I g o r S t r av i n s k i : Ž a r - p t i c a , b a l e t n a s u i ta

TJ E D A N G L A Z B E Z A M L A D E

Hrvatska glazbena mladežZagrebačka filharmonija

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

u suradnji saŠkolom suvremenog plesa Ane Maletić

Gradskim uredom za kulturu Grada Zagreba

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – Velika dvorana3. travnja 2019. u 9.30 i 11.00

4. travnja 2019 u 11.30

TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.

2

Hrvatska glazbena mladež

Zagrebačka filharmonijaUčenici Škole suvremenog plesa Ane Maletić Zagreb

Tonči Bilić, dirigentDinko Bogdanić, pripovjedač

Tomislav Krajcer, videoprojekcijeSaša Fistrić, oblikovanje svjetla

zagrebačkafilharmonija

AQUARIUS RECORDS d.d.ART TRAVEL d.o.o.ARTHILL d.o.o.SCENA.HR

PRESSCLIPINGUčilište za likovno obrazovanje, kreativnost i dizajn – STUDIO TANAY

3

ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA

Program:

Igor Stravinski (1882. – 1971.)Žar-ptica, 2. baletna suita

Introduction – Uvod Koreografija: Adrijana Barbarić PevekL’oiseau de feu et sa danse – Žar ptica i njezin plesVariation de l’Oiseau de Feu – Žar ptica, varijacija Koreografija: Gordana SvetopetrićRonde des princesses – Princeze u kolu Koreografija: Renata VranekovićDanse infernale du roi Kastcheï - Pakleni ples kralja Koščeja Koreografija: Nataša Jurišić, Jasmina Zagrajski VukelićBerceuse – Uspavanka Koreografija: Jasmina Zagrajski Vukelić, Gordana SvetopetrićFinal – Svršetak Koreografija: svi

Zagrebačka filharmonijaUčenici Škole suvremenog plesa Ane Maletić Zagreb

Tonči Bilić, dirigentDinko Bogdanić, pripovjedač

Tomislav Krajcer, videoprojekcijeSaša Fistrić, oblikovanje svjetla

1. nagradaMIHAELA SUK, 8 razred O.Š. Dore Pejačević, Našice

Mentori: glazbeni - Mirjana Šutalo Vulićlikovni - Sanja Portnar

TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.

4

O Igoru StravinskomRuski skladatelj rođen je 17. lipnja 1882. u Oranienbaumu, a preminuo je 6. travnja 1971. u New Yorku. Najprije je učio svirati klavir, a kasnije kompoziciju i instrumentaciju kod Nikolaja Rimski-Korsakova u Petrogradu, koji mu je bio mentor i kojemu je posvetio svoj prvi balet Žar-pticu. Na očev zahtjev diplomirao je i pravo.Od 1910. živio je izvan Rusije, najprije u Švicarskoj i Francuskoj (1920.-1939.), a od 1939. u SAD (od 1945. je američki drzavljanin). Nastupao je kao pijanist i dirigent, interpretirajući, a često i tumačeći vlastita djela.Od 1939. do 1940. predavao je glazbenu estetiku na Sveučilištu Harvard u Bostonu.Prolazio je kroz nekoliko stvaralačkih faza, nalazeći podjednako inspiraciju u ruskoj mitologiji, kao i u glazbi Johanna Sebastiana Bacha, udaljujući se od uzora u smjerovima vlastita nadahnuća i unoseći u svoj izraz značajke, koje će obilježiti čitavo glazbeno 20. stoljeće.Svjetski je ugled stekao baletima koje je najprije u Francuskoj, a potom i drugdje izvodila trupa Ballets Russes Sergeja Djagiljeva. Tzv. ruskom razdoblju njegova stvaralaštva pripadaju i opere Slavuj i Mavra te Svadba, ruske koreografske scene. Slijedit će brojne skladbe za različite sastave, a stilske će mijene obilježavati pojedine etape njegova stvaralaštva. Tako će, primjerice, opera Rake’ Progress na engleski libreto pjesnika W. H. Audena obilježiti njegovo američko razdoblje. Od 1952. usvaja i serijalnu tehniku, primjenjuje je najprije fragmentarno, a potom povremeno i dosljedno. Svoja estetska stajališta izložio je u autobiografiji Kronika mog života te u dvije knjige koje je pod naslovom Memoari i razgovori objavio u suradnji s Robertom Craftom (od 1958. do1969.). Stravinski je nesumnjivo jedan od najznačajnijih skladatelja u čitavoj povijesti glazbe. U dva je navrata bio zagrebački gost. Prvi put 1926. bio je gost sopranistice Maje pl. Strozzi i njezina supruga Bele Pečića – roditelja skladatelja Borisa Papandopula -, a drugi je puta 1963. godine bio gost Muzičkog biennala Zagreb, međunarodnog festivala suvremene glazbe.

5

ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA

O Žar-pticiMeđunarodna karijera Igora Stravinskog započela je uz ruske balete i vjerojatno jednog od najvećih menadžera kazališnoga plesa svih vremena — Sergeja Djagiljeva, koji je u Parizu utemeljio baletnu trupu Ballets Russes, s kojom je diljem svijeta proslavio ne samo sebe i svoj ansambl, nego i mnoge autore, čija je baletna ostvarenja postavljao. Među prvima bio je ruski skladatelj Igor Stravinski (1882. – 1971.). Djagiljev je u mladom ruskom skladatelju prepoznao novi, moderni duh, potaknuo ga na rad na baletnoj glazbi i uspješno ga predstavio zapadnoj Europi. Žar-ptica prvi je balet Igora Stravinskoga, praizveden s velikim uspjehom u Pariškoj operi 1910. po libretu i u koreografiji slavnoga Mihaila Fokina. Ubrzo će slijediti i baleti Petruška i Posvećenje proljeća.Sadržajni temelj baleta Žar-ptica je poznata priča ruske mitologije o Žar-ptici i opakom čarobnjaku Koščeju Besmrtnom, kojega carević Ivan uz pomoć Žar-ptice ipak pobjeđuje i time skida čaroliju s nesretnoga kraljevstva, a pronalazi i ljubav među brojnim princezama što začarane okružuju okrutnog vladara tame. Dobro, ljubav i svjetlo, kako to već biva u lijepim bajkama, pobjeđuju zlo i tamu.Važno je reći da se legenda o čarobnoj ptici koja živi više stotina godina, na kraju dugovječnog života izgori u vlastitu plamenu i iz njega se ponovo rađa, javlja u mnogim kulturama na raznim krajevima svijeta: u Egiptu, Kini, poznaju je i aztečka te židovska kultura. Drevni Grci i Rimljani, kao i druge kulture diljem svijeta, vjerovali su u postojanje vatrene ptice, koja zadobiva novi život nakon što umre u plamenu i ponovno se rađa iz vlastitoga pepela. U svakoj nacionalnoj predaji i mitologiji ta se čarobna ptica zove drugačije, a u ranom je kršćanstvu bila simbol uskrsnuća. To je ptica feniks ili žar-ptica.Plodivši svoje ideje na bogatoj mitologiji svoje domovine, Stravinski je upravo u mladim danima otkrivao – bilo je to prvo desetljeće prošlog stoljeća – izniman osjećaj za karakterizaciju likova, za bogatstvo orkestra, kojim već tada barata s iznimnom lakoćom i smislom za orkestralne boje. Stoga svaka situacija zadobiva specifično orkestralno ozračje, a time i vezu sa sadržajem koji prikazuje.Karakteristično je za Stravinskog da s mnogo elegancije oblikuje plesne ritmove u svim svojim baletima. Istinski kreativni osjećaj za plesni pokret učinio je njegovu glazbu podjednako privlačnom i kada se sluša s koncertne pozornice.Nakon što je balet doživio veliki uspjeh, Stravinski godinu dana nakon praizvedbe piše prvu suitu iz baleta za gotovo identičan orkestralni sastav. Što znači napisati suitu iz baleta? To znači da je autor odlučio najdojmljivije glazbene odlomke iz baleta skratiti i

TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.

6

prirediti za izvedbu na koncertnoj pozornici. U slučaju Žar-ptice Stravinski je to učinio čak dva puta. Drugu suitu iz baleta – ovu koju slušamo danas – Stravinski je napisao za nešto manji sastav, a unio je i neke nove elemente u odnosu na prvu.Bilo je to 1919. godine, dakle, prije točno stotinu godina, u švicarskom gradu Morgesu u kojem je Stravinski tada boravio i oporavljao se od netom preboljene teške gripe. Unatoč iscrpljenosti i manjeg sastava, iz njegove glazbe podjednako sjaji umijeće velikana, osjećaj za blještavilo orkestralnih boja, za pokret, liniju glazbe koja teži za plesnom figurom – čarolija je to skladateljeva nadahnuća, koje će obasjati čitavo 20. stoljeće.

O Tjednu glazbe za mladeTjedan glazbe za mlade utemeljen je 2005. godine na prijedlog Hrvatske glazbene mladeži i u suradnji sa Zagrebačkom filharmonijom i tadašnjega njenog ravnatelja Vjekoslava Šuteja. Nakon pet godina projektu se pridružuje kao partner i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog s ravnateljem Draženom Siriščevićem.Cilj svake koncertne izvedbe Tjedna glazbe je stvaranje glazbenog doživljaja u velikoj koncertnoj dvorani uz profesionalni orkestar i dirigenta. Držimo da je to najbolji način odgajanja buduće glazbene publike, koja uči cijeniti umjetničke vrijednosti klasične glazbe i uživati u njoj. Koncerti imaju edukativni karakter, a programi su izborom djela prilagođeni mladoj publici. Cilj projekta je upoznavanje mladih s majstorskim ostvarenjima velikana međunarodne, ali i hrvatske glazbe te predstavljanje i upoznavanje mladih s instrumentima simfonijskog orkestra i njihovim mogućnostima.Orkestrom Zagrebačke filharmonije na dosadašnjim su koncertima ravnali mnogi mladi i nešto stariji dirigenti, a lanjske i ove godine to je ugledni hrvatski dirigent Tonči Bilić. Izvedeni su brojni, vrlo raznoliki i zanimljivi programi: Sergej Prokofjev: Peća i vuk, Maurice Ravel: Moja majka guska, filmska glazba Johna Williamsa iz filmova Ratovi zvijezda i Gospodar prstenova te glazba Howarda Shorea iz filma Harry Potter. Repertoar je proširen Slikama s izložbe M. P. Musorgskog, Šeherezadom N. R. Korsakova te 2011. godine „Hitovima klasične glazbe” - od baroka do suvremene glazbe i koncertima “Ljubav u duru i molu – Romeo i Julija” te “wagner&verdi online”. Lanjske godine tema je bila «Impresionizam u glazbi».Svaka izvedba uključuje i pripovjedača-voditelja, videoprojekciju, plesne, ponekad i vokalne soliste, a u projektima su sudjelovali brojni poznati i omiljeni glumci, baletni i moderni plesači, scenaristi i redatelji.Unutar Tjedna glazbe za mlade objavljuju se i likovni radovi nagrađeni na natječaju Radost slikanja uz glazbu. Tema je natječaja uvijek vezana uz glazbenu temu predstavljenu na koncertima Tjedna glazbe za mlade.

7

ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA

Radost slikanja uz glazbuNatječaj Početkom svake školske godine Hrvatska glazbena mladež raspisuje natječaj za najuspješnije likovno ostvarenje inspirirano slušanjem glazbe. Ove godine bila je to baletna suita Žar ptica Igora Stravinskog, jednoga od najvećih skladatelja 20. stoljeća.Svoje glazbene impresije učenici su mogli izraziti u svim željenim likovnim i grafičkim tehnikama, veličinama i materijalima. Preporučili smo voditeljima da prije pristupanja natječaju učenike upoznaju s prvim desetljećima prošlog stoljeća, iznimno zanimljivim razdobljem, koje je donijelo velike promjene kako na području glazbe, tako i na drugim područjima umjetnosti. Članovi ocjenjivačkog suda svake su godine ugledni glazbenici, likovni umjetnici, glazbeni i likovni pedagozi, likovni kritičari i publicisti. Natječaj je otvoren 3. rujna 2018. godine, na natječaj je pristiglo 283 rada, a sudjelovalo je 16 osnovnih, 6 srednjih škola i 3 dječja vrtića.

Uvjeti natječaja1. Na natječaj svoje likovne radove mogu poslati svi polaznici vrtića teučenici osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske;2. Svako dijete, svaki učenik može se natjecati s jednim likovnim djelom;3. Radovi mogu biti realizirani u svim likovnim i grafičkim tehnikama;4. Na poleđini rada potrebno je napisati: ime i prezime učenika autora, razred koji pohađa, ime vrtića/škole, grad, adresu i broj telefona škole, ime i prezime odgajatelja/nastavnika – mentora, skladatelja i naziv glazbenog djela koje se slušalo. Ako je rad izveden u materijalu na kojem nije moguće upisati ove podatke, potrebno ih je priložiti na listu papira formata A4.5. Djela koja ne odgovaraju glazbenoj temi natječaja, kao i ona bez traženih podataka, neće moći sudjelovati na natječaju.

NagradeSudjelovanje u jednoj od likovnih radionica u Hrvatskoj, glazbeno putovanje, knjige, DVD, pretplata Zagrebačke filharmonije i još mnogo drugih nagrada.Najuspjeliji radovi izloženi su u predvorju Velike dvorane Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u vrijeme održavanja Tjedna glazbe za mlade, koji je započeo konferencijom za medije 1. travnja 2019.

TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.

8

Članovi Ocjenjivačkog suda 2019.Vesna Kusin, povjesničarka umjetnosti, predsjednica Ocjenjivačkog sudaKatarina Krpan, pijanistica, red. prof. Muzičke akademije u ZagrebuJasna Tarbuk, plesna pedagoginja i koreograf

Obrazloženje nagradaRenomirani natječaj Hrvatske glazbene mladeži, nazvan „Radost slikanja uz glazbu“, i ove je godine urodio iznimnim odazivom vrtića, osnovnih i srednjih škola, potvrdivši interes mladih za glazbu kao i za vizualne kreacije na zadane notne teme. Tristotinjak pristiglih radova iz svih krajeva Hrvatske pokazalo je inventivan način interpretacije glazbe i baleta Žar-ptica Igora Stravinskoga. Okušavši se u različitim tehnikama likovnog izražavanja, koje su osim najbrojnijih slika (uglavnom akvarela), uključile crteže i kolaže, pa i objekte skulpturalnog oblikovanja te predmete umjetničkoga obrta, sudionici natječaja su pokazali nevjerojatnu širinu dosega u vizualizaciji glazbe. Mnogi su bili usredotočeni na sam lik Žar-ptice koja daje iznimne mogućnosti kolorističkog izražavanja kao što pruža i mogućnost prezentacije ritmičnosti glazbe Igora Stravinskoga. Žestoki kolorizam, za kojim su mnogi posegnuli, u suglasju je s ruskim folklorom iz kojeg je i potekla ova glazbena i baletna tema, koreografije i kostimografije koje su redomice u prštećim tonovima. No, bilo je i onih koji su se odlučili za monokromiju kojom su mogli samo naznačiti ritam. Neki su Žar-pticu, pak, doživjeli kao balerinu u ritmičnom pokretu te tako spojili glazbu, balet i vizualni doživljaj. Možda su najzačudnija bila djela koja su intenzitet glazbe Igora Stravinskoga dočarala samo bojom, bez ikakva figuralnog prikaza, pokazavši tako da se različiti tonovi i njihovi intenziteti mogu ekvivalentno dočarati samo usklađenošću kolorističkih ploha, od jarkih do prigušenih ili suprotstavljenih. Pred četveročlanim ocjenjivačkim sudom stoga nije bio nimalo lak zadatak izabrati djela koja će u sklopu Tjedna Glazbe za mlade, koji Hrvatska glazbena mladež organizira u suradnji sa Zagrebačkom filharmonijom i Koncertnom dvoranom Vatroslava Lisinskoga, biti izložena na pratećoj izložbi u Koncertnoj dvorani u kojoj će se i odvijati glazbeni program Tjedna za mlade. Nemoguće je, dakako, izložiti sve radove, a teško je bilo mnoge isključiti iz te prezentacije. Potom je još teže bilo suziti krug na izbor onih koji će uči u konkurenciju za nagrade i priznanja, te napokon donijeti odluku o onima koji će postati laureati ovogodišnjeg natječaja „Radost slikanja uz glazbu“. Uz one koji su nagrađeni i dobili priznanja, svakako stoje i njihovi glazbeni i likovni mentori kojima također treba zahvaliti na poticajima i usmjeravanjima mladih u njihovu doživljaju glazbe i mogućnosti njene vizualne interpretacije.Prva nagrada pripala je Mihaeli Suk iz VIII. razreda O.Š. Dore Pejačević u Našicama, koja je pod mentorstvom Mirjane Šutalo Vulić za

9

ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA

glazbu i Sanje Portnar za likovnost, glazbu Žar-ptice Igora Stravinskoga dočarala snažnim koloritom jakih boja koje, pretapajući se u žestokim pokretima kista i pastoznim namazima, zapravo prenose doživljaj snažnoga i vibrantnog zvuka Stravinskoga. Dramatičnost priči, koja ovdje nije figuralno dočarana, postignuta je i uvođenjem crnog vrtloga koji dinamično uranja u žarki proplamsjaj crveno-narančaste uzavrele magme slike prošarane suptilno odsjajima žutih i zelenih tonova. Dinamičnost poteza sugerira ritmičnost interpretirane glazbe. Ovo je djelo Mihale Suk odabrano i za grafički znak Tjedna glazbe za mlade.Druga nagrada dodijeljena je Artinu Merseli iz V. razreda OŠ Lovre pl. Matačića u Zagrebu za kolaž izrađen pod mentorstvom Vesne Zaimović za glazbu i Marije Barlek za likovnost. Koristeći papir u boji, tiskane elemente pa i vune Artin Merseli odlučio se za figurativni prikaz Žar-ptice, rep koje lebdi u prostoru istkanim tracima vune koja pospješuje dinamičnost slike postignute i drugim elementima koloriranih kolažnih elemenata dobro postavljene kompozicije. Jana Piljek iz V. razreda O .Š.  Braće Radića u Ivanić Kloštru dobitnica je treće nagrade. Pod mentorstvom Vlaste Tolić Jana se odlučila za prikaz ptice – Žar-ptice čiji se obrisi u pastelnom obrisu razbarušena perja i paperja tek naslućuju glavom ptice koja jedva izviruje iz tog uzavrelog pernatoga klupka. Bez čvrstih obrisa, rastresitog poteza kistom, korištenjem tamnih i suprotstavljenih svijetlih i blagih akvarelnih nijansi, na svojstven lepršavi  način Jana razigrano interpretira i pokret (balet) i zvuk Stravinskoga.Tri posebne nagrade ili priznanja svjedoče o kvaliteti radova ovogodišnjih natjecatelja. One su jednako vrijedne i pripale su Karlu Bosanoviću iz III. razreda O.Š. Kneginec gornji u Turčinu, kojemu je mentorica bila Lidija Novosel, te Steli Marković i Lani Vujanovac iz IV. Razreda O. Š. Ivana Kukuljevića u Belišću, koje su radile vođene mentoricom Karmen Soldo. Karlo Bosanović je nevjerojatnom minucioznošću obradio lik Žar-ptice jako kolorirane na način da je svaki segment drugačije obojenog perja točkasto odvojen od drugoga. Kompozicija same ptice pažljivo raspoređena u svoj svojoj raskoši postavljena je na monokromnu pozadinu također minuciozno crtački obrađenu. Stela Marković je također usredotočena na ptičji lik, ali u potpuno drugačijoj interpretaciji: crtačkih obrisa, superponiranih narančastih, crvenih i žutih boja koje se u redovima smjenjuju tako da sugeriraju dinamiku glazbe, a ritam potencira postava upuštenoga perja koje kao da s nogama sudjeluje u zamamnom plesu. I Lana Vujanović odabrala je pticu stiliziranog oblika, naoko potpuno smirenu. Postavljena na dinamičnu plavkastu pozadinu ta jednostavno oblikovana ptica obradom zlatno iscrtkana oplošja odaje njezinu unutarnju treperavost koja proizlazi iz glazbene teme Žar-ptice. Vesna Kusin

TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.

10

UmjetniciDirigent Tonči Bilić, rođen u Splitu, diplomirao je dirigiranje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u razredu Pavla Dešpalja, kod kojega je završio i poslijediplomski studij. Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu i stipendist Zaklade Lovro & Lilly Matačić. Izvedbom Mozartova Requiema uz Wienerkonzertverein orkestar u prosincu 2016. u elitnoj dvorani bečkog Musikverein-a zaokružio je 75. obljetnicu Zbora Hrvatske radiotelevizije, s kojim je u sezoni 2015./2016. izveo i Misu u h-molu J. S. Bacha (Simfonijski orkestar HRT-a) i Vespro della Beata Vergine C. Monteverdija (Englishornett & Sackbut Ansamble). Uz Simfonijski orkestar HRT-a od 1999. u Majstorskom ciklusu, ciklusu Kanconijer i Sfumato plus uspješno je dirigirao nizom velikih vokalno-instrumentalnih programa. Premijerno je u Hrvatskoj predstavio i izveo mnoge ključne skladbe iz svjetskog a cappella repertoara. Od 1997. do 2005. bio je stalni dirigent, a od 2005. do 2016. šef dirigent Zbora HRT-a. Pod njegovim vodstvom Zbor Hrvatske radiotelevizije HRT-a profilirao se u visoko kvalitetan ansambl čija je koncertna djelatnost nagrađena Diplomom HDGU-a Milka Trnina, a Tonči Bilić ih je uveo u prestižno europsko udruženje komornih zborova TENSO (2016.).Posebnu pozornost Tonči Bilić posvećuje hrvatskoj glazbi. Od snimke Kuljerićeva Hrvatskog glagoljaškog rekvijema snimljene 1999. do Papandopulove Muke gospodina našega Isukrsta po Ivanu snimljene 2015., ostvario je niz kompaktnih ploča s djelima hrvatskih skladatelja. Još kao student, Tonči Bilić je u kazalištu debitirao 1992. u multimedijalnom projektu Osman. Godine 2003. u sklopu Muzičkog biennala s velikim je uspjehom praizveo operu Životinjska farma Igora Kuljerića, a 2013. u povodu 200. obljetniceRođenja R. Wagnera izveo je na Splitskom ljetu nakon 50 godina operu Ukleti Holandez. Radio je kao zborovođa, asistent dirigenta i dirigent u zagrebačkom i riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu u mnogim produkcijama. Od 1999. redovito nastupa sa Simfonijskim orkestrom HRT-a, a nastupao je sa Zagrebačkom filharmonijom, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Hrvatskim komornim orkestrom, orkestrima zagrebačke i riječke Opere, Hrvatskim, Splitskim, Varaždinskim i Zadarskim komornim orkestrom, Hrvatskim baroknim ansamblom, Cantus ansamblom i Simfonijskim puhačkim orkestrom Hrvatske vojske. Nastupao je sa Zborom Nizozemskog radija i Nizozemskim komornim zborom (kojom je prigodom osvojio posebno priznanje slavnoga dirigenta Erica Ericsona), bratislavskim orkestrom Musica aeterna, ansamblom Les Sacqueboutiers de Toulouse, s English Cornettand Sackbut Ensemble, budimpeštanskim Simfonijskim orkestrom Danubia, Panonskom filharmonijom, Wienerkonzertverein orkestrom u bečkom Musikvereinu, Filharmonijom Witolda Lutoslawskog u Wroclawu, Simfonijskim orkestrom Dohnanyi u Budimpešti i s Gudačkim orkestrom Dušan Skovran u Beogradu. Sudjelovao je na mnogim festivalima (Muzički Biennale Zagreb – praizvedba opere Životinjska farma Igora Kuljerića, Varaždinske barokne večeri, Dubrovačke ljetne igre, Glazbene večeri u sv Donatu, Osorske glazbene večeri, Jesenske svečanosti u Bratislavi, Cello Fest u Beogradu, itd). Redovito snima za potrebe radija, televizije i filmske proizvodnje. Dobitnik

11

ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA

je nekoliko diskografskih nagrada Porin i Nagrade Milka Trnina (2008.). Od 2000.do 2009. kreira programe Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog na poslovima producenta, umjetničkog direktora i ravnatelja. Od 2012. do 2014. bio je intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu te ravnatelj Splitskog ljeta. Predsjednik je Hrvatske glazbene mladeži.

Dinko Bogdanić (Starigrad na Hvaru, 1952.) u sedmoj godini života počinje učiti balet koji je u Zagrebu usavršio kod renomiranih plesača i pedagoga S. Kastl i F. Jelinčića. S nepunih osamnaest godina postaje članom Baleta HNK u Zagrebu, u kojem ubrzo stječe status prvaka, plešući uloge poput Romea u Romeu i Juliji S. Prokofjeva, Mirka u baletu Đavo u selu F. Lhotke, Plave Ptice u Trnoružici P. I. Čajkovskog, Seljačkog pas de deux u Giselle A. Adama. Od 1971. do 1975. usavršavao se u Ballet Theatru u Pittsburghu (SAD) pod vodstvom F. Franklina i E. Catona. Postaje prvak i pleše uloge kao što su Albrecht u Giselle, Franz u Coppeliji, Princ Siegfried u Labuđem jezeru, Princ u Orašaru kao i prve uloge u Balanchineovim baletima Serenada, Četiri ugođaja, Concerto barocco i mnogim drugima.Vraća se u Zagreb i kao prvak baleta surađuje s M. Skorupski, S. Kastl, M. Šparemblekom, N. Kokotović i F. Flintom. U Münchenu je od 1978. angažiran kao prvak u Bavarskoj državnoj Operi i Baletu, gdje s jednakim uspjehom kreira uloge u klasičnom i modernom repertoaru, a osobito su mu zapažene interpretacije Paganinija u istoimenom baletu, Franza u Coppeliji u koreografiji Jurija Vamosa, Romea, Onjegina, Lenskog i Lucijenta u Crankovim koreografijama, Gunthera u Neumeirovoj verziji Orašara, Albrechta u Giselle, Florimunda u Trnoružici, Colasa u Vragoljastoj djevojci, Jamesa u Silfidama, u Boleru M. Béjarta, u Simfoniji u D-duru J.Kyliana i mnoge druge.Od 1983. do 1986. bio je angažiran u Hamburg Ballettu u statusu prvaka, gdje ostvaruje niz uloga kao što su: Demetrius u Snu ivanjske noći, Armand i Gaston u Dami s kamelijama, Albrecht i Seljački pas de deux u Giselle, Princ u Labuđem jezeru (Neumeierova verzija), u Ljubavnim pjesmama W.Forsytha i mnoge druge. U tome je razdoblju J. Neumeier za njega koreografirao balet Regenlieder.U rujnu 1986. godine pridružio se Gärtnerplatztheatru u Münchenu, gdje je između ostalog plesao Princa u Pepeljugi (koreografija I. Sertića), Viteza u Dami i jednorogu, Oberona u Snu ivanjske noći, Mladog pjesnika u Sirenama, kralja Ludwiga I. u Loli Montez, Smrt u Zelenom stolu, Jeana u Miss Juli (koreografija Birgit Cullberg), Moora u Moors Pavane (koreografija José Limon). Za Slovensko narodno gledališče u Ljubljani 1994. godine postavio je balet Don Quijote. Njegove koreografije također su postavljene u Gärtnerplatztheatru u Münchenu i Ecole National de Danse Marseille.U razdoblju 1991.-97. bio je angažiran kao profesor na Baletnoj akademiji u Münchenu, a u razdoblju 1998.-2002. djelovao je kao prvi baletni majstor u Baletu Državne Opere u Berlinu. Ravnatelj Baleta HNK je od 2002. do 2005. godine. U HNK u Zagrebu postavio je 1996. balet Don Quijote, za koji je nagrađen. Nagradom Tito Strozzi. Godine 2002. postavio je balete Bajadera i Romeo i Julija, a obje predstave nagrađene su Nagradama

TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.

12

hrvatskoga glumišta kao najbolje baletne predstave. Godine 2003. postavio je Giselle i Labuđe jezero, a 2004. La Valse i Pavanu za umrlu infantkinju u sklopu Večeri Mauricea Ravela. Godine 2004. s Vesnom Butorac-Blaće obnavlja balet Orašar po režiji i koreografiji Waczlawa Orlykowskog, koji dobiva Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju predstavu. Godine 2005. postavio je balet Tramvaj zvan čežnja, za koji dobiva nagradu Hrvatskog glumišta za najbolju koreografiju.Sudjelovao je na mnogim prestižnim međunarodnim baletnim natjecanjima, gdje je bio i nagrađivan: 1980. u bugarskoj Varni dobiva zlatnu medalju za najboljeg partnera, partnerica Claudia Jung, 1981. u Moskvi dobiva zlatnu medalju za najboljeg partnera, partnerica Claudia Jung, 1982. u američkom Jacksonu dobiva zlatnu medalju za najboljeg partnera, partnerica Gigi Hyatt, 1986. u Jacksonu dobiva zlatnu medalju za najboljeg partnera, partnerica Kiki Lammerson, 1989. u Moskvi dobiva zlatnu medalju za najboljeg partnera, partnerica Christina McDermott, 1994. u Jacksonu dobiva zlatnu medalju za najboljeg partnera, partnerica Cusha Alexei-Angst. Godine 1997. dobiva Plesačku nagradu države Bavarske za životno djelo. Bio je i ravnatelj Baleta HNK Split.

Tomislav Krajcer (Zagreb, 1974.) nakon završetka školovanja, sredinom devedesetih počinje volontirati u video studiu ŠNZ Andrija Štampar, gdje samostalno izučava primjenu računalne grafike i animacije na produkciju TV emisija. Ubrzo prelazi na Hrvatsku radioteleviziju, gdje kao vanjski suradnik radi u odjelu Informatičke potpore radiotelevizijskom programu na izradi i unapređenju on- screen grafika u proizvodnji TV programa uživo. Tijekom godina radi i na kreiranju sadržaja za kazališne i televizijske videoprojekcije, te na 3D vizualizacijama scenografskih rješenja. Od 2001. godine član je ULUPUH-a i ZSUH-a u sekciji grafički dizajner.

Saša Fistrić (Zagreb, 1973.) u rodnom je gradu završio osnovnu i srednju Građevinsku tehničku školu. Prva iskustva u kazališnom djelovanju započeo je stjecati u lipnju 1995. godine na Ljetnoj pozornici Glumačke družine Histrion u Zagrebu. U prosincu iste godine započinje s radom u Zagrebačkom kazalištu mladih na odjelu scenske rasvjete. Prvi samostalni rad na oblikovanju svjetla ostvaruje 1996. kroz suradnju sa Zlatkom Bourekom u lutkarskoj predstavi Povratak vojaka. Od lipnja 2005. radi u Zagrebačkom kazalištu lutaka kao majstor rasvjete. Kroz suradnju s mnogim istaknutim umjetnicima oblikovao je svjetlo za 50-tak kazališnih predstava, preko 20 izložbi i 7 koncerata. Osim oblikovanjem svjetla, bavi se i tehničkom organizacijom festivala. U 2005. postaje član ULUPUH-a kao oblikovatelj svjetla. Prva njegova suradnja s Malom scenom bila je predstava Kralj A.

Zagrebačka filharmonija orkestar je sa 145-godišnjom tradicijom vrhunskog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj. Promotor glazbene umjetnosti diljem Hrvatske i kulturni veleposlanik Hrvatske u svijetu, orkestar je zaštitni znak grada u kojem djeluje, glazbena institucija koja utjelovljuje urbanu sliku Zagreba kao srednjoeuropskog središta glazbe, umjetnosti i kulture.Daleke 1871. započela je profesionalna orkestralna aktivnost u Zagrebu, a 1920. orkestar je dobio ime koje i danas nosi. Za čitavoga

13

ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA

svog djelovanja orkestar je u hrvatsku prijestolnicu donosio najbolju klasičnu glazbu, a njegovu povijest pisali su prvorazredni šefovi dirigenti: Friedrich Zaun, Milan Horvat, Lovro pl. Matačić, Mladen Bašić, Pavle Dešpalj, Kazushi Ono, Pavel Kogan, Alexander Rahbari, Vjekoslav Šutej te od 2016. maestro David Danzmayr.Sa Zagrebačkom filharmonijom nastupili su brojni proslavljeni dirigenti i najugledniji svjetski solisti. Zagrebačka filharmonija nastupala je u gotovo svim zemljama Europe, u Rusiji, SAD-u, Meksiku, Japanu, Kini, Argentini i Omanu. Redoviti je sudionik Dubrovačkih ljetnih igara i Muzičkog biennale-a Zagreb. U veljači 2016. orkestar je nastupio i na najprestižnijoj američkoj glazbenoj adresi, u njujorškom Carnegie Hall-u. Koncerti Zagrebačke filharmonije u novogodišnje jutro u Salzburgu, postali su neizostavni dio njene koncertne sezone.Posebnu pozornost Zagrebačka filharmonija posvećuje približavanju klasične glazbe djeci i mladima putem Tjedna glazbe za mlade koji svake godine, kroz interaktivne scensko-glazbene projekte, u matičnu dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu privuče veliki broj mladih svih uzrasta. Zagrebačka filharmonija kroz desetljeća potiče hrvatsko stvaralaštvo izvodeći, naručujući, praizvodeći i snimajući brojna djela hrvatskih autora.S veseljem svake godine na Filharmonijskom balu 30.prosinca dodjeljuje prestižnu nagradu za Mladog glazbenika godine. Svoja je vrata otvorila svima koji žele upoznati orkestar - pod geslom “Upoznati orkestar, znači zavoljeti ga” njeguje svoj Dan odškrinutih vrata.Zagrebačku filharmoniju krasi i bogata diskografija, ovjenčana brojnim nagradama poput hrvatske diskografske nagrade Porin i izdanjima za cijenjene hrvatske i svjetske diskografske kuće (Virgin Classics, Deutsche Grammophon, Naxos). Posebno je ponosna na najnoviju ediciju ostvarenu s maestrom Dmitrijem Kitajenkom za prestižnu njemačku diskografsku kuću OhemsClassics.

Škola suvremenog plesa Ane Maletić osnovana je 1954.godine kao Škola za ritmiku i ples, a od 1999. godine mijenja ime u počast svojoj utemeljiteljici. Nastavnim planom i programom baziranim na jedinstvenom spoju principa pokreta i plesa R. Labana s idejama kreatora ritmike J. Dalcrozea, Ana Maletić osmislila je i stvorila jedinstvenu metodu plesno-ritmičkog odgoja prisutnu do današnjih dana. Polivalentno zamišljenim programom godinama su osposobljavani izvođači, stvaraoci i pedagozi na području plesa i ritmike, suvremene plesne umjetnosti i rehabilitacije pokretom. Time je kroz svoju odgojno-obrazovnu i javnu umjetničku djelatnost Škola postala nezaobilazno mjesto i ishodište suvremenih plesnih kretanja.Njena tradicija prepoznaje se u radu bivših učenika koji čine jezgru hrvatske suvremene plesne scene i plesne pedagogije te djeluju kao plesači suvremenog plesa, koreografi, plesni pedagozi, predavači na umjetničkim akademijama, terapeuti pokretom i fonetski ritmičari. Plesni su teoretičari, novinari i kritičari, dramaturzi, redatelji, glumci, etnolozi i folkloristi. Danas djelatnost Škole obuhvaća osnovno i srednje umjetničko plesno obrazovanje, kroz odgojno obrazovne programe za učenike osnovne škole, srednje škole, djecu predškolskog uzrasta, te ostvarivanje završnih programa u području plesne umjetnosti za zvanja plesač suvremenog plesa i

TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.

14

plesač edukacijskog smjera (Nastavni planovi programi iz 2006. i 2008. godine). Nakon završetka školovanja, bivši učenici redovito se upisuju i studiraju na prestižnim inozemnim plesnim akademijama, a od 2013. tu mogućnost koriste i na Sveučilištu u Zagrebu.Tijekom dugogodišnjeg djelovanja Škola je dobila brojna priznanja za mnoge javne nastupe (Festival jednakih mogućnosti, Dojdi osmaš, Proljeće u Opatiji, Treps, Dan glazbe, Dan plesa, Plesokaz-Požega, Dani Silvije Hercigonje, Dani Mije Čorak Slavenski, Cést is the best.. .) i natjecanja u zemlji i inozemstvu (Pečuh, Barcelona, Bologna). Kao članica HDGPP-a potaknula je natjecanje iz područja suvremene plesne umjetnosti pa učenici od 1994. sudjeluju na Državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa na kojem u pravilu osvajaju prve nagrade. Istovremeno članica je DaCi-a, međunarodne organizacije Dance and the Child International pri UNESCO-u, sjedište je udruga Ples i dijete - DaCi Hrvatska i Hrvatske udruge pedagoga suvremenog plesa. Imenovano je vježbalište studentima Plesnog odjela Akademije dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Imajući odgovornu zadaću nastavljanja neprekinute polustoljetne tradicije odgoja i obrazovanja temeljene na europskom modernom plesu, Škola istodobno, preko svih faza razvoja modernog i suvremenog plesa tijekom 20. stoljeća, odgovara na izazove današnjeg vremena. U njenim prostorima organiziraju se brojna predavanja i seminari za nastavnike i učenike s hrvatskim i inozemnim pedagozima (J. Kaylo, J. van der Maast, N. Yoshida, M. Farič, M. Ferlin, A. Jeličić, P. Therekis, pedagozi iz Shioban Davies Dance Company). Škola je ostvarila različite projekte i izvedbe, a sudjelovala je na međunarodnim festivalima u zemlji i inozemstvu (Festival Front@ sodobnega plesa u Murskoj Soboti, Međunarodni dječji festival u Šibeniku, Festival plesa i neverbalnog kazališta u Svetvinčenatu, Dans Aan de Stroom u Antwerpenu, Tjedan suvremenog plesa, Međunarodni zadarski festival ), uspješno predstavljajući visoku razinu plesnog obrazovanja kroz rad svojih učenika i nastavnika.

15

ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA

ORGANIZATORIHrvatska glazbena mladež osnovana je 1954.godine. Bilo je to tada Društvo prijatelja glazbe, kasnije nazvano Muzička omladina, a danas poznato pod imenom Hrvatska glazbena mladež (HGM). Mijenjalo se ime, no vrijednosti koje promičemo značajne su i nakon šest desetljeća.Djelatnost HGM je obrazovanje mladih kroz kulturu i umjetnost. Današnja koncertna i kazališna publika upoznavala se s umjetnošću u kazalištima, koncertnim dvoranama, galerijama, narodnim sveučilištima, školama, đačkim domovima… upravo kroz članstvo i s aktiv- nostima koje organizira HGM. Posvećeni smo ostvarivanju sljedećih ciljeva: upoznavanju mladih s kulturnim i umjetničkim stvaralaštvom; poticanju i njegovanju glazbenog stvaralaštva mladih; čuvanju hrvatske glazbene baštine i promicanju suvremenoga hrvatsko- ga glazbenog stvaralaštva. Također, potičemo suradnju između škola i glazbenih pedagoga s kulturnim ustanovama i orkestrima kroz programe za mlade, te razvijamo međunarodnu suradnju u području glazbe.S ponosom možemo reći da smo član Međunarodne udruge glazbenih mladeži (Jeunesses Musicales International, JMI), koja djeluje u okviru i pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Osnovna ideja JMI, a time i naše udruge jest glazbom promicati mir, suživot, razumijevanje i kulturnu različitost.Prije 50 godina osnovali smo Međunarodni kulturni centar HGM Grožnjan, svjetsko mjesto susreta glazbene mladeži, jedinstveno mjesto edukacije mladih. U više od četiri i pol desetljeća djelovanja ovaj je “kreativni laboratorij” postao dijelom kulturne karte Europe kao važno uporište razvoja i napredovanja mladih glazbenika, te likovnih, dramskih i filmskih umjetnika. HGM sustavno prati i afirmira darovite mlade glazbenike. S tom je svrhom 1988. utemeljena i Nagrada Ivo Vuljević, nazvana po jednom od utemeljitelja i počasnom predsjedniku HGM-a, a svake se godine dodjeljuje najuspješnijem mladom glazbeniku.Kako bi vama, našoj publici, omogućili da doživite čarobni svijet umjetnosti, surađujemo s mnogim kulturnim institucijama i udrugama. To su: Simfonijski orkestar HRT-a, Opera i Balet HNK, Zagrebačko kazalište lutaka, Zagrebačka filharmonija, Lado, KD Vatroslava Lisinskog, Muzička akademija u Zagrebu, Akademija dramskih umjetnosti, Zagrebački solisti, Studio za suvremeni ples, Zagrebački glumački studio, Međunarodna glazbena mladež, Youth Express Network, Mreža mladih Hrvatske, Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Hrvatsko društvo skladatelja, Kajkavjana, brojne glazbene škole i dr.HVALA svima njima, a najveća VAMA!Pridružite nam se u proslavi univerzalnog jezika - glazbe!

TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.

16

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, nazvana po skladatelju prve hrvatske opere Ljubav i zloba, svečano je otvorena za javnost u subotu, 29. prosinca 1973. godine koncertom Zagrebačke filharmonije, Mješovitog zbora Opere Hrvatskog narodnog kazališta i Mješovitog zbora Glazbene škole Vatroslava Lisinskog u Zagrebu s ulomcima iz opere Porin i popijevke Prosto zrakom ptica leti, Sada treba pjevati iz prve hrvatske opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog, dok je središnji događaj bilo izvođenje Bersinih Sunčanih polja, Čajkovskijeva Klavirskog koncerta u b-molu, arije Orfeja iz Gluckove opere Orfej i Euridika te Dvořákove Devete simfonije Iz Novoga svijeta uz Zagrebačku filharmoniju, s pijanisticom Pavicom Gvozdić i mezzosopranisticom Ružom Pospiš-Baldani. Od tada do danas 29. prosinca obilježava se kao Dan Dvorane Lisinski.Impresivan je broj ansambala i solista čijim je nastupima Lisinski obogatio kulturnu ponudu Zagreba i Hrvatske. KDVL već je više od 40 godina sinonim za vrhunski glazbeni proizvod, a ciklus Lisinski subotom jedinstveni je spoj pomno razrađene programske kon- cepcije koju čini klasični koncert i razgovor s umjetnicima u Velikoj dvorani te potom plesno-zabavni program u predvorju Dvorane. Od samoga početka ciklus je zamišljen kao predstavljanje trenutačno najtraženijih svjetskih ansambala i glazbenih umjetnika. O dugogodišnjem uspjehu te priredbe, koja se održava od 1981. godine, svjedoči i Nagrada grada Zagreba koju je Dvorana primila 1989. godine. Uz najvažnije svjetske umjetnike raznorodnih žanrova, Dvorana redovito ugošćuje brojne kongrese, skupove, kazališne predstave, filmske projekcije i drugo.Visoka razina produkcijskih standarda i sustavno promicanje kulturnih vrijednosti, hrvatskom hramu glazbe omogućili su da preraste okvire Zagreba i Hrvatske i postane nezaobilazno mjesto na glazbenoj karti svijeta.

17

ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA

2. nagrada ARTIN MERSELI, 5 razred, O.Š. Lovre pl. Matačiča, Zagreb Mentori: glazbeni - Vesna Zaimović likovni - Marija Barlek

3. nagrada JANA PILJEK, 5. razred, O.Š. Braće Radića, Kloštar Ivanić Mentor Vlasta Tolić

TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.

18

1A.  KARLO BOSANOVIĆ, 3. razred O.Š. Kneginec gornji, Turčin Mentor Lidija Novosel

2A.  STELA MARKOVIĆ, 4 razdred O.Š. Ivana Kukuljevića, Belišće Mentor Karmen Soldo

Posebne nagrade

19

ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA

3A. LANA VUJNOVAC, 4 razred, O.Š. Ivana Kukuljevića, Belišće Mentor Karmen Soldo

Bal

et H

rvat

skog

a na

rodn

og k

azal

išta

Programi HGM-a realiziraju se uz potporu: Ministarstva kulture Republike HrvatskeMinistarstva znanosti i obrazovanja Republike HrvatskeGrada Zagreba, Gradskog ureda za kulturu. Hrvatska glazbena mladež zahvaljuje svim partnerima i suradnicima na pomoći u realizaciji programa.

Izdavač: Hrvatska glazbena mladež Za izdavača: Dubravka Dujmović Kušan Urednica: Erika KrpanGrafička priprema: HGMTisak: Alfacommerce d.o.o., Zagreb, 2019. Naklada: 5000 primjeraka