TEST_3_GOTOV.docx;filename_= UTF-8''TEST 3 GOTOV

7/21/2019 TEST_3_GOTOV.docx;filename_= UTF-8''TEST 3 GOTOV

http://slidepdf.com/reader/full/test3gotovdocxfilename-utf-8test-3-gotov 1/3



1!. Opti&ka reetka predstavlja transparentnu ploči$u s nizom finih, paralelnih,

ekvidistantnih, neprovidnih linija, utisnutih u ploči$u tako da se snop zrakova pri

prolasku kroz nju $ijepa na niz paralelnih snopova.

1$. ugensov princip: =o!to je razmak izme6u linija mjerljiv s talasnom du-inom

zračenja, dolazi do pojave difrak$ije> svaki transparentni razmak izme6u linija,kada je sa zadnje strane izlo-en zračenju, pona!a se kao samostalni linijski izvor,

zrače"i unaprijed u svim prav$ima.

1'. 5raggova jedna&ina za difrakcionu reetku: α =d sinα =nα

18. 6efleksione reetke mogu #iti ravne i konkavne.19. /rema tipu spektra koji emituju izvori zra&enja se na izvore koji emituju kontinualan i

one koji emituju diskontinualan spektar.0. Kontinualni spektar je okarakterisan neprekidnom raspodjelom energije u !irokom

intervalu frekven$ije bez o!trih linija i traka, dok diskontinualni spektar se sastoji od

nizda odvojenih, manje ili vi!e o!trih linija i traka.

01. 7 termi&ke izvore spadaju lampe sa zagrijavanom niti, !tapi"em ili spiralom.

13. tefan%5oltzmanovim zakonom je opisano energijsko zra$enje koje emituje $rno tijelo

u jedini$i vremena po jedini$i povrsine ?. Izraz: ?)k/+

gdje je k % koefi$ijent propor$ionalnosti, a za realna tijela vazi> ?)ek/+ gdje je e emisioni koefi$ijent 'emisivnost koji je za realna tijela manji od jedni$e.

14. 8aksimum emisije zra2enja se se pomjera ka nizim talasnim duzinama kadatemperatura u usijanom tojelu raste, prema 9ienom zakonu pomjeranja:

λmax=comst .

T

1!. 7 izvore kontinualnog zra&enja sa elektricnim pranjenjem spadaju vodoni$na ideuterijmska lampa, a sastoje se od kvar$ne $ijevi napunjene vodonikom iideuterijumom u kojima se izvodi praznjenje od nekoliko milibara.

1$. Opseg primjene vodoni&ni( lampi je od 200 do @00 nm,a deuterijumski( od 180 do

200nm .

1'. Izvori za po#u-ivanje mogu #iti termički'plamen, električni 'luk, pra-njenje pri

sni-enom pritisku, A5l, lampa sa !upljom katodom itd. i fotoelektronski 'laseri.1). Napon na elektrodama elekti&nog luka zavisi: od materijala elektroda, jačine struje

koja protiče kroz luk, me6uelektrodnog rastojanja, sastava i pritiska gasova

'atmosfera u kojoj gori luk.1+. "ampa sa upljom katodom sastoji se od staklenog omotača s prozorom od kvar$a u

kome se nalaze katoda i anoda.0. "aserski ure-aj spada linijske izvore zračenja, a pogodnim iz#orom materijala mogu2e je

posti2i razne talasne du-ine laserskog snopa. 7 infracrvenoj o#lasti se koriste gasni

laseri, a me-u njima je najpoznatiji ugljendioksidni laser.

01. Induktivno spregnuta plazma je bezelektrodna argonska 'rje6e azotna plazma koja

radi na atmosferskom pritisku, a odra-ava se induktivnim sprezanjem saradiofrekventnim elektromagnetskim poljem.

00. Kod spektralni( aparata registracija zra&enja se vri na &etiri osnovna na&ina: vizuelno,

fotografski, fotoelektri$no, radiohemijski 'koris$enjem toplotnog efekta zra$enja.



03. Kao mjera djelovanja svjetlosti na fotografsku emulziju o#i&no se upotre#ljava za$rnjenj,

B u literaturi se sre2e i naziv optička gustina, D ; to je u stvari apsor#anaca,<napisi

jednad#u;: S=log I 0

I =−logT = A

04. c(=artsc(ildovom jedna&inom o#janjava se veza izme6u ekspozi$ije i za$rnjenja jedosta slozena i za vrijednosti B koje nisu ni suvise velike ni suvise male .

Napisi jednad#u> S=γ log ( Et p )−γj

0!. Bpolja!nji fotoefekat se javlja pri osvijetljavanju metala, njihovih legura i nekih

poluprovodnika pri čemu dolazi do izba$ivanja elektrona s povr!ine. (a bi do!lo do

ovog izba$ivanja potrebno je da foton koji pada na povr!inu metala ima odre6enuenergiju. Ova energija je odre6ena Cinstenovom rela$ijom, ili jednačinom

fotoefekta>

hv)Ce<

Ce)e3)mv

2

2

0$. re#ro%oksid cezijumova <>g%O%?s;katoda napravljena je od cezijum%oksida sa

ste(iometrijskim vikom cezijuma i koloidnim &esticama sre#ra. Ima maksimalnu

osjetljivost crvenoj oblasti 'D001100 nm) a moe se koristiti i u #liskoj I?%o#lasti.

@alijum%arsenid <@a>s; katoda je osjetljiva u 34B i 45 o#lasti do 1100nm.

0'. Aa mjerenje intenziteta zracenja u infracrvenoj o#lasti danas se uglavnom koriste radiometrijske metode. /rincip metode je u tome da zra&enje izaziva zagrijavanje

pogodnog prijemnika, pri čemu je veličina zagrijavanja direktno propor$ionalna

intenzitetu zračenja.0). 6adiometrjski detektori koriste prijemnici kod koji( se mijenjaju elektri$ne

karakteristike 'otpor, elektromotorna sila prilikom projene temperature , a to su

bolometri, termistori i termoelementi.

7kupno ostvareni #odoviBBBBBBBBBBBBB

Documents

TEST_3_GOTOV.docx;filename_= UTF-8''TEST 3 GOTOV