Planiranje Sigurnosti u Turizmu

1

Sveuilite u Splitu

Sveuilini odjel za forenzine znanosti

Seminarski rad

Planiranje sigurnosti u turizmu

Korporativna sigurnost

Profesori: Studentice:

prof. dr. sc. Dario Matika Elizabeta Marinkovi

mr. Ante Gugi Danica Pervan

Split, oujak 2014.

2

Saetak

U ovom radu obrauje se tema "Planiranje sigurnosti u turizmu" kao svjesna i kombinirana

aktivnost usmjerena na definiranje turistikih ciljeva i naina njihovog ostvarenja.

Planiranjem se eli na odgovoran i siguran nain upravljati sigurnosnim rizicima, pojavama i

stanjima u turizmu. Planiranjem i brigama o sigurnosti u turizmu odreuju se sigurnosni

standardi i norme ponaanja, propisuju pravila i procedure postupanja.

Kljune rijei: planiranje, sigurnost, zatita, turizam, sigurnosni rizici

3

Sadraj

1. Uvod4

1.1. Predmet i cilj seminarskog rada..4

1.1. Metodoloki pristup seminarskog rada4

2. Planiranje sigurnosti i zatite u turizmu...5

2.1. Sigurnosni problemi u turizmu5

2.2. Planiranje sigurnosti u turizmu9

2.3. Planiranje zatite u turizmu10

3. Sadraj planiranja sigurnosti u turizmu12

3.1.Vremenski horizont planiranja sigurnosti u turizmu...12

3.2. Struktura plana sigurnosti u turizmu..13

3.3.Metodoloki pristup izradi plana sigurnosti u turizmu...16

3.3.1. Strateka razina planiranja sigurnosti u turizmu...16

3.3.2. Operativna razina planiranja sigurnosti u turizmu17

4. Naela upravljanja planiranim zadaama u turizmu21

5. Smjernice za izradu plana sigurnosti u turizmu22

5.1. Oblici planiranja.23

5.2.Izvjeivanje o realizaciji planiranih zadaa...24

6. Zakljuak...26

Literatura...27

4

1. Uvod

1.1. Predmet i cilj seminarskog rada

Predmet seminarskog rada odnositi e se na standardne oblike planiranja sigurnosti i zatite

kao sastavnog dijela turistikog proizvoda i turistike ponude.

Cilj je planom obuhvatiti sve oblike izloenosti, prijetnje i opasnosti, predvidjeti budue

stanje kako bih se suprostavilo pojavnim oblicima ugroavanja sigurnosti u turizmu.

1.2. Metodoloki pristup seminarskog rada

Planiranje sigurnosti u turizmu predstavlja povezivanje elemenata ugroavanja sigurnosti i

meusoban odnos sigurnosnih rizika, pojava i stanja te reakciju na te pojave koja zahtjeva

planiranje kako ne bi prouzroili tetu veu od one koja prijeti.

Metodika izrade plana sigurnosti u turizmu odreuje se prema vrsti, obliku i oekivanom

intenzitetu ugroavanja sigurnosti.

5

2. Planiranje sigurnosti i zatite u turizmu

2.1. Sigurnosni problemi u turizmu

Prije definiranja pojmova planiranje sigurnosti i planiranje zatite u turizmu, potrebno je

objasniti odakle potreba za planiranjem sigurnosti i zatite u turizmu.

Ako gledamo turizam kao "sveukupni drutveni fenomen" vidjet emo da s njim dolaze

brojne negativne posljedice, ne samo za turiste, nego i za zemlje domaine i njihovo

domicilno stanovnitvo. To je rezultat postojanja sigurnosnih problema u turizmu.

Sigurnosni problemi u turizmu su:

povrede, bolesti, zatrovanost zaraenom hranom, utapanje, ugriz zmije ili pauka,

krvarenje, gubitak svijesti, prijelom, sunanica, toplotni udar, smrzavanje, strujni udar

i drugo;

havarije, poari, potresi, ekoloke nesree, nestanak struje, kvarovi, tehnoloke

katastrofe;

teke krae, drske krae, provalne krae, depne krae, razbojnitva, prijevare;

silovanja, prosjaenja, prostitucija, ubojstva, edomorstva, nehotino uzrokovanje

smrti, ozljede tijela, krijumarenje ljudima;

trgovina drogom, krenja pomorskih propisa, krenja prometnih propisa, umski

poari;

organizirani kriminal i korupcija, siva ekonomija, mobing, zlouporaba raunalnih

sadraja i tajnih podataka, kraa poslovnih i osobnih informacija.

Ovi sigurnosni problemi manifestiraju se u pojavne oblike kriminala vezanog za turistiku

sezonu. Naime, tijekom turistike sezone neki oblici kaznenih djela koji inae postoje tijekom

cijele godine na teritoriju drave, uestalije se ponavljaju na turistikim odreditima tako da

se takav porast odreenih kaznenih djela moe nazvati sezonski kriminalitet. Najei oblici

kaznenih djela koja se dogaaju u turistikim mjestima za vrijeme trajanja turistike sezone

odnose se na kaznena djela protiv imovine, odnosno kaznena djela krae, teke krae, teke

krae provaljivanjem, razbojnike i drske kraa, a poglavito su navedenim djelima optereena

kupalita, plae i kampovi te objekti koji pruaju usluge smjetaja gostiju kao to su hoteli,

moteli, apartmani i drugo. Osim toga, tijekom turistike sezone autobusni i eljezniki

6

kolodvori, brodska pristanita te sredstva javnog cestovnog, pomorskog i eljeznikog

prijevoza zbog poveanog broja ljudi i guvi postaju pogodna mjesta poiniteljima za krau

putnike prtljage, ali i za depne krae. Prekraji protiv javnog reda i mira, kao i kaznena

djela protiv ivota i tijela, spolne slobode i spolnog udorea takoer imaju znaajan udio u

strukturi sezonskog kriminaliteta.

Uzrok sigurnosnih problema u turizmu najee su pojedinci, samostalni ili udrueni u neku

organizaciju, ija je namjera zlouporaba radi pribavljanja protupravne koristi. Sigurnosni

problemi mogu nastati i kao posljedica neorganiziranosti pravne osobe i zbog njezinog odnosa

prema primjeni opih i posebnih mjera sigurnosti u turizmu, kao na primjer slaba ili nikakva

tjelesna i tehnika zatita. Zbog nemara ili namjere u neprovoenju opih i posebnih mjera

sigurnosti u turizmu, mogu nastati tetne posljedice za zdravlje i imovinu turista, djelatnika i

objekata. Jo neki od izvora sigurnosnih problema su: kulturoloke razlike turista i domicilnog

stanovnitva, krenja drutvenih normi uobiajenog ponaanja kada turisti misle da im je sve

doputeno, velikog broja ljudi na malom prostoru bez odgovarajuih znanja o postupcima

zatite u sluaju opasnosti, nemarnost turista prema vlastitoj imovini, neprofesionalnog

ponaanja turistikih djelatnika koji na turiste gledaju kao na robu za potronju i stjecanje

zarade.

U nastavku je dan prikaz statistikih pokazatelja za prekraje protiv javnog reda i mira iz l.

13. ZPPJRM-a (tua, svaa, vika ili na drugi nain remeenje javnog reda i mira) i za kaznena

djela s elementima nasilja u turistikoj sezoni, u vremenskom razdoblju od lipnja do rujna, za

godine 2011., 2012. i lipanj 2013. godine, provedenih u operativnoj akciji "TOURS".1 Svrha

akcije je, u duem intervalu uoi i po turistikoj sezoni kombinacijom operativno-

preventivnih, represivnih i upravo-administrativnih mjera, podii razinu opeg stanja

sigurnosti te pojaanim mjerama za vrijeme turistike sezone, ope stanje drati povoljnim.

Od ukupnog broja prijava prekraja protiv javnog reda i mira iz l. 13.ZPPJRM-a. u 2011.

godini, 41.2% bilo je poinjeno tijekom turistike sezone, a u 2012. godini neto manje u

odnosu na 2011., odnosno 40%. to upuuje da su takvi prekraji najei upravo u navedena

etiri mjeseca turistike sezone.

1 Pavliek, J., Milivojevi, L. (2013.): Kriminalistika prevencija nasilja na tetu turista, Ministarstvo unutarnjih

poslova, Visoka policijska kola, SIGTUR 2013., Prva meunarodna konferencija o sigurnosti u turizmu

7

Tablica 1. Prekraji iz l. 13. ZPPJRM-a u turistikoj sezoni od lipnja do rujna 2011. i

2012., te za lipanj 2013.

Iz tablice 1. uoava se da je najvei broj prijava kaznenih djela prekraja iz navedenog lanka

u mjesecu kolovozu.

Od kaznenih djela s elementima nasilja u promatranom razdoblju, najvie je bilo zastupljeno

kaznenih djela razbojnitva, teke tjelesne ozljede i tjelesne ozljede, to prikazuje tablica 2.

Tablica 2. Prijave kaznenih djela s elementima nasilja u razmatranom vremenskom periodu

Kaznena djela Ukupan broj prijava

Razbojnitvo 885

Teka tjelesna ozljeda 746

Tjelesna ozljeda 490

Dovoenje u opasnost ivota i imovine ope opasnom radnjom ili sredstvom

244

Ubojstvo u pokuaju 123

Ubojstva kao dovreno kazneno djelo 21

Teko ubojstvo u pokuaju 14

Teko ubojstvo kao dovreno kazneno djelo 13

Strani dravljani tijekom turistike sezone za 2011. i 2012. te mjesec lipanj 2013. godine

najee su bili rtve sljedeih kaznenih djela s elementima nasilja:

Tablica 4. Strani dravljani kao rtve kaznenih djela s elementima nasilja tijekom cjelokupno

razmatranog vremenskog perioda

Kaznena djela Ukupan broj

Razbojnitvo 37


Tjelesna ozljeda 11

Teko ubojstvo 2

Od ukupnog broja kaznenih djela poinjenih tijekom turistike sezone, vrlo se mali dio

spomenutih kaznenih djela ini na tetu stranih dravljana koji borave u Republici Hrvatskoj.

Mjeseci/godine lipanj srpanj kolovoz rujan

2011. 515 595 660 522

2012. 518 559 635 497

2013. 339 - - -

8

U razmatranom vremenskom periodu, tijekom turistike sezone, strani dravljani najee su

bili prijavljivani kao poinitelji sljedeih kaznenih djela:

Tablica 5. Strani dravljani kao poinitelji kaznenih djela s elementima nasilja tijekom

cjelokupno razmatranog vremenskog perioda

Kaznena djela Ukupan broj prijava


Razbojnitvo 9

Tjelesna ozljeda 8

Dovoenje u opasnost ivota i imovine ope opasnom radnjom

4

Sudjelovanje u tunjavi 2

ubojstvo 1

Teko ubojstvo 1

Strani dravljani su u malom broju sluajeva poinitelji spomenutih kaznenih djela prilikom

boravka u Republici Hrvatskoj u mjesecima turistike sezone. to navodi da je Republika

Hrvatska sigurna destinacija za boravak stranih dravljana tijekom turistike sezone.

Policija te podatke koristi u stratekoj procjeni za prevenciju kriminaliteta u turistikoj sezoni

na razini Republike Hrvatske i upanija, ali i na razini lokalne zajednice. Cilj je statistike

analize da svi subjekti koji participiraju u turistikom proizvodu, a poglavito na podruju

lokalnih samouprava, uvide stanje i kretanje sezonskog kriminaliteta zbog poduzimanja

odreenih aktivnosti na njihovoj prevenciji i suzbijanja.

Upravo zbog postojanja sigurnosnih problema koji imaju znaajan utjecaj na stanje sigurnosti,

pogotovo ako su rtve kaznenih djela turisti, nuno je planirati sigurnost u turizmu, gdje

veliku ulogu imaju preventivne aktivnosti koje moraju poduzeti svi subjekti koji pruaju

usluge u turizmu i svi zainteresirani kako bi to bolje zatitili turiste od neeljenih posljedica.

Meutim, kako bi se osigurala sigurnost turistima, nuno je prije toga osigurati sigurnost i

zatitu turistikim djelatnicima i zatitu turistikih objekata kako bi se stvorilo sigurnosno

okruenje u odreenom turistikog odreditu.

9

2.2. Planiranje sigurnosti

Sigurnost u turizmu se moe definirati kao stanje i stupanj otpornosti i zatienosti od svih

rizika, odnosno mogunosti ugroenosti. U tehnikom smislu sigurnost u turizmu je

sposobnost sustava da svojim djelovanjem ili postojanjem s jedne strane ne izazove nezgodu,

nesreu ili katastrofu u turistikim objektima/odreditima, a s druge strane prikupi potrebne

podatke iz okruenja kojim e optimizirati stanje sigurnosti sustava u cjelini. Kao dio

socijalne odgovornosti, sigurnost je nain ponaanja turista i turistikih djelatnika, kojim se

izraava skrb o sebi i drugim ljudima, radnom okruenju, lokalnoj zajednici i drutvu.

Turisti visoko vrednuju svaki oblik sigurnosti boravka, zdravlja i imovine te izbjegavaju

turistike destinacije s visokim stupnjem nesigurnosti. Stoga je temeljni cilj planiranja

sigurnosti u turizmu uklanjanje sigurnosnih problema i smanjenje moguih rizika (ugroza)

kako bi se osigurala sigurnost svima u odreenom turistikom odreditu, a prvenstveno

turistima.

Osnovi smisao planiranja sigurnosti u turizmu je, nakon to je ocijenjen stupanj ugroenosti

turistikog odredita, definirane mjere i procedure, pravovremeno djelovati primjenom

preporuenih mjera i procedura te uspostaviti, primijeniti i odravati odgovarajui nain

upravljanja sustavom sigurnosti ispunjavajui zahtjeve koji se odnose na definiranje

odgovornosti, osposobljavanja, komunikacije, standarde i norme ponaanja, pravila i

procedure postupanja na radu, upravljanje sigurnosnim rizicima, pojavama i stanjima,

upravljanje dokumentima i zapisima, reagiranje u izvanrednim situacijama, nadzor i mjerenje,

neprestano poboljavanje te niz drugih mehanizama. Ove aktivnosti odnose se na preventivno

djelovanje kojima se sprjeava neeljeno stanje.

Planiranje sigurnosti u turizmu ukljuuje integralno i interaktivno djelovanje dravnih tijela,

turistikih djelatnika, domicilnog stanovnitva, turista, javnosti, ureaja i opreme prema

propisanim procedurama. Spomenute se procedure kod dobro organiziranih turistikih

subjekata uobliuju u politike sigurnosti koje tite djelatnike, turiste, partnere, imovinu,

informacije i dokumente od kriminalnih aktivnosti i neeljenih posljedica. Cilj razvoja

sigurnosne politike jest upravo temeljito planiranje metoda i postupaka, ponajprije prevencije,

i smanjenja tetnih utjecaja na resurse i poslovne aktivnosti, ali i pravovremene reakcije ako je

sigurnosni incident dogodi.

10

Odreeni stupanj sigurnosti u turizmu postie se provedbom zatitnih mjera koje moraju biti

dio organizacije rada i izvoenja radnog procesa. Sigurnost turistikih objekata ostvaruje se

organiziranjem i obavljanjem poslova zatite na radu, zatite od poara, tehnike i tjelesne

zatite, zatite okolia i zatite informacija, kroz primjenu propisanih i priznatih zakonskih i

internih pravila i mjera zatite s pojedinog podruja zatite.

2.3. Planiranje zatite

Primjenom sustava sigurnosti u turizmu stvara se optimalna razina zatite, kako turista tako i

turistikih djelatnika i objekata, koja omoguava da se smanji rizik od nastanka neeljenih

dogaaja. Provedba samo jedne vrste zatite, odnosno jednog segmenta sigurnosti, na primjer

ugradnja protuprovalnog sustava, nee ostvariti potrebnu razinu sigurnosti, poto se time

uvoenjem ne ostvaruju svi ciljevi sustava sigurnosti.

Radi moguih ugroavanja potrebno je odrediti i poduzeti preventivne mjere zatite. U

provedbi zatite nuno je uzeti u obzir sve vrste rizika koji prijete turistima, djelatnicima i

objektima, njihovoj imovini i poslovnim procesima. Odreene mjere trebaju uzeti u obzir

potencijal nezgoda i situacije hitnih sluajeva i baviti se sa zatitom od rizika koji su s tim

povezani.

Mjere zatite trebaju odgovarati veliini i vrsti aktivnosti turistike organizacije te trebaju2:

osigurati da budu pripremljene nune informacije i potrebna eksterna i interna

komunikacija i koordinacija kako bi se u sluaju opasnosti zatitile sve osobe,

staviti na raspolaganje informaciju i komunikaciju s relevantnim mjerodavnim

slubama, susjedstvom i hitnim slubama,

obuhvatiti prvu pomo i medicinsku potporu, protupoarnu zatitu i evakuaciju svih

osoba,

stavi na raspolaganje relevantne informacije svim lanovima turistike organizacije na

svim razinama i osposobiti ih, a to ukljuuje redovite vjebe postupaka za preventivu,

pripremu i obranu od sluajeva opasnosti.

2 Palai, d. (2011.): Sustavi upravljanja sigurnou, Visoka kola za sigurnost na radu, Zagreb

11

Sigurnost ukljuuje integraciju i primjenu svih mjera zatite koje djeluju prvenstveno

preventivno, a ako ve doe do odreenih ugroavanja, onda je njihova zadaa usporavanje i

oteavanje tetnog djelovanja i smanjivanje nastalih posljedica. Detaljno, konkretno i

svrsishodno definiranje procedura i postupaka za primjenu i ostvarivanje mjera zatite

organizirani je oblik preventivnog djelovanja. Iako je i samo preventivno djelovanje

nemogue ostvariti bez odreenih trokova, njih treba shvaati kao investiranje u nastavak rad

turistike organizacije. Takva ulaganja u konanici su manja od trokova koji nastaju jer se ne

primjenjuju potrebne mjere kako bi se smanjila razina rizika i ostvarilo povoljnije stanje

sigurnosti.

Primjenom zakonske regulative i internih pravila, s ciljem da se sprijee rizici i svedu na

minimum u turistikoj djelatnosti, vano je definirati te planirati provoenje sustava

sigurnosti u podruju:

Zatite na radu.

Zatite od poara.

Tjelesne i tehnike zatita.

Zatite okolia.

Sigurnosti hrane.

Zatite osobnih i poslovnih informacija.

Zatite zatienih raunalnih podataka.

Provedbom navedenih mjera zatite stvara se sigurno radno okruenje, to garantira visoku

razinu sigurnosti turistima.

12

3. Sadraj planiranja sigurnosti u turizmu

3.1. Vremenski horizont planiranja sigurnosti u turizmu

Dvije su osobitosti preventivne djelatnosti u turizmu. Prva osobitost prevencije je

viktimoloki orijentirana prevencija, odnosno poduzimanje preventivnih aktivnosti kako bi se

pruila pravovremena zatitama rtvama sezonskog kriminala, prvenstveno turistima. Druga

osobitost prevencije je njezin sezonski karakter koji mora biti usklaen s vremenskim ritmom

sigurnosnih rizika u turizmu. Zato preventivnu djelatnost na turistikom podruju treba

organizirati tako da najvei intenzitet dostigne u ljetnim mjesecima, srpanj i kolovoz, te neto

manji u svibnju, lipnju, rujnu i listopadu. O tome treba voditi rauna prilikom planiranja

potrebnih kadrova te materijalnih i drugih sredstava u svim organizacijama koji su nosioci

preventivne aktivnosti na turistikom podruju.

Segmentacija horizonta planiranja provodi se tako da se razlikuje dugorono, srednjorono i

kratkorono planiranje. Pa tako moemo govoriti o dugoronom i srednjoronom planiranju

sigurnosti u turizmu kad govorimo o vladinim smjernicama u strategiji o razvoju turizma, te

smjernicama turistikih organizacija na regionalnoj i lokalnoj razini. Rije je o planovima koji

obuhvaaju razdoblje do pet godina ili due od pet godina, a imaju karakter predvianja s

naglaskom na kljune aspekte budunosti u turistikoj industriji, kao to je predvianje

kretanja na turistikom tritu, predvianje tehnolokog razvoja u turistikoj industriji i

slino.

Kratkorono razdoblje planiranja obuhvaa razdoblje do godine dana. Odnosi se za svaku

turistiku sezonu kad turistiki djelatnici planiranju osnovne i operativne planove na

godinjoj, dnevnoj, tjednoj, mjesenoj ili kvartalnoj bazi - to su obino predvianja potrebnih

ljudskih resursa s obzirom na najavu turista, plan nabave hrane i pia i slino.

13

3.2. Struktura plana sigurnosti u turizmu

Struktura plana sigurnosti u turizmu moe se definirati sljedeim tokama3:

Prepoznati sve elemente projekta kao to su sve domene sigurnosti koje elimo

implementirati.

Prepoznati sve sudionike projekta.

Odrediti odgovornosti sudionika u projektu za svaki projektni element.

Odrediti kljune toke u projektu.

Odrediti posebne projekte ili pod projekte izmeu kljunih toaka.

Odrediti svaki dogaaj, kljunu toku za koje su potrebne informacije.

Odrediti najvie razine odgovornosti koje trebaju informacije o dogaaju,

kljunoj toki.

Dobar plan sigurnosti u turizmu prije svega treba sadrati odluku o tome to zatititi i na koje

naine, odnosno potrebno je izraditi prosudbu ugroenosti. Prosudba ugroenosti je dokument

kojim se utvruje ope stanje sigurnosti nekog turistikog odredita i/ili turistikog objekta.

Da bi utvrene mjere sigurnosti i zatite dale odgovarajue rezultate, one moraju biti

utemeljene na rezultatima prosudbe ugroenosti. Ujedno, struktura planiranja se definira kroz

dokument prosudbe ugroenosti.

U prosuivanju ugroenosti najvanije je prepoznati pokazatelje na temelju kojih e se

zakljuiti jesu li postojei sigurnosni i zatitni mehanizmi turistikih odredita dostatni, a ako

nisu, kako ih organizirano podii na viu razinu pripravnosti tijekom turistike sezone.

Kako bi prosudba ugroenosti bila kvalitetno izraena potrebno je prikupiti dokumentaciju

(projektna dokumentacija, izvedeno stanje, tehnike broure, pravilnici i interne upute,

tehnoloki postupci i pravila), pregledati objekte i/ili lokacije, te razgovarati sa zaposlenicima.

Potonje u kombinaciji s vlastitim iskustvima i praksom osobe ili tima ljudi koji radi na izradi

prosudbe ugroenosti ima veliku ulogu u konanom rezultatu.

3 Petrievi, N. (2010.): Planiranje zatite zdravlja i sigurnosti u ugostiteljskoj djelatnosti, Zbornik radova V. znanstveno-strune konferencije s meunarodnim sudjelovanjem, Menadment i Sigurnost-planiranje i sigurnost

14

Prosudba ugroenosti (rizinosti) za neko turistiko odredite mora sadravati sljedee:

Uvod gdje se definira: predmet prosudbe, odnosno o ijoj se sigurnosti i ugroenosti

radi i o kojim se vrijednostima radi; razlozi za izradu prosudbe, je li rije o planiranju

sigurnosti i zatite ili pak provjera stanja; o kakvoj se prosudbi radi, operativnoj za

trenutane potrebe ili dugoronoj; koji se cilj eli postii; i zadae prosudbe, odnosno

to treba ostvariti i kako to izvriti.

Utvreno stanje. U ovom dijelu se utvruje ope stanje sigurnosti, sigurnosni

problemi, pojavni oblici ugroavanja i posljedice ugroavanja. Ono obuhvaa predmet

prosudbe kojim se analiziraju opi podaci o turistikom subjektu, opis lokacije

turistikog odredita i objekta, aktivnosti turistikog subjekta te infrastruktura te kakva

je samozatitna sposobnost. Analiza utvrenog stanja se poduzima kako bi se uoilo

koje su poduzete mjere i aktivnosti, odnosno kakav je stupanj organiziranosti

postojeeg sustava sigurnosti i zatite (fizika, tehnika, protupoarna, mehanika

zatita), kako se reagira na pojavne oblike ugroavanja i koji su uinci poduzetih

mjera i aktivnosti. Ujedno koje se sigurnosne norme i standardni operativni postupci

primjenjuju, kao to su upute i sigurnosni naputci (dnevnik sigurnosti, nadzor o

obilasci, provjera djelatnika, kontrola kljueva, postupanje u sluaju opasnosti,

informacije o sigurnosti posjetitelja i turista, sigurnosni pretinci i uvanje vrijedne

imovine, odgovornosti osoba zaduenih za sigurnost i zatitu) te obuenost

zaposlenika u sigurnosnim postupcima (zatita na radu i sanitarna ispravnost,

djelovanje u izvanrednim okolnostima, strukovna edukacija i seminari).

Izvori i vrste ugroavanja. Utvruju se pojavni oblici ugroza, tko su vjerojatni

poinitelji (djeca, domai kriminalci, putujui kriminalci, turisti, osoblje i zaposlenici),

tko su vjerojatni oteeni i rtve (turisti, osoblje i zaposlenici, tree osobe ili turistiki

objekt), tko su subjekti (turisti, djelatnici ili tree osobe) i objekti ugroavanja

(imovina i poslovni procesi).

Obrada podataka. Iznose se glavne znaajke utvrenog stanja, razina fizike i tehnike

zatite, ustrojenost sustava sigurnosti i zatite, obuenost i osposobljenost djelatnika

Prijedlozi mjera s praktinim rjeenjima. Iznose se prijedlozi mjera ope i posebne

sigurnosti, prijedlozi za ustroj i organizaciju sustava sigurnosti i zatite, politiku

upravljanja, izvjeivanja i analitike, stavlja se naglasak na suradnju na lokalnoj razini,

provoenju nadzora i unutarnje kontrole, podjela odgovornosti osoba zaduenih za

15

sigurnost i zatitu (uprava, odjel sigurnosti, osoblje zadueno za sigurnost i zatitu,

ope i specifine odgovornosti djelatnika) te potrebni resursi.

Prednosti prosudbe ugroenosti su4:

Ona sadri snimku postojeeg stanja zatite na temelju koje odgovorne osobe, koje

odluuju o sigurnosti turista, zaposlenika i imovine, vrlo brzo dobivaju sliku o stanju

zatite u poduzeu izraenu od neovisne vanjske tvrtke, a koja mora biti registrirana za

poslove privatne tehnike zatite i izradu projektne dokumentacije za sustav zatite.

Istie dobre i loe strane trenutno implementiranog koncepta zatite i omoguava

donoenje odluke o tome gdje i u kojoj mjeri je potrebno pojaati ili smanjiti trenutne

zatitne mjere.

Sam proces izrade prosudbe za odreenu turistiku organizaciju mora ukljuiti sve

organizacijske strukture od najniih operativnih do najviih rukovodeih ljudi. Ujedno

se vri prosudba cijelog turistikog odredita.

Nakon to su podaci prikupljeni i obraeni u prosudbi ugroenosti, potrebno je sainiti

uzrono-posljedinu vezu. Na temelju te analize pristupa se utvrivanju mjera sigurnosti i

zatite, te nainima njihove primjene. Mjere sigurnosti i zatite potrebno je potom pretoiti u

konkretne proizvode koji e se ugraditi u objekte ili kojim e se objekti i/ili turistika

odredita opremiti. Stoga slijedi definiranje projektnih zahtjeva kojim se e mjere sigurnosti i

zatite pretvoriti u konkretne podatke na temelju kojih e se izraditi idejno rjeenje sustava

zatite i sigurnosti. Potom se pristupa izradi projekta, odnosno razradi idejnog rjeenja do

najsitnijeg detalja i izradi projektne dokumentacije sustava zatite i sigurnosti. Nakon to je

projekt izraen i sustav zatite i sigurnosti puten u rad, potrebno je dokumentirati izvedeno

stanje, definirati nain upravljanja sustavom sigurnosti i zatite, kao i nain odravanja,

osposobiti i obuiti sve one osobe koji su zadueni za sigurnost i zatitu, te izraditi

odgovarajue planove, upute za rukovanje i odravanje i slino.

Ako se eli odrati stanje sigurnosti potrebno je na odgovarajui nain upravljati sustavom

sigurnosti i zatite. Upravljanje sustavom sigurnosti i zatite preventivno je djelovanje

sprjeavanja nastanka krize uvoenjem mjera opreza, prevencije i postupaka djelovanja i

ponaanja. Upravljanje sustavom sigurnosti i zatite je proces sastavljen od niza aktivnosti

4 Deliimunovi, D. (2006.): Management zatite i sigurnosti, Zagreb, Pragmatekh

16

koji omoguava normalni tijek poslovnih procesa i funkcioniranje poslovnog sustava. Neke

od tih aktivnosti su: provjere djelatnika, sigurnosne obuke i osposobljavanja, informiranje

turiste o sigurnosnim prijetnjama i dogaajima, razvoj i odravanje sigurnosne kulture,

pridravanje pravnog okvira te pravila i procedure postupanja na radu i u kriznim situacijama,

interne kontrole i nadzor, obavjeivanje o rezultatima tijekom rada itd.

3.3. Metodoloki pristup izradi plana sigurnosti u turizmu

Metodoloki pristup planiranju podrazumijeva povezivanje elemenata ugroavanja sigurnosti

i meusoban odnos sigurnosnih rizika, pojava i stanja te reakciju na te pojave. Takva reakcija

zahtjeva planiranje na stratekoj i operativnoj razini kako se ne bi prouzroila teta vea od

one koja prijeti.

3.3.1. Strateko planiranje sigurnosti u turizmu

Strateko planiranje u turizmu globalno je orijentirano i u tom smisli provodi skeniranje

okoline kako bi se sagledali kljuni faktori utjecaja na sadanji i budui razvoj sigurnosti

turizma, a time i na definiranje vizije, misije, ciljeva i strategije djelovanja u turizmu. Svrha

strategije planiranja sigurnosti je da se maksimalno iskoriste prednosti koje Hrvatska ima u

odnosu na konkurenciju kao i povoljne prilike koje joj se pruaju u eksternoj okolini kako bi

se osigurala sigurnost turistima i svim subjektima turistikog proizvoda. Stratekim

planiranjem definiraju se smjernice kojima se planira razvoj i unaprjeenje sigurnosti u

turistikoj industriji na dugi rok. Planovi sigurnosti turizma navode u stratekim dokumentima

drave, turistikih regija i turistikih destinacija u okviru strategija razvoja turizma. Neki od

dugoronih preventivnih mjera za sigurnu turistiku sezonu su5: unificirani i standardizirani

informativni letci, savjetovanje i edukacija djelatnika u turizmu, izrada pisanog materijala sa

jasnim uputama graanima koji se bave turizmom, zajedniko planiranje i koordinacija

aktivnosti kod velikih javnih okupljanja, upoznavanje koncesionara i pruatelj usluga sa

mjerama prevencije, pomo turistima rtvama kaznenih djela i prekraja, koritenja stranih

policijskih slubenika iz projekta Sigurna turistika sezona, razmjena javno objavljenih

podataka, provoenje istraivanja stavova turista, turistikih djelatnika i graana o sigurnosti

u turizmu, brendiranje turistike destinacije kroz sigurnost, razvoj selektivnog turizma.

5 Tima, V., Ugrina, P. (2013.) Proaktivna uloga policije i lokalne zajednice tijekom turistike sezone na podruju grada Zagreba i grada Splita; SIGTUR 2013, Prva meunarodna konferencija o sigurnosti u turizmu

17

3.3.2. Operativno planiranje sigurnosti u turizmu

Operativno planiranje sigurnosti u turizmu provode institucije sustava drave uprave,

institucije turistikih regije i turistikih odredita, odnosno lokalnih zajednica na lokalnoj

razini. Ono je zadueno za specifine procedure i procese kojima se obavljaju rutinske zadae

u okviru sigurnosti turista i svih ljudi vezanih za turistiko poslovanje. Operativno planiranje

usmjereno je na definiranje pojedinanih zadaa, planova koje treba obaviti u danom vremenu

uz raspoloive resurse i o tome podnijeti izvjee i pruiti informacije zainteresiranim

stranama. Orijentirana je lokalno i na trenutano stanje. Djeluje unutar trenutanog okruenja,

s trenutanom strategijom i postojeim izazovima i rizicima. Naglasak se stavlja na provedbu,

optimizaciju, trenutnu pripravnost i odrivost.

Planiranje sigurnosti u turizmu, dobiva sve vie na vanosti, a upravo je preventivna

djelatnost u turizmu temeljna sastavnica planiranja. U tome je odgovornost sviju subjekata

koji participiraju u turistikom proizvodu, a to su: policija (nacionalna i lokalna), pravosua,

Dravna uprava za zatitu i spaavanje s tri operativne slube: Sluba za civilnu zatitu,

Sluba za vatrogastvo i Sluba za sustav 112, inspekcijske slube od kojih su najznaajnije

gospodarska inspekcija, inspekcija rada i zatite na radu i sanitarne inspekcije, Hrvatski zavod

za javno zdravstvo itd. Meutim, potrebno je istaknuti da se funkcija sigurnosti i zatite

obavlja u podruju javnih i privatnih potreba, tako da je, osim institucija sustava dravne

uprave, najvea odgovornost za planiranje sigurnosti i zatite u turizmu i preventivno

djelovanje na lokalnoj zajednici i njenih subjekata, odnosno lokalne uprave, menadmenta

turistikih organizacija, turistikih i ugostiteljskih djelatnika, lokalnog stanovnitva, lokanih

medija, poznatih javih osoba, drutva za zatitu okolia, udruge graana, kolskih ustanova,

banaka, vatrogasnih drutava, osiguravajuih drutava, zdravstvenih slubi, socijalnih slubi,

zatitarskih i uvarskih slubi, spasilakih slubi, luke kapetanije i drugih. Vidimo da

problematika planiranja sigurnosti u turizmu obuhvaa veliki broj subjekata, zahtjeva

koordinirani, timski rad, od nacionalne razine do lokalne razine. Rezultat rada takve

koordinacije za prevenciju sigurnosnih problema su upute kako i na koji nain postupati u

sluaju zapaanja sumnjivih osoba, situacija, kome i na koji broj prijaviti itd. Takva

odgovornost podrazumijeva maksimalnu suradnju lokalne zajednice sa slubama javne

sigurnosti, odnosno lokalnim policijskim snagama.

18

Ujedno, opi kriminalitet koji najee ugroava sigurnost turista u pravilu je lokalnog

karaktera. Zato se prevenciji pristupa s lokalne razine i provode odreene aktivnosti u suradnji

s policijom. Kvalitetnom suradnjom policije i lokale zajednice i uvoenjem tehnikih

dostignua doprinosi se smanjenju odreenih kaznenih djela i prekraja, omoguuje lake

otkrivanje, te poveanje sigurnosti to je i krajnji cilj. Tako je na podruju turistike opine

Vodnjan, poveanje broja kaznenih djela i prekraja tijekom ljetnih mjeseci kulminiralo

komunikacijom lokalne zajednice i policije da se na kritine toke postave nadzorne kamere.

Takoer, na prijedlog policije na sastanku s lanovima vijea za prevenciju grada Opatije na

plai su izgraeni sigurnosni sefovi za pohranu vrijednosti turista i nadzorne kamere. Projekt

uvoenja zatitara u najfrekventnijim ulicama grada Krka u ranim jutarnjim satima rezultiralo

je smanjenjem imovinskih delikata (provalnih kraa) u duane i tandove. Cilj je bio da se

kamere postave na vidljivom mjestu zbog preventivnog djelovanja, dakle odvraanja od

poinjenja drutveno negativnih ponaanja, ali je cilj bio i otkrivanje kaznenih djela i

prekraja.

Iz navedeno moemo zakljuiti da prevenciju na lokalnoj razini obavljaju tijela drave uprave,

odnosno lokalna policija neposredna prevencija. Te posredna prevencija koju

podrazumijevaju preventivne aktivnosti koje usmjeravaju i nadziru institucije sustava dravne

uprave, osobito policija. Te aktivnosti provode turistike organizacije i oni kojih se dotie

turizam te ukljuuju uspostavljanje unutarnje uvarske slube, mjere prevencije na

recepcijama i prijemnim uredima, mjere prevencije u hotelima, kampovima, apartmanima,

kupalitima, plaama, ugostiteljskim objektima, kioscima, tandovima, trgovinama, zabavnim

parkovima i drugim objektima.

Temeljem prosudbe stanja u policiji i drutvu te policijskoj postaji, temeljnoj ustrojstvenoj

jedinici MUP-a i lokalnoj zajednici moe se planirati preventivno djelovanje na suzbijanju

onih kaznenih djela koja se najee pojavljuju za vrijeme turistike sezone, a koji mogu imati

sinergijski uinak na odravanje povoljnog stanja sigurnosti. Da bi se mogle poduzeti

odgovarajue operativno-preventivne mjere, koje predstavljaju neposrednu prevenciju od

strane lokalne policije, tijekom turistike sezone posebna je pozornost usmjerena ka

planiranju operativne djelatnosti koja obuhvaa pozornike i ophodne djelatnosti, te

planiranju deurstava i kontrolne djelatnosti. Obavljanjem operativne djelatnosti stvaraju se

pretpostavke za prevenciju u pogledu ugroavanja javne sigurnosti tijekom turistike sezone.

Takoer treba utvrditi koji su to kriminalni punktovi, odnosno objekti i mjesta koja su

19

pogodna za izvrenje kaznenih djela i na kojima e se trebati vriti pojaano operativno

pokrivanje. U vrijeme turistike sezone potrebno je poveati i izvriti raspored slubenika

policije u veim lokalnim zajednicama kako bi u sluaju potrebne intervencije bili to blie, te

kako bi i inae njihova prisutnost utjecala na potencijalne delikvente. Dunu panju treba

pridati planiranju takvih djelatnosti na cestama, u trajektnim pristanitima, na eljeznikim i

autobusnim stanicama, na plaama i kupalitima.

Podaci do kojih lokalna policija dolazi prilikom operativne djelatnosti nuno je sistematizirati

i na kraju svake turistike sezone analizirati kako bi se moglo pripremiti za iduu sezonu i u

vremenu do poetka idue sezone mogli otkloniti uoeni nedostati i propusti koji doprinose

izvrenju kaznenih djela.

U skladu s navedenim, Hrvatsko ministarstvo unutarnjih poslova od 2006. godine provodi

projekt "Sigurna turistika sezona"6 koji traje od 1. srpnja do 31. kolovoza. U sklopu projekta

u policijske uprave na naoj obali dolaze strani policajci, koji u ophodnjama s hrvatskim

policajcima pomau da se strani turisti iz njihovih zemalja na ljetovanju u Hrvatskoj osjeaju

to ugodnije. Ujedno, radi podizanja sigurnosti tijekom turistike sezone, kontinuirano od

1994. godine, provodi se akcija "TOURS"7, kroz prevenciju kriminala i prekraja i pojaanim

mjerama u prometu i na graninim prijelazima, a kako bi se turistima omoguio siguran

dolazak i boravak u Hrvatskoj.

Naputanjem gledita o represiji kao primarnom obliku borbe protiv sezonskog kriminala i

njenom zamjenom preventivnom djelatnou, istodobno se mijenjaju i subjekti ove akcije.

Dominantnu ulogu koju ima drava i dravni organi zamjenjuje organizirana drutvena akcija

koja se provodi kao drutvena samozatita8. Ova drutvena akcija usmjerena je na spreavanje

svih napada kojim se ugroava ureenje turistikih organizacija, osobna i imovinska sigurnost

turistikih djelatnika, turista i graana, te njihova prava. Predmet drutvene samozatite je i

zatita javnog reda i mira, sigurnost u prometu, zatita ovjekova okolia, zatita uma od

poara. Drutvenu samozatitu predstavlja sistem mjera i aktivnosti to ih organizirano

poduzimaju turistiki djelatnici, graani, turisti, lokalna uprava, svi ostali subjekti koji

sudjeluju u pruanju turistikih proizvoda na lokalnoj razini i svi zainteresirani.

6 www.mup.hr/main.aspx?id=96913 7 www.mup.hr/main.aspx?id=96913 8 Cari, A. i skupina autora (1981.): Turistiki kriminalitet i njegova prevencija, Pravni fakultet, Split

20

Koje su to mjere i aktivnosti to ih navedeni subjekti poduzimaju na planu sprjeavanja

sezonskog kriminaliteta zavisi o tome koji su to sve oblici sezonskog kriminala na koji bi

preventivno mogla djelovati drutvena samozatita u odreenom turistikom odreditu.

Odgovor je skoro sva kaznena djela, meutim preventivna djelatnost navedenih subjekata biti

e najpotrebnija i najrazvijenija upravo ondje gdje se dogaa i najvie kaznenih djela, a to je

kod kaznenih djela kojim se napada na drutvenu imovinu. Mjesta gdje se ona vre su

kampovi, hoteli i drugi turistiki objekti, parkiralita i garae, plae i kupalita i sl.

Neke od mjera posredne prevencije koje se provode na razini lokalne zajednice su:

Uspostavljanje uvarske slube. Uvoenje zatitarske ili unutarnje uvarske slube

preporuka je svima koji pruaju ugostiteljsko-smjetajne usluge za velik broj gostiju. Kao

primjer moemo navesti hotele i motele s veim brojem smjetajnih kapaciteta, turistika

naselja s veim brojem paviljona, parkiraline prostore u vlasnitvu hotela ili turistikih

naselja, kampove, ali i plae i kupalita.

Mogunost koje ima sluba prevencije recepcije u uoavanju odreenih pojava i samim

time njen znaaj na prevenciji sezonskog kriminaliteta nuno trai da se prilikom

odreivanja djelatnika koji e obavljati ovaj posao vodi rauna o tome da to budu osobe

koje e svoj posao obavljati savjesno, kako u interesu organizacije u kojoj rade tako i u

interesu ire drutvene zajednice.

Instaliranje razliitih sustava tehnike zatite mogu se zatititi javne povrine, objekti i

prostori od neovlatenog ulaska, provala, kraa, eksplozija, poara i drugih opasnosti.

Rije je o alarmnim sustavima, video nadzoru, protuprovalna zatita, portafonski sustavi,

vatrodojava i plinodojava, rampe i klizna dvorina vrata.

Posebne mjere prevencije na kupalitima, plaama i kampovima kao to su izgradnja

manjih ormarie radi odlaganja robe i drugih predmeta, postavljanje video nadzora,

angairanje kunog detektiva, spasilake slube.

Pravovremena prijava i odjava turista omoguava operativnim slubama odgovarajui

nadzor kretanja i boravka turista.

Preporuke i edukacija o samozatiti turista

21

4. Naela upravljanja planiranim zadaama u turizmu

Naela upravljanja planiranim zadaama prvenstveno se odnose na naela koja sadri kodeks

sigurnosne etike. Kao dio prevencije turistiki djelatnici moraju slijediti sljedea naela:

brinuti o zatiti i sigurnosti turista te njihovim temeljnim pravima, a prema svakom

turistu pokazati potrebno potovanje,

turistiki djelatnici prema turistu moraju postupati iskljuivo profesionalno i u sklopu

zakona i pravila struke, odnosno dunosti koju obnaaju.

Opeprihvatljivi sigurnosni standardi u turizmu, a koji su sastavni dio upravljanja sustavom

sigurnosti i zatite, te osiguravaju odrivu razinu sigurnosti u turizmu, mogu se opisati

sljedeim naelima:

sigurna usluga tijekom boravka turista,

potivanje etinosti i zalaganje za suzbijanje neetinosti, potivanje osobnosti turista i

promicanje njihovih prava, bez diskriminacije,

visoka odgovornost u obavljanju specifinih djelatnosti u turizmu povezanih sa

zatitom i sigurnou turizma,

suzdranost u suzbijanju incidenta na nain da se maksimalno ogranii primjena

neprimjerenih metoda,

obveza uvanja poslovne tajne i informacija o turistima i turistikim objektima,

otklanjanje i sprjeavanje svih oblika primjene neovjenih i poniavajuih postupaka,

odbijanje izvrenja nezakonitog naloga,

sprjeavanje mita i korupcije,

prijavljivanje nadlenim institucijama svih pojavnih obila kriminala u turistikim

objektima,

pruanje sve potrebne pomoi turistima,

permanentno educiranje o novim oblicima zatite i sigurnosti turista, te njihovim

pravima i obvezama.

Uprave turistikih djelatnosti trebaju u duhu spomenutih naela odravati svijest turistikih

djelatnika i osoblja na svim razinama i poticati ih na izgradnju pouzdanog sustava zatite i

sigurnosti. Zato je vano da se njih upozna s programom zatite i sigurnosti i sa zahtjevima

koji se odnose na specifina radna mjesta, kao i ostalih radnih mjesta. Takoer je vano da ih

uprava potie na ispravnu uporabu zatitne tehnike, opreme, kljueva i sl. i da provode interne

22

kontrole, odmah reagiraju na incident, neko sumnjivo ponaanje, da tite imovinu te da

meusobno razgovaraju o sigurnosnim pitanjima i razmjenjuju iskustva. Navedenim

aktivnostima osigurava se adekvatno upravljanje sustavom sigurnosti i zatite.

5. Smjernice za izradu plana sigurnosti u turizmu

Sigurnost u turizmu ostvaruje se planiranjem sljedeih aktivnosti:

uspostava, razvoj i provedba odgovarajuih politika, mjera, aktivnosti i institucija na

sigurnosnom podruju, sadrajno primjerenih zahtjevima za uspjeno prevladavanje

suvremenih i buduih turistikih sigurnosnih rizika i prijetnji,

izgradnja povoljnoga meunarodnoga, nacionalnog, regionalnog i lokalnog sigurnosnog

turistikog okruja kroz suradnju s drugim dravama, a prvenstveno kroz suradnju na

nacionalnoj i lokalnoj razini,

razvoj drutva koje e biti dugorono sposobno izgraivati i odravati uinkovite sigurnosne

mehanizme i resurse u turizmu, te uspjeno odgovarati na sigurnosne izazove, rizike i prijetnje

u turizmu.

U tom kontekstu mogu se dati sljedee preporuke za izradu plana sigurnosti u turizmu:

neprekidno analizirati turistiko okruenje u kojem se turistika organizacija nalazi, kako bi

se pravodobno otkrile novonastale promjene,

neprekidno i sustavno analizirati postojeu organizacijsku strukturu radi otkrivanja

potencijalnih mjesta neodgovornosti, profesionalne nekompetentnosti, nebrige, inercije

svijesti i niske poslovne uinkovitosti i nesposobnosti prepoznavanja i prilagoavanja

promjenama,

spoznati injenicu i samosvijest da moda upravo zbog vas dio ili cijela organizacija ima

potekoe prilagoditi se promjenama i/ili rijeiti problem ili nastalo krizno stanje,

pozvati druge menadere, lanove uprava ili vanjske konzultante u pomo radi to

objektivnije analize trenutnog stanja ili uzroka krize ili slabljenja organizacija.

Radi lakeg provoenja planiranja sigurnosti i odravanja stanja sigurnosti, definiraju se

oblici planiranja sigurnosti i aktivnosti izvjeivanja koje omoguuju da se ide ususret

prijetnji i sprijee njeni uinci, a ne otklone njene posljedice.

23

5.1.Oblici planiranja sigurnosti u turizmu

Na podruju planiranja sigurnosti u turizmu brojni su tipovi planiranja koje se moe svrstati u

jednokratne planove, trajne planove i kontingencijske planove koji su ujedno dio trajnih

planova.

Jednokratni planovi izrauju se zbog ostvarenja jednokratnog cilja i krai im je vremenski

horizont. Radi se o planovima koji se provode za svaku turistiku sezonu kad je to potrebno.

Na primjer u hotelu se analizom zapisnika o incidentu, dnevnog izvjea i dnevnika sigurnosti

utvruje da je za idui turistiku sezonu potrebno izraditi i provesti novi projekt zabavnog

parka za djecu i program obuke osoblja zaposlenog u tom zabavnom parku. Takoer, primjer

jednokratnog plana je projektna dokumentacija i projekti ugradnje tehnike zatite.

Trajni planovi su planovi koji definiraju podruja sigurnosti u turizmu i oznauju relativno

stalne, dugorone planske odluke koje se primjenjuju u strategiji razvoja turizma drave,

turistike regije ili turistikog odredita. Radi se o politici sigurnosti u turizmu koja se sastoji

od brojnih dokumenata, pravilnika i internih uputa. Sigurnost u turizmu, a time i organizirana

prevencija kriminaliteta, kao dio ukupne ocjene kvalitete ivljenja u suvremenoj zajednici,

sadrani su u razvojnim strategijama i dugoronim planovima dobro organiziranih gradova i

opina u RH. Minimalni elementi koje bi trebala sadravati politika sigurnosti turistikih

organizacija kao temeljnom dokumentu kojim se ureuje sigurnost su:

- dokument kojim se potvruje ope stanje sigurnosti nekog turistikog objekta ili lokacije,

odnosno prosudba ugroenosti,

- pravilnik o kontroli pristupa zaposlenika, roba, posjetitelja i turista, vozila i sve pokretne

imovine i nekretnina koje su u vlasnitvu ili na koritenju u turistikoj organizaciji. Pri tome

se ne misli samo na elektronike ureaje tehnike zatite, nego na sve vidove ovlatenog

pristupa prostoru, dokumentima, informacijama i svoj drugoj imovini tvrtke,

- politika zapoljavanja i definiranja kadrova,

- pravilnik o rukovanju s potrebnim sustavima tehnike zatite te pravilnik rada uvarske

slube kao dio tjelesne zatite,

- tehnoloki postupci i pravila vezani za hranu, vodu, otpad, sanitarne vorove itd.,

- politika informacijske sigurnosti,

- pravila i procedure pruanja pojedinih usluga u ugostiteljsko-turistikim objektima, odnosno

pravilnik o radu, te ostale procedure zainteresiranih strana u turizmu koje se provode s ciljem

osiguravanja sigurnosti u turizmu za sve osobe,

24

- upute o postupanja u izvanrednim situacijama,

- politika upravljanja sigurnosti

- politika upravljanja promjenama radi promjene uvjeta na terenu, na opremi, napredak

tehnologije, iskustvo, uenje iz kvarova i tetnih dogaaja i promjena u zakonskim

zahtjevima,

- primjena zakona koji se odnose na provoenje sigurnosti i zatite u turizmu.

Kontingencijski planovi su vrlo vani planovi za poslovanje turistikih organizacija i zato se

izdvajaju u posebnu skupinu planova. Rije je o planovima o postupanju u sluaju opasnosti.

Ako doe do opasnosti i one rezultiraju opasnou za sigurnost turista i svih prisutnih u

turistikom objektu ili turistikom odreditu, odgovorni turistiki djelatnici moraju biti

pripremljeni za urnu reakciju i krizno postupanje. Kako bi turistiki objekt bio pripremljen

za kriznu situaciju, glavni direktor mora izraditi plan postupanja za sluaj iznenadnih prijetnji.

To je plan koji identificira prijetnje i propisuje reakcije na te prijetnje, na primjer ako se hotel

nalazi okruen borovom umom, onda takav plan mora obuhvatiti evakuaciju u sluaju

umskog poara. Veina planova za sluaj iznenadnih opasnosti odnosi se na: protupoarnu

zatitu, nestanak elektrine energije, vremenske nepogode, razbojnitvo, teka povreda ili

smrt turista, odnosno zaposlenika. U svim tim sluajevima, turistiki djelatnici i osoblje, a

posebice glavni direktori i voditelj poslova zatite i sigurnosti pozvani su na urnu reakciju.

Plan za sluaj iznenadne opasanosti mora biti pisani dokument podran odreenim brojem

uputa o postupanju te treba sadravati: scenarij vrste rizika, koga treba obavijestiti, to se

mora uiniti i tko to mora uiniti, koga se mora obavijestiti o posljedicama i intenzitetu krize.

Zato svaki turistiki objekt mora imati uputu o postupanju u sluaju opasnosti i proi obuku o

pravilnom postupanju i pruanju pomoi u sluaju krizne situacije.

Vano je primjereno revidirati sve ove planove sukladno promjenama u turistikom okruenju

i sve promjene u dokumente primjereno zabiljeiti i unijeti u plan.

5.2.Izvjeivanje o realizaciji planiranih zadaa

Posljedice krize ili incidenta najee se negativno odraavaju na percepciju javnosti pa, dakle

i na rezultate poslovanja. Zbog toga su korektni i kontinuirani odnosi s javnou vrlo vani.

Kako bi se smirila javnost, tim za planiranje za kriznu situaciju mora unaprijed odluiti koje

informacije eli objaviti u javnosti, kako bi se javnost mogla pripremiti za izvanrednu

25

situaciju. Tim za planiranje mora imati glasnogovornika koji mora proi odreenu edukaciju.

Dobro organizirani odnosi s javnou donose viestruke koristi: osiguravanje vitalnih

informacija upravi, potvrdu kompetentnosti organizacije, odravanje kontinuiteta operacija i

umanjenje posljedica krize.

Izvjeivanje o realizaciji planiranih zadaa provodi se:

Vertikalno meu razliitim institucijama vezanih za turizam r, na nacionalnoj, regionalnoj

i lokalnoj. Procedure za vertikalnu integraciju trebaju utvrditi kako e funkcionirati elementi s

jedne razine i kako e biti koordinirani s istim ili slinim elementima na nekoj drugoj razini.

Horizontalno meu pojedincima i grupama ukljuenim u upravljanje sigurnosnim rizicima

na odreenoj razini, kako bi se organiziralo obavjeivanje, potpora i opa svijest o

aktivnostima upravljanja u kriznim situacijama.

U izvjeivanju znaajno pomau zapisnik o incidentu koji je koristan lokalnoj policiji u

provoenju istraga ili drugih radnji, te dnevno izvjee i dnevnik sigurnosti koji mogu

posluiti glavnom direktoru ili voditelju poslova sigurnosti i zatite pri utvrivanju

odgovarajue razine sigurnosti i zatite u turistikom objektu.

Najvanija je razmjena informacija izmeu lokalne policije, lokalne zajednice i graana i ona

mora biti dvosmjerna komunikacija proeta povjerenjem jer e samo na taj nain prevencija

kriminaliteta biti operacionalizirana. Sluaj nestale Australke Britt Lapthorne pokazao je

koliko je vano da policija bude maksimalno otvorena prema javnosti, jer bilo kakvo

zadravanje podataka ili ak prikrivanje, moe stvoriti sumnju i pokrenuti medijske

spekulacije.

26

6. Zakljuak

Planiranje sigurnosti u turizmu nije odvojeno od nacionalne i regionalne razine, odnosno

odgovarajuih slubi sigurnosti i policije, ali je na razini turistike destinacije i odgovornih

osoba za zatitu i sigurnost u turistikim objektima neodgovarajue organizirano, kako na

razini pojedinane educiranosti tako i na razini upravljanja i voenja takvog sustava. Stoga je

potreban sinergijski uinak turistikih djelatnika, policijskih slubenika i drugih, pa i samih

turista, kako bi se jamila zatita i sigurnost svih subjekata, a prvenstveno turista koji se

nalaze na turistikoj destinaciji. Na hrvatskim je turistikim djelatnicima prihvaanje takvog

pristupa i tud za njegovu implementaciju u svrhu rasta turistikog prometa i poveanja

financijskih prihoda iz turizma. Prvi korak u tom pravu je osnaivanje preventivne djelatnosti.

Prevencija je uvijek usmjerena na spreavanje nastanka tetnih radnji i dogaaja. U prevenciji

se koriste iskustvene spoznaje o ve zabiljeenim tetnim radnjama i dogaajima kako bi se

otklonile ili umanjile okolnosti koje su do njih dovele, odnosno koje su pogodovale njihovom

nastanku ili odvijanju. Na prvom mjestu preventivnog djelovanja su promjena odnosa prema

radu, sustavna edukacija zaposlenika u cilju podizanja sigurnosne kulture, te motivacija da se

naueno primjeni u praksi.

Glavni cilj preventivne djelatnosti je stvoriti sigurno okruje i osigurati turistima miran i

nesmetan odmor, a posebno pruiti punu zatitu linosti i imovine turista od bilo kakvih

napada. Da bi se ostvarili ovi zadaci, nuno je prije poetka turistike sezone planirati i

tijekom sezone permanentno provoditi raznovrsne posredne i neposredne preventivne mjere.

Ugroenost u prometu, opasnost od kriminalnih radnji, opasanost od poara, trovanja hranim,

zaraza i slinih prijetnji utjeu na izbor turistikih odredita, duinu boravka, ponovni dolazak

i preporuku drugima kao pozitivnu promidbu. U interesu je domicilnog stanovnitva i onih

koji pruaju usluge u turizmu sigurnost, zato planiranje sigurnosti u turizmu zahtijeva

provedbu potrebnih sigurnosnih mjera koje e biti u funkciji razvoja turizma kao sigurne

gospodarske grane, ali i zatite turistikog osoblja, turistikih objekata, a prvenstveno turista

koji ele putovati, upoznati ljepote zemlje, rekreirati se i odmoriti.

27

Literatura:

Knjige:

1. Matika, D., Gugi, A. (2007.): Turizam i sigurnost, Adriatica.net Group, Zagreb

2. Pavliek, J., Milivojevi, L. (2013.): Kriminalistika prevencija nasilja na tetu

turista, Ministarstvo unutarnjih poslova, Visoka policijska kola, Prva meunarodna

konferencija o sigurnosti u turizmu

3. Deliimunovi, D. (2006.): Management zatite i sigurnosti, Zagreb, Pragmatekh

4. Cari, A. i skupina autora (1981.): Turistiki kriminalitet i njegova prevencija, Pravni

fakultet, Split

Ostalo preuzeto s Interneta:

1. Prezentacije s prve meunarodne konferencije o sigurnosti u turizmu, Bol na Brau,

19. i 20. rujna 2013. (06.02.2014.) http://www.zastita.info/hr/sigtur_2013/prezentacije/

2. Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2013. godini

(07.02.2014.)

http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2014/Statisticki%20pregled2013.pdf

3. Strategija unaprjeenja prevencije kriminaliteta kroz multidisciplinarni pristup i

vodstvo lokalne vlasti u gradu Splitu za razdoblje 2013. 2015., Vijee za provedbu

programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita (07.02.2014.)

4. Sigurnost u turizmu prirunik, Kvarner, Policijska upravo primorsko-goranska

(06.02.2014.)

5. www.mup.hr/main.aspx?id=96913

6. Zbornici radova znanstveno-strunih konferencija s meunarodnim djelovanjem

Menadment i Sigurnost, Hrvatsko drutvo inenjera sigurnosti, Visoka kola za

sigurnost

Documents

Planiranje Sigurnosti u Turizmu