Prof. dr.med.sci. Haris Tanovi

PRIJELOM je potpuni prekid kontinuiteta kosti koji najee nastaje djelovanjem vanjske sile na kost.

PRIJELOM: Spontan ( patoloki ), Traumatski , Otovren i Zatovreni, Kompletan i Inkonpletan (green-sticks).Na vrstu prijeloma utiu: Mehanizam ozlijede, Smjer djelovanja sile, Vlak miia, tetiva i ligamenata, Veliina sile koja djeluje na kost.Ovisno o vrsti djelovanja sile Pprelom moe biti: Izravnan (na mjestu djelovanja), Neizravan (lom na udaljenom mjestu), Viestruki.OVISNO O VRSTI SILE- Prijelom uslijed savijanja, Plijelom uslijed udara (suprakondilarni prelom humerusa), Prijelom uslijed otrgnua, Torziski, odnosno rotaciski prijelom, Kompresijki prijelom, Kominucijski prijelom, Impresijski prijelom, Strijelni prijelom.PODJEL PORIJELOMA PREMA POMAKU ULOMKA- 1. Dislocatio ad axim (po osovini), 2. Dislocatio ad latus, 3. Dislokatio ad longitudinem dislocatio cum contractione dislocatio cum distractione, 4. Dislocatio ad peripheriam (rotaciski pomak).SIMPTOMI (SIGURNI ZNACI)- DEFORMITET, ABNORMALNA POKRETLJIVOST, KREPITACIJASIMPTOMI (VJEROVATNI ZNACI)- BOL NA MJESTU PRELOMA, HEMATOM U OKOLINI PRELOMA, POREMEAJ FUNKCIJEIZLIJEV KRVI U ZGLOBNU UPLJINU METODE PRETRAGE: 1. ANAMNEZA, 2. INSPEKCIJA, 3. PALPACIJA 4. MJERENJE (MENZURACIJA), 5. OPI PREGLED PACIJENTA, 6. Rtg snimak.OZLIJEDE KOJE PRATE PRELOME: Miii, ligamenti, zglobna aura, Veliki krvni sudovi (potpuno ili djelimino), Nerni trunkusi, TetivePROCES CIJELJENJA I SRASTANJA PRELOMLJENE KOSTI (HISTOLOKI): PRIMARNO, ANGIOGENO ILI IZRAVNO OKOTAVANJE, SEKUNDARNO, DEZMOGENO OKOTAVANJE (VEZIVO PA KALUS), HONDROGENO (HRSKAVICA PA OSIFIKACIJA)PROCES CIJELJENJA I SRASTANJA PRELOMLJENE KOSTI- PERIOSTALNI KALUS, ENDOSTALNI KALUS, PARAOSTALI KALUS (METAPLAZIJOM KOSTI)

VRIJEME CIJELJENJA KOSTI IZNOSI 3-14 SEDMICA OVISI O: DOBI, VRSTI KOSTI, SPOLU, NAINU PREHRANE, POPRATNIM BOLESTIMA

OPE KOMPLIKACIJE CJELJENJA KOSTIJU: 1. MASNA EMBOLIJA, 2. PLUNA TROMBOZA, 3. HIPOSTATSKA PNEUMONIJA, 4. DEKUBITUSI, 5. SRANE I VASKULARNE SMETNJE, 6. PROMJENE U HORMONSKOJ I VITAMINSKOJ RAVNOTEI

LOKALNE KOMPLIKACIJE CIJELJENJA PRELOMA

PRIMARNI I SEKUNDARNI OSTEOMIJELITIS: PRIMARNE ILI SEK. OZLIJEDE IVACA ILI KRVNIH SUDOVA, SEKUNDARNA ARTROZACALLUS LUXURIANS, FRACTURA MALE SANATA, PSEUDOARTROZA, REFRAKTURA, VOLKMANOVA KONTRAKTURA, OSIFIKACIJSKI MIOZITIS

FRACTURA MALE SANATA- ZNAI LOE SRATANJE KOSTI SA ANATOMSKIM DEFORMITETOM I NEPOVOLJNIM FUNKCIONALNOM POLOAJU. NAJEA JE JE SA LONGITUDINALNIM POREMEAJINA KOSTI. LIJEENJE DO 3 CM I 15 STEPENI NIJE POTREBNO A PREKO TIH MJERA JE OPERATIVNO PRODUENO SRASTANJE. AKO KOST NE SRASTE NI PREKO ETIRI NEDELJE TADA U OBZIR DOLAZI REOPERACIJA SA OSTEOSINTEZOM. KONTRAKTURE POSLIJE PRELOMA - NASTAJU ZBOG DUGOTRAJNE IMOBILIZACIJE KOJA UZROKUJE STRUKTURNE I PROGRESIVNE PROMJENE U MIIIMA I VEZIVNOM TKIVU

ANKYLOSIS- POD ANKILOZOM PODRAZUMJEVAMO UKOENJE ZGLOBA KOJE NASTAJE RADI SRATENJA ZGLOBNIH PLOHA. MOE BITI TRAUMATKA ILI PATOLOKA. PREVENCIJA JE PRAVILNA IMOBILIZACIJAPSEUDOARTHROSIS- POD PSEUDOARTROZOM PODRAZUMJEVAMO PRIJELOM KOJI NE ZARASTA U ROKU OD OSAM MJESECI I VIE KAO I RIJETKU POJAVU STVARANJA LANOG ZGLOBAUZROCI: LOKALNI (PRELOM SA DEFEKTOM KOSTI, OZLIJEDE IVACA ILI KRVIH SUDOVA, INTERPOZICIJA MIIA, JAKO RAZMAKVUTI ULOMCI, INFEKCIJA, NEDOVOLJAN IMOBILIZACIJA.OPI (HIPOPROTEINEMIJA, DIABETES MELLITUS, AVITAMINOZA)

KONTAKTNA (KADA ULOMCI KOSTI SE DODIRUJU ALI ZBOG POMANJKANJA KALUSA NISU SRASLI, DEFEKTNA (KADA SU KOTANI ULOMCI UDALJENI JEDAN OD DRUGOG).

DIJELE SE NA : NEINFICIRANE, JEDNOM PRIJE INFICIRANE, INFICIRANES OBZIROM NA AKTIVNOS KOTANOG TKIVA RAZLIKUJEMO: HIPERTROFINI BIOLOKI REAKTIVAN TIP, HIPERTOFINI AVITALNI TIP (UTVRUJE SE SCINTIGRAFIJOM).LIJEENJE PRIJELOMA- PRVA MEDICINSKA POMO I TRANSPORTNA IMOBILIZACIJA, DEFINITIVNO ZBRINJAVANJE, PRVA, MEDICINSKA POMO I TRANSPORTNA IMOBILIZACIJA. NAJVANIJE JE NAMJESTITI UDLAGU NA LICU MJESTA I SPRIJEITI POKRETANJE FRAGMENATAZABRANJENA JE BILO KAKVA REPOZICIJA, PRVA MEDICINSKA POMO I TRANSPORTNA IMOBILIZACIJA

OSNOVNI PRINCIPI: IMOBILIZIRATI DVA SUSJEDNA ZGLOBA, UDLAGA NE SMIJE BITI LABAVO PRIVRENA, UDLAGA SE MORA PRVo OMOTATI VATOM I ZAVOJEM, PROJE POSTAVLJANJA UDLAGE SKIDA SE ODJEA I OBUA, RANA SE STERILNO PREVIJA

PRVA MEDICINSKA POMO I TRANSPORTNA IMOBILIZACIJA.KRAMEROVA UDLAGA- KOD PRIJELOMA NADLAKTICE, KOD PREJELOMA PODLAKTICE, KOD PRELOMA RADIUSA (FRACTURA RADII LOCO TIPICO), KOD PRELOMA FEMURA, KOD PRELOMA POTKOLJENICE

PRVA MEDICINSKA POMO I TRANSPORTNA IMOBILIZACIJA.

POVREDE VRATA- 1. SCHANZOV OKOVRATNIK, ZAVOJ I VATA, POLIESTER (OBLOGA OD SPUVE), POLIETILEN (OBLOGA OD SPUVE)PRVA MEDICINSKA POMO I TRANSPORTNA IMOBILIZACIJA. 2. THOMASOVA UDLAGA, ZA PRIVREMENU EKSTENZIJU (HUMERUS, FEMUR, POTKOLJENICA) PRVA MEDICINSKA POMO I TRANSPORTNA IMOBILIZACIJA, 4. DIETRIHOVA UDLAGA SASTOJI SE OD SISTEMA DAICA, 5. PNEUMATINE UDLAGE, SASTOJE SE OD JASTUIA NA NADUVAVANJE, 6. PRIRUNA SREDSTVA OSNOVE LIJEENJA PRIJELOMA, SPASAVANJE IVOTA NA PRVOM MJESTU, TEMELJAN KOMPLETAN PREGLED PACIJENTA ISKLJUITI TUPU TRAMU TORAXA ILI ABDOMENA. BEZ OBZIRA NA POTREBU HITNE IMOBILIZACIJE BITNIJE JE PREDUZETI SVE MEJRE INTENZIVNE TERAPIJE. 7. OTVORENI PRELOMI SU POTENCIJALNO KONTAMINIRANE RANE: NE RADITI REPOZICIJU BEZ ADEKVATNE ANTI OK TERAPIJE, PRIJE REPOZICIJE RADI SE RTG SNIMAK U DVIJE PROJEKCIJE NAJMANJE

OSNOVE LIJEENJA PRIJELOMA, 8. PRIJE REPOZICIJE EVIDENTIRATI EVENTUALNE NEUROCIRKULATORNE ISPADE, 9. REPOZICIJOM STAVLJA SE DISTALI NA PROKSIMALNI FRAGMENT, 10. PRVO RETENCIJA ULOMAKA A POSLIJE FUNKCIJA, 11. KONTROLA 48-72 SATA, 12. RTG KONTROLA 3. I 7. DAN, 13. PRVO KOST, ATRTERIJE, VENE, NERVE, TETIVE, MEKA TKIVA, KOA., 14. TO SE RANIJE PRISTUPI DEFINITIVNOM ZBRINJAVANJU KOMPLIKACIJE Su MANJE.DEFINITIVNO ZBRINJAVANJE MOE BITI: KONZERVATIVNO, OPERATIVNO.KONZERVATIVNO LIJEENJE-TO JE LIJEENJE BEZ OPERATIVNOG ZAHVATA POMOU: REPOZICIJE (PRAKTINO IDEALNA REPOZICIJA JE NEMOGUA), RETENCIJE IMOBILIZACIJE (POMOU SEDRENOG ZAVOJA I TO PRVO LONGETE TE NAKON POVLAENJA EDEMA CIRKULATORNI GIPS)

PREDNOST KONZERVATIVNE METODE: NEMA MOGUNOSTI INFEKCIJE, NE REMETI SE CIRKULACIJA.NEDOSTATCI KONZERVATIVNE IMOBILIZACIJE : IMOBILIZACIJA DUGO TRAJE, NIJE MOGUE POSTII IDEALNU REPOZICIJU

EKSTENZIJA-Pod ekstenzijom podrazumjevamo konzervativno lijeenje prijeloma kojim se savladava kontraktibilnost, odnosno kontrakcija muskulature, i time sprijeava pomak ulomka. ZBRINJAVAJU SE FRAKTURE DUGIH KOSTIJU

EKSTENZIJA MOE BITI: PRIVREMENA, TRAJNA.

MOE SE VRITI IZRAVNO KROZ OTEENU KOST ILI POSREDNO KROZ KOST PREKO SUSJEDNOG ZGLOBA .NAKON OVOG POSTUPKA DOLAZI GIPSANA IMOBILIZACIJA.

NIZRAVNA EKSTENZIJA SE RADI PREKO KOE ILI PREKO ZGLOBOVA, MOE SE URADITI LEUKOPLASTIMA, FLASTERINA ILI PREKO SISTEMA POVOJAIZRAVNA SE IZVODI UVOENJEM KIRSCHNEROVE ICE ILI STEIMENOVOG AVLA, DIREKTNO U KOST I TO DISTALNO OD MJESTA PRELOMA. NA AVAO SE PRIVRSTI POTKOVICA PREKO KOJE SE IZVODI TRAKCIJA EKSTREMITETA TIPINA MJESTA ZA EKSTENZIUJU SU: KALKANEUS, TUBEROZITAS TIBIE, KONDILI FEMURA, OLEKTRANON, CRUTCHFIELDOVAEKSTENZIJA, OPTEREENJE, NATKOLJENICA 1/10, POTKOLJENICA 1/13

KOMBINACIJA IZRAVNE I NEIZRAVNE EKSTENZIJE UPOTREBOM WEBEROVOG APARATA ZA EKSTENZIJU.

DIREKTNA EKSTENZIJA SE VRI PREKO AVLA NA POVRJEENOJ NOZI A INDIREKTNA POMOU FLASTERA NA ZDRAVOJ NOZI.

INDIKACIJA KOD DJECe- DEFINITIVNA VANJSKA IMOBILIZACIJA. VRI SE POMOU SEDRENOG ZAVOJA. CILJ JOJ JE DA DRI EKTREMITET U ODREENOM POLOAJU DO POTPUNOG ZALJEENJA PRELOMANAELA VANJSKE SEDRENE IMOBILIZACIJE. OBAVEZNO OBUHVATA DVA SUSJEDNA ZGLOBA. NE SMIJE SE MJENJATI SVE DOK SE NE STVORI DOVOLJNO FIBROZNOG KALUSA. SEDRENA UDLAGA SE NE SKRAUJE.

OSNOVNA PRAVILA STAVLJANJA SEDRENE IMOBILIZACIJE: LONGETA MORA BITI DOBRO PRILJUBLJENA UZ NOGU, GIPS NE SMIJE PRITISKATI MJESTA KOJA IMAJU NEUROVASKULARNE ELEMENTE NEPOSREDNO ISPOD KOE.SEDRENE TRAKE SE STAVLJAJU BRZO I BEZ PRITEZANJA. TRAKE ZAVOJA SE NE SMIJU PRITISKATI DA SE NE BI NAPRAVILA UDUBLJENJA KOJA MOGU NAULJATI SA UNUTRANJE STRANE

PRSI I RUKE I NOGE OBAVEZNO OSTAJU SLOBODNI

KOMPLIKACI IZAZVANE SEDRENIM ZAVOJEM

ISHEMIJA OKRAJINA (NAJOZBILJNIJA KOMPLIKACIJA)

LOKALNI PRITISAK NA KOU

VRSTE SEDRENE IMOBILIZACIJE

SADRENA LONGETA

CIRKULARNI SEDRENI ZAVOJ

SARMIENTOV FUNKCIONALNI SEDRENI ZAVOJ PROKSIMALNI I DISTALNI DIO SU VEZANI METALNIM IPKAMA TAKO DA JE ZGLOB POKETAN

PREMA LOKALIZACIJI SEDRENI ZAVOJ IMAMO

CIRKULARNI POLAKTINI ZAVOJ (LOCO TIPICO I KARPALNIH I METAKARPALNIH ZGLOBOVA)

CIRKULARNI POODLAKTINI ZAVOJ (PODLAKTICA I LAKAT)

TORAKOBRAHIJALNI SEDRENI ZAVOJ (HUMERUS I PODRUJE RAMENOG ZGLOBA)

VISEI SEDRENI ZAVOJ (KOD LOMA HUMERUSA ISPOD HVATITA M. PECTORALIS MAIUS)

PREMA LOKALIZACIJI SEDRENI ZAVOJ IMAMO

CIRKULARNI POTKOLJENINI ZAVOJ ( LOMOVI U PREDJELU SKONOG ZGLOBA)

CIRKULARNI NATKOLJENINI ZAVOJ (LOMOVI POTKOLJENICE)

ZDJELINI SEDRENI ZAVOJ KOD PRELOMA FEMURA U PREDJELU KOLJENA

SEDRENO KORITO SLUI ZA IMOBILIZACIJU ZDJELICE I KRALJNICE

SEDRENI STEZNIK ILI KORZET KOD PRELOMA KRALJENICE U TORAKO LUMBALNOM PREDJELU BEZ OTEENJA MODINE

OPERACIJSKO LIJEENJE PRIJELOMA

KRVAVIM ZBRINJAVANJEM PRELOMA SE POSTIE BRZO IZLJEENJE I DOBAR FUNKCIONALNI REZULTAT

OPERACIJSKO LIJEENJE PRIJELOMA

OSTEOSINTEZA MOE BITI STABILNA I NESTABILNA

STABILNA SE POSTIE POMOU PLOICA VIJAKA (SILE VLAKA POTPUNO ELIMINISANE)

NESTABILNE (SITUACIONA) POMOU AVLA, KIRNEROVA IVA I (NEOPHODNA JE DODATNA MOBILIZACIJA SEDRENIM ZAVOJEM)

OPERACIJSKO LIJEENJE PRIJELOMA

CILJ OPERACIJSKOG LIJEENJA JE OMOGUAVANJE CIJELJENJA PRELOMA USPOSTAVLJANJEM NORMALNIH ANATOMSKIH ODNOSA TE POTOM I FUNKCIJE EKSTREMITETA

OPERACIJSKO LIJEENJE PRIJELOMA

DVA OSNOVAN NAELA OSTEOSINTEZE SU: INTERFRAGMENTALNA KOMPRESIJA ULOMKA (POMOU VIJAKA I PLOICA, ZUGGURTUNG I SERKLAA). NAVOENJE SE PRIMJENJUJE KOD LOMOVA DUGIH CJEVASTIH KOSTIJU (INTRAMEDULARNI AVAO, PLOICE OD 130 STEPENI)

OPERACIJSKO LIJEENJE PRIJELOMA (INDIKACIJE): OTVORENE FRAKTURE KOJE SE MORAJU PREVESTI U ZATVORENE, ZATVORENE FRAKTURE DUGIH KOSTIJU KOD KOJIH JAINA VLAKA NE DOZVOLJAVA REPOZICIJU, INTRAARTIKULARNI PRIJELOMI KOJI ZAHTIJEVAJU ANATOMSKU REPOZICIJU, PRELOMI DISTALNOG ILI PROKSIMALNOG DIJELA DUGIH KOSTIJU KOD KOJIH SE TEKO MOE URADITI REPOZICIJA, PRIJELOM SA ZNACIMA OTEENJA NEUROVASKULARNIH ELEMENATA, DRUGI PRIJELOMI KOD KOJIH SE NE MOE POSTII DOBRA REPOZICIJA I FIKSACIJA FRAGMENATA, OPERACIJSKO LIJEENJE PRIJELOMA.PREDNOSTI OTEOSINTEZE: DOBRA ANATOMSKA REPOZICIJA I FIKSACIJA FRAGMENATA KOSTI, NEMA DUGE IMOBILIZACIJE I EKSTENZIJE , MOGUA JE RANA FIZIKALNA TERAPIJA, OPERACIJSKO LIJEENJE PRIJELOMA.NEDOSTATCI OSTEOSINTEZE SU: OPASNOST OD LOKALNE INFEKCIJE I OSTEOMIJELITISA, MOGUNOST NASTANKA NEKROZE IZNAD PRIJELOMA, OPASNOST OD OTEENJA MAGISTRALNIH KRVNIH SUDOVA.KAO POSLJEDICA INFEKCIJE ILI SLABIJE VASKULARIZACIJE DOLAZI SPORIJE ZARASTANJE ILI PSEUDOARTOROZA

OPERACIJSKO LIJEENJE PRIJELOMA

NAELA UNUTRANJE FIKSACIJE: POTREBNO JE POSTII ANATOMSKU REPOZICIJU ULOMKA, POTREBNO JE OSIGURATI TRAJNU ADAPTACIJU FRAGMENATA, NE ZAHTIJEVA PRIMJENU VANJSKOG SEDRENOG ZAVOJAMETODE OPERACIJSKOG LIJEENJA SU: OSTEOSINTEZA POMOU SPONGIOZNIG VIJAKA, OSTEOSINTEZA POMOU KOTIKALNIH VIJAKA, METODA OBUHVATNE VEZE, OSTEOSINTEZA AO-PLOAMA I VIJCIMA (RAVNE PLOE, SPECIJALNE PLOE, KUTNE PLOE)INTRAMEDULARNA OSTEOSINTEZA (NEKADA U KOMBINACIJI SA DRUGIM SREDSTVIMA) A MOE SE STAVITI OTVORENOM ILI ZATVORENOM METODOM

ALLGOWEROVA PODJELA OTVORENIH LOMOVA: STUPANJ KOA TEENA IZNUTRA PREMA VANI

STUPANJ VANJSKA SILA UZROK OTEENJA KOE I TKIVA IMAMO KONTUZIJU

STUPANJ OTEENJE MEKIH TKIVA JE TAKVO DA NEDOSTAJE DIO KOE I MEKIH TKIVA A POSTOJI OTEENJE I NEUROVASKULARNIH ELEMENATA.AKTIVNE VJEBE

PASIVNE VJEBE

IZOMETRIKE VJEBE

KOORDINACIJSKE VJEBE

MASAA

POSTOPERATIVNA FIZIKALNA REHABILITACIJA: PRIMJENA TOPLINE, KRIOTERAPIJA, KUPKE HELIOTERAPIJA (KOD RAHITISA). ELEKTROTERAPIJA, TERAPIJA KRATKIM VALOM (PREKO PARAFINA).FUNKCIONALNO LIJEENJE PRIJELOMA JE LIJEENJE KADA IMAMO POKRETE IZMEU FRAGMENATA I TO NEKI SMATRAJU STIMULACIJOM ZARASTANJA (KLAVIKULA)

PRELOMI U PODRUJU RAMENOG OBRUA:PRELOM KLAVIKULE

PRELOM SKAPULE

PRELOM PROKSIMALNOG DIJELA HUMERUSA

FRAKTURA ANATOMSKOG ILI HIRUKOG VRATA HUMERUSA

FRAKTURA TUBERKULUM MAIUSA

FRAKTURA TUBERKULUM INUSA

FRAKTURA HIRUKOG VRATA HUMERUSA SA FRAKTUROM TUBERKULUM MAIUSA ILI MINUSA

FRAKTURA HIRUKOG VRATA HUMERUSA SA FRAKTUROM OBA TUBERKULUMA

PRELOM KLJUNE KOSTI

PRELOM LOPATICE

PRELOM HUMERUSA (PROKSIMALNI DIO)

NASTAJU PADOM NA ISPRUENU RUKU

OBINO SU KOMINUCISKI

ADUCIJSKI TIP UGAO OTVOREN PREMA UNUTRA

ABDUCIJSKI TIP UGAO OTVOREN PREMA VANI

AO PODJELA NA

EKSTRAARTIKULARNI SA JEDNIM ULOMKOM

EKSTRAARTIKULARNI SA DVA ILI TRI ULOMKA

INTRAARTIKULARNI

PRELOM HUMERUSA (SREDNJI DIO)

RIJEDAK I OBINO NIJE KOMPLIKOVAN

PRELOM HUMERUSA (DISTALNI DIO)

SUPRAKONDILARNI PRELOM

EKSTENZIJSKI (PRELOM DISTALNOG FRAGMENTA PREMA STRAGA)

FLEKCIJSKI DISTALNI FRAGMENT POMAKNUT NAPRIJED

PRELOMI HUMERUSA U LAKTU

FRAKTURA CONDYLI LATERALIS HUMERI

FRAKTURA CONDYLI MEDIJALIS HUMERI

FRACTURA CAPITULI HUMERI

FRACTURA TROCHLEAE HUMERI

FRACTURA INTRACONDILICA

PRIJELOMI U PODRUJU LAKTA

FRACTURA OLECRANI

FRACTURA PROCESUS CORONOIDEI ULNAE

FRACTURA CAPITULI RADII

PRELOMI PODLAKTICE

FRACTURAE ULNAE ET RADII

FRACTURA E ULNAE

MONTEGGIA PRELOM (FRAKTURA ULNE I IAENJE GLAVICE RADIUSA)

FRAKTURA DIAPHISEOS RADII

FRACTURA RADII IN ZONA TYPICA

PRIJELOMI U PODRUJU AKE

PRIJELOMI ZAPEA

PRIJELOMI METAKARPALNIH KOSTIJU

PRELOMI FALAGI

1. PRELOMI ZAPEA

PRIJELOM NAVIKULARNE KOSTI

LOMOVI OSTALIH KOSTIJU IZUZETNO RIJETKI I BEZ ZNAAJA

2. PRIJELOMI METAKARPALNIH KOSTIJU

POSEBNO JE ROLANDOVA Y FRAKTURA METAKARPALNE KOSTI PALCA

3. PRELOMI FALAGI RIJETKO KOMPLICIRANI

TERAPIJA KONZERVATIVNA

FRACTURAE PELVIS(PRIJELOMI RUBA ZDJELICE)

FRACTURA OSSIS ILEI

ABRIS FRACTURA GORNJIH DIJELOVA OSSIS ILEI

FRACTURA OSSIS PUBIS

FRACTURA OSSIS ISHEII

FRACTURA OSISS SACRI

FRACTURA OSISS COCCYGIS

2. VIESTRANI PRELOMI

PRSTENA ZDJELICE

3. CENTRALNA LUKSACIJA

FEMURA

FRACURAE VRATA FEMURA

FRACTURA COLLI FEMORIS

MEDIJALNA (UGOENA VASKULARIZACIJA)

LATERALNA FRAKTURA (OBINO BEZ KOMPLIKACIJA)

PODJELA PO PAUWELSU

TIP I UGAO MANJI OD 30

TIP II UGAO DO 50

TIP II KUT OD 70 ODGOVARA ABDUCIJSKOM PRELOMU

LIJEENJE

KONZERVATIVNO

OPERATIVNO

OPERATIVNO PARCIJALNA PROTEZA

OPERATIVNO TOTALNA PROTEZA KUKA

FRAKTURA GORNJEG DIJELA BEDRENE KOSTI

FRACTURA PERITROHANTERICA

FEMORIS (ZAHVAA OBA

TROHANTERA)

FRACTURA SUBTROHANTERICA

FEMORIS

FRAKTURA GORNJEG DIJELA BEDRENE KOSTI (KOMPLIKOVANA ILI JEDNOSTAVNA)

FRACTURA PARTIS DISTALIS FEMORIS (JE LI ZAHVAEN ZGLOB ILI NIJE)

PRIJELOMI U PODRUJU KOLJENA

PRIJELOM DISTALNOG DIJELA FEMURA

SUPRAKONDILARNI PRIJELOM FENURA

INTERKONDILARNI PRIJELOM FEMURA

IZOLIRANI PRIJELOM LATERALNOG ILI MEDIJALNOG KONDILA FEMURA

PRIJELOM PATELE

PRIJELOM PROKSIMALNOG DIJELA TIBIJE

PRIJELOM OBA KONDILA TIBIJE

PRIJELOM LATERALNOG ILI MEDIJALNOG KONDILA TIBIJE

PRIJELOM PROKSIMALNOG DIJELA FIBULE KOMBINIRAN SA PRIJELOMOM FEMURA ILI TIBIJE

PRIJELOM POTKOLJENICE (FRACTURAE CRURIS)

PRIJELOM PROKSIMALNE TREINE (MONOKONDILARNE, BIKONDILARNE I INTERKONDILARNE)

PRIJELOM SREDNJE TREINE (RIJEDAK)

PRIJELOM DISTALNE TREINE (PILON FRAKTURA TIBIJE) OBINO UDRUENA SA FIBULOM

FRACTURAE MALLEOLARUM

FRACTURA MALLEOLI MEDIALIS

(TIBIE)

2. FRACTURA MALLEOLI LATERALIS (FIBULE)

3. FRACTURA MALLEOLI POSTERIOR (TIBIE)

4. FRACTURA BIMALLEOLARIS

5. FRACTURA TIMALLEOLARIS

PRIJELOMI U PODRUJU STOPALA

PRIJELOMI TARZALNIH KOSTIJU (Fractura talii, Fractura calcanei su najbitnije)

PRIJELOMI METATARZALNIH KOSTIJU

PRIJELOMI PRSTIJU

KONTUZIJ (CONTUSIO)

UGANUE (DISTORSIO) RASTEGNUE

ISAENJA (LUXATIO) NAZIV IAENJA ZGLOBA SE DAJE PREMA PERIFERNOJ KOSTI

SUBLUXATIO DJELIMINO IZAENJE

LUXATIO INVERTA STARO ISAENJE KOJE NIJE REPONIRANO NA VRIJEME