomTuzlansko-podrinjskog kantona,

Fuad Hadìavdi}

124

Prilog broj 3

Tuzlansko-podrinjski kanton

Skup{tinaBroj: 01-011-201-24/97Tuzla, 26. 5. 1997. g.

URED VISOKOG PREDSTAVNIKAZA BOSNU I HERCEGOVINU- za gosp. Roberta Farrandasupervizora za Br~ko -SARAJEVO

Predmet: Protestno pismo

Po{tovani gosp. Farrand!

Na sjednici Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona, odrànoj 22. 5. 1997. godine u Tuzli, raz-matrana je, izme|u ostalog, Informacija o problemima i aktivnostima na povratku i zbrinjavanju izbje-glih i raseljenih osoba na ovom podru~ju, u okviru ~ega je posebno mjesto dato problematici progna-nika iz Br~kog. Usvojen je i zaklju~ak da se uputi protestno pismo gospodinu Robertu Farrandu i svimdrugim me|unarodnim institucijama u Bosni i Hercegovini koje slijedi:

Po{tovani gosp. Farrand, iako je od Va{eg stupanja na du`nost supervizora za Br~ko pro{lo vi{eod mjesec i po dana moramo sa àljenjem i ogor~enjem konstatovati da ste do sada veoma malo ura-dili na realizaciji klju~nog zadatka iz Dejtonskog sporazuma i Odluke Arbitra`nog tribunala za Br~ko -POVRATKU PROGNANIH BRÂKA U SVOJE DOMOVE. Na osnovu Va{e dosada{nje aktivnosti

125

prognani Br~aci sve vi{e gube nadu da }e se, nakon vi{e od 5 godina izganstva, vratiti svojim ku}ama.Ne mogu ni naslutiti kada }e po~eti Va{a intenzivnija aktivnost na ostvarivanju najva`nijeg zadatkasupervizora za Br~ko - povratka izbjeglih i raseljenih osoba u svoje domove. Oglu{ili ste se na na{emolbe izraène u pismima koje Vam je u ime Parlamenta Kantona 10. aprila 1997. godine uputiopredsjedavaju}i Skup{tinom Tuzlansko-podrinjskog kantona, gdje je, izme|u ostalog, istaknuto:

“Parlament Tuzlansko-podrinjskog kantona o~ekuje od Vas, kao supervizora, i od Va{e adminis-tracije, da povratak gra|ana Br~kog, bez obzira na nacionalnu pripadnost, a shodno popisu stanov-ni{tva iz 1991. godine, bude primaran zadatak ~ijem realiziranju treba pristupiti ODMAH.”

Umjesto takvog angaìranja Vi, gosp. Farrand, niste do sada ni jednim Va{im aktom, pa ~ak ni pro-cedurom za povratak u Br~ko, dali realne i stvarne garancije za povratak prognanih gra|ana Br~kogu svoje domove. Naprotiv, Va{im zahtjevom iz ta~ke 7. procedure za povratak u Br~ko, da povratnicimoraju prihvatiti dokumenta Republike Srpske, zatim davanjem Va{e pre}utne dozvole doseljenimSrbima u Br~kom da popravljaju devastirane ku}e, koje su vlasni{tvo Bo{njaka i Hrvata, Va{e nerea-govanje na usvajanje nerealnih izbornih pravila za izbore u Br~kom, kojima se iz izbora isklju~uje preko20.000 Bo{njaka i prejudicira kona~na odluka Arbitra`nog tribunala za Br~ko, Va{e neadekvatno rea-giranje na incidente srpskih ekstremista u gradu i zoni separacije, Va{a sporost u uspostavi mulitet-ni~ke administracije i policije, usporava i oteàva realizaciju Odluke Arbitra`nog tribunala za Br~ko iAneksa 7. Dejtonskog sporazuma.

Od Vas, kao supervizora za Br~ko, poslanici Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona o~ekuju dadate svoj li~ni doprinos izmjenama izbornih pravila PIK-a, kojima bi se garantovalo svim prognanicimai drugim stanovnicima op}ine Br~ko, shodno popisu stanovni{tva iz 1991. godine, pravo da u~estvu-ju u lokalnim izborima u jedinstvenoj izbornoj jedinici za cijelu predratnu op}inu Br~ko. To bi, ujedno,bila i Va{a garancija za uspostavu multietni~ke demokratske vlasti u gradu i op}ini u cjelini.Istovremeno trebate odlu~no onemogu}iti sve poku{aje izbornog inìnjeringa srpskih vlasti putem kri-votvorenih slu`benih dokumenata, radnih dozvola, spre~avanja slobode kretanja i povratka prognani-ka svojim ku}ama, onemogu}avanja prognanicima da glasaju u gradu itd.

Parlament Tuzlansko-podrinjskog kantona ponovo traì od Vas da, kao supervizor za Br~ko i zam-jenik Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, zajedno sa gosp. Robertom Frovikom, stvoritesve potrebne pretpostavke za odràvanje septembarskih izbora na cjelokupnoj predratnoj teritorijiop}ine Br~ko, kao jednoj jedinstvenoj izbornoj jedinici, u okviru ~ega se mora omogu}iti da glasanjumogu pristupiti i birati jedinstvenu multietni~ku vlast, samo gra|ani op}ine Br~ko, po popisu iz 1991.godine, po jedinstvenom bira~kom spisku.

Primite izraze na{eg dubokog po{tovanja.

Predsjedavaju}i Skup{tinomTuzlansko-podrinjskog kantona,

Fuad Hadìavdi}

126

6.4. Sve~ana sjednica na kraju drugog mandata

Na kraju mandata poslanika Skup{tine (drugog saziva), a prije konstituisanja novog sazi-va poslanika u Skup{tini, odràna je sve~ana sjednica Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kan-tona 28. 9. 1998. godine, na kojoj je predsjednik govorio o realizaciji Programa radaSkup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona za period januar 1997. - septembar 1998. godine.

Tim povodom, Fuad Hadìavdi}, predsjednik Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kanto-na, obra}aju}i se prisutnima, istakao:

“Period od konstituiranja drugog saziva Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona (10. oktobar 1996. g.) do danas - predstavlja, s jedne strane, period potpunog zaokruìva-nja pravnog i dru{tveno-ekonomskog sistema Kantona i, s druge strane, period ubrzanograzvoja u svim oblastima ìvota, uz stvaranje realnih pretpostavki za jo{ brì i dalji napredak.

Skup{tina Tuzlansko-podrinjskog kantona, je organizovana kao jednodomni parlamenti sastoji se od 50 poslanika iz tri parlamentarne stranke i jedne koalicije, odnosno konsti-tuirana je od: Stranke demokratske akcije, koja na osnovu izbornih rezultata ima 33 zas-tupni~ka mjesta, Zdruène liste sa 9, Stranke za Bosnu i Hercegovinu sa 5 i Hrvatskedemokratske zajednice sa 3 zastupni~ka mjesta. Odràla je u proteklom dvogodi{njemperiodu 22 redovne i jednu vanrednu sjednicu.

Skup{tina je usvojila 31 osnovni i 17 zakona o izmjenama i dopunama zakona, odkojih èlim, ovom prilikom, pomenuti slijede}e: Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon oza{titi okolice, Zakon o kantonalnoj agenciji za privatizaciju, Zakon o unutra{njim pos-lovima, Zakon o prekr{ajima, Zakon o kulturi itd., dok se u proceduri dono{enja nalazezakoni o kantonalnoj upravi, univerzitetu, {umama, obrtu, zemljoradni~kim zadruga-ma i nau~no-istraìva~koj djelatnosti.

I ovom prilikom moram pomenuti da je Skup{tina Tuzlansko-podrinjskog kantona,pored navedenih zakona, u proteklom periodu ili ta~nije 19. juna 1997. godine, donije-la Ustav Tuzlansko-podrinjskog kantona, a potom i Poslovnik Skup{tine Tuzlansko--podrinjskog kantona, te da je jednu posebnu, vanrednu, sjednicu posvetila aktuelnoj pro-blematici dono{enja kona~ne Odluke Arbitra`nog tribunala za Br~ko. Tako|e, trebaistaknuti da su na redovnim sjednicama Skup{tine Kantona razmatrane analize, izvje{tajii informacije o aktuelnim pitanjima stanja, problema i razvoja privrede, stambene pro-blematike, za{tite ~ovjekove okolice, povratka prognanika i raseljenih lica svojim ku}amauklju~uju}i i dono{enje Plana povratka prognanika na podru~ju Kantona u 1998. godi-ni, te brojna druga pitanja.

U raspravama o svim navedenim i drugim zakonskim aktima i temama, ostvaren jevisok stepen suradnje, kako svih parlamentarnih stranaka, tako i poslanika bo{nja~kog ihrvatskog naroda u radu i dono{enju odluka Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona.Svi predloèni zakoni, uklju~uju}i i Ustav Tuzlansko-podrinjskog kantona, donijeti su bezpreglasavanja, u ve}ini slu~ajeva, jednoglasno.

127

Usvojeni zakoni i drugi propisi, odluke i rje{enja Skup{tine i Vlade, redovno su objavlji-vani u “Slu`benim novinama Tuzlansko-podrinjskog kantona” na bosanskom i hrvatskomjeziku, koje u cijelosti priprema Slu`ba Skup{tine. U proteklom periodu su objavljena 23broja “Slu`benih novina Tuzlansko-podrinjskog kantona”, koje su redovno dostavljanesvim poslanicima, ministarstvima Vlade i ostalim organima vlasti na podru~ju Kantona.

Zahvaljuju}i navedenim i brojnim drugim aktivnostima Skup{tine, Vlade i predsjednikaTuzlansko-podrinjskog kantona, u proteklom dvogodi{njem periodu ostvareni su krupnirezultati u svim oblastima ìvota. Prije svega, pobolj{ano je stanje infrastrukture, koje seogleda u obnovi zdravstva, {kolstva, saobra}aja, vodosnabdijevanja, razvoja energetike,rudarstva, telekomunikacija, kao i osposobljavanja objekata pravosu|a i policije.

Dosta je ura|eno i na oìvljavanju i pokretanju malih i srednjih preduze}a, pove}an jeobim industrijske proizvodnje za 58 posto, broj zaposlenih je prema{io cifru od 70.000, dokstatus radnika na ~ekanju ima oko 13.000 ljudi. Problem nezaposlenosti je jo{ uvijek veomanagla{en i me|u 58.000 nezaposlenih, vi{e od 24.000 su demobilisani borci. Tako|e, veomasu izraèni problemi prognanika i od ukupno 587.126 stanovnika, vi{e od 140.000 ljudi imastatus raseljenih lica. Do sada se svojim ku}ama vratilo oko 7.000 prognanika.

Od brojnih drugih rezultata ostvarenih u proteklom periodu, pomenimo da napodru~ju Tuzlansko-podrinjskog kantona uspje{no rade 84 osnovne {kole koje poha|apreko 64.000 u~enika, zatim 35 srednjih {kola sa oko 24.000 |aka, te 9 vi{ih {kola i fakul-teta, koji su ovih dana odlukom ove Skup{tine oboga}eni novim odsjecima. @elim danaglasim da je veliko bogatstvo imati 90.000 u~enika i studenata, kao {to ima na{ Kanton.To je mladost na kojoj se temelji budu}nost na{eg Kantona i Bosne i Hercegovine u cjeli-ni, mladost sa kojom ulazimo u 21. vijek.

Izuzetno zna~ajni rezultati ostvareni su u zdravstvu, gdje je zaposleno oko 4.800 ljudiod ~ega 2.300 u Univerzitetsko-klini~kom centru u Tuzli. Uz pomo} donatora izvr{ena jerekonstrukcija najve}eg broja ratom o{te}enih zdravstvenih objekata primarne zdravstve-ne za{tite u svih 14 op}ina Kantona. Sa ulaganjima u zdravstvo treba nastaviti i u nared-nom periodu.

U pripremanju sjednica Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona veoma zna~ajnuulogu su imali Kolegij Skup{tine, radna tijela i Slu`ba Skup{tine, te klubovi poslanika.Zahvaljuju}i njihovim aktivnostima predloèna zakonska rje{enja su temeljitije i svestrani-je analizirana, pobolj{avane su odredbe predloènih zakona, blagovremeno usagla{avanistavovi parlamentarnih stranaka, tako da prilikom dono{enja kona~nih rje{enja nije bilopreglasavanja. Zahvaljuju}i takvom metodu rada, Ustav, i brojne druge najva`nije zakone,Skup{tina je donijela jednoglasno {to predstavlja poseban kvalitet demokratskog rada iodlu~ivanja.

Tako|e, treba naglasiti da je u protekle dvije godine ostvaren visok stepen saradnjeSkup{tine sa Vladom Kantona i njenim ministarstvima, kako u oblasti zakonodavne dje-

128

latnosti, tako i na rje{avanju brojnih ìvotnih pitanja utvr|enih programima rada Skup{tinei Vlade Kantona.

Treba i ovom prilikom posebno istaknuti da su navedeni i brojni drugi rezultati postig-nuti zahvaljuju}i i dobroj saradnji izabranih predstavnika bo{nja~kog i hrvatskog naroda injihovih najodgovornijih du`nosnika u Vladi i Skup{tini Tuzlansko-podrinjskog kantona.Tu saradnju treba i dalje stalno razvijati i sve eventualne probleme, kao i do sada, rje{avatina demokratski na~in u interesu oba naroda i ostalih gra|ana.

Iz svega navedenog i brojnih drugih ~injenica i pokazatelja, moè se vidjeti da seTuzlansko-podrinjski kanton i Federacija Bosne i Hercegovine oporavljaju daleko brìmtempom u odnosu na druge zemlje koje su doìvjele sli~nu sudbinu i ratna razaranja. Totreba, prije svega, zahvaliti sprovo|enju Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je doniomir, demokratiju i prosperitet na ove na{e prostore i zato ne smije biti odstupanja ododredbi ovog historijskog dokumenta i u narednom periodu. To se odnosi i na odredbeDejtonskog sporazuma o Br~kom, ~ija se arbitraà nepotrebno odugovla~ila skoro trigodine.

I ovom prilikom moramo upozoriti me|unarodnu zajednicu da se, ako Br~ko pripad-ne Republici Srpskoj, bitno ugroàva i dovodi u pitanje nezavisnost Bosne i Hercegovine,na koju smo ~ekali punih 529 godina. Za pravi~no i pravedno rje{enje Br~kog treba nam,vi{e nego ikad ranije, podr{ka me|unarodne zajednice od koje i ova Skup{tina i najvi{idràvni organi Federacije i dràve Bosne i Hercegovine moraju jo{ jednom zahtijevati dakona~nu arbitra`nu odluku donese u predvi|enom roku i na taj na~in omogu}i ubrzanirazvoj privrede, dvosmjerni povratak prognanika svojim ku}ama i sveukupni razvoj Bosnei Hercegovine u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

Na kraju bih èlio da istaknem svoje uvjerenje da }e Tuzlansko-podrinjski kanton, kaojedan od mnogoljudnijih i najve}ih kantona i regija u Bosni i Hercegovini, sa svojim poten-cijalima u rudarstvu, hemijskoj, elektro-energetskoj, metaloprera|iva~koj, poljoprivredno-prehrambenoj, drvnoj i drugim industrijama - imati veoma zna~ajnu ulogu u budu}emrazvoju i Federacije i dràve Bosne i Hercegovine u cjelini. Najva`nije pretpostavke za tosu:

- finansijski kapital, koji je u zna~ajnoj mjeri obezbije|en putem donatorskih konferen-cija,

- izrada kvalitetnih programa i projekata obnove i razvoja privrednih i drugih kapacite-ta, koje smo u dobroj mjeri ve} uradili,

- ubrzavanje zapo~ete privatizacije,- kori{}enje i dalje stru~no usavr{avanje vlastitih kadrovskih potencijala,- ostvarivanje {to intenzivnije, posebno regionalne, saradnje sa svim onim subjektima

u susjednim dràvama i u svijetu koji mogu pomo}i razvoju ovog Kantona i zemlje.

129

U narednoj fazi obnove i rekonstrukcije, Tuzlansko-podrinjski kanton }e se zalagati daprioriteti razvoja budu: infrastruktura, energetika, rudarstvo, hemijska industrija i poljo-privreda. Tako|e, na{e opredjeljenje je tr`na orijentacija, tranzicija, zakonsko ure|enjevlasni{tva, te stvaranje prostora stranom kapitalu da zna~ajnije pomogne na{oj privredi,prije svega, ulaganjem na profitnoj osnovi u proizvodnju, a samim tim i zapo{ljavanje kojeje jedno od najkrupnijih pitanja daljeg razvoja na{eg Kantona i Federacije i dràve Bosnei Hercegovine.

Dragi poslanici, u sve postignute rezultate ovog Kantona ugra|ena je i va{a neumornadvogodi{nja aktivnost, na koju svi mi moèmo biti ponosni i na ~emu vam ja, u imeSkup{tine, ~estitam i najiskrenije i najtoplije zahvaljujem. Rije~i zahvalnosti upu}ujem ipredsjedniku Tuzlansko-podrinjskog kantona, premijeru i potpredsjednicima VladeKantona, svim ministrima i sekretaru Vlade, zatim predstavnicima Regionalnog centra pos-matra~ke misije Evropske unije u Tuzli, predstavnicima OSCE-a i drugih me|unarodnihorganizacija s kojima smo ostvarili izuzetno dobru saradnju, te predstavnicima sredstavajavnog informisanja, koji su redovno pratili i korektno izvje{tavali o svim aktivnostimaSkup{tine i njenih radnih tijela u proteklom dvogodi{njem periodu. Hvala!”

U~e{}e Vlade u radu sjednice Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona

130

Prilog broj 4

P R E G L E D

ZAKONA DONESENIH U DRUGOM SAZIVU POSLANIKA SKUP[TINE TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONA

A. AMANDMANI, ZAKON

1. Amandmani na Ustavni Zakon Tuzlansko-podrinjskog kantona 9/96. 193.2. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

Vladi Tuzlansko-podrinjskog kantona 9/96.196.

B. USTAV TPK/TP@

1. Ustav TPK/TP@ 7/97.161 i 169.

C. ZAKONI

1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima 2/97.21.2. Zakon o izmjenama Zakona o tuìla{tvu 2/97.22.3. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o broju sudija

Kantonalnog suda i op}inskih sudova 2/97.23.4. Zakon o izmjenama Zakona o broju tuìlaca i zamjenika

tuìlaca Kantonalnog tuìla{tva i op}inskih tuìla{tava 2/97.23.5. Zakon o Kantonalnoj agenciji za privatizaciju 3/97.25.6. Zakon o preuzimanju prava osniva~a prema RO Zavod za zdravstvenu za{titu 3/97.28.7. Budèt Tuzlansko-podrinjskog kantona za 1997. g. 4/97.61.8. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o budètu TPK 4/97.61.9. Zakon o izvr{enju budèta TPK za 1997. g. 4/97.72.

10. Zakon o preno{enju nadle`nosti dono{enja Krivi~nog zakona - posebni dio na Federaciju BiH 5/97.81.

11. Zakon o unutra{njim poslovima TPK 6/97.89.12. Zakon o robnim rezervama TPK 6/97.107.13. Zakon o preuzimanju prava osniva~a nad Javnom ustanovom

Dom za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla 6/97.114.14. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima

i drugim organima uprave TPK 6/97.118.15. Zakon o preuzimanju prava osniva~a nad

Javnom zdravstvenom ustanovom Klini~ki centar Tuzla 9/97.213 i 215.16. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima 9/97.218.

131

17. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tuìla{tvu 9/97.219.18. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnoj {koli 9/97.220 i 221.19. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjoj {koli 9/97.221 i 222.20. Zakon o preuzimanju Zakona o osnovama bezbjednosti

saobra}aja na putevima 11/97.301.21. Zakon o preuzimanju Zakona o bezbjednosti saobra}aja na putevima 11/97.303.22. Zakon o kantonalnim administrativnim taksama i

Tarifi kantonalnih administrativnih taksa 12/97.309.23. Zakon o nostrifikaciji i ekvivalenciji inozemnih {kolskih svjedod`bi 12/97.317. i 319.24. Zakon o sudskim taksama 13/97.341.25. Zakon o uvo|enju doprinosa na pla}u za finansiranje dijela socijalne za{tite 13/97.360.26. Zakon o osnivanju Javne ustanove Bosanski kulturni centar

Tuzlansko-podrinjskog kantona 13/97.363.27. Budèt Tuzlansko-podrinjskog kantona za 1998. g. 14/97.413.28. Zakon o izvr{enju budèta za 1998. g. 14/97.422.29. Zakon o slu`benim novinama Tuzlansko-podrinjskog kantona 14/97.426.30. Zakon o pla}ama, naknadama i drugim li~nim primanjima

sudija sudova Tuzlansko-podrinjskog kantona 14/97.427.31. Zakon o pla}ama, naknadama i drugim li~nim primanjima

tuìlaca i zamjenika tuìlaca tuìla{tava TPK 14/97.429.32. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima

i drugim organima uprave Tuzlansko-podrinjskog kantona 14/97.430.33. Zakon o osnivanju Javnog preduze}a za termi~ku

preradu otpada “Piroliza” Tuzla 1/98.10.34. Zakon o osnivanju Javnog preduze}a “Me|unarodni aerodrom Tuzla” Tuzla 1/98. 14.35. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju prava osniva~a nad

Javnom zdravstvenom ustanovom Univerzitetski klini~ki centar Tuzla 1/98.19.36. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima

i drugim organima uprave 1/98. 21.37. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutra{njim poslovima 1/98.22.

D. ZAKONI KOJI SU STAVLJENI U SKUP[TINSKU PROCEDURU

1. Prijedlog Zakona o prekr{ajima.2. Nacrt Zakona o lokalnoj samoupravi.3. Nacrt Zakona o univerzitetu.4. Nacrt Zakona o za{titi okolice.5. Nacrt Zakona o kantonalnim porezima (zavr{ena javna rasprava)

“ôvje~e, pazida ne ide{ malenispod zvijezda.”

(A. B. [imi}, Opomena)

135

PREDSJEDNIK SKUP[TINEIZET @IGI]

PREDSJEDNIK KANTONA TARIK ARAPÎ]

ZAMJENIK PREDSJEDNIKA SKUP[TINETOMO VIDOVI]

PREDSJEDNIK VLADE HAZIM VIKALO OD 16. 11. 1998. DO 7. 5. 1999.

SEKRETAR SKUP[TINEALIS SARIHOD@I]

PREDSJEDNIK VLADE BAJAZIT JA[AREVI] OD 8. 5. 1999.

TRE]I SAZIV SKUP[TINETUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONA

27.10.1998. - 9.12.2000.

137

VII - OP]I IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI 1998. GODINE

7.1. Rezultati izbora

Sa razvojem demokratske svijesti i stvaranjem stabilnijih dru{tvenih odnosa, izgra|ivaose i jasniji stav prema kvalitetu kandidata na politi~koj sceni. Izbori iz godine u godinu supokazali da politi~ari, prije svega, treba da imaju kvalitetne programe kojima mogu u}i uizbornu borbu, a oni sami da imaju moralni dignitet i svijest da rade odgovoran i ozbiljanposao. Konkurencija politi~kih programa u vi{estrana~kom sistemu u Bosni i Hercegovinijo{ uvijek nije dobila svu svoju puno}u i osobenost ali, dominirale su odre|ene op{te iaktuelne teme kao demokratija, humanost, pravda, problemi nacionalnih sloboda i prava,stabilnosti i mira, socijalne pravde.

No, sve se to moralo uklapati u temeljna pravila izbornog sistema. A izbori su ponovou septembru 1998. godine, pa }e gra|ani glasanjem iskazati svoja opredjeljenja.

Temeljna pravila izbornog sistema utvr|ena su u Pravilima i propisima Privremeneizborne komisije. Kada je u pitanju izbor dràvnog parlamenta i parlamenta oba dràvnaentiteta, propisan je proporcionalni izborni sistem. Ovaj tip izbora imao je zadatak da uBosni i Hercegovini poku{a realizirati {to pravednije konstituisanje parlamenta na teme-lju istinske politi~ke zastupljenosti svih segmenata dru{tva.

Me|unarodni posmatra~i nadzirali su izborni proces u skladu sa Pravilima i propisimaPrivremene izborne komisije.

Gra|ani Bosne i Hercegovine za svoje bolje sutra glasali su 12. i 13. septembra 1998.godine. Zvani~no objavljivanje izbornih rezultata op}ih izbora u Bosni i Hercegovini za1998. godinu obavila je Privremena izborna komisija. [ef Misije OSCE-a za Bosnu iHercegovinu Robert Beri, saop}io je da je Privremena izborna komisija usvojila rasporedmandata za sva zakonodavna tijela u zemlji, te da je tehni~kom ovjerom zavr{en izbor-ni ciklus za 1998. godinu.

138

ZASTUPNI^KI DOM PARLAMENTARNE SKUP[TINE BOSNE I HERCEGOVINE

139

ZASTUPNI^KI DOM PARLAMENTARNE SKUP[TINE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

140

- TUZLANSKO-PODRINJSKI KANTON:

- KCD BiH (SDA BiH, S BiH, LIBERALI BiH, GDS) - 26 mjesta- DS PENZIONERA - 1 mjesto- SOCIJALDEMOKRATI BiH - 9 mjesta- HDZ BiH - 2 mjesta- SDP BiH - 10 mjesta- NOVA HRVATSKA INICIJATIVA - HKDU - 1 mjesto- BOSS - BOSANSKA STRANKA - 1 mjesto

Nakon zvani~no objavljenih izbornih rezultata, {ef Misije OSCE-a za Bosnu iHercegovinu Robert Beri uputio je 13. oktobra 1998. godine, predsjedniku Skup{tineTuzlansko-podrinjskog kantona akt koji se odnosi na zavr{ene izbore. U aktu se kaè:

“Po{tovani gospodine Hadìavdi}, zadovoljstvo mi je {to mogu da Vas obavijestim daje u petak 2. oktobra 1998. godine Privremena izborna komisija izvr{ila tehni~ku ovjerurezultata izbora koji su odràni 12. i 13. septembra 1998. godine. Imena svih stranaka ikandidata kojima su mandati dodijeljeni u Skup{tinu Kantona 3, prethodno imeTuzlansko-podrinjskog kantona, nalaze se na spisku koji je priloèn uz ovo pismo. @eliobih da Vas podsjetim da prema postoje}em zakonu od vlasti se zahtijeva da sazove prvusjednicu sa novoizabranim kandidatima u Skup{tini Kantona u roku od 10 dana.Zahvaljujem Vam se na pa`nji koju posve}ujete ovom pitanju.”

7.2. Konstituiraju}a sjednica

Konstituiraju}a sjednica Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona odràna je 27. 10.1998. godine. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Skup{tine Tuzlansko-podrinjskogkantona Fuad Hadìavdi}.

Verifikaciona komisija u sastavu:1. Mirza Zukanovi},2. Aid Hasanagi},3. Mediha Bakalovi},4. Ante Zvonar,5. Mulaga Hadì},prema potvrdama Privremene izborne komisije i listama kandidata registrovanih poli-

ti~kih stranaka u Tuzlansko-podrinjskom kantonu, izvr{ila je identifikaciju kandidata iSkup{tini podnijela izvje{taj Verifikacione komisije, utvrdila listu kandidata kojima je veri-fikovan mandat.

141

Donesena je Odluka o potvr|ivanju verifikacije mandata poslanikau Skup{tiniTuzlansko-podrinjskog kantona, kako slijedi:

1. Ramiz Vili}2. Izet @igi}3. Fuad Hadaìavdi}4. Sadeta Suba{i}5. Sead Hasanhodì}6. Spomenka Mi~i}7. Hazim Vikalo8. Mirza Zukanovi}9.Enisa @uni}10.\ulaga Mujagi}11. Mirsad Kuki}12. Hazim Hadì}13. [aban âsurovi}14. Hamzalija Ibri}15. Enver Jukanovi}16. Salim Ba{i}17. Nijaz Kudumovi}18. Salih Kulenovi}19. Nusret Hamidovi}20. Amir Ko~i}21. Besnik Ismaili22. Taib Muminovi}23. Sadik âmdì}24. Dèmal Muji}25. Edib Kravi}

26. [eval Dautovi}27. Sead Avdi}28. Aid Hasanagi}29. Sanja Ercegovi}30. Edhem Mufti}31. Zlatko Duki}32. Aleksandra Andri}33. Tomo Vidovi}34. Kasim Brigi}35. Mina Ma{i}36. Esad Ati}37. Selim Be{lagi}38. Jasmin Imamovi}39. Mevlida Kunosi}-Vlaji}40. Rafo Jozi}41. Igor Rajner42. Esad Kiti}43. Mediha Bakalovi}44. Dragan Tomi}45. @ivka Kurti}46. Ivo Andri} Luànski47. Marko Amidì}48. Ante Zvonar49. Mulaga Hodì}50. Muamer Dedi}.

142

Skup{tina Tuzlansko-podrinjskog kantona je jednoglasno usvojila izvje{taj, te donijelaOdluku o potvr|ivanju verifikacije mandata poslanika u Skup{tini Tuzlansko-podrinjskogkantona.

Novoizabranim poslanicima obratila se i direktorica Regionalnog centra OSCE-aOnelija Kadetini rije~ima:

“Gospodine predsjedni~e, dame i gospodo, posebno mi je drago {to imam priliku dapozdravim ovu inauguralnu sesiju Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona. OSCE jesretan {to je, tokom sedmice, nekoliko kantonalnih skup{tina sazvano, to zna~i da sepo~elo sa poslom. Sazivanje ove sjednice Skup{tine je jedan od prvih koraka u imple-mentaciji rezultata izbora. Ja sam sigurna da }e kako ovdje tako i u drugim krajevima zem-lje ova implementacija te}i kroz dijalog i na miran i na demokratski na~in, zato mi je zado-voljstvo da danas imam priliku da budem ovdje s vama, neke od vas sam ve} upoznala, asa mnogima }u imati zadovoljstvo sara|ivati u budu}nosti. Sada bih èljela da ~estitamsvim novoizabranim poslanicima a posebne ~estitke za 9 dama koje su izabrane ovaj putu Skup{tinu. One su naime sada tri puta brojnije nego 1996. godine. Mislim da izbor zna~i~injenicu da ène treba da predstavljaju ve}inu glasa~a u ovoj zemlji. Tako|er, to je pri-znanje da je ve}i nivo demokratije u onom dru{tvu u kome ène vi{e u~estvuju udono{enju odluka i u cijelom procesu vlasti. Kaèm da je to vi{i nivo demokratije jer mis-lim da je zaista demokratsko i zaista gra|ansko dru{tvo u kome i mu{karci i ène na pod-jednak na~in u~estvuju u procesima izvr{avanja vlasti. Na taj na~in se i u skup{tinskim tije-lima izraàva raznolikost koja postoji u dru{tvu, pa bih ja jo{ jednom ~estitala zastupnici-ma koji su izabrani. @eljela bih da iskoristim ovu priliku i da podvu~em da je jedan odnajve}ih uspjeha ovog skup{tinskog tijela bio taj {to je mnoge odluke koje su ovdje done-sene bile donesene konsenzusom. Nadam se da }e se takva praksa usvajanja odluka kon-senzusom nastaviti i u budu}nosti, po{to se to pokazalo kao vrlo dobro za progres cijelogovog Kantona. Ubije|ena sam da }ete vi odlu~no raditi na dono{enju i provo|enju odlu-ka i da }e od toga koristi imati cijeli Kanton. Stoga iskrene ~estitke svima vama uz èlju zauspje{no provo|enje va{ih mandata. Hvala lijepa.”

Tre}i saziv Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona je brojao ukupno 50 poslanika,od kojih je 26 pripadalo Koaliciji za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu, 10 - SDPSocijaldemokratska partija BiH, 9 - Socijaldemokrati BiH, 2 - HDZ BiH (Hrvatska demo-kratska zajednica BiH), 1- Demokratska stranka penzionera, 1 - NHI - HKDU (Nova hrvats-ka inicijativa - HKDU) i 1 - BOSS (Bosanska stranka).

Po nacionalnoj pripadnosti 37 poslanika se izjasnilo kao Bo{njaci, 4 kao Bosanci, 7 kaoHrvati i 2 kao Srbi.

Novoizabrani poslanici su dali i potpisali sve~anu izjavu.

POSLANICI TRE]EG SAZIVA SKUP[TINE TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONA

RAMIZ VILI]Ro|en: 1.2.1942. g. u Tuzli.Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. ing. rudarstvaNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

FUAD HAD@IAVDI]Ro|en: 22.10.1940. g. u GornjojTuzli, op}ina Tuzla.Stru~na sprema: VSSZanimanje: prof. odbrane i za{titeNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

SEAD HASANHOD@I]Ro|en: 1.1.1956. g. u Tabacima,op}ina Lukavac.Stru~na sprema: VSS Zanimanje: dipl. pravnikNacionalnost: Bo{njakStrana~ka pripadnost: SDA - KCD

SPOMENKA MI]I]Ro|ena: 24.5.1949. g. uGrada~cu, nastanjena u Tuzli. Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. polit.-urbosociolog Nacionalnost: Srpkinja-Bosanka Strana~ka pripadnost: S BiH - KCD

HAZIM VIKALO Ro|en: 29.11.1960. g. u Sladni,op}ina Srebrenik.Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. ing. elektrotehnikeNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

MIRZA ZUKANOVI]Ro|en: 4.2.1949. g. u Vi{}ima, op}inaâpljina, nastanjen u @ivinicama.Stru~na sprema: V[SZanimanje: nastavnik historije i geo.Nacionalnost: Bo{njakStrana~ka pripadnost: GDS BiH - KCD

143

IZET @IGI]Ro|en: 13.4.1956. g. u Bistarcu,op}ina Lukavac, nastanjen u Tuzli. Stru~na sprema: VSSZanimanje: doktor tehni~kih naukaNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: S BiH - KCD

SADETA SUBA[I]Ro|ena: 15.5.1957. g. u Kladnju,nastanjena u Grada~cu.Stru~na sprema: V[SZanimanje: nastavnik bos.jezikaNacionalnost: Bo{njakinja Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

ENISA @UNI]Ro|ena: 16.2.1958. g. uTravniku, nastanjena u Tuzli.Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. bibliotekar i dipl.komparativistaNacionalnost: Bo{njakinja Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

144

MIRSAD KUKI]Ro|en 27.4.1958. g. u Banovi}ima.Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. ing. rudarstva Nacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

HAZIM HAD@I]Ro|en: 6.5.1952. g. u Srebreniku.Stru~na sprema: VSSZanimanje: profesor orijentalistikeNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

[ABAN ÂSUROVI]Ro|en: 26.6.1954. g. uTupkovi}ima, op}ina @ivinice.Stru~na sprema: SSSZanimanje: upravni tehni~arNacionalnost: Bo{njakStrana~ka pripadnost: SDA - KCD

HAMZALIJA IBRI]Ro|en: 1.1.1957. g. u Srebreniku.Stru~na sprema: SSSZanimanje: kv. voza~Nacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: S BiH - KCD

ENVER JUKANOVI]Ro|en: 9.3.1960. g. u Tuzli, nastanjen u Kalesiji. Stru~na sprema: V[SZanimanje: inènjer tehnologNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

SALIM BA[I]Ro|en: 5.5.1967. g. u Mao~i,op}ina Br~ko.Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. ecc.Nacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

NIJAZ KUDUMOVI]Ro|en: 1.2.1952. g. u Ribnici,op}ina Banovi}i.Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. ing. ma{instvaNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: S BiH - KCD

SALIH KULENOVI]Ro|en: 30.8.1944. g. u Jajcu,nastanjen u Tuzli.Stru~na sprema: VSSZanimanje: doktor etnolo{kih nauka Nacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

\ULAGA MUJAGI]Ro|en: 6.7.1938. g. u Kova~ima,op}ina @ivinice.Stru~na sprema: VSSZanimanje: specijalista pravnih naukaNacionalnost: Bo{njakStrana~ka pripadnost: S BiH - KCD

NUSRET HAMIDOVI]Ro|en: 6.2.1961. g. u Me|edi,op}ina Zvornik.Stru~na sprema: V[SZanimanje: inènjer ma{instvaNacionalnost: Bo{njakStrana~ka pripadnost: SDA - KCD

AMIR KOÎ] Ro|en: 4.7.1966. g. u Vraì}ima,op}ina êli}.Stru~na sprema: VSSZanimanje: doktor medicine Nacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

BESNIK ISMAILIRo|en: 29.10.1972. g. u Tetovu,nastanjen u Tuzli. Stru~na sprema: SSSZanimanje: privatni poduzetnikNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: S BiH - KCD

TAIB MUMINOVI]Ro|en: 19.10.1964. g. uTeo~aku.Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. ing. rudarstvaNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

SADIK ÂMD@I]Ro|en: 25.1.1941. g. u Kladnju.Stru~na sprema: V[SZanimanje: ekonomistaNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

D@EMAL MUJI]Ro|en: 5.10.1944. g. u Mionici,op}ina Grada~ac.Stru~na sprema: V[SZanimanje: ecc-komercijalistaNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: S BiH - KCD

EDIB KRAVI] Ro|en: 28.2.1954. g. u Trebinju,nastanjen u Tuzli.Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. ing. tehnologNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

[EVAL DAUTOVI]Ro|en: 27.10.1954. g. uGnojnici, op}ina Lukavac.Stru~na sprema: VSS Zanimanje: dipl. ecc.Nacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDA - KCD

145

SEAD AVDI]Ro|en: 2.5.1944. g. u Gra~anici,nastanjen u Tuzli. Stru~na sprema: VSSZanimanje: prof. dr. ma{instva Nacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDP

146

AID HASANAGI]Ro|en: 2.10.1966. g. u Tuzli,nastanjen u @ivinicama.Stru~na sprema: SSSZanimanje: rudarski tehni~arNacionalnost: Bo{njakStrana~ka pripadnost: SDP

SANJA ERCEGOVI]Ro|ena: 14.10.1964. g. u Tuzli.Stru~na sprema: VSSZanimanje: doktor medicineNacionalnost: Hrvatica Strana~ka pripadnost: SDP

EDHEM MUFTI]Ro|en: 15.9.1944. g. uGra~anici, nastanjen u Lukavcu.Stru~na sprema: VSS Zanimanje: mr. sociolo{kih naukaNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDP

ZLATKO DUKI]Ro|en: 28.11.1951. g. u Osijeku,nastanjen u Tuzli.Stru~na sprema: VSSZanimanje: novinarNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDP

ALEKSANDRA ANDRI]Ro|ena: 26.12.1977. g. uSarajevu, nastanjena u Tuzli.Stru~na sprema: SSSZanimanje: studentNacionalnost: Bosanka Strana~ka pripadnost: SDP

TOMO VIDOVI]Ro|en: 6.3.1952. g. uLjepunicama, op}ina Tuzla.Stru~na sprema: VSSZanimanje: prof. sociologije Nacionalnost: HrvatStrana~ka pripadnost: SDP

KASIM BRIGI]Ro|en: 2.1.1950. g. u Grivicama,op}ina Banovi}i.Stru~na sprema: VSSZanimanje: spec. neuropsihijatarNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDP

MINA MA[I]Ro|ena: 13.1.1961. g. uGrada~cu.Stru~na sprema: V[SZanimanje: ecc.-samost.ra~unovo|aNacionalnost: Bo{njakinja Strana~ka pripadnost: SDP

ESAD ATI]Ro|en: 20. 6. 1963. g. u Palanci,op}ina Br~ko.Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl.ing.preh.tehnologijeNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SDP

147

SELIM BE[LAGI]Ro|en: 23.2.1942. g. u Tuzli.Stru~na sprema: VSSZanimanje: mr. tehnolo{kih naukaNacionalnost: Bo{njakStrana~ka pripadnost: SD -Socijaldemokrati BiH

JASMIN IMAMOVI]Ro|en: 8.10.1957. g. u Br~kom,nastanjen u Tuzli. Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. pravnikNacionalnost: Bo{njak Strana~ka pripadnost: SD -Socijaldemokrati BiH

MEVLIDA KUNOSI]-VLAJI]Ro|ena: 18.8.1952. g. u Dobrnji,op}ina Tuzla. Stru~na sprema: VSSZanimanje: dr. hemijskog ing.Nacionalnost: Bosanka Strana~ka pripadnost: SD -Socijaldemokrati BiH

RAFO JOZI]Ro|en: 19.7.1950. g. u Tuzli. Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. ing. elektrotehnikeNacionalnost: HrvatStrana~ka pripadnost: SD -Socijaldemokrati BiH

IGOR RAJNERRo|en: 5.4.1949. g. u Sarajevu,nastanjen u Tuzli. Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. politologNacionalnost: BosanacStrana~ka pripadnost: SD -Socijaldemokrati BiH

ESAD KITI]Ro|en: 30.3.1958. g. u @ivinicama.Stru~na sprema: VSSZanimanje: profesor odbrane ibezbjednostiNacionalnost: Bo{njakStrana~ka pripadnost: SD -Socijaldemokrati BiH

MEDIHA BAKALOVI]Ro|ena: 10.9.1952. g. u Tuzli. Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. pravnik- advokat Nacionalnost: Bo{njakinja Strana~ka pripadnost: SD -Socijaldemokrati BiH

DRAGAN TOMI]Ro|en: 1.9.1945. g. u DonjemBistarcu, op}ina Lukavac.Stru~na sprema: VSS Zanimanje: dipl. ing. rudarstvaNacionalnost: HrvatStrana~ka pripadnost: SD -Socijaldemokrati BiH

@IVKA KURTI]Ro|ena: 13.12.1955. g. uLoparama, nastanjena u Banovi}ima.Stru~na sprema: SSSZanimanje: ekonomski tehni~arNacionalnost: Srpkinja Strana~ka pripadnost: SD -Socijaldemokrati

148

IVO ANDRI] LU@ANSKIRo|en: 3.4.1956. g. u @ivinicama.Stru~na sprema: V[SZanimanje: profesorNacionalnost: Hrvat Strana~ka pripadnost: HDZ

MARKO AMID@I]Ro|en: 13.11.1949. g. uD.Hrgovima, op}ina Grada~ac, nastanjen u Br~kom.Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. ing. org. radaNacionalnost: Hrvat Strana~ka pripadnost: HDZ

ANTE ZVONARRo|en: 6.11.1947. g. u Kolu, op}inaTomislavgrad, nastanjen u Tuzli. Stru~na sprema: V[SZanimanje: inènjer tehnologNacionalnost: Hrvat Strana~ka pripadnost: NHI

MULAGA HOD@I]Ro|en: 3.1.1934. g. u Bokavi}ima,op}ina Lukavac.Stru~na sprema: V[S Zanimanje: ing. sigurnosti - penzionerNacionalnost: BosanacStrana~ka pripadnost: DS penzionera

MUAMER DEDI]Ro|en: 28.6.1972. g. u Tuzli. Stru~na sprema: NKZanimanje: /Nacionalnost: Bo{njakStrana~ka pripadnost: BOSS

MIHAD SAKI]Ro|en: 19.4.1961. g. u Lukavcu.Stru~na sprema: SSSZanimanje: studentNacionalnost: Bo{njakStrana~ka pripadnost: LS - KCD

[EVKIJA DUVNJAKOVI]Ro|en: 21.5.1956. g. u Zagorju,op}ina Lukavac.Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. ing. informatikeNacionalnost: Bo{njakStrana~ka pripadnost: S BiH KCD

RASEMA HAMZI]Ro|ena: 16.5.1951. g. uSrebreniku, nastanjena u Kalesiji.Stru~na sprema: SSSZanimanje: ekonomski tehni~arNacionalnost: Bo{njakinjaStrana~ka pripadnost: SDA - KCD

MEHMED MEHINOVI]Ro|en: 8.5.1956. g. u Brijesnici,op}ina Doboj - Istok.Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. ecc. Nacionalnost: Bo{njakStrana~ka pripadnost: SDA - KCD

149

BESIM IMAMOVI]Ro|en: 2.2.1970. g. u Tarevu,op}ina Kladanj.Stru~na sprema: VSSZanimanje: dipl. ing. elektrotehnikeNacionalnost: Bo{njakStrana~ka pripadnost: S BiH - KCD

Na sjednici Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona od 10. 12. 1998. godine prestaoje mandat poslaniku HAZIMU VIKALU iz Gra~anice, a verifikovan je mandat poslanikaSkup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona MIHADU SAKI]U iz Lukavca.

Na sjednici Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona od 29. 2. 2000. godine poslani-ku RAMIZU VILI]U iz Tuzle prestao je mandat poslanika Skup{tine a verifikovan je man-dat poslaniku [EVKIJI DUVNJAKOVI]U iz Lukavca.

Na sjednici Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona od 26. 4. 2000. godine poslani-ku [EVALU DAUTOVI]U iz Lukavca prestao je mandat poslanika Skup{tine a verifikovanje mandat poslaniku RASEMI HAMZI] iz Srebrenika.

Na sjednici Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona od 30. 5. 2000. godine prestao jemandat poslaniku EDIBU KRAVI]U iz Tuzle i MIRSADU KUKI]U iz Banovi}a a na istojsjednici MEHMEDU MEHINOVI]U iz Doboj - Istoka i BESIMU IMAMOVI]U iz Kladnjaverifikovan je mandat poslanika Skup{tine Tuzlansko-podrinjskog kantona.

150

7.3. Delegati u Domu naroda Parlamenta FBiH

Shodno zaklju~ku sa sastanka predstavnika politi~kih stranaka od 23. 10. 1998. godine,u Skup{tinu su pristigli prijedlozi kandidata za izbor privremenih ~lanova Komisije zaizbor i imenovanja, te su u sastav Komisije predloèni:

1. Salih Kulenovi} - za predsjednika,2. Mirsad Kuki},3. Hazim Hadì},4. Hamzalija Ibri},5. Kasim Brigi},6. Rafo Jozi} i7. Muamer Dedi} - za ~lanove.

Skup{tina je jednoglasno izabrala Privremenu komisiju za izbor i imenovanja.Predsjednik Privremene komisije za izbor i imenovanja Salih Kulenovi} je upoznao pri-

sutne da je u dopisu OHR-a predvi|eno da se za delegata u Dom naroda ParlamentaFederacije Bosne i Hercegovine izabere 5 delegata iz reda Bo{njaka (i to 3 iz Koalicije zacjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu, 1 iz SDP i 1 iz SD), 2 iz reda Hrvata (i to izHDZ) i 3 iz reda ostalih (i to 2 delegata iz SD i 1 delegat SDP-a). Tad je istaknuo da je ovaraspodjela kona~na, te da nije otvorena za pregovore. Nakon iznesenog, predsjednikKomisije je konstatovao da su uz 1 glas protiv za delegate u Dom naroda ParlamentaFederacije Bosne i Hercegovine, izabrani:

A. - Iz reda Bo{njaka:1. Salih Kulenovi}2. Salim Ba{i},3. Izet @igi},4. Selim Be{lagi},5. Sead Avdi}.

B. - Iz reda Hrvata:1. Ivo Andri} Luànski,2. Marko Amidì}.

C. - Iz reda ostalih:1. Igor Rajner,2. Mevlida Kunosi}-Vlaji},3. Aleksandra Andri}.

Documents

Tako|e je donesena i Rezolucija br. 01-011-13-20/97 od 27 ... · drat stambene povr{ine koji nam ne pripada po zakonu, ne}emo stati ni na jedan pedalj zemlje koji nije na{ stolje}ima