Tekst Sistemi Sigurnosti Predavanje

7/27/2019 Tekst Sistemi Sigurnosti Predavanje

1/56

UNIVERZITET U TUZLI

RUDARSKO-GEOLOKO-GRAEVINSKI

FAKULTET TUZLA

POSTDIPLOMSKI STUDIJ :

ODSJEK SIGURNOSTI I POMOI -KATERDRA ZA

SIGURNOST I POMO

AUTORIZOVANA PREDAVANJA IZ PREDMETA :

SISTEMI SIGURNOSTI

AUTORI: Dr.sc.Eldar Husejnagi,docent


2/56

I DIO

1. POJAM SIGURNOSTI

Sam pojam sigurnosti je veoma kompleksan i sloen drutveni fenomen. Kroz historiju,pod pojmom sigurnosti su se podrazumijevali razni sadraji. Politika teorija i doktrinanavedeni pojam su definirali na razliite naine. Etimoloki posmatrano izraz sigurnosti

potjee od latinske rijei securitas-atis,to znai sigurnost, odsustvo, opasnost i izvjesnost,samopouzdanje, neustraivost, zatienost (securus lat. siguran, bezbrian, pouzdan,neustraiv, uvjeren, stalan, vrst, odan, istinit, itd). Najznaajniji termin je posluio kaofundament za upotrebu u mnogim drugim zemljama. U engleskom jeziku se koristi termin

security i safety. Termin security se koristi u smislu nacionalne sigurnosti(secure-siguran,osigurati) national security, to inpicira ostvarenje i uvanje dravnog nacionalnoginteresa, dok termin safety oznaava sposobnost djelovanja, kako ne bi dolo do nepoeljne

sigurnosne situacije, ili takvih prilika koje mogu uzrokovati i sigurnosne inplikacije. Ufrancuskom jeziku koriste se izrazi securite i surete, u italijanskom jeziku sigureza, ualbanskom siguri, a nae govorno podruje koriste dva termina i to izraz sigurnost i

bezbijednost.

Pojam sigurnosti, njegov sadraj i drutvenu funkciju mogue je razumjeti samoukoliko se ovaj fenomen posmatra sa interdisciplinarnog stanovitva. Sami razvoj sigurnosti,uslovi njegovog nastanka kao i razliiti organizacioni oblici, uslovljeni su razvojem ljudskogdrutva. Njegove korijene jo nalazimo prije postojanja drave, a time i politiko-pravnihnormi, kada su sva drutva imala jednostavnu formu integracije. Fundamentalna integracionaveza u okviru malih homogenih zajednica temeljila se na pretpostavljenim trajnim odnosima.

Tako je ponaanje svakog pojedinca bilo predmet kontinuiranog ponaanja. Znai, da jesigurnost postojala i prije nastanka drave i prava. U predmodernim drutvima sigurnost seostvarivala u organski povezanim socijalnim zajednicama. Obaveza je bila gospodara da

podreenim obezbijedi potrebnu sigurnost i zadovoljenje njihovih potreba, kao i obavezapodreenih da se pokoravaju njegovom autoritetu. U tim, kako ih nazivamo segmentarnimdrutvima, srodstvo je imalo obiljeje osnovne drutvene strukture i funkcije i moralnogreguliranja cjelokupnog odnosa u zajednici sa posebnim osvrtom na sigurnosnu komponentu,kao faktora generalne prevencije u spreavanju od raznih oblika nasilja.

Budui da su se ove male zajednice sa svojom strukturom i jednostavnim sistemomdrutvene kontrole poele mijenjati, odnosno evoluirati u velika grupiranja, sve vie se javlja

potreba za novim olicima regulacije i zatite u sigurnosnom smislu. Taj evolutivni putrazvoja, te raspadanje pojedinih zajednica kao i svi antagonizmi koji su rezultat razdvojenosti

pojedinaca u razvojnom procesu malih zajednica su osnovni razlog za novim terminomsigurnosnog mehanizma. U tom smislu se zajednica od najranijih vremena, a kasnije sve vieu liku svojih institucija i sistema, pojavljuju kao glavni nosilac regulacije sistemskoglegitimnog utjecaja na ponaanje ljudi, prema naprijed, unutar te iste zajednice postavljenimkriterijima. Taj proces je pratio razvoj sigurnosti kroz historiju, koji je imao razliite formedjelovanja u raznim ustrojenim historijskim situacijama.

U historijskom razvoju drutva rijetki su pojmovi koji su u tolikoj mjeri pominjani, atako nedefinisani kao to je pojam sigurnosti. Mnotvo je teorijskih razmiljanja upotrebesamog termina i razliitih znanstvenih pogleda na sigurnost, posebno ako znamo da se ovaj

termin kao osnovna vrijednost meuljudskih odnosa koristi u svih oblastima ivota i rada.Otuda i mnogostrukost njegove upotrebe, ali sa osnovnim ciljem na ouvanje i ostvarivanju


3/56

sigurnosti graana. Bez odgovarajueg nivoa sigurnosti nama ni individualnih slobodagraana. U tom smislu, moemo slobodno rei da sigurnost ima funkciju sluenja. Meutimni u jednom drutvu se ne moe ostvariti maksimalna sigurnost, niti apsolutna sloboda. Radise o potrebi obezbjeenja ravnotee izmeu sigurnosne zatite i osnovnih prava i slobodagraana i interesa drutvene zajednice. U tom smislu se sloboda i sigurnost trebaju

prevashodno shvatiti kao varijavilne veliine, sa obzirom na divergentne, konfliktne inepomirljive interese pojedinca i gupa u svakom drutvu.

Savremenu sigurnost u sistemskom smislu, moemo definirati kao dinamiku, sloenu ispecifinu kategoriju, kojom se obezbjeuju sigurnosne i slobodne prostorne i egzistencijalne

pretpostavke potrebne za odvijanje prirodnih i fundamentalnih sveukupnih ljudskih potreba iinteresa, uz dosljedno priznanje i zatitu osnovnih prava i sloboda ovjeka, odravanje

potrebne ravnotee izmeu slobode i sigurnosti, ovjeka i prirode, te potrebnu i efikasnupremo pozitivnih konstruktivnih nad destruktivnim tendencijama u tazvoju civilizacije ucilju unapreenja i zatite sveukupnih vrijednosti drutva. Dakle, pored definisanja sigurnostikao intergrativne kategorije, sigurnost je i relevantna funkcija drave koja u skladu sa

ustavnom ulogom, treba tititi punu zatienost graana i nje same od svih oblikaugroavanja, kojima se dovode u pitanje funkcionisanje odreenog ustavnog ureenja(suverenost, nezavisnost,i teritorijalna cjelovitost), kao i rad svih ostalih subjekata u svimoblastima ivota i rada.


4/56

2. PODJELA SIGURNOSTI PREMA OSNOVNIM OBILJEJIMA

2.1. Podjela prema vrstama sigurnosti

Sigurnost je centralni problem svakog ureenog drutva. Ona se suoava sa nizomproblema i raznim oblicima i strukturama ugroenost, koje su posljedica mnogostrukihsuprostavljenih i konfliktnih protivurijenosti politikog, ekonomskog, socijalnog i inogkaraktera. U sutini radi se o tome da je sigurnost u uskoj korelaciji i pratilac dijalektikogkretanja u razvoju drutva, bez obzira o kakvom se obliku drutvenog ureenja radi. U okviru

prema vrstama, moemo govoriti o pravnoj i drutvenoj sigurnosti.

2.1.1. Pravna sigurnost

Odnosi koji prate razvoj pojedinca, odnosno civilizacije, pored potreba za opstankomkoji implicira i razne meusubjektivne pozitivne integrativne veze u raznim oblastima, nosili

su u kontinuitetu i klice mnogostrukih turbulentnih nedopustivosti, to je predstavljalopermanentnu prijetnju opstanku pojedinca i zajednice, te stalno proizvodilo klimuneizvijesnosti u budunost. Neutralizacija relevantnih segmenata za opstanak je stoga izvornicilj svake regulacije u drutvu. Dakle, javlja se potreba za izvjesnou za to je osnovni

preduslov stvaranje sigurnosnog prostora. To dovodi do posve nove uloge normativnogureenja u cilju spreavanja svih mjera i aktivnosti koja naruavaju temeljne pretpostavkeosnovnih prava i sloboda graanina. Na taj nain dolazimo do bitnog segmenta uobezbjeenju sigurnosti, a to je pravna sigurnost. Kako bez sigurnosti ne moemo govoriti o

bilo kom aspektu individualnih ljudskih sloboda, to i zahtijeva takvu regulativnu djelatnostdrave koja e onemoguavati sukobe meu lanovima drutva s obzirom da je to osnovna

potreba ovjeka. Jer jedan od glavnih zadataka svake pravne zajednice jeste brinuti se za

pravom, osigurati mir, red te pouzdanost. Prema tome, apsolutno nema sumnje da je cilj pravai odravanje reda. Bez reda nema ni opstanka drutva. Upravo potreba za odravanjemdrutvenog mira predstavlja neposredni povod za nastanak prava. Pravna sigurnost ima tridimenzije koje odgovaraju dimenzijama svake normativne institucije:

- vremensku dimenziju, tj. stabilnost pravnih propisa u vremenu,

- sadrajnu dimenziju tj. stabilnost njezine sadrajne usmjerenosti bez obzira na razliitesituacije u kojima se takav sadraj pojavljuje,

- drutvenu dimenziju tj. protegnutost regulacije na sve istovrsne odnose unutarzajednice.

Normativnim regulisanjem i donoenjem zakona i drugih propisa koji tretirajuproblematiku sigurnosti stvaraju se neophodne pravne pretpostavke kojima se svim lanovimau drutvu obezbjeuje sigurnosni okvir za odvijanje svih ivotnih tokova. Naime, samo

pravna drava obezbjeuje ustavna prava i slobode i ograniava one aktivnosti koje usigurnosnom smislu mogu dovesti u veoj ili manjoj mjeri postojee stanje.

Poto je vjeita opreznost cijena za slobodu s obzirom da od vremena i ljudi trebasve oekivati, i svega se bojati, posebnu ulogu u tome pravcu imaju institucije zatiteustavnosti i zakonitosti koje mjeru slobode cijene konkretnim aktivnostima, a ne ispitivanjemsutine stvari. Kontrola zakonitosti rada javnih slubi nuna je pretpostavka svakogdemokratskog drutva, ali ne formalina, nego da se postupanje izvrnih organa drave odvija

u skladu sa osnovnim principima i vrijednostima na kojima se zasniva pravni poredak drave.


5/56

U tom smislu je zakonitost jedna od najvanijih ne samo pravnih, nego moe se slobodno reii politikih naela svakog demokratskog ustavnog sistema.

Na osnovu svega do sada izloenog mogli bismo rei da pravna sigurnost koja jeureena ustavnim i zakonskim propisima implicira potrebu da pravnim subjektima u dravi usvim oblastima ivota i rada obezbijedi poeljni nivo sigurnosti u cilju njihove punezatienosti od svih oblika ugroavanja strogo se pridravajui ustavnosti i zakonitosti u

praktinom postupanju slubi sigurnosti kao legitimnih organa drave vodei rauna opotovanju etiko-profesionalnih principa.

2.1.2. Drutvena sigurnost

Savremeno demokratsko drutvo na sadanjem stupnju civiliziranosti jevisokoorganizovano drutvo u kojem su pojedinci organizirani u raznoliku mreuorganizacionih formi. Radi se o podsistemima slobodnih meusubjektnih odnosa, to je odrazrazvoja civilizacije i takvom organizacijom drave koja titi opu sigurnost i odrava pravni

poredak. Time drava sebe potvruje kao politikog subjekta sa legitimitetom primjeneprinude u zakonom datim okolnostima. Drutveni zakoni ne postoje sami za sebe, nego se oniogledaju kroz djelatnost pojedinca. Oni oznaavaju nunost postupanja, poto niti jednoorganizirano drutvo ne moe bez prateih obrazovanih organizacionih sigurnosnih formi,koje e omoguiti njegovo slobodno, smisleno, efikasno i pravovremeno reagovanje na sveokolnosti koje odstupaju od utvrenih demokratskih normi ponaanja. Kao najvii politikicilj svakog drutva jesu sloboda i demokratija. Meutim, bez donesenih zakona nema slobode,demokratije niti sigurnosti. Polazei od tih ciljeva, svako drutvo ima pravno na sve oneaktivnosti za koje smatra da su nune za zatitu svojih interesa meu kojima je svakako

potivanje zakona jedna od elementarnih zahtjeva. Takoer, i sigurnost je ta koja prua ansupojedincima da u poeljnim sigurnosnim okvirima datog drutva, izrauju svoj status, borei

se za ostvarivanje fundamentalnih prava i sloboda, nastojei da svoje ivotne sadrajeoblikuju u skladu sa sopstvenim ciljevima. Bez obzira to od demokratije ne pravimo feti,ostaje injenica da se samo u demokratskoj klimi sa vladavinom zakona, demokratskomkontrolom svih nivoa vlasti, odnosno njeno ograniavanje i svoenje u ustavne okvire, dajeansa da sigurnost postaje privilegija za one pojedince koji se pridravaju i uvaavaju sve

postulate utvrenih demokratsko-sigurnosnih principa. Dakle, onaj pojedinac koji potujuiosnovne principe savremenog drutva, i regulativna pravila u demokratskim oblicima vlastinastoji da saglasno svojim vlastitim vrijednosnim stavovima sa divergentnim interesima iuvjerenjima, trai alternativu kako ne bi uzrokovao sigurnosne implikacije, zapaa da jedemokratija veoma senzibilan i humaniziran oblik uvjerenja.

Drutvena stvarnost pokazuje da u razvijenom stadiju civilizacije odreenemanifestacije drutvenog ivota upuuju na svu sloenost obezbjeenja potrebnih uslova kojiomoguuju usavravanje svakog pojedinca uporedo sa razvojem drutva. Pri tome se trebaimati u vidu da individualne aktivnosti pojedinca ne naruavaju potrebe i interese drugihlanova drutva, ukoliko se u oblikovanju potreba vodi strogo rauna o potivanju normi, koje

je drutvo donijelo, odnosno uvaavati njegove zakonitosti. Zbog toda je cilj svakogdrutvada da u svojoj organizaciji i izgradnji svih neophodnih instumentalnih mehanizamaobezbijedi opu sigurnost i funkcioniranje pravnog poretka. Jer, ukoliko se poe putemizazova uspostavljenom pravnom poretku, nuno dovodi do sigurnosnih implikacija. Iz tihrazloga moe se rei da ovjekova sloboda nije apsolutna, s obzirom na potrebu i zahtjev zaodgovarajuim ponaanjam u skladu sa regulativnim pravilima. Time dolazimo di definicije

drutvene sigurnosti: drutvena sigurnost predstavlja takvo stanje koje osigurava da se upoeljnim sigurnosnim okvirima i demokratskoj klimi sa vladavinom zakona i demokratskom


6/56

kontrolom na sim nivoima vlasti, svim pojedincima obezbijedi i omogui oblikovanje i ipraktiko rjeavanje svojih egzistencijalnih i statusnih sadraja u skoro svim oblastima ivotai rada i izgradnju meusubjektivnih odnosa s onu stranu nasilja potivanjem svih postulatamodernog demokratskog, pravnog i civilnog drutva.

2.2. Klasifikacija prema oblicima sigurnosti.

Analizom ustavno-pravnih i zakonskih rjeenja moemo sagledati znaaj i prisustvosigurnosti u jednom drutvu. Pojavljuje se potreba za sigurnosnom zatitom svih segmenataivota i rada pojedinca, a time i drutva u cjelini. Svaki pojedinac sa odgovarajuim mjestomu socijalnoj strukturi tei da mu drutvo obezbijedi sve uslove kako bi ostvarivali svoje

postavljene ciljeve.Da ne bi dolazilo do entropijskih tendencija u funkcionisanju institucijadrave, uspostavljeni su mehanizmi za rjeavanje konfliktnih situacija, odnosno stabiliziranjasigurnosne klime. Ta klima je neminovna kako bi se oblikovana drutvena vrijednost i ideali

bar aproksimativno prihvatili i slijedili, uz osiguranje potrebnog znanja za poboljanje svihoblika sigurnosti, to je uostalom krajnji cilj ostvarenja ljudske civilizacije. Bitno je imati naumu konglomerat odnosa koji mogu problemski utjecati na sigurnosno stanje. U tom smislu

ovjek se nalazi u sreditu tih procesa. Svi sigurnosni izazovi trebaju se prevladati naporimakoji e prevashodno poi od izvorita koji dovode pojedine segmente drutva u potekoe iizmiu nauno-strunoj i sigurnosnoj panji. Dakle, razvoj drutva je iskljuivo mogue

posmatrati samo kroz prizmu otklanjanja prilika koje koe proces ostvarenja vrijednosnoorijentalnih demokratskih tenji.

Prema oblicima sigurnosti (posebnoj sigurnosti) razlikjemo politiku, ekonomsku,socijalnu, pravnu, ekoloku, dravnu, saobraajnu, vojnu sigurnost itd.

2.3. Podjela sigurnosti prema subjektima i objektima zatite

Drutvo u svom razvoju nastoji obezbijediti ostvarenje ope-drutvenih interesa,

odnosno interesa svih svojih lanova i njihovih meusobnih oblikovanih potreba uzmehanizme zatite, poto se u kontinuitetu u tom procesu javljaju razlike i antagonizmizavisno od karaktera postavljenih ciljeva. Sigurnost danas postaje relevantan faktor uspjenogdjelovanja svih institucija u svim oblastima drutvenog ivota, s obzirom na specifinu iveoma odgovornu ulogu organa i slubi sigurnosti i mnogostruke faktore koji utjeu na stanjeu toj oblasti. Pomenuta problematika se moe posmatrati samo na znanstveno utemeljenimgleditima. Sloenost i komplesnost svih pitanja sigurnosti u drutvu zahtjeva sadrajan

prilaz, analizu i sintezu svih dosadanjih teorijsko-iskustvanih saznanja, pa do najnovijihegzaktnih znanstvenih gledita kada je u pitanju i pogled na sigurnost prema subjektima iobjektima zatite. Pri tome moramo naznaiti krupne promjene koje se odvijaju, kako nanacionalnom tako i na meunarodnom nivou. Savremeni svijet se nalazi u velikom iskuenju

koje je ak poprimilo i egzistencijalne dimenzije.Drutvo se nalazi pod velikim pritiskom koji je rezultat znanstveno-tehnikog razvoja.

U tom cilju se zahtijeva sposobnost drave i njenih institucija da se uspjeno nose sa svimizazovima koji optereuju savremeni razvoj. Meutim, da bi jedno drutvo moglo

blagovremeno i efikasno reagirati na negativne pojave i ponaanja, sva regulativna pravilamoraju imati legitimni i sistemski karakter, to obezbjeuje svim upravno-politikimmehanizmima proces izgradnje, stabilizaciju i oblikovanje odgovarajue sigurnosne politike.To pored ostalog doprinosi i stabilizaciji institucijalnog sistema drave u cjelini, pa tako injenih podsistema, koji su znaajan inilac zatite osnovnih vrijednosti drutva i kljuni faktorsistema sigurnosti.U suprotnom nastaju krize koje produciraju destabilizaciju svakogureenog drutva i postaju glavna smetnja integraciji sistema.


7/56

Dakle da bi jedno drutvo izgradilo opecivilizacijske sigurnosne sadraje, mora se poiod inilaca koji ine jednu drutvenu zajednicu, a to su ovjek, porodica, zajednica ljudi(selo, naselje, kola, preduzee i sl.) i drutvene zajednice (grad, kanton, drava).

Iz ovog jasno proizilazi da sigurnost drutvene zajednice zavisi od zatite ustavnogureenja, sigurnosti njenih lanova, ekonomske i socijalne sigurnosti svih ljudi, zatiteokoline, optimalnog nivoa meusubjektivnih odnosa u razvoju drutvene zajednice.Aktivnosti trebaju biti usmjerene na rjeavanje osnovnih sigurnosnih problema u cilju

poboljanja kvaliteta ivota u zajednici. Otuda i smatramo da je klasifikacija sigurnosti premasubjektima i objektima zatite najprimjerenija i najpotpunija, jer prua ansu i mogunost zarazvoj i svestranije promjene u samom drutvu u cilju dostizanja savremenih civilizacijskihtokova.

2.4. Podjela sigurnosti prema razliitim izvoritima ugroenosti

Izuavanje sigurnosti u jednom drutvu se ne moe problematizirati samo sa pojedinihaspekata. Time hoemo da kaemo da sigurnost nije samo politiko, pravno, vojno, policijsko,ve i ekonomsko, socijalno, kulturno i demografsko pitanje. Ovim dolazimo do relevantnog

pitanja: kako i na koji nain u sigurnosnom smislu pratiti proces razvoja savremenog drutva.U modernom, otvorenom i civilnom drutvu, posebno sa razvojem savremene nauke i tehnike,dolazi do neproporcijalnosti izmeu potrebe za sigurnou i dostignutog nivoa razvoja. Takoda i pored neospornih dostignua dolazi do raznih oblika ugroenosti, koji produciraju krizu uraznim oblastima. Moglo bi se rei da je savremeni razvoj u sigurnosnom smislu velikaopasnost, ali isto tako i velika ansa za ovjeka, ukoliko pravovremeno uspostavi kontrolno-sigurnosne mehanizme koji e voditi ljudskom prosperitetu i zajednice kao cjeline. Graani susvjedoci permanentne pozornice razliitih oblika nasilja, praeni raznim uzrocima iizvoritima. U dananjim drutvenim prilikama utjecaj i razina izvorita ugroenostisigurnosti u drutvu, te razne kriminalne i druge pojave mogu ponekad imati razoran karakter.

To moe dovesti i do jedne klime nepovjerenja to u pojedinim prilikama moe rezultiratidalekosenim sigurnosnim problemima, posebno ukoliko se radi o sloenijim organizacionimoblicima kriminaliteta. Ovo ne dovodi u pitanje politku ogovarajue zatite od svih vidovaugroavanja javnog reda i mira i sigurnosti graana. Meutim ni jedno drutvo ne smijedopustiti da nauno-tehnoloki razvoj zanemari sigurnosnu konponentu. Ukoliko bi u tomrazvoju dolazilo do potiskivanja i ignoriranja tog segmenta, onda bi zasigurno taj proces biooptereen raznim naglaenim krizama. Poto je demokratija veoma senzibilan, visokohumaniziran i krajnje politiko-sigurnosno osjetljiv oblik uvjerenja i funkcioniranja u drutvu,njena poeljna stabilnost se moe odrati samo u takvom sistemu vrijednosti i radu instutucijavlasti u ijem e se sreditu nai demokratsko provoenje ustava i zakona, uz puno potovanjezakonitosti i ostalih principa primjerenih modernim drutvima. Svako odsustvo sigurnosnih

principa u savremenom drutvu nuno implicira direktan uticaj i zadiranje na podrujuosnovnih prava graana.

Sigurnost prema uzrocima i izvoritima nesigurnosti moe biti prirodna, tehniko-tehnoloka, ekonomska, socijalna, nacionalna, ugroenost sigurnosti drave i drutva u cjelini,ekoloka, itd.


8/56

3. ZADOVOLJENJE SIGURNOSNIH POTREBA

3.1. Definiranje potreba

Drutvo kao kompleksna, sloena i protivrijena drutvena struktura treba da omoguida ljudi svojim aktivnostima motivirani osnovnim egzistencijalnim potrebama iskazuju i

obezbjeuju one premise koje vode u pravcu oblikovanja i ostvarenja svojih ivotnih ciljeva.Tu svakako spadaju i pitanja sigurnosti. Meutim u naunom promiljanju svih aspekatasigurnosti jednog drutva, nezaobilazna je oblast teorije potreba. Polazei od togada da jesvaki ovjek bie potreba, onda je razumljivo da se samo u saglasju i meusubjektivnojkomunikaciji u fundamentalnim vrijednostima, koje predstavljaju drutvenu nunost i potrebuza egzistenciju ljudi, moe govoriti o organizaciji drutva, koje ima ansu da u okviru svojestrukture obezbijedi povezanost ljudi, bogastvo, raznovrsnost i stvaralatvo u svim oblastimaivota i rada. Kako je na predmet interesovanje zadovoljenja sigurnosnih potreba, potrebno

je da ukaemo na sam pojam i terminoloka odreenja potreba.

3.2. Teorijsko odreenje potreba

Prije osnovnih naznaka bitno je znati da su potrebe historijska, individualna i drutvenakategorija. U odreivanju definicije potreba primjetna je divergencija tako da nailazimo narazliita gledita koja tretiraju pomenutu problematiku. Prema nekim autorima- potrebe suizraz egzistencijalnih uvjeta ivota, pa time i eventualnih drutvenih antagonizama, dok jesocijalizacija ponajprije izraz globalnih drutvenih nastojanja da se pojedinac prilagodi

postojeem. Potrebe iskazuju konfliktni karakter drutvenih odnosa, dok socijalizacijaiskazuje ono to je preovlaujue u nekom drutvu.

U svakom periodu razvoja civilizacije postojali su odgovarajui zahtjevi za potrebama.Sa novim preobraajima dolazilo je normalno i do evolucije potreba i za novim tenjama iaspiracijama, ali sa stabilnim strukturama i drutveno-sigurnosnom klimom kao sigurnim

okvirima za perspektivan razvoj. Osim navedene definicije, potreba oznaava odreeninedostatak koji se nadoknauje nekom aktivnou. Ideja o potrebi kao uzroku ponaanjanalazi se u teoriji homeostaze (Cannon , 1932), pod im podrazumijeva tendenciju tijela daodrava ravnoteu izmeu unutranjih fiziolokih potreba.

Dakle, sistem potreba zahtijeva da ovjeku omogui njegovu egzistenciju uzdizanje izsurovosti prirodnog stanja u vie sferu nude koja je ljudski produkt i tako doprinosiemancipaciji ovjeka. U tom smislu se moe kazati da zadovoljenje sigurnosnih potrebaimplicira njihovo razvijanje, osavremenjivanje, saglasno demokratizaciji drutva i prisutnih

problema u zatiti osnovnih prava i sloboda graana.

3.3. Osnovna podjela potreba

Kada su u pitanju potrebe pojedinca, a s obzirom na njihov irok dijapazon, potrebno jeipak ukazati na osnovne zajednike osobine potreba iz ega proizilazi i njihovo grupisanje uokviru ire cjeline. Najee se susreemo sa podjelama na fizioloke i socijalne. Meutim,savremene teorije motivacije koje dosta na sadrajniji nain objanjavaju uzronost ljuskog

ponaanja istiu teoriju sadraja koje su usmjerene na problem potreba koje u odreenojsituaciji odreuju ponaanje,, dok su druge procesne teorije, preteno usmjerene na analizuodnosa pojedinca i relevantne okoline u kojoj dolazi do ponaanja. Sve ovo nam ukazuje naraznovrsnost ljudsih potreba (politike, pravne, ekonomske, kulturne, sigurnosne) koje bezobzira na vrstu predstavljaju osnovni sadraj ovjekova ivota. Ako prihvatimo injenicu dasu potrebe centralni faktor u odranju ovjeka i drutva u cjelini, kao i to da su one veomakompleksan sloen i poeljan sistem, jasno je zato nailazimo na brojne podjele. U tom smislu

podjele se dijele na :primarne bioloke, primarne socijalne i sekundarne potrebe.Prema nekimautorima najbitnije su socijalne primarne potrebe koje ine:


9/56

- potrebe za afirmacijom za koju kae da je jedna od najbitnijih socijalnih potrebarazvoja civilizacije

- potreba za drutvom, za kontaktom sa ljudima

- potreba za socijalnim konfrotizmom, za skladnim odnosima sa sredinom

- potreba za prmjenom, novim doivljajima i iskustvom.Prema nekim autorima na prvom mjestu su fizioloke potrebe, iji sam naziv

ukazuje ukazuje da se one prevashodno odnose na potrebno bioloko odranje ifizioloke procese ( hrana, voda, zrak) ovjeka. Odmah uz fizioloke potrebe su

potrebe sigurnosti. Koje u sigurnosnom smislu tite osnovne vrijednosti, a posebnozatitu ustavno-pravnog poretka, zatitu ivota i potivanje ljudskog dostojanstva,nenaruivost integriteta kao relevantne osnove sticanja povjerenja zajednice,

potivanje i ponaanje u meusubjektivnoj komunikaciji u skladu sa demokratskimprincipima u sprovoenju zakona. Ono to je najznaajnije i to se uvijek mora imati uvidu jeste da je ovjek taj istinski izvor od koga potiu svi aspekti potreba. Sigurnosne

potrebe su bile i ostale relevantan i u kontinuitetu aktuelan faktor svakog drutvenogsistema od samog oblikovanja segmentalnih zajednica do danas. Drutvo je u onolikojmjeri stabilno ukoliko je demokratsko-sigurnosno odgovorno drutvo, potujuitemeljne principe i norme odgovarajueg ponaanja. U tom kontekstu moemo

posmatrati i brigu svakog drutvenog sistema da u obezbjeenju svih potreba, posebanznaaj da unutranjem redu i sigurnosti, zakonitosti, meusubjektivnoj komunikaciji,odnosno vladavini prava, ime se obezbjeuje i odgovornost drutva.Odgovornost usutiti predstavlja potivanje i funkcionisanje pravne drave.


10/56

4.. OSNOVNI KATEGORIJALNI KONCEPTI SIGURNOSTI

4.1. Individualna sigurnost

Nuan pretpostavka za ispunjavanje svih aspekata individualne sigurnosti jestedemokratski okvir sa vladavinom prava i sa svim opeprihvaenim i opepoznatim

graanskim i ostalim slobodama koje su uslov za izgradnju civilnog drutva, ali sa njegovomlegitimnom kontrolom. U takvom demokratskom ambijentu, sa mnogostrukim oblicimadrutvenih mrea dolazi do meusubjektivne komunikacije izmeu pojedinca i grupe, istina sarazliitim zahtjevima i interesima, koji ponekad imaju nepomirljiv karakter, to poprima iizvjesni stepen nesigurnosti, jer individualna sigurnost se odnsi na svakog pojedinca. Upravozbog mnogostrukih faktora koji utjeu na sigurnost pojedinca, nju je vrlo teko definirati, akoja i te kako ima determinirajui znaaj na zadovoljenje njenih sveukupnih potreba (liniintegritet, sloboda izbora, ekonomski status, zapoljavanje, priznavanje neotuivih prava,obrazovanje, itd). Dakle promiljanje individualne sigurnosti trebamo posmatrati u kontekstunjene povezanosti sa nacionalnom sigurnou drave koja u tom odnosu ima dvostruku ulogu.Ona je na jedno strani odgovorna za povoljno stanje sigurnosti pojedinca, a na drugoj strani je

izvor prijetnje koje proizilaze iz domaih pisanih zakona i upotrebe sile, iz direktne politikeakcije drave protiv pojedinaca i grupa, prijetnje proizile iz potreba za preuzimanjemkontrole nad dravnom mainerijom i one koje proizilaze iz dravne vanjsko-sigurnosne

politike. Zato se ne moe govoriti o apsulutnoj sigurnosti, poto se u sutini radi o relativnompojmu.

Za razmatranje individualne sigurnosti su vrlo vani meunarodni izvori i dokumentikoji se odnose na ljudska prava i slobode graana. U Deklaraciji o pravima ovjeka igraanina prijeko je potrebno da postoji javna sila. Ova sila je ustanovljena u korist svih, a neradi line koristi onima kojima je povjerena. Imajui u vidu da su ljudska prava univerzalna,univerzalna Deklaracija o ljudskim pravima (usvojena 10.12.1948. godine) je bila prvi

meunarodni instrument koji je uspostavio standarde za promovisanje graanskih, politikih,ekonomskih, drutvenih, kulturnih prava. Ona proklamira da je priznavanje uroenogdostojanstva i jednakih i neotuivih prava svih lanova ljudske porodice temelj slobode,

pravde i mira. Sva ljudska bia se raaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima, gdje sedalje kae da svako ima pravo na ivot, slobodu i linu sigurnost, da su pred zakonom svi

jednaki i imaju svi pravo bez ikakve diskriminacije na jednaku zatitu zakona.

Posebno se treba apostrofirati i stalno imati u vidu da su pojedinci i organi za ouvanjesigurnosti upueni na regulativna pravila. Sigurnosne slube imaju ustavno-zakonskilegitimitet u cilju efikasne i pravovremene sigurnosti pojedinca. Na drugoj strani ovjek kao

pojedinac tei i osjea svoje individualne potrebe, to se normalno odnosi i na sigurnost.Ukoliko je ona na potrebnom nivou, onda su mu obezbijeene sve kvalitetne pretpostavke zaopstanak i razvoj.

Individualnu sigurnost definiramo kao obavezu drutva da osigura takav demokratsko-sigurnosni prostor u kojem e njegovi lanovi moi ostvarivati i tititi svoje potrebe, prava iinterese sa svim opeprihvaenim i opepriznatim graanskim i ostalim slobodama koje suuslov za izgradnju i razvoj savremenog civilnog drutva.

4.2. Nacionalna sigurnost

S obzirom na svu sloenost sigurnosti kao drutvenog fenomena, daljnja razmiljanjabit e usmjerena na nacionalnu sigurnost, odnosno na na sigurnost drave. Mnogo autora sena naunoj osnovi bavilo problemom nacionalne sigurnosti. Veina ih je polazilo od toga da

je sistemski pristup najbitniji u definiranju ovog pojma, poto se razvoj ljudskog drutvaodvija i u potrebnim sigurnosnim uslovima kojeg determiniu politiki, ekonomski, socijalni,


11/56

moralni i drugi faktori. Znai da nacionalna sigurnost u svakom drutvu i dravi kao njihovogorganizacionog oblika, saglasno svom poloaju i okruenju i drugim relevantnim utjecajimakoji djeluju, postavlja sebi sistem konzistentnih sigurnosnih ciljeva i prioriteta, radi

blagovremene reakcije na probleme koji su identifikovani na osnovu politiko-sigurnosnihprocjena, procjena ugroenosti i preduzimanja operativnih i svih taktiko-tehnikih mjera i

metroda za zatitu svih segnenata drutva od raznih oblika i vidova devijantnosti koje praterazvoj savremene civilizacije. Danas je teko zamisliti ijednu dravu bez obzira na njenuveliinu ili snagu, koja bi semogla pojaviti kao primjer iskljuivo sigurne zemlje poobjektivnim i subjektivnim kriterijima procjene.

Pojedini autori istiju da:

- Nacionalna sigurnost podrazumijeva unutranju i vanjsku sigurnost drave, odnosnosigurnost drave u odnosu na vanjske i unutarnje opasnosti i ugroenosti. Radi se oglobalnoj sigurnosti koja osigurava opstanak i nominalno djelovanje drave sa svimelementima njene nezavisnosti, slobode i teritorijalne sjelovitosti, te ustavnog poretka(ukljuujui sve mogunosti njegove demokratske promjene i razvoja).

- Nacionalna sigurnost se definie kao odlika samostalne i suverene drave kojapreduzima odgovornost za vlastitu sigurnost, odgovornost za globalnu sigurnost, kao iza sigurnost naroda a sastoji se od:

1. sigurnosti nacionalnog okruenja

2. zatiti ivota ljudi

3. zatiti linog i drugog interesa

4. zatiti ovjekovih prava isloboda odbrane nacionalne sigurnosti

5. ureenje temeljnih funkcija drutva i sigurnost okoline

- Nacionalna sigurnost je nastojanje nacionalne drave da osigura svim lanovimadrutva sigurnost pred ugroavanjem izvana(intervencije, napadi, okupacije, blokade idr.) i unutar drutva (ugroavanje reda i mira, kriminala i dr.). Isto tako podnacionalnom sigurnosu podrazumijevamo zatitu i omoguavanje nesmetanogfunkcionisanja osnovnih vrijednosti datog drutva. Nacionalna sigurnost ima svojmeunarodni i unutranji vid. Unutranja sigurnost oznaava nesmetanofunkcionisanje drutveno-ekonomskog i politikog sistema i ouvanja javnog reda imira. Meunarodni vid pojma sigurnosti podrazumijeva zatitu teritorijalnogintegriteta i suvereniteta.

Na osnovu izloenog moemo definisati nacionalnu sigurnost kao: nacionalna

sigurnost podrazumijeva fiziki opstanak drave kriz zatitu teritorijalnog integriteta isuvereniteta, politiku samostalnost sa svim dravnim atributima na zatiti osnovnihljudskih prava i sloboda i drugih vrijednosti graana, te ostalih vrijednosti drutva predvanjskim i unutranjim ugroavanjem. U tom smislu, savremena nacionalna sigurnost

putem drave treba osigurati da u demokratsko-sigurnosnimuslovima osigura vladavinuzakona u cilju ostvarenja ope klime za drutveno-ekonomskim, socijalnim, kulturnim iinim razvojem graana i zajednice u cjelini. To nadalje pretpostavlja da u zatiti osnovnihvrijednosti datog drutva pred vanjskim i unutranjim ugroavanjem treba polaziti od togada aktivnosti nacionalnih sigurnosnih struktura putem ograniziranih specifinih aparatadrave, ne prozilazi iskljuivo iz efikasnosti, nego iz sutine i funkcije, te ukupnih

preventivno-humanistikih vrijednosti, kojima se na civiliziran nain uspijevaju postii

nacionalni sigurnosni efekti u drutvu, sa to manje povreivanja osnovnih ljudskih prava isloboda. Upravo u tome je tenja da se i izgradnji demokratskog, pravnog, otvorenog i


12/56

civilnog drutva ublae i svedu sve vie na humanistiku ravan imperativni karakterzakona, kako bi se stvaralaka energija ovjeka oslobaala u poeljnoj atmosferisigurnosnih okvira.

4.3. Meunarodna sigurnost

Genezu meunarodne sigurnosto moemo pratiti jo iz davnih vremena. Ona je udirektnoj korelaciji sa oblikovanjem prvih teritorijalno organizovanih zajednica, ali salabavim nutarstrukturalnim odnosima. Upravo nedovoljna organiziranost tih jednostavnihsegmentalnih zajednica (skupina ljudi-plemena) i njihovo ponaanje koje je proizilazilo iztadanjih pravilnosti, predvidivosti kao i odnosi koji su se uglavnom bazirali na voenjuratova, otvorili su niz pitanja na teorijskoj, politikoj i filozofskoj ravni, za razliitevremenske periode. Rana regulacija (red) je bila bazirana na normativnim pravilima kojasu imala vrhunaravni karakter i kao takva su bila vjena i nepromjenjljiva. U tom periodusva razmiljanja su bila fokusirana o problemima rata i mira. To je razumljivo iz

jednostavnog razloga, to su tadanje uspostavljene politike zajednice svoju sigurnost ifiziko odranje mogle odrat, samo ukoliko su bile vojno sposobne za odbranu, odnosno

voenje ratova. O neophodnosti voenja ratova kao garanta sigurnosti moemo nai i ukineskoj i indijskoj dravnoj filozofiji, kako bi se izbjegle vee nedae, odnosno problemiegzistencijalnog unutarnjeg reda, jer od stabilnosti unutarnjeg poretka zavisi vanjskasnaga drave i odranje mira. U okviru toga treba spomenuti i prve kontakte izmeu

pojedinih drava, koji datiraju 3100 godina p.n.e. a koji se iz oblasti meunarodnih odnosasmatraju prvim pisanim dokumentom ( napisan ugovor na kamenom spomenikuizmeu dva mesopotamska grada - drave Logoa i Ume o regulisanju granice). Ukasnijem historijskom razvoju pojavljuje se niz bilateralnih ugovora (ugovor o miru,

prijateljstvo, savezu i udruivanju, zabrani ratovanja, arbitrai, uzajamnoj pomoi, ovjenom miru, itd), koji su u kasnijoj fazi dovijali sve znaajniju dimenziju sa obzirom naintenzitet, karakter i irinu ispoljavanja meusobnih konflikata i drugih turbulentnih

prilika na meunarodnoj razini.

U teorijskim raspravama postoje oprena miljenja koja na indirektan nainimpliciraju pitanja nacionalne i meunarodne sigurnosti. Tako je koncept meunarodnesigurnosti i njegovog odranja bio na margini egzaktnih teorijskih rasprava jer svidosadanji sistemi meunarodne sigurnosti (koilektivna sigurnost, ravnotea snaga istvaranje svjetske zajednice) i pored izvjesnih pozitivnih primjera, nisu ispunili oekivanjana nain kako je to zamiljeno na teorijskoj ravni. Sutina tih gledita o sigurnostiimplicira dvijekrajnosti ili kao nedovoljno objanjen dvosmislen pojam ili kao model

preko koga se meunarodni odnosi definiu kao beskrajna borba za mo.

Definicija meunarodne sigurnosti: Meunarodna sigurnost treba da predstavljatemelj temeljni preduslov za opstanak i razvoj svih drava, eliminifanjem svih konfliktnih

prilika i drugih izazova koji mogu dovesti u pitanje njihovu stabilnost, to jeistovremewno relevantan uslov za ouvanje meunarodne zajednice. Stoga bimeunarodna sigurnost trebala znaiti da se svi lanovi meunarodne zajednice kaocjeline osjeaju sigurni i da u meunarodnom politikom sistemu postoje takvi odnosi, ili

pak takvi mehanizmi, koji omoguavaju da se svim dravama jami i u praksi pruasigurnost.


13/56

4.4. Globalna sigurnost

Razvoj meunarodno-pravnog poretka, ubrzani znanstveno-tehnoloki razvoj kojidovodi do meuzavnisnosti nacionalnih drutvenih zajednica, a time i interakcije ljudi uskoro svim oblastima ivota i rada (politike, ekonomije, kulture itd.), internacionalizacijaekonomskih odnosa, promijenjena geopolitika karta u odnosima meu vodeimzemljama svijeta, demografski rast stanovnitva i njihovo pomijeranje prema velikimcentrima (preko 50% ukupnog svjetskog stanovnitva), razvoj u blasti vojne strategije itehnologije, (naroito u oblasti nuklearne tehnologije proizvodnji laserskog oruja) todovodi do nuklearnog, biolokog i hemijskog terorizma, i sl. naglaen rast svih vidovainformacija i komunikacija sa irokim spektrom metoda i sredstava, kao i tenja drava dase oslanjaju na efikasne zatitne instumente nacionalne politike, te njihovo prisustvo ioblikovanju politiko-pravnih i sigurnosnih organiziranjih mehanizama za rjeavanjekonflikata, odnosi na globalnom svjetskom planu su dobili sasvim nove dimenzije. Tajrazvoj u savremenom svijetu se ne moe posmatrati izvan politiko-sigurnosnih, etnikih i

praktinih pitanja. Ovako iroko poimanje globalizacije je samo potvrda kako savremena

drutva u svjetskim okvirima prolaze kroz duboke i dalekosene transformacije, ali istotako praeno nizom napetosti, konfliktnih odnosa, dinaminou u sigurnosnom pogledu isl. Globalizaciju ne moemo tretirati kao neki novi sistem koji bi znaio nadomjetajsavremenih nacionalnih drava. Sam naziv podrazumijeva proces u irim okvirima, negoto su drave u svim ivotnim aspektima, bez obzira na geografski prostor, oblikciviliziranosti, politiko i ekonomsko ureenje. ivimo u vremenu velikih politikih,nacionalnih, ekonomskih, kulturnih i drugih procesa sa razliitim pogledima na rjeavanje

pitanja koja su od sudbinskog znaaja za budunost ovjeanstva. Meuzavisnostunutranjih i vanjskih proturijenosti, posebno pojava eksternalizacije iinternacionalizacije unutarnjih konflikata, ukazuju da se savremenu svijet nalazi ustanovitoj drutvenopolitikoj i sigurnosnoj nestabilnosti, a time i relevantnim pitanjima

svoje budunosti. Tako e pritisci, napetosti, sloenost sigurnosnih problema idestruktivna kretanja biti pratilac u globalizaciji procesa, ija bi osnovna odrednica trebalabiti odsustvo svih oblika nasilja i dominacije. Meutim, zvanina globalizacija saizdifirenciranim prioritetima je nosila i nosit e i u budunosti brojne izazove koje nijemogue u svim aspektima kontrolisati, to je dovodilo do razliitih kriza i ugroavanjaline sigurnosti graana, stabilnosti drava i njenih sistema sigurnosti. Pouke koje su

proistekle iz surove stvarnosti agresije na BiH upuuju na jo uvijek prisutneinternacionalne razlike na globalnom nivou. Ovih nekoliko naznaka o globalizacijinedvosmisleno potvruju o meuzavisnosti savremenih drutava ne samo na politikom,ekonomskom, tehnikom, ve i drugim podrujima ivota i rada. Sa tog stanovitamoemo kazati da je globalna sigurnost neodvojiva od line, nacionalne, regionalne i

meunarodne sigurnosti.Ali ne moemo govoriti o uspostavi odgovarajueg nivoasigurnosti u uslovima velike suprostavljenosti izmeu drava. Ipak, u sadanjim uslovimase moe rei da je ravnotea snage i moi komnkretna historijska realnost, koja jeegzistirala i koja e egzistirati sve dok se na meunarodnoj razini ne pronau novi oblici

povjerenja, meuzavisnosti u svim oblastima sa novim konceptima sigurnosne zatite, spotovanjem osnovnih ljudskih prava u okviru meunarodno-pravnih i politiko-sigurnosnih odnosa.

Svaka drava danas nastoji izgraditi jednu pripremljenu i cjelovitu doktrinu istrategiju djelovanja u oblasti meunarodnih odnosa i sigurnosti kao osnove zaostvarivanje globalnih ciljeva i zatite svojih unutranjih vrijednosti, bez obzira na njihovu

veliinu i mo, oblik civiliziranosti i unutranje politiko ureenje. To znai da pitanjenacionalne sigurnosti u sutini implicira i ostvarenje potrebnog nivoa sigurnosti na


14/56

globalnom nivou. Polazi se od toga da se sigurnost ne moe vie deginirati iskljuivoteritorijalno niti se sigurnost drava ne da vie odrati zatitom granica. Sigurnost jesveopa politika zadaa dako da se sigurnosna politika promatrana kao sveopa zadaa unovim strategijskim uvjetima ne moe ograniiti ni sadrajno, ni geografski, niinstitucionalno.


15/56

5. METODOLOKI OKVIR ZA PROUAVANJE SISTEMA SIGURNOSTI

5.1. Pojam i definiranje sistema

Pojam sistema se esto mijea sa pojmom struktura, posebno u sociologiji, kao isaterminom reim u politologiji. Zato se i postavlja pitanje ta se podrazumijeva pod

sistemom i kakva je mogunost njegove primjene u izuavanju sistema sigurnosti. Krozhistorijski razvoj drutva, sistem je sve vie postojao jedan od fundamentalnih koncepatamoderne nauke, naroito kao osnovni instrument istraivanja i teorijskih miljenja uraznim naunim disciplinama. Za dalje razmatranje prezentirat emo jedan broj definicijasistema kao kategorije koje predstavljaju osnov u teoriji sistema:

- Sistemi se definiu kao kompleksi elemenata koji se nalaze u interakciji na koje semogu primijeniti odreeni sistemski zakoni;

- Sistem obuhvata ukupnost ili kompleksnost elemenata ili pojedinanih dijelova. Onposjeduje strukturu, realizaciju, funkciju i predaje informacije ili ih prerauje;

- Uzajamna povezanost elemenata ili njihova interakcija traba rezultirati nekim ciljem;

- Sistem oznaava skup elemenata i njihov meusobni odnos. Poto sam pojam imairoku primjenu, podf sistemom se takoe moe podrazumijevati cjelina ureenja,skup principa koji slue kao temelj neke nauke, oblik politike i drutveneorganizacije ili nain njihovog ustrojstva. Pod sistemom se podratumijeva i svaki skupideja funkcija, materijala, ljudi ili grupa povezanih odreenom koncepcijom koji

predstavljaju zaokruenu relativno nezavrenu cjelinu;

- Sistem se definie kao skup varijabli u interakciji ili kao skup odnosa izmeu varijabliu jednom sistemu koji je postojao ili postoji ili kao teorijski okvir za sistematizovanje

podataka o datm pojavama;

- Sistem se definira kao proces koji se odvija izmeu skupa elemenata pri emu je svakiod tih elemenata meusobno povezan funkcionalno i operativno u ostvarivanju cilja;

- Sistem predstavlja red komponenti graenih tako da ispune odreeni cilj u odnosu naplan;

- Bitna karakteristika sistema je da je sastavljen od interaktivnih djelova od kojih svakiima vlastiti interes. Sistem je skup objekata zajedno s njihovim odnosima i svojstvima.

- Prema Hegelu, sistem oznaava podizanje jedne sloene protivrijene prakse na nivouosnovnih naela. U pojmu sistema nalazi se zahtjev da se u pojedinanom i posebnomotkrije ope i zajedniko i da se uspostavi jedinstvo izmeu predstava i empirijskemisli i prakse. U pojmu sistema nalazi se istovremeno teorija, odnosno otkrivanjesutine kroz podizanje empirije na nivou osnovnih koncepata kao i instrumentistraivanja i analize.

Sve naznaene definicije nedvojbeno ukazuju na veliki interes prouavanja ipromatranja sistema kao osnovnog konstituensa teorije sistema. Veliki interes zaznanstveno prouavanje sistema prevashodno je odraz sve veeg znaaja njegove uloge usvakom drutvu. Prouavanje politike historije, a time i konkretnih sistema doprinositakoer teorijskoj i praktikoj institunacionalizaciji organizacionih oblika u sigurnosnomsmislu, koji e odgovoriti na sve sigurnosne izazove savremenog drutva.

Izlaganjem pomenutih teorijskih gledita doli smo do relevantnog zakljuka orazvijenom kategorijalnom aaparatu koji se koristi za prouavanje razvoja sistema, tevelikoj dinaminosti, sloenosti, promjenjljivosti, meuzavisnosti, strukturi,

podsistemima, ulazu i izlazu iz sistema, granicama sistema, sredini sistema na kojima se


16/56

temelji teorija sistema. Takore, treba apostrofirati da su pojmovi sistemsko miljenje,sistemski pristup i sistemska analiza produkt ope teorije sistema. Sve to govori da jesvaki sistem dio jednog veeg sistema.

5.2. Znaaj razumijevanja politikih sistema za nauni i teorijski pristup upromiljanju sistema sigurnosti

Prouavanje sistema sigurnosti treba prvenstveno traiti u prethodnomrazumijevanju politikih sistema, kako bi se izbjegla bilo kakva jednostranostimprovizacija i parcijalizam, odnosno nedovoljna znanstvena pojmovna odreenja sistemasigurnosti, posebno ako znamo da se sve promjene u jednom drutvu neminovnoodraavaju na pojedine segmente funkcionisanja politike vlasti. Svaka struktura ifunkcionalna neusklaenost nuno proizvodi politike i sigurnosne implikacije, tako daemo se pored navedenih teorijskih pristupa prije razmatranja sistema sigurnosti, osvrnutii na gledita pojedinih autora koji su imali dominantnu ulogu u razvijanju ove teorije uoblasti politikih nauka i sociologije. Pod politikom naukom podrazumijevamo nauku o

politici u svim njenim oblicima, dimenzijama i oblastima. Dakle predmet politike nauke

su osnovna podruja politike (osnovni pojmovi i metodologije-politika teorija, politiko iustavno ureenje pojedinih zemalja, politike stranke, javno mnijenje i politiko

ponaanje graana, javna uprava, organizacija upravljanja birokratije, meunarodni odnosiitd.), pri emu centralno mjesto zauzima politiki sistem. Etimoloki politiki sistem kaotermin je nastao znatno kasnije od termina drava. Meutim svaki politiki sistem je izraz

politike i predstavlja sistem koji u svom egzistiranju nosi u sebi brojne antagonizme, kojise svakako odraavaju na sigurnosno stanje u drutvu. S obzirom na sloenost ikompleksnost politike realnosti u svakom drutvu sa brojnim uspostavljeniminstitucijama, uslovljavali su potrebu da razni podsistemi u svom funkcionisanju iskauodgovarajui nivo interakcije i jedinstvenog djelovanja u okviru koncepta politikogsistema. Sami koncept sistema u politiku nauku je stigao iz drugih disciplina, s osnovnim

ciljem povezivanja elemenata jedne cjeline i njenu potrebnu interakciju sa okruenjem. Neulazeri u mnogobrojne razlike u poimanju i teorijskom odreivanju politikog sistema,

pod politikim sistemom emo podrazumijevati skup svih institucija kojima se artikulira iuobliava politika vlast, odreuju odnosi izmeu te vlasti i drutva, kao i nain vrenjavlasti, te instrumenti utjecaja graana na to vrenje. Ciljevi se ostvaruju putemuspostavljenih autoritativnih institucija i organizacija koje usmjeravaju drutvene tokove ueljenim pravcu, ali u ijem su sreditu posredne ili neposredne djelatnosti drave. Dakle,

politiki sistem prvenstveno obuhvata dravu, uzajamne odnose politike vlasti (drave) iostalih sfera globalnog drutva, odnosno interakcijske oblike meusovnog utjecaja iodnosa javne vlasti i drutva. Time politiki sistem ne obuhvata samo politiku dravu,

politiku vlast, ve on predstavlja okvir za prouavanje politikog ivota u globalnomdrutvu, kao i utjecaj drutvene strukture na politiki sistem, to je od relevantnog znaajaza shvatanje politikog sistema openito.


17/56

6. SIGURNOST U DEMOKRATSKOM DRUTVU

6.1. Demokratska organizacija drutva

U razvoju savremenog drutva, a samim tim i organizacije i funkcionisanjademokratske ustavne drave, neizostavno je znanstveno promiljanje demokratije, koja u

sutini predstavlja fundamentalno obiljeje politikog sistema. Etimoloki demokratijapotie od grke rijei demos narod i eratos vlast, vladavina, to upuuje da se radi ovladavini naroda. Zbog toga se ona danas nalazi u centru politikog istraivanja, i drugihnaunih disciplina.

Historijski posmatrano, amerika (1776) i francuska (1789) revolucija se uzimajukao poetak obrazovanja modernog pojma demokratije. U tom smislu se moe kazati da jedemokratija naroito u 20. stoljeu u demokratskoj ustavnoj dravi temeljna vodilja uoblikovanju politikih konstitutivnosti. Ukoliko izvrimo paljivu politoloku analizu ovihstajalita koji poimaju i problematiziraju demokratiju jasno se uoava da svi sistemi uuspostavljenim dravama sebe smataju demokratskim. Osim toga svi ustavi koji sudoneseni poslije Drugog svjetskog rata proklamuju demokratski karakter dravnogureenja. Dakle, demokratija je najee zastupana politika ideja i tip poretka.

Demokratska institucionalizacija politikog ivota u jednom drutvu implicira ioblikovanje dravnog aparata koji svoju punu legitimaciju dobija od naroda, koji e titititemeljna ljudska prava. Znai da demokratija ne smije dovesti u pitanje naznaena prava.

Naprotiv demokratska drava je duna da obezbijedi sve politike-sigurnosne i drugepretpostavke radi stabilnosti demokratije, kao oblik politike vladavine. Da bi se toobezbijedilo moraju postojati institucije, odnosno minimum institucija koji e afirmirativladavinu demokratije i pruiti mogunost za ostvarenjem svih graanskih i politikih

prava graana. U tom pluralizmu interesa i njihova artikulacija u civilnom drutvuneminovno uslovljava da se na potpuno optimalan nain prie uspostavljanju korelacije u

samom razvoju drutva i graanina. Radi se o odnosu izmeu ovjeka kao pojedinca sasvim svojim zahtjevima i potrebama i dravne organizacije u kojoj demokratija treba da

predstavlja optimalni oblik ostvarenja mogue sree za najvei broj pojedinaca uz punuvladavinu zakona. Zato se i najvie koristi definicija koja kae da je demokratija vladavinanaroda, od naroda i za narod. Na taj nain svaki pojedinac po osnovu birakog pravauzima uee u izboru onih koji e stvarati zakone pod kojim svi mi moramo ivjeti.Samo na osnovu jaanja i zatite individualnih sloboda i prava graana, legitimnosti ivladavine zakona, podjele politikevlasti (zakonodavna, izvrna i sudska), ogranienja iodgovarajuih oblika nadzora legitimne moi drave i njenih organa, sudjelovanja u

javnom ivotu, izbora i izbornog sistema parlamentarnih predstavnikih tijela, teritorijalneorganizacije vlasti, moemo govoriti o demokratskom sistemu.

Kljuni pojam za demokratiju je sloboda. Zato demokratija nije naprosto politikisistem kao svaki drugi, njezina se bit sastoji u provoenju velikih socijalnih promjena kojemaksimiraju ovjekovu slobodu. Time dolazimo do relativnog pitanja pitanjademokratske organizacije drutva, koje se temelji na ustavnim principima. Dakle ustavnademokratija implicira organizaciju drave koja preko svojih institucija titi poeljnuinterakcijsku simbiozu podsistema koji u okviru svojih prava, dunosti i ovlatenjaomoguuju pravovremeno reagovanje na sve izazove koji mogu dovesti do povredeljudskog dostojanstva. Na taj nain se obezbjeuje i demokratska otvorenost i vitalnostdrave. Ograniavanje legitimne moi i otklanjajue sigurnosne i druge rizike koji prijeteslobodi i dostojanstvu pripadnika politikog drutva, demokratija kao oblik politikog

sistema i kao operacionalizacija i emanalcija slobode, uz odgovarajue ustavno


18/56

ogranienje, otvara prostor, kako bi se stvaralaka energija ovjeka oslobaala u poeljnojatmosferi sigurnosnih okvira.

6.2. Demokratska ustavna drava

Kao to u okviru politike, politikih sistema i politikih procesa, odnosno politike

vlasti, postoje veoma sloeni, isprepleteni i viestrani odnosi utjecaja izmeu pojedinihorganizacija, to isto moemo rei za odnos sigurnosti prema politici i pravu.

Popznato nam je da centralno mjesto u jednom drutvu zauzima politika vlast. Svidrugi oblici organizacije vlasti u okviru podsistema jedne drave su zavisni od politikevlasti. Radi se o veoma sloenom mehanizmu. Kroz itavu historiju politika je bilaneodvojiva od vrenja dravne vlasti, tako da je i drava osnovni i najvaniji oblik

politike organizacije svakog drutva. Ali prije nego to elaboriramo relevantne elementedemokratske ustavno-pravne drave, bacit emo kratak pogled na pojavu drave. I danassu u savremenoj teoriji drave prisutni razliiti pristupi, koji se zasnivaju na politolokim ifilozofskim doktrinama. Tako da se drava danas posmatra kao politika, pravna,ekonomska, ideoloka ili etnika institucija. Moemo navesti i gledita prema kojima sedrava izjednaava sa dravnim aparatom, drava kao institucijalno nasilje, monopolfizikog nasilja i sl. Etimoloki gledano rije drava je realno novijeg porijekla. Pojediniautori smatraju da je pojam drave izveden iz latinskog status. Francuski historiar LusjenFer smatra da je ovaj termin stvoren za vrijeme renesanse i to predstavlja italijanski

pronalazak. Prvi ga je upotrijebio Makijaveli usvom djelu Vladalac. On u prvoj glavisvog djela navodi rijei Tudi di stati- sve drave, da bi taj termin vrlo estoupotrebljavao u navedenom djelu. U antikom drutvu odnosno u grkoj terminologiji iu rimskoj dravi ta rije je bila nepoznata. U toj fazi historijskog razvoja grki polis irimski res publica su oznaavali politiki sistem drave, to je impliciralo glavnedravne poslove, odnosno mo donoenja globalnih pravila, a isto tako i mo njihovog

provoenja radi ostvarenja planiranih ciljeva u zajednici. U grkoj tradiciji politika seprije odnosi na djelovanje graana i njihovo nastojanje da se postigne jedinstvo graana izajednice, dok je kod Rimljana politika predstavljala usku korelaciju s pravom, gdje jerepublika (res publica) predstavljala javno djelovanje naspram privatnog. Taj proces jetekao u pravcu neposlunosti svjetovne vlasti (period kranstva). Sa renesansom sestvaraju pretpostavke za modernim shvatanem politike. Dolazi do postupnog odvajanja

politike od (kranske) etike. Bitno je naznaiti da u grkoj a niti u rimskoj tradiciji terminpolis i civitas- ili res publica, kao ni srednjovjekovni izraz regnum nisu imali osnovneznaajke u njenom modernom, odnosno savremenom institucionalnom smislu. Kao

poseban aparat, drava se pojavljuje u novije vrijeme sa uspostavljanjem apsolutnihmonarhija u 17. i 18. stoljeu, (posebno u Francuskoj). Teite u tom periodu je bilo da se

drava kao osnovni i najvaniji oblik politikog organizovanja drutva uini tomonijom, kako prema drugim dravama, tako i prema podanicima. Taj period jekarakteristian po nastojanjima uvoenja diobe vlasti, odnosno kao garancijaindividualnog opstanka naspram drave (liberali) sa dananjim preovlaujuimkonceptom predstavnike demokratije. U periodu 18. i 19. stoljea politika je kljuni

pratilac politikih revolucija s osnovnim ciljem ubrzavanja politiko-historijskih procesa.Pri tom su znaajnu prevlast imale nacionalno oblikovane drave u Evropi. Poetkom 20.stoljea dolazi do naglaenog rasta uloge drave posebno u periodu intenzivnog razvojameunarodnih politikih odnosa.

Na osnovu dosadanjih izlaganja moemo odrediti zajednike nauno definicijske

okvire o nastanku i organizaciji drave i njenom funkcionisanju u savremenom drutvu.Kao prvo, drava predstavlja organizaciju drutva, dakle zajednicu ljudi koji su nastanjenina jednoj teritoriji i organizovani saglasno jednom pravnom poretku koji ima karakter


19/56

originernosti (suverenost, suverena vlast). Dakle, radi se o shvatanju drave kao pravneorganizacije, odnosno kao teritorijalno uspostavljene zajednice sa vrhovnom vlau. Ovaj

pogled se mora uvaavati u prouavanju drave posebno uzimajui u obzir da dravastvara pravo i isto primjenjuje, odnosno obezbjeuje izvrenje prava putem legitimne sile.Drugo, to je bitno i to upuuje da je drava i pravna organizacija jeste njena organizacija

pomou pravnih normi, koje ona sankcionie monopolom fizike prinude i najzad to jesveukupna djelatnost drave odreena pravom. Tanije kazano pravo propisujeorganizaciju drave. Prilikom razmatranja odnosa politike, demokratije, proizilazi da jedrava prevashodno politika, pa tek onda pravna organizacija. Dakle politika koja radi saljudima i nastaje sa ljudima obuhvata svaki oblik i vidove drutvene akcije, uz razvojnusliku sigurnog i stabilnog poretka. Samim djelovanjem uspostavljaju se politiki sublektikoji na osnovu prihvaenih politikih doktrina djelovanja i poeljnog pravnog poretka,dovode do meusobnog razumijevanja, naroito kada se radi o ulozi subjekata i njegovojmogunosti u poimanju politikih djelovanja i procesa. Osnovni cilj svih politikih

procesa je odravanje uspostavljene zajednice. Za ostvarenje tih ciljeva su potrebneustanove i institucije pri emu dominantnu ulogu ima drava kao oblik politike vlasti. U

tom kontekstu drava ima zadatak da putem prava kao sredstva izvrava politiku funkcijuu drutvu, odnosno da bi se drava organizovala i da bi mogla uspjenije djelovati.Drugim rijeima, ne postoji drava radi ostvarenja (stvaranja i primjene) prava, nego

pravo postoji da bi drava pomou njega mogla da vri svoju politiku funkciju. Iz ovogmoemo izvui relevantan zakljuak da je ipak sveukupna djelatnist jedne drave

prevashodno odreena politikom to bi preciznije kazano impliciralo da je drava kaopravna organizacija samo oblik djelovanja drave kao politike organizacije.


20/56

7. ELEMENTI DRAVE

7.1. Teritorij

Da bi drava postojala mora imati osnovne elemente koji se smatrajufundamentalnim atributom dravnosti, a to su: teritorij, stanovnitvo, vlast i karakteristike

suverenosti. Dravnu teritoriju ini dio prostora koje dravu kao teritorijalnu zajedniculjudi ini razliitom u odnosu na ostale subjekte, naroito na podruju meunarodnihodnosa. Ovaj element takoe predstavlja fundamentalnu divergenciju izmeu brojnihsrednjevjekovnih tvorevina i savremenih drava. Meutim bez ovog elementa, ne moemogovoriti da su ispunjeni minmalni uslovi za postojanje jednog organizovanog drutva. Tuse radi o meusobnoj kljunoj korelaciji naznaenih elemenata. Tako da svaki od njihtrebamo posmatrati kao neophodne za oblikovanje drave. S obzirom da je teritorijalnogrupisanje u historijskom razvoju karakterisalo sva ljudska drutva, dolazimo do znaajnekonstatacije da je teritorij imao veoma vane strateke aspekte (veliina teritorije,strategijski znaaj, kvalitet teritorije, grografski poloaj, klima i sl.).

Naroito je geostrateki aspekt utjecao na oblikovanje dravne politike, a posebnovanjeske politike, doktrine i strategije. Ovim ne elimo precjenjivati vanost teritorijedrave, pogotovu to postoje i drave sa ogromnim teritorijama, ali nemaju sve

pretpostavke koje bi ih mogle dovesti u poloaj drava sa jakom dravnom silom, a time iznaajnijeg faktora u meunarodnim odnosima.

7.2. Stanovnitvo

Drugi element, stanovnitvo drave, sainjavaju ljudi na njenoj teritoriji koji sutrajno nastanjenu na tim prostorima. Bez stanovnitva nema organizacije ljudskog drutva.Dakle, radi se o veoma znaajnom utjecaju stanovnitva na sveukupnu dravnuorganizacionu i funkcionalnu djelatnost. U tom smislu o stanovnitvu govorimo kao

relevantnom politikom iniocu, kada je u pitanju politika djelatnost drave u politikomprocesu, koji se odvija u drutvu, to se smatra kljunim elementom u oblikovanju iodreivanju djelatnosti dravnih organa. Sam pogled na pojedine drave, eksplicitnoukazuje na velike divergencije u pogledu broja stanovnika. Broj stanovnika se uzima kaokvantitativno mjerilo, zatim individualna obiljeja stanovnitva, pravci njihovog razvojakoji se uzimaju kao jednim od osnovnih pokazatelja moi drave. Meutim i ovdje postojeznatne razlike. U kvalitativne osobine stanovnitva spadaju starost stanovnitva, stepenobrazovanja, demografska rasporeenost i porast stanovnitva, fizike osobine, odnosstarog i mladog stanovnitva, mentalitet, karakter i sl. Takoer, velika se panja poklanja inacionalnom sastavu stanovnitva, tako da se moe govoriti o nacionalnim homogenim ivie nacionalnim dravama.

7.3. Dravna vlastStanovnitvo i teritorij ine personalni i materijalni element drave dok vlast

predstavlja pravni element. To i dravu kao politiku i pravnu organizaciju drutva inerazliitom od ostalih oblika organiziranog drutva, a posebno to je dravna vlast ugranicama teritorije vrhovna ili suverena. Meutim, treba znati da je politika vlast usutini fundament svake druge vlasti u drutvu. Stoga se vlast moe definisati kaouspostavljena organizirana hijerarhijska struktura koja djeluje na pojedince radi postizanjaeljenog ponaanja, vodei rauna da se njihova djelatnost zasniva na legitimnostinaroito kada je u pitanju primjena fizike prinude. Sami pojam legitimnosti vlastimoemo posmatrati sa patolokog i sociolokog stajalita. Pitanje legitimnosti svake vlasti

je u uskoj korelaciji sa relevantnim pitanjima stabilnosti kao i trajnosti politikog sistema,odnosno dravnevlasti. U tom smislu jednu vlast u dravi moemo smatrati legitimnom,


21/56

ukuliko je pripadnici jedne politike zajednice (drave) prihvaaju, sa uvjerenjem isaglasnoi da se radi o instituciji vlasti i njihovim izvriocima ija e se djelatnostzasnivati na osnovnim postulatima demokratije, potivanjem temeljnih ljudskih prava isloboda, pravdi, jednakosti i koj su izabrani na demokratskim viestranakim izborima uz

punu nepristrasnost i odmjerenost, te pravovremeno, zakonito i odgovorno legitimno

reagiranje u cilju odravanja sigurnosti u svim segmentima savremenog drutva.Dakle, ona vri usmjeravanje ponaanja drugih ljudi kojoj stoji na raspolaganju i

primjena legitimne prinude, kao i druga stedstva, s obzirom da se radi o sloenoj iorganiziranoj drutvenoj strukturi sa odnosima nadreenosti i podreenosti.Svaka dravnavlast kao legitimni i jedini titular u organiziranom drutvu predstavlja najefikasnije

politiko orue putem koje se u vidu oblikovanih i uspostavljenih podsistema moguostvariti politiki i drugi ciljevi. U tom smislu moemo apostrofirati da svaku dravnuvlast karakterie nezavisnost, neprikladnost i nedjeljivost. Organiziranost dravne vlasti samonopolom fizike sile sa ekonomskim i drugim funkcijama, uslovljavaju da nezavisnostvlasti nije potinjena nikakvoj drugoj vlasti, koja bi bila na veem nivou. To u sutini

predstavlja organiziranost vlasti. Jasnije kazano, organiziranost drave znai da je dravaentitet koji je sposoban da se samoopravdava i koji nije izveden iz drugog entiteta. Dakle,dravna vlast kao najvii i legitimni titular implicira i pravnu mogunost da dravasopstvenom odlukom odredi okvir svoje nadlenosti i intervencije, kao i da primjeni sveneophodno potrebne mjere da ga zatiti. Pod neprekidnou dravne vlasti

podrazumijevamo njenu trajnost, bez obzira na unutarpolitiki odnos snaga, iji sepredstavnici, odnosno nosioci pojedinih funkcija mijenjaju saglasno izbornim rezultatimai dogovorom politikih stranaka. Sama rije nedjeljivost implicira zakljuak da se radi o

jednoj vlasti sa nizom uspostavljenih podsistema sa divergentnim funkcionalnim ulogamai obavezama u odravanju politikog poretka.

7.4. Suverenost

Pojam suverenost je izveden od novolatinske rijei superanus, supremus-najvii, vrhovni i starofrancuskog sovrain, sa istim terminolokim znaenjem. Politikamisao se od najranijih vremena poela baviti problemom, a naroito sa nastankom drave,tako da preve elemente teorije o suverenosti moemo pratiti u treem mileniju p.n.e. ustarom Egiptu, u sklopu uenja o socijalnoj piramidi. U periodu antike misli tu spadajuPitagora, Tukidid, Sokrat, Platon i Aristotel, koji u okviru svojih stajalita

problematiziraju i ovu oblast, dok su u starom Rimu primjetne razlike izmeu auctoritasakao najvie carske vlasti. U odnosu na sve druge vlasti, u srednjem vijeku se vodila otra

borba za suprematiju u drutvu izmeu crkve i drave. Prvu potpuniju teoriju suverenostidao je francuski politiki mislilac an Boden u svom djelu est knjiga o republici.

Rukovodei se politikim razlozima, Boden je u razmatranju suverenosti polazio od togada je ona najvia, neograniena, apsolutna, trajna, neograniena i neotuiva vlast, iji jesadaj u pravu izdavanja zakona, imenovanje najviih dravnih slubenika, odluivanje oratu i miru, davanje pomilovanja, oporezivanju i pravo na pokornost. Dakle radi se osuverenosti kao najvioj vlasti koja ne poznaje nijednu drugu vie od nje.

Pored navedenih osnovnih elemenata koji su neophodni da bi se moglo govoriti opolitikoj organizaciji drutva moemo navesti i nacionalnu privredu, nacionalnu kulturukao i ostale organizacije koje egzistiraju u dravi. Ranije smo naznaili ope teorijske

pristupe u naunom prouavanju drave. Primjetna je veoma naglaena definicijskaarolikost u teorijskom odreenju drave. Osim navedenih uoavamo i ona stajalita koja

dravu vide kao smetnju i konicu u obezbjeenju temeljnih prava i sloboda, predviajuijoj ak i nestanak sa politike pozornice. Kao osnovni razlog se navodi prevelikakoncentracija vlasti. Meutim, isputa se kljuni momenat koji nedvosmisleno potvruje


22/56

da je drava kroz historijski razvoj bila i ostala jedina poznata forma organiziranogdrutva, i koja je bila sposobna da odgovori na sve izazove pred kojim stoji savremenacivilizacija.

Danas i ubudue ne moemo apsolutno govoriti o demokratiji ukoliko se ona neoblikuje u ustavno-pravnim okvirima, a niti moemo za jednu dravu rei da je ustavnaako nije organizirana na demokratskim postulatima. Tako smo doli do tradicionalnedefinicije drave, koju moemo definirati kao politiku zajednicu sa suvremenom vlauureenu na temelju prihvaenih regulativnih pravila kao izraz povjerenja i volje graana ikoja putem legitimne fizike sile osigurava njihovu primjenu u cilju zatite i ouvanjavrijednosnog sistema graanskog drutva, vodei rauna o obezbjeenju ravnotee izmeuzatite osnovnih prava i sloboda graana i interesa drutvene zajednice. Naznaena

polazna definicija vodi nas prema sadrajnom promiljanju demokratske ustavne dravekao okvira civilnog drutva u kojem relativnu ulogu ima sistem sigurnosti. Dravu koju e

prihvatiti njeni graani, kao autoritet u zajednici, kao zakonitu legitimnu, vlast koja moravoditi rauna o odravanju visokog koncepta potivanja ljudskih prava. Upravo u tome je

tenja da se u izgradnji otvorenog demokratskog i civilnog drutva ublae i svedu vie nahumanistiku ravan imperativni karakteri zakona, kako bi se stvaralaka energija ovjekaoslobaala u poeljnoj atmosferi sigurnosnih okvira. Na taj nain e se i predvieni oblici

prisile u drutvu sve vie smatrati neophodnom objektivnom potrebom, ime e se kodgraana stvarati klima i saznanje o granici koju u svojim potrebama i interesima ne mogu

prekoraiti jer bi to dovelo do sigurnosnih i ostalih problema.


23/56

8. DEMOKRATIJA I DEMOKRATSKA USTAVNA DRAVA

Da bi politiki sistem u jednoj dravi bio demokratski i da bi kao dio globalnogsistema u drutvu obezbijedio neophodne pretpostavke za usklaivanje meusbubjektivnihinteresa, sa demokratskom kontrolom, on mora ispuniti fundamentalni zahtjev, a to je dase sve relevantne odluke koje su od kljunog znaaja za drutvo u cjelini, donose uinstitucijama koje su obrazovane i uspostavljene na osnovu redovnih, provedenih izboraizmeu vie politikih partija i kandidata putem opeg prava glasa. Uspostavljenasimbioza u procesu oblikovanja demokratskih institucija sa mnotvom i artikulacijominteresa ne samo oficijelnih, nego i drugih nevladinih organizacija, u izvjesnom smislu

predstavlja jasan putokaz za afirmaciju civilnog drutva i osloboenje od prevelikedominacije politikih struktura. Meutim, ne treba izgubiti iz vida injenicu da graani udemokratizaciji drutvenog ivota moraju strogo nadzirati one na odgovornim politikimfunkcijama i iskljuiti svaku mogunost korupcije, odnosno uiniti nepodmitljivost takvimvrlinama politikog poziva koji se isplati. Da bi se postigli naznaeni kvaliteti, trebaju sestvoriti demokratski i ustavno-pravni okviri koji e onemoguiti svaki eventualni pokuaj

zloupotreba od strane pojedinaca, naroito od onih koji donose relevantne odluke bitne zajedno drutvo. Zato demokratija predstavlja zajednitvo fundamentalnih pravila kojaodreuju tko je nadlean da donosi klektivne odluke na temelju odgovarajue procedure.Dolazimo do kljunog pitanja a to je odnos izmeu ovjeka kao pojedinca i kolektiva,odnosno do poeljnog stupnja korelacije izmeu demokratije i ustavne drave. Poto jedemokratija emanacija sloboda, a ustav za uvijek ogranienje, razumljivo je da se tudrava pojavljuje kao ustavno-pravni okvir za razvoj civilnog drutva. U tim odnosimadravu trabamo posmatrati kao ustavnu sigurnost, a ne da bude u funkciji neodgovornogivota.

Preduvjet za demokratsku dravu su upravo naznaeni stavovi, kojima se jedinomogu zagarantovati temeljne slobode i prava ovjeka. Iz tih razloga moemo naznaiti da

ovjekova sloboda nije apsolutna s obzirom na potrebu i zahtjev za odgovarajuimponaanjem u skladu sa regulativnim pravilima. Navedena pravila spreavaju sukobiskustva koja obino rezultiraju nametanjem pojedinih oblika ponaanja. Zato je sloboda uznaajnoj mjeri stvar normativnih pravila jednog drutva. Ogranienjemoe biti samoukoliko je utemeljeno zakonom koji je doneen u demokratskoj proceduri u ijem sudonoenju uestvovali i graani putem demokratsko izabranih predstavnika u organevlasti. Nema sumnje da je to osnovni zahtjev, poto zakonito ograniavanje pojedinih

ponaanja predstavlja garanciju sigurnosti u graanskom drutvu. Tu se jasno uoavademokratski karakter vlasti, poto demokratija kao vladavina naroda tj. svih graananalazi u pojednicu granicu i potvrdu svojih prava i odluka, tako da u demokratskoj dravi

pojedincu mora pripadati pravo sudjelovanja ne samo u demokratskom procesu, nego inasuprot demokratskom procesu, jer bez obog postojeeg mogao bi nastati dojam da je udemokratiji pojedinac potpuno potpuno i sasvim lan demokratskog kolektiva... to nijesmisao demokratskih nego totalitarnih oblika vladavine. U tom kontekstu zbiljska

predstavnika demokratija moe samo egzistirati i razvijati se na pluralizmu, odnosnoviestranakom sistemu, redovnim, pravednim izborima, opim pravom glasa,uvaavanjem naela veine prilikom uspostavljanja dravne vlasti kao i ostalih oblikainstitucionalizacije regulativnih pravila. Pomenuto politiko i demokratsko predstavnitvoobezbjeuje da vlasti vladaju uz pristanak onih kojima se vlada, to je jedina zakonitaosnova po kojoj odreeni pojedinci mogu imati vlast nad ostalima. Dravne su institucijeizravno ili posredno odgovorne narodu, odnosno graanima. Zastupnici naroda mogu

vladati jedino ako su ih graani za to zakonski ovlastili. Dakle fundamente demokratskog


24/56

predstavnitva zadobijene na viestranakim izborima oznaavamo kao parlamentarnudemokratiju, koja dominira u Evropi.

Iz ovog slijedi logian zakljuak da je izborni sistem kljuni nerv politikogsistema, s obzirom da se samo demokratskim viepartijskim izborima zadobija potrebno

povjerenje u institucije sistema. To ujedno znai da bez demokratije nema demokratskihinstitucija koje izvravaju i osiguravaju podreenost vlasti slobodno izraenoj volji i

potrebama njenih graana i njihovog permanentnog utjecaja na pravac i sadrajprovoenja politike putem demokratsko izabranih predstavnika u predstavnika tijelaparlamenta, kao i druge relevantne organe. Na ovaj nain graani na posredan nainostvaruju i kontrolnu komponentu nad organima i slubama sigurnosti koje ine sistemsigurnosati jedne drave.

Birako pravo kao temeljni preduslov demokratije i osnovni supstrat u politikomkonstituisanju drutva, upravo omoguuje graanima da kao aktivni uesnici utjeu nademokratsko konstituisanje vlasti. Dakle, s pravom glasa kao univerzalne kategorije to

predstavlja kamen temeljac demokratije, po principu jednakosti jedan ovjek jedan

glas, uz tajnost, neposrednost glasanja kao relevantnih atributa, te uz uee viepolitikih partija i kandidata, graani putem izbornog sistema, pored toga, to utjeu naobrazovanje politike osnove sistema vlasti, oni prihvatanjem i pruanjem podrkeomoguuju da vlast moe trajnije funkcionisati, da svoje akte pretvori u zakon i zakon u

pravilo ponaanja u smjer ureenja, poredak u oblik civilizacije. Funkcicja izbora nije utome da demokratiju uine vie demokratskom, ve da je uine moguom. Dakle, smisaoizbora jeste da selekcioniu rukovodstvo, a ne da maksimiliziraju demokratiju, jer nikonije roen da vlada i niko nema linog ili uroenog prava na osnovu kojeg naelno osvajaili zauzima poziciju u vlasti. To je osnovna premisa cjelokupne demokratske

politikemisli o dravi, politici i vladanju.

8.1. Demokratska ustavna drava kao nosilac sigurnosne funkcije u civilnom drutvuOsnovni okvir za organizaciju ivota u jednoj dravi predstavlja ustav koji je

rezultat politike. Razvoj pluralnog drutva i demokratije i ustavi su poprimili demokratskupolitiku dimenziju. Tako izraz, demokratski, postaje organski element u oblikovanju idonoenju savremenih modernih ustava. To je danas ve univerzalni pojam poto ve 200godina glasi odgovor da je ustav valjan jer ga je stvorio narod. Njega su prihvatile svezemlje pa ak i one koje odlikuju ogranienja uskoro svim oblastima drutvenog ivota.

Ne ulazei u naunu elaboraciju ustavne problematike, ipak moemo kazati da se ustavipreteno odreuju u materijalnom i formalnom smislu. Radi se o normaivnom odreenjuustava kao skupu normi kojima se ureuju osnovi drutvene organizacije u jednoj

politikoj zajednici, nain vrenja dravne vlasti u njoj, kao i granice dravne vlasti.Takve granice su slobode i prava pojedinaca i kolektiviteta.

Ustav je osnovni zakon drave, koji je u vrhu piramide gdje se oblikuje i zavravadravni poredak. Na taj nain on poprima i nadzakonsku pravnu snagu. U razmatranju

pojma esto se upotrijebi i politika dimenzija. Smatra se da ustav u politikom smislupostoji kada je onemoguena subjektivnost, samovolja i zloupotreba nosilaca dravnevlasti. Elementi ustava su podjela vlasti, unaprijed propisani pravni mehanizam zasaradnju vie vlasti, kako bi se izbjegli zastoji i blokade u vrenju vlasti, racionalan metodustavnih promjena i time prilagoavanja ustava drutvenoj stvarnosti. Efikasnoogranienje dravne vlasti vri se podjelom na zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast.

Relevantna je injenica da je danas demokratska ustavna drava ustvari okvir zaorganizaciju jednog otvorenog graanskog pravnog i prularnog drutva u kojem suzagarantovana fundamentalna prava i slobode pojedinaca u svim oblastima ivota i rada.


25/56

Iz tih razloga se namee kricijalna potreba promiljanja demokratske ustavne drave. Utom kontekstu ustavna demokratija obezbjeuje okvir i oblikovanje politikih sistema sauvaavanjem svih neophodnih pretpostavki organizacije moderne i pravne drave, savladavinom prava i unoenjem potrebnih elemenata humanizma prema ovjeku injegovom dostojanstvu. Na drugoj strani otklanjaju se sva ona ogranienja koja su

dovodila u pitanje obezbjeenje i zatitu svih ljudskih prava i sloboda. Meutim, trebaznati da su jo uvijek u dananjoj drutvenoj zbilji mnoga prava nezatiena. Ustav kaoosnovni pravni i politiki akt, kao zakon demokratske drave, akt institucionalizacije

politikog sistema i legitimnosti politike vladavine, kao fundament pravnog poretka isistema vladavine prava, obezbjeuje okvir za odravanje politikog i pravnog sistema.

Na taj nain demokratsko-ustavna i prluralistika pravna drava u kojoj je osnovni principoblikovanje vlasti, institucionalizacija i vladavina prava sa razgranatim mehanizmomdemokratskih sadraja, prua mogunost za artikulaciju razliitih interesa graana uznjihovo aktivno uee u politikom odluivanju. Nema demokratije bez demokratskouspostavljenih institucija koje izraavaju i ostvaruju podreenost vlasti slobodnoizraenoj volji i potrebama njenih graana i njihovog permanentnog uticaja na pravac i

sadraj provoenja politike. Preciznije kazano bez dosljednog potivanja ustava i zakona,vladavine prava, ogranienja dravne vlasti uz demokratsku kontrolu legitimne dravnemoi i spreavanje njene zloupotrebe kao i potrebne zatite prava na ivot, slobodu,vlasnitvo, jednakost ivotnih prilika i ostvarenja osobne sree, ime se ujedno promie iope dobro, nema poeljnog nivoa sigurnosti niti osnovnih prava i sloboda graana, a nitiambijentalnog demokratskog prostora za funkcionisanje demokratskih institucija. Ipak,razni oblici produciranja kriza u raznim segmentima drutva mogu dovesti, a vrlo esto iuzrokuju destabilizaciju normativnog i sigurnosnog sistema. Tako itava mrearegulativnih institucija postaje ozbiljnim politiko-sigurnosnim rizikom. Zato svakademokratska ustavna drava uz demistificiranje i ublaenje monopola dravne sile, moe itreba osigurati da donesene odluke u skladu sa ustavom predstavljaju izraz potrebagraana. Prema tome, demokratsko-sigurnosni ambijent se ne moe nametati nikakvimoktroisanim tradicionalnim politikim proglasima. Dakle, da bi jedno drutvo uspjenoizgradilo opecivilizacijske sigurnosne sadraje, ono mora izgraditi optimalnu ravnoteuizmeu sigurnosti i slobode pojedinca. Pri tome, ne treba izgubiti iz vida historijskoiskustvo koje ukazuje da je u svim periodima razvoja savremenog drutva i oblikovanja

politikog sistema, svaki od njih sebi pridavao demokratska obiljeja. Stoga je razvojcivilizacije i savremenog modernog graanskog drutva u znaajnoj mjeri optereenolupinama ranijih sistema, kojeg su graani smatrali jedino moguim i u ije je ime njimaodrucano pravo na slobodu.

Na osnovu svega do sada izloenog pod demokratskom ustavnom dravom koja se

smatra poeljnim politikim projektom i poretkom budunosti, podrazumijevamo dravukoja uokviruje civilno drutvo, drutveno-kulturni okvir, demokratsku politiku kulturu, ukojoj i politika ima ogranieno polje svoje nadlenosti i djelovanja, ostavljajuiambijentalni prostor za potivanjem autonomije i opeprihvaenih univerzalnih prava isloboda pojedinaca, kao i drugih podruja drutvenog ivota i rada. Ona svoje djelovanjetreba prevashodno zasnivati na zadobijenom povjerenju i pristanku veine graana,odnosno narodnom suverenitetu,koje se smatra fundamentalnim demokratskim naelom usamoogranienju izabrane politike vlasti. Na taj nain i politika u savremenum uslovimatreba da slui kao faktor jedinstva i usklaivanja razliitosti, a sve u cilju eliminisanjalatentnih sukoba koji na politiko-sigurnosnoj razini mogu uzrokovati ugroavanje

pojedinih segmenata sigurnosti.


26/56

Demokratska ustavna drava u kojoj je dravna vlast na svim nivoima ogranienaustavom i zakonom uz garantiranje osnovnih politikih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih,ekolokih, i drugih prava i sloboda ovjeka i graanina, sa efikasnim demokratskimkontrolim mehanizmom ustavnosti zakona i podzakonskih propisa, tako da svi ograni iinstitucije drave moraju svoju funkciju da obavljaju u skladu sa zakonom i uz sudsku

garanciju. Dakle, ustav kao najvii politiko-pravni akt u specifiknoj demokratskoj formiizraava osnovna regulativna pravila koja determiniu dravno ureenje i odgovarajupotrebama savremenog graansko-civilnog drutva. Pored toga, o demokratskoj ustavnojdravi moemo govoriti ukoliko je uspostavila pluralizam interesa, viestranaki sistemkoji se zasniva na slobodnim izborima, sa slobodnim izborom kandidata i ueem viestranaka, nezavisno sudstvo, podjelu na izvrnu, sudsku i zakonodavnu vlast, veinskoodluivanje ali uz zatitu manjinskih prava, potivanje ljudskog dostojanstva u svim

prilikama, efikasna vlada koja treba biti odgovorna izraenoj volji biraa.

Drava kao nosilac sigurnosne funkcije, pored sigurnosne treba kreirati i atmosferupolitike tolerancije, kulture i razumijevanja s posebnim akcentom da shvati svoju

drutvenu odgovornost pred graanstvom, jer svaki graanin cijeni vrijednost i znaaj uonoj mjeri u kojem mu pravni poredak obezbjeuje egzistencijalne uslove za slobodan iciviliziran ivot. Iz tih razloga moemo istai da odgovornost drave predstavlja ogledalosveukupnih drutvenih odnosa. U tom smislu moemo uti da je drutvo u onolikoj mjeristabilno, ukoliko je odgovorno drutvo, potujui temeljne principe i normeodgovarajueg ponaanja. Odgovornost u sutini pretpostavlja potovanje i stvarnofunkcionisanje pravne drave, tako da je i fundamentalna odgovornost drave u zatitisvih vrijednosti drutva, odnosno njena djelatnost prua sliku demokratinosti, zakonitostii transparentnosti drutva i politikih struktura u cjelini.

Graanin je taj koji najee dolazi u kontakt sa predstavnicima organa i slubisigurnosti i cijeni po tom odnosu i vrijednost drutva u kome ivi, dok se na drugoj strani

putem pravnih lijekova bori za svoja prava. S tim u vezi, vrijednost svakog demokratskogpravnog prularistikog drutva se verificira pravima i osnovnim slobodama ovjeka kojeon ostvaruje u odreenom politikom sistemu. Zato drava svojim djelovanjem na

preventivno-represivnoj ravni u okvirima ustava i zakona odvraa sva ona ponaanja iotklanja uzroke koji mogu dovesti do neeljenih posljedica u drutvu. Tu funkciju dravarealizira putem svojih izvrenih organa, koji svi zajedniki ine sistem sigurnosati.

8.2. Osnovne drutvene vrijednosti i njihova zatita

Da bi se uspjeno razvilo svako drutvo definie svoje fundamentalne vrijednosti, saprioritetima kao i nain njihove zatite radi odgovarajueg obrazovanja i usmjeravanjadjelatnosti nosilaca i subjekata sistema sigurnosti. Meutim, naznaene vrijednosti suuslovljene karakterom drutveno politikog sistema, odnosno politike vlasti iorganizacijom ustavno-pravnog poretka. Postavlja se pitanje koje su to osnovnevrijednosti jednodg drutva, a koje su predmet posebne sigurnosne zatite svihuspostavljenih sistema, a naroito onih koji na profesionalan nain imaju obavezu da titeopeprihvaene vrijednosti. To su:

- teritorijalni integritet,

- nezavisnost,

- suverenost,

- ustavni poredak,

- ljudska prava i slobode,


27/56

- mir i sigurnost,

- pravo ljudi, naroda i drave,

- kulturne i druge tvorevine itd.

Pomenute vrijednosti se smatraju osnovnim. Taj vrijednosni sistem implicira i odreuje

organizaciju i smisao drave kao politike i pravne organizacije drutva. U tom smislu sedefinie i njena zadaa kada je u pitanju sigurnost i njegovo povoljno odranje udemokratskom cicilnom drutvu. U tom kontekstumoemo akcentirati da je demokratskaustavna drava poela svoj ivot kao dvostruko bie tj. kao demokratija i kao ustavna drava.To ukazuje da veina savremenih modernih drava su ustavne ne samo u materijalnom nego iu formalnom smislu. To posebno dolazi do izraaja u savremenim pluralnim okolnostima ukojim civilno drutvo predstavlja projekt svih projekata i koji zahtijeva brojne organizacijskestrategije i nove oblike dravnog djelovanja, primjerenog zahtjevima i izazovima dananjice.Preciznije kazano samo odgovarajua simbioza ustavne drave i demokratije prua potrebne

pretpostavke za uspostavljanje i usmjeravanje institucija sistema sigurnosti u cilju zatiteopih vrijednosti (tekovina) na kojima se temelje demokratski ustavi. Ustavnoj demokratiji su

potrebne takve institucije ustavne drave koje e obezbijediti demokratski ambijent zaoblikovanje i adekvatno organizaciono ustrojstvo sistema sigurnosti. Zato je u promiljanjunaina zatite teritorijalnog integriteta, a time i demokratskog poretka ili ustavne demokratije injenih vitalnih vrijednosti od izuzetnog znaaja, dobro osmiljena i na naunim premisamausvojena politika i strategija sigurnosti. Ne ulazei u sadrajnu elaboraciju razliitih pristupa utretiranju problematike vrijednosti, ipak izdvajamo miljenje po kojima se osnovne vrijednostidijele na etiri kategorije (ovjek, osnovne tekovine, materijalna dobra i ekoloki sistem).

Iako se u globalnom smislu moe prihvatiti pomenuta podjela, meutim ta jenajbitnije jeste da su one u fokusu interesiranja i djelovanja nosilaca i subjekata sistemasigurnosti. U tom smislu moemo rei da je sigurnost jedna od relativnih vrijednosti drave,

odnosno drutva, jer svako ugroavanje sigurnosnih vrijednosti direktno se odraava nafunkcioniranje demokratskog poretka. Na taj nain dolazi i do pojavnih oblika devijantnog

ponaanja koje se iskazuje kroz sigurnosne pojave. Poto su i vitalne vrijednosti drutvadinamina kategorija, to podrazumijeva i zvanino oblikovanje globalne politike sigurnosti istrategije za izdiferenciranim prioritetima, naroito onih koji u sebi nose brojne izazove, atime i do ugroavanja pravnog poretka drava. Postavlja se pitanje kako i na koji nain sesuptostaviti svim neprihvatljivim i drutveno opasnim tetnim pojavama po razvojsavremenog demokratskog drutva. Kao odluujui inilac u predupreenju i suzbijanju svihopasnosti, jeste reakcija cjelokupnog drutva, a ne samo dravnih organa koji se po prirodisvoje djelatnosti bave ovom problematikom.

Vrijednosni sistem demokratskog drutva utemeljen na ustavnoj i pluralistikojdemokratiji, odnosno demokratskoj ustavnoj dravi sa svim elementima otvorenog civilnogdrutva, predstavlja onaj okvir unutar kojeg jedino moemo razumjeti organizaciju, svrhu,ciljeve i karakteristike savremenih sistema nacionalne sigurnosti. Odgovarajua zatita svihdemokratskih vrijednosti civilnog drutva je osnovna pretpostavka opstanka i njegovograzvoja. Bez te odgovarajue i na ustavu i zakonu zasnovane zatitne dimenzije neminovno bidolo do ugroavanja tih vrijednosti. To bi istovremeno znailo ugroavanje vitalnih interesa,njihovu stabilnost i na kraju teritorijalnog suvereniteta. Kako ne bi dolo dodisfunkcionalnosti u pojedinim podsistemima, a koje su odraz prisutnosti raznih oblikaugroenosti i opasnosti, demokratske ustavne drave povezujui ideju demokratije i ustavnedrave sa demokratskim oblikom vlasti, vladavinom prava i adekvatnom kontrolom, te

demokratskom participativnom politikom kulturom i pluralizmom interesa, otvorenou iodgovarajuim stepenom komunikacije, uspostavljaju sisgurnosne sisteme koji na tim


28/56

postulatima oblikovati politiku sigurnosti i strategiju djelovanja, ije e krajnje ishodite bitimaksimalna zatita opih i drugih vrijednosti od svih oblika i vidova ugroavanja, jer sistemisigurnosti su u obavezi da u skladu sa svojom ulogom odraavaju i prate sigurnosne prilike udrutvu. Radi toga su njima na raspolaganju preventivne, represivne, operativne, taktike,tehnike, analitike i druge mjere i aktivnosti. Sve te aktivnosti moraju uslovljavati potrebnu

korelaciju u funkcionisanju podsistema, kako bi se lake, na operativniji i adekvatniji nainsuprostavili raznim oblicima i izvoritima devijantnog ponaanja.

Odgovarajua i trajna institucionalna povezanost elemenata sistema i njihovodjelovanje je garancija uspjenog osmiljavanja i provoenja raznovrsnih aktivnosti, kako bise eliminisale i umanjile opasnosti i neizvjesnosti koje prate razvoj savremene civilizacije.Svaka konkretna aktivnost treba da rezultira potrebnim prognoziranjem kretanja i stanjasigurnosnih prilika. Zbog toga je i velika odgovornost na sistemima sigurnosti. Dakle raznadevijantna ponaanja u raznim oblastima ivota i rada opredjeljuju organizaciono,funkcionalno i operativno postavljanje pojedinih podsistema sa kontinuiranim praanjem i

propitivanjem kvaliteta poduzetih aktivnosti, odnosno da li su one odraz trenutnih sigurnosnih

prilika u drutvu. I u tim okolnostima se mora imati osjeaj operativno-profesionalne mjerekako ne bi dolo do prekoraenja ovlaenja zbog nedovoljnog poznavanja svih relevantnihaspekata trenutnih sigurnosnih prilika ili preduzimanje takvih konkretnih mjera koje neodgovaraju stepenu ugroenosti i prisutnim sigurnosnim problemima. U tim uslovimasmatramo da prognoziranje ima posebno znaenje. Prognostike analize sa svim aspektima:naunim, struno-operativnim, praktikim, vremenskim, iskustvenim, prostornim, itd. pruajumogunosi koje mogu posluiti kao fundament u operativno.sigurnosnom postavljanju premasvim pojavama i ponaanjima koje ugroavaju osnovne vrijednosti drutva. Ostvarujue

budue vidike istraivanja svih aspekata ugroavanja i njihovih uzroka, odnosno svih onihpremisa koji imaju neposrednu i posrednu vezu sa sigurnosnim politiko-sigurnosnimstanjem, trebaju se nai u sreditu istraivanja radi zatite i stvaranja povoljnog politiko-

sigurnosnog ambijenta u drutvu.


29/56

9. SISTEMI SIGURNOSTI

9.1. Savremene teorije sigurnosti i daljni pravci u izuavanju sigurnosne problematike

Dosadanja izlaganja ukazuju da je drava u svakom drutvu nosilac sigurnosti. Onasvoju funkciju ostvaruje p

Documents

Tekst Sistemi Sigurnosti Predavanje