Sloboda izbora dr. William Glasser

Sloboda izboradr. William GlasserAnita uri DivkoviSloboda izboraPokaite mi nekog tko je stvarno sretan i ja u vama pokazati osobu koja nikoga ne pokuava kontrolirati i koju nitko ne pokuava kontrolirati.S koliko se ljudi trebamo povezati ovisi o svakome od nas, ali apsolutni minimum za sreu jest jedna snana, zadovoljavajua povezanost.TO JE PSIHOLOGIJA IZBORA?Teorija koja govori o ljudskim odnosima i njihovu znaenju za uspjean ivotObjanjava zato i kako inimo IZBORE koji odreuju tijek naeg ivota.Ljudsko je ponaanje motivirano iznutra, a ne izvana.

PSIHOLOGIJA IZVANJSKE KONTROLEIzvanjska kontrola poiva na slijedeoj glavnoj premisi: ako smo nesretni, nismo odgovorni za to kako se osjeamo. Uvijek su uzroci nae boli neki drugi ljudi, dogaaji koje ne moemo kontrolirati ili neto pogreno u strukturi ili kemizmu naega mozgaJezik izvanjske kontrole je stereotipan; sastavljen je gotovo samo od nekih rijei koje se preesto koriste i od prijetnji7 smrtnih navika izvanjske kontrole1. kritiziranje 2. okrivljavanje 3. pritube, aliti se4. prigovaranje, grintanje5. prijetnje6. kanjavanje7. potkupljivanje/nagraivanjePSIHOLOGIJA IZVANJSKE KONTROLEKad o drugim ljudima ponemo donositi moralne prosudbe tada smo duboko zali u izvanjsku kontrolu.kad god pokuavamo initi neto da bismo nekoga na neto prisilili, dolazimo da odgovora: to me vie prisiljava, to u ti se vie opirati6GLAVNE MISLI TEORIJE IZBORASve to moemo initi jest ponaati se.Gotovo sva naa ponaanja su izabrana.Pokretai svih naih ponaanja i aktivnosti su nae potrebe.

TEMELJNE POTREBEPREIVLJAVANJELJUBAV I PRIPADANJEMOSLOBODAZABAVANae ponaanje je izbor u trenutku kada odabiremo kako emo zadovoljiti jednu ili vie tih potreba.

POTREBE i ODNOSINae potrebe su pokretai svih naih aktivnosti i ponaanja, mi trebamo jedni druge; ta je potreba zapisana u naim genimaNajvanija psiholoka potreba je ljubav i pripadanje.Ostvarujemo je kroz povezanost s drugim ljudima i neophodna je za zadovoljavanje svih ostalih potreba.Nepovezanost je izvor gotovo svih ljudskih problema. Javlja se s pokuajima da kontroliramo drugeIako smo roeni s jakim osnovim potrebama, nismo roeni ni sa kakvim znanjem kako da ih zadovoljimo

PRIPADANJE/LJUBAVPrijateljstvo se temelji na dijeljenju zajednikih interesa, bez straha. Da kae ono to ti je u mislima bez straha od odbijanja ili kritiziranja, planirajui i gradei ivot zajedno, a vie od svega traiti kako biti zajedno bez prisile da se to bude.

ODNOSPrema Teoriji izbora mi odluujemo kako emo se ponaati, znai, mi odluujemo o naoj sreiBrojni nai problemi su zapravo problemi odnosa. Gotovo svi nesretni ljudi imaju isti problem: NESPOSOBNI SU SLAGATI SE S LJUDIMA S KOJIMA SE ELE SLAGATI.Uspjeh u bilo kojem podruju upravo je proporcionalan nainu na koji se ljudi u nekom odnosu slau jedni s drugimaKONSTRUKTIVNA PONAANJASkrbSluanjePodravanjePregovaranje Ohrabrivanjegrade i uvrujuVjerovanjeodnosePrihvaanjePotivanje

SVIJET KVALITETESvi ivimo u istom svijetu, ali ga drugaije doivljavamoSvi imamo svoj osobni svijet SVOJ SVIJET KVALITETESainjen je od grupe specifinih slika koje oslikavaju najuspjenije naine zadovoljavanja naih potrebaPotpuno je subjektivanSVIJET KVALITETESadraj svijeta kvalitete: LJUDI, STVARI I ISKUSTVA, SUSTAVI VJEROVANJANae ponaanje je pokuaj da zadovoljimo slike iz naeg Svijeta kvaliteteSvaki put kad uspijemo zadovoljiti sliku iz Svijeta kvalitete, osjeamo ugodu

SVIJET KVALITETEAko netko uini neto TO NIJE U NAEM SVIJETU KVALITETE ILI MI SAMI NISMO U STANJU ZADOVOLJITI NEKU SLIKU, tada obino odabiremo LJUTNJU, DEPRESIRANJE, PAENJE, ALOVANJE... iako toga nismo potpuno svjesni.Da bismo se s nekom osobom bolje slagali, potrebno je pokuati doznati to je u njenom Svijetu kvalitete

AKSIOMI TEORIJE IZBORAJedina osoba ije ponaanje moemo kontrolirati smo mi sami. U praksi, ako smo spremni snositi posljedice, nitko nas ne moe natjerati da uinimo neto to neemo. Pod prijetnjom kazne rijetko emo ono to radimo napraviti dobro. Sve to od ljudi moemo dobiti ili im dati jest informacija. Kako emo se nositi s tom informacijom pitanje je naega ili njihova izboraSvi dugoroni duevni problemi su problemi odnosa. Djelomian uzrok brojnih drugih problema, kao to su bolovi, nesvjestice, slabost i neke kronine bolesti - uobiajeno zvane autoimune bolesti - bolesti su odnosa.

AKSIOMI TEORIJE IZBORAProblematina veza je uvijek dio naega sadanjeg ivotaOno to se dogodilo u prolosti i to je bolno vrsto je povezano s onim to radimo, no stalno vraanje na bolnu prolost moe uiniti vrlo malo ili nita za ono to trebamo uiniti sada - poboljati vanu postojeu vezupotrebe moemo zadovoljiti samo ako zadovoljimo sliku ili slike u naem svijetu kvalitete. Ako u svoj svijet kvalitete stavimo slike koje ne moemo zadovoljiti, odbacujemo slobodu.

AKSIOMI TEORIJE IZBORASve to od roenja do smrti moemo initi jest ponaati se. Svako je nae ponaanje cjelokupno ponaanje, koje se sastoji od etiri nedjeljive komponente: aktivnosti, miljenja, osjeanja i fiziologijeSva su cjelokupna ponaanja definirana glagolima, najee infinitivom ili glagolskom imenicom, a ime dobivaju po najprepoznatljivijoj komponente - primjerice, odabirem depresirati, umjesto patim od depresije ili depresivan sam.

AKSIOMI TEORIJE IZBORASva su cjelokupna ponaanja izabrana, no neposrednu kontrolu imamo samo nad komponentom aktivnosti i miljenja. Meutim, svoje osjeaje i fiziologiju moemo kontrolirati posredno, kroz naine na koji odabiremo razmiljati i djelovati